DRUTVENA SIGURNOST 2.

KOLOKVIJ
1. Anarhizam - je politika filozofija ili skupina uenja i stavova usmjerenih na odbacivanje
bilo kakvog oblika prisilne vlasti (misli se "drave") i podravanje njenog ukinua. Termin
"anarhizam" je izveden iz grke rijei !"#$ ("bez vladara"). %toga je "anarhizam"& u svom
naj'irem znaenju& vjerovanje da su svi oblici vladavine (i prisilnog rada) nepoeljni i da bi
trebali biti ukinuti (ukljuujui dravni represivni aparat( vojska& sudstvo& policija& tajne
slube& itd.)& te predstavlja vanparlamentarnu& antistranaku i anacionalnu
opciju)organizaciju.
2. Aneki!a - (lat. annectere * svezati& spojiti)& pripojenje& progla'enje svojim+ silom izvr'eno
prisvojenje nekog podruja.
". An#ik$erika$izam - (lat. anticlericalismus)& stav odre,enih politikih i ideolo'kih snaga
prema poloaju i ulozi -rkve u dravi i dru'tvu. %uprotnost stavovima koji se nazivaju
klerikalizam& politiki katolicizam& ultramontanizam i konfesionalizam. .adikalni
antiklerikalizam trai iskljuenje religije i -rkve iz javnoga ivota& te ogranienje vjerskoga
djelovanja -rkve samo na crkveni prostor. /mjereni antiklerikalizam nije protucrkven
openito& ve je protiv utjecaja klera u nekim podrujima javnoga ivota ili protiv naina na
koji kler ostvaruje taj utjecaj. 0ntiklerikalizam je u razliitim oblicima slubeni stav nekih
liberalnih drava 1apadne 2urope i 3atinske 0merike u drugoj pol. 454. st. i prvoj pol. 44. st.
5stodobno je prisutan i u hrvatskom politikom i dru'tvenom ivotu& te u knjievnosti i
publicistici.
%. An#ik&m'nizam - je zajedniki naziv za ideologije& grupe& organizacije ili pojedince koje
karakterizira suprotstavljanje komunizmu& bilo kao ideologiji bilo kao politikoj praksi. 5ako
sam izraz komunizam ima relativno dugu historiju& antikomunizam se prvestveno odnosi na
protivljenje marksizmu6lenjinizmu& odnosno na oblike komunizma koji od njega vode
porijeklo. 7oeo se koristiti od 898:. kada je tada'nja .uska socijaldemokratska radnika
partija (bolj'evika) promijenila ime u .uska komunistika partija.
(. An#iemi#izam - je neprijateljstvo prema ;idovima na religijskoj& nacionalistikoj ili rasnoj
osnovi. 7ojam antisemitizam prvi je put upotrijebio <ilhelm =arr 8:>?6ih da bi napravio
razliku izme,u starog antijudaizma i moderne& politike& etnike& ili rasne opozicije prema
;idovima. 7ojam je ubrzo u'ao u uporabu i u druge jezike te postao sinonim& ne samo za
neprijateljstvo prema ;idovima u modernom razdoblju& ve se poeo retroaktivno
primjenjivati i za svaku vrstu animoziteta prema ;idovima u povijesti.
). A*ar#he!+ - socijalni sistem& koji je sprovodila vladajua bela manjina u @unoj 0frici u A?.
veku. 7o aparthejdu& crna veina je bila segregirana i bila joj je uskraena politina i
ekonomska jednakost sa belcima.
,. Aimi$a-i!a - je dru'tveni proces koji se ogleda u tome da jedna dru'tvena pojava
(ovjek& skupina& narod)& u kontaktu s drugom pojavom iste vrste& gubi svoje lini identitet i
prepoznatljivost ili potpuno nestaje. 7ojam asimilacija moe da oznaava kulturalni& jeziki&
psiholo'ki i prirodni proces.
.. A'#&kra#i!a - 0utokratija ili samovlada (grki( auto * sam& kratein * vladati) pretpostavlja
jako suen krug upravljaa unutar kojeg se oblikuje vladajua volja. Besto je to pojedinac
koji se slui aparatom za prinudu da bi prisilio na poslu'nost samu vladajuu grupu& mada je
oigledno da on& ak i kada je samodra& mora imati neiju podr'ku.
/. 0ir&kra#izam - je pretjerani razvitak birokracije+ monopolizacija vlasti od strane
inovni'tva& upravnog& administrativnog dru'tvenog sloja+ sustav vlasti koji poiva na
principima hijerarhijske subordinacije nadlenosti izme,u pojedinih organa vlasti i
odgovarajuih ustanova (biroa& ureda). Cirokratizam moe postojati na raznim dravnim
razinama& i od birokratizma nisu imune drave koje su razvijene ili nerazvijene& kapitalistie i
socijalistie& ili ne'to tree.
11. 0&!k&# - je organizirani gospodarski& dru'tveni ili politiki pritisak ili prisila prema kojoj je
osoba& poduzee ili zemlja je iskljuena iz redovnog poslovanja.Danas je openito bojkot
oznaava i kolektivno odbijanje nekih usluga ili proizvoda.Ebino se odnosi na
podruje ekonomije kroz ne6kupovanje odre,enih proizvoda ili usluga.
11. De2e#izam - (iz francuskog dFfaitisme& od dFfaite& GporazH) oznaava prihvaanje poraza
bez borbe. / svakodnevnoj uporabi& defetizam ima negativnu konotaciju i esto je povezan
s izdajom i pesimizmom.5zraz se obino rabi vezano uz rat( vojnik moe biti pobije,en&
ukoliko se ne bori jer misli da e bitka zasigurno biti izgubljena& ili da se ne isplati boriti zbog
nekog drugog razloga.
12. Dem&n#ra-i!a - je zorno prikazivanje& predstavljanje ili izlaganje neega (npr. kako stroj
funkcionira& kako se upotrebljava+ prikazivanje toka 'ahovske partije).
Dem&n#ra-i!a moe znaiti i(
7rosvjed 6 javno pokazivanje raspoloenja u dru'tvu u obliku povorki& javnih govora i
razliitih izraavanja nezadovoljstava+
Iojna demonstracija 6 akcija preteeg ili zavaravajueg karaktera za postizanje
vojnog ili politikog cilja.
1". Dena-i&na$iza-i!a -Denacionalizacija ili privatizacija je prijenos vlasni'tva i odgovornosti
od javnog ili dravnog u privatni sektor. 7ojam se moe odnositi na prijenos bilo koje
dravne imovine. Ebrnuti proces je nacionalizacija.
1%. Di!a*&ra - .ije dijaspora (grki JKLMN"O& rasipanje ili sijanje sjemena) bez velikog
slova je naziv za osobe ili za dio jednog naroda koji je bio prisiljen napustiti svoju korijensku
zemlju& bivajui tako raspr'eni na sve strane svijeta. =nogi narodi svijeta svijeta imaju svoju
dijasporu& tako i Prvati.
1(. Dikrimina-ia!a - (lat. discriminare) znai odvajati& praviti razliku po socijalnim&
rasnim& etninim& vjerskim& individualnim&spolnim& jezinim& starosnim ili drugima osobinama.
1). D&mina-i!a - (lat. dominatio: vlast& gospodstvo)& u 'irem smislu& mo 'to ju jedna osoba&
skupina ili organizacija vr'i nad drugom+ u uem smislu& vjerojatnost da e naredba nekog
pojedinca ili skupine biti prihvaena.
1,. Dr'3#4eni na+z&r
1.. Dr'3#4eni *&kre# - +r'3#4eni *&kre#i5 kolektivno djelovanje& na stanovitom stupnju
organizacije i postojanosti izvan institucionaliziranih kanala polit. djelatnosti utvr,enih u
nekom dru'tvu& sa svrhom zastupanja ili osporavanja odre,enih promjena u uoj ili 'iroj
zajednici kojoj i sam pokret pripada. Dru'tvene pokrete karakterizira osjeaj zajednike
pripadnosti sudionika pokreta odre,enoj skupini ili zajednici.
1/. Ek*anzi&nizam 2kspanzionistiki 6 koji se odnosi na ekspanzioniste i
ekspanzionizam+ osvajaki
21. Ek#reminizam - je izraz kojim se oznaavaju djela ili ideologije koje izlaze iz okvira koje
se smatraju dru'tveno prihvatljivim& bilo iz pragmatinih& bilo iz moralnih razloga. Taj je izraz
gotovo u pravilu pogrdan. Qao njegova suprotnost se navodi umjerenost.
21. Gra6anka ne*&$'3n&# - Rra,anska neposlu'nost ili gra,anski neposluh je
odbijanje gra,ana da se povinuju zahtevima i zakonima vlasti& na nenasilan nain i uz
kolektivno masovno ue'e. Rra,anski neposluh oznaava nenasilni otpor primarno kao
sredstvo za izraavanje svojih pogleda.
22. Gra6anki ra# - Rra,anski rat je oruana borba antagonistikih dru'tvenih grupa unutar
jedne drave& borba gra,ana koji su bili potinjeni istoj dravnoj vlasti. .azlikuje se od
oruanog ustanka duim trajanjem i boljom organizacijom zaraenih strana. Sajpoznatiji
gra,anski ratovi u historiji bili su( gra,anski ratovi u %tarom .imu& seljaki ratovi u %rednjem
vijeku& vjerski ratovi u %rednjem vijeku& ratovi dviju rua u 2ngleskoj& 0meriki gra,anski
rat& 7ari'ka komuna& gra,anski rat u .usiji nakon Ektobarske revolucije.
2". Imi7ra-i!a 6 5migracija (useljavanje) (5) * pojam kojim oznaujemo fiziko doseljavanje
stanovni'tva na odre,eni (dravni) teritorij u odre,enom vremenskom razdoblju
2%. In+&k#rina-i!a *ihi8ki a*ek# nai$ne aimi$a-i!e -
In+&k#rina-i!a (iz latinskog( doctrina - "nauk") je proces
usa,ivanja ideja& stavova& kognitivnih strategija ili profesionalnemetodologije (vidi doktrina).
T8U
Ed obrazovanja (edukacije) obino se razlikuje po tome 'to se od indoktrinirane osobe
oekuje da ne proispituje i da kritiki ne analizira nauene dogme.
TAU
Qao takav& izraz
indoktrinacija moe se upotrijebitipogrdno& esto u kontekstu edukacije& politikih
stavova& teologije ili religijske dogme. 5zraz indoktrinacija je povezan s
izrazom socijalizacija+ indoktrinacija uobiajeno ima negativnu konotaciju& dok
se socijalizacija odnosi na kulturolo'ko ili edukativno uenje.
Qao pogrdni izraz& indoktrinacija podrazumijeva prisiljavanje ljudi da se pona'aju i
razmi'ljaju u skladu s odre,enomideologijom.
TVU
Seki sekularni kritiari vjeruju da sve religije
indoktriniraju svoje sljedbenike& kao djecu& 'to se istie kodreligijskog ekstremizma. %ekte
poput %cijentologije koriste testove osobnosti i pritisak drugih sljebenika kako bi indoktrinirali
nove lanove.
TWU
Seke religije odravaju ceremonije primanja za djecu od 8V godina i mla,u&
poput Car6mizve& krizme i japanskog %hichi6Ro6%ana. / budizmu& djeake koji u hramovima
pomau redovnicima potie se da slijede vjeru jo' dok su mladi. Qritiari religije&
poput .icharda DaXkinsa& smatraju da su djeca religioznih roditelja esto nepo'teno
indoktrinirana.
TYU
2(. Ire+en#izam - je naziv za nacionalistike pokrete i ideologije koji se zalau za mijenjanje
dravnih granica kako bi se etnike manjine koje ive na pojedinom podruju do'le pod vlast
drave gdje ine veinu.
2). Iz&$a-i&nizam - dravna& ekonomska& kulturna i druga politika koja zanemaruje ili
izbjegava suradnju i kontakte s drugim dravama& ekonomijama& kulturama i dr. 7olitika je to
koja vodi zatvaranju u vlastite granice& organizacije& kulture& klanove itd.
2,. Iz4anre+n& #an!e - Iz4anre+n& #an!e je naziv za vladinu objavu kojom se suspendira
normalno funkcioniranje vlade i dravne uprave& odnosno gra,ani upozoravaju da izmijene
svoj uobiajeni nain ivota ili pona'anje kako bi za'titili ivote i imovinu& odnosno vladine
slube dobijaju nalog da djeluju prema planovima za izvanredne situacije. To je tako,er
naziv za situacije koje opravdavaju privremeno ograniavanje i ukidanje gra,anskih prava.
Takve objave obino dolaze u doba prirodnih katastrofa& masovnih gra,anskih nereda&
odnosno nakon objave ili zapoetka rata.
2.. Ja4n& mni!en!e - 7ojam !a4n& mni!en!e u sebi sadri upozorenje da se tie javnih& a ne
privatnih stvari. @avno mnijenje se u naj'irem smislu bavi s Zres publica[. Dakle& tom pojmu
"javnosti" pripadaju svi gra,ani i udruenja gra,ana koji razmi'ljaju i razgovaraju
ozajednici u kojoj ive te ta razmi'ljanja formuliraju u kritiku i odbijanje& prijedloge i
prihvaanje& koje javno izraavaju i zastupaju& te i na taj nain poku'avaju utjecati na javno
mnijenje.
2/. Ken&2&9i!a - oznaava strah ili anksioznost prema strancima ili nepoznatom& etimolo'ki
rijei dolazi od grkih rijei \]!N^ (ksenos)& 'to znai stranac i _`aN^ (fobos) 6 strah. 7ojam
se openito rabi za opisivanje straha ili mrnje prema stranicima ili openito& prema ljudima
drugaijim od samoga sebe. Sa primjer& rasizam se ponekad opisuje kao oblik ksenofobije.
"1. :ani*'$a-i!a - .ije mani*'$a-i!a ima dva glavna znaenja(
rukovanje ili baratanje predmetima ili robom (od lat. rijei manus 6 ruka)
postupak podinjavanja pojedinca& dru'tvenih skupina& javnosti& komunikacijske
procedure& komunikacijskih kanala&medija i subjekata odre,enoj vrsti interesa. To je
model pona'anja obiljeen poku'ajima da se iskoriste me,uljudski kontakti radi
zaustavljanja ili skrivanja relevantnih informacija. =anipulacija je tako,er smi'ljeno
baratanje krivim podacima& izvrnutim injenicama& lanim interpretacijama te vje'to
podmetanje kako bi se stvaranjem lanog dojma ostvarila kontrola nad recipijentom.
"1. Na-i&na$izam - je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet presudan za
formiranje i opstojnost jedne suverene drave. 7rema nazoru pristalica nacionalizma& za
pripadnike jednog naroda je odnos prema naciji vaniji od svakog drugog elementa osobnog
ili grupnog identiteta i od svakog drugog odnosa lojalnosti.
7ojam "nacionalizam" se u jeziku koristi u pozitivnom& i u negativnom smislu(
u pozitivnom smislu nacionalizam je isto 'to i domoljublje (patriotizam). Evdje
prepoznajemo injenicu da se ideja nacionalizma nastavlja na etniki (narodi) identitet 6
osobinu koja je toliko uobiajena u ljudskom rodu da uope ne postoji povijesno sjeanje
na vrijeme u kojem ljudi sebe nisu doivljavali kao pripadnike nekog naroda+
u negativnom smislu nacionalizam se poistovjeuje sa 'ovinizmom prema
nepripadnicima vlastite nacije. Evdje prepoznajemo injenicu da su pronositelji
nacionalistikih ideja preesto pribjegavali gradnjama negativnih stereotipa o drugim
narodima& kako bi motivirali pripadnike vlastitog naroda na okupljanja radi stvarne ili
zami'ljene opasnosti od agresivnosti drugih naroda+
"2. Ne*&#izam - (iz latinskog. nom. nepos& gen. nepotis unuad& potomak& te neak) je
termin kojim se oznaava popunjavanje radnih mjesta lanovima vlastite obitelji ili davanje
prednosti pri zapo'ljavanju poznanicima. Qriterij strune ili osobne sposobnosti za odre,enu
funkciju pri tome ne igra odluujuu ulogu.
"". ;a-i2izam - ;a-i2izam je naziv za protivljenje ratu ili nasilju kao sredstvu rje'avanja
sporova. 7acifizam ukljuuje 'iroki spektar pogleda od obinog vjerovanja da se
me,unarodni nesporazumi mogu i trebaju rje'avati mirnim putenjem do apsolutnog
protivljenja kori'tenju nasilja& pa ak i najobinije prisile& pod bilo kavim uvjetima.
"%. ;ar#ik'$arizam - K'$#'rni ili hi#&ri!ki *ar#ik'$arizam je antropolo'ki pristup
prouavanju kulture& koji polazi od uvjerenja da je svaka kultura posebna& te je stoga treba
prouavati "iz nje same"& odnosno istraivati ju unutar i s obzirom na njen vlastiti kontekst.
"(. ;&9'na u naj'irem smislu predstavlja in suprotstavljanja ili negiranja
neije vlasti ili autoriteta od osobe ili osoba koje su joj dotada bile ili trebale biti podvrgnute.
/ sluaju da se odigrava na 'irem podruju i u njemu sudjeluje vei broj osoba& za pobunu
se rabi izraz ustanak. 7obuna se medunarodno smatra kaznenim djelom./ uem smislu se
pod izrazom pobuna podrazumijeva odbacivanje autoriteta& odnosno odbacivanje
poslu'nosti od osoba koje se zbog specifinosti situacije nalaze u trajnom
odnosu subordinacije. Tako se odbijanje naredbe kapetana brodanaziva brodskom
pobunom& odbijanje vojnika da slu'aju svoje asnike naziva vojnikom& a
odbijanje zatvorenika da slu'aju zatvorske vlasti naziva zatvorskom pobunom. %vi ti
sluajevi u pravilu sadravaju in nasilja& bilo u stvarnom& bilo u simbolikom smislu.
"). ;&$&#iza-i!a - %mi'ljeno nastojanje da neki problem poprimi politiko obeleje+
1avr'ni proces proimanja nekog problema ideologijom odre,ene politike
",. Ra+ika$izam - (prema lat. korijen ) pojam je koji oznaava korjenitost&
beskompromisnost te dosljednost u zastupanju nekog mi'ljenja& djelovanja& teorije
ili ideologije. =oe se koristiti i kao opredjeljenje za provedbu odre,ene politike do krajnjih
granica. %rodan je ekstremizmu i predstavlja politiko djelovanje koje ide do samog korijena
stvari& bez kompromisa i taktiziranja. Tako,er& maksimalistiki program u zastupanju nekog
shvaanja ili djelovanja.
".. Raizam - Raizam je teorija& odnosno ideologija& po kojoj izme,u rasa koje ine ljudski
rod (vrsta homo sapiens postoje duboke& biolo'ki uvjetovane razlike& koje se ne mogu prei+
odnosno& ako i mogu& to je "mije'anje rasa" krajnje nepoeljno. .ase trebaju ivjeti
odvojeno. 7rista'a rasizma je rasist.
"/. Rana mr<n!a
%1. Rana +ikrimina-i!a
%1. Se7re7a-i!a - (lat. segregare 6 razluiti& rastaviti) je razdvajanje ljudi na osnovi razliitih
kriterija koji se u pravilu kose sa naelima ljudskih prava i sloboda. %egregacija se naje'e
doga,a kada vi'e pozicionirana grupacija namee svoja pravila manje pozicioniranoj
grupaciji ili pojedincu prema vlastitoj procjeni (koja obino nije moralna).
%2. Se*ara#izam - %eparatizam je tenja za nacionalnim& politikim& ekonomskim i kulturnim
odvajanjem i zatvaranjem u odnosu na veu dravnu organizaciju.