Linijski kodovi

Talasni oblik digitalnog elektrinog signala sastoji se od pravougaonih impulsa, slika.

Prikaz digitalnih simbola signalom moe se podijeliti u dvije grupe:
a) prikaz digitalnih simbola odreenim nivoom elektrinog signala, kao to je to
sluaj kod binarnih digitalnih signala !"ima napona# za logiko "$#, a "nema
napona# za logiko "%#, ili je "napon pozitivan# za "$#, a "negativan# za "%#).
b) prikaz digitalnih signala promjenom nivoa elektrinog signala.
&alje, broj naponskih nivoa koji se koristi za prenos in'orma(ije u optem sluaju iznosi
). *koliko je )+, ovaj prenos se zove binarni i postoje samo dva simbola, !odnosno u
ovom sluaju bita). ) predstavlja broj mogu-ih stanja, tj. broj mogu-ih simbola ili
kombina(ija bitova kojima prikazujemo odreeni simbol. .pr. /a )+0 postoje 0 stanja:
%% 1%
%$ 1$
$% 1,
$$ 10
*koliko je npr. )+0, prenos se vri sa 0 razliita naponska nivoa, itd. .a sli(i je
prikazan primjer prenosa signala za )+, 2 )+0.
3rzina digitalnog signala se uglavnom izraava u bit4s. 5sim brzine prijenosa koja se
izraava u bit4s postoji jo i brzina prijenosa simbola koja se izraava u 3audima 63d7
3rzina prijenosa simbola se rauna po 'ormuli:
gdje je vremensko trajanje simbola.
5snovna prednost prenosa sa vie od , naponska nivoa !)+0, )+8) je smanjenje
brzine. &akle simbolska brzina je manja od bitske. 9eza izmeu ove dvije brzine je data
sljede-im izrazom:
*koliko je npr. )+0, prenos se vri sa 0 razliita naponska nivoa, 2 simbolska brzina
iznosi:
&akle ukoliko odaberemo prenos sa 0 umjesto prenos sa dva nivoa upola smanjujemo
brzinu, to je uteda. &as mo koristili prenos sa osam nivoa !)+8), simbolska brzina bi
od bitske bila manja : puta itd.
Primjer:
1ko su mogu-a ;0 stanja, a trajanje jednog simbola , ms, kolika -e biti brzina prijenosa
simbola<
=imbol se prikazuje ;0 + ,
;
sa ; bita.
&akle, )>arni sistem prenosa pove-ava binarni protok podataka, tj. istom brzinom
moemo prenijeti mnogo vie podataka.
)eutim, poto smo )>arnim prenosom utedili na brzini, postavlja se pitanje ime smo
to platili. 5dgovor je: pove-anom vjerovatno-om greke, to -emo objasniti na
sljede-em primjeru:.
*koliko za prenos na raspolaganju imamo napon od %9 do ?9, kod binarnog prenosa
-emo prirodno koristiti %9 za prenos nule, a ?9 za prenos jedini(e.
)eutim, ukoliko umjesto , koristimo prenos sa 0 simbola !)+0) moemo odbarati
sljede-e rjeenje:
Pretpostavimo sada da se tokom prenosa u kanalu pojavio um maksimalne amplitude
@,9. Prijemnik donosi odluku na sljede-i nain: *koliko dolazni signal ima amplidudu
manju od ,.?9, to tumai kao %, a ukoliko je ampliduda primljenog signala ve-a od
,.?9, on to tumai kao jedini(u. *koliko poaljemo % u prvom sluaju prijemnik -e u
najgorem sluaju detektovati ,9 ili >,9 to je u oba sluaja protumaiti kao %.&alje,
ukoliko poaljemo jedini(u !?9), u najgorem sluaju -e na kon djelovanja uma ova
jediniva iznositi :9 ili A9, to -e prijemnik ponovo protumaiti kao nulu. &akle, nema
greaka.
)eutim, ta -e se desiti ukoliko koristimo npr, prenos sa 0 simbola. 1ko npr. Poaljemo
$% !:9), nakon djelovanja uma to -e biti $9 ili ?9, to -e sigurno uzrokovati greku jer
-e to prijemnik protumaiti kao %$ ako je um >,9 ili $$, ako je um ,9. &alje, ako
poaljemo %$ !$9), u najgorem sluaju -emo na prijemniku dobiti >$9 !to -e prijemnik
protumaiti kao %) ili :9, to -e prijemnik protumaiti kao $%. &akle, toleran(ija na um
se znaajno smanjila, odnosno, uz isti um imaa-emo mnogo vie greaka. &a bismo
dobili istu vjerovatno-u greke, moramo koristiti isti razmak izmeu susjednih simbola,
ako na sli(i:
)eutim 2 ovo moramo neim platiti a to je pove-anje naponskog nivoa odnosno
predajne snage.