ELEMENTI

DER
PSYCHOPHYSICS
PO
GUSTAV Theodor Fechnerovu.
Drugo izdanje nepromijenjen.

PRVI DIO.
LEIPZIKA
TISA i o!jav"jivanje #rei$%op& ' ()RTE*
1889.









Sadraj.

Uredni%a Predgovor
au$ora Uvod
Uvodni.
I. Vi+e op,eni$o razma$ranje odno-a $ije"a i du+e
II. Pojam i zada,a p-.choph.-ic-.
III. Pre$hodno pi$anje
IV. Pojam Ro.a" na o-je$ i podra/aj
Vanjske s!"#o#!si"s.
Psi#o$i%i&ki Ma'(e#re.
V. mjera $je"e-ne a%$ivno-$i. Dnevni -i"u.
VI. 0a1prinzip o-je$"jivo-$.
VII. 0a1prinzip o-je$a.
VIII. 0e$ode mjerenje o-je$"jivo-$i.
23 me$ode mjerenja4 raz"i%a u o-je$"jivo-$i.
3 Op,eni$o reprezen$acije.
!3 Op,a razma$ranja i mjere opreza.
c3 razma$ranja u pog"edu vremen-%ih i pro-$ornih uvje$a
e%-perimena$a. on-$an$na pogre+%a.
d3 Po-e!na o na5inu pravo i %rivo -"u5ajevima.
e3 Po-e!na o me$odi pro-je5ne pogre+%e.
&3 ma$ema$i5%i odno- od me$oda.
63 me$ode mjerenja4 ap-o"u$na o-je$"jivo-$.
Te)e(jni %akoni i &injeni"e.
I7. 8e!er za%on.
Se"&9izvije-$io 8e!er
23 -vje$"o.
63 :vu5ni
;3 u$ega.
<3 $empera$ura.
=3 Op-e/na ve"i5inama. >Pre-uda i Ta-$ma13
?3 Fortune moral i stas .
7. 5injenica praga
23 In$enzivna prag
3 Prag
!3 prag raz"i%a
63 Op-e/na prag
;3 Vi+e op,a razma$ranja - o!zirom na pragu
<3 imp"i%acije po-$ojanja praga
7I. Pojedino-$i o ve"i5ini i ovi-no-$ omjera pragova u raz"i5i$im podru5jima +$o zna5i
23 In$enzivna prag
3 -vje$"a i !oja
!3 in$enzi$e$ zvu%a i nagi!.
c3 ma-a
d3 $empera$ura
63 Op-e/na prag
3 vizua"ni o-je,aj
Po-e!ne odred!e %oje -e odno-e najmanji mogu,e o$%ri$i ve"i5inama
Po-e!ne odred!e %oje -e odno-e najmanji de$e%$i!i"ne uda"jeno-$i.
3 Dva !oda di-$an$e
3 Dvije $eme di-$an$e
3 S$ripped i @Ar&"ige &igure
Pona+anje !o5nim dije"ovima mre/nice u o$%rivanju najmanjih ve"i5ina i
uda"jeno-$i
da"jinu raz"i%e >o%o3
!3 dodir
c3 %oncepcija vremena i %re$anja
7II. Para"e"no - 8e!erovim odvje$ni5%ih za%onima.
23 $e/ina $e-$ira
63 i-%u-$vo u podru5ju percepcije -vje$"o-$i
;3 po%u-a u podru5jima !oga$im -enzacija
7III. :a%oni -mje-e &enomena

*+,orov Pred-ovor rvo) i%danj+.
Pod p-.choph.-ic- Razumijem prema de$a"ja dano je u pog"av"ju 64 izjava o
do%$rina %oja4 ia%o je po-ao ovdje do -ada je na%on drevna4 a"i - o!zirom na -nimanje
i "ije5enje ovog zada$%a %ao nova4 da ne novo ime za neprimjereno i nepo$re!no
vjeroja$no na,i %ra$%i $o5na $eorija o odno-ima izmeBu $ije"a i du+e.
ao +$o je $o5no do%$rina ima p-.choph.-ic- +$o &izi%e i ma$ema$i5%u pre5ac na
i-%u-$vo i-%u-$vene 5injenice4 %oje -e $eme"je na mjeru poziva iz zapovijeda i-%u-$vo
i4 a%o je $a%va uop,e nije nared!u $ra/i$i ga. Sada %ada je mjera povezana - &izi5%im
%o"i5inama ve, dao4 prvi i g"avni zada$a% ovog rada !i$ ,e odreBivanje -$upnja -
o!zirom na p-iho"o+%e varija!"e4 gdje je jo+ uvije% nedo-$ajeC drugo4 da razmo$re
ap"i%acija i verzije4 %oje -e pri%"ju5i$i na njega.
Po%azano je da odreBivanje men$a"noj dimenziji nije -amo -$var &i"ozo&-%e i"i
S$udier$i-che- apergu-4 a"i +iro%u i-%u-$vene !aze pozivi. Ovaj Vjerujem ovdje
vanj-%im i unu$arnjim i-$ragama do -ada da je ade%va$na4 da na5e"o mjerenja
o-igurana od -$rane ap"i%acije4 a"i $o"i%o da je 5a% i %ori-no-$ ove mjere ,e -e
prepozna$i. A"i $re!a i-%u-$veni $eme"j za razvoj p-iho&izi5%ih 0a1"ehre jo+ uvije%
ve"i%a pro+irenje4 i ono +$o je dano na ap"i%acijama4 -amo po%azuje da nema
u-pored!e ,e !i$i vi+e da$i.
U%ra$%o4 p-.choph.-ic- je u o!"i%u u %ojem -e pojav"juje ovdje4 "e%ciju u prvoj
dr/avi po-$ajeC Ta%o da razumijem na-"ov ovog do%umen$a e"emena$a nije pogre+no4
%ao da imamo ovdje je naj!i$nije reprezen$acija ve, o-novane i o!"i%uje do%$rinu u
o-novnoj ud/!eni%a dje"ovaoC ve,. o%o pri%azivanja po5e$a%a do%$rine %oja -e jo+
uvije% mo/e na,i u e"emen$arnom -$anju Pa zami-"i$e ne $vrdi$i ovo Pi-mo %oje $re!a
-$avi$i u o-novnu ud/!eni%a. Oni -u 5e-$o -$udije4 dizajna4 %ompi"acije4 $o !i !i"o
-a-vim neprimjereno u $a%ve4 a"i mo/e pomo,i da ga dovede +$o zna5i da je jednom4
%ao ud/!eni% ,e !i$i. D$o je zah$ijeva$i dr/i zajedno i-$ragu o pojedinim $o5%ama i
-a/e$i rezu"$a$e u odreBenim -mjerovima4 +$o ,e4 mi-"im4 ne propu-$i$e.
ao +$o je ma"o %ao +$o je on4 %ao o-novnoj ud/!eni%a4 $re!a $ra/i$i ovdje je -%up
-vih ma$erija"a od p-.choph.-ic-4 a"i po mogu,no-$i -amo ono +$o pripada -$varanju
p-iho&izi5%og 0a1"ehre iu ap"i%acija u i-$o dogaBa. #ez!roj4 +$o 5ini predme$
p-.choph.-ic-4 ne mo/e na,i -voje mje-$o ovdje4 jer $o nije $o"i%o napredna %a%o !i
-e prona+"i ni jednu -"i%u na i-$u %an$u.
Popu$ mnogih -$vari u ovoj &on$ je ve, previ+e4 prema"o da ,e !i$i $a%o4 u -va%om
-"u5aju ima$e raz"oga !i$i !"a/i u $om -mi-"u4 na%on +$o je -"u/!eno go$ovo ni+$a4
ma$erija" -amo vr"o zra%u po-$oja"o4 +$o -am mogao odmori$i i pozvao meC A"i %u,a
ne mo/e !i$i izgraBen4 -ru+en !ez %amenja na -e!eC i gdje je p"an za izgradnju i prije
%u,i4 u prvih e%-perimena$a u $o ne mo/e !i$i u pravu -vi i-$i i ima$i pravu
mjeru. Sva%i -"jede,i po%u+aj ove vr-$e je od odreBene -$ranice po$punija4 manje od
drugih i mo/e !i$i precizniji.
Ee manje -igurno nego u pog"edu &orma"nih nedo-$a$a%a4 moram uze$i opro-$
u-"ijed vanj-%ih pogre+a%a u zah$jevu %oji mogu !i$i o-$aci u $om do%umen$u4
pogo$ovo u "ije5enju $o"i%o mnogo do!rih4 $e+%o4 i nova pi$anja o $ome %a%o $a%va
vi+e u -"jede,im !i$i pri-u$na %ao u ovom dije"u. O$i+ao -am u dugoj $ije%om $ih
i-$raga u za$o5enih i uvije% &i%-ne "a$ornih op,im na5e"ima $o"i%o pogre+nih -%re$anja
i nedore5eno-$i u de$a"je 9 Fije"o podru5je je !i"o4 a"i je pre$hodno po%opan u za!orav
9 da -e ne u-uBujem -e nadam da -u u ovom uvodni%u Svi imaju iza mene. Eo4 ja !ih4
$e -$udije ne mo/e da$i4 a%o -am h$je"a 5e%a$i po$puni jam-$va u $om pog"eduC i
njegova$i4 a"i uvjerenje da4 na%on $o"i%o po-$upno i-pravi$i i razja-ni$i u ovoj "e%ciji
,e !i$i i-$i4 5a% i da"jnji napreda% u $om pravcu -po-o!an.
Ea %raju4 $o ,e -e -amo pi$a$i je "i - onim +$o i %a%o -e ovdje nude4 izdr/"jiv i
p"odono-na po5e$a% je po$re!no. A%o ga prona,i4 pa ne uzimaj$e $o nedo-$aje i
pogre+%a je previ-o%a naC$o ,e !i$i !arem njezin %redi$ za %oji prouzro%uje !o"je.
I ja -am da"e%o od $oga re%av+i da je ono +$o je u $om do%umen$u4 ne+$o ap-o"u$no
novi ima"i4 a $o ,e !i$i "o+a preporu%a za %ada ,e !i$i ova%o. Umje-$o $oga4 da -e
po+$eno priori$e$na po$ra/ivanja u pravo-uBu - prednje -$rane4 a $a%oBer po%azuju da
je po$pi- pod"ije/e ne+$o vi+e od -u!je%$ivne ideje4 dodirnem jedna%i u predgovoru
%ra$%o ne%e povije-ne $o5%e na %ojoj -am pro+"o-$ na -voje mje-$o i na %raju u
po-e!na eingehe pog"av"je.
I-%u-$veno za%on4 %oji je g"avni po$poru men$a"nog 0a1"ehre4 ve, je odavno
u$vrBeno od -$rane raznih i-$ra/iva5a u raz"i5i$im podru5jima4 a o-o!i$o izra/eno u
re"a$ivnom op,eni$o-$i E( 8e!er4 ja !ih 5a% i poziv o$ac p-.choph.-ic- i do%azano
e%-perimen$a"no. 0a$ema$i5%a &un%cija4 - druge -$rane4 +$o je naj5e+,i i va/an -"u5aj
primjene na+ih 0a1prinzip- je ve, odavno po raznim ma$ema$i5ara4 &izi5ara i
&i"ozo&a4 %ao +$o je #ernou""i >*ap"ace4 Poi--on34 Eu"er >(er!ar$4 Dro!i-ch34 S$einhei"
>Pog-on3 za po-e!na 4 p-.choph.-ic- zuzueignende4 o-novana -"u5ajeva na za%onu i
reproducira$i drugi znan-$venici i"i prihva,en. Sada je $o -ve nije dogodi"o -a
-$aja"i+$a p-iho"o+%e dimenzije4 i povu5e$e prema -e!i do -ada !ez po-e!ne pa/nje4 pa
je $o na%on +$o je na5e"o ove mjere &o"gend- >Pog"av"je G3 ,e ima$i izrazi$o4 !ez o5i$ih
po$e+%o,a da je ve, u 4 %oju je o-nova"a $im i-$ra/iva5a4 &un%cija je u%"ju5ena.
Ea%on $oga4 na+a men$a"na mjera je u -$vari -amo jedna -$rana genera"izaciji druge
-$rane ja-an pri%az onoga +$o je ve, !io $amo4 u -vojoj va/no-$i %ao p-ihi5%oj
razini. Upu,ivanje na njih $re!a doprinije$i ne+$o -manji$i nepovjerenje4 +$o mo/e
dove-$i u og"a-u $a%ve mjere - prednje -$rane. I-$i pro!"em je u -$vari nije pro!"em
%vadriranje %rug i"i trajno kretanje, ve, dapa5e vr"o rije+i$i i-$ra/iva5a4 5ije je ime
jam-$vo va"jano-$ rje+enja.
Ea%on +$o -am mi-"io da $o $re!a pre$hodne i-$ra/iva5e o%o g"avnog predme$ ovog
do%umen$a4 ja !i propu-$i$i primarni uvje$4 a%o ja ne /e"im jedna%o !i$na prop pam$e
%ao promociju4 +$o -am -e na+ao u mojoj -$udiji Vo"%mann. Spremni za u"aza% na ovaj
percep$ivnu i &ini i-$ra/iva5 na in$ere-u ove -$udije4 %oja je u-pu$ ga dove"i da"e%o iza
po5e$%u %ara%$erizira %ao po$ra/ivanja izvan v"a-$i$e pje-me4 a ra-$ %oji %ara%$erizira
i-%u-$venog ma$erija"a u ovoj pu!"i%aciji je odra-$ao4 prijavi$e me u doi-$a najve,i
(va"a.
U i-$o vrijeme -am -e u-udio da ga a&irmira %ao povo"jan zna% za na5e"a i %ara%$eru
na-$ave ovog do%umen$a4 da oni po%azuju ne -amo re%vizi$ u egza%$nim
i-$ra/ivanjima g"avnih i-$ra/iva5a4 a"i i mogu,no-$i pru/i$i po"azi+$a za $a%ve. U
-$vari4 o-im onih $eorij-%e i e%-perimen$a"ne ana"ize na %ojima -e $eme"ji4 i %oji -u
ve, povezani - njim4 dovo"jno Inicija$iva je evo"uira"a $ije%om ovog pi-ma 5e-$o je
po$re!no da -e odno-i na !udu,no-$ - Tor. i"i da"je na-$avi -$udij4 %oji je dje"omi5no
na da"jnji razvoj -u p-iho&izi5%i 0a1"ehre po$re!no4 ne%i u njihovu primjenu u
%on$a%$4 i4 !ez o!zira +$o -e pone%ad nude ve"i%i in$ere-4 a"i !i !ez -$aja"i+$a $og nau%a
nije pred-$av"jen. P-iho&izi5%i e%-perimen$4 do -ada je -amo povremeni mje-$o u-%oro
na,i u &izi5%i4 &izio"o+%i e%-perimen$a"noj -o!i prije4 -ada ima v"a-$i$u -o!u4 -voj
apara$4 -voje me$ode za zavr+e$a%. Ta%oBer je neupi$no da je podru5je ove -$udije ,e
-e +iri$i -ve vi+e i vi+e4 vi+e -e uzgaja. I $a%o -am $ra/i$i g"avni p"od na+e i-$rage do
-ada4 manje u %ojoj je preuze$a %ao +$o je ona o!e,ava da ,e no-i$i jednom. Ono +$o
imamo ovdje je o-%udna po5e$a% po5e$%a.
S o!zirom na na5in na %oji je ma$ema$i%a je uveden u ovom po-"u i da ,e po-e!no
anga/iraju u -"jede,im dije"ovima na i-$om mje-$u4 ja !ih ma$ema$i5ari /e"i$e zadr/a$i
pi-anje ove e"emen$e ne9ma$ema$i5ara i ne9ma$ema$i5ara za ma$ema$i5ara4 %oju moja
am!icija je !i"a u -mi-"u da !i !i"a razum"jiva i dovo"jno u5ini$i druga -$var4 a"i ne !a+
o$i+ao !ez -u%o!a.Eemoj$e po-e!no ma$ema$i5ar $a%o i-pri5a$i ne%u ma"o +iro% i
popu"aran !or!u u in$ere-u je ne9ma$ema$i5ara4 %oji -am imao na umu4 da je $o pi-mo
$re!a"o ug"avnom zain$ere-irane &izio"ozi4 do% je u i-$o vrijeme ona /e"i zanima$i
&i"ozo&e. U o!a4 a"i4 naravno4 $a%oBer -e vidi ma$ema$i5ar4 dana- nije $a%o dopu+$eno4
jer !i zapravo !i$i po$re!na. U5ini$e druge -$rane4 ne9ma$ema$i5ari deriva$i4 %oji -e ne
mogu pra$i$i 9 a%o 5a% -amo one vr"o ni-%e -$andarde ma$ema$i5%og razumijevanja
jav"jaju 9 %ao ma$ema$i5%e 5injenice da prihva$i4 a $u i $amo pog"av"je4 pre!acivanje
i"i izvr+enje u%ine %oji -e upu+$aju u ne+$o previ+e du!o%o. A%o -e ne varam4 ipa% je
prona,i !i"o opremu i -adr/aj $og do%umen$a u cje"ini razum"jivo4 $%o zna +$o je
ma$ema$i5%a jednad/!a4 i zna -voj-$va "ogari$mima4 i"i onima u u"azu u -"jede,em
dije"u dano4 %ra$%o re%api$u"acija I-$i ,e -e odr/a$i. Od o-$a"ih ne /e"im da -e !rinu"a
pi-anja ovog $e%-$a4 a"i !arem da -e $a"o/i mi+"jenje o $ome +$o !i mogao !i$i
pronic"jivi u -va%om -"u5aju.
Uz mar"jivo-$ Eije mi dopu+$eno da uBu u ovu vr-$u pi-anja4 napro$iv4 ma$ema$i5%a
%oncepcija p-iho"o+%e ,e o-igura$i i-$a pro$iv (er!ar$H-che. (er!ar$ ,e uvije% !i$i
za-"uga mogu,no-$ ma$ema$i5%og %oncepcije $ih odno-a4 ne -amo da je prvi
izgovorio4 a"i je $a%oBer napravio raz!ori$u prvi po%u+aj prove-$i $a%av pog"edC i -vi
po-"ije njega ,e o-$a$i -amo drugi u $om pog"edu. U -$vari4 meBu$im4 -"jede,e
e%-perimen$i -u $o"i%o pod iz v"a-$i$ih raz"i5i$ih $eme"jnih a-pe%a$a da -e !i"o vi+e
nego po-e!nim nag"a-%om na raz"ici izmeBu dvije po$re!e4 jer !i $o !i"o uza"udno i
neprimjereno4 ovdje je -por izmeBu dviju pro!a$i4 pogo$ovo one !ez mogao odr/a$i
-por o%o $eme"jnih &i"ozo&-%ih pi$anja4 %oji je ovdje %a%o !i iz!je,i po -va%u
cijenu. Od"u%a izmeBu njih4 %oji je u i-$o vrijeme !i$i od"u%a - o!zirom na ovo
o-novno pi$anje4 moram napu-$i$i u !udu,no-$.
0o/da vi o5e%uje$e ovdje predviBamo de%"araciju o po"o/aju4 %oji ,e -e ovo Pi-mo
na ma$erija"izam i idea"izam i $eme"jnih vjer-%ih pi$anja %oja !i"o prou5avanje odno-a
$ije"a i du+e mora nu/no do,i u dodir. Ono +$o je -ada prvi pu$ je u pi$anju4 $a%o da je
ovo Pi-mo ide na -por o o-novnim odno-a $ije"a i du+e4 %oji dije"i ma$erija"i-$e i
idea"i-$i4 a ne jedanC njihova o!ja+njenja i po-"jedice ni-u ni jedno-$rano ni "e/a$i u
jednoj od drugih o-je$i"a4 pred-$av"janjem i-%u-$vene odno-e izmeBu dviju -$rana o
po-$ojanju &un%ciona"an odno-4 +$o e"iminira ovu pri-$rano-$ po -e!i.
D$o -e $i5e drugog4 $a%o da ,e -vi za%"ju5ci %oje -mo ovim pu$em4 a"i -u po-"jedice
ma$erija"izma %ao $eme"jnim vjer-%im pi$anjima !i"i pri-i"jeni prihva$i$i4
preuranjena. O5i$o je da je po-e!no onih u $o5%ama Uvodne %ra$%o izgovara4 ia%o
pri"i5no pozadinu $vori po"azi+$e za izradu ovog do%umen$a4 o-novni pog"ed mo/e
pro,i jedno-$rano ma$erija"i-$i5%o $uma5enje i e%-p"oa$aciju4 a u -vezi - pi$anjem
!e-mr$no-$i po5e$%u 5ini dove-$i do i-$og za%"ju5%a o po$re!no. A"i /e"im ni+$a vi+e
od $oga prigovorio cije"om pi-anja ovog $e%-$a na $eme"ju $e u %on$e%-$u po$puno
-upro$nom mi+"jenju i $uma5enju $aj pog"ed odra-"e %oji -am dao izraza u ranijim
radovima4 i $o moram odno-e4 a%o -e $o za!rinu$o-$ ,e da$i rezu"$a$4 nema $u mje-$a za
i,i da"je u nju.
Ovaj o!ujam ove pu!"i%acije -adr/i poda$%e o p-iho"o+%oj dimenziji4 odno-no
u-po-$avu njegova na5e"a i o!ja+njenje me$ode4 za%onima i 5injenicama %oje
pripadaju i-%u-$venom opravdano-$i i-$iI S"ijedi men$a"nu mjernu &un%ciju -ama -a
-vojim -veo!uhva$ni izvana prema unu$ra+njo-$i 4 po-"jedice razvija$i. S$ruja ,e u
da"jnjem $e%-$u vi+e empirij-%a4 na%on vi+e ma$ema$i5%i i &i"ozo&-%i in$ere- u
zah$jevu4 ma$ema$i5%i4 a%o je podru5je novih ap"i%acija4 %oja -e o$vara za ma$ema$i%u
u ovom dije"u4 uzima -e u -"jede,im do odreBenih granica4 &i"ozo&-%a4 pod uvje$om da
-e pojav"juju %od $ih ap"i%acija #e"ang !oga$e a-pe%$e za za5e,e odno-a izmeBu $ije"a
i du+e.
*eipzig4 G Dez. 2JJK.


Uvodni.
I. Vi.e o/eni,o ra%)a,ranje odnosa ,ije(a i d+.e.
Eo4 do%$rina $je"e-nog -vije$a4 u raznim granama prirodnih znano-$i je napredova"a
u ve"i%oj razvoja4 a o+$re na5e"a i me$ode odu+evio da o-igura njihovu u-pje+nu
napreda%4 meBu$im4 u5enje o Duhu u p-iho"ogije i "ogi%e4 !arem u odreBenoj mjeri
&i%-nih o-nove je o-vojio4 prou5avanje odno-a izmeBu $ije"a i uma i $ije"a i du+e4 -ve
do -ada o-$ao go$ovo -amo o%vir &i"ozo&-%i -por !ez 5vr-$ih $eme"ja i !ez -igurnih
na5e"a i me$oda za napre$%u i-$rage.
Eajo5i$iji raz"og $aj je omjer nepovo"jniji $ra/i$i moje mi+"jenje u -"jede,im
5injeni5nih o%o"no-$i %oje -igurno mogu pi$a$i ope$ na%on "eBima "e/i da"jnji
raz"og. Omjeri -amog &izi5%og -vije$a4 mo/emo na-$avi$i izravno iu %on$e%-$u %roz
i-%u-$vo4 omjeri unu$arnjeg i"i duhovnog -vije$a ne manjeC oni doi-$a -amo4 %o"i%o
na+a o-je$i"a i njihovih pomaga"a za poja5avanje !oga$i4 ovaj4 do -ada je -va$%o -vojoj
du+i je dovo"jnoC a"i $a%o da -mo u mogu,no-$i o-novnim 5injenicama4 $eme"jni
za%oni o-novnih uvje$a za po!jedu u -va%om od $a dva podru5ja4 %oja mo/e po-"u/i$i
%ao -igurne do%umen$e i po"azi+$a za -%"apanje i da"jnji napreda%. Ee $a%o4 -amo
jedan u in$era%ciju - %on$e%-$u &izi5%og i duhovnog -vije$a dva -u izravno povezane
5im!eni%e ovom odno-u na vrijeme u nepo-rednom i-%u-$vu4 do% -u o-$a"e i da"je
pod -$rop. #udu,i da je4 meBu$im4 mi -mo -vje-ni na+e o-je,aje i mi-"i odmah -vje-ni4
mo/emo uo5i$i ni+$a po%re$a u mozguC %oji -u vezani za njega i %oji -u o!vezuju,i
-e!e4 &izi5%a o-$aje ovdje pod duhovnim -$ropaC i do% mo/emo $ije"a drugih "judi4
/ivo$inja i -vi prirode do-$avi$i izravno na ana$om-%u i p-iho"o+%u4 &izi5%e i %emij-%e
ana"ize4 mo/emo u5ini$i ni+$a izravno o du+ama %oje -u do/ivje"e prvi i #og %oji
drugi -"u+a"iC duhovni o-$aci ovdje u &izi5%om -$ropa. I $a%o o-$aje hipo$eze i
negiranje ve"i%u mar/u. Le "i i+$a i-pod jedne i druge de%om4 a +$o -e mo/e na,i meBu
njimaM
Ee-igurno-$4 o%"ijevanje4 argumen$ na ovim pi$anjima zapravo ima jo+ uvije% nema
&i%-nu po5e$nu $o5%u i $o5%u za $eoriju o uvje$ima na %oje 5injenice -u ug"avnom je
jo+ uvije% opovrgava dopu+$eno.
A +$o mo/e !i$i raz"og ovom neo!i5nom odno-u %oji -mo $ije"o i um -va%i za -e!e4
a"i ni%ada o!oje4 %ao +$o pripada zajedno odmahC $a%oBer mogu izravno g"eda$i
zajednoC 0eBu$im4 ima"i -mo i o!i5no4 %oja -e izravno proma$ra$i naj"a%+e
zajednoM Prema po-$ojano-$i4 u %ojem -e na"azi $aj odno- izmeBu men$a"nih i &izi5%ih
podru5ja4 mo/emo pre$po-$avi$i da po-$oji $eme"jno4 u njihov o-novni odno- je -ama
opravdano. Eo4 ne po-$oji -"i5na4 daju,i nam i-$u 5injenicu !arem o!ja-ni$i4 a%o $o ne
mo/e dove-$i do dnaM
Pa mo/e !i$i po $om pi$anju i da je. . Primjer4 a%o je ne$%o unu$ar %ruga4 $a%o da je
njegova %onve%-na -$rana mu po$puno -%riven pod %on%avnog -$ropaC %ada je vani4 -
druge -$rane4 on%avna -$rana %onve%-nom -$ropa. O!je -$rane idu zajedno
neodvojivo %ao i men$a"nog i &izi5%og -$rani 5ovje%a4 a $o mo/e po$raja$i i do
re"a$ivno do!ro %ao unu$arnje i vanj-%e -$raneC a"i je i-$o $a%o nemogu,e vidje$i iz
$o5%e g"edi+$a u ravnini %ruga4 o!je -$rane %rug u i-$o vrijeme4 %ao jednog od mje-$a u
podru5jima "jud-%og po-$ojanja4 ove dvije -$rane 5ovje%a. Samo +$o -mo promijeni"i
na+u per-pe%$ivu4 -$rana %ruga4 vidimo promjene4 a -%rivaju iza pi"e. Eo4 %rug je
-amo -"i%a4 a $o je pi$anje na uzro%.
Sada nije zada,a i namjera u"azi$i u $o zapi-ano u ni/im i"i na ne%i na5in zvu5nim
ra-prave o $eme"jnom pi$anju odno-a $ije"a i du+e. PronaBi$e Sva$%o vidi -"aga"icu4 u
$ome +$o -e 5ini da ga %ao $a%vog4 rije+i$i na -voj na5in. S$oga ,e !i$i !ez i%a%vih
o!vezuju,ih po-"jedice za -"jede,e4 a%o -am -amo naredi$i da ne dopu-$i$e mogu,e
pi$anje op,eg g"edi+$a4 %oja je &ormirana na po5e$nu $o5%u pi-anja ovog $e%-$a i jo+
pozadini i-$ih o!razaca za mene !ez i%a%vog odgovora4 i $rag u ovom podru5ju
&"u%$uiraju,i ideje %oje o!av"jaju4 $a%ve ve, $ra/e -amo da -u o$%ri"i %a%o vjeruju4 ,e
-e -a-$a$i - ne%o"i%o rije5i o $om mi+"jenju4 nije ni+$a drugo nego zna5ajno -adr/e :a
Upravno po$jeri. :a vr"o ve"i%i mamac4 u uvodu &on$om %ao +$o je ovaj4 uzimaju,i
izgu!"jen u peri&ernim i @ei$au-ho"ende ra-prave u $om pog"edu4 a nije ma"a
po$e+%o,a %a%o !i ih iz!jeg"i uop,e ovdje4 $o je !arem %ra$%o iz"aganje pog"edom na
%oje -am -e ograni5io &o"gend- I-pri5avam -e.
Prije $oga4 drugi po -e!i uzor prvi. Sun5ev -u-$av pru/a -e od -unca - vr"o
raz"i5i$im o5ima nego -a :em"je. Tu je operni%ova4 ovdje P$o"omeja -vije$. To ,e
o-$a$i nemogu,e u -ve vrijeme za i-$u proma$ra5a za proma$ranje o!a -vje$-%a -u-$ava
zajedno4 ia%o -e o!a pri"i5no nerazdvojno idu zajedno4 i !a+ %ao i udu!"jenih i
iz!o5enih -$rane %ruga -u u o-novi -amo dvije raz"i5i$e mani&e-$acije i-$e -$vari iz
raz"i5i$ih $o5a%a g"edi+$a. Ope$4 a"i pone%ad je dovo"jno za promjenu pri%aza $a%o
dje"o$voran za jednog -vije$a u drugi -vije$ u izg"edu.
Fije"i -vije$ -e -a-$oji od $a%vih primjera %oji do%azuju nam da je ono +$o je u !i$i
jedan4 5ini -e iz dva -$aja"i+$a od dvije4 a ne jedna od -$aja"i+$a mogu ima$i i-$i %ao i
drugi. Sva$%o $%o ne priznaje da je $o $a%o a""@eg- i ne mo/e !i$i druga5ije. Samo u
Predme$ od najve,ih i durch-ch"agend-$en primjer +$o ni-u $u da i-$e,i i"i nije. To nam
daje omjer men$a"nom i &izi5%om -vije$u.
D$o mi-"i$e o %ao va+e mi+"jenje o unu$arnjim duhom da -$e -ami $o duh %oji -e
pojav"juje na vanj-%im pozicijama4 no %a%o je $u men$a"nu &izi5%u povr+inu. Tu je
raz"i%a a%o mi-"i$e -a -vojim mozgom4 i"i vidje$i u moza% mi-"ioca.
23
#udu,i da -e
-vi na"aze raznoC a"i -$av je -a-vim druga5ija4 po-$oje unu$arnji4 ovdje
vanj-%oC neopi-ivo druga5ija 5a% nego u pre$hodnim primjerima4 a $ime i -amo je
raz"i%a od na5ina neopi-ivo ve,a. :a dua" o!jave %ruga p"ane$arnog -u-$ava4 a"i -amo
dvije raz"i5i$e vanj-%e pozicije o-voji"i o-novi gaC -redini %ruga na -uncu o-$aje
proma$ra5e o-im dije"a %ruga4 o-im na p"ane$i. A"i je -amo9mani&e-$acija duhu pravog
unu$arnjeg -$anovi+$a njegove $eme"jne prirode pro$iv -e!e4 podudarno-$ -a -amom
-o!om4 pojava povezana $je"e-no-$ pravi raz"i%u4 vanj-%im pozicijama4 %oji je do!io
ne9podudarno-$ - njim.
23
-a e%viva"en$om g"eda u nju je ade%va$na ideja na%on za%"ju5a%a4 na $eme"ju
izvana vidi4 vjerujemo %a%o ,e unu$arnje -$anje pojavi$i u ra-premanja prepre%e
In$o vizije.


Ovo -ada je i-$o4 naravno4 ono +$o -mo prvi pu$ i-pi$iva"i za+$o ni$%o ne um i $ije"o4
jer oni idu zajedno izravno4 $a%oBer mo/e$e odmah vidje$i zajedno. To mo/e !i$i -amo
izvana i iznu$ra pro$iv i-$e -$vari u i-$o vrijeme ni$%o.
Da%"e4 nema duh drugih men$a"nih -udje"uje izravno %ao men$a"ne vje/!e4 !ez
o!zira na $o 5ovje% !i pomi-"io4 a"i on !i -e vr"o "a%o uo5i$i i-$u priroduC on je4 o-im
a%o ne podudara nego drugi - njim4 -amo na5in na &izi5%i izg"ed i-$ih. Da%"e4
ap-o"u$no ne duh o-im pomo,u -voje $je"e-no-$i mo/e opazi$iC za ono +$o -e 5ini da -e
- vanj-%e -$rane duha4 5iji je &izi5%i izg"ed je -amo na5in.
Da%"e4 izg"ed je um uvije%4 meBu$im4 -va%o $ije"o pojav"juje raz"i5i$o na razno"i%e
Ea%on -amo4 jer po-$oji -amo unu$arnja preg"eda na%on raz"i5i$o-$i4 meBu$im4
vanj-%im pozicijama i razno"i%o-$ njega -$oji.
Da%"e4 pre$hodni na5in pred-$av"janja po%riva $eme"jne odno-e izmeBu $ije"a i du+e4
%oje $re!a na-$oja$i po%ri$i -va%u !aznu je vidje"i.
Lo+ jedanI Tije"o i du+a idu zajednoC Promjena u odgovaraju,e promjene u
drugoj. :a+$oM *ei!niz %a/e4 mo/e$e ima$i raz"i5i$e -$avove o $ome. Dva -a$ovi na"aze
na i-$oj #re$$e !aci -voj pro"az po-redovanjem $ih zajedni5%ih privr/eno-$i jedni
druge >a%o i $o ne raz"i%uju previ+e od drugoga3C $o je o!i5na dua"i-$i5%i pog"ed na
odno- izmeBu $ije"a i du+e. On $a%oBer mo/e poma%nu$i po%aziva5 Some!od. o!a
-a$a4 $a%o da -u uvije% -%"adno4 da je occa-iona"i-$i-che4 prema %ojoj je #og -$vorio
&izi5%e promjene men$a"nog i o!rnu$o u -$a"noj harmoniji.0o/e$e !i$i po$puno
po-$avi"i od -amog po5e$%a da im je po$re!no4 !ez +%o"arina4 ide !ez re%av+i $o5no
jedni - drugimaC ovo je pog"ed na i-$o pre$hodno u-po-$av"jenog -%"ada. *ei!niz je
za!oravio pog"ed4 i doi-$a najjedno-$avnije. Ta%oBer mo/e$e i,i -%"adno jedni -
drugima4 $a%o da ne idu jedni od drugih4 jer oni ni-u dvije raz"i5i$e -a$ove. Da%"e4
zajedni5%i od!or4 -$a"na +%o"arine4 neprirodno-$ prvi ureBaj nije po+$eBen. Ono +$o
izvana izg"eda %ao proma$ra5 organ-%og -a$ - mo$orom i %o$a5ima i po"ugama %oje -u
u $ije%u organ-%i i"i %ao -voj najva/niji i naj!i$niji dio4 5ini -e4 5a% i in$erno -a-vim
druga5iji od v"a-$i$og uma - pro"a-%om o-je$i4 impu"-ima i mi-"ima. To -e ne -mije
vrijeBa$i da je 5ovje% ovdje -e zove -a$. A%o je pozvan u jednom pog"edu4 $a%o4 on ne
mo/e !i$i pozvan na !i"o %oji na5in.
Izg"edi za pojavu4 a"i ovi-i4 a"i iz ne -amo iz raz"i%e -$aja"i+$a4 a"i i iz raz"i5i$o-$i IT
-$rana%a. S"ijepac vidi - jedna%o povo"jnim vanj-%im pozicijama %ao viBenje ni+$a
izvanaC i $a%o -e mr$vo -a$ una$o5 -a-vim %ao povo"jnom -$anovi+$a -"u5ajno-$i -a
-e!e %ao mozga ni+$a unu$arnjih po-"ovaC $o je -amo vanj-%i izg"ed ima.
:nano-$ je -$a"no na vanj-%om g"edi+$a -$vari4 znano-$ o duhu na unu$arnjoj
-$raniC -$avove /ivo$u $eme"je -e na razmjeni mi+"jenja4 prirodna &i"ozo&ija o iden$i$e$u
onoga +$o -e pojav"juje dvapu$ na dvjema pozicijamaC Prou5avanje odno-a izmeBu
uma i $ije"a4 odno-i izmeBu dva na5ina mora$i na-$avi$i.
Ovo -u o-novne $o5%e g"edi+$a4 po %ojem ja ne po5i-$i$i po-"jednje o!a $eme"jnoj
prirodi $ije"a i uma4 %ao najop,eni$iji de &ac$o odno-i i-$o $ra/i %om!inira$i u jednu
$o5%u g"edi+$a.
A"i $o i da"je4 %ao +$o -am re%ao4 -va$%o je -"o!odno %roz %oje drugi vide $o i-$o
po%u+ava napravi$i4 i"i da "i ,e on po%u+a$i napravi$i uop,e. D$o !i -va$%o prona"azi
najpri%"adniji u $om pog"edu ,e -$i,i na %on$e%-$u njegovih drugih pog"edaC i4
naravno4 5a% i preo%renu$i mogu,no-$ i"i nemogu,no-$ opravdava odgovaraju,i op,i
%on$e%-$ %a%o !i prona+"i i-$i. Eo4 ovdje -e apriori ne ovi-i o $ome je "i on dr/a$i $ije"o
i du+u4 !a+ %ao dvije raz"i5i$e mani&e-$acije i-$og !i,a4 i"i %ao dvije izvana podudaraju
-u+$ini4 i"i du+a je %ao mje-$o u EeNu- o-$a"ih $o5a%a u !i$i jedna% i"i nejedna%
prirode4 i"i /e"i$e odu-$a$i od jedin-$vene o-novni pog"ed na -ve4 do -ada je -amo
Sva%i prepoznaje i-%u-$veni odno- izmeBu $ije"a i du+e i i-%u-$venog $eme"ju i-$ih4
dopu+$eno4 on mo/e po%u+a$i gez@ungen-$e za-$up"jeno-$ i-$ih. :!og -vega
i-%u-$venim odno-ima izmeBu $ije"a i du+e4 +$o ,e !i$i -a -jedi+$em u na-$av%u4 a mi
$a%oBer -"u/e za opi- 5injeni5nog od naj5e+,ih izraza %oje imaju dua"i-$i5%i odr/a$i
ve, u -mi-"u %ao na+ moni-$i5%oj mi+"jenju4 a%o ve, omogu,uju jedno-$avno preve-$i
u nju.
To ne zna5i da ,e -e razvi$i "e%cija ovdje ,e i%ada za mi+"jenju4 o-novni odno- $ije"a
i uma i !ez u$jecaja !i$i ravnodu+an prema njoj4 napro$iv. A"i4 $o je z!unjuju,e
po-"jedice %oje mogu proiz"aze iz njega jedan dan4 i po5e$i da 5a% i dje"omi5no4 a ne
uz pomo, ove do%$rine. Ovaj do%umen$ je 5i-$o empirij-%i4 u -$vari4 i od!aci$i u !i"o
%ojem -$anju od po5e$%a.
A%o ne4 mo/e$e $ra/i$i M4 mogu,no-$ $a%vog do%umen$a je u izravnoj -upro$no-$i -
5injenicom4 %oji -mo po5e"i4 da je odno- izmeBu $ije"a i du+e -u "i+ene do/iv"java A"i
oni ni-u primje$no-$ na -ve4 a"i $o je -amo nepo-redni odno-i nepo-rednoj vid"jivo+,u
povu5en. Oa% i na+e razumijevanje op,ih odno-a izmeBu $ije"a i du+e na $eme"ju
i-%u-$ava najop,eni$iji rod4 +$o mo/e !i$i da o njihovoj vezi4 ona -e $a%oBer ne -viBa
-va$%o $%o do"azi - &i%-nim uvje$ima za ovog do%umen$a4 %ao +$o je $o po$re!no izraz
pojav"juje i-$a. Rezu"$a$ ,e po%aza$i da nam ne manje po-e!an do/iv"jaj na
ra-po"aganju4 +$o mo/e dje"omi5no po-"u/i$i da nam -e orijen$ira$i na podru5ju
neizravnih odno-a4 op,eni$o -u pri%"adni za opravdanje za%"ju5a%a o nepo-redna.
U -$vari4 $o !i mogao - $om op,em mi+"jenju4 5a% i a%o ih $re!a prihva$i$i4 a ne !i$i
u5injeno. O-iguranje p"odno-$ i du!inu op,e pog"ed ne ovi-i o cje"ini4 a"i
e"emen$a"i. :a%on gravi$acije i mo"e%u"arnih za%ona >ne%ada+nji neo-porni -u -3 -u
e"emen$arni za%oniC oni -u do!ro pozna$i4 a cije"i op-eg i-crp"juje u i-$ih za%"ju5a%a
%ao prou5avanje &izi5%om -vije$u u najve,oj op,eni$o-$i !i !i$i dovr+en. Prema $ome4
-ma$ra -e4 e"emen$arni za%oni po!jedu za odno- izmeBu &izi5%og -vije$a i men$a"nom
-vije$u4 da -e op,i pog"ed na do!ivanjem izdr/"jiv i razvi"i njihove podu5avanjeC i
mogu -e $eme"ji$i -amo na o-novnim 5injenicama $u i $amo.
P-.choph.-ic- je do%$rina %oja -e mora $eme"ji$i na $a%vim promi+"janjima. Vi+e
njih u -"jede,em pog"av"ju.
II. Poja) i %ada,ak s!"#o#!si"s
10
.
Pod p-.choph.-ic- ovdje je egza%$na znano-$ &un%ciona"nih odno-a i"i ovi-no-$i
izmeBu $ije"a i du+e4 !i$ ,e ja-no op,eni$o izmeBu &izi5%og i men$a"nog4 &izi5%og i
p-ihi5%og4 8or"d.
23
Revizija S. 292G.
:a podru5ja duhovne4 p-ihi5%e4 du+e4 o5e%ujemo da ,e na -ve ono +$o je er&a1"ich
unu$arnjim percepcije i"i ap-$rahira od njih4 onom &izi5%om4 $je"e-nom4 &izi5%om4
ma$erija"nom -vije$u4 +$o je er&a1"ich vanj-%im percepcije i"i ap-$rahira od njih. To !i
$re!a"o -amo podru5ja pojavnog -vije$a4 - njihovim odno-om p-.choph.-ic- ,e
mora$i no-i$i -e nazivaju4 +$o pre$po-$av"ja da zna$e %a%o -e odno-i$i unu$arnju i
vanj-%u percepciju u -mi-"u redovnog %ori+$enja jezi%a na a%$ivno-$i4 pri 5emu
po-$ojanje uop,e o5i$uje .
Sve ra-prave i -$udije p-.choph.-ic- odno-i$i na -ve -amo na -$rani izg"ed &izi5%og
i duhovnog -vije$a4 na ono +$o -e pojav"juje nepo-redno - unu$arnje i"i vanj-%e
percepcije4 i"i iz Er-chein"ichen izvod"jiv4 i"i %ao omjer4 %a$egorija4 %on$e%-$u4 o-im
po-"jedica4 za%on To je razum"jivo -indi%a$a za%onaC Ea%ra$%o &izi5%i u -mi-"u &izi%e
i %emijeC na men$a"no u -mi-"u i-%u-$va p-iho"ogije4 !ez -u+$ine $ije"a4 du+a je pao iza
pojavnog -vije$a u -mi-"u me$a&izi%e ne%a%o.
U principu4 mi $o nazivamo 0en$a"na &un%cija &izi5%og4 ovi-ne i o!rnu$o4 a%o je
$a%vo %on-$an$a i"i pravni odno- izmeBu dva je da mo/e !i$i vodi5 za o-$a"e
po-$ojanja i promjenama.
Oinjenica &un%ciona"nih odno-a izmeBu $ije"a i du+e op,eni$o je neo-porno4 no o
raz"ozima4 $uma5enja i pro+irenje ove -$vari4 $u je jo+ uvije% neod"u5ni -por.
#ez o!zira na me$a&izi5%im a-pe%$ima $og -pora4 %oje -e odno-e4 a da -e $zv prirode
%ao pojava4 p-.choph.-ic- po%u+ava u$vrdi$i -$varni &un%ciona"ni odno- izmeBu
pojavom podru5jima $ije"a i du+e +$o je $o5nije mogu,e.
Ono +$o pripada %van$i$a$ivno i %va"i$a$ivno4 da"e%o i !"izu4 u ma$erija"nom -vije$u i
duhovnog -vije$a zajedno4 prema %ojemu za%oni pra$i$i njihove promjene iz jednog
drugog i"i i,i jedni - drugimaM Po-$av"ja $a pi$anja u op,im uvje$ima u p-.choph.-ic-
i na-$oji odgovori$i na njih $o5no.
Eavedeno druga5ije4 a"i -amo je re%ao i-$o $a%oI ono +$o pripada zajedno u
unu$arnjem i vanj-%om na5inu -$vari i ono +$o za%oni po-$oje za njihovo po+$ovanje
$o5%a-$ih promjenaM
Po+$ovanje4 po-$oji &un%ciona"an odno- izmeBu $ije"a i du+e4 ni+$a ne,e -prije5i$i da
-e i-$o %ao izrazi$i u jednom nego u drugom -mjeru u o%u i pra$i$i ono +$o -e mo/e
o!ja-ni$i na odgovaraju,i na5in od -$rane ma$ema$i5%i omjer &un%cije izmeBu
varija!"i x i y je jednad/!a gdje -va%a varija!"a mo/e -e proma$ra$i %ao &un%ciju !i"o
%oje druge4 a i-$i u -vojim promjenama ovi-no o ima. Ledan od raz"oga a"i za
p-.choph.-ic- !i radije o!av"ja$i na -$rani ovi-no-$i du+e od $ije"a u -upro$no4 da je
-amo &izi5%i je mjeri izravno pri-$upi$i4 meBu$im -$upanj p-ihi5%e mogu do!i$i -amo
%ao &un%cija %a%o ,e !i$i pri%azan %a-nije. To je raz"og !i$an i odreBuje -mjer Gange-
u na-$av%u.
0a$erija"i-$i5%i raz"ozi za $a%vu predno-$ do"aze u p-.choph.-ic- nije ra-prav"ja"o
i"i va"jano-$i i -pora izmeBu ma$erija"izma i idea"izma4 %ao i na ovi-no-$i odno-a u
jedne od drugih u !i$i ide4 +$o o-$aje %ao -amo -e odno-i na o!jav"jivanje omjerima4
vanzema"jaca i indi&eren$nim.
One mogu raz"i%ova$i izravne i neizravne odno-e ovi-no-$i i izravne i
po-redovanim &un%ciona"nih odno-a izmeBu $ije"a i du+e. Senzua"ni o-je,aji -u u
izravnoj vezi - odreBenim a%$ivno-$ima u na+em mozgu4 pod uvje$om -a -%upa -u
o-$a"i4 i"i oni %oji -u u nepo-rednoj -u%ce-ijiC a"i -amo u neizravnom vanj-%e
podra/aje %oji dovode do ove a%$ivno-$i -amo po-red-$vom jedne provod"jivo-$i /ivca
u na+em mozgu. Fije"a na+a duhovna a%$ivno-$ je a%$ivno-$ u na+em mozgu izravno
ovi-i o njima4 %ao +$o 5ini4 a"i onda na-$avi$i izravno - njima4 i"i onih %oji -u
nepo-redno na%on +$o -e vu5e od u$jecaja vanj-%og -vije$a po-red-$vom na+ih /ivaca i
mo$orna organe.
Po-redovanog &un%ciona"ne odno-e izmeBu $ije"a i du+e4 zadovo"ji$i %oncep$
&un%ciona"ne veze -amo u$o"i%o +$o u po$puno-$i %ao +$o -e u vezi mi-"i medijaciju -
du!inom4 jer u -"u5aju neu-pjeha mirenja4 -$a"no-$ i"i za%oni$o-$i izo-$avi$i u odno-u
na $ije"o i du+u4 pod Pri-$upi$e po-redovanje. :a rje+avanje po$icaj -amo u mjeri u
%ojoj za%on-%i -enzacija %ao +$o je $o da -e /ivi moza% $a%oBer ne manj%a /ive /ivce
%oji na P"an$ u5ina% podra/aja do mozga.
U $om pog"edu p-iha do/iv"java %ao izravnu &un%ciju &izi5%i4 &izi5%i4 prijevozni%a4
!aza p-ihe mo/e !i$i pozvan. Tje"e-ne a%$ivno-$i %oje podr/avaju i"i -igurno-no
p-ihi5%ih -u4 da%"e4 u izravnoj &un%ciona"noj vezi - njim4 mo/emo nazva$i p-iho9
&izi5%o.
Pi$anje prirode p-iho&izi5%ih a%$ivno-$i4 odno-no o pod"ozi i o!"i%u $o je o$voreno
pi$anje od po5e$%a u4 i napravio ni%a%vu pre$po-$av%u o $ome. I mo/e "i -e u po5e$%u
crpi iz dva raz"oga4 prvi jer je $a%o jedno-$avno dje"ova$i u odreBivanju op,e $eme"je
p-.choph.-ic- pru/i$i %van$i$a$ivne po%aza$e"je4 %ao u &izici4 gdje -u %va"i$a$ivni
odno-i -u napravi"i -amo %van$i$a$ivno ovi-niC %ao drugo4 njihovi jer -mo na%on i-$og
-"jede,a %"a-i&i%acija na+e na-$ave u prvim dije"ovima $e% da -e na p-iho9&izi5%e
a%$ivno-$i nema po-e!nu pozorno-$.
Prirodu predme$a podije"jen p-.choph.-ic- u vanj-%i i unu$arnji4 ovi-no o odno-u
duhovnog do &izi5%og vanj-%og -vije$a i"i &izi5%om unu$arnjeg -vije$a4 - %ojim
duhovno je u u-%oj vezi4 uzima -e u o!zir4 i"i na drugi na5in4 u do%$rina neizravnih i
izravnih &un%ciona"nih odno-a izmeBu du+e i $ije"a.
O-novno i-%u-$vo za cije"u p-.choph.-ic- mo/e $ra/i$i -amo u podru5ju vanj-%ih
p-.choph.-ic-4 a%o je -amo $o nepo-redno i-%u-$vo na ra-po"aganju4 a iz"az je -$oga
po$re!no uze$i od vanj-%ih p-.choph.-ic-C a"i -e $o ne !ez -$a"ne 0i$rAc%-ich$
razvijaju na unu$arnje4 uzimaju,i u o!zir 5injenicu da je &izi5%i vanj-%i -vije$
&un%cionira povezan -amo po-red-$vom &izi5%og unu$arnji -vije$ du+e.
I-$o $a%o4 do% -mo jo+ uvije% -amo u razma$ranju pravnih odno-a izmeBu vanj-%og
podra/aja i o-je$a4 ne -mijemo za!oravi$i da je po$icaj4 a"i ne izravno o-je,aj !udi u
nama4 a"i -amo %ada -u !udi"i !i"o %a%ve &izi5%e a%$ivno-$i u nama4 u -mi-"u izravniji
Odno- -e. Tvoja priroda jo+ uvije% mo/e !i$i pri"i5no nepozna$a4 pi$anje ove prirode
-u u po5e$%u pri"i5no neod"u5ni %a%o $o $re!a !i$i u5injeno %od na- po v"a-$i$om
priznanjuC a"i njihova je 5injenica moramo napravi$i i 5e-$o ponav"ja na ovu 5injenicu4
%ada je rije5 o $im pravnim -amih odno-a4 o 5emu je $o za na- u5ini$i u vanj-%im
p-.choph.-ic- prvi uvjer"jive predvidje$i i provodi$i. #a+ %ao +$o -mo mi4 ia%o -u
&izi5%e a%$ivno-$i %oje -u predme$ na+e vo"je radi$i odmah i -"ijedi$i4 a"i -u po$puno
nepozna$a4 ne $re!a za!oravi$i da je ono +$o -e z!iva po vo"ji u vanj-%om -vije$u4 a"i
-amo pomo,u $a%vih a%$ivno-$i4 radio ho,e. Ta%o -e %roz mi-"i nepozna$o zna5i 5"ana
%oji pre$vori$i ono +$o je po$re!no za dovr+e$a% "anac u5ina%a.
P-iho"ogija i &izi%a ve, %ori-$i naziv mora -e $eme"ji$i p-.choph.-ic- jedne -$rane4
a- druge -$rane4 p-iho"ogije i o!e,ava da ,e da$i i-$a ma$ema$i5%e do%umen$e. Iz
&izi%e po-udio vanj-%e p-.choph.-ic- a"a$a i me$odaC Unu$arnji naginje vi-e na
&izio"ogije i ana$omije4 pogo$ovo na /iv5ani -u-$av4 i zah$ijeva odreBenu poznan-$vo
naprijed - njom. Ea/a"o-$4 naravno4 od $a%o napornih4 $o5ne i vrijedne i-$ra/ivanja u
ovom podru5ju4 %oje je donije"o moderno do!a4 jo+ uvije% nije u %ori-$ unu$arnjih
p-.choph.-ic- cr$anje4 %oji ,e !i$i nedvoj!eno jedan dan da ga povu,i %ada $i i-$rage i
od jo+ jedan napad u%azuje joj i-$rage4 na %oje ovaj &on$ $eme"ji4 !i$ ,e napredova"a do
$o5%e -u-re$a gdje -u u mogu,no-$i in-pirira$i jedni druge. Da je $o do -ada ma"o je $o
-"u5aj4 -amo -e o-vrnuo na ne-avr+enom -$anju u %ojem je na+ nau% je jo+ uvije%.
To5%e g"edi+$a iz %oje ,emo poduze$i napad na na+oj na-$avi ovdje je $o.
Pred nama -u dani -red-$va za o$%ri$i prirodu &izi5%ih a%$ivno-$i %oje -u izravno
povezane - na+im in$e"e%$ua"nim a%$ivno-$ima4 -va%a%o mo/e privu,i %van$i$a$ivne
odno-e ovi-no-$i izmeBu dva je u$vrBen i do odreBenih granica. Senzacija ovi-i o
podra/ajeC ja5i o-je,aj ovi-i o ja5im po$icajC podra/aj dje"uje -amo -enzaciju
po-red-$vom unu$arnje $je"e-ne a%$ivno-$i.U $om pog"edu4 ne%a pravni odno-i izmeBu
o-je$a i podra/aja "ocira$i4 oni moraju u%"ju5i$i pravne odno-e izmeBu podra/aja i
unu$arnje $je"e-ne a%$ivno-$i4 +$o je u op,im za%onima4 %ao +$o -u &izi5%e a%$ivno-$i
uzro%uje jedna prema drugoj u %on$a%$u i na $aj na5in opravda$i op,e za%"ju5%e o
uvje$ima $aj unu$arnji a%$ivno-$i . U -$vari4 rezu"$a$ ,e po%aza$i da je u -vim na+im
neznanja o de$a"jnom prirode p-iho9&izi5%e a%$ivno-$i4 a"i i-$o da je do+ao o uvje$ima
za va/nijih uvje$ima op,eg du+evnog /ivo$a u o!zir4 -ada i do odreBenih granica4
-igurna i zu"Png"iche ideja o $eme"jnim 5injenice i za%oni %oji pre%"apanje vanj-%ih
p-.choph.-ic- u unu$ra+njo-$i4 opravdane.
Contribuu a millorar la traducci
Eo4 o-im ovog zna5enja za
unu$arnje p-.choph.-ic-
imaju pravne omjere4 +$o -e mo/e u$vrdi$i na podru5ju vanj-%og4 njihove va/no-$i za
-e!e. :!og i-$ih rezu"$a$a4 %ao +$o ,e -e vidje$i4 &izi5%u4 men$a"nu dimenziju4 i $a
dimenzija mo/e -e po-$avi$i ap"i%acije4 +$o zauzvra$ -u od zna5aja i in$ere-a.



III. Pre$hodno pi$anje.
A%o -ve $amne i -porna pi$anja unu$arnjih p-.choph.-ic- ve, 9 i go$ovo cije"e
unu$ra+nje p-.choph.-ic- $renu$no -a-$oji -amo od $a%vih pi$anja 9 vra,aju -e -ama -a
Text original
-o!om do% i-%u-$veni program o-igurava -red-$va za -voje od"u%e4 a"i onaj %oji je
i-$o +$o Izg"edi -u $ije%om p-.choph.-ic- je u pi$anju4 $re!a vorn@eg do$a%nu$i !arem
na%ra$%o4 na njih odgovori$i %o"i%o ih -e mo/e odgovori$i iz op,ih razma$ranja4 a da
-e odno-i na o-$a$a% epizode.
A%o -mo poziv razmi+"janja4 -premni4 &inije e-$e$-%i o-je,aji %ao vi+im duhovnim4
-enzua"nim -enzacijama i impu"-a4 nego manji4 $a%o da mogu -va%om -"u5aju ovdje u
na-$av%u 9 pi$anje zagro!nog /ivo$a S"o!odno mo/emo 9 vi+i men$a"ne a%$ivno-$i %ao
ma"o Opremi$e ide nego manji4 !ez no-e &izi5%e a%$ivno-$i4 i"i -e po+$iva$i
p-iho&izi5%ih a%$ivno-$i. Ei$%o ne mo/e mi-"i$i -a zamrznu$om mozgu. #a+ %ao +$o
ma"o $re!a -umnjao da odreBeni o-je,aj "ica4 o-je,aj -"uha mo/e -amo ne$%o !ude u
-%"adu - odreBenim a%$ivno-$ima odvija$i %ao na+ /iv5ani -u-$avC $a%oBer nije
-umnjao4 vjeroja$no u$eme"jen na %oncep$u -enzua"ne -$rane du+e da oni -$oje u !"i/u
EeNu- -a &izi%a"no-$i i o$i,i. Vi+e4 a"i upi$no je ho,e "i !i"o %oja odreBena mi-ao je
povezana - jedna%o odreBenom po%re$a u mozgu4 a ne radije a%$ivan moza% op,eni$o
hinreiche za razmi+"janje i vi+ih men$a"nih a%$ivno-$i uop,e !ez $a%ve po-e!ne
prirode i -mjer &izi5%e a%$ivno-$i u mozgu je po$re!no i,i u odreBenom -mjeru i vr-$i
opremi$i. Da4 $o je g"avna raz"i%a od ni/e na vi+im duhovnim podru5jima vjeroja$no
,e >Ee%i od raz"i%ovanja duha i du+e u u/em -mi-"u3 -amo h$je"i ovdje.
Pre$po-$avimo -ada da vi+e men$a"ne a%$ivno-$i !i"e -$varno po-e!an odno- -
o"a%+anjem &izi5%im a%$ivno-$ima4 a"i $a%o da !i4 a"i op,eni$o je 5injenica da !ude
prepozna$ %ao i-$e odno-a prema predme$u proma$ranja i i-pi$ivanja od -$rane
unu$arnje p-.choph.-ic-. :a $o uop,e odno- ,e !i$i u -va%om -"u5aju o!vezuju
univerza"nim za%onima i u%"ju5uju op,e uvje$e %oje ,e primijeni$i $o odredi$iC Da !i
$o $re!a"o -ve uvije% o-$a$i najva/niji zada$a% unu$arnjih p-.choph.-ic-. I ve, jedan
od idu,em pog"av"ju >V3 ,e na- dove-$i do $a%vih uvje$a.
Qe"im da -e -"i%a %ao mi-ao u%"ju5eni u rijeci -ame i $je"e-ne a%$ivno-$i -amo
pu$em ove in$era%cije !i$i ja%o4 i"i on vo"i rije%a -amo zah$ijevaju4 %ao i ve-"a5a u
5amcu za doda$nu %on$ro"u nad njim4 a $ime i ravnodu+ni na %ormi"u vra$i"a do %noc%
ou$C a%o o!a uvje$i i za%oni rijeci -ma$ra$ ,e -e4 %ada je rije5 o pro$o%u i"i $ije%u
mi-"iC i a%o doi-$a izg"edaju vr"o o-$a"e a-pe%$e. Oa% i naj-"o!odnije !rodar-%a
pod"ije/e za%onima %oji -e odno-e na prirodu e"emen$a i na5in na %oji -e %ori-$i da -e
odno-i. Ta%o !arem ,e ima$i p-.choph.-ic- prona,i veze - odno-om vi+a duhovna
&izi5%om podr+%eC a"i iz onoga +$o a-pe%$e i na ono +$o ograni5ava oni ,e mora$i -ami
jednog dana od"u5i$i o njihovom $eri$oriju.
Svi!anj Sva%o $o"i%o ideja i op-eg unu$arnje p-.choph.-ic- do -ada i $a%o dugo
do% -e pri-i"e i !end 5injenica ne na$jera$i ga da -e odre%ne ograni5enje
ograni5en. Ea%on moje vjere4 %oja je4 a"i za -ada -amo napravio %ao vjera zah$jeva4
ne po-$oji u $om pog"edu nema granica.
Contribuu a millorar la traducci
:apravo4 -ma$ram da je
o-je,aj harmonije i me"odije
%oja no-i neupi$no ve,i zna5aj nego da -e od pojedinih $onova4 omjeri i-$ih
Text original
&re%vencija po$re!nih %ao !azu4 %on%re$nog pojedinca do pojedinca o-je,aje4 a da -u
-amo u u-%oj vezi - na5inom na %oji $o zvu5a$i zajedno i -"ijedi$i4 mo/e
promijeni$iC Oini mi -e $o %ao -avje$ za ve,a4 a"i ne i nedo-$a$a% po-e!nom odno-u
ovi-no-$i izmeBu vi+eg duhovnog i &izi5%og podr+%u da "a/e4 a -ve je vjeroja$no
-"o/i$i - $im4 "a%+e izvr+i$i i +iri -avje$. A"i ni izvr+enje4 pa 5a% ni ovdje $vrde i-$i u
u"azu u na+u -$var.


IV. Pojam Ro.a" na -enzacije i iri$acije.
U $o"i%o ve"i%a4 ni$i nepo$puno-$i pre$hodnih p-iho&izi5%ih -$udija !i na!rajanje4
de&inicija i %"a-i&i%acija -vih men$a"nog :u-$Pnd"ich%ei$en4 o!je%$ mo/e !i$i i-$i4 ima
ma"o %ori-$i. Prvo4 a g"avna imamo po-"a -a -enzua"nim -enzacijama u uo!i5ajenom
-mi-"u $e rije5i -enzacije4 %oje ,u %ori-$i$i -"jede,e prepozna$"jiv nomen%"a$uru.
La ,u raz"i%ova$i in$enzivne i op-e/ne -enzacije4 prema %ojoj -e primjenjuje na
-enzua"ne percepciju ne5ega 5ija ve"i5ina je -hva$io %a%o je in$enzivna i op-e/na4
odno-no4 za. Primjer do in$enzivne -enzacije o-je,aj -vje$"ine na ve"i%im -enzacija
-ma$ra pro-$orni op-eg O5e%ujemo da -e -uo5i i"i dodira4 $e ,e -$oga i in$enzivna i
op-e/na %o"i5ina -enzacija raz"i%uju. A%o na- o!je%$ -e pojav"juje -vje$"iji od drugih4
+$o mi nazivamo o-je$ %oje odo!rava4 in$enzivnu ve,i %ada je ve,i od drugoga4 5ini
nam -e in$enzivno ve,i. To je -amo -$var de&inicije4 a -e$ovi4 %ao i op,eni$o razumije4
nema -peci&i5nu mjeru o-je$a naprijed.
U -vim -enzacija na -ve4 in$enzivna %ao op-e/na4 mo/emo raz"i%ova$i ve"i5inu i
o!"i%C o-im +$o je u ve"i5ini i -nazi zajedni5%om in$enzivnom o!"i%u naziva
%va"i$e$e. U !i"je+%ama4 izno-4 ia%o je razum"jivo +$o je %va"i$e$a zvu%a4 a"i i
%van$i$a$ivnom -$rane4 a%o mi mo/e$e oda!ra$i ve,i i manji vi-in-%e raz"i%e.
E( 8e!er raz"i%uje neo-porno vr"o uvjer"jive4 imovinu i"i um4 %oji pru/aju nam -e
- ve"i%im -enzacija na%on +$o ovdje pre$po-$av"ja4 %ori+$enje jezi%a4 i"i u -mi-"u
pro-$ora %ao op,eg o-je,aja o-je$i"a %oja nam daju in$enzivne o-je,aje4 po-e!na
o-je$i"a4 a%o !iv+i -enzacija ne %ao po$onji ve, mo/e na-$a$i na ne%o"i%o dojam o
pojedincu4 neovi-no jedni od drugih /iv5anih v"a%ana i"i njihovih odno-no podru5nih
%rugova >-enzorni %rugovi34 a"i -amo %roz %oordinaciju dojmova4 - ne $o"i%o o -nazi i
%va"i$e$i pri%aza4 %ao i !roj i njihovu ra-poredu i"i %rugova /iv5anih gran5ica 4 u
%ojem -e o!av"ja i-$i je ug"avnom na ve"i5ini i o!"i%u op-e/nog o-je$a. Ejegovi
argumen$i o $om
jednom3
-u vr"o vjeroja$no da ,e pridonije$i razja+njavanju op,e uvje$e
o-je$i"aC Ovdje mo/e !i$i dovo"jna u po5e$%u ima$i -amo primije$io raz"i%u u
o%o"no-$ima %oje ovi-e o in$enzivnim i op-e/nim -enzacija4 i-$a%nuoC %a%o je uop,e
$a %ra$%a pre"iminarni razgovori namijenjeni -amo da po%rene ra-pravu o "egendi o
o-je$"jivo-$i i o-je,aja za mjeru4 $e -$oga nije u%"ju5en u do%$rini -enzacije jer
zah$ijeva u ovu -vrhu.
23
Izvje+,a -a%-on-%i Soc.. 2J=;4 -$r J;C u e%-$ra%$ima u Fechnerovu
:en$ra"!". 2J=; !r ;2.


U raz"i5i$im prirode i raz"i5i$e ovi-no-$i omjera op-e/ne i in$enzivne -enzacije $o
zah$ijeva po-e!nu -$udiju o njihovim za%onima. 0og"o !i -e zami-"i$i da ve"i5ina
op-e/nog o-je$a i"i op-e/ne %o"i5ine o-je$a na odgovaraju,i na5in4 u -%"adu - i-$im
za%onima4 uzrujano od !roja o-je$nih %rugova ovi-i o4 od in$enzivnog o-je,aja
in$enzi$e$a -$imu"acijeC Eo4 ni$i $o mo/e !i$i u prednjem pre$po-$av"jaju4 ni$i je $o
do%azano do -ada. Ea+e !udu,e i-$rage i demgemP1en in&ormacije po mogu,no-$i4
a%o ne i i-%"ju5ivo4 odno-e -e na in$enzivne o-je,aje4 i oni o-je$e pod par $re!a
-hva$i$i4 a%o ne i -upro$no od pra$e,ih epi$e$a po-vje$"juje op-e/no i"i iz %on$e%-$a
-e!i.
S"jede,a raz"i%ova$i op-e/ne i in$enzivne o-je,aje je raz"i%a o!je%$ivnih -enzacije i
o-je,aje u javno-$i %a%o !i o!i"je/i"i $zv pozi$ivne i nega$ivne o-je,aje. O!je%$ivni
-enzacija4 popu$ o-je$a -vje$"a i zvu%a4 -u one %oje -e $eme"je na po-$ojanju O-je,aj
organa vanj-%i izvor po!ude4 meBu$im4 vidje"i -u izmjene op,eg o-je,aja4 %ao +$o -u
!o"4 po/ude4 g"adi4 /eBi !a+ %ao :u-$Pnd"ich%ei$en na+a $ije"a -ama ho,e. Ta%oBer4 $aj
omjer %"a-i5nog 8e!era -$udije g"eda$i u -vojoj ra-pravi o %on$a%$u i zajedni5%i
-enzi!i"i$e$.
ao pozi$ivni i nega$ivni o-je,aji njegujemo o-je,anja vru,ine i h"adno,e4 u/i$%a i
!o"i va- -upro$-$ave4 %oji imaju $o zajedni5%o4 da je na5in njezina uz!uBenja4 i"i
pozivom na ono +$o ih uz!uBuje4 opor!a u%"ju5uju,i o-je,aj h"adno,e Pov"a5enje
$op"ine4 %ao i $op"ina pove,anom ap-orpcijom $op"ine4 raBa -e i ra-$e4 o-je,aj
zadovo"j-$va - jednim od njih ide za uz!ud"jivu uzro%4 %ao +$o je !o" povezana -
po$ragu pu"$a.
Ia%o mo/e$e o-$av"ja$i imenovanje pozi$ivnih i nega$ivnih emocija -ma$raju govora4
ne$%o ima4 a"i ne $re!a za!oravi$i da -u $zv nega$ivne o-je,aje u -e!i uze$i p-ihi5%i
ni+$a nega$ivno4 nije mana4 manje o-je$a4 uda"jeno-$ od -enzacije pred-$av"jaju4 %ao i
oni4 a -amo ,e !i$i $a%o na-i"an i"i 5a% i vi+e na-i"na nego $zv pozi$ivna4 i -amo izrazi$i
$a%o -na/ne pozi$ivne &izi5%e u5in%e i"i mogu no-i$i4 %ao +$o -u o-je,aj mraza $re-$i
cije"o $ije"o4 jau%e !o"i i druge ina5e /ivo &izi5%o mo/e uzro%ova$i izjave.
Pojam po$icaj mo/e -e do!i$i u u/em -mi-"u -amo o &izi5%om preporoda4 -$imu"an-i
in$enzivne o-je,aje. ao $a%vi4 oni pripadaju na+em &izi5%om vanj-%om -vije$u4
po-$oje vanj-%e podra/ajeC onoj mjeri u %ojoj oni pripadaju na+em &izi5%om
unu$arnjem -vije$u4 po-$oje unu$arnje podra/aje. 0anda$ !iv+eg je Au&zeigung
vanj-%e podra/aje4 %ao +$o -u -vje$"o4 zvu%4 ug"avnom o!ja-ni$i pojam po$onji je
jedini de$a"jnije poja-ni$i i mo/da - vremenom %a%o !i -e u%"oni"i i do odreBenih
granica4 !i$i. Dum u uhu mo/e !i$i uzro%ovan vanj-%im dje"ovanjem zra5nih vi!racija
%oje +a"je vodopad u na+em uhu. S"i5an +um mo/e proiza,i iz uzro%a u na+em $ije"u
!ez i%a%vog vanj-%og u$jecaja. Oni -e ne znaC a"i - o!zirom da oni proizvode
e%viva"en$ od u5in%a vanj-%i po$icaj4 oni -u $a%oBer -ma$ra pro$uvrijedno-$ od $a%vog
$ipa u ra5unovod-$vu4 a od ove $o5%e g"edi+$a izraz unu$arnjeg po$icaja je nama 5e-$o
!i$i udo!an4 nepozna$a4 a"i prema njihovom u5in%u4 %ao zapravo da !ude prepozna$4
unu$arnja &izi5%i uzroci -enzacija - vanj-%im pod op,im uvje$ima4 a-pe%$i uze$i u
o!zir &ormu"e.
U%o"i%o -e pre-e"io vanj-%im i unu$arnjim po!uBenjima -amo u -%"adu - du+om4 -u
njihovi u5inci do!iva do odreBene $o5%e na $ije"u4 $a%o da -vi o-je$e ,e4 u mjeri u
%ojoj ovi-no-$ i-$ih odo!rena od -$rane $ije"a4 -amo po-"jedica &izi5%e po%re$e4 a
na%on $oga i -ama &izi5%i uvje$i u in$imnim o-je,ajima jav"jaju u %oncep$
podra/aje. Do% je u -"u5aju #ound Ledan od -enzacije u !i$i o-je$"jiv4 &un%ciona"no
vezane za -$ajanje4 &izi5%i po%re$i4 $o ne !i !i"o dopu+$eno4 5a% i uz ni/e u%"ju5i$i
$a%ve -imu"$anih uvje$e o-je,aj - %ojim O-je,aj -e po-$av"jaju izravno4 -$imu"an-4 ve,
-amo ona %oji i -ami -"u/e -amo za evociraju,i4 nemoj$e !r%a$i Razno va-. U
meBuvremenu4 moramo izmeBu dva pog"eda ovdje ne od"u5i$i4 a $o je po-"ije4
druga5ije Tor. -ma$ra unu$arnje podra/aje na na+im 5injeni5nim pi$anjima ni%a%av
u5ina%4 do% god mi4 po-$ojanje i ve"i5ina vrijedno-$ unu$arnje podra/aje -amo -amo
-vojim jedna%im u5in%om - vanj-%im prihva,aju podra/aje i uze$i u o!zir. Vi -$e na+a
prva im je mje-$o4 a njihova %va"i$e$a nepozna$i x 4 a"i. ima po-e!no4 od vanj-%e
podra/aje u-poredive4 %van$i$a$ivnog u5in%a u izg"edu %rug dogaBa4 i do!iva -voje
ime i vrijedno-$i u -%"adu - ovim
Ee%i od onoga +$o !i o%"ijevao u o!i5nom /ivo$u4 razumje$i pod imenom +arm -4 a"i
ne -no-i ni%a%vu za!rinu$o-$ da -e - manje4 %ao $a%va. U$ege4 primjerice4 u dije"u %oji
-e $iran-%i o-je,aj pri$i-%a i"i podi,i o-je,aj uzro%ova$i oz!i"jne. Ea-upro$ $ome4 ima"i
prijeno- po$icaj rije5 o uzrocima4 pri 5emu op-e/ne o-je$i evocirao u nama4 njezinim
0i1"iche-4 pogo$ovo jer $o uzro%uje ma"o ja-no,e uop,e po-$oji. Oa% i !ez pri-$upa
vanj-%im uzrocima imamo u za$vorenom o%u - punim crnim vidnom po"ju u
odreBenoj mjeri4 pa 5a% i !ez %on$a%$a - %ompa- !odova i"i -"i5no.4 0o/emo !i$i
-vje-ni %ada je u-mjerena pozorno-$ u odreBenoj mjeri na+e $ije"o povr+in-%e. Ono
g"avno je"o izvana4 ne%i ozna5ena ograni5enja u $om ve, danog prirodnog -enzacija
podru5ju4 dije"om odreBuje +$o je -a-$avni dio4 po-$oje do%azi da -e re"a$ivne ve"i5ine
i uda"jeno-$i procjenama4 a"i !ez proizvodnje o-je,aj -amo -ame e%-panzije. To 5ini
a%$ivne u in$era%ciju %a%o !i i organ-%e povezuju /ivce4 re-pe%$iv njihove -redi+nje
na-$avci !i$i uroBena %ao o-novanu4 ia%o je ovdje vi+e od jo+ ni+$a de&ini$ivno je
od"u5io. A%o -$e i%ada /e"je"i razgovara$i u -%"adu - ovim uvje$ima po$icaj jo+4 -amo
%oordinacija unu$arnjih po!uBenjima $ih /ivaca i mogao !i$i da -e u %on$a%$u. Eo4
!udu,i da -u vjeroja$no -imu"$anih uvje$e -enzacija4 izraz $a%o ,e !i$i ope$
vjerodo-$ojno. Ta%oBer4 na%on +$o -$avi$e ne%u $e/inu u%"ju5eni4 i-%u-$vo uz pomo,
%re$anja procjene za pro+irenje. Eo4 $o ne !i !i"o na mje-$u4 ovdje gdje -e -amo
jezi5ne pravi"a vrijede za u"aza% u $u jo+ do-$a $amnu $emu da"jnjeg.
#ez o!zira na ove $ame4 a na pi$anje je "i rije5 ne%a%o uvije% naBe +arm $o5%a
ovdje4 mo/e -e re,i da je ve"i5ina po$icaj za in$enzivniju o-je$"jivo-$ mjeri po !roju
a%$ivnih o-je$i"nih %rugovima %oji -e na"aze izmeBu zadanih $o5a%a je za-$up"jena u
ve"i%o4 %ao +$o je percipiraju pro+irenje ovi-no U%"anjanje i pove,ava4 $a%o da
%van$i$a$ivnih odno-a ovi-no-$i4 $a !roj%a mo/e -e uze$i - ve"i5inom podra/aja pod
zajedni5%i4 ia%o -amo vr"o op,eni$e $o5%e g"edi+$a za o!je -enzacijaC !ez4 meBu$im4
mo/e -e re,i %a%o4 $o je da je i neophodno za%on ovi-no-$i jedna%e4 odno-no da nema
ve"i%u -enzaciju magni$uda mog"o mi$a!hPngig drugim o%o"no-$ima od $og !roja4 +$o
u%azuje4 a -amo -u predme$ va/an p-iho&izi5%o i-$rage i -ama !i"a.
Iz"o/eno-$ na ve,ini vanj-%ih -i"a4 %oja ovi-i o-je,aj4 o-je,aj ra-$e4 na%on +$o je
po-$a"o vid"jivo na -ve4 %on$inuirano ja5anje -nage da dje"uju u i-$om -mi-"u i pada -
i-$im -"a!o-$i na-$avio u neprimje$an. U $emi a"i ne%i4 popu$ $op"ine i pri$i-%a na %o/u4
organizam -e pri"agodi$i4 a jav"ja -e -amo u -%"adu - raz"i%om od odreBenog
pro-je5nog i"i uo!i5ajenog dje"ovanja4 %ao o!i5noj $empera$uri4 o!i5ni a$mo-&er-%i
pri$i-a%a4 o-je,aj4 i $o jedna%o do!ro4 a"i - raz"i5i$im "i%ovima4 %ao +$o je o-je,aj
$op"ine i"i h"adno,e4 pri$i-%a i"i v"a%om4 ra-$i4 ovi-no o $ome je "i ne$%o pove,ava
iz"o/eno-$ na $om -$upnju4 i"i -manji i-pod $e razine. U $om -"u5aju ,emo odgovara$i
odvija %ao po$icaj4 a ne ap-o"u$ne ve"i5ine %o$a5a4 a"i zna5ajnu pozi$ivnu i"i nega$ivnu
raz"i%u od -$upnjeva4 %oja razdvaja -enzacija -upro$nog %ara%$era4 a na %ojima -e ne
-enzacija4 moraju -e uze$i u o!zir4 a prvo +$o je pozi$ivno4 mo/e $raja$i nazva$i
nega$ivan po$icaj.
U $om pog"edu po-"jedi5na veza izmeBu podra/aja i o-je$a -ma$raju u na-$av%u4
po$icaje i uvije% -e pre$po-$av"ja da -$varno -e pona+a %ao +$o je i dje"uju,i pod
-"i5nim o%o"no-$ima4 o-im a%o je -upro$no izrije%om navedeno je vid"jivo i iz
%on$e%-$a -e!i. 0eBu$im4 u-poredivo-$ jedna%o do!ro !i$i u%inu$a od -$rane raz"i5i$ih
pri%"ju5a%a4 na5in podra/aje4 %ao +$o je druga5ijem -$anju -u!je%$a i"i $ije"a4 pri 5emu
je podra/aj -u-re,e i-$a4 +$o je $ermin druga5ije o-je$"jivo-$i povezane4 !"i/e %oncep$a
i mjerenja u +e-$om pog"av"ju ,e -e ra-prav"ja$i.
Contribuu a millorar la traducci
:a -a/e$o-$i4 mo/emo re,i
za -$imu"aciju %oja po!uBuje
o-je,aj4 %ao i po$icaj raz"i%e4 %oja no-i -enzaciju raz"i%u4 on !i -e o-je,ao ja5i i"i
-"a!iji4 ovi-no o o-je$u4 raz"i%a -enzacija ve,a i"i manja4 na5in izra/avanja4 %oji -mo
$a%oBer da !i mog"i do!i$i !ez ne-porazuma mo/e %ori-$i$i.
Vanjske s!"#o#!si"s.


Psi#o$i%i&ki Ma'(e#re.
111111111111111111111


V. )jera ,je(esne ak,ivnos,i. 2nevni si(+.
S$imu"an- ne dje"uje %ao no-a5C Umje-$o $oga4 ne%e podra/aje4 %ao +$o -u -vje$"o i
zvu%4 odmah razum"jivi od po%re$aC a a%o $o nije i-$ina drugih -u u$ezi4 miri- i o%u-
podra/aje4 jo+ uvije% mo/emo pre$po-$avi$i da -e u na+im $ije"ima oni proizvode
-enzacija jedino izazivanju i"i izmjena !i"o %oje a%$ivno-$i i"i $a%ve promjene4 a $ime i
njihova ve"i5ina prema pred-$avnicima ve"i5ini &izi5%i4 - o-je,ajem -rodne a%$ivno-$i
%oje -u na !i"o %oji odno-e ovi-no-$i njega.
#ez na- ovdje i -ada -e no-i$i - po-e!nim dimenzijama raz"i5i$ih podra/aja i $ime
!u"doga &izi5%e a%$ivno-$i4 nego4 u mjeri u %ojoj $a%va je pri-u$an4 %ao +$o je pozna$o
Text original
pre$po-$avi iz &izi%e i %emije4 a"i /e"imo na op,oj razini $je"e-ne a%$ivno-$i u ne%im4
za -"jede,u #e"ang !oga$e 4 u,i u ra-pravama.
Oa% iu o!i5nom /ivo$u -$av"ja vam ne%o mjeri"o na ve"i5inu i"i in$enzi$e$a $je"e-ne
a%$ivno-$i4 i izg"eda za ovaj dio u !rzini zavr+enih po%re$a4 pone%ad ve"i5ini
%on$inuirano %re,e ma-e4 a"i !ez ja-ne ideje o $ome. Prvo4 on je -ada najvi+e 5ini
prirodni4 %ao mjera za ve"i5inu a%$ivno-$i. Produ%$ ve"i5ine %on$inuirano %re,e ma-e u
!rzini %ojom -e %re,e odno-no %o"i5ina gi!anja prihva$i$i. U -$vari4 po%ing pa 5a% iu
%omuni%aciji po%re$a4 !rzina %ojom preuzima inicirao $ije"o4 odno-no ve"i5inu ma-e4
+$o daje !rzina mo/e !i$i o!avije+$eni o %o"i5ini %re$anja -u-jedni proporcija $ije"a4 a
%a%o !i -e oni h$je"i $o Pog"edaj$e a%ciju %ao od"u5uju,i za ve"i5inu a%$ivno-$i4 +$o !i4
meBu$im4 u %o"i5ini po%re$a mo/e na,i mjeru i-$ih. Ee-porno je da je rije5 o de&iniciji
&izi5%e a%$ivno-$i. U meBuvremenu4 a%o /e"i$e da -e4 %ao u -mi-"u da ,e -e uze$i u
$o5nim &izi%e4 mehani%e4 &izio"ogiju4 pa 5a% iu -va%odnevnom /ivo$u4 ne mo/e
po-"u/i$i %ao mjera $je"e-ne a%$ivno-$i4 %o"i5ine gi!anja4 a"i -amo u dnevnoj -nagu.
Qive -i"e ra-pravi ovdje nije ni na %oji na5in $re!a !r%a$i -a /ivo$om -nagu &i"ozo&a4
a"i o+$ra 0a1!egri&& od -"jede,ih zna5enja.
Qive -i"e ma$erija"ne 5e-$ice4 da "i i"i ne a$omi-$i5%i a$omi-$i5%i uzima -e do!iva -e
ma-a m - %vadra$om !rzine v umno/io4 $a%o da izraz /ivoga -nagu u odno-u na
5e-$icama mv R je
23
.Qive -i"e cije"i -u-$av je onda z!roj /ivih -naga njegovih 5e-$ica4
odno-no %ada je -u-$av od $ri i"i vi+e 5e-$ica - ma-ama m 4 m ', m ".... i !rzine v, V ', V
".. ..
S mv R T m 'V' R T M "v" R .... 4
ono +$o je %ra$%o !i"o %oji !roj 5e-$ica
mv R
ENpre-- $vrdiC a $o je da ima -amo o-am godina4 da je z!ir zna% nije z!ir ne%o"i%o
iden$i5nih proizvoda MV R -red-$vima4 a"i $o"i%o raz"i5i$ih proizvoda nego po-$oje
5e-$ice - raz"i5i$im ma-e i !rzine.

23
S$rogo je u mehanici -amo po"ovica proizvoda uze$i MV2 podrazumijeva pod
%ine$i5%e energije 5e-$iceC Ee%i $o naziv za cije"i proizvod +$o radim ovdje i
%ao pogodno-$ ovim raz"i5i$e namjene4 razum"jivo4 nema u$jecaja na uvje$e
%oje ovi-e o dnevnim -nagu nazva$i4 a"i -amo jedinica mijenja i-$a.


Ee u"aze,i ovdje na $eme"jne raz"oge za uvoBenje ovog 0a1!egri&&e- primi"i4 mo/e
!i$i ne%i !"i/i naveo za $o.
Ea%on cije"og duhu ma$ema$i5%e $eorije gi!anja mora !i$i -upro$no u-mjerenih
!rzine ozna5avaju -upro$an predzna%C i $o -ja u da"jnjem $e%-$u4 da %ada -$e -e pi$a"i
+$o je z!roj a%$ivno-$ razvio u odreBenom $renu$%u u -u-$avu 5ije 5e-$ice -u -hva$i"i u
/ivo vi!racija4 ovaj izno- !i -e na,i a%$ivno-$i o-je$no nu"a %ada %o"i5ina /e"io
pre-e"i$i na -%a"i od a%$ivno-$i4 !udu,i da je !rzina od gi!anja dono-i njezin
-upro$nog predzna%a - uvije% pozi$ivne ma-ovnih proizvoda %oji -e mogu
nado%nadi$i u z!rajanjuC +$o !i -e nije primjereno4 u -%"adu - %re$anjima o$i,i $o"i%o
-nage je po$re!no4 nego da %"ipniC 0eBu$im doprino-e u primjeni %ine$i5%e energije
%ao mjere %a%o u "eBa %ao %"ipnim %re$anja propagiraju a%$ivno-$i izno-4 !udu,i $rg
nega$ivnom ve"i5ine je -amo pozi$ivna4 %ao pozi$ivni ve"i5ine.
Drugo4 zar ne4 mjerenjem $je"e-ne a%$ivno-$i /ivim -nagu4 druga5ije nego oni4
mjereno &izi5%e per&orman-e i"i rad %oji je name$nu$o4 +$o daje pojmove
-va%odnevnog /ivo$a i pra%$i5ne mehani%a u %on$e%-$u i odno- dogaBa. Ledan 5ovje%4
jedan -$roj dvapu$ i"i $ripu$ je radio po pozna$im uvje$ima rada $o"i%o4 %ada je podigao
odreBenu $e/inu na dvo-$ru%e i"i $ro-$ru%e vi-ineC i on 5ini ne%u drugu vr-$u po-"a4
nego dizanje u$ega4 $a%o da uvije% mo/e$e ga -manji$i4 a"i rad na ovaj na5in %a%o !i
ima"i u-poredivu mjeru.
Sada ra-$e prema pozna$im za%onima4 izno- %oji do-e/e o%omi$o prema gore !a5en
%amen4 o-im o$pora zra%a4 a ne u razmjeru - jedno-$avnim !rzinu da ga o-$avio u
$renucima "eg"u4 a"i %vadra$ !rzine4 a $ime i omjeri %ine$i5%e energije4 %oja ,e !i$i
izdana u $renu$%u !acanja. I-$i !rzinu4 a"i4 %oji -e izdaje %ada !acanje na vrijeme >i"i
!o"je re5eno4 u vr"o !rzom :u@Ach-en3 izdaje -e - njim $ije%om -porog dizanja u
po-$upnom :u@Ach-en4 a onda4 %ao !acanje vi-inu od ve"i5ine /ivoga -nagom udara
ovi-i o $ome4 %ao i ono +$o %amenje4 ug"avnom od op$ere,enja4 ma-e4 -e ugraBuju u
-mjeru pro$iv gravi$acije4 i"i -ama pre!iva.
Oovje% mora pope$i na p"aninu4 - izuze$%om nepovo"jnim o%o"no-$ima4 -$vara
manje vi$a"nu -nagu u -e!i %on$inuirano po%re$ima prema gore4 +$o ,e !i$i po$re!no
!aci$i -voju $e/inu na $oj vi-ini.
I $a%o pred-$av"ja op,eni$o /ivo$na -i"a4 %oja ima $ije"o odreBene ma-e u odreBenom
$renu$%u4 %ao ni njegova !rzina !i"a upu,ena4 odreBene vi-ine4 +$o je pi$anje ovog i"i
-"i5na ma-a vr"ina i-$u !rzinu u odreBenom $renu$%u4 a%o a%o -u "judi mi-"i"i
po-aBeno u ovom $renu$%u pro$iv -mjeru gravi$acije njegov $oj !rzini. A +$o -e do!ro
primije$io4 pod uvje$om da je $renu$na -naga4 %oji ma-ovno ugraBuju !rzinu4
zau-$av"jen4 a o-im izravno pro$ivne -i"e $e/e -$a"nom zu$rP$e ni%a%vu novu -nagu. U
-va%om $renu$%u u-$aje vi-ine $ije"a $amo -e odvija na $oj $o5%i dnevnog -nagu 5ine
demgemP1e za-$up"jeno-$ po do-$upna pre%o $oga u%azuje razinu4 !ez da za$o do"azi
u -u%o! - prvim od"u5no-$i %oju je -ve vi+e i vi+e -"a!"jenje /ivo$na -i"a i gornje $o5%e
u pi$anju jo+ uvije% o-$variv razini4 -ve vi+e i vi+e -manjuje.
ad -e pre$hodnih "eg"a i"i podizanje $ere$a u prazan pro-$or To je -amo -upro$an
u5ina% gravi$acije4 +$o -e na-$avi"o gehend- "i+ava $ije"o !rzini jednom proizvedene
ne+$o4 do% -e napo%on -vi !rzina je povu5en na%on +$o do-egnu odreBenu vi-inu4
iznad %oje u%aza$i u -%"adu - $im4 Snaga -e ne mo/e i,i. Umje-$o i"i u -uradnji -
pro$u9dje"ovanje gravi$acije4 a"i $a%oBer mo/e !i$i o$por e"a-$i5no-$i $renja4 $zv
nevo"j%o-$ cen$ru4 i"i !i"o %ojeg drugog o$porni%a 9 a odno-i -e na !i"o %oju u-"ugu
prev"ada$i o$por 9 izrazio je i-$i u-pjeh %ao odupiranje gravi$acijiC 4 a"i upravo z!og
$oga -va%i prev"ada$i odreBeni o$por4 a $ime i !i"o %oji mre/ni vi-inu dizanja i"i !aci$i
vi-inu odreBenog op$ere,enja pomo,u odreBenog dnevnog -nagu u prazan pro-$or
u-poredivi. Sva%a pred-$ava je4 i-$e ve"i5ine4 +$o je za u5ina% jedna% i vi$a"nu -nagu
po$re!nu i %onzumira.
0i-"i"i -mo %a%o je $ije"o u praznom pro-$oru !ez o$pora agen$a i -i"e rea%cije
%re,e4 on !i na $eme"ju !rzine jednom do!i$i i za$o /iva -i"a na neodreBeno vrijeme
od"e$je$i !ez -manjenja !rzine4 a ne dnevni -nage -e %onzumira. To -e zove zai-$a
po%re$4 a"i nema -nage4 %oja uvije% pre$po-$av"ja prev"adavanje rea%cija i
demgemP1en po$ro+nje %ine$i5%e energije.Eo4 $u je jo+ uvije% /iva -i"a $og $ije"a4
mjere u5in%a4 +$o ,e donije$i njegov !oga$i4 a %ao pro$u9e&e%$ ru5%e pro-$or. . 0eBu
mnogim predno-$ima4 popu$ jedin-$venog $ije%u %o5ijom po %onju4 na-$avi$ ,e i-$u
ve"i5inu /ivo$na -i"aC a"i -amo za$o uzimaju,i %o"i%o -e %onzumira od -$rane
o$porni%a4 %ao %roz napor %onja na%upi na prijevoz4 pri 5emu -e %ine$i5%a energija
au$omo!i"a ,e i da"je ra-$i4 a%o ne -amo o$pornici %onzumira pove,a$i %on$inuirano.
Dnevni -i"u mo/e !i$i u -u-$avu %roz in$era%ciju njegovih dije"ova razvija4 %ao u
p"ane$arnih -u-$ava4 u -va%om organizmuC 9 Preno-e i razmno/ava %omuni%aciju i
+irenje po%re$aC pa "eg"a u %amenuC u +irenje po%re$a %roz 5vr-$e i $e%u,e imovineC 9
ona5no -e in$erno do!ivenog mijenja$i vanj-%im u$jecajimaC pa %ine$i5%a energija4
-u-$av generira -va%a dva ne!e-%a $ije"a njihove in$era%cije4 %roz dje"ovanje
$re,eC $a%o da unu$arnja vi$a"na -naga /ivog $ije"a od -$rane !i"o vanj-%og po$icaja.
Ea %raju4 a"i je4 do -ada4 mi -mo u mogu,no-$i $o na-$avi$i4 ne -amo -ve -$voreno4
a"i i prijeno-4 reproduciranje4 izmjenu /ive -i"e u -vojoj o-novnoj in$era%ciji
dije"ova. Podi/e ru%u na %amen4 rezu"$a$ je /iva -i"a4 %oje -e ugraBuju u njega4
organ-%im in$era%cijama4 $e -e +iri po %amen in$era%cije izmeBu njegovih dije"ova i
onih iz ru%eC i !i"o reprodu%cija po%re$a $eme"ji -e jedna%o na in$era%ciji dije"ova.
Fije"a priroda je jedna4 %oheren$na -adr/ane -u-$av meBu-o!no povezana dije"a4 a"i
u raz"i5i$im parcija"nim -u-$avima generiraju %ine$i5%u energiju u raznim o!"icima4
%ori+$enje4 preno-e jedni drugima4 i da"je je u -%"adu - op,im za%onima4 %oji dominira
odno- i primaju. U $oj mjeri u $o5nim prirodne znano-$i -vi &izi%a"ni proce-i4
a%$ivno-$i4 proce-i4 !ez o!zira na ime %oje mo/e dove-$i4 %emij-%a4 impondera!e"n4
organ-%i ne i-%"ju5uju4 o prijed"ozima4 $o je ve,e ma-e i"i ma"e 5e-$ice mogu -e
-manji$i4 -ve mo/e ima$i -%a"u na,i -voje vi$a"no-$i i -nage u dnevnom -nagu4 %oja4
a%o ne uvije% izravno4 a"i u o-novi -vugdje u ovi-nim u5in%e4 a%o ih ima4 mjeri.
Ee-igurno-$4 u %ojoj -e na"azimo na -amom po5e$%u o prirodi &izi%a"nih proce-a4 na
%raju na+e percepcije ovi-i4 i i,i zajedno - na+im mi-"ima4 %ra$%e p-iho&izi5%ih
a%$ivno-$i4 +$o je rezu"$ira"o u -va%om -"u5aju ne neizvje-no-$ o op-egu onoga +$o -mo
mora$e ga -$vori$i. A%o -e i%ada na,i jo+ u &izi5%om pro-$oru4 $a%oBer je mjera
%ine$i5%e energije je pro-$orC a%o ne mo/e$e prona,i pro-$or i-pod4 $o na- ne $i5u
ovdje.
To je va/no - dvojnim $o5%e g"edi+$a4 %ada nam je pru/io $eme"j za ja-no,u4 %ao
drugo4 a%o nam daje o-nova za%oni$o-$i4 na %ojima mo/emo gradi$i.
#ez po-e!ne prirode p-iho9&izi5%e a%$ivno-$i da znaju4 znamo +$o moramo na-$av%u
ve"i5ina da ih razumiju4 da p-.choph.-ic- - &izi%e4 &izio"ogije4 mehani%e4 o!i5nog
/ivo$a4 da !i na ja-an odno-4 a mo/e u op,i uvje$i i za%oni /ivoga -i"e opravdavaju
op,e za%"ju5%e. Eo4 u mjeri u %ojoj -e mo/e javi$i -umnje o $ome da "i jo+ uvije% nije
p-iho&izi5%e a%$ivno-$i izvan ovog op,eni$o-$i4 -ama -$udija mora !i$i u -%"adu - $im.
S$oga -mo radije ne%e od najva/nijih op,im uvje$ima i za%onima %ine$i5%e energije
Tu u o!zir4 %oje pru/aju nazna%u za ovu i-$ragu4 i"i na drugi na5in dopu+$aju o5i$e
primjene u na+em podru5ju.
Su-$av mo/e !i$i naizg"ed miran4 a ipa% razvi$i vr"o ve"i%i dnevni -i"u u neprimje$no
ma"im po%re$ima4 vr"ina preno-ivo-$i i primjenjivo-$i %ine$i5%e energije u raz"i5i$im
o!"icima -u 5e-$o -amo prodaja ve"i%ih -na/nih po%re$a.
A%o $e+%a zvono je udario4 $a%o da -e ne mo/e vidje$i -voje ma"o Erzi$$erungen. A
ipa% /iva -i"a ovog Erzi$$erungen >u%"ju5uju,i i $op"ine generira o-ci"acija3 pred-$av"ja
cije"i /ivo$ni -i"u udarca %oja je pa"a na njihC i po%u+a$i u-po-$avi$i %"ipni %re$anje
i-$og izno-a po jednom -mjeru4 $a%o da ,e !i$i iz!a5en od -$rane do!ar za"ogaj.
O5i$o vr"o !ezna5ajan i"i ne4 a"i u -$varno-$i ne-umnjivo vr"o ve"i%a4 jar%e -i"a je
razvijen u 5inu %emij-%ih -pojeva. Eapominjemo ovdje nema o5i$e po%re$aC a"i -u
-vje$"a i $op"ine &enomeni %oji -e u njoj4 na $eme"ju vi!racija e$era4 pre$po-$avimo da
-u izmjerivu 5e-$ice u 5in ovog -poja -padaju u /ivo vi!racija4 %oje govore e$er i"i
priop,i"e njega. a%o onda mo/e /ivje$i -naga udarca naizg"ed ne-$aju u nevid"jivom
Erzi$$erungen zvono4 $a%o da -e mo/e -%renu$i odgovaraju,im po-redovanja u
-na/nim vid"jivih po%re$a o!rnu$o /ivu -i"u neprimje$no ma"i Erzi$$erungen.
Da%"e cije"i dnevni -naga onda va"janje pare au$omo!i"u je -amo o!"i% prodaje
/ivoga mo,i neprimje$no ma"i Erzi$$erungen %oji u proce-u izgaranja u gorivu
>u%"ju5uju,i e$er4 %oji je $aj i-$i prodorne3 uzro%ovane po-$oji na dije"ovima -$roja4 a
od $ada au$omo!i"i -u prene-ene. A ono +$o -e dogaBa ovdje %ine$i5%e energije u
vid"jivom po%re$a u dan4 ne-$aje u car-$vo nevid"jivih po%re$a ma$erija"a za grijanje4
$a%o da je na-$ava% zau-$av"janja za!ave i mije+aju,i -e proce- zagrijavanja je
po$re!no - novim ma$erija"om i -$a"nom v"a%u4 5a% je $re!ao o-$a$i u po%re$u. Oa% i
!ez dodavanja mo$ora i au$a ,e $o !i$i po$re!no4 vi!racije o-"a!i$i o!avje+$avaju,i
o%o"ice4 zra5i u o%o"ni pro-$or4 naravnoC a"i ugradnja mo$ora i au$omo!i"a 5ini
%ine$i5%u energiju %oja !i ina5e !i"o !e-%ori-no izgu!"jene odreBene -vrhe u
odreBenom -mjeru podreBen.
Ta%o je /iva -i"a vid"jivih po%re$a %oji 5ovje% o!av"ja vani - ru%ama i nogama4 ni+$a
vi+e od prodaje i"i rezu"$an$a /ivoga -nagom ma"ih unu$arnjih %re$nji4 %oje -u
uzro%ovane %emije proce-a hrane. U -va%om vanj-%om mo,i ,emo poje-$i ne+$o od $e
in$erno razvijenom /ivo$na -i"aC jer ga je %ine$i5%a energija4 %oja -e -%up u po%re$u
$ije"o4 !je/i4 pa 5a% i !ez i%a%vog vid"jivog po%re$a on nepre-$ano ga gu!i u o!avije-$i
- vanj-%im -vije$om4 iz"u5evinama4 %arizma4 %oja izi-%uje -ve +$o je !rojna zamjenu -
pro!avni proce-4 %a%o !i organ-%og -$roja o-$a$i u po%re$u.
I %ine$i5%a energija neprimje$no ma"i Erzi$$erungen ne -mije -e zanemari$i pro$iv
nevid"jivih po%re$a4 a 5ini najve,i dio /ivoga -i"e na -vije$u4 /ivi -i"a %re$anja u
podru5jima !ez $e/ine ne -mije -e zanemari$i pro$iv podru5jima mjer"jiv4 a"i 5ini dio4
G"avni dio /ivo$na -i"a u -vije$u4 $e je -ama ve"i%i dio a%$ivno-$i i u-"uga %oje -e vide
u podru5ju mjer"jiv4 na $eme"ju izvedivo-$i i preno-ivo-$i %ine$i5%e energije iz jedne
domene na drugu.
Ler4 ia%o imamo ma-u e$era 5e-$ica nego prihva$i$i go$ovo zanemarivo ma"en4 $o
nije ni+$a4 i premo+,uje je neopi-ivo ve"i%om !rzinom4 moramo ju podmiri$i drugima
u -vojim o-ci"acijama4 u onoj mjeri u %ojoj $o4 a"i ve"i%i dnevni razvijena -i"a u $im
vi!racijama i na prijeno- na @eigha!"e zna5ajan na-$up mo/e po-$i,i.
Qiva -i"a pro"azi u 5inu $ran-&er iz jednog $ije"a u drugo4 iz jednog dije"a -u-$ava u
drugi4 je "i mjer"jiv i"i ne4 od -$rane udara4 $renja4 o$por medija4 %o"i%o god o!"i%u u
%ojem je na-$ao charac$erizedH"" promijeni$i4 ni pora-$ ni pad.
Ia%o naizg"ed ne-$aje na -va%om po%ing4 !i"o $renja4 %roz -va%u o$porni%a /ivo$ne
-nageI %ine$i5%a energija -vih %amenja %oje padaju na zem"ju4 5ini -e da -u
ne-$a"iC %ine$i5%a energija vi!riraju,u niza -manjuje %on$inuirano gehend- od o$pora
zra%aC u $ranziciji9au$omo!i" ,e !i$i u mogu,no-$i ne primi$i ne-manjenom /e-$inom
-voj /ivo$ni -i"u pod u$jecajem $renja na $erenu4 a%o ne i zvijer $ere$a uvije% nanio
novi :u@Ach-e %oja -ama po -e!i mora ra-$i %roz napre$%u IT proce-a prehrane.
A"i -vi /ivi -i"a %oja ide !i$i izgu!"jen za o5i$u po%re$u na"azi -e u izmjerivu i
nemjer"jiv Erzi$$erungen nevid"jivih dije"ova. Po$onji odgovara odreBenom $op"in-%e
energije4 $a%o da je cije"i gu!i$a% i$d u 5inu udara4 $renja -e pa$i"i da /ivi -nagu dio
izmjerivu dije"ova u odreBenom upravo odredivog i odreBene e%viva"en$om $op"ine
po%riven odgovaraju,e upora!e onda upravo $o %o"i5ina /ive -i"e na podru5jima
mjer"jiv4 5ijom ne-$an%a $op"ine je evo"uirao i pri"agodio -e ponovno generira. Da4 $o
je $o jedan od najva/nijih o!vezuju,ih raz"oga za odvoBenje $op"ine &enomene
vi!racije na pod"ogu4 +$o nije neu-porediva - izmjerivu pod"ogama %oje daje
e%viva"en$ $op"ine za -va%i nedo-$aju,i %o"i5ine /ive -i"e izmjerivu $vari u 5inu
%omuni%acije po%re$a dogaBa i o!rnu$o.
, Sporni su mnogi dobrodolie, popularna pri!a o na!elima va"noj doktrini
me#ani!kog ekvivalenta topline sadr"i sljede$e papir po %aumgartner. "Me#ani!ka
ekvivalent topline i njegove va"nosti u &nanosti ' rad predstavljen na sve!anoj
sjednii arske akad .. d. (iss. na )*. svibnja +,-. "u /runert luk. F. matematii.
+.,-, str. 2.+0 i& koje sam posudio neke bodove ovdje. 1retpostavlja se kao radna
jedinia + stopala 2unti, di obavljanje posla, koji je uskrisio od + 3 + nogom, a kao
jedinia topline, koli!ini topline koja je u stanju donijeti + p2. Vode do * 4 do + 4 5 ..
"6ro& potronje toplinske 7uantum tako8er posebno veli!ina posao generira i
obrnuto, i to je to!no re&ultatima brojni, sa svim mjerama opre&a osoblja
eksperimenti u kojima su neki radovi u toplinu, neke topline u radu je implementiran
i gdje ga s topline i& morao u!initi najra&li!itije podrijetlo, potronju nekog toplinske
jedinie +).9. radni# jedinia i obratno. austrijski dimen&ija i te"ine slu!aja se
u&ima kao temelj. "
"1revedeno na je&ik &ajedni!kog "ivota, &ove ova. :agrijava kada, koji# je jedan 12
vode od * 4 do + 4, ispoljava istu me#ani!ka sila, poput te"ine +.).9 3, pada +
podno"ju visoke."
"1rovedba topline u rad i obrnuto nije po #iru i slu!ajno, ali prema odre8enim
pravilima, koje i&ri!u uvjete pod kojima se promjena odvija se. ;aime, ona se mo"e
grijati se okrenuo samo do sada u radu, kao to su dobili tijelo je. ali to se doga8a u
vodljivom topline samo u smjeru i& vru$eg tijela na #ladnije, a samo u mjeri u kojoj
je napravio kao temperaturnim ra&likama. isporu!ene toplinske raspada, ali u ovom
slu!aju se u dva dijela. <edna od nji# je pove$anje temperature pri stalnom
volumenu, ali drugi ne rade od strane snaga #ins#iebt &. %. prije !ek. =amo gdje nije
tako, jer nema snage promjena odvija. =o objanjava &ato je &ra!na masa #ladi
kada se iri i time nadila&i pritisak, dok je nji#ov temperaturi ostaje nepromijenjena,
ako irenje odvija be& prevladavanja otpora, kao to je slu!aj kada se prelijeva u
pra&an prostor. "
"Svaki /ran ugljen, potpuno i&gorjela pod kotao parnog stroja ili &raka motora,
donosi re&ultat kemijski proes sagorijevanja *>*, toplinski# jedinia ili +.2?+
stopala 2unti poslu ako sve topline &a stvaranje pare ili &a pove$anje sile &atvaranja
&raka koristi iu potpunosti raditi provodi se. "
U meBuvremenu4 !i"o !i un$ri&$ig re,i da je /iva -i"a na -vije$u !io je na -vim
%on-$an$a. Samo %roz 5in4 u $renu$%u o!jav"jivanja i +irenja po%re$a ne mijenja i-$o
a%o uzmemo na e%viva"en$ne generirane $op"ine u pog"eduC 0eBu$im4 %roz
%on$inuirano i $ije%om %re$anja -$a"no mijenja u5ina% -naga. ada $ije"o -u-re,e u
-vom $o%u do drugogaC $o je u razma$ranju za +o% izmjerivu 5e-$ica i pripi-ivanje
e%viva"en$ne $op"ine %oji na-$aje $ije%om po%ing4 z!roj %ine$i5%e energije na%on udara
u o!a jo+ uvije% !i$i $a%o ve"i%a %ao prijeC S druge -$rane4 vidimo /iva -i"a -va%og
p"ane$a ra-$i u -%"adu -4 %a%o on pri-$upa Sunce4 -manjiva$i prema %a%o ih je u%"oni$i4
a -@inging njiha"o u -i"aznom pove,anje4 -manjenje u u-ponu. 0eBu$im4 a%o je
%ine$i5%a energija ne o-$aje i-$o u $im -"u5ajevima4 i-padne uvije% i-$e ve"i5ine na$rag
%a%o $ije"o -u-$ava4 prvi -"u5aj je &ormirana od -unca i p"ane$a4 drugi4 a%o je -unce i
zem"ja4 pod u$jecajem in$erna Pre$po-$av"jam pri-i"java -u-$av na$rag na i-$o mje-$o i
dana-. Sada i%ada na,i u mnogim drugim -u-$avima pod u$jecajem v"a-$i$og
unu$arnjeg pri-i"java o%ru/nicu i"i o-ci"iraju,e %re$anje $e vr-$e odr/an da -e dije"ovi
vra$e u odreBenom po"o/aju na%on in$erva"a vi+e pu$a4 a"i i op,eni$o za ovom -"u5aju
vrijedi pod imenom :a%on o o5uvanju vi- viva pozna$og za%ona %oji %ine$i5%a
energija -e proizvodi u jednom4 po ne%ima pre$e5a -$opice njegove unu$arnje -nage
preda"e -u-$ave u vi+e navra$a u izvornoj ve"i5ini %ada -u dije"ovi -u-$ava da -e vra$i u
po5e$ni po"o/aj4 %ojim unu$arnjim mo/e !i$i po-redovanja i na5ina na %oji -e pad
odvija4 +$o ne mora uvije% odvija$i na $a%av jedno-$avan na5in u %omp"iciranim
-u-$avima4 u -$vari4 %ao u gore najjedno-$avnijih -u-$ava.
A%o ,emo po!ijedi$i na %omad 5e"i%a4 $a%o da -u 5e"i5nih 5e-$ica ugraBuju /ive -i"e
na dje"u od +o%a je po$puno pred-$av"jaju %ine$i5%u energiju %oja je izgu!i"a
prem"a,ivanje $ije"o zajedno - generiranim $op"ine4 a $ije"o je -avr+eno e"a-$i5ni4 $a%o
da -u 5e-$ice 4 $renuci u$jecaja na od"a-%e pod u$jecajem v"a-$i$ih -naga i
her-ch@ingend4 uvije% ponovo pro"az %roz njihove izvorne ravno$e/e pozicije -u i-$e
/ivo$ne -i"e4 a"i ne zadr/i za vrijeme $rajanja vi!racija4 o-$av"jaju,i izvorni po"o/ajC i
mi -mo uze$i %omad 5e"i%a o$pornog ma"o o"ova4 $a%o da ,e o-$a$i $rajno
%omprimirani4 a da$o$e%a generira u +o% /ivoj -nagu - %ojom -e 5e-$ice u%"onjen iz
ravno$e/nog po"o/aja4 ne mogu vra$i$i. Umje-$o ne-$aje pod $im o%o"no-$ima doi-$a
/ive -i"e4 %oja je4 %a%o $i %a/e+4 %oji -e %ori-$e za proizvodnju $rajne promjene u
po"o/aju 5e-$ica.
:a%on o5uvanja %ine$i5%e energije pa ne -pre5ava da %ine$i5%a energija -u-$ava i"i
dije"a !e-%ona5nog -vje$-%og -u-$ava mijenja - vremena na vrijeme4 pove,a$i4
-manji$i4 i"i da -e -$a"no mijenjaC $o -amo napominje da -e vra,a4 a%o -u dije"ovi
-u-$ava za povra$a% na !i"o apriornih impu"-a pod u$jecajem unu$arnjih -naga do
izvornog mje-$aC a"i $o -e ne mo/e op,eni$o garan$ira$i -amog povra$%a4 a $o -e ne
dogaBa u mnogim -"u5ajevima. Ee,e$e ni u jedno-$avnim -u-$avima $ri prema
za%onima gravi$acije a$ra%$ivnom $ije"u Umje-$o $oga4 o-im pod po-e!nim
uvje$ima. A pozna$o je da -e p"ane$a na+eg Sun5evog -u-$ava4 jer je ne-umjer"jivo-$
njihovih or!i$a"nih razdo!"ja ni%ada nije $o5no4 a"i -amo o$pri"i%e u ve,im
razdo!"jima4 ope$ i-$i po"o/aj %a%o !i jedni druge i Sunca u4 %oji je $ada doi-$a
o!nav"ja i i-$i /ivo$ni mo, na+eg Sun5evog -u-$ava o%o4 a"i nije $o5no.
To nije -porno -ada je gu!i$a% %ine$i5%e energije4 o!"i% $a%vog dije"a ovog
!e-%rajnog -u-$ava privremeno i"i $rajno do/iv"java u !e-%raju -vije$aC nado%nadi"i
pove,anje i-%u-i"i druge -$rane u i-$o vrijeme4 vi+e i"i manjeC a"i ne po-$oji princip
%oji je -jedio na -manjenje A i pove,anje o-$a"ih dije"ova u $a%vom odno-u da !i -e
o5e%iva"o u $o5ne i do-"jedne na%nadu4 i $o je -ve vi+e raz"oga za+$o je $a%o
pre$po-$av"ja4 %ao Drugi princip je pri-u$an4 %oji pronaBe drugi %on-$an$an omjer za
dnevnu -nagu4 a"i ne i $o inzi-$iranje na i-$om regi-$ru.
Eije ve"i5ina nedavno do-$upan /ivo$ne -nage4 a"i ve"i5ina po-$oje,eg /ivog -nage
po-$oje,eg po%re$a uzro%uje vi+e proizvode je mogu,e zajedno - ve"i5inom od /ivoga
-nazi na $eme"ju %oje ,emo u%ra$%o po$encija"na -i"a >5e+,i izraz -e -i"e -$ezanja3 ,e
zva$i4 za -va%i4 -$ranih u$jecaja opozvana4 -u-$av4 ovime -e $a%oBer zajedni5%i jezi% za
-vije$4 -$a"nu %o"i5inu.
Razmi-"i$e na- -@inging o!ja-ni$i niz u praznom pro-$oru !ez o$pora i !ez %re$anje
do%umena$a na %ojima je zna$i/e"jan p"e-$i4 +$o !i !io -"u5aj a%o !i -e pro$eza"a
izmeBu dvije jedno-$avne &i%-ne $o5%e u naru5i$i4 -$ranog u$jecaji opozvana da
pred-$av"ja -u-$av ma$erija"nih 5e-$ica. Qiva -i"a $og niza je promjenjiva. To je nu"a na
granicama iz"e$aC a"i po$encija" -i"a u i-$o vrijeme ovdje je najve,i. #udu,i da u
-va%om $renu$%u4 niz od $amo pro"azi u po"o/aj ravno$e/e4 -$vara novu %o"i5inu
%ine$i5%e energije4 napadaja na !iv+eg4 do% nije do-eg"a ma%-ima"nu %ine$i5%u
energiju $ije%om pro"a-%a %roz ravno$e/ni po"o/aj. ad joj je !i"o -ada na granici
iz"e$a4 ovo -$varno dnevni -nage -ada njihov po$encija" -i"a4 odno-no /ivo$na -i"a4
%oja nije proizvedena4 a"i na $eme"ju po-$oje,ih uzro%a %re$anja i da"je mo/e !i$i
generiran. U %re$anju granica e%-%urziju na -rednjem po"o/aju je -ve $o po$encija"na
mo, pre$vara u /ivi -naguC a"i je -$vorio $o"i%o vi- viva4 izgu!io -e u po$encija"nu
mo,C za ono +$o je producirao /ivo$na -i"a4 ne mo/e !i$i generiran do% -$ignu u
-rednjem po"o/aju4 cije"a po$encija"na energija je i-crp"jena i ovime ne da"jnje
pove,anje %ine$i5%e energije na njihov $ro+a% mogu,e. Od $ada4 a"i ra-$e o!rnu$o
odgovaraju,im na5in po$encija"nu mo, na ra5un %ine$i5%e energije i $a%o da"je
naizmjeni5no do% -e na neodreBeno vrijeme4 $a%o da je izno- od /ivo$a i po$encija"ne
energije niza uvije% o-$aje i-$a4 o-im +$o je -ada jedna4 -ada druga umno/i4 na ra5un
drugoga.
Ono +$o je i-$ina ovdje u nizu4 i-$ina o -vije$u. Qiva -i"a mo/e -amo ra-$i na ra5un
po$encija"nog i o!rnu$o. Samo da ni-u -vi dije"ovi -vije$a odvija -e u para"e"nom je%u
njihova razmjena izmeBu ra-$a i pada4 /ivi i po$encija" -nage4 %ao dije"ovima
nizaC Umje-$o $oga4 razni dije"ovi -vije$a mo/e -e na,i u $om pog"edu u vr"o raz"i5i$im
o%o"no-$imaC i oni no-e -amo u -o"idarno-$i za i-punjenje za%ona4 a%o ih ima4 da je
ono +$o $ije"o gu!i -voju %ine$i5%u energiju u o!avije-$i na druge4 -ama ne ra-$e na
po$encija"ne ga -i"om4 i o!rnu$o4 +$o je on prima daju,i o!avije-$C nije -$e%ao na +$e$u
-voje po$encija"ne -nage iz njegaC -amo za cije"i -u-$av primjenjuje %on-$an$an z!roj
dviju -i"a. Eiz doi-$a mo/e izgu!i$i %omuniciraju,i -voj prijed"og da -e u zra%u -va
/iva -i"a u i-$o vrijeme -a -vim po$encija"nim v"a-$ do"azi u ravno$e/ni po"o/aj u
mirovanjuC razumio4 a"i oni -u u vezi -a zra%om na4 $a%o da z!roj /ivo$a i po$encija"ne
-nage za -u-$av vrpca i zra%u je o-$a"a i-$a.
To je ve"i%a na5e"o $zv. O5uvanju energije4 povezani - gore4 o5uvanje /ivo$ne -i"e4
a"i jo+ vi+e op,eg zna5enja od $oga4 princip %oji je4 ia%o je u%orijenjena u dugim
pozna$i op,ih na5e"a mehani%e4 a"i prvi od (e"mho"$za - ja-no,om Razvijen je4
i-$a%nuo je u -vom punom zna5enju i o!ja-ni$i u -vojim najva/nijih ap"i%acija. Od
$ada4 on je prona+ao najop-e/niju razma$ranje i primjenu u podru5jima anorgan-%og
%ao organ-%i &izi%e. To je op,eni$o odno-i -amo na -redi+nje -i"e %oje ni-u u &un%ciji
vremena i !rzineC a"i do -ada je za%"ju5io da nema raz"oga -umnja$i -voje op,eni$o-$i
u podru5ju organ-%og i anorgan-%og -vije$a.
=o se mo"e !initi na prvi pogled vidljivo. @ podru!ju elektri!ne energije i
magneti&ma, do sada, ista se mo"e pripisati elektri!ne energije, postoje sile koje
ovise nakon (. (eberovim studija br&ine i ubr&anja. ;o, to je svaki nastup koji
kombiniraju ove elementarne snage, tako da je &akon u svim prirodnim u!inima
ostaje va"e$a. :a magnetskog i elektri!nog supstituirati &a u!inke protoka ovog
&apalio se, ako je to stvarno mo"e biti kao u!inke sredinji# snaga, koji su neovisni o
br&ini i ubr&anju, predstavlja. =ako8er sam pro2 (. (eber priop$iti usmeno mom
ispitivanju, da on radi na u svim slu!ajevima, njegova istraga i&van grania ti#
u!inaka i&van &akona na$i na sna&i, iako svoj puni op$enitosti &a ovo podru!je snage
ni strogi doka& potrebno.
Prema $om za%onu4 u jednom od -vojih in$ernih u5ina%a predao -u-$ave %ine$i5%u
energiju generira pre$hodne vanj-%e podra/aje i"i pre$hodnu unu$arnje u5ina% -i"e
-amo na +$e$u -voje po$encija"ne -nage i ra-$u4 a imovina $og ra-$a je i-crp"jen4 da%"e4
u -%"adu -4 %ao po$encija"nog -i"e od -$rane na-$av"jen ra-$ -o"idnog %ine$i5%e energije
i-crp"jeni4 a pove,ava o!rnu$o proporciona"no -a -manjenjem %ine$i5%e energije4 $a%o
da4 ia%o promjenom %ine$i5%e energije izmeBu pove,anja i -manjenja4 $e $ran-&er
dije"a -u-$ava u drugi4 a"i ni %on$inuiranog ra-$a do neograni5eno vi-ina4 ni -manjenje
do $rajnog izumiranja u -vojim unu$arnjim u5incima predao -u-$ave4 a ovime -e ne
mo/e o-porena na -vje$-%im -u-$avima4 odr/a$i4 5ime -e 5uva rad na -vije$u -e -prema
u odreBenom O-zi""a$ion-grenzen iz najop,eni$ijem -mi-"u.
:a raz"i%u od $oga4 dnevni -i"a ra-$u u dije"u -u-$ava4 !ez -manjenja po$encija"ne
-nage i u%"oni$i !ez pove,anja i-$e u da re-pe%$iv -manjuje i-$odo!no u drugim
dije"ovima -u-$ava i"i pove,anje4 $eme"jem prijeno-a %ine$i5%e energije iz jednog
dije"a u drugi. U onoj mjeri u %ojoj je -va%i %ona5nih po"je je dio op,eg -vje$-%og
-u-$ava4 za%on je $a%oBer !i"o primjenjivo -amo u $om pog"edu4 da je $o -$a"na $rade9
o&& izmeBu po$encija"ne i %ine$i5%e energije za njega po-e!no -amo u pog"edu -vojih
unu$arnjih u$jecaja4 - o!zirom na vanj-%e4 a"i -amo u vezi - ve,im -u-$avima4 %ojemu
on pripada4 u po-"jednjem mje-$u u cije"om -vije$u.
Vi zna$e vr"o do!ro4 na5e"o i"i za%on o o5uvanju energije govori nam ni+$a o $ije%u4
na5in meBu-o!nog prome$a izmeBu /ivo$a i po$encija"ne -nage4 ni+$a o $ome u
%a%vom -$anju -u-$av mora !i$i u $om pog"edu u !i"o %oje vrijemeC Umje-$o $oga4 $o
je povezano - odreBenim uvje$ima i o%o"no-$ima -va%og -u-$ava4 +$o -e mo/e u$vrdi$i
!i"o op,e na5e"o4 a"i -amo za%"ju5i$i iz i-%u-$va4 zajednoC Princip o5uvanja energije
nam -amo $o govoriC %ao i prodaja izmeBu /ivo$a i po$encija"ne -nage u jednoj od
-vojih in$ernih u5ina%a predao -u-$ava u-pjehe4 on je mogao !i$i -amo $a%o4 a"i da
%on-$an$no z!roj je -a5uvana u cje"ini od njih4 %oji je jo+ uvije% -"o!oda4 da je u-pjeh
na !ez!roj na5ina. To ve/e -amo iz ne%ih vr"o op,ih a-pe%a$aC po$puni odreBivanje
$ije%u -imp$oma ne g"eda u njega.
Da%"e4 -"o!odno mo/e !i$i 5ovje%4 $u je njegova vo"ja i duh ne -amo u -uo5avanju -
vanj-%im4 a"i i unu$arnjim -i"ama prirode 5injeni5ne zapre%e %oje -u -e provu%"i
univerza"nim za%onima prirode.
Oovje% mo/e hoda$i na zem"ji4 gdje god on /e"i4 pre!aci$i &o%u- na%on -va%og
njemu !i"o %ojem -mjeru4 ne zna za%on prirode ve/e i -pre5ava ga ovdje. Eo4 on $o
mo/e u5ini$i4 a"i -amo u mjeri u %ojoj za%on o5uvanja $e/i+$a odr/ava4 %oja je i -ama
po-"jedica na5e"a jedna%o-$i a%cije i rea%cije. Od vi-ine pada i"i -%a%anje on je -a
-vim -"o!odu vo"je nije u mogu,no-$i da -e u-redo$o5i$e -voju %o-u za izmje+$anje
+irine od pada "iniji ravno$e/e4 o-im u onoj mjeri u %ojoj o$por zra%a pred-$av"ja -"a!u
mogu,no-$. Ler na%on $og op,eg Prinzipe mo/e ni &izi5%i -u-$av di-"ocira$i od 5i-$og
v"a-$i$og unu$arnjeg a%$ivno-$i &o%u-ira. Ona pripada vanj-%o pomo, i"i vanj-%og
o$porni%a. Da%"e4 -"o!odna vo"ja ne mo/e odo"je$i -"o!odu pro"az4 a"i %omen$ira$i
-amo na $eme"ju $og za%ona.
U pro$ivnom ,e !i$i - dnevnim -nagu. Vo"ja4 mi-ao4 cije"i duh !io $o"i%o -"o!odan
da /e"iC a"i on ne,e poduprije$i njegovu -"o!odu4 a"i -e mo/e govori$i -amo na $eme"ju
op,eg za%ona %ine$i5%e energije. A%o je njegova !rzina povezana - $ije%u p-iho9
&izi5%e a%$ivno-$i4 a $o je vezano uz za%on o o5uvanju energije4 ona ,e -ama !i$i
vezan $ime.
To nije -"u5ajno-$C jer je za%on o odr/anju energije je za%on o5uvanja -vije$aC i $o
nije -"u5ajno da je duh je du/an da -e o-je,aju -vrhe ovog -$anja4 da mi-"im4 da /e"im.
Op,i i o+$ar do%az o produ"jenju va/enja za%ona o p-iho&izi5%om po-"u jo+ nije
u5inioC a"i vjeroja$no -e mo/e $vrdi$i da -u -va i-%u-$va4 %o"i%o mo/emo u5ini$i ih je u
$om -mi-"u4 $e ih $re!a $uma5i$i !ez pri-i"jen -amo pu$em za%onaC S$oga ,emo mora$i
dr/a$i ga do% god nema do%aza za -upro$no je napravio.
S%re,emo ne%e %"ju5ne odno-e u $om pog"edu u o!zir na+u pozorno-$ ug"avnom na
na-$avi ono +$o !i ve,ina -premno -%"on iz!je,i va"jano-$ za%ona4 odno-no na
podru5ju vi-o%og -"o!odnija in$e"e%$ua"nim a%$ivno-$ima.
Od -amog po5e$%a4 $o !i mogao !i$i zna5i"o da4 a%o ne i duhovne a%$ivno-$i na -ve4
a"i u -va%om -"u5aju da !i mogao i,i vi+e od doda$na oprema4 !ez pohaBanja /ivo$na
-i"a4 5iji za%oni4 pove,anja i -manjenja !i$i vezana na -ve. Sve govori pro$iv ove
pre$po-$av%e. Idemo -ada $a%oBer pi$a je "i $a%av po-e!an odno- izmeBu &izi5%ih i
vi+ih men$a"nih a%$ivno-$i %oje -e odvijaju da odreBeni duhovni po%re$ mogao na-$a$i
i po-$oja$i -amo z!og odreBenog $je"e-noC pa mora -e doda$i4 i uvije% ,e prizna$i da -u
ve,e men$a"ne a%$ivno-$i ovdje u na-$av%u4 %ao i op,eni$o zah$ijevaju &izi5%u
a%$ivno-$ %ao !azu4 u donjem dije"uC a"i oni $a%oBer zah$ijevaju /ivu -nagu ove
a%$ivno-$i i,i na Opremi$e4 i i-%u-$vo u5iC da zah$ijeva$i odgovaraju,u 5vr-$o,u
-o"iC -e!i -na/no o$i,i iz Opremi$e.
Eo4 mo/e$e i da"je mi-"i$i da je duh v"a-$i$im izvorom $je"e-ne a%$ivno-$i %oje4 i"i za
pro"az i"i !arem ne%a ra-$u -na/an 5uvaju,i -voj Gange- po$re!an /ivo$ni -i"u4
odno-no %ine$i5%a energija ap-o"u$no mogao pove,a$i na -vije$u4 !ez /ivog -nagu
negdje drugdje po$encija"na mo, $ije"a -ama je po$re!no -manji$i4 da%"e4 da pro$urje5i
za%on o o5uvanju energije4 %oji -e poziva na op,e razma$ranje -vim po-$oje,im i
po$encija"nim dnevnim -nagu u $om pog"edu. u%ra$%o4 da je on !io producen$ po$puno
novi dnevni -i"a u $ije"u.
0i izvu,i ne%e 5injenice u o!zir4 $ip - o!raz"o/enjem u i-$o vrijeme %ao i vodi5 za
od"u5ivanje ovo pi$anje.
:a p-iho&izi5%o igri i po$ro+nje %ine$i5%e energije u mozgu i drugim dije"ovima ne
p-iho&izi5%ih a%$ivno-$i u o%viru redovnog /ivo$a zapravo i-$odo!no i jedni -
drugima. 0o/emo -e -je$i$i i da"je o-$a"e pogon - na+im $je"e-nim organima4 i $o ne u
pravi"u. A"i -ada 0o, mi-"i je da -e pove,ao. Odmah -mo vidje"i %a%o je po$re!no
/ive -i"e v"a-$i$im izvorom za po!o"j+anje p-iho&izi5%og a%$ivno-$ %oja $o zah$ijeva za
v"a-$i$u do!i$4 za -$varanje4 op"ja5%a one druge &izi5%e a%$ivno-$i4 a ohnedem ne mo/e
u5vr-$i$i. Oa% i -amo je ne$%o !io anga/iran u $e+%im &izi5%im radom4 jer je u pi$anju
mi-ao %oja ga je o%upira"a vi+e nego ina5e4 odmah pada na oru/je i o!je-i$i do% ideje
i -$oga i-$o p-iho&izi5%a a%$ivno-$ radi in$erno ja%a da njihov vanj-%i rad po5e$i
iznova4 %ada je $aj unu$arnji -miri. Gdje -e /ivi -naga po%re$a ru%om u jednom
po%re$uM On je -"u/io za ven$i"a$or po%re$e u g"avu.
#a+ %ao +$o je in$enzivna mi-ao po$re!no pre%inu$i -ve vanj-%e izved!e $ije"a4
pre%ida o!rnu$o -%o% -va%a mi-ao. Qiva -i"a4 %oja $raje -%o% u nogama4 !je/i $ije%
p-iho&izi5%ih po%re$a %oji $re!aju razmi+"ja$iC i um nema -nage da na-$avi %ao i prije4
una$o5 gu!i$%a pro"az4 a"i je gu!i$a% za zamjenu na v"a-$i$om -vemo,i.
0i mo/emo napravi$i /ivu -i"uC +$o je za jedno%ra$nu upo$re!u za proizvo"jno-$i4
dionici4 a"i $o je u -va%om $renu$%u na -voj ma%-imum4 a $o mo/e -amo odr/a$i za
ne%u vr-$u zapo-"enja4 u -%"adu -4 %ao odmara druge. Vr"o jedno-$avno mora4 %ao i
mi4 da %ori-$e najve,u mogu,u -i"u u -iroma+ne pu-$i$i da od-$oji4 - druge -$rane4
moramo napravi$i -ve dije"ove $ije"a na po5ina%4 %ori-$i$i najve,u mogu,u -i"u u
g"avu4 i o!rnu$o ne%a radni odmor u g"avu +$o je vi+e mogu,e u o!av"janje -na/ne
po%re$e moguce - udovima. I $a%o vidimo du!o%o zami+"jen -jedi$i %ao jo+ uvije%
mogu,e4 a ne$%o $%o radi4 podi/e $ere$4 ni%ada u i-$o vrijeme u du!o%im mi-"ima. Ona
-ama pro$urje5i4 ne radi.
Oa% i nevo"jne &un%cija popu$ pro!ave4 u -i$uaciji ravno$e/e i razmjenu %ine$i5%e
energije - onima %oji $re!aju na razmi+"janje do odreBenih granica. Ia%o je na%on
ozdrav"jenja ureBaja4 5injenica mo/emo -amo prepozna$i4 ne moram o!ja+njava$i da
je 5ovje% nije ni u mogu,no-$i da nevo"jnim &un%cijama razmi+"janjem op"ja5%a$i
%o"i%o vi$a"na -i"a4 $o je norma"an odgovor od organ-%og -$roja %ara%$erizira &a"$er-4
ni$i o!rnu$o mi-"i"a op"ja5%a$i drugim +iro%im &un%cijama %o"i%o -nagu na i-$i -$avi$i
u do-$a za-$oja.
Razmi+"janje je primjerC a"i ono +$o je i-$ina u $om pog"edu razmi+"janja vrijedi za
-va%og in$e"e%$ua"ne a%$ivno-$i. In$enzivne emocije4 -$ra-$i4 -enzi!i"ne in$uicije
pona+aju u odreBenim na5inima !a+ $a%o in$enzivne %ao razmi+"janjaC -amo da
p-iho&izi5%i a%$ivno-$ ne%ih od $ih men$a"nih proce-a %ojim organ-%i ureBaj -
odreBenim vanj-%im a%$ivno-$ima mo/e$e do!i$i u prirodnom EeNu-4 %oji -e po$om
uzdi/u zajedno - $im i imaju $endenciju pada4 meBu$im4 oni -e jav"jaju u an$agonizmu
- drugima u i-$o vrijeme. Iz ove udruge Prinzipe &izi5%a a%$ivno-$ ,e !i$i vi+e rije5i u
na-$av%u.
I-$i omjer izmeBu p-iho&izi5%e i ne p-iho9&izi5%e a%$ivno-$i ,e -e odvija$i izmeBu
pojedinih podru5ja p-iho&izi5%e a%$ivno-$i. #i$i po$puno ap-or!ira u vanj-%om
in$uiciji i i-$ovremeno du!o%o razmi+"ja$i4 nemoj i,i. U i-$o vrijeme pozorno vide i
5uju4 ne mogu. :a o+$riji na razmi+"janje o ne5emu4 moramo -a/e$a% od drugih vi+eC i
%a%o podije"i$i pa/nju4 +$o o-"a!"juje pojedinca. Ovdje -e mo/e4 meBu$im4 igraju 5i-$o
p-iho"o+%e za%one %a%o !i vidje"i je "i $a 5injenica -$oji -am. A"i oni ovi-e previ+e -
pre$hodnih zajedno u i-$o vrijeme da ga ne vidi %ao produ/e$a% za%onu o odr/anju
energije na 5i-$o p-iho9&izi5%u igru. Razmi+"jaju,i ne $re!a non9p-iho9&izi5%e
a%$ivno-$i %a%o !i -e iz!jeg"o /ive -i"e %a%o !i njegov do!i$a%4 a%o -e ne mo/e
po!je,i4 %ao drugi u $ije%u p-iho&izi5%ih a%$ivno-$i. Da%"e4 po-$ojanje p-iho"o+%ih
za%ona nije deman$irao i"i -veden na $a%av &izi5%iC %a%o -e $vrdi4 da -e za%oni $ije%u
men$a"nim i &izi5%im a%$ivno-$ima vezanim ni manje !"i-%o4 jer -u o!je odno-eC a $o
je ni+$a 5udno4 a"i -upro$no !i"o !i 5udno.
Ovi-no o EeNu- u +$andu dije"ovima4 ne%e -amo u odreBenom %on$e%-$u i"i
odreBenom redo-"ijedu na -ve4 a ne%i "a%+i u $o +$o do"aze u pogon u $o4 a ne%e
operacije na -ve i"i -amo "a%+e4 pre%o odreBenog odno-a Podije"i$e4 -ma$ra$ zavr+en
do pojedinca4 na5e"o %oje do"azi - pre$hodnom mjeri u -u%o!u4 %ao i di-$ri!uciju
%ine$i5%e energije izmeBu -uraBuje - a%cij-%im dije"ovima onda - jedne -$rane
o!av"janje pojedinih -"a!i4 %oji %on$e%-$u druge -$rane mogu,e je -amo 5ini i"i
podr/ava. :!og razma$ranja ovog na5e"a4 puno o5ig"ednih pro$urje5ja o!ja-ni$i
pre$hodnom Prinzipe4 gdje je4 umje-$o -%u5eni po njihovom4 odno-no pove,a$i
uzajamno4 a penju jedni - drugima i pada4 i dr/i$e zajedno u vi-inu i -$rm dana+njih
a%$ivno-$i i -"ijedi$e odije"o izg"eda . U igrama na -$rojevima na"azimo vr"o pri%"adno
ope$C a $u je4 da%"e4 ni+$a vidje$i ovdje za%one o5uvanja energije i po5ini$e"ja radi.
U na+em organizmu4 $a%vi -pojevi mogu iz navi%e4 $je"ovje/!a dije"om &i%-na4
dije"om -e novo&ormirana i"i ra-pa-$i4 a -a -ve ve,im vje/!e4 izo"irani dije"ovi -$avi$i
u radu4 mogu,no-$ pove,anja4 da ga -$avi$e u -na/nijeg dje"ovanja. Ope$4 $o na5e"o
uzima %ao jedno-$avno i da"je o!av"ja$i4 u vezi - podru5ja p-iho9&izi5%im i p-iho9
&izi5%im a%$ivno-$ima ne -$rane.
I $a%o je -$varanje $a%ve upora!e dnevnom -nagu p-iho&izi5%o dje"uje u nama4
%o"i%o mi proma$ramo +$o irgend- i mo/e &ormira$i za%"ju5a% $eme"ji -e na
proma$ranju4 a -ve pod zajedni5%im za%ona - dnevnog -nagu ne p-iho&izi5%ih
a%$ivno-$i u nama i izvan na-4 i $a%o -"o!odno mo/e !i$i duh4 on mo/e u5ini$i ni+$a
pro$iv za%ona4 a"i -amo Sve do $og 5ina.
Eo4 +$o -u 5injenice -"jede,eg $ipa $uma5i$iM
Odjednom4 -ada vidimo $%o je u nizu 5i-$o in$e"e%$ua"nog uz!uBenja napravi$i
ogromnu &izi5%u i men$a"nu u5in%ovi$o-$ na%on $e% ravnodu+ni i mirno -jedio4 ni$i u
p-iho&izi5%ih p-iho&izi5%ih a%$ivno-$i jo+ nije ve"i%a za"iha /ive -i"e !io pri-u$an. Gdje
/ive -i"e %oje do"aze do"aze izM A $o ja%a a%$ivno-$ mo/e !i$i vjeroja$no na-$avio pod
u$jecajem ja%a vo"ja vi+e.Gdje je odr/ivi izvor ove -nage $ra/i$i %ada $o nije -ama
vo"jaM
Eo4 ono prvo je u pi$anju4 $a%o da mo/emo ima$i iznenadni napor u odreBenom
-mjeru -amo odr/a$i4 %oje je raz!acana prije i -amo o !i"o gdje mo,nom -i"om u
-mjeru i u-redo$o5i$i iznenada -e 5a% i nenamjeran &un%cije - ovim zah$jevom. A a%o
mi -ami uporni neo!i5ne u-"uge -u u mogu,no-$i o!av"ja$i pod u$jecajem ja%e vo"je4
mi ne vermUch$en o-$vari$i !ez $e /e"je4 jo+ uvije% no-io proizvodnju i po$ro+nju
po$re!nu dnevnu -nagu ni$i pro$urje5i za%on o o5uvanju energijeC ni$i po 5i-$om
duhovnom -nagom vo"je.
U -$vari4 mi-"imo da je !i"o %oja proizvo"jna napora nam -e vi+e $a%o i-crp"jeni
&izi5%i4 odno-no -po-o!no-$ da"e%oj izraz -nage -manjuje vi+e4 ja5e i du/e i da"je4
do%azuju,i da je proizvo"jna evo"ucija %ine$i5%e energije u na+em $ije"u4 $a%o i -amo
na ra5un po$encija"ne energije4 +$o je -i"a %oja je jo+ uvije% mogu,e da ga proizvodi$i4
$a%o da -e mo/e u -%"adu -a za%onom o o5uvanju energije -e dogodi$i4 %ao evo"uciji
%ine$i5%e energije u podru5jima gdje nema vo"je odvija. To4 da%"e4 nije -porno da je
pod u$jecajem -"o!odne vo"je mo/e -$varno /ive -i"e jav"jaju da !i ohnedem nije
do+"o4 a"i -amo na ra5un po$encija"nog -nagu4 odno-no od izvora iz %ojih -u na-$a"e
na ne%i drugi na5in4 a%o nema vo"je je u%"ju5en. To je zajedni5%o $"o je u vo"ji4 i"i
izra/eno p-.choph.-ica"".4 $e dje"a$no-$i mog"e !i$i predme$ -ame vo"je4 - raz"ogom
da -e pre$vor!a po$encija"ne energije -$e%ao u dnevnom dogodio i $rajanjeC-amo vo"ja
-ama po -e!i ne mo/e -$vori$i !ez uvje$a ina5e primjenjuju u pravi"u na dnevnoj
-nagu.
Qivi -naga na+eg organizma i%ada rea"izira4 ovi-no o promjenjivom -$anju
prehrane4 zdrav"ja4 -na i jave u gore i A!-ch@an%en4 $o omogu,uje da -e cije"i u-pon i
po$onu$i du!o%oC a"i 5ini -e u norma"nim uvje$ima ne nag"e o+$re promjene u cje"ini4
a"i -amo nag"i jo+ jedan di-$ri!ucij-%i -$anju %oje je uzro%ovano dije"om do podra/aja4
dije"om po proizvo"jnom -mjeru pa/nje i"i prijeno-u po-"ovnih a%$ivno-$i
-&eri. Idea"i-$ mo/e ima$i u5ina% po$icaja na duhovnom raz"oga4 ma$erija"i-$i5%og
vodi % -amovo"je i pozorno-$ na ma$erija"noC a"i ovdje mi -e 5injenica +$o -u oni -ami
pred-$avi$i na proma$ranju odmah da je ma$erija" !rzo4 !rzo -uo5ava duhovnu -$ranu
i"i o!jav"jivanje raz"oga promjene na5ina di-$ri!ucije.
To je na ne%i na5in popu$ parnog -$roja4 o %ojima ovi-i %ompozi$ni mo$or. Ovi-no o
-$anju grijanje -voj /ivo$ni -i"u mo/e u-$a$i i"i po$onu$i du!o%oC 4 a"i i na uo!i5ajen
na5in ne mogu odjednom pojavi$i jedno ni drugoC a"i do!ro4 5ine,i ga ven$i"a
-amovo"jno gore i"i za$vara ovdje4 -ada ovo4 -ada -e $aj dio -$roja novog u !rzinu i i,i
za njim pre%o druge u miru. To je jedina raz"i%a %oja ne izvan u na+em organ-%og
-$roja in/enjer4 a"i -jedi u njemu. Sada4 neupi$no -$varno u i-$o vrijeme /iv"je -nage -e
razvija$i na +$e$u po$encija"ne -nage u ja%im $je"e-nim naporima4 %a%o je u -$anju
mirovanja $ije"aC za oda%"e ina5e !r/e i-crp"jeno-$ i po$re!a ve,u na%naduC 4 a"i $o je
onda nije $o"i%o vo"je4 %oji -e razvio ovu v"a-$ u proizvo"jnom $renucima in$e"e%$ua"ne
raz"oga o-im na-$a"og pove,anja uvedenog %emij-%ih proce-a prehrane. U !rzom
hodanju di+emo !r/e4 %rv $e5e !r/e4 a ima i-$i u-pjeh %ao %ad -mo pove,a$i v"a% u
predgrija5a parnog -$roja4 a $ime i u!rzano razvijaju odreBenu %o"i5inu u5in%ovi$og
%ine$i5%e energije na ra5un po$encija"nog -nagom ma$erija"a grijanja. Le "i organ-%a
-$roj nije -a-vim u -$anju i"i "o+e i-poru5uje4 $a%o da -u $i %emij-%i proce-i ni-u
u5in%ovi$o i,i od doda$na oprema4 najja5a vo"ja mo/e ni+$a.
a/em Pre$hodni ne zna5i da je /iva -i"a -$varno popu$ pare -e di-$ri!uira u $ije"u u
parni -$rojC a"i -amo da je za%on o5uvanja energije dovodi do odgovaraju,ih u-pjehe.
Po-"jednji izvor /ive ra&$en$@ic%e"ung u na+em $ije"u je4 na%on -vega4 ono +$o
mo/emo pre$po-$avi$i u prehrani proce-ima4 $e -va%i dio ima -voje prehram!ene
proce- -am po -e!i4 on $a%oBer ima izvor %ine$i5%e energije u -e!i. Eo4 i-%u-$vo
po%azuje iz druge -$rane po 5injenicama prirode4 %ao +$o -mo napravi"i ovdje $vrdi da
je $aj proce- odvija u cije"om organizmu -o"idarni %on$e%-$u4 $a%o da ne -amo da ni$i
jedan dio ,e -e mo,i hrani$i4 a"i i %van$i$a$ivni omjeri %ompromi- izmeBu
prehram!ene proce-i raznih dije"ova dogodi4 %oji -u u -mi-"u za%ona o o5uvanju
energije. Ta%oBer o!ja+njava 5injenicu da je proce- prehrane -vih dije"ova je pod
u$jecajem %rvi vo/nji i /iv5anog a%$ivno-$i4 %oje u-po-$avi$i vezu %roz $ije"o4 -vje$"o
ovih op,ih neNu- proce-a hrane -vi dije"ovi. #ez o!zira4 da%"e4 ni$i %ine$i5%a energija4
ni$i po-e!na prijevozni% i-$o %ao pare u parni -$roj4 zapravo $e5e izravno izmeBu
raz"i5i$ih dije"ova4 di-$ri!uira4 $a%o -$imu"an-ima4 pa/nje4 vo"je4 a mami po-$oji4 mi
-mo uvije% -a/e$o-$ -a%e mo/emo %ori-$i$i di-$ri!uciju e%-pre-ije %ine$i5%e energije i
odgovaraju,im -"i%ovnim izrazima4 na%on +$o znamo va"janu percepciju meBu
de&inirana.
Po-e!na -vih ovih uvje$a je jo+ uvije% -"a!o razumioC a"i genera" je vr"o ja-an i
o$voren prije u -mi-"u izgovorenog ovdjeC i da$i op,i -avje$i mogu !i$i do-$a$ne za
-adaC jo+ jedna verzija4 a"i i-$o pone%ad !i dove"o do ne-igurne4 a ne ne%i ovdje na
u"azu u mje-$o.
Qivi -i"a %oja -e %ori-$i da -ije5e drva4 i /iva -i"a za razmi+"janje4 %oji -e odno-i na
$eme"jne p-iho&izi5%ih proce-a ni-u %van$i$a$ivno u-poredive -amo na pre$hodne4 a"i
5a% i izvedivo u jedni druge4 i ovim pu$em o!je u-"uge4 5a% i na%on &izi5%og rame uz
zajedni5%u mjeri"o za mjerenje. Samo o odreBenom %o"i5inom %ine$i5%e energije je
jedan od njih4 podije"i$i zapi-ni% drva diza$i odreBeni $ere$ do odreBenog vi-ine4
odreBenu %o"i5inu4 mi-ao - odreBenom in$enzi$e$u razmi+"ja$i $a%o do!roC i da -e v"a-$
mo/e pre$vori$i u $o. Ovo nije nepo+$ovanja razmi+"janjaC njegovo do-$ojan-$vo ovi-i
o na5inu na -mjer ci"jevi njegovog hoda4 ne u mjeri i"i ne-umjer"jivo-$ &izi5%e
a%$ivno-$i4 %oja joj je po$re!na za njen napreda%C %ao e%-pedicije iz Fo"um!u- -$rane
ne gu!e vrijedno-$ i zna5aj %oji %ine$i5%a energija !roda %oji ga provodi4 je $a%o
do!ro izmjereno nego da je -"u5ajno !a5en %amen4 i"i vje$ra4 pa 5a% i one u drugoj
provodi$i. Fizi5%a prima ni%a%vu vrijedno-$ i"i !ezvrijedno-$ duhovna4 %oja na $aj
na5in povezana4 a $ime -amo mo/e da$i ni$i uze$i %ao ni duhovno. Sigurno je da +u$i
o-je,aj i mi-ao imaju ve"i%u vrijedno-$4 i jo+ uvije% mo/e gradi$i na $a%o -"a!e po%re$e
%oji po$puno !ezvrijedno i"i !i"o zna5ajne vanj-%e &izi5%a izved!a !i -e $o izve-$i4 a%o
$o !i $re!a"o !i$i prevedenCa"i jedna%o $a%o -igurno je da %ada emociona"ni i
in$e"e%$ua"ni /ivo$ cvje$a$i do ve,eg in$enzi$e$a4 $eme"jni &izi5%i po%re$i moraju o$i,i
iz dnevnog Opremi$e.
Ovdje je ovi-no-$ odno-4 u %ojem je in$enzi$e$ men$a"ne a%$ivno-$i o ve"i5ini
njihove $eme"jne &izi5%e je $vrdi$i ni+$a manje u o!rnu$om -mjeru. #a+ %ao +$o ni
mi-ao mo/e !i$i mi-ao odreBenom in$enzi$e$u4 !ez odreBenog /ivo$ne -nage
$eme"jnog po%re$u razvija4 $a%o ma"o onih %oji mogu razvi$i !ez da mi-"i zami+"jen je
- $a%vim in$enzi$e$om. Eije da -va%o /ivo -naga danu ve"i5inu i odreBenom
in$enzi$e$u je mi-"io4 nego /iva -i"a $a%vih &izi5%ih Gange-4 %oja je u -$anju no-i$i -e
mi-"i. Sada je na -va%i4 %od na- je raz"og -va%i pojedinac zami+"jen po%re$ u -vije$u u
!ac%9"aganje4 i"i op,eni$ije4 i na %raju $ra/i$i uzro% -vih %re$anja u -vije$u u -u-$avu
%re$anja4 +$o je vrhovni i %ona5ni jedinice mi-"i i najvi+i i $raja$ ,e medvjedi4 i mo/e
po-$oja$i -amo - $a%vimC -amo da -mo %ao ma"o -e !avi$i pi$anjima vjere %ao mjeri"o
vrijedno-$i.
I-$o $a%o4 - pozorno+,u ovdje -va%og u"a-%a iz!je,i -por o%o -"o!odne vo"je4 i -amo
$a%o nepri-$ojna da ,e ga povu,i ovdje4 %ao +$o ovdje nedo-$aje. Umje-$o $oga4 %roz
izri5i$e nazna%e da -u op,i za%oni %ine$i5%a energija -"o!odno ra-po"aganje i-$o -amo
ograni5i$i 5a% i iz vr"o op,ih razma$ranja4 -"o!oda dopu+$eno ni%a%vo pravo ono +$o
vam prizna$i rea"no-$.Ei$i mo/e di%$ira$i za%on4 da "i i %a%o ,emo prove-$i
po$encija"nu -i"u u /ivo4 a"i ho,e "i iu %ojem -mjeru onih %oji -e preno-i. U $om
-mi-"u ,e -e po$puno !e-p"a$no4 +$o -e $i5e !arijere %oja vu5e $aj za%on je. U %ojoj
mjeri jo+ uvije% po-$oje druge zapre%e4 na+ je zada$a% ope$ ne i-$ra/i$i4 a odgovor na
po-"jednje pi$anje u vezi pre"azi granice na+e i-$rage uop,e.
VI. Ma'rin%i osje,(jivos,.
10
Oa% i uz i-$i privi$a% na5in mo/e -e proma$ra$i vi+e i"i manje jedno $e i-$o po$icaj a
predme$e i"i organa4 %ao jedan od drugoga4 i"i od i-$e predme$e i"i organa u i-$o
vrijeme vi+e i"i manje od drugogaC o%renu$e -$imu"aciju raz"i5i$ih ve"i5ina u -%"adu -
o%o"no-$ima4 !i$i percipirana jedna%o -na/no. Ea%on $oga4 izmjeri"i -mo podanici i"i
organi re-pe%$iv u ne%a druga vremena i ve,oj i"i manjoj o-je$"jivo-$i.
23
Revizija S. 2J96;. P-.ch. 0a1prinzipien S. 2GK &&.


Gdje o-je$i"a -u para"iziraniC 5a% i najja5i podra/aj vi+e ne percipirajuC O-je$"jivo-$
je $o nu""C u ne%im po!uBenom o%a i"i uha4 - druge -$rane poziva -e i da"je naj-"a!ija
-vje$"o-$ i"i zvu% po$icaj /ivo4 5a% i neugodno o-je,ajeC o-je$"jivo-$ $o je -$rahovi$o -e
pove,ao. U meBuvremenu -u -vi prije"azni -$upnjevi o-je$"jivo-$i. Ona je na%on $oga
pred dovo"jan raz"og da -e raz"i%ujemo -$upnjeve i-$e $e u-poredi$iC a"i pi$anje je4
%o"i%o -u $o5ne na5in4 %ao +$o je $o -$varno mo/e !i$i u5injeno mjerenje.
Ova zna5aj%a mo/e -e -ma$ra$i. Op,eni$o4 mjera ve"i5ine je da ,e odredi$i %o"i%o
pu$a4 %ao jedinica uzima %ao o-nova4 ve"i5ina i-$e vr-$e !io u%"ju5en. U $om -mi-"u4
o-je$"jivo-$ %ao ap-$ra%$na ne%re$nine ima $a%o ma"o izno- %ao ap-$ra%$ne -i"e. Eo4
umje-$o mjerenja -e!e4 mo/e$e izmjeri$i ne+$o primije$i$i u vezi od %ojih ovi-i4 +$o
i-%"ju5uje na%on njihove uvje$e - njom i pove,ava i na $aj na5in ga -e o!rnu$o prema
njihovim uvje$ima i pove,ava4 i %ao neizravna mjera do!i$i i-$i4 u i-$om -mi-"u4 %ao
+$o je -"u5aj - mo$orom. Umje-$o da ga izmjeri$i -ami4 mjerimo odno-i na ovi-na4
u!rzava da jedna%e ma-e i"i ma-e4 %oji je %ao i !rzina -u za-aBene. I $a%o mo/emo ni
izmjeri$i ve"i5ina -enzacija po%u+aj$e generira jedna%e podra/aje4 odno-no ve"i5ini
podra/aja %oji uzro%uju jedna%u -enzaciju4 i prvi4 a%o recimo4 o-je$"jivo-$ je dva pu$a
ve,i %ada i-$i podra/aj dva pu$a %ao ve"i%a -enzacija uzro%ujeC Po-"jednji -"u5aj4 $o je
dvo-$ru%o ve,a od po"a %ao ve"i%i po$icaj da uzro%uje ve"i%u -enzaciju.
0eBu$im4 prvi pu$ je neprohodan4 jer nemamo razinu o-je$a i po%aza$i %a-nije4 %ao
+$o je -amohranih -amo drugi u-po-$avio mjeru -enzi!i"no-$i. Ea-upro$ $ome4 ni+$a ne
-prje5ava da -e pridr/avaju drugi. Ve"i5ina podra/aja je $o5na mjerenja do-$upni4 i
jedna%o-$ o-je,aja mo/emo po$re!ne mjere %ojima ,e -e podro!nije razgovara$i u
!udu,no-$i4 vjeroja$no ,e !i$i navedeno. U -%"adu - $im4 po-$avi"i -mo o-je$"jivo-$ za
podra/aja ve"i5ini podra/aja %oji po!udi$i jedna%o ja%a4 i"i op,eni$ije4 da -e
razumijemo op-e/ne -enzacija - jedna%im o-je,ajem4 o!rnu$o proporciona"na4
uzajamnom - %ra$%im o$i-a%a.
0o/e -e prizna$i da je $raja$i -amo -$var de&inicije4 %oje mi zovemo o-je$"jivo-$
-amo dvo-$ru%o ve,a %ada podra/aj po"a pro!udio i-$i o-je,aj. A%o O-je$"jivo-$ je
ne+$o o mjer"jivim4 $a%o da -"o!oda -$oji nije o$voren4 a"i omjer !i -e re,i iz i-%u-$va
i"i za%"ju5%e. A"i $o nije -"u5ajC da$i izjavu o proizvo"jna4 a najjedno-$avniji i %oji
omogu,uje najjedno-$avniji %ori+$enje4 po/e"jno.
Da%"e4 uze$i ova mjera ,e !i$i na+a pomo,4 a $a%oBer nema drugog zna5enja4 nego
da -e orijen$ira$i na podru5jima od -$varnih odno-a izmeBu podra/aja i o-je$a i
napravi$i -voju vezu %roz ra5un mogu,e4 !ez onoga +$o prva -$var o ve"i5ini
ap-$ra%$ne -enzi!i"i$e$a za mo/e i $re!a !i$i. Da%a%o4 uvije% o-$aje da je u predme$ima
u i-$o vrijeme4 jedna dvo-$ru%o ve"i%i po$icaj 5u$i4 u i-$oj mjeri pada$i u -enzaciju4 %ao
iu drugim predme$ima4 u raz"i5i$o vrijeme. Umje-$o $oga u $o"i%o rije5i za re,i4 mi ga
pri$i-ni$e %ra$%o - ne%o"i%o iz4 prona+"i ga u jedan -"u5aj upo"a manje o-je$"jivo-$i na
podra/aje4 a ne4 %ao +$o je u drugom -"u5aju. #i"o %oja druga mjera je jo+ de &ac$o
vezi - $im u vezi i odredi$ ,e ne vi+e od jednog $a%vog.
Snaga i"i -"i%ovi$o-$ &izi5%ih a%$ivno-$i4 %oje !udi u nama po$icaj i o-je,aj %oji je
izravno ovi-i4 %ra$%o je p-iho&izi5%ih a%$ivno-$i4 do"azi do $oga4 dr/av"jani vanj-%i
p-.choph.-ic-4 dimenzije ne zau-$avi. Pi$anje ho,e "i -e $e a%$ivno-$i -u -naga
podra/aja -u proporciona"ni i"i ne je ne!i$no -vom %oncep$u i njegove primjeneC %ao
mjera za o-je$"jivo-$ na podra/aje4 $o je na omjeru od -amo o-je,aj $oga4 a ne da -e
po%re,u a%$ivno-$iC $e da je pi$anje doi-$a podi,i4 a"i od"u5i$i -amo na $eme"ju
5injenica %oje pre$po-$av"jaju ovu mjeru.
To je jo+ uvije% va/no iz!jegava$i -"jede,e za!"uda. A%o je dovo"jno ne na
dvo-$ru%o ve,a o-je$"jivo-$ za po$icaj po"ovici po$icaj da -e a%$iviraju jedna% o-je,aj4
a"i $o -"ijedi da i-$i podra/aj ,e izazva$i dvo-$ru%i ve"i5ine -enzaciju. Prije -vega
mo/emo oda!ra$i da ne -udim4 $a%o dugo do% mi nemamo razine o-je$a4 a %a-nije4
%ada -mo po-$a"i da -e vidi da je $aj omjer nije.
To je o-je$"jivo-$ na podra/aje4 raz"i%ova$i o-je$"jivo-$ na podra/aj promjene
po$icajna raz"i%e. 0jera i-$ih4 a"i pod"ije/e odgovaraju,im mje-$ima4 o-im +$o po$icaj
amandman4 raz"i%a po$icaj4 do $e mjere po$icaja dogaBa.
U -$vari4 %ao +$o je jedna%4 dva i"i $ri pu$a ve"i%i po$icaj mo/e !i$i po$re!na za
podizanje jedna% o-je,aj4 $a%oBer mogu jedna%o4 dva i"i $ri pu$a ve,i modi&i%acija
po$icaj4 i"i popu$4 dva i"i $ri pu$a Ve"i%a raz"i%a izmeBu dva podra/aja po$re!nih
izazva$i jedna%o ve"i%u varijaciju -enzacija4 i"i jedna%o ve"i%u raz"i%u izmeBu dvije
-enzacije. Evo4 izmjena po$icaja mo/e -e uze$i %ao raz"i%a po$icaja u vremen-%om
-"ijedu - raz"i%ama i-$ovremenih podra/aja pod zajedni5%om -$aja"i+$u i imenaC %ao u
na-$av%u $re!a"o !i$i u5injeno u cje"ini4 ne /e"e,i re,i da nije va/no je-$e "i zami-"i$i
%omponen$e raz"i%om i-$odo!no i"i -u%ce-ivno. Po$%omponen$e raz"i%e ovdje4 %ao
rezu"$a$ $oga4 mi razumijemo podra/aje izmeBu %ojih je raz"i%a %oja 5ini -ama
o-je,a"a u -enzaciju.
Ea prvi pog"ed4 mog"o !i !i$i -%"on uze$i u o!zir -$upanj o-je$"jivo-$i na podra/aje i
po$icaj za raz"i%e jedni na druge -ve-$i. A%o dva $ona raz"i5i$e &izi5%e -nage da$i4 $a%o
da mo/e$e %upi$i i $re,i mi-"e -naga %oja je raz"i%a u ja5ini od $e dvije i-$e4 a mog"o !i
-e -ad z. #. mi-"i$i -ch@Pch-$mUg"iche zvu% %oji -e jo+ uvije% mo/e 5u$i za -e!e4 i
raz"i%a -ch@Pch-$mUg"iche da jo+ uvije% mo/e !i$i o$%rivena izmeBu dva $ona4 imaju
op,eni$o i-$e ve"i5ine. Eo4 $o je zapravo un$ri&$ig. Umje-$o $oga4 ve, nau5i$i
povremeni i-%u-$va4 a %a-nije ,e -e po%aza"a $o5nim4 da je raz"i%a izmeBu dviju
&izi5%ih zvu%ova4 -vje$"a i$d vi+e mora !i$i da -e jo+ uvije% prepozna$"jivi4 ve,a
ap-o"u$na -naga je i-$a4 meBu$im4 ap-o"u$na -naga4 %oji -e jo+ uvije% mo/e pru/i$i
mo/e percipira$i4 o-$aje i-$a.
To -e4 meBu$im4 po$re!no je raz"i%ova$i izmeBu o-je$"jivo-$i i Emp&ind"ich%ei$-ma1
za podra/aja i po$icaja raz"i%e.
U $om pog"edu i-$a po$icaj raz"i%a -e priznaje manje i"i vi+e "a%o4 ovi-no o $o je
izmeBu ma"ih i ve"i%ih podra/aje4 i uvije% po-$oji4 %a-nije -$udije -u po%aza"e da je4 u
pog"edu ve"i5ine raz"i%e -enzacija4 -u po$icaj raz"i%a4 na njegov odno- - podra/aje i"i
na"oga po-$avi$i omjer po$icaje za meBu-o!no zna5ajno -$igne4 raz"i%a u o-je$"jivo-$i
nije -amo promjenjivi -$anja pojedinaca4 a"i i na ve"i5ini podra/aje4 ug"avnom ni/i za
ve"i%e nego ma"e. OdreBivanje za%ona4 prema %ojoj je raz"i%a o-je$"jiva %"in ovi-i o
ve"i5ini podra/aja4 odno-no4 prema %ojem magni$uda raz"i%e podra/aja mora
raz"i%ova$i ovi-no o ve"i5ini od po$icaja za jedna%iji nedvoj!eno pripadaju -enzacija
je jedno od najva/nijih i po-"jedi5ne zadaci vanj-%im p-.choph.-ic-.
Ea !"i/e in-pe%cije -ad ,e i-pa-$i od -"jede,ih -$udija u raz"i5i$im o-je$i"nim
podru5jima %oja4 !arem u odreBenim granicama4 raz"i%a izmeBu danih podra/aje
uvije% jedna%im zna5ajno za -enzacije i da"je4 %ada je -ve u i-$om omjeru %ao i
njegovih %omponen$i i"i -manjuje4 da%"e4 a%o je re"a$ivna po$icaj raz"i%a i +$o
povezuje -4 a%o je omjer podra/aja o-$aje i-$a je %ao i ap-o"u$ni izno- po$icaja raz"i%e
i po$icaje promjena.
Pod re"a$ivnim po$icaja raz"i%a je uvije% raz"i%a od podra/aje u odno-u na -umu4 i"i
na agen$a4 i"i jedan od po$icaja -hva$i$i +$o je ovdje ravnodu+ni4 pod uvje$om da -
%on-$an$noj vezi4 -$a"na je dao drugi po -e!i. Ei+$a manje Odr/avanje re"a$ivnu
raz"i%u po$icaja i razdra/"jiv omjer ovi-i uvije% zajedno u -o"idarno-$i4 $a%o da $o ne
-me$a4 5a% i a%o -e odno-i na %on-$an$noj jedne i"i druge.
'ko A. %. komponente - i ), i dvaput, ostani u isto vrijeme odnos i&me8u dvije i
relativne ra&like i nepromijenjena, to je da je jedna druga, kao da ili ili
kao sa"eti su respektiv nakon udvostru!enja je ono to ra&bija s
1ret#odna konvenija.
kontrast, kada se mijenja potiaj nova, iako relativna potiaj ra&lika promjene
uvijek u istom smjeru i obrnuto, ali ne proporionalno tako. . <er kada je na primjer
odnos i&me8u komponenti - i ), na&na!en time, da je komponenta uklju!uje -
mijenja be& dijela ), relativni iritaije ra&lika je u ili na vie
mjesta koja promjena u omjeru od - : .. @mjesto ) : ?.
Do -ada je -ada za%on je da je raz"i%a o-$aje i-$a primje$no %ada je -ve u i-$om
omjeru %ao i njegovih %omponen$i i"i -manjuje4 5ime -e u odno-u po$icaj raz"i%a i
odno- po$icaja o-$a$i i-$a4 +$o ,e re,i da je raz"i%a u o-je$"jivo-$i na ve"i5inu po$icaje u
omjeru inverznom -$ajao4 pod uvje$om da na dvo-$ru%o ve,i po$icaj je dvo-$ru%o
ve"i%a raz"i%a je po$re!no proizve-$i i-$i o-je,aj raz"i%u.
0eBu$im4 $o mo/e u da"jnjem pojavi$i %ori-no -a/e$i o-je$"jivo-$i za raz"i%e u vi-ini
razmjerna4 odno-no da -e -$avi i-$o4 o-im a%o i-$a ap-o"u$na4 a"i a%o i-$e re"a$ivne
po$icaj raz"i%e i"i a%o i-$i omjer podra/aj izaziva i-$i o-je,aj raz"i%u i -$avio ih
meBu-o!no na jedan i"i drugi . #i"o jedno i"i drugo4 ope$ je -amo -$var de&inicije i ima
rezu"$a$e primjene mjere o-je$"jivo-$i nema u5in%a a%o nepo-redno iznad razine od
de&inicije %ori+$ene u -%"adu. Eo4 $o ,e -e pojavi$i %a-nije u cije"om %on$e%-$u iz
&orma"nih raz"oga4 %ao -vrhovi$o4 o-je$"jivo-$ za raz"i%e4 a%o ih $re!a uze$i %ao
razmjerno4 u -vojim amandmanima4 a %oju je recipro5na vrijedno-$ omjera po$icaja4
%ao re"a$ivni po$icaj raz"i%e4 u %ojem i-$a percipirana raz"i%a name,e -e -ma$ra$i
mjeriC do% -u o-$a"i nepromijenjeni u odno-u o-je$"jivo-$ mo/e -e do!i$i $o5nije o!a
po-$ojano-$ re"a$ivnog po$icaj raz"i%e %ao omjer po$icaj.
Sa/e$i pre$hodni -$var moramo napravi$i dvo-$ru%u raz"i%u u o-je$"jivo-$i. 0oramo
-e raz"i%ujeI 23 o-je$"jivo-$ za ap-o"u$nim po$icaja vrijedno-$i i po$icaja raz"i%e4 %ra$%o
ap-o"u$ne o-je$"jivo-$i i di&erencija"na o-je$"jivo-$ %oja -e prvi pu$ mjeri recipro5ne
vrijedno-$i ap-o"u$nih ve"i5ina po$icaja %oje uzro%uju o-je,aj i-$e ve"i5ine4 a"i drugi4
ovi-no o $ome je "i ne$%o razumije4 mjeri -e na jedan od dva na5ina. Imamo 63
di&erencija"na o-je$"jivo-$ raz"i%uju u ap-o"u$nim iu re"a$ivnim i"i re"a$ivne raz"i%e u
o-je$"jivo-$i4 ovi-no o recipro5noj vrijedno-$i ap-o"u$ne raz"i%e i"i omjera ve"i5ina
-$imu"a$ivnih -"u/i %ao mjeri"o. Prvo -mo o!i5no jedno-$avna raz"i%a u o-je$"jivo-$i4
zadnji poziv re"a$ivna.
Te raz"i%e mogu -e pojavi$i %ao minuciozno miruje i podje"a -ada. A"i4 $o ,e -e
%a-nije po%aza$i da oni ni-u na $oC a ovi-i o ja-no,i ove raz"i%e u pog"edu g"avnih
5injeni5nih o%o"no-$i4 a ovi-i o pre$hodnom nedo-$a$a% ja-ne raz"i%e za i-$e dije"ove
dvo-mi-"eno-$i %oja je od $ada v"ada"o ni u do%$rini razdra/"jivo-$.
U principu4 odno-no ime -ugerira o-je$"jivo-$i ni+$a drugo nego ono +$o je ina5e
pozna$ i po imenu razdra/"jivo-$4 razdra/"jivo-$4 o-je$"jivo-$C -amo da -e $a imena -e
o!i5no %ori-$e4 ne -amo - o!zirom na prizivanja o-je,aja4 a"i i %re$anja uzro%ovanih
vanj-%ih i"i unu$arnjih podra/aja. Eo4 u%o"i%o je %ona5no o!je-i$i -ve -enzacije u
unu$arnjim po%re$ima4 mog"a !i %oncep$ o-je$"jivo-$i umje-$o odno-e na o-je,aj
p-iho&izi5%e po%re$u njezin predme$4 i $a%o re,i z. Primjer ap-o"u$ne o-je$"jivo-$i4 +$o
je i-$e ve"i5ine4 dva i"i $ri pu$a $a%o ve"i%a4 ovi-no o ravnopravnoj4 po"u9i"i dvije
ve"i5ine vanj-%og i"i unu$arnjeg podra/aja pripada izazva$i i-$i p-ihi5%o i &izi5%o
%re$anjeC o-im +$o $aj pojam pozicija nije pra%$i5an jer p-iho9&izi5%o %re$anje
proma$ranju nije do-$upan.
Oni imena razdra/"jivo-$4 razdra/"jivo-$ ina5e -e dje"omi5no %ori-$e %ao -inonimi4
pone%ad proizvo"jnu raz"i%u4 !ez $a%ve di-$in%cije i%ada ge&u1$ poja-nio na -$varnim
uvje$ima. Eo4 $o ,e !i$i povo"jno4 na%on poja+njenje %oncep$a raz"i5i$ih -enzi!i"i$e$a
za uvoBenje o-o!i$ %ori+$enje4 a ja u -%"adu - $im ,e -e na-$avi$i razdra/"jivo-$
i-%"ju5ivo ap-o"u$na4 %ori-$i$i razdra/"jivo-$ za raz"i%u u o-je$"jivo-$i4 !iv+i - o!zirom
na -enzacije4 drugi na uo5enih raz"i%a.
U pre$hodnim odred!ama ima"i -mo prven-$veno in$enzivne -enzacije u o%u4 u
%ojem je4 -$rogo govore,i4 pojam podra/aja -ama -e %ori-$iC 0eBu$im4 -$upanj
o-je$"jivo-$i na podru5ju in$enzivne o-je,aje mo/e !i$i prene-ena na op-e/ne
-"jede,im 5injenicama.
Pozna$4 $o $re!a po E( 8e!erovim e%-perimena$a odreBeni vije% -%upa i njegova
5ip%e na %rug %o/e4 $a%o da je uda"jeno-$ -amo pojav"juje o-je$noC a $o -prje5ava
ni+$a4 navodi -e u izmjeni -voje me$ode4 +$o -am govori u !udu,no-$i4 %a%o !i -e
u$vrdi"o je $a%oBer i-$e ve"i5ine pojav"juje uda"jeno-$i na raz"i5i$im %o/e mje-$ima4 +$o
onda po%azuje da je -$varna ve"i5ina uda"jeno-$ima %oje -e pojav"juju -amo
primje$na4 i"i4 op,eni$ije4 i-$e ve"i5ine4 vr"o raz"i%uje -e na raz"i5i$im mje-$ima na
%o/i. Ei+$a manje mo/e !i$i o$%riven -"i%ovnih me$oda da -e %a-nije4 da -u raz"i%e u
uda"jeno-$ima4 %oji jo+ uvije% priznaje -e na raz"i5i$im podru5jima %o/e4 -u raz"i5i$ih
ve"i5ina. Ana"ogne raz"i%e u percepciji pro-$ornih dimenzija i ve"i5ina raz"i%e izmeBu
raz"i5i$ih podru5ja %o/e mo/e !i$i izmeBu raz"i5i$ih dije"ova mre/nice4 pogo$ovo
prona,i vi+e -redi+nje i peri&erne. Ea $aj na5in mo/e$e iz drugog o-je$"jivo-$i u
pog"edu ve"i%im ve"i5inama4 %ao i po mi+"jenju in$enzivnih ve"i5ina govori$i4 a o!a
%ra$%a %ao op-e/na i in$enzivna o-je$"jivo-$i u "ice jedni druge.
Ap-o"u$ni -$upanj i raz"i%a mjera op-e/nog o-je$"jivo-$i raz"i5i$ih %o/e i"i mre/nice
$ada ,e -e $ra/i$i iu recipro5nih vrijedno-$i i-$e ve"i5ine %oji -e pojav"juje -"jede,i
+irenje4 +irenje raz"i%e4 omjere dimenzija4 %ao mjera od in$enzivnog o-je$"jivo-$i u
i-$oj ve"i5ini pojav"juju in$enzivne ve"i5ine i"i raz"i%e u ve"i5ini i"i udje"ima podra/aja4
pa $a%o i z. #. "o%acija %o/e u ap-o"u$noj vrijedno-$i dvo-$ru%o ve,i op-e/na
o-je$"jivo-$i nego o-$a"i imaju4 a%o je upo"a ve"i%i %rug uda"jeno-$ na i-$o -amo 5ini
$a%o ve"i%.
Una$o5 navedenim op-e/na o-je$"jivo-$ dije"ovima nije -pornim u !i"o %ojem od $ih
odno-a ovi-no-$i o !roju $a%ozvanih o-je$i"nih %rugovima4 i-$i -u -adr/ani u
odreBenoj uda"jeno-$i4 $a%o da ,e i da"je !i$i -amo un$ri&$ig4 mjeru op-e/nog
o-je$"jivo-$i na ovaj u- nepozna$ !roj o-je$i"nih %rugovima -e odno-e na /e"e4 %ao
mjera in$enzivna o nama nepozna$a ve"i5ina p-iho&izi5%o po%re$u. To je zajedni5%o
$"o na "eBima u odreBenoj "iniji4 a jo+ manje -enzacija -%"opovi -adr/e4 %ao +$o je na
pr-$ima4 a novoo-novana op-e/na manja o-je$"jivo-$ od -$ra/njem dije"u pr-$aC a"i
%oncep$ op-e/nog o-je$"jivo-$i odno-i -ada na 5injenicu da je na $eme"ju organ-%og
ureBaja i ra-po"o/enja organ u $om pog"edu -e raz"i%uje4 nego drugi. A%o ne$%o h$io
z!og raz"i5i$og !roja o-je$nih %rugovima razmo$ri$i -manjenje mjerenja o-je$"jivo-$i4
+$o !i o-im +$o nema$e poda$%e za njega4 a $ime i cije"i izno- %oji !i i-p"ivao u pu%e
-mi-"u4 pojam druga5iji o-je$"jivo-$i vjeroja$no e"iminira$i zajedni5%o $"o -veop,e 4
-amo nam do -ada nije pozna$o4 omjer ovi-no-$i u $om pog"edu +$o -ve !i h$je"i
dove-$i na i-$u vrijedno-$. Sada mjeri poda$%e o op-e/nom o-je$"jivo-$i %ao na
in$enzivni na%on po-$avi"i ovdje za ovu mjeru Prinzipe imaju naravno -amo
vrijedno-$ op-ervacij-%ih poda$a%a jo+ uvije% pred-$av"jaju ni%a%av uvid u u-$avnim
odno-a o-je$a na &izi5%i -amom do%umen$u4 nego zajedno - drugima u -$varanje mo/e
pomo,i onima4 a zapravo -ma$ra 5i-$om op-ervacij-%e poda$%e i %ori-$e.
0o/e$e njeguju za!rinu$o-$ da - ve"i%om varija!i"no-$ o-je$"jivo-$i prema
raz"i5i$o-$i pojedinaca4 vrijeme i !ez!roj unu$arnjim i vanj-%im o%o"no-$ima4 -a-vim
je urodi"a p"odom na mjeru $ra/i$i i-$o4 jednom4 jer je %on-$an$no promjenjivom
o+$rim ni$%o od o-nu$%a4 0jerenje je do-$upan4 %ao drugo4 jer -u rezu"$a$i nemaju
-$a"no-$ i ovime nema vrijedno-$ a%o -e proma$raju u odreBenim pojedincima na
odreBeno vrijeme4 pod odreBenim o%o"no-$ima4 rezu"$a$i ne,e na,i na drugom mje-$u
i na drugim pu$a.
:apravo4 nije -e pore,i da po-$oje u $om pog"edu za mjeru na na+im podru5jima
p-iho&izi5%e po$e+%o,e %oje ne po-$oje za mjeru na 5i-$o &izi5%e i"i a-$ronom-%im
podru5jima. Eo4 umje-$o mjere i"i -po-o!no-$i da proizvedu p"odne rezu"$a$e u !ih
ovim pu$em zamijenjeno4 %rug i-$rage ,e !i$i pro+iren i jedini raz"ozi uveden da ne
po-$oje za one drugim podru5jima.
U $om pog"edu4 o-je$"jivo-$ je promjenjiv4 nemamo mjeru i-$om po$razi %ao
5vr-$aC a"i mo/emo 23 Grani5ne vrijedno-$i4 63 zna5i i-$u po-je$C ;3 i-$ra/i$i ovi-no-$
njihovih promjena u danim o%o"no-$imaC Po-je$i$e <3 za%one %oji varija!i"no-$ i-$a
do!i$i. Po$onji -u najva/niji. I-$ra/uju,i i i-$ra/uje -ve ponude4 a"i -u me$ode mjerenja
%ojima ,e -e ra-prav"ja$i na o-je$"jivo-$ nije -amo ade%va$ni re-ur-i4 a"i i dovo"jno
o+$rine.
Eo4 i-crpna i-$raga je u $om -mi-"u po$re!no $raje mnogo da"je izvan nego na 5vr-$i
o-"onac je nepromjenjiv4 ne mo/e no-i$i -a -i"ama jednu o-o!u4 a izvodi je ve,
po$re!no za jednu o-je$i"nih moda"i$e$a do -ada. Umje-$o $oga jo+ uvije% ima u $om
pog"edu !oga$ podru5je !udu,e i-$rage4 po-e!no za m"aBe -nage pomo,u me$ode
&o"gend- %ojima ,e -e ra-prav"ja$i je4 i-$raga %oje nije $e+%o -amo po -e!i4 a"i
zah$ijeva -$rp"jenje4 pa/nju4 u-$rajno-$ i odano-$.
VII. Ma'rin%i osje,a.
O!ja+njeno u pre$hodnom pog"av"ju mjerom o-je$"jivo-$i $re!a !r%a$i %ao mjera
pu%e imovine -enzacija ni$i -a -$upnjem -ame -enzacije4 a"i $o -e podrazumijeva u
-mi-"u nazna5enom4 $a%av u-pjeh4 a"i -amo proma$ranje predme$a -po"ova o-je$a4
dije"om pod i-$i 4 dije"om pod izmijenjena4 podra/aj uvje$e. 0i ,emo mjeri$i u -$vari
nije o-je,aj4 ve, -amo podra/aji i"i raz"i%a od podra/aja %oji uzro%uju jedna% o-je,aj
i"i jedna%o ve"i%u raz"i%u o-je$aC $e -e -$oga pi$a ni ho,e "i -e iu %ojoj mjeri mjeri"o
-ame i duhovnom -enzacija je $o uop,e mogu,e.
Eaime4 do -ada nijedan $a%av po-$oji4 i"i4 oprezniji4 ipa% prizna$ %ao $a%av4 !io je
-umnjao i"i od!ijen4 a do najnovijeg vremena da -e $a%av na"az na -ve. Oa% (er!ar$ je
po%u+aj ma$ema$i5%og p-iho"ogije nije !io u mogu,no-$i da -e na $eme"ju
$a%vihC Eajva/niji prigovor %oji je prigovorio da je on uvije% !ioC #ez o!zira (er!ar$
mjera ima"a za re,i4 $a%o je u njegovim ru%ama. 0eBu$im4 princip ove mjere &o"gend-
-e na"azi4 a njihovi izvedivo-$i !i$i pri%azan $eorij-%i i e%-perimen$a"no. Prvo4 $o ,e -e
dogodi$i $e% za -enzacijamaC ia%o za primjenu p-iho"o+%e 0a1prinzip- mnogo da"je
nego na o-je,aje4 %ao +$o ,e -e po%aza$i u !udu,no-$i jo+ da -e iz $og iz"aza4 jer -u
omjeri ovdje pred-$av"jam naj"a%+i i najdo-$upniji izravnim proma$ranjem.
Od -amog po5e$%a4 a op,eni$o ne mo/e -e pore,i da je duhovna po -va%u $emu na
%van$i$a$ivnim omjerima. Ee -amo da -e mo/e govori$i o ve,im i manjim
in$enzi$e$om o-je$a4 po-$oji i druga5ija -naga nagona4 po-$oje ve,e i manje -$upnjeva
pa/nje4 -"i%ovi$o-$ -je,anja i &an$azije -"i%a4 -vje$"ina -vije-$i u cje"ini4 +$o je In$enzi$e$
pojedinih mi-"i. U -pavanje "jud-%a -vije-$ -ve -e ga-i4 pove,anje du!o%o zami+"jen
na najvi+i in$enzi$e$C i na op,e pove,anje -vje$"ine i -manji$i ponovno pojedina5ne
ideje i mi-"i. Da%"e4 vi+a duhovna predme$4 ne manje nego -enzua"na4 a%$ivno-$ uma u
cje"ini4 ne manje nego u pojedina5noj %van$i$a$ivno odreBivanje.
Prvo i izravno4 a"i imamo -amo mi+"jenje o vi+e i"i manje i"i jedna%o u -vim $im
a-pe%$ima4 a ne %o"i%o pu$a ono +$o je po$re!no za odr/avanje dip"omu4 a %oji ,e -e
primjenjiva$i za po!jedu. Oa% i !ez pravog mjeru o-je$a 9 i -ada je dovo"jno pra$i$i
o!je%$ u odno-u na o-je,aj 9 mo/emo re,i da je !o" ja5a od $oga4 $aj o-je,aj -vje$"o-$i
je ja5i od $ogaC a"i pripadao je mjeri o-je,aj da !i-mo mog"i re,i da je o-je,aj je dva
pu$a4 $ri pu$a4 uvije% je $a%o i $o"i%o pu$a %o"i%o je ja%a %ao i oni4 i $%o je u -$anju re,i
do -ada. Ledna%o-$ u o-je,aju podru5ja u mogu,no-$i -mo do!ro -udi$iC na+e cije"o
me$ode mjerenja4 o-je$"jivo-$ od %ojih ,emo %a-nije dje"ova$i u de$a"je4 na+i
&o$ome$rij-%e me$ode mjerenja -u na $eme"ju njegaC Eo4 uz -ve $o nemamo mjeru
o-je$a.
Imamo da%"e nema mjeruC a"i da imamo po$poru mjere4 +$o zah$ijeva o"i%o pu$a u
i-$i4 a ovime iznad -vega4 procjena i-$i u Sen-a$ion podru5ja. U -$vari4 $o je po%aza"o
%a%o je na+a men$a"na mjera iz"azi u o-novi na ni+$a vi+e nego &izi5%i4 da z!ir je
Sound-ovie"ma" u$a%mice.
Uza"ud4 naravno4 mi !i po%u+a$i napravi$i $a%vu z!rajanja izravno. O-je,aj je
podije"jena ne po -e!i u in5ima i"i -$upnjeva od i-$og da !i-mo mog"i ra5una$i i
doda$i. Eo4 moramo -e -je$i$i da je $o ne raz"i%uje u &izi5%oj ve"i5ini. 0i -u za
razdo!"ja u pravu u vrijeme od %ada -mo mjeri vrijeme pro-$or dije"ove izravno na
pro-$oru od %ad -mo izmjeri$i pro-$orM Umje-$o $oga4 mi -$varamo vanj-%u "je-$vice4
odno-no u vrijeme -$andard %oji ne iz pu%og vremena4 u -o!u razmjera da. Eije od
pu%og pro-$ora4 prema ma$eriji -%a"u %oja -e ne -a-$oji od pu%e ma$erije 0jera za
-va%i od $ri zah$jeva i - drugim. :a+$o !i $o ne,e !i$i u -%"adu - duhovnim4 men$a"nim
podru5jaM To +$o -u u po$razi za dimenziju p-ihe zauvije% u 5i-$im podru5jima p-ihe4
mo/e !i$i ve"i%i raz"og da do -ada nije mogao na,i.
Oini -e da -u 5e-$o z!unjeni u $om pog"edu ne+$o. #i"o %oje ve"i5ine mogu -e
odno-io -amo na jedinici $e vr-$eC i do -ada4 meBu$im4 mo/e -e re,i4 pro-$or mo/e !i$i
-amo %roz pro-$or4 vrijeme -amo vrijeme4 mjerenje $e/ine -amo po $e/iniC a"i ne+$o
drugo4 $o je - 0a1mi$$e"n i po-$upa% mjerenja. U onoj mjeri u ap-$ra%$no ne po-$oji
%o"i5ina %oja -e mjeri u prirodi -$vari i ne mogu ap-$rahira$i jedni od drugih i od
-va%og -a/e$a% mo/e no-i$i4 +$o -e ne mo/e na,i u prirodi -$vari4 ap-$ra%$ne mjerne
jedinice i mjernog po-$up%a $imeC i $o -amo ovi-i o pra%$i5noj mjernog po-$up%a -
$o5nim dimenzijama -$varno-$i po-$avi$i $a%o da ve"i5ina odno-u na Premjera5
izmjeri$i $e% zami-"i$i 5i-$a.
Ta%o ,emo4 a%o -mo u mjeri p-ihe4 %ao $a%vom -nagom o-je,aja i impu"-a4 $e u
da"jnjem -"ijedom4 in$enzi$e$ na+e pa/nje4 -jaj na+e -vije-$i /e"im razmi+"ja$i4 i$d4 a"i $o
mora zah$ijeva$i jedna pro-$orija od i-$e vr-$e4 a"i po$re!no $ra/i$i ne mjera5u -red-$va
i po-$upa% mjerenja u 5i-$im podru5jima p-ihe4 odno-no unu$arnju percepciju4 a"i -u
-amo po-$avi"i %ao $a%av da 5i-$a veza - men$a"nom jedinici je ja-no od njega. On
ni%ada ne,e !i$i mogu,e -$vori$i o-je,aj $a%o odmah na drugoj -$rani4 da mjere jedne
-$rane druge er@Ach-eC a"i $o mo/e !i$i od -$rane -ug"a-no-$ ne+$o drugo4 ono o-je$i -e
$a%o do!ro vezan za po!jedu od +irenja "a%a$ne na pi$anje E""e4 !i$i mogu,e4 mjera
-enzacija.
D$o !i-mo $re!a"i razmi+"ja$i o $omeM
Ee u"aze,i u neograni5enim mogu,no-$ima4 razvijam na5e"o mjerenja jedna%om
-e!i.
#a+ %ao +$o -mo izmjeri$i pro-$or4 zah$ijeva pi$anje E""e4 %oji je odveden u -o!u4 mi
-mo za mjerenje men$a"no4 &izi5%i po$re!a4 +$o je predme$ i-$iC a%o $o u5inimo ono +$o
je predme$ izravno4 p-iho9&izi5%e a%$ivno-$i4 ne mogu izravno proma$ra$i4 po$icaj4
%ojim je uz!uBen4 - %ojima ona ra-$e po za%onu i -manjuje4 mo/e zauze$i mje-$o E""e
u vanj-%im p-.choph.-ic-4 gdje mo/emo nada$i da -e u unu$arnje p-.choph.-ic-
-vrhu do!ivanja unu$ra+nje dvori+$e.
Sada ,e $o !i$i vr"o jedno-$avan4 a%o ve"i5ina o-je,aj ve"i5ini po$icaj mogao !i$i
po-$av"jena proporciona"no. Onda !i-mo mora"i pre$po-$avi$i dva pu$a o-je,aj4 %oji je
dva pu$a ve,i po$icaj dje"a. Eo4 $o nije dopu+$eno. Ei$i po-$oji odo!renje za u-vajanje
razmjerno-$i izmeBu podra/aja i o-je$a4 do% mi nemamo razinu o-je,aja4 +$o nam
jam5i va"jano-$ $og razmjerno-$iC ni$i je mjera -$varno do!io i-$i po$vrBuju. Da%"e4 %ao
jedno-$avan %ao &izi5%a E""e na &izi5%om pro+irenju ne mo/e -e primijeni$i i na
percepciju podra/aja4 meBu$im. U meBuvremenu je ja-no da je !i"o %oja druga
&un%ciona"an odno- izmeBu podra/aja i o-je,aja nego da je od izravnog razmjerno-$i i
mo/e pru/i$i mjeru o-je$a po mjeri odno-e na po$icaj4 a%o je -amo $a%va mo/e
po!ijedi$i !ez ve, pre$po-$av"jaju mjeru o-je$a. Ler4 a%o /ivimo u jednad/!i y %ao
&un%ciju x izrazi"i -u4 %a%o !i-mo mog"i y prema vrijedno-$i x i na,i o!rnu$o4 a%o je
na5in na %oji -u promijeni"i jedni - drugima4 -a-vim druga5ija od one meBu-o!no
proporciona"ne $ije%u je . Da%"e4 $o je -ve +$o ,e do,i do po$icaja4 ve"i5ine i ve"i5ine
o-je,aj %ao izrazi$i %ao &un%cija jedni druge4 od %ojih4 !ez o!zira /e"i !i$i $u &un%ciju
%a%o !i -e prona+"i raz"i5i$e ve"i5ine na%on "imen%eC -amo da moramo ima$i do!ro
u$eme"jene u -$varno-$i &un%ciju %a%o !i ap"i%acija na$rag u -$varno-$ $o mo/e. To na-
vodi na$rag do g"avnog pro!"ema4 %a%o mogu do!i$i4 %ao +$o je po%azao da -e do!ro
u$eme"jen u -$varno-$i4 !ez -enzacija ve, mjereno po%aza$i da je o-je,aj u $oj i drugim
uvje$ima za -ve podra/aje ,e napredova$i4 %ao +$o je $o u%azuje na &un%ciju. U%ra$%o4
-$upanj o-je$a4 -amo +$o $ra/i$i4 5ini -e da je pronaBena4 i-$a je ve, pre$po-$av"jaju4 a%o
je da -e $eme"ji na ovom principu.
0ora$e napravi$i ovaj -avr+eno ja-an po$e+%o,a %a%o !i -e do!io ja-an uvid u
-mi-"u njihove uzvi-ine. Ovo po!o"j+anje je na $eme"ju %ra$%og -poja dvaju
o%o"no-$i. 23 Da -mo4 &un%cija izmeBu po$icaj i o-je,aj ovi-no-$i izmeBu e"emen$arna4
iz %oje -e mo/e vidje$i i %ao odra-"a o-o!a4 izvedeneC 63 da podr/ava $u &un%ciju na
mogu,e i-%u-$vo4 u -%"adu izvedivo-$ po$pomognu$i $o5nih me$oda procjene
jedna%o-$i u podru5ju o-je$a.
To je o!ja+njeno4 $o5nije4 na -"jede,i na5inI
Raz"i%a varija!"e po$icaj da jo+ uvije% mo/e !i$i pozi$ivan i"i nega$ivan prira-$ na
jednu i"i drugu ve"i5ine po$icaj primi$e i $o mo/e !i$i cije"i /a"!a u ma$ema$i5%oj
ina5ici nego - pozi$ivnim :u@Ach-en od nu"e do -ma$ra$i odra-"a - do!ivanjem
prira-$ na z!roju ranije razmi+"jao zajedno do pune /a"!a po-$oji. Ea i-$i na5in4 raz"i%a
-enzacija u ma$ema$i5%oj ina5ici proma$ra$i %ao pozi$ivan i"i nega$ivan prira-$ na
jednu i"i drugu o-je$a i percepcije u cje"ini od pozi$ivnog :u@Ach-en od nu"e do
-ma$ra$i odra-"ih do pune -nage. A%o ne$%o zna &un%ciona"ni odno- izmeBu z!roja
Reizzu@Ach-e od nu"e4 a izno- od odgovaraju,eg Emp&indung-zu@Ach-e4 $a%o da
ima$e +$o eo ipso za -av +arm i cije"i o-je,aj izazvan $ime.
Tri me$ode mjerenja4 o-je$"jivo-$ za raz"i%e4 %oje -u o!ja+njene u -"jede,em
pog"av"ju4 -ada uvije% u5e4 5a%4 +$o je ve, pri%azano u pog"av"ju ?. provizorno da
Reizzu@uch-4 %oja je po$re!na za proizvodnju odreBenom Emp&indung-zu@uch- i"i
o-je,aj za I-$i izno- pove,anja4 a ne o-$a$i i-$i4 prema %ao +$o je $o u5injeno u -"a!ijem
i"i ja5im podra/ajima4 a"i ra-$e - pove,anjem po$icaja -amih. D. h. Reizzu@uch- jedan
mora !i$i u ja5im -$imu"an-ima vi+e nego -"a!iji za vi+e od primje$nim prira-$a4 i"i
uop,e !i$i i-$a zna5ajno. A%o jedan "o$ je %ao prira-$ do 2 V jedva primje$an
Emp&indung-zu@uch- o-je,aj $e/ine &un$e4 $a%o da ne,e !i$i $a%av vi+e na dvije &un$i4
a"i -e zna$no vi+e ve"i5ina Ge@ich$-zu@uch-e- po$re!nim4 na $ri %i"ograma i $a%o ope$
de$a"jnije i-$rage pomo,u 0e$ode u pi$anju -ada vodi izgovara ve, u ?. pog"av"ju
op,eg pravnog odno-a izmeBu varija!"i o ve"i5ini po$icaj Reizzu@Ach-en4 %oji uvije%
daju i-$i Emp&indung-zu@uch- i -$a"nu Emp&indung-zu@Ach-en4 +$o je rezu"$ira"o
%a-nije !i$i nazna5eno4 izvod &un%ciona"nog odno-a izmeBu onom mo/e po$raja$i
varija!"e Reizzu@Ach-en -a/eo podra/aje i -a/e$a od %on-$an$nog
Emp&indung-zu@Ach-en cije"e -enzacija.
Ta%o je po$re!no ima$i mjeru cije"u -enzacija ve,4 %a%o !i -e u$vrdi"o njihovo
&un%ciona"no odno- prema cije"om podra/aje4 zao!i"aze,i $a%o da -mo -e na odno-
izmeBu o-novne :u@Ach-en iz %ojeg po$icaj i o-je,aj -e mo/e -ma$ra$i odra-"om
o-o!om4 vra$i$i4 +$o nije mjeri"o -enzacija4 a"i -amo ra-po"aganju -$oji i pomo,u
mjernih me$oda u di&erencija"noj o-je$"jivo-$i na vi-o%u o+$rinu da -e dovede4
procjenu jedna%o-$ -enzaciju raz"i%e4 Emp&indung-zu@Ach-en4 pripada onoj danoj
mjer"jivih varija!"i Reizzu@Ach-en4 pozive4 $e da -mo4 &un%ciona"an odno- izno-a -u
:u@Ach-e izvu,i4 +$o nam daje mjeru o-je$a prema proma$ranim podra/aje.
U principu4 da%"e4 na+a mjera o-je$a -e $a%oBer iz"azi -va%i o-je,aj u i-$im odje"ima4
DS i-$im %oracima4 iz %oje je na-$a"o od nu"$og -$anja ra-$avi$i4 a !roj $ih i-$ih odje"a
%ao $a%va od -$rane in5a -%a"i od !roja A--ocia$ed varija!"e Reizzu@Ach-e
razmi+"janje odreBuje %oji -u i-$i Emp&indung-zu@Ach-e proizvodi$i u
mogu,no-$iC a%o mjerimo %omad $%anine po i-$om po !roju E""ea4 mo/emo odredi$i
!roj i-$ih odje"a4 %oji -u u -$anju po%ri$iC o-im +$o umje-$o Dec%en ovdje O$ac. U!rzo
,emo odredi$i ve"i5inu o-je,aj da ni-mo u mogu,no-$i izravno u$vrdi$i4 %ao %o"i%o
pu$a u i-$om -adr/an u $ome +$o -mo u mogu,no-$i odredi$i izravnoC a"i ne i pro5i$a$i
!roj na -enzacije4 a"i podra/aje iz %oje no-i o-je,aj4 a mogu -e pro5i$a$i "a%o.ona5no
-mo zamjenu4 -$a$uier$e -amo u Prinzipe ra5una$i !e-%ona5nu %o"i5inu !e-%ona5no
ma"om :u@Ach-e4 +$o !i u -$varno-$i ne !ude -%"op"jen od -$rane in&ini$ezima"ni
z!rajanja i-$a4 +$o nam daje rezu"$a$ pre!rojavanja !ez da u de$a"je.
To je $e+%o za prvi pog"ed mjeri jo+ uvije% mo/e dove-$i u jedno-$avnim4 ja-nim
a-pe%$ima4 me$oda i &ormu"a. Eo4 prije nego +$o idemo u -"jede,im pog"av"jima do
izvr+enja4 mo/e po-"u/i$i i ne%e op,e ra-prave o!ja-ni$i na5e"o ne+$o vi+e.
Dimenziju &izi5%og !aziraju !"i/e G"edano u najop,eni$ijem i %ona5ni raz"og da -e
i-$i izno- i i-$e ve"i%e p-ihi5%e impre-ije za i-$i izno- i i-$e ve"i%e &izi5%ih uzro%a
generiraju4 5iji o"i%o pu$a -e odreBuju %o"i%o je pu$a $a men$a"ne impre-ije4
magni$uda uzro%u 4 +$o -$vara jedin-$venu p-iho"o+%u dojam i"i !i"o %oji izno- i-$ih4
-ma$ra -e %ao jedna cje"ina. a%o mo/emo o-voji$i &izi5%i o!"i% $a%ve mjere -amo na
$eme"ju odno-a &izi5%og do p-ihi5%og4 mo/emo po!ijedi$i na+ Prinzipe o!ra$no4
p-iho"o+%u dimenziju z!og i-$e4 provode -e -amo u o!rnu$om -mjeru4 odno-.
Ea%on op,eg %on$inui$e$ Prinzipe nema o-je,aj je nag"o i odjednom na punoj
vi-ini4 iznad %oje -e ne mo/e ra-$i4 a"i pro"azi o -$upnju neprimje$no-$i -vi -rednji
-$upnjeva4 5e-$o u $a%o %ra$%om vremenu4 da izg"eda %ao da -e odjednom4 jer naravno
da nam cije"a vi-ina -enzacija . Pove,anje o-je,aj nu"u uvije% novim %oracima do
njihove pune vi-ine4 da%"e4 nije &i%cija4 a"i - o!zirom na prirodu -$variC da4 a"i u i-$o
vrijeme $ri% %oji nam 5ini i-$u mjeru -ama mogu,u re&erencu. Ee mjera mo/e
primijeni$i na odra-"im o-je$a4 do -ada ne mo/e !i$i %van$i$a$ivno raz"i%uju u
ve,ini. Eo4 vjeroja$no je ponuda pred-$av"ja %oracima4 iz %oje je na-$a"o4 po-e!no
au&&a1!are za na+u !udu,no-$ za po"aganje me$ode ve,inu u ra-$u,i o-je,aj.
Od odreBenom dije"u $og $ri%a vodi za "ije5enje p-iho"o+%ih varija!"i odgovara
predno-$i4 u odno-u na odgovaraju,i $ri% za "ije5enje ve"i5ina -o!a. rivu"ja4 povr+ina
je dao prijeC a"i ra5un4 umje-$o da -e %ao dani cje"ini4 oni mogu ra-$i iz -vojih
%oracima i odo!rena $a%va. #. naj$o5niji uvid u cje"inu o%o"no-$i Gange-a %rivu"je
daju,i op,i izraz %a%o !i$i na-$avio gehend- -$a"ne %oracima a!-ci-e varija!"a prira-$a
od ordina$a4 na-$avi$i gehend- -$a"nu BC promjenjiva dy pona+a. S"i5no $ome4 mi
,emo da$i naj$o5niji uvid u odno-9mudar $ranzicije podra/aja i o-je$a davanjem op,i
izraz za na-$ava% gehend- -$a"ne prira-$i o-je,aj %a%o -e varija!i"ni prira-$ od po$icaja4
$e u-po-$avi$i da"jnjem &un%ciju izmeBu podra/aja i o-je$a %oji ne manje od -$rane
jednad/!e izmeBu x i y ,e !i$i pred-$av"jeni izravno izra/ajan4 i4 a%o ho,e$e4
%rivu"jom. 0i -amo ,e na-$avi$i poduzima$i x i y pi-mu SS i po$re!u. U
meBuvremenu4 ovo je za -ada jedina mogu,no-$4 nema uvid4 mi o$varamo.
P-iho"o+%a dimenzija je uvije% manje "a%o i jedno-$avno o-$a$i u izgradnji %ao u
primjeni od &izi5%ogC pogo$ovo iz raz"oga jer u &izi5%im dimenzijama ug"avnom
jedna%e podje"e "je-$vice i-$i odje"i mjerenog o!je%$a odgovara4 do% je u -amoj
i-%u-$va da -ve Reizzu@Ach-e !i$i %ao i op,eni$o iz $ornog 5injenicu po$re!ne -
pove,anjem ve"i5ine po$icaja i -enzacije na da"je po%rivaju i-$e
Emp&indung-zu@uch-4 done%"e -e mo/e u-poredi$i - -"u5aju da nejedna%e podje"e na
-%a"i i-$i odje"i mjerenog o!je%$a u$a%micu. Ovo je -ada -prje5ava Ia%o %ao +$o -am
re%ao ne u pozna$om odno- izmeBu dvije -ume od jedan do drugoga da -e za$vore4 +$o
je -u+$ina onoga +$o je va/no. Eo4 ve"i5ina podra/aja i o-je$a -ada vi+e ni-u na
5i$avom proporciona"ne4 i najjedno-$avniji omjer4 %oji je napravio joj mi-"im izmeBu
-%a"i i o!je%$a i zapravo -e odvija u &izi5%om pro-$oru4 vremenu i mjerenja $e/ine4
%oja po-$oji izmeBu men$a"nih o!je%a$a i Ee njegovo &izi5%o razmjera. To je drugi
raz"og4 %oji je odgoBen o$%ri,e p-iho"o+%oj dimenziji.
U meBuvremenu4 e%-perimen$a"na -$udija po%azuje da -u pored najjedno-$avniji
omjer je ono +$o je mogu,e i ovdje. U$vrBeno je da je4 do% je apsolutna ve"i5ina
Reizzu@Ach-e za i-$i Emp&indung-zu@Ach-e -ama ra-$e -ve vi+e i vi+e - pove,anjem
-enzaciju4 a"i uz pre$po-$av%u %on-$an$ne !rzine i pod norma"nim i"i pro-je5nim
uvje$ima4 relativna ve"i5ina $ih :u@Ach-e na-$avio gehend- o-$aje i-$a za i-$u
:u@Ach-e o-je$aC $a%o da je uvije% i-$a relativna Reizzu@Ach-e i-$o
Emp&indung-zu@Ach-en u$a%micu4 a%o je4 %ao i prije4 u re"a$ivnom :u@Ach-e
ve"i5ine od ap-o"u$nih :u@uch-e-4 razmjerno ve"i5ini po$icaj i"i podije"jena po
ve"i5ini po$icaj na %oji -e odvija4 razumijem.
:a $o je 5injenica da je ap-o"u$na ve"i5ina Reizzu@Ach-e za i-$im
Emp&indung-zu@Ach-e pove,ava - pove,anjem o-je,a -ve vi+e i vi+e4 5a% i -amo
jedan za%"ju5a%4 o-im u -"u5aju %ada ra-$e - o-je,ajem podra/aje i-$i omjer dio /a"!e
u -%"adu - mora u-pje$i ap-o"u$no ve,i od po$icaja ve,i 5iji je dio nje 5ini.
U $om pog"edu4 mi -ada /e"imo $ra/i$i po ana"ogiji -a -$andardima &izi5%i uvje$ima
-%a"i od vidovnja% da jedna%e podje"e "je-$vice jedna%e podje"e o!je%$a %a%o !i -e
mjeri$i odgovaraju4 mi $a%oBer mo/e zadovo"ji$i ovaj zah$jev %ao -$varni in5a i"i
odje"ima za men$a"no razmi-"i$e razmjera4 umje-$o ap-o"u$ne re"a$ivne
Reizzu@Ach-e. Od"u5no-$ i z!ir na-$av"ja gehend- i-$o re"a$ivna Reizzu@Ach-e u
nadogradnju podra/aja i o-je$a u da"jnjem pred-$av"ja z!rajanja ono"i%o vezani
Emp&indung-zu@Ach-e i-$o4 -uma %oju moramo odno-e na jednu jedinicu $e vr-$e da
imaju mjeru cije"u -enzacija.
S$rogo govore,i -ada ovo z!ir -e provodi uz in&ini$ezima"nom :u@Ach-en4 jer -amo
za !e-%ona5no ma"u Emp&indung-zu@Ach-e A--ocia$ed re"a$ivna Reizzu@Ach-e
imaju $o5no de&iniranu vrijedno-$. :a$o4 ne%a nam -e uze$i u o!zir re"a$ivnu
Reizzu@uch- za %ona5nih Emp&indung-zu@uch- odjednom4 $o -e mora uze$i u o!zir
da je /a"!a ovdje u -amom u-ponu pro"azi %roz raz"i5i$e ve"i5ine4 od %ojih ima
i%a%vog $vrde da dje"uju %ao dje"i$e"j za prira-$ do re"a$ivnog prira-$a da$i. Po$e+%o,a
i-$ih 5ini da ra-$e4 a"i -e i-$i5e u jo+ do$a%nuo na5in jedno-$avnom ma$ema$i5%om
&un%cijom mo/e -e po-$avi$i4 %oji !ez zah$jevnih na5e"o po$re!ne iden$i&i%acije i
pre!rojavanje !e-%ona5ne %o"i5ine !e-%ona5no ma"om Reizzu@Ach-e u de$a"je4
rezu"$a$ To odreBivanje i !rojenje u%"ju5uje &un%ciju 5iji je deriva$ je jedan od
najjedno-$avnijih ap"i%acija ra5un4 meBu$im4 njihovo razumijevanje i primjena
zah$ijeva -amo o-novno znanje.
I %ao po-"jednji iz!or 5"ana p-ihi5%om dimenziju4 napo%on odmara u &un%ciji4 +$o
-e mo/e -e proma$ra$i %ao duhovne naravi4 meBu$im4 &izi5%i !i$i po-"jednji 5"an
Ea-e"je ima u $je"e-nim -$andardima4 o-im +$o ni $aj -rednji &a"anga ne mo/e -e na,i
ni na po%re$ u 5i-$im podru5jima in$e"e%$ua"nog ni$i je dopu+$eno u -vojoj primjeni4
%a%o !i -e ograni5i$i na $o4 jer je radije -amo %ao &izi5%a dimenzija u odno-u izmeBu
&izi5%og i men$a"nog $eme"ji.
:a%on %oji je ve,i Reizzu@Ach-e -u po$re!ni u vi+im dije"ovima po$icaj -%a"i4 %ao u
donjem proizvodi$i vi+e jedna%u do!i$ od -enzacije4 odavno je pozna$ i po $ome je
-$var -va%odnevnog i-%u-$va.
Rije5 od -vog -u-jeda mo/e 5u$i vr"o ja-no u $i+ini i"i zvu5i -"a!e danaC Eo +$o je4
%a%o %a/u4 njegove v"a-$i$e rije5i ne,e zau-$avi$i4 $a%o da prira-$ je uzro%ovana $ime
neprimje$no4 %ada je pri-u$na ve"i%a !u%a.
I-$e -u raz"i%e u $e/ini4 +$o je vr"o -na/no o-je$io u ma"im $e/inama4 je neprimje$no
- ve"i%im $e/inama.
La%i in$enzi$e$a4 &o$ome$rij-%a vr"o !i$no druga5ija4 pojav"juju -e na o%u4 a"i uz i-$u
-vje$"inu. Pa 5a% i -vje$"o pojav"juje u og"eda"u go$ovo jedna%o -vije$"e %ao -vje$"a
izvan4 una$o5 odvija -na/an gu!i$a% -vje$"o-$i na%on re&"e%-ije.
Ana"ogni primjeri mogu -e "a%o po-$avi$i u podru5jima -vih o-je$i"nih -enzacija.
Eo4 $o uop,e nije !i"a dovo"jna 5injenica %ao o-nova za p-iho"o+%oj razini. To5niji
izjavu -ada da ve"i5ina Reizzu@uch-e- upravo proporciona"no ve"i5ini ve, odra-"i
po$icaj mora nara-$i na vi+e i-$a o-igura$i za ra-$ o-je$a4 prvi je u5injeno u ne%im
op,eni$o-$i E( 8e!er i podr/an od -$rane -uBenja4 da%"e $o od mene da (eberov
&akon -e zove.
:a pojedina5ne -"u5ajeve4 gdje !i -e -ma$ra"o4 meBu$im4 $o je izjavio i do%azao
prije4 +$o je mnogo ja-niji od deve$og pog"av"ja4 u %ojima je po-e!no o!raBenog ovog
za%ona.
0a$ema$i5%a &un%cija4 - druge -$rane4 povezuju,i ve"i5inu podra/aja - ve"i5inom
-enzacija4 na%on 5e-$ica $o5%e prije vi+e od -$o$inu godina Eu"er4 %a-nije ponav"ja
(er!ar$ i Dro!i-ch4 za &un%ciju o-je,aj g"az!enim in$erva"ima od omjerima
&re%vencijamaC Ee+$o prije Eu"er od Danie" #ernou""i4 %a-nije *ap"ace i Poi--on4 za
ovi-no-$i sre$e moral od sre$e stas, %ona5no S$einhei" i Pog-on za ovi-no-$i od
ve"i5ine zvijezda raz"i%e4 %oje -u ni+$a drugo nego raz"i%e o-je$a ve"i5ina
&o$ome$rij-%og in$enzi$e$a :vijezda je po-$av"jena4 +$o ,u -e vra$i$i dije"om u J.
pog"av"ju4 dije"om u %a-nijem povije-nom pog"av"ju.
A%o !i-$e prepozna"i univerza"no-$ i va/no-$ $og za%ona i ovu &un%ciju ranije4
p-iho"o+%a dimenzija !i -e rano prepoznao.
8e!erH-ehe za%on4 da je i-$a u odno-u Reizzu@Ach-e odgovaraju na i-$o
Emp&indung-zu@Ach-en je4 z!og ve"i%og op,eni$o-$i i z!og du"jine granice unu$ar
%ojih -e vrijedi -$rogi i"i pri!"i/na4 $re!a -ma$ra$i od $eme"jne va/no-$i za p-iho"o+%u
0a1"ehreC a"i njegova -e va"jano-$ ima granice i $o je pod"o/no %omp"i%acija4 %oje -e
ra-prav"ja %a-nije pa/"jivo. Oa% i $amo gdje $o za%on pre-$aje va/i$i i"i 5i-$a4 a"i
princip je o!ja+njeno ovdje p-iho"o+%a dimenzija zadr/ava -voju 5i-$u i punu
va"jano-$C jedni druge4 a%o je -amo empirij-%i u$vrdi$i i eNpre--i!"e -$rane empirij-%u
&ormu"u4 odno- izmeBu %on-$an$nih -enzacija i varija!"e %oracima po$icaja gore mo/e
po-"u/i$i i %ao pri"og men$a"noj dimenziji i -$varno $re!a -"u/i$i u dije"ovima po$icaj
-%a"i gdje je $o za%on njegov gu!i va"jano-$. U -$vari4 !a+ %ao i4 %ao +$o je pra%-a
8e!erov je pru/i$i di&erencija"ni &ormu"u4 +$o rezu"$ira u jedin-$venom &ormu"om4
%oja -adr/i izraz me$ri%a.
To je $eme"jno -$aja"i+$e4 %oje je 8e!era za%ona - granicama -voje va"jano-$i onom
-vije$u ne dogaBa i-$o +$o i -$av"janje prepre%a za p-iho"o+%oj razini4 a"i -amo %ao
ograni5enom re-ur-u4 iznad %oje -e pro$e/e op,e 0a1prinzip. To je po-udio u -$vari
ne vrijedi od 8e!era za%onu4 a"i primjena 8e!era za%ona pojav"juje -amo u na5e"u.
U -%"adu - $im4 i i-$raga je u in$ere-u najvjeroja$niji genera"izaciji p-iho"o+%e
dimenzije ne mogu mnogo i,i na genera"izira$i mogu,i 8e!era za%on4 %oji -e "a%o !i
/e"je"i no-i$i za!rinjavaju,u $endenciju genera"izira$i o -vom am!icioznom prirodi
granica i"i nedoumica /e"e izazva$i da ona $a%oBer je genera"izira$i da njihove
%ama$eC a"i ,e$e !i$i u mogu,no-$i po-$avi$i -a-vim prirodnoI %o"i%o da"e%o $o ide4
%o"i%o $o nije dovo"jnoC jer 5a% i $ada4 u %ojima nema dovo"jno !oga$i4 a"i -u $ri
me$ode %oje -u u dimenzijama4 a $ime i mjera.
U%ra$%o4 8e!erov za%on je -amo o-nova za naj!rojnijih i najva/nijih ap"i%acija
p-iho"o+%og mjerenjaC a"i nije univerza"na i nu/na. Eaj5e+,i4 da"je na$rag "e/i pod"oga
men$a"na dimenzija "e/i prije u $im i-$im me$odama %ojima odno- izmeBu po$icaja i
Emp&indung-zu@Ach-en !i"o4 odreBuje -e unu$ar i izvan granica 8e!era za%onaC i
o-po-o!"javanje $ih me$oda na -ve ve,e ja-no,e i -avr+en-$vo je4 da%"e4 da je ono +$o
je va/no4 prije -vega u men$a"nom 0a1"ehre.
Uz -ve ve"i%e predno-$i ,e !i$i izgu!"jen a%o je $a%o jedno-$avno 8e!erov za%on ne
mo/e !i$i ui-$inu -$av"ja u +iro%im granicama $o5no i"i -a zadovo"javaju,im
apro%-imacija u p-.choph.-ic- $eme"ji. S"i5ne predno-$i4 %ao da ni-mo mog"i -$avi$i
jedno-$avan o!je%$iva "om $eme"j u a-$ronomiji ne ep"erovih za%ona4 u do%$rini o
diop$rije in-$rumena$a. Sada4 meBu$im4 on -e pona+a vr"o -"i5no4 %ao i -a ovim
za%onima - $im za%onom. U ep"erovih za%ona je od poreme,aja u %ojima -u
jedno-$avne "e,e "oma -a/e$a%a op$i5%ih a!eracija. Da oni mogu !i$i po$puno
neva/e,e "i jedno-$avni uvje$i vi+e ne po-$oje4 na %oji -e primjenjuju. Eo4 oni -u
uvije% g"avni uvje$i na %oje je u a-$ronomiji i diop$ri%a o-$aju re"evan$ni. I $a%o mo/e
u po$puno-$i izgu!i$i -voju vjerodo-$ojno-$ i 8e!er je za%on4 a%o je pro-je5na i"i
norma"ni uvje$i u %ojima podra/aj Dj -enzaciju4 vr"o -u prema+i"i i"i o-$avi$iC a"i za $o
je i -am ,e uvije% o-$a$i re"evan$an.
Ta%oBer mi ni-u ni+$a manje nego +$o -e dogaBa u &izici i a-$ronomiji4 u p-iho9&izi%e
za op,e4 g"avni uvje$i na %oje -e ug"avnom u5ini$i da upoznaju i da -e ne o!azira$i na
po5e$%u -a/e$a% od -me$nji i ma"a od-$upanja od za%ona mo/e4 ne za!orav"jaju,i
-voje po-$ojanje4 da%"e4 do% je $rening -i$nije i da"jnje unapreBenje na-$ave -a
-$e5enim -po-o!no-$ odreBivanja i izra5un up"i$anja $a%oBer ,e ima$i zada$a%
u$vrBivanja i o!ra5una.
U$vrBivanje p-iho"o+%e dimenzije je -$var vanj-%im p-.choph.-ic- i njegovi
naj!"i/i ap"i%acije -padaju u i-$om podru5juC njegov da"jnji ap"i%acija i imp"i%acije4
a"i je po$re!no pri-$up podru5ju unu$arnjih p-.choph.-ic- vi+e4 a njegova du!"je
zna5enje po5iva u njemu. Pri-je$imo -e4 po$icaj ne izravno -enzaciju4 a"i -amo
po-redovanjem &izi5%ih a%$ivno-$i4 do %oje -enzacija -e izravnije
po%riva. van$i$a$ivni odno-i ovi-no-$i o-je,aj podra/aje $a%o prevodi$i na %raju na
$a%av od &izi5%ih a%$ivno-$i %oje -u predme$ o-je,aj odmah pu-$i$i p-iho9&izi5%e
a%$ivno-$i4 $e -$upanj o-je$a po ve"i5ini po$icaj u %ao o -nazi $ih po%re$a. U ovom
prijevodu je po$re!no zna$i omjer ovi-no-$ $ih unu$arnjih %re$anja podra/ajeC 4 a"i u
mjeri u %ojoj $o nije predme$ nepo-rednog i-%u-$va da -e razvije %ao u $o5an
na5in. :apravo4 cije"a ova i-$raga !i$i u5injeno u $o5no na5in4 a ne mo/e u-pje$i jedan
dan 9 %ada -e ci"j ne !i $re!ao na,i -ada po-$ignu$ 9 da imaju u-pjeh $o5an i-$ragu.
0eBu$im4 8e!erov za%on4 $eme"ji -e na omjeru podra/aja i o-je$a4 po%azuje -amo
ograni5en va"jano-$ u podru5ju vanj-%ih p-.choph.-ic-4 +$o je pre!a5en u odno-u
o-je$a u dnevnu -i"e i"i na drugi na5in u odreBenoj &un%ciji $eme"jne p-iho9&izi5%og
%re$anja4 Vjeroja$no neograni5ena va"jano-$ u -&eri unu$arnjeC -va od-$upanja od ovog
za%ona %oje mi proma$ramo u proizvodnji -enzaciju na vanj-%e podra/aje4 mogu !i$i
po-"jedica4 da je +arm ve"i5ine proporciona"ne -vojoj dnevnoj -nagu unu$arnjih
po%re$a a%$ivira -amo pod norma"nim i"i pro-je5nim uvje$ima4 %oji -u pod"o/ni
o-je,aj odmah. Ea%on $oga4 o5e%uje -e da $aj za%on4 na%on $oga ,e mo,i napravi$i
$ran-&er p-iho9&izi5%ih po%re$a u $o5no na5in4 ,e o-voji$i manje va/nu op,e $eme"jne
va/no-$i za odno-ima du+e i podru5ja $ije"a4 %ao +$o je za%on gravi$acije za po"je
ne!e-%ih gi!anja. To odgovara vr"o jedno-$avan %ara%$er -mo navi%"i prona,i u
o-novnim za%onima -$varno-$i.
Da%"e4 do% je men$a"na razina mo/e -e $eme"ji$i na podru5ju vanj-%e p-.choph.-ic-
-amo do odreBenih granica na 8e!era za%onu4 $o !i $re!a"o na,i !ezuvje$nu po$poru u
-&eri unu$arnje. Eo4 $o -u za -ada4 meBu$im4 -amo pog"eda i per-pe%$ive4
o-iguravaju,i im je i za o5e%iva$i od !udu,no-$i.
Ovaj princip p-iho"o+%og mjerenje u cje"ini. Ea njegovo vi+e -peci&i5nih
opravdanja i izvr+enje ,e -e -ada u%"ju5uju -"jede,e.
1rvo, me$ode %ojima ,e -e ra-prav"ja$i4 +$o je 5a% vam omogu,i$i %a%o !i -e
u$vrdi"o %o"i%o je ve"i%a razmjerna Reizzu@Ach-e po$re!ni -u u uz"aznoj -%a"i od
podra/aja i o-je$a4 donije$i na-$ava% gehend- i-$o Emp&indung-zu@Ach-e. Eapravi$e
ove me$ode zajedno - me$odama mjerenja4 raz"i%a u o-je$"jivo-$i4 a%o je $a mjera
upravo i-$a -e -a-$oji -amo u -%"adu - u$vrBenim %ri$erijima za odreBivanje podra/aja
raz"i%e %oje odgovaraju na jedna%e Sen-a$ion raz"i%e. U mjeri u %ojoj je jedna $a%va
mjera u -e!i od zna5aja i in$ere-a4 $a%oBer ove me$ode4 o-im po$pora %oje oni pru/aju
mjeru o-je$a4 njihovoj va/no-$i i in$ere-a4 $e -u na po5e$%u4 !ez o!zira na one %a-nije
na%on nano+enja od i-$e -u razgovara"i.
Brugi ,e -e po%aza$i %a%o4 u %ojoj op,eni$o-$i i granice unu$ar %ojih z!og po%u+aja
ovim me$odama4 8e!era za%ona4 i !i$i ra-prav"ja$i -am za%on. Ta%oBer4 ovaj za%on
je4 o-im podr+%e na p-iho"o+%u dimenziju i-$a -$var %ao i jedan od naj5e+,ih
p-iho&izi5%ih za%ona4 -vog ve"i%og zna5aja.
=re$e, 5injenica >5injenica praga3 i drugi za%on -e ra-prav"ja$i >i-$og za%ona34 %oji
je4 !ez da je zna5ajno u%"ju5en u 8e!era za%onu4 u vezi - $im 5injenicama i ome$a$i
op,e o!raz"o/enju mjere -.
Detvrto, %ao +$o ,e !i$i po%azano4 %a%o -e mo/e opravda$i op,e ma$ema$i5%u
&un%ciju $im do%umen$ima4 %oji izra/ava odno- izmeBu ve"i5ine po$icaja i ve"i5ini
-enzacija !ez ve, pre$po-$av"jaju u-pored!u ve"i5ine o-je$a4 $e da -e na popi-u
-$anovni+$va individua"ne Emp&indung-zu@Ach-e !ez pada.
1eto, ova &un%cija 5a% je po-$av"jen %a%o !i razgovara"i i $re!a ih dr/a$i u -vojim
ap"i%acijama.
Eesto, !i$i ,e po%aza$i %a%o -e 5a% i $amo gdje je 8e!erov za%on pre-$aje va/i$i4 a"i
jo+ uvije% p-ihi5%a razina je mogu,e.
Sedmo, %ona5no ,e %ori-$i$i ovu mjeru podru5ju vanj-%ih p-.choph.-ic- na
unu$arnjoj prije"aza.
Contribuu a millorar la traducci
Prva $ri od $ih zada$a%a -u
o!uhva,eni u $o4 o-$a$a%
!ande -"ijedi.
VIII. Me,ode )jerenje osje,(jivos,i.
Ea%on o-novana u ?. pog"av"ju -mi-"u je mjera ap-o"u$ne o-je$"jivo-$i in$enzivnih
o-je,aja recipro5ne vrijedno-$i ap-o"u$nih -$imu"a$ivnih %o"i5ina u op-e/nom
recipro5ne vrijedno-$i ap-o"u$nih dimenzija4 %oje proizvode jedna%u emociju4 %ao
mjera o!i5ne di&erencija"ne o-je$"jivo-$i je recipro5na podra/aja raz"i%e i"i pro+irenje
raz"i%e4 %oje proizvode -enzaciju i-$u raz"i%uC %ao mjera re"a$ivne raz"i%e u
o-je$"jivo-$i je recipro5na omjera podra/aja i"i pro+irenja %oje proizvode jedna%u
-enzacija raz"i%e.
0e$ode mjerenja jedno-$avan i re"a$ivne raz"i%e u o-je$"jivo-$i nije odvojena4 jer
o!oje zajedno ne -$igne4 u$vrdi"i dva podra/aja %oje daju o-je,aj dano raz"i%u. Samo
jedan mo/e izvu,i !i"o od ap-o"u$ne magni$ude raz"i%a i"i omjer podra/aja o-mi4 a
mjerenje o-je$"jivo-$i prema recipro5nih vrijedno-$i jedne i"i druge. Sva%i od $a dva
mjerenja do!i$i -voje zna5enjeCa"i ovdje ,e !i$i dovo"jan %a%o !i razgovara"i o
me$odama u odno-u na prvi.
Text original
Izvr+enje mjere na $eme"ju $ih odred!i zah$ijeva da -mo u -$anju procijeni$i
jedna%o-$ -enzacija i o-je$a raz"i%e pod raz"i5i$im o%o"no-$ima doi-$a $o5ne i mo/e
!i$i po$vrBena4 +$o -e 5ini pri"i5no jedno-$avan za prvi pog"ed. 0eBu$im4 na $eme"ju4
%a%o je ve, ranije pod-je$io4 pozna$ &o$ome$rij-%a mjera o procjeni jedna%o-$i
-enzacija u g"az!i +$o dovo"jno 5e-$o -porazum dvaju $onova4 popu$ jedna%o-$i dviju
g"az!enih in$erva"a4 di $on-%ih raz"i%a -udi$iC i vr"o op,ih me$oda4 da -e primije$i$i
-"i5no-$ o-je$a raz"i%e4 govor u-%oro ,e !i$i. Doi-$a4 po-$oje me$ode mjerenja
o-je$"jivo-$i4 %oji -e odno-i na raz"i%e pre$hodno o!u5eni da"e%o vi+e nego ap-o"u$na4
i -$oga je ovdje prvi i prven-$veno $rgova"o po njima.
To !i -e $re!a"o dogodi$i ovdje4 u mjeri u %ojoj je $o op,i uvid u prirodu i
meBu-o!nog odno-a $ih me$oda i zajedni5%ih uvje$a njihovu $o5no-$ je mogu,e da je
!i$no4 ono +$o je va/no za po%u-e i njihovom izra5unu4 dovo"jno je iden$i&i%acija
$a%oBer ap"i%acije da -u me$ode mogu,e4 a $o je dove"o do-$upan u -"jede,im
pog"av"jima rezu"$a$i -u razumje"i. A"i ja -am h$je"a -ve -pecija"i$e$e e%-perimen$a"ne
i o!ra5una -$rani od me$oda4 %oje mogu do,i u o!zir za de$a"jnije i-$rage4 ovdje
pri-u$ni4 -va pravi"a %oja ,e -e da$i4 $eore$-%i opravdano i po$%rijepi$i -erije $e-$ova4
$a%o da !i -e4 -upro$no in$ere-u onih %ojima je $o vi+e op,i uvid u me$ode4 %ao
za-e!na %ori+$enje I-$o $re!a u5ini$i4 naravno proma$ranja -u $o"i%o odgoBeno z!og
5injenice da -am radije da -e odno-i na dopunu ovog do%umen$a u odno-u na
de$a"jniji opi- me$oda i po$om anga/irao -uBenja4 La -am i-$o namjeravaju pri%"ju5i$i
pod na-"ovom Wme$ode mjerenja i 0a1!e-$immungen u podru5jima p-.choph.-ic-W i
&o"gend- %ra$%o ci$ira$i pod imenom Wme$ode mjerenjaW. Ve"i% dio onoga +$o -e mo/e
po%aza$i i po%azuje -amo %ra$%o ovdje4 od va- ,e -e izvr+i$i $u4 a pone%ad $o5nije
po%azao $eore$-%i4 po-e!no dije"om po%riven po%u-i.
(0 )e,ode )jerenja3 ra%(ika + osje,(jivos,i .
0 O/i rika%.
Do -ada4 radi %ra$%o,e4 $ri me$ode mjerenja4 raz"i%a u o-je$"jivo-$i na ponude4 %ao
23 me$oda -amo vid"jive raz"i%e4
63 Ea5in pravo i %rivo -"u5ajevima4
;3 me$oda pro-je5ne pogre+%e
ozna5avaju.
a%o !i -e dao prvi povr+an uvid u prirodu i meBu-o!ni odno- ovih $riju me$oda4
mogu prije -vega %ra$%o - o!zirom na $e -u o!ja+njeni u i-$om zada$%u4 $a 5injenica ,e
i-pi$a$i &ino,u -u o$%rivena - %oje $e/ine raz"i%e4 a"i -amo prva dva Ove me$ode -u
zapravo u$vrBeno ovu ap"i%aciju.
:a primjenu me$ode -amo vid"jive raz"i%e u na+oj zada,i4 podi/emo dva iz"aganjem
odreBenom $e/inom na ne+$o druga5iji u%upne ma-e -mje+$ene u /i"ama ,
% u-poredno na. A%o je raz"i%a od u$ega dovo"jno ve"i%a4 $a%o da ,e $o o-je$i$i4 ina5e
ne na"aze primje$no. Ea5in -amo uo5"jivih raz"i%a -ada je da -e u$vrdi ve"i5inu raz"i%e
$e/ine4 %oja je po$re!na da !ude prepozna$ %ao jedva primje$an. Ve"i5ina o-je$"jivo-$i
za ma-e raz"i%a ,e !i$i ve"i5ine raz"i%e $a%o na+"o recipro5na.
U principu4 %ori-$an je u ovom po-$up%u4 -amo uze$i raz"i%u %o"i%o je primje$na o
-$upnju jedva primje$an -ru+i$i4 %ao iz neprimje$an na $o !i -e i -rednja rezu"$a$.
Uzimaju,i raz"i%u $e/ine je vr"o ma"a4 $a%o da ,e$e -e pone%ad zavarava 5e-$im
ponav"janjem e%-perimen$a - -mjeru raz"i%e uzimanjem i o!rnu$o u -$varno-$i na
-vje$"o po-udu za $e/aC a"i ve,i vi+a% $e/ine i"i o-je$"jivo-$4 ve,i !roj $o5na ,e -e !roj
"a/nih i"i u%upnog !roja pre-uda -"u5ajeva. ;a!in pravim i krivim slu!ajeva -ada je
odredi$i %o"i5inu pre%omjerne $je"e-ne $e/ine4 %oji je pod raznim uvje$ima pod %ojima
-e o-je$"jivo-$ $re!a u-poredi$i zah$ijeva da proizvode i-$i omjer $o5nih i ne$o5nih
-"u5ajeva i"i -$varnih -"u5ajeva na u%upan !roj predme$a . Ve"i5ina o-je$"jivo-$i pod
$im raz"i5i$im uvje$ima4 ve"i5ina pre%omjernu $e/inu po-$avi$i recipro5no.
S"u5ajevima %ada je upi$an ne $re!a izdvoji$i4 a"i pravo po"a9po"a -e u!roji$i u
"a/nim -"u5ajevima.
A%o ne$%o ima -amo $e/inu p"ovi"a %ao normalne te"ine dane pomo,u !i"ance4 $a%o
da mo/e$e pro!a$i drugi4 na pogrean te"inu, na%on +$o pu%im pre-uda percepcije da
5ine i-$o.Evo4 od va- ,e -e op,eni$o po5ini$i ne%e pogre+%e4 pogre+%u4 na"azimo4 a%o
jednom drugom !rodu4 na%on +$o je $o i-$o %ao i prvi cijenjeni
nach@ieg$. Ponav"jaju,i e%-perimen$a mnogo pu$a4 $a%o da ,e$e do!i$i mnogo
pogre+a%a4 od %ojih jedan mo/e do!i$i pro-je5nu pogre+%u pomo,u
%on$ra%cije. O-je$"jivo-$ za $e/inu raz"i%a ,e !i$i za po-$av"janje ve"i5ine pro-je5ne
pogre+%e4 %oja je do!ivena %ao recipro5na. Ova je metoda prosje!ne greke.
S o!zirom da -u pozi$ivne i nega$ivne pogre+%e ovi-e na i-$i na5in od -$rane
nedo-$a$%a odgovaraju,e g"edi+$a4 oni -u %oji ,e -e %ori-$i$i na i-$i na5in do $e mjere4
da -e ne -mije od!i$i za ap-o"u$nim vrijedno-$ima jedni druge4 a"i z!rajaju.
Ea -"i5an na5in %ao u podru5ju $e/ine -enzacije mogu !i$i i-$e me$ode u podru5ju
-vje$"o-nih -enzacija4 o-je$i zvu%4 i$d4 $a%o op-e/ne -enzacija vrijede4 uvidom z.
Primjer $ome -"u5aju me$odom -amo vid"jive raz"i%e u $ome je ve"i%a raz"i%a u
ra-ponima moraju -e odr/ava$i dva i"i po-$avi$i na %o/i iz o%a %rugovima -e
pojav"juju -amo %ao primje$naC prema me$odi do!ra i z"a -"u5ajevima4 %o"i%o 5e-$o na
dva ma"o druga5iji %rug uda"jeno-$i pravi i %o"i%o 5e-$o padne "a/nu pre-udu4 a%o -e
/e"i procijeni$i4 +$o je ve,iC prema me$odi pro-je5ne pogre+%e4 %o"i%o je ve"i%
pro-je5na pogre+%a je da ne$%o po5ini4 a%o -$e u po$razi za napravi$i razma% %rug u
i-$oj ve"i5ini - druge.
Te $ri me$ode dove-$i do raz"i5i$ih %omp"emen$arnih -$aze do i-$og ci"ja. U prvom4
granica izmeBu o uo5"jivih i zna5ajne raz"i%e uo5ene %ao -amo primje$na raz"i%a u
drugom A!ermer%"iche raz"i%e !roje >o$%azan na%on nepredviBene u pravi"nom
u-%oro4 u-%oro pogre+nom -mi-"u34 u mjeri $re,i un$ermer%"iche raz"i%e.
Sve $ri me$ode %ori-$i$i %ao mjeri"o o-je$"jivo-$i re"a$ivno vr"o ma"e4 dje"omice
zanemarivo ma"e raz"i%e. To ,e -e %a-nije po%aza$i da je $o upravo najpovo"jnije %ada
je po$re!no pog"eda$i op-egu o-je$"jivo-$i -up-$ra$ za mjerenje o-je,aja.
To"i%o -e mo/e previdje$i4 -va%a od ovih me$oda je primjenjiva na -ve o-je$i"ne
domenama4 a"i jo+ uvije% nedo-$aje mnogo u proved!i ni jedan od $ih me$oda od
-$rane -vih4 a !a+ %ao ma"a !i"a -va $ri po$puno-$i prove-$i pomo,u jednog od njih.
Ea5in -amo vid"jive raz"i%e
23
je do!ro ranije u pojedinim -"u5ajevima
primjenjujuC pa od De"ezenne $e-$ira$i o-je$"jivo-$ na od-$upanja od 5i-$o,e g"az!ene
in$erva"imaC po-e!no u ve"i%oj mjeri i naj-re$nijih u-pjeh4 a"i po E( 8e!er za
i-$ra/ivanje omjerima o-je$"jivo-$ u podru5ju -u!je%$ivne $e/ine4 dodira i o-je,aj
mjere
X3
. O-o!no -am napravio ne%o"i%o ne !a+ op-e/ne e%-perimen$e na podru5ju
in$enzivne -enzacije -vje$"o-$i4 o-je,aj mjere i mjerenja $empera$ure ovom me$odom.
23
Revizija S. 22K &&.
X3
u-p ovamo o-o!i$o njegova pi-anja o o-je$a dodira i zajedni5%og
-enzi!i"i$e$a4 i njegov Programma$a co""ec$a.


Eema na$rag i drugi po%u+aji na i-$i na5in u do!ra i z"a -"u5ajevima Dodirivanje4 $a%o
da -am -vje-$an4 nego da (ege" 0a.er XX 3 4 pa-$uh. 0ed. TA!ingen u podru5ju
proporcija4 i Renz i 8o"& XXX 3 na podru5ju zvu5ne mjerenja4 %a%o od -$rane m"adih
pod po%rovi$e"j-$vom Vierord$ je4 da%"e4 moramo pre$po-$avi$i da Vierord$ je me$oda
pri ruci4 ia%o $o nije izrije%om je primije$io. La -am -e $o primjenjuje na vr"o op-e/ne
e%-perimen$e na podru5ju mjerenje $e/ine 63 .
XX3 Vierord$ "u%. 7I. S. J<<.
FFF 3 Vierord$ "u%. (. 6. 2J=? S. 2J= i"i Pogg. Ann. 7FVIII. S. ?YY.
63
Revizija S. J< &&.

0e$oda pro-je5ne pogre+%e u -mi-"u4 %ao +$o je -$ara %ao +$o unajm"juje zapa/anja4
i odreBuje -voju precizno-$ po ve"i5ini ovoj pogre+a%aC 4 a"i prema mojim -aznanjima
do -ada z!ivaju -amo iz a-pe%$a o!je%$ivnog $o5no-$ odreBivanja &izi%a"nih i
a-$ronom-%ih proma$ranja i"i za odreBivanje ve"i5ine ovog izvora pogre+a%a Z3 -e
-poje i %ori-$e4 a"i ne %ao p-iho&izi5%o mjerne me$ode i-$ra/i$i o+$rina o-je$i"a u
o%u. Oini mi -e -ada da -e jedan od najvi+e od"i5an za $u -vrhu4 a ja -am -e %ori-$i u
%om!inaciji - Vo"%mann i-$ra/i$i o+$rinu o%a i Ta-$ma1e- ;3 .
Z3
Ta%o -u S$einhei" u -vojim e"emen$ima mjerenja -vje$"ine -$r. G=C po *augier
u Fomp$. Ing. 7*IV. -$r. J<2 i$d
;3
Revizija S. 2Y< &&.


U pra%$i5nom odno-u me$oda -amo vid"jive raz"i%e izmeBu $ri mjerne me$ode je
najjedno-$avniji4 najizravniji4 vodi re"a$ivno naj!r/i ci"jevi i zah$ijeva najmanji pomo,
ra5una.0eBu$im4 mora -e proma$ra$i -amo ve"i%u %o"i5inu $o5nih i ne$o5nih -"u5ajeva
i"i gre+%e u drugim me$odama -manji$i jedna%o-$ o-je,aja raz"i%a pre-ude i mora -e
o-igura$i %roz ra5un operacije ovu pre-udu4 uzme u o!zir ovdje -amo primje$na
raz"i%a izravno %ao za i-$i o-je,aj o odmahC a a%o vam je po$re!na ponav"janja i
$o5no-$ cr$e/ -red-$vo za a&irmacijom pojedina5nog pre-udu ovdje4 $a%o da -e mogu
o-"oni$i na mnogo manjem !roju -"u5ajeva $o jo+4 jer je -va%i pojedina5ni -"u5aj za
proma$ranje4 rezu"$a$ je u -e!i. Po prvi op,e izjave o o-novama i gdje nema+ vi+e
vremena prove-$i na opa/anja4 ova me$oda je -$oga o!i5no pojav"juju %ao
najpri%"adniji. 0eBu$im4 de$a"jnija i-$ra/ivanja 5ini manje pogodna i nije $a%o ve"i%
%ona5ni precizni -po-o!niji od o-$a"e dvije me$ode4 %oje !i $re!a"i na,i4 da%"e4 uvije%
pre+ao u Trac% i-$raga. on%re$no4 ne dopu+$a joj da je -$upanj ravnine 0er%"9ja na
-u!je%$ivnoj procjeni dopu-$io vi+e -"o!ode4 odvija -e od drugih me$oda. On nije
ap-o"u$naC ni prva $o5%a u %ojoj -enzacija Raz"i%a je -amo vid"jiv4 5a% i $amo gdje $o
ne-$ane4 mo/e -e u$vrdi$i $o5noCide$e %roz razdo!"je -umnje o $ome da "i je on
zna5ajno i"i ne. Ee,e -$upanj ravnine 0er%"9ja -e ma"o vi-o%a4 odno-no -amo $a%va
raz"i%a zami+"jen -amo %ao vid"jiv4 iznim%a4 a -va%a%o -e pojav"juje u ponav"janja
e%-perimen$a %ao +$o je !i$no4 gdje je $ada4 a"i je po$re!no ne+$o manje raz"i%e 5e-$o i
mora -e pojavi$i zna5ajno4 $a%o me$oda -e!e og"eda u onima u do!ra i z"a -"u5ajeva
da -u uvije% -"u5ajevi -u po%renu$i - onda gdje -$e pogrije+i"i o -mjeru raz"i%a i"i
-umnje o-$aje4 -"u5ajevi %oji /e"e !i$i poduze$e u -%"adu - njihovom ve,em !roju u
o!zir .
0eBu$im4 jedna "e%cija iz i-%u-$va4 da $a%o %a/em -a -o!om o o-je,aju ma"i4 a"i jo+
uvije% dovo"jno -iguran percipirane raz"i%e4 %omunicira$i $o4 a%o ne i ap-o"u$no4 a
ipa% !"izu $o5no reproducira$i u raznim po%u-ima i dup"iciranja po%u-a mo/e do!i$i
do!ar rezu"$a$. Pre$hodne primjed!e -u namijenjeni ni na %oji na5in !i -e -manji"a
vrijedno-$ ove me$ode4 a"i -amo %a%o !i o-igurao i-$e predno-$i i mane u odno-u na
druge me$ode u pravom -vje$"u. To ,e re,i da joj p-.choph.-ic- %ao handie-$ a"a$ je
izgu!i"a. Ona je -ama do%aza"a u ru%ama -voga go-podara pomo,u i-$ih $eme"jnih
poda$a%a do!ivenih do!ro4 i drugi4 La -am o-o!no imao ade%va$nu pri"i%u uvjeri$i
-voje %ori-no-$i.
Ea5in pravim i %rivim -"u5ajeva je vjeroja$no do-adan4 a $o je !o"je4 a%o nema$e
puno vremena i -$rp"jenja4 a ne da -e u%"ju5e u i-$o4 %ao +$o je u5inio - ne%o"i%o pravo
i %rivo -"u5ajevima4 %o"i%o god !i"o4 meBu$im jedan od mnogih mo/e -e re,i i
izazivaju vr"o do!ro4 odno-no do!ro izazivaju,i jedan drugoga4 do!i"i rezu"$a$e4
za%on-%e uvje$e u o-je,aju podru5ja. To zah$ijeva izra5unavanje pomo,4 a"i mo/e -e
pra$i$i "a%o izvr+ne radnje. Ledan na5e"o4 meBu$im4 u na5inu -amo vid"jive raz"i%e u
jednom raz"i%om4 jedva primje$an4 pri%azuju -e %ao mjeri"o raz"i%e u o-je$"jivo-$i4
mo/e -e o-"oni$i na na5inu pravim i %rivim -"u5ajevima ne+$o ve,e i manje raz"i%e u
vo"ji u po%u+aju4 $e raz"i5i$ !roj $o5nih i ne$o5nih -"u5ajevima do!ivenih u ovom
-"u5aju4 -pecija"izirana za u-pored!u.
0e$oda pro-je5ne pogre+%e zah$ijeva ve"i%e $e-$a !rojeve i pomo, za -$ruju. O!je
po$onje me$ode imaju ve"i%u predno-$ ovdje4 na $eme"ju do%azanih na5e"a
vjeroja$no-$i i !i$i u mogu,no-$i pridonije$i ne+$o -ama pro!ni ro%. U -$vari4 zadr/an
je in$ere- za ono +$o -am na+"a u dugoj o-$varivanju $ih me$oda i pove,ani -u za 5a% -
ovim a-pe%$om
<3
.
<3
ori-$i$e me$odu pro-je5nim ocjenama. $i5e S. 664 2GJ & 0en$a"no
0a1prinzipien S. 2J6 &&.

40 O/a ra%)a,ranja i )jere ore%a
= 0 .
Da%"e4 -amo -e 5ini vor-$ehend- u%ra$%o o!ja+njeno me$ode za prvi pog"ed4 a
na5e"no -u4 oni zah$ijevaju4 a"i u njihovoj izradi i proved!i mnogih razma$ranja i
mjerama opreza4 pone%ad proma$ranja dije"u izra5una %oji -u -e -pecija"izira"i u
-%"opu %oje me$ode i po%u-nom po"ju . Vi+e i"i manje4 a"i op,eni$o -e primjenjuju
-"jede,e.
=3
Revizija S. 6=9<6.

U -va $ri na5ina igra$i nepravi"ne nepredviBene dogaBaje4 %oji -e dije"om po5iva na
manipu"aciji4 opravdane -u dije"om u -u!je%$ivnim uvje$ima mi+"jenju odno-u
ve"i5ina4 ve"i%u u"ogu.Le op-eg ne-re,a zna5ajno4 %ao u na5inu -amo uo5"jivih raz"i%a
au&zu&a--ende raz"i%a je i $a%o zna5ajno pove,ao u-%oro4 u-%oro uve"i%e -manjena4 a
da -e +$o je zna5ajno $o o!ja-ni$i4 mora ima$i vi+e zna$nu ve"i5inu4 %ao
ohnedemC Vrijedno-$ %oju -nimi$i %ao -amo primje$na raz"i%a je4 pa -e pro+iri"a po
ve"i%im nepredviBene. Dopu-$i$e da -"u5ajni u5ina%4 $e/ina u-%oro mnogo $e/e u-%oro
pojavi$i mnogo "a%+i u na5inu pravo i %rivo -"u5ajevima4 nego drugi4 $a%o da je
u$jecaj doda$ne $e/ine pro$iv $og u$jecaja nepredviBene nije ja%o $i5e4 ona je u odno-u
na %oje da -u neregu"arni po$encija"ne pro-je%u ono"i%o 5e-$o %o"i%o dogradnje
opadanja u5ina% na%on $oga i $e -$rane4 !roj pravim i %rivim -"u5ajevima o-je$no i-$e4
u -va%om -"u5aju4 odgovaraju,e -"u5ajevi u -"u5aju !i$i -manjena4 $a%o da nema i"i
manjoj po$encija"ne !i mje-$o. U me$odi pro-je5ne pogre+%e %ona5no -mo previdje$i
odmah da je pogre+%a mora u-pje$i u pro-je%u ve,e4 vi+e -u u odno-u ve"i5ine pojavi$i
ve,a od po$encija"ne u-%oro4 u-%oro manje jedni pro$iv drugih.
:ao-$aje4 vi+e nepravi"an -"u5ajno 5in4 manja je vrijedno-$ za -va $ri na5ina od %ojih
je mjera o-je$"jivo-$i4 a ne po-$oji ap-o"u$no ni na %oji na5in do!i$i !e-p"a$nu razinu
$ih proce-imaCnjihova pro-je5na ve"i5ina je uvije% &a%$or u mjere -a. To -ada ne
-prje5ava da do!ije u-porediv -$upanj o-je$"jivo-$i4 do% god $aj &a%$or o-$aje
%on-$an$an4 odno-no4 $o"i%o dugo zadr/ao nepravi"ne nepredvidive u pro-je%u jedna%e
ve"i5ineC Da !i -e me$ode mjerenja pravo i %rivo -"u5ajevima i mi-"im pogre+%e ne
mo/e po-$oja$i !ez $ih o!veza. A"i $o -e nadovezuje na pre$hodne proma$ranja4 va/no
razma$ranje4 jedno-$avno -amo -e -ma$ra$i u-poredivim - $a%vim mjerama
o-je$"jivo-$i4 gdje -e mo/e pre$po-$avi$i -"i5nu igru -"u5ajno-$i4 %oji -e poziva na $o5nu
u-pored!u vanj-%ih i unu$arnjih o%o"no-$i po%u+aja. A%o manipu"acija promjene u
$e-$ovima ne%a%o4 $a%oBer jav"ja odmah jo+ jednu par$iju -"u5ajno-$i i 5u$i %o"i%o -e
mo/e u-poredi$iC !a+ %ao +$o -e ne mo/e pre$po-$avi$i i-$i op-eg ne-re,a z!og
mogu,ih izmjena i dopuna unu$arnjih uvje$a u raz"i5i$im pojedincima i"i u raz"i5i$o
vrijeme u i-$oj o-o!i. Gdje god -u od-$upanja izmeBu mjerenja o-je$"jivo-$i po%azuju4
mora -e4 da%"e4 uvije% pi$a$i prvo a%o -u povezana - pravim raz"i%e u o-je$"jivo-$i4 i"i
nedo-$a$a% u-poredivo-$i o%o"no-$i pod %ojima -u !i"i $e-$irani.
Te-$ovi ,e -e reproducira$i vr"o op,eni$o i4 %ao +$o je ve, navedeno4 vr"o ve"i% !roj
je i-$i po$re!no po-e!no u na5inu pravo i %rivo -"u5ajevima i zna5i pogre+%u u ci"ju
do!ivanja pouzdane rezu"$a$e. Ve"i% !roj opa/anja ovdje ima u -$vari mnogo
druga5ije zna5enje nego u &izi5%im i a-$ronom-%ih mjerenja. Fizi5%a i"i a-$ronom-%i
ve"i5ina $a%oBer mo/e odredi$i vr"o $o5no po -red-$vima manje precizna mjerenja u
-%"adu - uo!i5ajenim me$odama po-$up%a. S druge -$rane4 u me$odi pro-je5ne
pogre+%e i pravo i %rivo -"u5ajevima ve"i% !roj e%-perimena$a -amih o-novni uvje$
$o5no-$i. Ledna primjed!a ovdje je jedna%o do!ar %ao i !ez zna5enja4 a ma"i !roj jo+
vi+e $o5nih opa/anja ne dovodi do $o5no-$i. Pojedina5ni pravo i %rivo -"u5ajevi4
pojedina5ni pogre+%e -u pri"i5no neredovi$o4 u -$variC ma"e po%u-ne -%upine4 a"i da -u
oni anga/irani izvana pod vr"o -"i5nim o%o"no-$ima4 a"i mo/e da$i zna$no raz"i5i$e
rezu"$a$e4 a oni -u 5e-$o za5uBeni i-p"iva$i iz $ih nepravi"no-$i u ve,im
e%-perimen$a"nim -%upinama A!erein-$immend-$en rezu"$a$e vidje$i. To vrijedi i
ovdje do-$a4 do!ro pozna$ u vjeroja$no-$i pod imenom za%onu ve"i%ih !rojeva4 za%on
%oji regu"ira ne-re,u4 pod uvje$om da -e a%umu"ira i-$a.
Ledva da -e mo/e u-poredi$i na+e me$ode - ne+$o pri%"adnije nego %ori-$e,i Pro$eu-4
umje-$o odgovaranja na po-$av"jena pi$anja na jedno-$avan i ne-$rp"jiv da -e -jaji %roz
@ech-e"nd-$en o!"i%a da priv"a5i povu,i ne%i odgovor u $om pog"eduC a"i $o je
dovo"jno4 ome"a 5injenica da -amo i%ada dr/e i-$e $o5%e4 $a%o da ,e$e ga pri-i"i$i na
-igurnoj odgovor.Imam4 pogo$ovo - me$odom pravim i %rivim -"u5ajevima4 &rAherhin
izgu!io mnogo vremena4 jer -am -e -premao da izvadi ne%o"i%o -a$i i"i dana rezu"$a$e
-uBenja4 !ez mogu,no-$i da doBe u ne+$o 5vr-$oC do% ni-am od"u5i"a cije"i mje-ec4
-va%i dan na o%o " -a$ i-pi$nom ro%u ponovi$i e%-perimen$e uvije% u odno-u na i-$e
$o5%e4 gdje -am do!io rezu"$a$e4 - %ojima moram !i$i zadovo"jan uzro%.
O-im $oga -e ne mo/e e"iminira$i4 u$jecaj %oji -u >$a%o3 je ve"i5ina margini
nepravi"nim nepredviBene o ve"i5ini dimenziji vrijedno-$i4 nepredviBene da do% god
$oj -o!i i moraju nado%nadi$i 5e-$im ponav"janjem e%-perimena$a na pu$u O-je$"jivo-$
,e o-$a$i i-$a4 zapo-"eni u raz"i5i$im vremenima Po%u+aj$e ponovno prona"azi
odgovaraju,i mjera vrijedno-$i4 $a%o jedna -"u5ajna gu!i -voj u$jecaj4 a rezu"$a$i do
-ada -u de&ini$ivno neovi-na o -"u5ajno-$i. Da !i-$e !i"i -igurni da je $o -"u5aj4 +$o ,e
-e na-$avi$i -va%u $e-$nu -eriju $a%o dugo i"i -e moraju ponav"ja$i -ve do% -e ve,e
&ra%cije i"i ponav"ja odgovara$i i-$i u rezu"$a$ima o %ojima je rije54 a dopu+$a $ije%
od-$upanja $a%o ma"i reda4 %a%o $a%oBer mora omogu,i$i proma$ranje pogre+%u u
&izi5%im proma$ranjimaC jer nije ap-o"u$no nado%nadiva ne-re,a pred-$av"jaju
proma$ranja pogre+%e u na+im me$odama. A%o u$a%mica je manje &ra%cije4 ne $re!a
-miri$i -ama po -e!i mo/e po5iva$i na -re,u. D$ovi+e4 vjeroja$no-$ ra5un o-igurava
-red-$va4 - jedne -$rane razinu $o5no-$i %oju !i o5e%iva$i da ,e po-$i,i - odreBenom
vjeroja$no+,u od -$rane odreBenog !roja proma$ranja4 %a%o !i -e u$vrdi"o
unaprijedC izra5una$i S druge -$rane4 -$upanj -$e5enog $o5no-$i o !roju opa/anja i
-$upanj u-%"aBeno-$i4 po%azuju,i pojedine primjed!e i"i &ra%cije od niza opa/anja.
E%-perimen$i -u doi-$a mogu,e po-$avi$i %ao +$o je p"anirano od -amog po5e$%a u
odno-u na odreBenu namjenuC a"i mo/e izda$i privremenu Ta$onnemen$ 5e-$o !i$i od
ve"i%e %ori-$i za odreBivanje mjerenja povo"jne uvje$e4 a $re!a uze$i u o!zir -"u5ajne
o%o"no-$i u$vrdi$i p"an po%u-a na%on $oga4 i $amo gdje $o nije o -uradnji i-$ra/ivanja
Gange-a4 da -e vje/!a4 o-im je4 imaju predno-$ da ima ve, pro,i %roz prvu &azu
vje/!anja i ovime donije$i dio ovi-nih promjena u g"avnom i-$ra/ivanju u
e"iminaciji. U meBuvremenu4 u$jecaj vje/!anja uvije% je e"emen$ %oji $re!a uze$i u
o!zirC i -$oga je %ori-no da -e i-$i u prvih pre"iminarnih po%u-a na priznavanju i
provoBenju i-$og o!zirC jer %a-nijim po%u+ajima4 gdje je ve, dje"omi5no dogodi"e
pra%-a i"i napredova"i na granici4 $o je -amo ne-avr+eno4 i"i uop,e ne dopu+$aju.
a%o !i-$e iz!jeg"i jedno-$rani i do!i$i va"jane rezu"$a$e -amo za omjera 5e-$ica4 je
Diro%i me$odo"o+%i mogu,e izmjene o%o"no-$i dove-$i u primjeni. Oe-$o -am imao
i-%u-$vo da je ono +$o -e 5ini"o -a-vim "ega"no pod odreBenim uvje$ima4 pod drugim
o%o"no-$ima i-pa"o -a-vim druga5ije
?3
4 da -am po-$ao vr"o oprezan4 rezu"$a$e %oji
ni-u do%aza"i u vr"o raz"i5i$im o%o"no-$ima4 govori$i %ao cje"ini . Eo4 -ada u"azi u
-u%o!. Ovi-no mehrer"ei o%o"no-$i u vezi podvrgavanju e%-perimen$e4 manje $e-$ova
mo/e$e primijeni$i na -va%og pojedinca4 - manje $o5no-$i %a%o u cje"ini %a%o !i -e
u$vrdi"o -$upanj u vezi - $im. 0ora$e4 da%"e4 !a+ %ao +$o je !riga da ne /e"e i-$ra/i$i
-ve da $a%o %a/em odjednom4 5ime -e pri"i5no po-$ignu$ ni+$a o-im da !i na jednu
-$ranu4 na na5in na odreBene zadr/anu o%o"no-$ima.
?3
To -e po-e!ice odno-i na omjerima da"je -e -pominje -$a"ne pogre+%e.

Da !i-$e ga i"u-$rira"i na primjerima $e/ine $e-$ova4 mo/emo i-pi$a$i %a%o mijenja
o-je$"jivo-$ na raz"i%e u $e/ini4 ovi-no o ve"i5ini g"avnih u$ega. A"i pre$po-$avimo da
ima$e -i$uacija u $om pog"edu -e odreBuje na podizanje -$andarda u$ege - jedne
-$rane4 od va- ,e ponovno prona,i i-$e rezu"$a$e %ada diza$i u$ege - druge -$rane4 i"i
a%o -e4 umje-$o o!a - jednom $e i-$om ru%om4 jedan4 a o-$a"i %ranovi - jedne i- druge
-$raneM I"i a%o promijeni$e ru5%u i"i na5in napadaju !rodove i"i po"o/aj u$ega u
/i"amaM Eije "i !rzina podizanja -va%i !rod4 in$erva" izmeBu uzvi-ine %a%o4 rezu"$a$4
je "i $e/e prvi i"i drugi u%inuo no-i !i"o %oji izno- od vi-in-%ih raz"i%aM Ta%oBer ,e -e
do!i$i i-$e rezu"$a$e4 a%o -u po%u-i - g"avnom $e/ine manjeg na ve,i u ra-$u,em
pore$%u4 a a%o ona radi u o!rnu$om redo-"ijeduM a%av u$jecaj ima4 %ad -u radi"i -
umoran4 a ne umoran ru%amaM a%o -e odno- do!ra i z"a -"u5ajevima ve"i5ina
doda$ne $e/ineM i $a%o da"je
:a i-crpnoj -$udiji o o-je$"jivo-$i na raz"i%e u $e/ini zai-$a 5uo od"u5no-$ -vih $ih
u$jecaja4 $e u drugim po%u-nim po"jima o-je$"jivo-$i dogodi$i -amo drugi u$jecaji na $o
da je po$re!no da -e $o i-$ra/i. Eo4 -va%i $a%av u$jecaj poziva da -e -igurno odredi$i
njegovu ve"i5inu4 -mjeru4 ovi-no o 0i$um-$Pnden4 ve"i%i !roj je po%u+a$i pri$om.
Gdje je po$re!no u-poredi$i u$jecaj raz"i5i$ih o%o"no-$i4 e%-perimen$i $a%oBer
naizmjeni5no uz"aznim i -i"aznim u razmjeni i razgovara$i - ve,im i manjim
vrijedno-$ima4 da -e radi o i-$im dana i"i -va%i drugi dan po u$jecaju %oji niz
e%-perimena$a ima na u-pjeh promjenom o-je$"jivo-$ i"i iz drugih raz"oga4 a dije"om
prepozna$i4 nado%nadi$i dje"omi5no4 dje"omi5no uze$i u o!zir. To -e odvija na
primjerima $e/ine $e-$ova primjenjuju -e na !roju raz"i5i$im nag"a-cima4 raz"i5i$e
doda$ne u$ege4 raz"i5i$im vremen-%im in$erva"ima od uzvi-ine4 i$d4 %oji je predme$om
i-pi$ivanja.
. G&najmljivanje eksperimente s ra&li!itim naglasima su, na primjer, mo"e se
nastaviti po jedan na isti dan u seriji prvi u&la&no, onda sila&nom propusnie,
sutradan isto prvi sila&nom, a &atim u&la&no prola&i0 ili tako da su na jedan dan samo
u rastu$em poretku, slijede$i samo sputaju prola&i0 koje promjene su sustavno kro&
ijeli ni& dana, koji traje test serije u &a#tjevu nastaviti.
@ nekim ispitivanjima imam umjesto uvijek po!eti s najmanjim ili najve$im
vrijednostima i bli&u, po!ela je nakon serije sa svakom od testirani# vrijednosti i
&atvorio seriju naprijed i natrag, tako kontinuirano, kao da su na rasporedu u krug
gdje je pola&na to!ka, pro$i kro& petlju, mo"e se u&eti proi&voljno. Mo"da, ali te"i
o!ekivanu korist isti# &a punu naknadu utjeajem nalogu eksperimenata nedostatak
smanjene jednostavnosti metoda nije na ra&ini ili i&nad te"i samo pod posebnim
okolnostima.
Op,eni$o do"aze na u$jecaj vremena raz"i5i$ih $e-$ova4 ne%i -u -e -upro$-$av"ja$i
o%o"no-$i u o!zir4 dje"omi5no u -u%o!u4 i -ada mogu u $ome4 -ada prev"adavaju u $om
-mi-"u. S jedne -$rane4 do"aze4 o-o!i$o - nedo-$a$%om vje/!anja4 pa/nje i a%$ivno-$i
o-je$i"o do odreBenog $rajanja i-pi$ivanja re,i -amo $a%o da u v"a%u i po5e$i dje"ova$i
- odreBenim jednoo!razno-$i4 - druge -$rane4 oni -u i-crp"jeni dugim na-$avio4 umorni
i"i na%on o%o"no-$i uzrujanC napo%on 5ini od po5e$%a i 5e-$o dugog niza
e%-perimena$a4 u$jecajem pove,anja i-%u-$vo do odreBene granice za%ona. Svi $i
u$jecaji mogu !i$i predme$om po-e!nih -$udijaC a"i u onoj mjeri %ao i oni do"aze u
igru u !i"o i-$ragom -e!i4 je o!ra$i$i po-e!nu pozorno-$.
Ei-u ni predme$ i-$rage4 $a%o da -mo ja%i4 %oji ovi-e4 %a%o !i -e iz!jeg"e izmjene
%o"i%o je $o mogu,e4 $a%o da ne na-$av"jaju po%u+aji pre$jeranog umora i"i iri$acije4 a
preporu5eni e%-perimena$a -a -porom i"i na%on zavr+e$%a vje/!anja napreda% onih -
!rzim napre$%om vje/!anja. Eo4 !udu,i da odreBene $ije%u na-$ava% po%u-a - druge
-$rane predno-$ jedna%o za ujedna5eno-$ u izvedivo-$ od %ojih je dio -va%og dana4
dije"om u -vje$"u dana u odreBenom vremenu4 $a%o da ,e$e ima$i4 za individua"no-$ i
omjera pri!"i/ava u$vrBivanju4 :a $ra/enje razinu u $om pog"edu4 a %oji moraju !i$i
prepu+$eni -ami -e!i -a$ova od -va%oga4 a"i u -va%om -"u5aju ne !i -$avio prijed"og
za%ona o i-%"ju5enju4 a"i $o5no u$vrBivanje i na%nadu od $ih u$jecaja %oji ne i-%"ju5uju
-e u po$puno-$iC u%"ju5uju,i %ao odgovaraju,e me$odi5%i ra-poredu -uBenja 5uo i +$o
de$a"jnije in&ormacije -e mogu na,i u ra-pravi o -va%oj me$odi.
ao +$o je %ori-no i po$re!no me$odo"o+%a promjena u o%o"no-$ima je i-$ra/i$i
u$jecaj njihove raz"i5i$o-$i4 a ipa% razum"jivo najve,u mogu,u po-$ojano-$ i-$a4 i"i ne
da -e u mjeri u %ojoj $a%va4 njihovi najve,i mogu,i varijacije na%nadu u -vim
e%-perimen$ima je $o po$re!no4 +$o je u danim o%o"no-$ima da -e ujedine u
zajedni5%om rezu"$a$a. A%o ne$%o ima vanj-%e o%o"no-$i u $om -mi-"u u -vojoj mo,i4
a"i ne unu$arnjeC po -amo %ao o-je$"jivo-$i 5a% i ne%i -u i-$i -$upanj -rednjo+%o"-%og
mehanizmi -udje"ovanja unu$arnje -$vari nije !ezna5ajan varija!i"no-$i %oju ni$i
predvid"jiva4 ni$i -e o$%"oni$i uzro%e. To 5ini dva razma$ranja %oja -u po$re!na
jednom da -e 0a1!e-$immungen iz raz"i5i$ih razdo!"ja4 a%o je ve, zapo-"en u
iden$i5nim vanj-%im uvje$ima4 nije -e "a%o mo/e u-poredi$i %ao da ni-$e uvjereni
-ama 5injenica u-poredivo-$iC %ao drugo4 da ne -amo da dije"i dugu niz e%-perimena$a
u -%upine prema raz"i5i$im e%-perimen$a"nim uvje$ima4 a"i i na vrijeme da i-$ra/i4 %ao
po-e!no4 i op,eni$o vo"e rezu"$a$ izra5una &ra%cija dugo$rajne -uBenja u$r"i zajedno4
%ao rezu"$a$ cije"e un&rac$iona$ed zaredom u i-$o vrijeme nerije+eno.
Op,eni$o4 &ra%cioniranje ima predno-$ da na- uvjeri u manjoj i"i ve,oj
%onzi-$en$no-$i rezu"$a$a da -e provodi mogu,i napreda% vje/!e i +$o je g"avna -$var4
onaj - du/im -uBenja 5e-$o u -upro$nom -mjeru -ama o-je,a"a od"u%a4 u$jecaj
unu$arnjih poreme,aja e"iminira$i -igurnije jedno-$avnih na5ina nego pri "ije5enju
primjed!e u cje"iniC ao +$o je vid"jivo iz ra-prave po-e!nih me$oda.
0eBu$im4 rezu"$a$ izra5una -va%e &ra%cije z!og manjeg !roja proma$ranja +$o ga
upi-a$i4 -amo manje -igurno-$i nego da od u%upno-$i. Eo4 izra5un vjeroja$no-$i
po%azuje da oporavio %om!iniraju,i rezu"$a$e &ra%cijama -igurno-$i4 ono +$o je
izgu!"jeno od -$rane &ra%cioniranje na pojedincaC na%on 5ega jo+ uvije% po-$oje
odreBene predno-$i &ra%cioniranje.
Od druge -$rane4 meBu$im4 pove,ava - &ra%cioniranje4 pro!ir"jivo-$ $re$mana i
pred-$av"janje -uBenja4 a !roj po%u+aja da -e -$av"ja na -amo dje"i, ima jednu4 -amo -
ve"i%im !rojem e%-perimena$a ne-$aju u na5inu pravo i %rivo -"u5ajevima i zna5i
pogre+%u4 da -e one-po-o!i$i u -"u5aju da -e -ma$ra ma"im -$rane %ore%cije4 i"i
primjenom uvije% i-$i i-pi$ni !roj4 mo/e u$jeca$i na ve"i5inu dimenziju vrijedno-$i4 +$o
je $eore$-%i po%aza$i i do%aza$i i-%u-$vom.
Sva%i ma"o +ireg -%upa e%-perimena$a po$re!no na-$avi$i za ne%o"i%o dana i"i 5a%
$jedana i mje-eci4 a po%u+aji pravi"nim vremen-%im in$erva"ima +$o je vi+e mogu,e i
redovi$o podije"jene4 %oja -adr/i mnogo i-$ih po%u+aja +$o je vi+e mogu,e %a%o !i i-$a
i"i -ime$ri5ne -%"ono-$i odje"a. S$rogo pridr/avanje &i%-nu !i u $im odno-ima4 ne -amo
doprino-i $ome da po%u+aje raznih dana u-poredive jedna - drugom da -e pre-e"e u i
do!i$i %a%o !i -prije5i"i %on&uziju i gre+%u u ra-poredu e%-perimen$a"nim uvje$ima4
a"i i da -e pojedno-$avi izra5une i !i"o Da !i -e o"a%+a"o %ori+$enje !i"o
proma$ranja. Do% a%o 5im prije puno proma$ranja4 -ada4 u ovom -e u-%oro u $oj
epizodi4 -ada pod $im o%o"no-$ima4 !ez &i%-ne u-%oro zapo+"java one o!i5no pa$i
%ori-no-$ zapa/anjima u -va%om pog"edu. Op,eni$o predno-$4 %a%o !i -e po-vuda4
5ini na+ na5in -amo - vi+e o-je$"jiv $vrdnjama da vi+e de$a"ja da je neophodno da -e
organiziraju u cje"ini4 $e da -e u ci"ju.
U principu4 ja !i i-$o proma$ranje -uBenja za -eriju %oja proBe %roz ne%o"i%o dana4
uvije% o$pri"i%e u i-$o do!a danaC Tu mo/e !i$i uda"jeno-$ od vrijeme -pavanja i hrane
uno- mo/e u$jeca$i na omjere o-je$"jivo-$i $re!a i-pi$a$i. 0o/da $a%av u$jecaj je 5e-$o
zanemariva4 pa jo+ a%o je i%ada zadovo"java u-pored!a nacr$ana u o%o"no-$ima u
jedna%om omjeruC 0eBu$im4 $o je $e% $re!a i-$ra/i$i po-e!no4 i !i$i uvije% po/e"jno
prije $a%ve i-$rage Ova mjera predo-$ro/no-$i4 %oja je4 u-pu$ re5eno4 -amo u pravi"u
odr/ava$i &i%-ni red u o%o"no-$ima u vrijeme e%-perimena$a4 u dogaBa.
U $om -mi-"u4 pre-uda $re!a"a !i -e $eme"ji$i na na+im me$odama na pu%e izjave
o-je,aja4 ve"i%a pa/nja mora -e pazi$i da -e ne -$rane u$jecajem ideje o o5e%uju,i da
,e !i$i prim"jene rezu"$a$e4 -amo +$o -i -pomenuo u$jecaj ma+$e odr/ava4 $a%oBer ,e
odredi$i. S druge -$rane4 a"i ne -mijemo4 za iz!jegavanje imaginarnog u$jecajem
ma+$e4 proce- !i ih $a%o re,i -"ijepa.Ponudi$i %a%o u na+im me$odama pred-$av"jaju
dogaBaje.
Ra-pored e%-perimen$a"nim uvje$ima4 -nimanje proma$rane vrijedno-$i4 zajedno
ra5unaju,i pogre+%e i"i prave i %rive predme$e4 %ao +$o -u -ve da -e $eme"ji na njemu
-u zapi-i po-$avi$i i %on$ro"ira ponav"janja i"i na drugi na5in4 da -e u izno-u od
za!i"je/eno4 :u-ammenzuzPh"enden a %oji -e ra5una na ne%i drugi na5in -e iz!je,i
neiz!je/no pogre+%aC i na -nimanje i %ori+$enje -amo g"eda$i nera-%idivu "oja"no-$.
Po+$ivanje pravi"a po$onji je jo+ va/nije i $e/e nego +$o !i ne$%o mogao mi-"i$i na
prvi pog"ed. Ea%on i-%u-$va -am napravio za mene i moje -uradni%e proma$ra5a4 ne
vjerujem $o$a"izacije i izjave %oje ni-u na drugi na5in %on$ro"ira ponav"janja
i"i. Ta%oBer -mo previdje$i 5a% i a%o ponovi4 !rojanjem4 po izra5unu4 pogo$ovo a%o je
$o u5injeno u!rzo na%on druge u i-$om o!"i%u4 a"i gre+%e jedna%o "a%o %ao i-prav%a
&on$ pogre+%e. Ejega i oprez u $om pog"edu ne preporu5uje dovo"jnoC i $a%o neugodno
ponav"janje i"i druge %on$ro"e mo/e !i$i -e!i do-adne radnje4 pa je nu/no %a%o -e ne
!i ugrozi"a predno-$ pa/"jivog proma$ranja pru/aju,i u njihovoj upo$re!i.
Oa% i prije -nimanja4 a"i mogu u pravi"u po$re!nih me$odo"o+%ih izmjena na
o%o"no-$i vr"o "a%o gre+%u po5ini"i z!unjuje 5injenica da drugi u dogovoru4 i"i
na-$ava% do!i$i ne%o"i%o i-$ra/iva5%ih odje"a !ez po$re!nih promjenaC Da%"e4 mora -e
napravi$i %on$ro"ni o-$avi"i u $om pog"edu v"adavine.
D$o -e $i5e vjerno-$i u -nimanje4 $a%o da -e o-je,a$e pre5e-$o u i-%u+enju da
po%u+aju naru+i$i 5a% i !ez rezu"$a$a4 jedno%reve$ne neo!i5ne vrijedno-$i za
proma$ranje4 Primjer npr.4 U me$odi pro-je5ne pogre+%e neo!i5no ve"i%i4 zadu/io %ao
po remi-iji pozorno-$i4 i-%"ju5i$i pogre+%e. A"i $o nema ni princip ni$i granicu i dovodi
do proizvo"jno-$i4 %oji -e mora o-"oni$i -amo na neja-ne aper&u. Ta%vi -"u5ajevi doi-$a
$re!a iz!jegava$i4 a"i a%o -e dogodi4 na-$oja$i nado%nadi$i -amo po ve"i%om !roju
po%u-a. U za%onima vjeroja$no-$i -amog -"u5aja4 na %ojima -e moraju $eme"ji$i do!ra
i z"a predme$a i me$oda pogre+%e zna5e4 je rije$%a pojava e%-$ra vu"garnih
-"u5ajevima - po$%rijepi$iC i +$o !i -e na,i ni%a%vu predno-$ da ih i-%"ju5i$i u ra5une
%oje moraju o-"oni$i na $im za%onima. Pa/nja mo/e na dugo$rajni niz e%-perimena$a
zadr/e na -ve nemogu,e uvije% $o5no i-$u -nagu4 a%o je !i"a u po$razi za4 primjerice
do!i$i +$o je vi+e mogu,e. Sada -u -"u5ajne varijan$e 5a% i do -"u5ajno-$i $ih me$oda4 a
$o mo/e !i$i za%on ove -"u5ajno-$i4 %oji iz"azi u ve"i%om !roju4 ni-u uznemireni
-amovo"jnom mije+anju.
Eapomena da$um zapa/anja u i-$i4 ne -amo u op,em in$ere-u !i va/no4 a"i i
po-e!no z!og povremene i"i progre-ivne promjene u o-je$"jivo-$i4 %oje -e mo/e
odvija$i $ije%om po%u-a4 mo/e o$%ri$i -amo i na pri%up"janje i %ori+$enje $e-$ova %oje
-e -ma$ra po$re!nim. O-im $oga4 +$o ,e vjeroja$no u5ini$i -ve popra$ne o%o"no-$i4 +$o
po$encija"no mo/e ima$i u$jecaj na u-pjeh i"i u-poredivo-$i e%-perimena$a4 %ao
primjer $a%vog. Tempera$ure4 5a% i a%o -e $a%av u$jecaj nije do%azano4 re%ord4 $e u
$om pog"edu4 a ne+$o za u5ini$i vi+e nego prema"o.
Od o-o!i$o ve"i%ih predno-$i4 $o je u na+em podru5ju proma$ranja4 %ada vi+e
proma$ra5i ujedine u -vrhu zajedni5%e i-$rage !i$i do!ro dje"omi5no nado%nadi"i
podr/a$i ne%i uhva$i$i dio.Eije "a%o4 proma$ra5 mo/e o!av"ja$i -ami i-$ra/uju jednu
zna5enje podru5je i"i va/niju -$ranu i-$o na v"a-$i$u u-pje+no i i-crpno4 dije"om z!og
op-ega zada$a% da i-$o 5ini vi-inu jedna%o po$re!ne %ao i od drugih %oji povezuje i-$a
neophodna je dije"om za$o +$o previ+e po%u+aja4 izravna in$era%cija dva proma$ra5a i"i
!arem jednog proma$ra5a i a-i-$en$4 pripada vanj-%im raz"ozima4 $e %ona5no4 dije"om
i za$o +$o in-pe%cija do!iva od -$rane rezu"$a$ima proma$ra5a po jednu i"i vi+e drugih
va/no u na+im -redinama nego !i"o gdje drugdje je4 z!og opa-no-$i da rezu"$a$ zna$no
ovi-i -amo o individua"no-$i proma$ra5a. Ta%o je4 prema o%o"no-$ima4 pone%ad
podje"e rada izmeBu proma$ra5a dije"jenjem proma$ranje podru5je4 dije"om
zajedni5%og -udje"ovanja i-$ih u i-$im po%u-a4 dje"omice u%"ju5i$i cije"u nezavi-nu
ponav"janje i-$ih e%-perimena$a %a%o - predno-$i -udu.
0o/da mo/emo re,i op,eni$o da u na+em po"ju4 !ez o!zira %o"i%o do!i$i pouzdan
rezu"$a$ proma$ra5a mo/e -e -ma$ra$i pouzdanim4 a%o $o nije nau5io -voju %on$ro"u od
-$rane drugih pouzdanih proma$ra5a4 jer pouzdano-$ proma$ra5a jedino jam-$vo za
vjerno-$ i $o5no-$ njegovi zapi-i4 a"i ne za op,e va"jano-$i ono +$o je proma$rana u
-e!i4 -uC Ia%o ne%im uvje$ima i za%onima prirode4 da mo/emo pre$po-$avi$i iz -amog
po5e$%a da oni ni-u !i"i -amo -$var po-e!ne individua"no-$.
ao +$o je va/no od navedenih a-pe%a$a4 in$era%cija raz"i5i$ih proma$ra5a je
zajedni5%o i-$ra/ivanje4 5ovje% !i jo+ uvije% vr"o un$ri&$ig zadr/a$i mogu,no-$
p-iho&izi5%o 0a1ver-uche na -ve na pomo, jednog 0i$!eo!ach$er- i"i agen$ima je
ograni5en. Umje-$o $oga4 jedna%o va/na %ao i %on$ro"u -vih zapa/anja u ovom
podru5ju %roz %oji nezavi-nih zapa/anja je $o"i%o va/no da je !i"o %oje vr-$e
zapa/anja u $om podru5ju4 %ao ne-me$ano +$o je vi+e mogu,e4 ujedna5enije mogu,e
iu punom v"a-$i$e dominacije $ije%om vremena4 o%o"no-$i -uBenja i red u %ojem -u
poduze$e u na-$ojanju da ih o-$vari$e4 do -ada je -amo rizi% mo/e -e i-%"ju5i$i da je
znanje o e%-perimen$a"nim uvje$ima4 5iji je u$jecaj $re!a prou5ava$i4 ma+$a da$i zna%
%oji !i naru+io rezu"$a$e. Gdje4 da%"e4 ne a-i-$en$ za ovog i"i drugih raz"oga je
po$re!no4 $o je i op,eni$o ne !i$i %ori-na4 %ao +$o je !i"o %omp"i%acija -$rojeva je
+$e$no4 +$o nije neophodno.Speci&i5na ra-prava o me$odama mjerenja vi+e pu$a je
do!io pri"i%u4 vra$i$e -e na ovu $emu - po-e!nim o-vr$om na -$jecanje prirodu odno-a
i i-%u-$vu ra-pravama %ao op,e aper&u nije do-$a$na za propi-e po-e!ice na njemu.
"0 ra%)a,ranja + o-(ed+ vre)enski# i ros,orni# +vje,a ekseri)ena,a3 s,a(ne
o-re.ke.
50
Ta%o je u-poreBuju,i dvije ve"i5ine vrijedi i za na+e me$ode4 uza-$opna pog"ed je
po/e"jno -imu"$ano4 a po$onji zapravo jedva mogu,e pozorno-$ -%re,e na -e!e
naizmjence jednu i drugu ve"i5inu. E%-perimen$ je4 da%"e4 jedna%a je u$vrdi$i4 a"i
-va%o ma"o ome$anje +$o je vi+e mogu,e %a%o !i proma$ranih u-porednih ve"i5ina4
ia%o je u !rzom -"ijedu4 uz anga/man od drugih4 i napravi$i -uperpoziciju i-$i -amo u
-je,anju. Spo-o!no-$ za u-pored!u ve"i5ine na ovaj na5in je vr"o 5udno4 %ao +$o je
ve, E( 8e!er je i-$a%nuo i da 5e%aju -voje o!razovanje jednom u !udu,no-$i o
napre$%u unu$arnjih p-.choph.-ic-. :a -ada -e mora ge&u1$ na -vojoj -$vari.
G3
Revizija S. 2;Y92;J.

Taj pog"ed na u-pored!i varija!"e ni-u izravno podudara - vremenom4 a"i -ada vodi
upravo ona%o %a%o je $o izravno ne podudara -e u pro-$oru i na $aj na5in u,i u
druga5iji odno- - hap+enju organa4 u-pje-i donije"i o -udje"ovanju mjeru. Ta%vi uvje$i4
ja ,u u%ra$%o opi-a$i %ao omjera vremen-%e i pro-$orne mje-$a gdje -e na"aze u
odno-u varija!"i. G"avne po$e+%o,e $o5an u-poredivom mjerom o-je$"jivo-$i na
$eme"ju 5injenica4 i o!u%u me$ode ug"avnom je iden$i&icira$i i i-pravi$i a%o je -udi$i
po i-$oj me$odi i &a%$ure4 %oje -u jo+ uvije% u mogu,no-$i $o u5ini$i vi+e nego +$o je
prvi pu$ za %ao vida mogu,e pojavi$iC na%on 5ega4 a"i do -ada je pozorno-$ u-mjerena
manje nego +$o za-"u/uje $emu.
U principu4 $o !i $re!a"o !i$i navedeno u pog"edu odno-a vremena da -e uzima u
o!zirI 23 vrijeme $ije%om %ojeg jedan pozdrav jednu ve"i5inu4 %ao +$o -u $e/ina drh$i
%ada je $e/ina $e-$ovi4 uda"jeno-$ razmi+"ja %ada je Augenma1ver-uche. odno-i4 i$d 63
u Sp"i$u4 %oji vam mo/e pro$e,i izmeBu %oncepcije jedne i druge ve"i5ineC ;3
vremen-%i -"ijed4 !i"o jedne i"i druge prvih zami+"jaC <3 vi+e i"i manje u5e-$a"o
ponav"janje u-porednom pri%azu prije nego +$o -e od"u5i$e. Op,eni$o4 navi%a uzima
odreBenu ujedna5eno-$ u ovim o%o"no-$ima4 a u$jecaj ma"ih raz"i%a %oje -e jav"jaju u
odvojenim e%-perimena$a4 izjedna5ava na ve"i%om !roju njih. Eo4 $o mo/e !i$i
%ori-no u me$odo"o+%om zapo+"javanje po%u+aja da -e u-po-$avi !roja5
%onzu"$acijama po$pune uni&ormno-$i i"i u-pored!e u $om -mi-"u4 i namjernih
varijan$e i-$og u5in%a da -e i-$ra/i4 %oja je do -ada vr"o ma"o $oga dogodi"o. U odno-u
na zapo-"ene %od mene $e/ina i-pi$ivanja prema me$odi pravim i %rivim -"u5ajeva4 a"i
-am -e -$rogo pridr/avao ove o!zir.
Qe"im da -e u%"ju5e ovdje4 nema op,eni$o-$i o !i$i jedna%o pa/"jivo razmo$ri$i
omjeri pro-$ornom po"o/aju u odno-u varija!"i4 jer oni -u puno !oga$ije mijenja$i
na5in i po%u-nom po"ju nego da je vrijeme i -amo -e -je$i$e na predra-udama da
dvojno-$ na+ih o-je$i"nih organa u $ome po+$ovanje4 po-e!no razma$ranje zah$jeva4
5a% i a%o -u oni po5inju u-poreBiva$i razinu o-je$"jivo-$i dup"e organa dije"om za
-e!e4 dije"om u -uradnji4 - druge -$rane4 a%o je in$era%cija meBu-o!nih in-$i$ucija i ne
mo/e -e "a%o dogodi$i u i-$om omjeru na u-pored!i ve"i5inama.
Da%"e4 $o 5ini u $e/ini Po%u+aj$e raz"i%u u procjeni $e/ine p"ovi"a4 a !roj $o5nih
-"u5ajeva u odgovaraju,em na5inu varira ovi-no o doda$nu $e/inu je u "ijevo i"i de-no
p"ovi"a4 ne z!og mi-$i5nog imovine "ijevo i de-no4 a"i %ad jednom ru%om podi,i
jedan4 drugi da podigne drugu po-udu4 vjeroja$no z!og $oga +$o o!je ru%e pona+aju
nije -a-vim jedna%e o-je$"jivo-$i4 %ada -e %ori-$i i-$u ru%u podigni$e o!je po-ude
do%azano4 jer ru%u na prije"azima iz jednog - druge -$rane -e!i ima druga5iji -$av i
na5in napadaju o!a !roda na $aj na5in ne u-pije ne+$o drugo4 +$o mogu do%aza$i
pozi$ivnim $e-$ovima4 nije ravnodu+an prema u-pjehu. Augenma1ver-uchen 5ini -e
me$odom pro-je5ne raz"i%e pogre+%e je "i norma"no uda"jeno-$4 %oja -e g"eda druge da
u5ine i-$o 44 gore i"i do"je za i-$o4 je de-no i"i "ijevo od ovoga. U odgovaraju,im
e%-perimen$e na Ta-$ma1 %o/u je %ada zapo+"javanju e%-perimen$e na -e!e4 5a% i
pomo,u pedic"ed %rug4 !ez o!zira je "i $o %rug4 %oji odreBuje norma"nu uda"jeno-$ na
de-no4 drugi ru%uje - "ijevom ru%om i"i o!rnu$o4 primjenom Ee%a%o %rug mijenja
na%on $oga i$d
O-$a$i %on-$an$an po+$ovanje4 o%o"no-$i po-e!no4 druga5ije za raz"i5i$e ve"i5ine u
u-pored!i4 vrijeme i pro-$orni po"o/aj nizom e%-perimena$a4 oni opravda$i do!ivene
mjere ono +$o op,eni$o mo/e$e da$i -$a"nu pogre+%u.
U na5inu pravo i %rivo -"u5ajevima u podru5ju $e/ine $e-$ova4 %on-$an$na pogre+%a
u%azuje na $o da4 a%o imam ve"i%i !roj -"u5ajeva u %ojima je !rod - doda$nom
$e/inom !io er-$au&geho!ene4 - ve"i%im !rojem4 gdje je !io drugi u%inu$a4 -$av"jaju,i
zajedno na pu$u4 !ez o!zira zadr/ao o%o"no-$i4 odno- prava na pogre+nim
-"u5ajevima4 a%o vr"o raz"i5i$a4 %ao i ina5e4 do!ro4 a%o imam ve"i%i !roj -"u5ajeva
gdje -u doda$nu $e/inu u "ijevo4 a gdje je !io na pravom /i"a zami-"i$i zajedno.
J 3
U
me$odi pro-je5ne pogre+%e u podru5ju Augenma19 i groping-4 %on-$an$na pogre+%a
po%azuje da pro-je5no uda"jeno-$ima %oje imam dao norma"an uda"jeno-$
procijenjene jedna%a4 na%on i%ada $o"i%o -uBenja nije !i$no -"a/e - norma"ne
uda"jeno-$i4 a"i Oe-$o -u zna$ne4 ovi-na :a%on o pro-$ornom i vremen-%om mje-$a
gdje -e na"aze u odno-u ve"i5ina4 ve"i5ina raz"i%uje po pozi$ivan i"i nega$ivan i-$ih4 $e
da ide - njom4 da je -uma pozi$ivnih od-$upanja od norma"ne uda"jeno-$i4 pozi$ivnog
izno-a pogre+%e4 odr/ana nega$ivna - i-$a"o/i$i jedna%a u ap-o"u$nim vrijedno-$ima4
5e-$o vr"o raz"i5i$ od onoga ne u-pije4 neu-poredivo vi+e nego +$o mo/e !i$i napi-an
na ra5unu nije uravno$e/en nepredvidive.
J3
Ta%oBer Renz i 8o"& je navedeno u njihovim zvu5ne e%-perimen$e po me$odi
pravim i %rivim -"u5ajevima4 da je jedan od njih !io je nagnu$ u cje"ini4 na
er-$gehUr$en4 drugi -ma$raju drugi pripadao zvu% %ao ja5i4 +$o do%azuje da je
u$jecaj raz"i5i$ih Vrijeme radnje je i ovdje4 u4 5ini o%o"no-$ima varija!i"no
$vrdio.

One mogu u ovim in&ormacijama4 even$ua"no -$avi$i nepovjerenje4 a vjerujem da je
mnogo $zv Proma$rano na $eme"ju u$jecaja iz ma+$e4 meBu$im4 -amo $a%o dugo do%
jedan nije ni napravio po%u-e pomo,u me$ode u pi$anju4 gdje -e u!rzo ,e$e -e uvjeri$i
da je 4 +$o !i po5e$i +$o /e"i$e4 -$a"ne pogre+%e ne mogu po!je,i. Le "i u$jecaj ma+$e4 a"i
$a%o ma"o - onim +$o -am primije$io u $om -mi-"u4 u igrama %oje -am pri"i5no
neo5e%ivana pojava -$a"ne pogre+%e u ovim e%-perimen$ima je ono +$o u po5e$%u
najvi+e me udario4 i prije nego +$o -am njihovo u%"anjanje do+ao4 po-$avio je u
neugodno-$i na najvi+eC i dana-4 na%on +$o -am u podru5jima4 u%"ju5uju,i $e/inu i
Ta-$ma1e-4 e%-perimen$irao u odno-u na i-$o dugo4 je %rajnji raz"og njegovog
ug"avnom neja-no mi4 i -amo 5injenica pouzdano. Ta%oBer4 i-$i ima i druge
proma$ra5e4 -am prouzro5io ponovi$i -voje e%-perimen$e4 ponovno prona+ao.
Po-$ojanje -$a"ne pogre+%e dono-i pu$ -amo %omp"i%acije4 a ne nedo-$a$a%
precizno-$i u mjerenju od -$rane na+ih me$oda4 do -ada4 jer -u i-pa"i u rea"nom
do-"jedno-$i pu$em odgovaraju,ih mjera4 au i-$o vrijeme -e mo/e odredi$i $o5no
prema njihovoj ve"i5ini4 %ao +$o -am po%aza$i u po-e!nom pa/njom od me$oda.
Ea/a"o-$4 %on-$an$no-$ -$a"ne pogre+%e ne pojav"juju u -$rogom -mi-"u. La -am
jedan dan ne -amo +$o je -%"on %ao -"jede,i dan4 na er-$au&geho!ene i"i "ijevo9p"ovi"a4
%oja $uma5i pravo i"i "in%-!e&ind"iche uda"jeno-$ u odreBenom -mi-"u %ao ve,i i"i
manjiC a"i i-$o vrijedi i vanj-%im o%o"no-$ima4 unu$arnja ra-po"o/enja promijeni$i u
$om -mi-"u u 5e-$o vr"o upad"jive -$upnja.Ea+e me$ode mogu pra$i$i $e promjene "a%o4
a"i -e mo/e na,i %ada je u pi$anju %rajnjim $o5no-$4 $e+%o,e u njima4 pod uvje$om da
-e mije+a$i varijacije -$a"ne pogre+%e u me$odi pro-je5ne pogre+%e - 5i-$im
promjenjivom pogre+%e i one5i+,uju ga4 u na5inu prava i %rivo -"u5ajevi4 a"i izno-
%oji -u u%"ju5eni u !i"o %oji drugi na5inC Da%"e4 g"avna !riga mora i,i $amo i-%"ju5i$i
mogu,e $a%ve varijacije dije"om po-$av"jenje na5in4 ne%i na5in "ije5enja opa/anja
>&ra%cionacij-%ih3 i"i 5ine,i ih !ezopa-nima.
O-im $oga4 mo/da ,e$e u %omp"i%acija na+ih me$oda -$a"nim pogre+%e ne vide na
i-$i nedo-$a$a%4 nego radije va/nu predno-$4 a%o odreBivanje -$a"ne pogre+%e je dio
ranjivi -ama p-iho&izi5%o mjeruC -amo u$jecaj onih %oji je o-je,aj -udje"ovanja
o%o"no-$i za-$up"jeni i mjereno4 a"i u i-$o vrijeme ne po-$oji mogu,no-$ da ga
e"iminira$i iz mjerenja raz"i5i$ih o-je$"jivo-$ na njega4 meBu$im4 -ada je -amo da
u5inimo. on-$an$na pogre+%a je4 da%"e4 uop,e ne od!aci$i %ao mirovanja o$pada4 a"i
pa/"jivo iz"u5uju -amo na ovoj mjeri4 da -e i-pi$a na5in na %oji 5a% i na%on -voje
uvje$e "ega"i$ie-4 -$opa ovi-no-$i u -va%om po%u-u podru5ja4 a na%on -va%e
e%-perimen$a"ne na5in. Da $o !i $re!a"o na+e me$ode proma$ranja u $om pog"edu4
proma$ranje umje$no-$i i%ada do,i opremi$i ovim ne -amo $a%o 5e-$a pojava -$a"ne
pogre+%e4 %ao +$o ne !i pomi-"io4 a"i i izvore i-$a4 %ojem $e+%o da je mi-"io da -e
o$%ri"aC nego +$o -am -e odno-i na moje Wme$ode mjerenjaW +$o ovaj &on$.
U i-$o vrijeme "e/i u o-je$"jivo-$i4 po%azuju,i me$ode za u$jecajem
e%-perimen$a"nih 5im!eni%a na -$a"nom pogre+%e4 a do%az njihove &ino,e.
Pre$hodni je da"e%o od -vega i-crp"jena +$o je zna$i i !i$i -vje-ni po$re!e navedenih
me$oda ,e -e pomo,i da e%-perimena$a. ao +$o -am du/an zadr/avamo podro!nija
o!ja+njenja ovdje o Wme$ode mjerenjaW4 -am -e ograni5io &o"gend- jo+ -e $i5e
po-"jednje dvije me$ode iden$i&icira$i najva/nije po-e!ne !odove dje"omi5no4
dje"omi5no o!ja-ni$i u %ra$%om preg"edu4 %oji ,e -e podro!nije razgovara$i u
!udu,no-$i. La pri"o/i$i za me$odu do!ra i z"a -"u5ajevima pod $ere$om %u+nji4 -
o!zirom na me$ode pro-je5ne pogre+%e i Augenma19 groping-4 nad %ojim -u moji
-ami v"a-$i$im i-%u-$vima ponude. Imena %oje $re!am u na-$av%u4 %ori-$i$ ,e -e
%a-nije $ije%om na%on o-vr$om na me$ode u pi$anju ope$.
d 0 Pose4na )e,oda %a ,o&ne i ne,o&ne s(+&ajevi)a3 kao .,o je ri)ijenjen na
,ein+ ,es,ova.
90
The >zapo5eo u 2J==3 Po%u-i na o-novu -"jede,ih izjava -e $eme"ji na me$odi
pravim i %rivim -"u5ajeva -u prvi napravio -amo u jedno-$avnoj namjeri pove,a"om
8e!era za%ona4 %a-nije u in$ere-u &ormiranja -ame me$ode na-$avi"a i pro+iri"a na%on
+$o je po-$a"o o5i$o da je $e-$ %oji -am imao na umu4 Fuji&i"m je prije i-$raga o
uvje$ima $o5no-$i me$ode4 e%-perimen$a"na i o!u%u njihovoj -$ranici ra5una -amo
pi$ao +$o nije !i"a do-$upna u vrijeme. :a ne%o"i%o godina4 $o -am -ma$rao %ao ne%u
vr-$u -va%odnevnom radu4 za o%o 2 -a$ da !i e%-perimen$i u $om in$ere-u4 a oni
guraju naprijed - o!zirom na od"u%u o !i"o %ojem odreBenom omjeru4 ve,eg !roja
dani pro"azi"i. To ne zna5i da -e i-crpno u ovom do%umen$u4 da"e%o4 0a$erija"
e%-perimena$a odra-"a o-o!a4 od %ojih je4 u ne%im od -"jede,ih pog"av"ja pojav"juju4
ve"i%e e%-perimen$a"ne !rojeve i vi+e-$ru%o ponav"janje -uBenja iden$i&icira$i va/ne
!odove u raz"i5i$im vremenima i pod promijenjenim o%o"no-$ima4 -vjedo5an-$vo
daju4 $a%oBer %ara%$erizira ve"i%a vje/!a u ru%ovanju me$odu razvijena.
K3
Revizija S. <692Y<4 ;=J && . me$odom do!ra i z"a -"u5ajevima4 %ao +$o je
primijenjen na o-je,aj pro-$ora. A#(. ra"jev-%a4 SaNon. Ge-. D.8. 77II4 !r
II .. 2JJ<. u -mi-"u -mi-"u vremena i na5ina razgovora F. Phi". S$ud. III4 -$r 26
&&.

U $om -mi-"u je va/no u na+oj me$odi za odreBivanje omjera !roja $o5nih -"u5ajeva
na !roj "a/nih -"u5ajeva i"i za u%upnog !roja -"u5ajeva4 ja ,u !i$i davanje4 priori$e$na
primjene po-"jednjeg omjer4 !roj $o5nih -"u5ajeva -a r, "a/ni -"u5ajevima -a 2 4 u%upan
!roj predme$a - n ozna5avaju4 odno-no omjer - %ojima -e moramo odno-i$i ug"avnom
!i$i - uze$i4 pa ipa%4 da %ada je $e-$ !roj podije"jen - o!zirom na proma$ranje
vrijedno-$i u jedna%im &ra%cija4 i ovaj za%on -u r i n o !roju $o5nih i u%upnih
-"u5ajeva -va%i dje"i, po-e!no je4 meBu$im4 -V !roj &ra%cija -e zove4 onda gdje vn je
u%upan !roj -"u5ajeva za proma$ranje vrijedno-$i u pi$anju. Le "i cije"i niz opa/anja4
%ao +$o je -"u5aj u cje"ini4 vi+e -e mo/e u-poredi$i -a -va%im vrijedno-$i proma$ranja4
moramo naravno vn ni$i i-$a -e mno/i - !rojem da -e u%upan !roj -"u5ajeva u cije"oj
-eriji.
Gdje pre-uda o-$aje upi$no4 %ao +$o je -"u5aj !emer%$erma1en pravo po"a9po"a -e
u!roji$i u "a/nim -"u5ajevima. a%o !i-$e iz!jeg"i $vr$%u iz $oga proiz"aze4 a"i po"a
-"u5ajeva4 ja mi-"im4 jer je u &ormiranje &ra%cije ovi-i -amo o omjerima4 -va%i
i-pravnu pre-udu -"u5aj %ao dva i-pravna -va%i pogre+an od dva "a/nih -"u5ajevaC a
-va%i gdje pre-uda o-$aje upi$no4 %ao pravo4 jedan %rivi.
S 1 je nag"a-a%4 di $e/inu -va%og od re"a$ivno up-ca"e /i"a u%"ju5uju,i op$ere,enja
!ez B, - B -u upu,eni na doda$ne $e/ine >vi+e $e/ine34 %oji -e %ori-$i u
e%-perimen$ima4 - sati 4 u vrijedno-$i %oja je izravno proporciona"na raz"i%a u
o-je$"jivo-$i4 5ime doda$ne $e/ine B, i-$a je u mogu,no-$i i-poru5i$i4 o!rnu$o je
proporciona"na4 i"i u%ra$%o4 -$upanj raz"i%e u o-je$"jivo-$i na %oji je $o u5injeno.
0e$oda -e mo/e izvodi$i na dva na5inaI prema prvoj me$odi4 $a%o da -e -amo
od"u5i$i na%on +$o je ponovio pu$ (er@iegen nane-enom /i"e4 +$o je $e/i i"i "a%+iC na
$renu$a%4 $a%o da uporno od"u5uje na%on -va%og u-porednog u%idanja o!a p"ovi"a i"i
po-$av"ja pre-udu za neod"u5ni -$e u nedoumici da de-na po"ovica !i !i"i u %rivu po"a
!e/ jedan.
FrAherhin Uvije% -am %ori-$io prvu me$oduC 4 a"i je %a-nije od!acio -ve po%u+aje
$a%o zapo-"eni4 a -amo me dr/a$i na drugoj na%on +$o -am uvjeren da ja o-o!no $o iz
da"e%o ve,e izvr-no-$i. Ee -amo da mo/e !i$i ujedna5ena proizvodnja nego prvi4 a"i
$o $a%oBer mo/e !i$i $o5na e"iminacije i odreBivanje %oji ovi-i o vremen-%om i
pro-$ornom po"o/aju 0i$ein&"A--e %oji pred-$av"jaju -$a"nu pogre+%u4 -amo drugu
me$odu4 odgovaraju,im an$i$eze $ih u$jecaja do dana- po-$i,i4 %ao +$o ,e -e pojavi$i u
na-$av%u.
Earavno4 ne$%o po5ini na%on drugog po-$up%a "a%+e pogre+%a - o!zirom na -mjer
raz"i%e %ao u prvom -"u5aju4 a !roj neod"u5nih i pogre+nih -"u5ajeva $a"o/i pomo,u
jedna%u B za i-$i u%upnom !roju -"u5ajeva je ve,i4 nego %od prve me$ode4 a"i me$oda
Ee ne$o5ne 5ini4 a%o $o ima doi-$a !i -e $eme"ji$i na po5injenje pogre+%e4 a +$o je4 uz
pomo, ve,eg B mo/e nado%nadi$i4 ne ma"im omjerima %a%o !i -e do!iveni %oje
-u %ao ma"o +$o previ+e %ori-$an za mjeru $o5no. Od druge -$rane4 druga me$oda u i-$o
vrijeme pru/a mnogo vi+e -"u5ajeva nego prvi4 a $o mo/e udvo-$ru5i$i -va%i
nadmor-%a vi-ina -u - druge $vari i"i u-poredive.
Eepoznavanje po"o/aja doda$ne $e/ine i -$oga pomo, a-i-$en$a %a%o !i -e u$vrdi"o
-va%i pu$ "o%aciju i-$i4 %a%o !i -e i-%"ju5i"a u$jecaj na ma+$u na pre-ude4 nu/no je u
prvom proce-u u drugoj na%on +$o !i -e opi-a$i u na-$av%u Izvr+en na5in njihove ne
-amo da nije po$re!no4 a"i nije ni po$re!no. To ,e !i$i mo$ivirani odreBene $o5niju
o!ja+njenje cije"e -i$uacije me$ode.
Prema primjed!u >gore3 podizanje p"ovi"a uvije% mora !i$i izvedena -u%ce-ivno4 i
dvo-$ru%o vi-ina drugom me$odom4 %ojim je u-$rojen pre-udu -$oga vidi %ao
jedin-$venog u-pjeha podizanje jednog i drugog p"ovi"a4 5ime -e u%"ju5uje dvije
jedno-$avne uzvi+enja. U $oj mjeri4 a"i na%on +$o je >gore3 propi-ani na5in -va%a
pre-uda -e o5e%uje da ,e !i$i u dva -"u5aja4 u%upan !roj predme$a od !roja
jedno-$avnog procva$a4 a ne dvo-$ru%a Uzdizanje odreBuje.
A%o -am podi,i o!je po-ude - i-$om ru%om4 pa -am ga nazva$i %ao jednom ru%om
me$odeC a%o -am onaj - jednim4 a drugi podi/e - druge -$rane4 %ao dvije ru%e. Oa% i
ru%om4 a"i je uvije% u5inio po meni - o!je ru%e4 u $om "ijevo i de-no -u primijenjene u
izmjeni5nim odje"ima $e-$iranje. Evo prava ima u -va%oj ve"i%i $e-$ -eriji pone+$o4 a"i
manje o-je$"jivi nego "ijevo pri%azanC jednom ru%om me$oda4 a"i nije -vejedno
emp&ind"i9Fher4 %ao dvije ru%e. S$a"ne u$jecaji vremen-%i i pro-$orni po"o/aja p"ovi"a
-u na%on +$o je jednom ru%om4 z@eihPndigem4 "jeva%4 de+nja% me$odu vr"o raz"i5i$e9
den. 0eBu$im4 $o nije ovdje na mje-$u za u"aza% u -pecija"i$e$ima %oje me mogu
nared!a o $ome.
Po-e!na razma$ranja zah$ijeva"o o-nivanje p"ovi"a4 %oji zajedno -a WPo%reni$e9og
op$ere,enja u$ezima $e/i+$e 1 $ipaC i $e% na%on +$o -am izgu!io do-$a vremena
po%u-ima - ne-avr+enih ureBajima4 ja -am na dnu da -e opi-a$i u%ra$%o ureBaj -
o%re$nom ru5%om va"ja% i &i%-na4 - !rodova da -e $a%o izrazim4 $vore,i %on$inuiranu
5vr-$o $ije"o4 pre-$ao u5i$ava $e/ine4 +$o je !i"o dovo"jno.
Mo"da ima neki interes, ako sam kao primjer H a &apravo to je samo primjer H
koliko male stvari se mogu postaviti i &austavio se u eksperimentima ove vrste u
neugodnosti, prije spomenuti neto nesavreno ti# objekata.
Gsprva sam se okrenuo, kao "ila jednostavnog upljeg drvenog ilindra, to sam
pokrivena s rukom odo&go. ;o, s tekim naglaskom ruka morala biti jaka geknippen
&ajedno, tako da se brodovi ne skli&nula i& ruke, me8utim, u& slab ruku bio sklon sam
po sebi, ti#o pristup. =ako8er, ujedna!enost ver&iji nije dobro jam!iti. =ada sam neka
ijevi s mjedenim tipkovnii osiguran, koja kao pola&ite igle, koje su pri!vr$ene na
suprotnim krajevima pravilan promjera posude, tako da su brodovi koji bi se temeljio
na te"ini kada se podignete. ;o, ovaj ure8aj je uskoro s#lottrig. =ada sam neka
trake !vrsto prikovan0 ali kako oni nisu teko da bi se "ile po sebi, bili su od tankog
mjedenog lima, povukli su se, kada sam otiao u ve$im glavni# utega i nije mogao
primijeniti na usporedive. ;akon to sam imao ja!i supstituirani#, ja sam smatrala je
potrebna nakon odbijanja svi# pret#odni# pokuaja napravio s ovom aparatu &a
gotovo godinu dana bri"no i naporan trud, a to prole sve isto tako, ako ne i potpuno
odba!en, ali kao ponavljanje i kontrolu, jer od mene je do sada provedena da su svi
oni pret#odni pokuaji mogu se prijaviti koristan kao suvino ili uklju!ite samo kao
povremeni inspekije re&ultata noviji0 tako8er potpuno rpi ispod njega. =o je &bog
sljede$i# okolnosti. 1ret#odno koriten od strane mene, preu&et i& prometa i
kontrolira samo ponovno vaganje tereta te"ine imale na svojim ra&li!itim o&biljnosti i
ra&li!iti# veli!ina. Sada kada su brodovi morali biti dovoljno irok da bi !ak i najve$i
su bili na mjestu, bili mali, pa !ak i veliki nisu osigurani od pomianja tijekom
podi&anja od plovila. 1retpostavlja sam da je pritisak uvijek morao pasti na istim
mjestima sveobu#vatne pram!anom strane s punom te"inom broda, koji bi mogao
nastati ni nedostatak od mogu$eg pomaka u ravnote"i u "ilama, ali nije uspio u
i&nosu ina!e treba ispitati i sukesivno istra"uju slu!ajne okolnosti koje mogu biti od
utjeaja u tom proesu kako bi ovaj predmet posebnog istra"ivanja. =o
&anemarivanje je teko 'venged. <er kad sam &adnji, ali radi sigurnosti istrage je
u!io, kao to sam radio namjerno relativno su8enja u sredini i prili!no bo!no u
plovila 2iksne optere$enje te"ine, poka&alo je dodue da je vrlina ne ra&li!ite veli!ine,
ali drugi distribuija na!in ispisa uspje#e i ako je jako uspjeti odlu!io druk!ije,
naime, brod se pojavljuje najte"e, ako je te"ina pretpostavlja sreditu /elasses, te da
ra&lika nije be&na!ajna ni kada se uspore8uju ekstremne po&iije u tom
pogledu. Sada, me8utim, mogla u mojim eksperimentima samo puno manje, a
dogodile su se slu!ajno s ob&irom na veliku koli!inu testova u glavnim dobiveni#
pomaka, koja je jednim dijelom po tome u kojoj mjeri svake glavne politi!ke skupine
u dobivenim brojevima, dijelom potvr8uje i !injenia da je 6asniji pokusi s savreniji
na!in doveli su do vrlo velik dio isti re&ultati0 Me8utim, napravio sam tim ranijim
eksperimente nema vie radosti, a otrina i obve&atnost to bio, ako ne i ijeli, ali u
pojedina!nim odre8enjima, postala nesigurna, da se ne predvi8aju poteko$e ga
nastavljate s novim aparatom umirivanja u pret#odna .
Svi e%-perimen$i4 %oje ,u mora$i me &o"gend- odno-e -e4 >pa3 izvr+ava druge
me$ode pod vr"o jedin-$venim uvje$ima4 %oje -am opi-ao %ao norma"ne o%o"no-$i i"i
norma"ne uvje$e4 doda$a% !odova ovdje privremeno4 ja -e nazna5i$i u Wme$ode
mjerenjaW mi rezerviranje . Od $ih norma"nih uvje$a -amo je od-$upi"o do -ada4 +$o je
u-pjeh $a%vih promjena $re!a -e!e %ao predme$ i-$rage.
Qi"e %oje dono-i -red-$va u %ojem -am o-$ao *a-$ S$and4 -amo u ne%oj vr-$i po"ice4
< o%omi$a4 povezani u na-$av%u horizon$a"noj %ri/a 0e--ing-$P9!en4 izmeBu %ojih -e
$o5no einpa--enden pravo%u$ni4 raz"i%uju -e -amo u de!"jini dimenzije u$ega
>dje"omice dove-$i4 dije"om cin%3 -u ume$nu$e4 $a%o da -u ima"i &i%-nu poziciju u
njemu i nije mogao %on$ro"ira$i %ad -e "i&$ vra$a. Po-uda - u5i$anim $e/inama i
po%"opcem po-$av"jenih na njima4 u -redini ma"e o$vorene %u$ije je "em"jeni4
&ormirana uz g"avnu $e/ine 1, %oji je !io pa/"jivo napravio i-$i za o!a p"ovi"a. Tada je
!io u %u$iji na-"ovnici jednog od dvaju !rodova4 doda$ne $e/ine B -e$u4 o!"i% i $a%vi
5vr-$o mje-$o na -redi+$u g"avnog $e/ine zadr/ana. Ru5%a od !rodova je o%o
horizon$a"ne o-i o%re$nom va"j%om od drva 2 par. Promjer Pa"ac4 %oji je !io pre%riven
- cije"om ru%om.
Sva%i !rod je imao i%ad po-"ije %ori-$i$e "a%+e i"i $e/e po%"opac4 zajedno - drugom4
;YY i"i <YY grama $e/ine4 $a%o da ;YY grama najmanji g"avna $e/ina 1 je ono +$o !i -e
mog"o primijeni$i4 odno-no %ada -e %ori-$i -vje$"o po%ri$i -ve doda$ne op$ere,enje
dodani. ao najve,i nag"a-a% Imam ;YYY o%viri %ori-$iC $e/i $ere$ ,e ima$i apara$ ne
mo/e -e $o"erira$i u dugoj vo/nji. Gdje nije !i"o i-pi$a$i u-pje+no-$ primjene raz"i5i$im
nag"a-cima4 imam primjenjuju o!i5no 2.YYY grama %ao g"avni $e/ine.
ao doda$ni u$ezi ug"avnom -"u/io ve"i5ina Y.Y< i Y.YJ P 1.
#ez o!zira na $o4 o!je !rodovi -u -vi podjedna%o izgraBena4 a"i je nado%nadi$i
u$jecaj od o%o neprimije,eno preo-$a"ih raz"i%a4 u -va%om i-pi$nom -erije B $a%o
5e-$o pri%"ju5en -amo u jednoj od o-$a"ih p"ovi"a pod i-$im uvje$ima.
Vi-ina nadmor-%a vi-ina je ograni5ena4 na ne%e vi-ine iznad i-pi$nog -$o"a
po-$av"jena horizon$a"no p"o5u4 $a%o da -u 6 in5a K *in. Pariz. 4 Re-pe%$ivno.
Uzvi-inama dogodi"a - go"i+avim ru%ama4 u -vojim %ra$%im ru%avima.
Ea5in podizanja je da4 a%o -e na prvoj uzvi-ini !ra5nim primjerice napu-$io !rod
prvi pu$ o!jav"jen4 u drugom je $o !i"o - de-ne -$rane4 i $a%o da"je naizmjence. ;6 od
$ih &orma$ivno izmjeni5nih uza-$opna ap"i%acija dove"a dvo-$ru%o zamah i"i ?<
jedno-$avnih vi-inama4 za %oje -e -ma$ra %a%o je puno -"u5ajeva4 -am -a/e$i
e%-perimen$a"ni odje"4 u %ojem B je uvije% "e/e u i-$im po-udama. U -redi+$u -va%og
odje"a4 odno-no na%on ;6 jedno-$avnih vi-inama4 a"i po"o/aj p"ovi"a "in%ova je
promijenio -va%i pu$ na de-noj -$rani. Ea <9pu$a raz"i5i$o vrijeme i pro-$ornog
po"o/aja4 %oji je doda$nu $e/inu B 4 $o daje4 na $eme"ju $zv %ojima ,e -e ra-prav"ja$i u
vi+e de$a"ja u na-$av%u. < g"avne -"u5ajeve me$ode4 od %ojih je -va%i -$oga je
za-$up"jena - 2? jedno-$avnog podizanja i"i predme$a u -va%om i-pi$nom
odje"u. Ta%ve odreda ?< -"u5ajeva !i"i pod amandmana %oje $re!a i-pi$a$i uvje$e I1,
B do 26 na -va%om $e-$u dan zapo-"eni4 i$d3 o!i5no J -erije i na-$avio u ve,im
-uBenjima o!i5no jedan mje-ec.
Regu"irano vrijeme %on$ra -va%e vi-ina po-ude je 2 -e%unda4 -va%a ni-%a
po-$av"janje jedne -e%unde4 in$erva" izmeBu ni-%e po-$av"janje jednog i podizanje
o-$a"im p"ovi"ima ni$i jednu -e%undu4 odno-no u vrijeme -va%i !ra5ni uzvi-ini - %oje
-e u-po-$av"ja u-pored!e i"i dva -"u5aja $o5no = -e%undi. o"i%o meBuvremenu4 di =
-e%undi4 imao -am izmeBu jedne i -"jede,u !ra5nim -va%e uzvi-ine4 %oji -e dogodio
$ije%om -nimanja rezu"$a$a. ada -e predao proce- -nimanja uvije% je u5injeno -
praznom ru%omC dvoru5nim prema e%-perimen$a"nim dana izmjenjuju - jednom i"i
drugom.
Ledan $renira u-%oro po$puno mehani5%im izvr+enje $ih operacija na pu"$4 %ao i
primjena pozorno-$ je u!rzo -a-vim mehani5%i i ravnomjerno4 $a%o da4 %ao +$o -am
mo/e do%aza$i iz mojih $e-$ po%azao -e!e4 nije vid"jivo na %raju dnevnog run9-a$
O-"a!"jeni pred-$aveC %oji je4 uz doda$nu $e/inu B, zajedno odredi$i -$a"nu
0i$ein&"A--e vremen-%i i pro-$orni ra-pored4 %ao i nepravi"na nepredviBene dogaBaje4
u -mjeru neredovi$o mijenjanje -udovi pravo $e+%i4 "ijevo $e+%a4 dvo-mi-"ena4 pada
$a%o re,i - o!je%$ivnog %ara%$era za dvo%reve$nu "i&$om u ru%u !ez da -u po$re!ni
oda!ir i o%"ijevanja4 %oji je u prvoj me$odi4 meBu$im4 +$o je $o -"u5aj.
ao na5in -nimanja je po-$av"jen $a%o da -e ne mije+aju4 $e da je do!i$i u 5e$iri
g"avna -"u5ajevima pravi"no -"u5ajevi u u%upnom izno-u ne+$o po-e!no -e !"i/i
navedenim u Wme$ode mjerenjaW.
To"i%o za-ad o vanj-%im uvje$ima po%u-a. Ea%on $oga -am o$i+ao do op,im
uvje$ima po-$up%a.
G"avni ci"j ove me$ode je4 pod raz"i5i$im o%o"no-$ima pod %ojima di&erencija"
o-je$"jivo-$ za u$ege da -e u-poredno i-pi$a$i za -va%i od u-pored!i uvje$ima
dovo"jnog !roja -uBenja vrijedno-$i 4 i"i4 u podje"i !roja e%-perimena$a
u v &ra%ciji4 v vrijedno-$i do po!ijedi$i4 a da !i -e izvu%"a mjeru raz"i%e u
o-je$"jivo-$i4 +$o 5a% i -e%undarni zada$a% mo/e dove-$i u %ore"aciju odredi$i ja5inu i
-mjer %oji -udje"uju u e%-perimen$ima -$a"ne nu-pojave.
Sada -e 5ini od po5e$%a do dana- $eme"jnu po$e+%o,u.
:namo da je o-$a"o jedna%o4 omjer od o-je$"jivo-$i za ma-e raz"i%a ra-$eC no
dvo-$ru%o ve,i ne odgovara dvo-$ru%o ve"i%u raz"i%u u o-je$"jivo-$i %ad -mo
pripremi"i i-$o 0a1!egri&&e od na- /e"i !i$i i-$ina4 a"i upo"a ve"i%a ma-a
doda$a% B, +$o %ao -u4 +$o je e%viva"en$ dvo-$ru%o o-je$"jivo-$iC a ve, od op,ih
razma$ranja mo/e u%"ju5iva$i o!avije-$.
Ta%oBer vo"i o-je$"jivo-$ !i$i vr"o ma"e4 $a%o da ,e -e4 a"i doda$a% B uvije% $a%o
ve"i%a u odno-u na 1 mo/e -e pre$po-$avi$i da -u go$ovo -ve i"i -$varno !i"o $a%o !i$i
$o5an4 a ja-no je da je najve,i pora-$ o-je$"jivo-$i onda nema pro+irenja Odno-
mo/e no-i$iC da !i -e u ovoj -i$uaciji4 jer mogu o-$a$i !"izu i"i vr"o %on-$an$an u vr"o
izmijenjenom o-je$"jivo-$i g"eda$i !ez odgovaraju,e op,a mjera o-je$"jivo-$iC !udu,i
da je -ada dovo"jno za vr"o poja5ane o-je$"jivo-$i -a zna$no ni/om u$ege dop"a$%a4
omjer u i-$om pri!"i/avanje donije$i4 i na%on $oga ocijeni$i do!i$a% u
o-je$"jivo-$i4 $a%o da je ve, od!io prirodi -$vari na popi-u -a-$av"jenom od na- na
razini ho,e. Eo %a%o prona,i pro-$or u na+oj me$odiM
Pre$po-$avimo da /e"im na primjer4 u-poredi$i o-je$"jivo-$ "ijeve i de-ne -$rane za
raz"i%ama $e/ine4 i -$avi$i u i-$im g"avnih u$ega 1 i i-$e doda$ni u$ezi B jednom
vi-inama od o!a p"ovi"a - "ijeve -$rane >*.34 drugi pu$ - pravima >R.3 %oje $a%o da -am
-e raz"i%uju4 a"i u po5e$%u -amo za *. i R.4 %oji mi omogu,uje -pajanje na ve,oj i"i
manjoj o-je$"jivo-$i o!je -$rane4 a"i da -e ne mogu u-poredi$i mjere ove o-je$"jivo-$iC i
pi$anje je4 %a%o mogu do,i do raz"i5i$ih ve"i5ina dopune B da o$%rije$e da i-$i
omjer ,e da$i za *. i R ..
S"i5no $ome4 a%o imam o-je$"jivo-$ jednom ru%om4 i"i o!je ru%e u pro-je%u4 na
raz"i5i$im 1 /e"i i-$ra/i$i. I-$i doda$a% B -u na%on i-%u-$va - ma"im 1 4 ve,i omjer
nego ve,i4 a"i $o je vi+e pi$anje raznih B -e prona+"i %oji je i-$i za razne 1Ha -u na
recipro5ne vrijedno-$i B S$upanj o-je$"jivo-$i na raz"i%e u raznim Vrijedno-$i 1 ima$i.
Ea5in pravim i %rivim -"u5ajeva u primjeni od $ada pozna$ je -amo pri%"adno da$i
nazna%u vi+e i manje4 a"i ne mo/e u-poredi$i mjera o-je$"jivo-$i ovom $renu$%u4 u
-$vari. 0eBu$im4 me$oda onda mo/e $renira$i odo!ri$i $a%av.
Po5e$%u prino- pred-$av"ja pu$ Ta$onnemen$-. 0o/e mijenja$i do% doda$a% ma-e
pod uvje$ima u u-pored!i4 do% i-$a je zamijenjen - njom. Eo4 upravo iz ve"i%u
%o"i5inu $e-$ova na -vim -iguran rezu"$a$ 5a% i za jednog $e i-$og B mo/e -e izvu,i4
ova me$oda4 +$o je ve"i%a %o"i5ina -uBenja za -va%u od uzor%ovano je B's pozivima4
ne -amo neopi-ivo do-adni4 a"i i vodi va- na mAh-am-$em Po%u+aj$e nema $o5no-$.
0eBu$im4 mo/e -e in$erpo"ira$i izmeBu o!"i/njih vrijedno-$iC i dugo vremena -am
h$je"a da mi pomogne na ovaj na5inC a"i z"o -$anje ne"agode i ne-igurno-$i 5ime -e
podi,i -amo vr"o nepo$puno. Sre,om4 $o je "a%o i po$puno "i&$.
Ea%on +$o je u na5e"u $o5no i da -e preveo po%u-ima mene vjeroja$no naj!o"je4 ia%o
-e $eme"ji na ma$ema$i5%u ana"izu4 a"i ne+$o u pra%-i4 o!i5no mogu !i$i izraBene od
!i"o %oje -$vari u odreBenom B do!iva4 na,i da B u i-$o 1 i u-pu$ i-$om %oji !i !io
odr/an mo/e zah$ijeva$i !i"o %oji drugi da$i4 $a%o je i ono +$o /e"i$e in&eriorni %ao
5vr-$a4 -amo pod uvje$om da -e 4 na%on +$o je jedan od za%"ju5uje dovo"jno
ve"i% nje do!iva. Da mo/e$e izravno4 !ez o!ra5una4 iz !i"o , gdje je dovo"jno
ve"i%a n predme$
2Y3
4 mjera raz"i%e u o-je$"jivo-$i na $o u5ini$i4 $a%o da na,i za
-$o"om %oji odgovara u$vrBenim %od na- -mi-"u ove mjereC i $o ,e !i$i pri%azan
odmah4 %ao da ,e izazva$i4 na%on +$o je -amo ne%o"i%o rije5i -u ve, na pu$u %oji je
vodio na pre$po-$av%ama.
2Y3
A%o -u &ra%cioniranje ve"i%og !roja -uBenja do ma"og n -pu+$a u pojedinim
&ra%cijama4 $a%o da ,e$e izgu!i$i4 do% je u pojedinim &ra%cijama $o5no-$4 a"i oni
po!jede ponovno -pajanjem rezu"$a$e &ra%cija.

U i-$ra/ivanju $eorije vjeroja$no-$i4 na %oje -am -e uvije% iznova na+i po-$upci
na+ao po$a%nu$ in$ere-u o!razovanja4 imao -am o!zir je4 23 da je u -%"adu -
o%o"no-$ima na+eg me$odi4 -$upnju o-je$"jivo-$i za raz"i%e -$rane4 o!i5no - # odredi
vrijedno-$ mo/e !i$i za-$up"jena4 na -$upanj precizno-$i opa/anja daje Gau--ova4 pod
uvje$om da je na u-poredive dr/i moda"i$e$ me$ode precizno-$i -amo o-je$"jivo-$ -
%ojom -e uzima raz"i%a4 ovi-iC 63 da je izmeBu mogu,no-$i %oje pru/a
e%-perimena$a i proizvodima %oji mjere # na $e/ini doda$a% B, u %ojoj -e
na"azi4 odno-no izmeBu i J B, mora -e odr/a$i ma$ema$i5%i odno- %oji
izvod JB iz 4 a za$im dije"jenjem B 0jera di&erencija"ne o-je$"jivo-$i # mora -e
na,i.
To je -amo !io $aj odno-4 prva4 $eore$-%i !i -e u$vrdi"o4 %ao drugo4 da -e do%a/e
e%-perimen$om4 $re,e i-%ori-$i$i pogodan za na+e me$ode mjerenja. Te $ri zada,e i
vjerujem da -u na zadovo"javaju,i na5in rije+en4 5ime -e na5in pravim i %rivim
-"u5ajeva je vjeroja$no da -u -amo da$i pozorno-$ na -$varne mjerne me$ode.
ad je rije5 o ma$ema$i5%oj od!i$%a4 pa -am ga da$i4 jer $o nije po$re!no za
pra%$i5nu primjenu me$ode4 %oja -e preg"eda$i4 u -"jede,em
a%$ivaciju. E%-perimen$a"ni uvje$no iz"azi puno o njemu po%aza$i e%-perimen$a"no da
%ada %on-$an$na o-je$"jivo-$ odreBene vrijedno-$i u odreBenom vrijedno-$i B do!io4
izra5una$a vrijedno-$ prema na+em ma$ema$i5%i odno- za drugom B, +$o je na $o u
odreBenim o%o"no-$ima i-pravno prona"azi e%-perimen$i4 do% dopu+$aju naravno
manjih od-$upanja nego pi-a$i o premca proce-imaC 9 I"i4 +$o je -amo jo+ jedan o!"i%
i-$e %u+nje da4 - jedna%om o-je$"jivo+,u4 a"i raz"i5i$ih B do!ivenih e%-perimen$a"nim
uvje$ima na%on +$o je4 na $eme"ju na+e ma$ema$i5%i odno- $a!"ica
vrijedno-$i JB da$i4 %oja je proporciona"na B -u.
22.3
:a do%aza i-$ih4 a"i -u mi vr"o
op-e/an niz op-ervacija na zapovijedi %oje ,u re,i u Wme$ode mjerenjaW. Ta%oBer ,e
-e prove-$i na ne%om od i-$e u K. i 26. pog"av"ju od -e!e.
223
od di&erencija"nog o-je$"jivo-$i onih %oje -e ovdje4 - 1 >a"i ne
i B, do% B o-$aje ma"a3 promjenjiva4 $a%o da -$a"no je po%u+a$i - %on-$an$nim
o-je$"jivo-$i 1 zah$ijeva.

Ea%on $oga4 predme$ je pra%$i5%i 5i-$a mo/e pred-$av"ja$i $a%o da -va$%o u
o!raz"o/enju $re!a da$i pravi"a4 pa 5a% i !ez ma$ema$i5%e pozadine4 me$oda mo/e
radi$i 5a% i !ez mjerenja uvid. Ta%oBer ,e$e !i$i u mogu,no-$i $o u5ini$i -
povjerenjem4 na%on +$o $eore$-%i derivacija i-$e %on$ro"e morao odu+evi$i pozna$og
ma$ema$i5%og v"a-$i4 i %on$ro"a od -$rane i-%u-$vo je $a%oBer !i"o pre-udno.
Ma,e)a,i&ka rire)a6 i od4i,ak od ra&+na o4i&no na&in ravi) i krivi)
s(+&ajevi)a.
17.0
0eBu$im4 do -ada ne po-$oji apriori-$ic princip4 %ao +$o je4 ovi-no o ve"i5ini
g"avnog $e/ine 1 omjer u -$a"nim doda$nim $e/inama B mora promijeni$i4 a"i $o
$re!a -hva$i$i -amo %ao pi$anje previ+e %on-$a$ivnog e%-perimen$om za%ona4 pa je4
meBu$im4 mogu,e je u -%"adu - na5e"ima Teorija vjeroja$no-$i priori odredi$i %a%o
-ama odno- mora promijeni$i >ve"i%i nuvje$34 a%o u -$a"nom g"avni u$ega 1 i !i"o
do-"jedan raz"i%e u o-je$"jivo-$i sati doda$ne promjene $e/ine i"i 5a% i u$jecaj
promjena4 %oja odreBuje o5i$o pre$e/a%4 i ovdje 9 jednom i za -ve -$rane B mo/e
za-$upa$i. Eaime4 u ovom -"u5aju4 prev"adavaju i-$a na5e"a4 na%on +$o -$e unije"i i
do-"jednu precizno-$ proma$ranja4 promjene u re"a$ivnom !roju pogre+a%a
proma$ranja mo/e !i$i odreBena u -%"adu - promjenama u njihovoj ve"i5ini. Odno-
izmeBu $e =o, meBu$im4 onima %oje -e ovdje nije %ona5an izraz4 a"i -amo in$egra"ni
izraz pred-$av"jeni %oji moraju !i$i za-$up"jeni u $a!"i5nom o!"i%u za pra%-u odno-a4
%ao +$o je u5injeno u na-$av%u.
263
Revizija S. J<92Y<.
U &o"gend- - !i$i ozna5eni -a-$avni naziv4 %oji ovdje do"azi u igru je i-$a4 %roz %oje
re"a$ivni !roj i"i vjeroja$no-$ pogre+%e u da$i ograni5ava ve"i5inu odreBuje -amo $o4
o!i5no do $o5%e na%on +$o je ozna5en4 pogre+%a po"a doda$nu $e/inu pojav"juje4
$o
gdje je *udo"&H-che !roju e 4 !aza !roj prirodnih "ogari$ama4 t K J K # je
mjera precizno-$i u Gau--ove -mi-"u. Vrijedno-$ t, %oji je dao vrijedno-$ pripada4
mo/e -e na,i na mnogim mje-$ima u $a!"i5nom pred-$av"ja4 %ao u
#er"inu. a-$ronom. F ... Lahr! 2J;< -$r ;Y= i da"je na t S 64YC a po-e!no -e pojavio4
-ada vi+e ne u $rgovini %njige da !i ima"i izraBuje druge "i$ogra&ije -$o" do t S
;.YC $a%o da a%o 4 na%on +$o je do!io Ovime i-$odo!no t i"i mo/e dr/a$i
dao.
Sada odmah na%on4 od $eme"jne va/no-$i za na+e me$ode4 jednad/!e ,e -e do%aza$i
pomo,u ou$ mo/e izve-$i.
i na%on $oga
Iz $ih odno-a je do"je dovo"jno4 izmeBu i izvu,i %ao +$o je ovaj u primjeni i
razma$ranje. To proiz"azi iz proma$rane vrijedno-$i -$rane jednad/!e 4
na"azi -e u $a!"ici cje"ovi$e vrijedno-$i na $ome4 i podije"i$e ga -
do # do!i$i4 i"i B, a%o je4 %ao +$o je u5injeno %od na-4 J na5in pravim i %rivim
-"u5ajevima $raje -amo po"a $a%o ve"i%a %ao $eoriji pogre+a%a. 0eBu$im4 %a%o !i ne
-amo iz prona+ao proma$raju,i -va%i pu$ do vrijedno-$i od po$re!e da -e
&ormira po-e!no4 imam $a!"icu in$egra"nog 4 gdje je odno- i t 4 proveden
je dao u jednom gdje -u jedna%i izmeBu i = je dano. To je $eme"jna $a!"ici u
na-$av%u.
0a$ema$i5%i izvod gore odno-a i je i-pi$ivanje pro& 0U!iu-4 +$o -am
pred-$avio4 pro+ao4 a na%on $oga mogu !i$iI iz ma$ema$i%e -%im ru%u %ao ein@ur&
!e-p"a$no. A"i on je imao do!ro$u4 moj ma"i ne op-$e$ri5%a i-cjeda% %ra,i i precizniji4
pu$ %oji vodi do i-$og ci"ja zamijeni$i4 +$o -am dra/e4 da%"e4 %omunicira$i umje-$o
rudni%a u na-$av%u.
0U!iu-ova odreBuje deriva$ %ao primjer4 umje-$o da raz"i%a izmeBu dva u$ega od
dva dije"a jedna%ih od od-$upanja od pravca jedna%o-$i. Princip je4 a"i in$ra/e"u5ane i
ina5e i-$i.
To je o!i5no
Vjeroja$no-$ da je po5injeno za mjerenje %o"i5ine u granicama pogre+%e 9 T
i -pada u %ojem i-pi-uje # %ao +$o je gore -$upanj precizno-$i mjernog !roj
*udo"&H-che.
#udi$e -ada na primjerI
5 %
Tri !oda u ravnoj "iniji4 5 4 a"i ne i vr"o vr"o !"izu4 a"i u -redini
izmeBu ' i % na"aze. :a n opa/anja prema na5inu pravo i %rivo -"u5ajevima4
mi-"im a pog"ed na nju da je F !"i/i od %0-$oga 5%L 5'0 n H a K b pu$a o-igura$i
da 5 do % je !"i/i od ', -$oga 5% [ 5' . Ea%on $oga4 vjeroja$no-$i za
!iheviora"ne 5' M5% i 5% M5', %ao i % 4 i ove dvije -ame vjeroja$no-$i a .
#i"o je u -%"adu
5M %
M je pravi cen$ar '%, i 5 "e/e na M 9a% ne%o"i%o -$vari na%on ' 4 $a%o da je vrijeme
moj -ud !io pravi4 a b pu$a -am !io u %rivu. Ler imam b pu$a $o5%a 5 izmeBu M i % -u
vjerova"iCTa%o -u na -va%om od $ih b Procjene u%azuju na vi+e od ma"og
"iniji J'5 pogre+ne4 pre%o M na % pre$po-$avi$i4 da%"e4 imaju -va%i pu$ do
pogre+%e\ 5M 4 na%on -vih i-$oj -$rani4 po5inio.
Vjeroja$no-$ je $o - jedne -$rane K , - druge -$rane4 gdje je 5M $re!a
-ma$ra$i pozi$ivnim %o"i5ini. Sada
T
Pa prema $ome
.
ona5no4 odno-noI

Ove dvije &ormu"e za $e !i $a%oBer mog"o o!ja-ni$i $a%oI U n pu$a "inije
g"edanja '5M%, od %ojih je -amo !odove4 a"i i % -u vid"jivi4 ne$%o vjeruje u u -"u5aju
da je M izmeBu 5i % je negdje >%ao i-$inu je3C u b -"u5ajevima >pogre+no3 da
je M negdje izmeBu ' i 5 -e na"azi. Ea i-$im dva dije"a 5% i '5 4 a"i i odno-e granice
in$egracije4 +$o je za +$o 9 #. J'5 i 4 za 9 i 9 sat. J'5 -e. Eaime4
-mjer '5M% za pozi$ivne i M uze$i %ao po"azi+$e4 a a!-ci--a- u 5 i % S
9 5M i M%, ap-ci-i od ' i 5 S 9 ujutro i 9 5M0 'M i M% -u ve, pro$iv J'5Ha%oji ,e
-e -ma$ra$i !e-%ona5an.
D$o -e $i5e 0U!iu-ova ra-ipanje.
Da !i -e -manjio primjera% "inije na primjer u$ega4 $o je
$e/ina 1 - '5, druga 1 T B - pne, du"jina od 1 N , da%"e4
%omad 5M -$rane u-pored!om4 da zaJ'5 u pre$hodna &ormu"e moraju
-u!-$i$uie9ren. Ta%oBer je 4 -u%"adno na+oj and na+a jedna%a 4 +$o je
rezu"$ira"o u &ormu"ama za izravnu primjenu na+e me$odeI
i"i a%o imamo -a-$avni
ra$%o -a ozna5avaju

.
To -mo4 %ao +$o je ve, navedeno4 precizno-$ i"i Emp&ind"ich%ei$-rma1 na+a
me$oda # je jedna%a po"ovici uze$i precizno-$ mjerenja $eorije pogre+%e4 ima
ap"i%acija unu$ar na+a me$oda nema u5in%a4 jer -e -amo na omjera t i"i # -$igneC a"i ,e
do,i u o!zir %ada -e o $ome h$io u-poredi$i rezu"$a$e na5inu pravo i %rivo -"u5ajevima
po ap-o"u$nim vrijedno-$ima - one do!ivene me$odom pro-je5ne pogre+%e4 za %oje
in$egra" dane medijaciju4 %ao i na a priori izra5un vjeroja$no pogre+%a i"i
ne-igurno-$ i"i t 4 +$o -mo na- -e ne $i5u ovdje.
O%renimo -e -ada na pra%$i5anI
Pravi"o da +$o je $o4 -amo ga vra$i$i na dane od e%-perimena$a %njigovod-$venih
vrijedno-$i u -"jede,oj $a!"ici4 %oju ja nazivam $eme"jnim $a!"icu me$odu do!ra i
z"a -"u5ajevima4 odgovaraju,e vrijedno-$i t S JB po-je$a >in$erpo"acijom %onzu"$acija
A%o vrijedno-$ nije pronaBen $o5no u $a!"ici3 i dije"jenjem ovu
vrijedno-$ B vrijedno-$i # %a%o !i -e u$vrdi"o +$o je po$re!no Emp&ind"ich%ei$-ma14 i"i
na -$a"nom ra&voju vrijedno-$i 5ime -e na+ao t S JB i odmah %ori-$i$i za mjerenja4 +$o
je povo"jno u mnogim -"u5ajevima.
Ovo pravi"o je dovo"jno a%o -e uz %on-$an$ne $e/ine vi+%ovima B -u pri-u$ni %oji
mo/e pre-udu4 gdje -e vi+a% $e/ine padne u$vrdi$i4 i"i a%o je $a%va po dogovoru
e%-perimena$a ve, u do!i$i na vrijedno-$i nema druge -$a"ne 5im!enici mogu
-ma$ra$i nado%nadi$i. A%o ne4 i,i u vrijedno-$i t 4 -$a"na 0i$ein&"A--e jedno -C on vi+e
ne ovi-i -amo o sati i B %ada je pod Buvije% -amo doda$no o$e/a"o je razumio4 a"i i
od onih - 0i$ein&"A--en izC jedno-$avna podje"a vrijedno-$i t do B mo/e onda
naravno # vi+e ne mo/e na,i i-pravno4 a vrijedno-$ t 4 5a% i na -$a"nom B, ne4
umje-$o sati -e odno-e na u-poredivoj mjeri4 a%o ne i -a B 0i$ein&"A--e -u $a%oBer
%on-$an$na. A"i nudi propi-no oprem"jeni me$oda uz odgovaraju,u primjenu $eme"jne
$a!"ice Ovdje je jedno-$avan na5in "ije% je ono +$o po-e!no ,e !i$i rije5i u na-$av%u.


Osnove Ta4(i"a na&in+ ravi) i krivi) s(+&ajevi)a
180
.

t K JB raz". t S JB raz". t K JB raz".
Y.=Y Y.YYYY 2GG Y.G2 Y4;K2; 6YJ Y , K2 Y4K<J2 <==
Y4=2 Y.Y2GG 2GJ Y.G6 Y4<262 626 Y.K6 Y4KK;? =YY
Y.=6 Y.Y;== 2GG Y.G; Y4<;;; 62? Y.K; 24Y<;? ;=J
Y.=; Y4Y=;6 2GJ Y.G< Y4<=<K 66Y Y.K< 24YKK< ?;G
Y.=< Y4YG2Y 2JY Y.G= Y4<G?K 66= Y.K= 242?;2 G<J
Y.== Y4YJKY 2GJ Y.G? Y4<KK< 6;Y Y.K? 246;GK K2J
Y4=? Y42Y?J 2GK Y.GG Y4=66< 6;? Y.KG 24;6KG 26;<
Y.=G Y426<G 2J2 Y4GJ Y4=<?Y 6<6 Y.KJ 24<=;2 2KYG
Y4=J Y42<6J 2J2 Y.GK Y4=GY6 6<K Y.KK 24?<;J

Y4=K Y42?YK 2J6 Y.JY Y4=K=2 6=G 2.YY

Y.?Y Y42GK2 2J; Y.J2 Y4?6YJ 6?=

Y.?2 Y42KG< 2J? Y.J6 Y4?<G; 6G<
Y.?6 Y462?Y 2JG Y.J; Y4?G<G 6J=
Y.?; Y46;<G 2JJ Y.J< Y4GY;6 6KG
Y4?< Y46=;= 2KY Y.J= Y4G;6K ;2Y
Y.?= Y46G6= 2K6 Y.J? Y4G?;K ;6?
Y.?? Y46K2G 2K< Y.JG Y4GK?= ;<;
Y.?G Y4;222 2K? Y.JJ Y4J;YJ ;?=
Y.?J Y4;;YG 2KK Y.JK Y4J?G; ;JK
Y4?K Y4;=Y? 6Y6 Y.KY Y4KY?6 <2K
Y.GY Y4;GYJ 6Y=
2;3
. revizija S. ?? & $eme"jna -$o"ovi za op-e/nog $e-$iranja vidje$iI O
0a1!e-$immungen pro-$ora -mi-"u4 A#( DS Ge- 8. d ... 774 S. 6Y< &&.

Primjed!e. 23 Da%"e4 $o je -amo na omjera t i"i # -$igne4 -am -e !rine o !roj%ama u
vrijedno-$i t -$o"a umje-$o %ori+$enja %ao decima"ne raz"om%e +$o cije"im
!rojevima. Da%"e4 $o ,e -e uvije% dogodi$i u !udu,em vod-$vu izra5unava -e prema
vrijedno-$i -$o"a. 63 To je -amo po$re!no4 $a!e"arnih vrijedno-$i po-$avi$i iznad
Y4=. DoBi$e +$o 5e-$o nije u da$im e%-perimen$a"nim uvje$ima na ve"i%a da B odvija za
ovo i"i ono ,e -e ra-prav"ja$i u na-$av%u g"avne -"u5ajevima4 vrijedno-$i i-pod Y4=
prije4 $a%o da je uzeo radije u %o"oni po-je$i$i TA9#e""e4 a
odgovaraju,u vrijedno-$ t - nega$ivnim predzna%om u %a-nije dovodi do jednad/!i za
odreBivanje JB, 6S, J7 uve-$i. ;3 $a!"ica daje za S 24 odno-no za -"u5aj da -e -vi
-"u5ajevi i-pa-$i pravo4 !e-%ona5nu vrijedno-$ za t. Ovdje4 meBu$im4 nije -$rogo
po$re!ni !e-%ona5an !roj zapa/anja. Op,eni$o4 mora$e B dovo"jno ma"i i n dovo"jno
ve"i% da -e da $aj -"u5aj ne dogodi.
Eajpovo"jniji na5in je i-%ori-$i$i pre$hodne $a!"ice4 a%o va- jednom i za -ve -
njegovim zapa/anjima n S 2YY $raje4 odno-no -va%i r odreBen za 2YY -"u5ajeva4 a
ve,e -uBenja u dje"i,u 2YY dionica na%on +$o pojedinac do!iva od njih $9vrijedno-$i za
%om!inira$i izno- i"i pro-je5ne vrijedno-$i4 jer "ije5enje je &ra%cij-%i iz drugih $o5a%a
po$re!na i"i %ori-na -vejedno. U -$vari4 $o je onda u %o"oni -amo pome-$i Hnu"u i
decima"ne $o5%e naprijed na one do!ivene e%-perimen$a"nim !rojeva O da ga odmah
na,iC ne -amo podje"a4 a $o ,e va- -pa-i$i u &ormiranju vrijedno-$i 4 a"i i nema
po$re!e za in$erpo"aciju4 %ao i onda -vi i-pi$ni !rojevi r -amo -$avi$e izravno u $a!"ici.
8o&ern jedan drugoga n oda!ran %ao 2YY4 uvije% ,e$e vrijedno-$i -u-re$ %oji -e
nije na+ao $o5no u pre$hodnoj $a!"ici. Tada mo/e$e %ori-$i$i raz"i%e u raz"ici -$upac
pri%azuje odgovaraju,e t vrijedno-$i "a%o odredi$i jedno-$avnim in$erpo"acijom4 pri
5emu -e o S Y4J= najvi+e po 296 jedinica po-"jednjeg decima"u u t vrijedno-$i
mo/e !i$i od-u$an4 +$o je neva/no4 jer Oe$vr$i decima"e mje-$o za opa/anja ove vr-$e
ugovaranja iona%o -e mo/e proma$ra$i %ao "u%-uz. Ea vi+im vrijedno-$ima 4
meBu$im4 jedan ,e na $aj na5in !i$i u redu - ovom in$erpo"acijom4 vi+a $e vrijedno-$iC i
dodajem4 da%"e4 zavr+i$i zadnji dio -$o"a ne%o"i%o doda$nih -$o"ova na %ojima -u
vrijedno-$i -u !"izu jedni drugima4 i uz njihovu -ug"a-no-$ da ,e !i$i dovo"jan za
-ve -"u5ajeve %ao pod"oge druge in$erpo"acije.
2oda,na Ta4(i"a I.

t K JB raz". t K JB raz". t K JB raz".
Y4J;YY Y4?G<G GY Y4JJ6= Y4J;KG K2 Y4K;YY 24Y<;? 2;;
Y4J;6= Y4?J2G Y4JJ=Y Y4J<JJ Y4K;6= 24Y=?K
G2
G6
G6
G;
G<
G=
G?
GG
GJ
GK
JY
J2
J6
J;
J<
J=
J?
JG
JK
K6
K;
K=
K?
KJ
2YY
2Y6
2Y;
2Y?
2YJ
22Y
226
22=
22J
26Y
26;
26G
2;Y
2;G
2<6
2<?
2=2
2=?
2?6
2?J
2G=
2J6
2K2
6YY
622
666
6;?
6<K
6G6
6KY
;2?
Y4J;=Y Y4?JJJ Y4JJG= Y4J=JY Y4K;=Y 24YGY?
Y4J;G= Y4?K?Y Y4JKYY Y4J?G; Y4K;G= 24YJ<J
Y4J<YY Y4GY;6 Y4JK6= Y4JG?J Y4K<YY 24YKK<
Y4J<6= Y4G2Y= Y4JK=Y Y4JJ?< Y4K<6= 2422<=
Y4J<=Y Y4G2GK Y4JKG= Y4JK?6 Y4K<=Y 242;Y2
Y4J<G= Y4G6=; Y4KYYY Y4KY?6 Y4K<G= 242<?;
Y4J=YY Y4G;6K Y4KY6= Y4K2?< Y4KJYY 242?;2
Y4J=6= Y4G<Y= Y4KY=Y Y4K6?G Y4K=6= 242JY?
Y4J==Y Y4G<J6 Y4KYG= Y4K;G; Y4KJJY 242KJJ
Y4J=G= Y4G=?Y Y4K2YY Y4K<J2 Y4K=G= 2462GK
Y4J?YY Y4G?;K Y4K26= Y4K=K2 Y4K?YY 246;GK
Y4J?6= Y4GG2K Y4K2=Y Y4KGY; Y4K?6= 246=KY
Y4J?=Y Y4GJYY Y4K2G= Y.KJ2J Y4K?=Y 246J26
Y4J?G= Y4GJJ6 Y4K6YY Y4KK;? Y4Y?G= 24;Y<J
Y4JGYY Y4GK?= Y4K66= 24YY=? Y4KGYY 24;6KG
Y4JG6= Y4JY<K Y4K6=Y 24Y2GK Y4KG6= 24;=?K
Y4JG=Y Y4J2;< Y4K6G= 24Y;Y? Y4KG=Y 24;J=K
Y4JGG= Y4J662 Y4KGG= 24<2G=
Y4JJYY Y4J;YJ


2oda,na Ta4(i"a II.

t K JB raz". t K JB raz". t K JB raz".
Y.KGY 24;6KG 2YG
2YK
226
22=
22K
26;
26J
2;6
2;J
2<6
YKJY 24<=66 2=Y
2=?
2?;
2G;
2J2
2K6
6Y=
62K
6;<
6?Y
YKKY 24?<=Y 6GJ
;Y<
;<;
;JK
<=Y
=;K
?GG
K66
2<KK

Y4KG2 24;<Y< YKJ2 24<?G6 Y.KK2 24?G;J

YKG6 24;=2; YKJ6 24<J6J YKK6 24GY;6
Y.KG; 2.;?6= Y.KJ; 24<KK2 Y4KK; 24G;G=
Y.KG< 24;G<Y Y4KJ< 24=2?< Y4KK< 24GG?<
YKG= 24;J=K YKJ= 24=;<= YKK= 24J62<
YKG? 24;KJ6 YKJ? 24=;;G Y.KK? 24JG=;
Y4KGG 24<22Y YKJG 24=G<6 YKKG 24K<;Y
Y4KGJ 24<6<6 Y.KJJ 24=K?2 YKKJ 64Y;=6
Y.KGK <4<;JY YKJK 24?2K= YKKK 642J=2
2.YYY

U -e!i4 !roj n K 2YY nema o-o!i$im -%"ono-$imaC i ja -am o-o!no odr/ao n K 2YY
uvije% n S -$avi$i ?< u o-novi -ve moje ve,em nizu e%-perimena$a u &ra%cijama
- n Sp"i$u S ?<4 +$o je po-e!no o!ra5unava od &ra%cija t 98er$he na%on $oga dodao4 i
%ori-$i -e ovaj izno- vrijedno-$i i"i nau5ene "e%cije pro-jeci. Raz"og je !io da je ?<4
%ao mo, 64 g"avna da"je podje"e -a 6 je -po-o!an za vi+e od 2YY4 a ja -am h$je"a da !i
$o u po5e$%u !i"o o$voreno za &ra%cioniranje. a-nije4 pre-$ao -am i,i da !i -ve
po%u-e u $om pog"edu mo/e u-poredi$i %ao da -e nevjeroja$no %ao na%on $oga4
ve"i5ina n, +$o -$e -$avi"i na raz"og4 ima odreBeni u$jecaj na ve"i5inu mjerenja4 %oji
mo/e dr/a$i !i"o gdje u-poredi$i mora. O!i5no -e %ori-$i po meni &undamen$i -$o"4
da%"e4 prijevod pauze -amo na pre$e% u decima"ni raz"oma% i in$erpo"acije4 %a%o je
navedeno na $a!"ici4 jedna%a r, pripadaju n S ?<4 po-$avi"iC i ja ,u doda$i na ovaj
dire%$orij 5a% i %ada je $o O-$a"a i-$i radiN /e"i$e %ori-$i$i.
Te)e(jna s,o( %a n 9 :;.

r t K JB r t K JB
;; Y4Y6GG <K Y4=26;
;< Y.Y=== =Y Y4=<KY
;= Y4YJ;; =2 Y4=JG;
;? Y42226 =6 Y4?6G;
;G Y42;K< =; Y4??K=
;J Y42?GG =< Y4G2<;
;K Y42K?< == Y4G?2K
<Y Y466=; =? Y4J2;<
<2 Y46=<G =G Y4J?K?
<6 Y46J<< =J Y4K;6Y
<; Y4;2<G =K 24YY6?
<< Y4;<=? ?Y 24YJ<J
<= Y4;GG6 ?2 242J=2
<? Y4<YK= ?6 24;2G6
<G Y4<<6G ?; 24=6;2
<J Y4<G?K ?<

:a "ije5enje moje ve,e -erije4 %oja uvije% -adr/i vi+e-$ru%e od ?< -"u5ajeva4
u-poredno - &ra%cij-%om $o5%e "ije5enja4 a"i i u cije"o-$i i"i ve,im odje"ima i-$e
udo!no-$i4 imam ve,i -$o" zan S =264 gdje ?< je J pu$a u%"ju5ene4 izgraBena4 iz %oje
$a%oBer -$o"ovi za izravno n S ?<4 S 6 . -$rma ?< S <4?<. :!og pada4 >vidi gore3
navedeno4 $a!"ica -a-$avni i -$jecaj >vidi gore3 nazna5eno izjednja5ava i je
na5in na %oji -u -$ru5njaci jedno-$avno >pomo,u in$erpo"acije3 -$o"ovi za proizvo"jna
%ardina"nim !rojevima n mo/e dizajnira$i. U $om -"u5aju4 vjeroja$no ,e$e radi$i ono
+$o o-novni !roj n mo/e -e iza!ra$i odr/ava$i uvije% i-$i za -ve -uBenja4 uvije% -e
vra$i$e - ve,im !rojem e%-perimena$a %oje &ra%cioniranje na i-$om -$o"u i njegova
jednom po-$avi$i $o jednom za -vagda.
Ug"edni $eme"jna $a!"ice -ada mo/e$e %ori-$i$i da -e iz onoga +$o je4 za
dani B i 1 je do!i"a4 na B za$vori$i +$o je na i-$oj o-je$"jivo-$i sati i -$oga
i-$u 1 >od sata -a 1, a"i ne - Bpromjene3 ,e !i$i po$re!no4 !i"o %oja !i"o %oji drugi
da$i $a%o da je po$re!no -amo da -e drugi u $a!"ici odgovaraju,i t $ra/i$i i po-$avi$i
-"jede,i omjerI a%o je t K JB o!a dje"a4 $a%o da -e $o odno-i B i-$a . S druge
-$rane4 mo/e$e o$i,i na $a!"ici danoj B H s odgovaraju,e vrijedno-$i pronaBene4 a%o
je $a%va B dano4 do% J o-$aje %on-$an$na. 0eBu$im4 $o nije "a%o u pra%-i dove"o do
$ih ap"i%acija pomo,u na+e me$ode pu$em gore odreBivanja # i"i o%o"no-$ima
-amo t o-$aje4 na%on 5ega po-"jednji -$igne Ever.$hing.
Ee -mijemo za!oravi$i da je navedeno jedno-$avno %ori+$enje -$o"u odvija -amo u
odreBenom -$anju4 $o o5i$o pre$i"o-$4 o-im ne-re,a4 -amo B ovi-iC U -$varno-$i4
meBu$im4 $o jo+ uvije% ovi-i o -$a"nim u$jecajima vremen-%i i pro-$orni po"o/aj odC a
prema $a!"ici !i$i izvedena vrijedno-$ t 4 u ovom -"u5aju nije -amo S JB, a"i
S # IB T MP, gdje je M je a"ge!ar-%a -uma -vih -$a"nom 0i$ein&"A--e %oji jo+ uvije%4
o-im B u$vrdi"o prividni pre$i"o-$i. Vezano za pra%$i5ni zada$a% je %om!inira$i
i-pi$ivanja i njihov o!ra5un4 $a%o da M %ompenzira4 a jedan na i-$u
vrijedno-$ JB vra$i4 +$o !i -e do!i$i !ez po-$ojanja 0i$ein&"A--e -$rane iznad
jedno-$avnog Ge!rauche $a!"ice.
Ono +$o je -ada rije5 o Uvje$no4 jer je na+a norma"no izvr+enje na5in gore4 govor je
izra5una$a i-$o za $u -vrhu. Ovdje -e mijenja vr"o norma"nom na5inu rada izmeBu
5e$iri o-novna -"u5aja na-upro$ vremen-%om i pro-$ornom mje-$o u doda$ne $e/ine4 i
$o 23 A%o i-$a -e na"azi u "ijevom /i"a4 a gdje je ovaj prvi je u%"onjenaC 63 gdje je u
"ijevom /i"a4 a a%o je $o o$%azano zuz@ei$C ;3 i <34 u -%"adu - pravim p"ovi"aC Da%"e4
%a%o !i -e 5e$iri g"avne -"u5ajeve ja-no jedni od drugih4 gdje -e na"aziI

23 U "ijevom prvi u%inuo !rodova4
63 9 "ijevo9zuz@ei$ 9 9
;3 9 de-ni5ar-%ih prvi 9 9
<3 9 de-ni5ar-%i zuz@ei$ 9 9
U%ra$%o4 re%ao !ih da ova < g"avne -"u5ajeva na%on pre$hodnog reda -
I\ II\ I [II [.
Time do!iva4 zajedno !roje za -va%u ve,u -"u5aj u pojedinim4 $o5no !rojeva -
O
2
4 O
6
4 O
;
4 O
<
i njihov %vocijen$ po n odgovaraju,ih vrijedno-$i t $eme"jnog -$o"a >%oji vi+e nije
jedno-$avno S JB -e $re!aju po-$avi$i3 -
t
2
4 t
6
4 t
;
4 t
<
gdje je za -ve ve"i%e dogaBaje jedna%a nje pru/a.
Ea5in po$punu na%nadu M $eme"je $ada4 %ao i "a%o -e po%aza"o4 da je jedan $a%o
do!ivene t je sam dodao i podije"jen na 5e$iri g"avna predme$a4 $a%o da
%oji divizija -a B %ao i prije 5i-$e vrijedno-$i # je4 umje-$o da -%rene$e JB i"i
< JB mo/e %ori-$i$i %a%o !i -e mjere u%o"i%o B o-$aje %on-$an$na.
Ovaj na5in po$pune na%nade 0i$ein&"A--e M $eme"ji -e na -"jede,e $o5%e. Ea%on
>gore3 je mje-$o u vremenu procva$a i ovi-na o pro-$ornom po"o/aju p"ovi"a
0i$ein&"u-- na odreBivanje prividne pre%omjernu $e/inu. Ovi-no o vremenu procva$a
u$jecaja ja ,u p, ovi-i o pro-$ornom po"o/aju Q pozivu. U -upro$nom vremen-%om i
pro-$ornom po"o/aju imaju p iQ -upro$nog predzna%a. D$o je zna% /e"imo %ori-$i$i za
odreBenu -i$uaciju4 je proizvo"jna4 o-im +$o mi %ori-$imo -upro$no je na -upro$noj
-$rani. Ta%o ,emo po-$avi$i na prvom ve"i%om na$jecanju u p i Q - pozi$ivnim
predzna%om4 $a%o da M u prvom g"avnom -"u5aju vrijedno-$i T p T Q, drugo 9 p N
Q, $re,i T p H Q, 5e$vr$i 9 p H Q da4 Ta%o -mo do!i"i u 5e$iri g"avna -"u5ajevima4 -"jede,e
vrijedno-$i za
t K # > B T M 3
t
2
S h >D T p T ]3
t
6
S h >D 9 P T ^3
t
;
K h >D N p 9 ]3
t
<
S h >D 9 p 9 ] 3
Doda$a% ovih 5e$iri vrijedno-$i i dije"jenjem - < daje JB C $a%oBer pro+iruje doda$a%
prvi i 5e$vr$i4 %ao i druge i $re,e jednad/!e4 - na%nadnom podje"om po 64 po -e!i
prema JB mo/e na,i.
I-$e jednad/!e -u pri%"adni4 od adi$iva i -u!$ra%$ivnog %om!inacije
vrijedno-$i 6S i sjedite 4 a %ao po-"jedica p i Q za u"aza%. To daje i $o $a%o da prviI
.
Dije"jenjem do!ivene vrijedno-$i 6S, J7 - vrijedno-$ima do!ivenim
ranije do!ivamo omjer p, Q na B 4 i pomno/i $aj omjer
- B vrijedno-$ p4 Q u gramima4 a%o B je -e izra/ava u gramima . 0o/e -e $a%oBer J1,
J7 jedna%o JB jedni dvo-$ru%o ve, od -$rane = odreBuju dva g"avna predme$a4 a
provjera ,e -e $ra/i$i u dogovoru vrijedno-$i $a%o do!ivenih.
Ovi-no o -mjeru u$je5e p, Q mo/e !i$i i-$i %ao i iza,i - nega$ivnim nego
pozi$ivnim predzna%om u ovoj odreBivanja na5in4 $a%o da -e i-$i -mjer u i-$o vrijeme
-e odreBuje prema ve"i5ini $om pu$uC :na% u odno-u na na5in -e $re!a -hva$i$i
%ao p i Q -u ume$nu$e u o-novne jednad/!e.
De&ini$ivno rje+enje cije"og zada$%a -a -vojim -rednjim zada$a%a 5ime dovodi do
u$vrBivanja # 4 p, Q po -"jede,im jednad/!amaI
Eo4 5e-$o je za pomo,nici !i$i u-pored!e mjera u vrijedno-$i od JBHa, J1Ha,
J7 i"i < JB 4 < ks 4 < J7, i"i4 u -"u5aju -pajanja rezu"$a$a ne%o"i%o4 -amo uvije% i-$i
izno-4 &ra%cije u !i"o %ojem ve,em 0u"$ip"i- $e vrijedno-$i mogu -e zadr/a$i4 %ao
-$ru5njaci "a%o previdje$i.
Ea $aj na5in4 daju,i u i-$o vrijeme po$pune e"iminacije i precizno odreBivanje
u$jecajima p, Q do!i$i4 -vi moji %a-nije >u K. i 26. pog"av"ja3 -u -"ijede9u
0a1!e-$immungen o raz"ici u o-je$"jivo-$i na podru5ju $e/inu $e-$ova do!ivene4 a $o
mo/e Rezu"$a$i ,e -e o!av"ja$i po-$oji u mnogim a-pe%$ima za o!ja+njenje i pra$e,im
do%umen$ima %oji -"u/e ono +$o je re%ao ovdje o $oj $emi uop,e. Vi+e po$puni i
do-"jedniji u $om pog"edu ,e pru/i$i W0a-- uvje$e.W
'ko sam i dalje se odnosi na to, ja $u u&eti u skladu s ItadaP napravio i&bor &naka,
ovisi o vremenu @&di&anje utjeaja p biti po&itivan, kada vrlina nji#ove
erstau2ge#obene kao negativan ako drugi ukinuo brod neovisna o B pojavljuje kao
te"a, ovisi o prostornom polo"aju utjeaja Q biti po&itivan, kada na temelju njega,
lijeva, kao negativan ako desni!arska brod, kako se !ini te"e. =ako ka"em, na
primjer., @tjeaj p te"io +* grama, pa to &na!i, osim dodani# utega pojavio
erstau2ge#obene plovila do +* grama te"e od sekunde ukinuta. +2. poglavlje je dobio
priliku da vodi takve odredbe.
=ako8er, u stalnim uvjetima vremena i prostornog polo"aja plovila mo"e biti p i Q,
ali promjene &bog unutarnji# ra&loga, jer oni objektivni uvjeti se pojavljuje samo u
skladu s nji#ovom subjektivnom miljenju su prikladni, to je vrlo promjenjiva i&
nepo&nati# ra&loga.
<esu li promjenjive, ali utjeaji p i Q prema vanjskim i unutarnjim uvjetima, pa je
ve$ i& ukupnosti moji#, &aposlen u vie amandmana, doka&ano eksperimenti
dosljedno da utjeaj p pove$anjem te"ine od glavni# utega ili pret#odnog &amora
ruke na jednom predao kao &Rei#Sndigem metoda ima tendeniju da se promijeni u
negativnom smislu, odnosno manje po&itivan ili vie negativan vrijednosti &a
pri#va$anje ili predati od po&itivni# do negativni# vrijednosti, tovie, da su p i Q &a
jednom rukom na!in i pod jednakim uvjetima ve$e po&itivne ili manjim negativnim
vrijednosti u desno nego lijevo0 kona!no, da je veli!ina i smjer ti# u!inaka nije bitno
ovisi o veli!ini B. @ vie detalja ovdje nije u$i.
0ogao !i !i$i %ompenzacija 0i$ein&"A--e p Q, a %ara%$erizira ,e uzro%ova$i da O od
< g"avna predme$a pred izra5un = dru/enje ,e po$raja$i4 a iz do!ivenog zg"o!a 4
zg"o! prema $eme"jnoj $a!"ici = izvedena4 +$o je S JB za-. Ovaj proce- pone%ad mo/e
pru/i$i u-"uge4 a"i upu,eni od -$rane mene %ao nepo$pune na%nadu %oju mo/e !i$i
%a%o -"ijedi po%aza$i da -$e -$varno ne mogu na $aj na5in $o5no na vrijedno-$i JB i
-$oga h vra,a da !i mog"o do,i !ez po-$ojanja 0i$ein&"A--e .
Ea primjer4 ne%a u$jecaj p u %ori-$ drugog u%inu$og p"ovi"a4 i pre$po-$av"jamo
pre$jerivanja4 !io je iznimno ve"i%4 !e-%rajno ve"i%a4 $a%o $o ide !ez re%av+i da
doda$a% od %ona5nog Bza jedan od dva p"ovi"a ,e !i$i po$puno !ez u$jecaja4 pre-uda
%a%o !i -e u$vrdi"o4 a pojav"juju -e uvije% i -va%i pu$ drugu u%inu$i !rod od $e/e
!iC da4 da%"e4 a%o je !rod - B je $a%o 5e-$o -%idaju prvo %ao par4 u5injeno je +$o u
na+im e%-perimen$ima4 a %ad -e uzimaju -"u5ajevi ove dvije minu$a/e zajedno4 mog"o
!i !i$i u i-%u+enju da !udu do-$upni na o$%"anjanju p dr/a$i4 !roj -"u5ajeva pravo i
%rivo -"u5ajeva -amo ,e !i$i jedna%a %ao da o-je$"jivo-$ za raz"i%u $e/ine ,e !i$i nu"a4
%oja -e do!iva $a%oBer jedna% !roj $o5nih i ne$o5nih -"u5ajevima. O-je$"jivo-$
za B 5ini $a%o re,i zag"u+ene 0i$ein&"u1. #udu,i da -e4 a%o -e u$jecaj vremenu
procva$a ra-po"o/ivih ne !i4 B !i mu pre$i"i podno-i i-$u puno u o!a $ermina4 i da ,e
-$vori$i -voju ve"i5inu i po-$oje,i o-je$"jivo-$i &er prevagu nad pravim -"u5ajevima za
po-ude u %ojoj -e na"azi. Da%"e4 u %om!inaciji $vr$%a pravi -"u5ajevi4 u -upro$nim
minu$a/e ni-u e%viva"en$ni -%up -"u5aj da nema u$jecaj vremena i%ada !io
do-$upan. :a razum"jivo pri"azi$e %a%o pre$po-$av"ja EN$reme vi+e ja5a 0i$ein&"u1
je. A ono +$o je u $om pog"edu od p je i-$ina4 %ao +$o je i-$ina od Q i i-$odo!nom
po-$ojanju o!oje. 0eBu$im $o je na+ proce- punu na%nadu4 gdje -u !rojevi r za razne
ve"i%ih dogaBaja odvojeno za izvoBenje t %ori-$e -e zapravo po+$uju i-$i
rezu"$a$ JBreci%"ira$i nego a%o nema 0i$ein&"u1 p i Q !i !i$i pri-u$anC -ami $ime i-$a
e"iminira.
a%o je "a%o $o uze$i u o!zir4 mora u-$upi$i u$jecajem B pro$iv p i"i Q mo/e ne-$a$i4
mo/e -e odr/a$i o!rnu$o. A%o B je vr"o ve"i%4 $a%o da ni u$jecaj uza-$opnih o$%aza ni$i
u$jecaj po"o/aja -$rane -u izra/enije4 a"i pre-uda ovi-i -amo o po"o/aju B, i
gdje B jedna%o 5e-$o $raje i opre5ne vremen-%e i pro-$orne -"ojeve4 %ao +$o je u
na+em e%-perimen$u4 -"u5aj4 !roj prvih i drugih -"u5ajeva4 - "ijeve i de-ne -"u5ajevi
moraju !i$i jedna%e ve"i5ine4 i"i4 a"i - pove,anjem B !"i/e i !"i/e $om jedna%o-$i.
Ia%o je -ve $o "a%o dovodi u $eoriji4 ja priznajem4 meBu$im4 -amo %roz i-%u-$vo
-ami da -u -e na njemu z!og $e+%e g"avnih u$ega u$jecaj p pone%ad $a%o ve"i%e je da
je vr-$a _!er$Pu!ung u$jecaj B 4 5a% i !ez ra5unovod-$vo za po%u-e vid"jiv !io i
pravne odno-e ovi-no-$i di&erencija"ne o-je$"jivo-$i pojavio zna5ajno promijenjena
na%on o!ra5una4 %ao +$o -am uvije% %ori-$i i-pravne -"u5ajeve raz"i5i$im vremen-%im
i pro-$ornim po"o/aj prije izra5una t -mo$ru vrijedno-$i.
a%o je "a%o $o uze$i u o!zir4 po-$upa% - ponov"jenim o%rug"og (er@iegen po-ude
>vidi gore34 %oja ne dopu+$a odvajanje 5e$iriju g"avnih -"u5ajevima4 5a% i -amo
dopu-$i$i ovu u-pjeh u nepo$punom na%nadu.
U-pu$4 +$o ,e !i$i po me$odi punu na%nadu onda ne $re!a4 a%o -e $o ne ovi-i o
-$varnoj mjeri raz"i%e u o-je$"jivo-$i4 a"i -amo na procjeni Vi+e4 manje i jedna%e4 a a%o
$o ne u5ini$e i"i nema ja%e varijacije od &a%$ora p, Q vi+e mora pre$po-$avi$i
i-pi$a. Tada4 meBu$im4 nije -amo !roj -vih 5e$iriju g"avnih predme$a zajedno poduze$i4
a"i $a%oBer mo/e dr/a$i $o nepo$re!no4 po pravim !rojeva na t vrijedno-$i %re$a$i -amo
po jedna%im4 ve,i i"i manji !roj r za dani n pomo,u odreBenog B 4 onda do%azuje
jedna%4 ve,i i"i manji raz"i%u u o-je$"jivo-$i. Eo4 ne -mijemo za!oravi$i da je ovo
-$anje -$a"no-$i od &a%$ora p, Q o-$aje vezan. 0eBu$im4 $o je redovi$o >$a%o3 vi+e
zna$na ve"i5ina neredovi$o mijenjanje nepredvidive4 odno-no na pre$hodnom jo+
jedan zna$ne ve"i5ine u -upro$nom -mjeru izmjeni5ne %on-$an$ne u$je5e i-$i u-pjeh
%ao i na odgovaraju,i !rojevi r pad4 $a%o da -e u i-$o i"i 5a% i ve,a raz"i%a u
o-je$"jivo-$i4 %om!inirana do!i$nih !rojeva r 5e$iri o-novna -"u5aja mo/e -e -manji$i
a%o -e %on-$an$no 0i$ein&"A--e -u ve,e4 $a%o mo/e i-pa-$i %rivo odno-e na ovaj na5in4
%oje ne-$aju -amo u na5inu punu na%nadu. Op-eg jedan -ada na ve"i%u promjenjivo-$
%oja u$je5e unu$arnjih raz"oga >FF .. O.3 Oa% i %ada -e pa/"jivo odno-u odr/a$i
vanj-%e uvje$e ni%ad ne mo/e u po$puno-$i jam5i$i za 5injenicu da -u primi"i -$varno
u-poredi$i - vrijedno-$ima %oje $re!a u-poredi$i4 dodu+e na $e/a% na5in po$pune
na%nade 4 ovime odvajanje od 5e$iri g"avna dogaBaja i -manji$i t vrijedno-$i4 uvije%
pru/aju ve,u -igurno-$4 a u-pored!a pu%e !rojeve r mo/e -"u/i$i -amo da vi+e
povr+nih i prije"aznim pravi"ima.
0e$odo"o+%i u-%"aBeno-$ - i-$im !rojem opa/anja i periodi5ne ro$acije 5e$iri g"avna
dogaBaja4 !ez %ojih $o5no e"iminacije i odreBivanje -$a"ne &a%$ora , Q p ne mo/e do,i4
primjerice4 redovi$i varijacija po"o/aja doda$ne $e/ine i $a%o -$a"nom napomenu Ova
pozicija zah$ijeva. To znanje !i na navedenoj prvoj me$odi4 gdje je -va%a od"u%a !i
doprinije"i !roj r -u4 %ao vr-$a je de&ini$ivno $e% na%on +$o je ponovio na5in
(er@iegen p"ovi"a popu$4 po$re!no je o-voji$i od"u5uju,i u$jecaj na pre-ude4 u %ojoj
-u Druga4 u %ojoj neu-pjeh !i"o jedin-$veno -amo-$oje,a podizanje
doprino- r pomaga"a4 gu!i4 jer znamo da je ovo neu-pjeh ni na predvid"jiv na5in
nepredviBenih -i$uacija i na pro-$orne i vremen-%e po"o/aja p"ovi"a - u$vrBenom
vo"je4 ma+$e pa u znanju o po"o/aju od B nema do%aza4 da -e odreBeni u5ina%
pojedinog !ra5nim vuci onda o5e%ivanog4 a"i -e mo/e zau-$avi$i -amo na i-%azu
o-je,aje %ao ne+$o ci"ja.Prizor od mojih -$o"ova proma$ranja po$vrBuje. Eeu-pjeh
pojedina5nih pre-uda og"eda -e u $ome pri"i5no nepravi"na i vrijedno-$i i uvje$ima
iz p, Q u cje"ini %o"i%o 5e-$o i vi+e nego po po"o/aju B odreBena4 $a%o da je !roj
"a/nih -"u5ajeva4 -upro$no onome +$o Pozna$o po"o/aj B zah$ijevao !i4 u mnogim
proce-ima u ne%im ve"i%im -"u5ajevima ug"avnom na i-pravan.
Ea%on $oga4 -$jecaj4 u prvom po-$up%u prije%o po$re!na4 prei-pi$ivanju po"o/aja
doda$ne $e/ine !ez na+eg znanja4 agen$i mo/e pre-%o5i$i iu drugom me$odom4 a 5a%
nije dopu+$eno ovdje4 jer radije -$a"nom v"a-$i$om %on$ro"om nad po"o/aja doda$ne
$e/ine i -amom ne-me$ano ujedna5ena nape$o-$ pozorno-$ $ije%om voBenje
%on$inuirane vi-inama od ovog proce-a je !i$no.
Ea%on +$o -am ne%o"i%o mje-eci4 unajm"jen od po%u+aja po prvi me$odom4 do% je
g"eda$e na nedo-$a$a% znanja o mje-$o u pre%omjernu $e/inu prije nego +$o imam
znanje mje-$o u i-$om po-$up%u na -e%undu4 ja -am do!ro mo,i procijeni$i -i$uaciju
%a%o Ver&ahrung-ar$en u-poredno4 i ne !i o-$ao -$aja$i u -e%undi4 a%o -am u-pje"a da
me uvjeri da je ova po$re!na znanja o $ome gdje je doda$ne $e/ine je $a%oBer -iguran.
Ee $re!a $i o!ja+njenja dovo"jno na,i4 zapo-"ena -umnjivo -udje"ovanje ma+$e u
mojoj4 ovom me$odom4 i-%"ju5uju po%u+aje4 moram i ovdje odno-i na Wme$ode
mjerenjaW4 gdje pone%ad i de$a"jniji opi- pro!"ema na ovaj na5in po%u-a4 a dije"om na
pu$ i -ami %a%o -e -uo5i$i -voje rezu"$a$e4 i-$o je vjeroja$no da ,e zadovo"ji$i 5a% i
u5in%ovi$iji. U -va%om -"u5aju4 ja !i -e omogu,i"o primjed!e po $om pi$anju -amo
z!og v"a-$i$og pa/"jivog razma$ranja proce-a.
Pri izra5unu me !riga za -uBenja nije -amo 5e$iri g"avna -"u5ajevima4 a"i
!emer%$erma1en $a%oBer u &ra%cije prema vremenu i drugim o%o"no-$ima u podje"e
prirode da -va%i pojedinact vrijedno-$i4 udio ?< jedno-$avnog podizanja i"i
predme$ima -u -mje+$eni4 a od Fra%cije do!ivene t %om!inira$i vrijedno-$i na izno- i"i
pro-je5ne vrijedno-$i4 umje-$o deriva$a t -va%a g"avna -"u5aja iz $o$a"9 n 4 +$o je !roj
za napravi$i4 iz raz"oga %oji -u ne%o"i%o pu$a navedeno u op,oj iu Wme$oda za
mjerenje Wra-prav"ja u de$a"je.
0eBu$im4 na $aj na5in izra5un4 o-o!i$o ve,im po%u-a4 vr"o $e/a%C a"i varijacije -u
-$a"ni u$jecaji4 da%"e4 manje +$e$na.
Tre!a napomenu$i da je vrijedno-$ JB ,e do!i$i ne+$o ve,i nego iz u%upno-$i za
izvoBenje -%upina u pro-je%u4 vi+e manje &ra%cije -u poduze$e4 od %ojih -u raz"ozi
mogu !i$i $eorij-%i odredi$i4 a"i +$o ,u za -ada. Da%"e4 uvije% -e mora izvu,i iz &ra%cija
- i-$im -$avom na u-pored!u vrijedno-$i n napravi$i4 a n odredi$i na %oje je
razdije"jen. To nje je4 da%"e4 u !udu,no-$i !i$i vode,i mi rezu"$a$e gdje je druga5ije
izri5i$o navedeno4 uvije% je !i"a ?<4 u odno-u na jedno-$avne vi-inama.
Tu je pra%$i5%i %ori-ne primjed!e o ve"i5ini izno-a %oji -e primjenjuje na
e%-perimen$ima B za %oje -e mo/e poduze$i odgovaraju,e ni prema"e ni preve"i%e
!rige o -igurno-nim propi-ima rezu"$a$a i ne%ih -porednih !odova4 ra-pravu u %ojoj
-am ver-pare na mjernim me$odama.
e0 Pose4na )e,odi rosje&ne o-re.ke3 ri)ijenjen na *+-en)a'< i
-roin-s
1;0
.
E%-perimen$a"ni -$rana na4 primje,ujem da je jedan %ori-$i u Augenma1ver-uchen
!o"je para"e"ne $eme i"i 5ip%e i"i uda"jenih $o5a%a +$o %rug uda"jeno-$i pomo,u nogu
%rugovima4 za proizvodnju uda"jeno-$i pre%o %oje Procjena -e napinje %a%o ne
procijeni$i %u$ni +irinu u igri donije$iC o-im a%o je4 da -e $a%va $re!a !i$i u5injeno jo+
%ao $emu proma$ranja.
2<3
Revizija S. 2Y<922K.

Ta-$ver-uchen -am prijavi$i uhodio nogu %rugove - ugraBenim eng"e-%om
EPhnade"-pi$zen4 i -a/e$i %rug u e%-perimen$ima na -$a!"ji%ama 2=3 . Vrhovi ni-u i"i
-u jedva primje$no umr$vi %a%o !i -e u$vrdi"e uda"jeno-$i do -%a"i upravo -
$ran-ver-a"- mo/e !i$i4 a"i vr"o $iho -$avi$i na4 a ne na-$avi$i - po%u+ajima do
iri$acije. Imam ve,inu groping- na -e!i4 a"i re"a$ivno 5a% i oni napravi"i - primjenom
%ruga po a-i-$en$4 - manje %on-$an$an4 a"i4 z!og ung"eich&Urmigeren primjene %ruga
po 5udnim -$rane4 +$o igra -"u5ajno-$i pove,ava mnogo vi+e varija!"a Pogre+%e -u
do!iveni od raz"i%ovanja i razdvajanja odmah ,e -e ra-prav"ja$i.
2=3
:ah$jev unge-$ie"$er %rug - %rugom verziji na nogama i -amo9prijave je i-$i
za u-porednim po%u-ima %oje -am napravio4 i ve,a %on-$an$a od promjenjivog
pogre+%e.

Eorma"no uda"jeno-$ zovem uda"jeno-$i4 %oji -e na"azi i-pod u-pored!ama na
Augenma19 i Ta-$ver-uchen %on-$an$e4 0i-- uda"jeno-$i4 ug"avnom - grije+e,e4
uda"jeno-$i4 %oja je njihova procijenjena jedna%a. Raz"i%a od mi-- uda"jeno-$i od
norma"ne uda"jeno-$i je ono +$o ja nazivam -irovu pogre+%u i poziv4 da ga raz"i%uje
od 5i-$o da -e -ma$ra jedna%im pogre+%a .
ao +$o je ve, re5eno4 raz"i%uje -e izve-$i iz mnogih opa/anja zna5i uda"jeno-$
propu-$i$i o!i5no od norma"ne uda"jeno-$i do 5e-$o zavidnih dimenzija od4 i pozi$ivni
i nega$ivni z!roj neu-%"aBeni pogre+a%a u ap-o"u$nim vrijedno-$ima ni-u jedna%i4 a"i
o!i5no nadma+uju !i$no na druge . Uze$i u o!zir po$re!ne4 -ma$ram od-$upanje
pro-je5ne mi-- uda"jeno-$i od norma"ne uda"jeno-$i %ao -$a"nim pogre+a%a i
od-$upanja od jednog mi-- uda"jeno-$i od -rednjih varija!"i %ao 5i-$a pogre+%a4 a
zamjena razma$ranje ove dvije pogre+%e - o!zirom na -irovu pogre+%u. Do -irovog
pogre+%e a"ge!ar-%i -a-$av"jenom od 5i-$ih varija!"i -$a"nim i pogre+%ama4 ja zovem
o!je %omponen$e -irove pogre+%e. on-$an$na pogre+%a -am ozna5avaju po 4 5i-$a
varija!"a gre+%a - 4 a z!roj onih do!ivenih dani -%up zapa/anja i"i &ra%cije 5i-$og
pogre+%e - . Samo 5i-$a pogre+%a %oja -e %ori-$i za mjerenje raz"i5i$ih
o-je$"jivo-$i4 a -amo od njih4 ne -irovo razmo$ri$i pogre+%e po-"u/ivanje u $oj mjeri
zna5i pogre+%u. on-$an$na pogre+%a $eme"ji -e na -$a"nim u$jecajima vremen-%i i
pro-$orni po"o/aj u odno-u varija!"i i %o9odreBuje -u!je%$ivno omjera na5in %a%o je
pre-uda u$jeca$i na njega.
Po$re!a za rje+avanje -irovu pogre+%u u -vojim %omponen$ama4 po5iva podjedna%o
na ma$ema$i5%im i e%-perimen$a"nim raz"oga %oje -am govori$i u Wme$ode
mjerenjaWC $a%oBer po-$oje izmeBu -irove pogre+%e i njegovih %omponen$i
ma$ema$i5%i odno-i4 +$o je %ori-no zna$i pri ru%ovanju me$odu4 %oja ,e $a%oBer !i$i
predme$ po-e!nih ra-prava u Wme$ode mjerenjaW4 %ao +$o -am ja ograni5e ovdje
po-vuda4 naj!i$nije Ea5in %a%o !i razgovara"i.
Od $eme"jne je va/no-$i za me$ode je zna5ajna neovi-no-$ 5i-$e promjenjivom
pogre+%e %on-$an$a %oja je pronaBena %roz e%-perimen$e4 $a%o da je na -upro$noj
pro-$orne i vremen-%e po"o/aju u odno-u uda"jeno-$i4 pa je -$a"nim promjenama
pogre+%ama u -upro$nom -mi-"u i na&$e Pogre+%a z!roj 5e-$o ne raz"i%uje4 do!iva
o-je$no i-$i 5i-$a pogre+%a izno-C@o&ern jo+ nije me5a neregu"arnim po$encija"ne no-i
-upro$an -$a"nu pro-$ornu i vremen-%u "o%aciju druge pro-je5ne ve"i5ine4 %oja -u
i-%u-$va nije "a%o4 a"i -"u5aj. Ea%on $oga4 5ini -e i za odreBivanje omjera 5i-$og
promjenjivom pogre+%e 5e-$o nije po$re!no ponovi$i $e-$ove navedene u -upro$nom
pro-$orne i vremen-%e mje-$a gdje -e na"aze u odno-u uda"jeno-$i4 nego %ad je $o
pi$anje odredi$i %on-$an$u pogre+%e. Po i-$oj %om!inaciji vrijedno-$ima do!ivenim u
-upro$nom pro-$orne i vremen-%e -i$uacije na odgovaraju,i na5in4 mo/e$e ga odvoji$i
u raz"i5i$e dije"ove u -%"adu - njihovim ovi-no-$i odno-a4 %ao +$o -am po%aza$i
de$a"jnije u Wme$oda za mjerenjeW i -$ru5nih g"eda od -e!eC me$oda4 %oje zna5ajno -e
-"a/e - $im u na5inu pravim i %rivim -"u5ajevima za izradu po-e!nog odreBivanje
u$je5e p, Q -"u/io.
Augenma1ver-uchen mora$ ,e$e ovdje >ovi-no o $ome odno-i vodoravne i"i
o%omi$e uda"jeno-$i3 de-no i "ijevo po"o/aj i"i gornji i donji -"oj od norma"ne
uda"jeno-$i od mi-- uda"jeno-$i %a%o !i -e raz"i%ova"oC Grani5i na Ta-$ver-uchen
verziji Eorma"na Firc"e de-nice4 neu-pjeh %rug - "ijeve ru%e i o!rnu$o4 i"i a%o -e
unajm"juje $e-$ove na druge - jedne -$rane4 $e -$oga o!je %rugovi u i-$om ru%om
verziju %rug - vrha4 drugi - donji dije"ovi ru%u i o!rnu$o. Ta%oBer -am napravio
%on$ra-$ - Ta-$ver-uchen na vrijeme4 ovi-no o norma"noj %rug i"i neu-pjeh %rug -e
primjenjuje na -va%i u-pored!e prvi.
U &ormiranju -rednje pogre+%e iz 5i-$og promjenjivom pogre+%e ima$e iz!or
izmeBu dvije vr-$e pro-je5ne pogre+%e. Ledan4 %oji je -am nazva$i pro-je5nu pogre+%u
po -e!i i"i odreBenom raz"i%u od -"ijede,eg jedno-$avnog -rednje pogre+%e
i ozna5avaju -e4 jedno-$avnim -red-$vima cr$e/ iz 5i-$e pogre+%e izno-a4 prema
jednad/!i
do!i$i %ada m je !roj pogre+a%a %oje -e previ+e doprino-e. Drugi4 %oji je ime zna5i
pogre+%u po -e!i dovodi do a-$ronoma4 a"i ovdje vru,e -redinom $rg pogre+%e i
Q
,e
!i$i ozna5ena4 do!iva -e rea%cijom pojedina5no podi/e pogre+%u na $rgovima4 z!roj
$ih %vadra$a > 6 3 - i-$im !rojem m podije"jen4 i %ao %vadra$ni %orijen omjera4 %oji
je prema jednad/!i
.
Lednom rije5ju4 on je %orijen -rednje %vadra$ne pogre+%e. O!a zna5i pogre+%u a%o -u
do!ivene iz ve"i%og !roja pogre+a%a4 -nim"jene $eore$-%i4 prema $eoriji vjeroja$no-$i4
-$a"nom meBu-o!nom omjeru4 +$o je
A%o *udo"&H-che !roj4 na%on 5ega -rednja %vadra$na pogre+%a zna$no je
$o5no = ` < je jedno-$avan. Prou5avaju,i ve"i% !roj -erije $e-$ova -am -e uvjerio da je
do/iv"jaj %oji odgovara ovoj -i$uaciji vr"o !"i-%o4 $a%o da -amo -"u5ajna4 a za
dovo"jno ve"i% !roj -uBenja vr"o ni-%a4 &"u%$uacije o%o $og norma"nom omjeru
odvijaju. . Do%azi o S u mjernim me$odamaC $a%oBer -e mo/e izve-$i iz rezu"$a$a %oji
-u navedeni u pog"av"ju K Augenma1ver-uche. Ea%on $oga ,e -e 5ini$i neva/no da "i
je jedan od i"i
Q
dr/i. Inde- je iz!or $ada -ma$rao da puno manje nezgrapan u
derivacije4
Q
je ne+$o -igurniji u odreBivanju jedna%im !rojem opa/anja4 $a%o da -e
>prema na5e"ima $eorije vjeroja$no-$i3 22< :apa/anja -u po$re!ni za - i-$im
-$upnjem -igurno-$i nego
Q
odreBuje -e 2YY zapa/anja. Ea%on de$a"jne ra-prave u
Wme$ode mjerenjaW La jo+ uvije% vjerujem da je pra%$i5na razma$ranja u ne5emu
ve"i%om !roju opa/anja4 %ao +$o je -"u5aj u na+em na5inu po-vuda4 ug"avnom
za govori4 !ez -u re"a$ivno ma"e i ve"i%e m -a-vim zanemariv prevage -igurno-$
za
Q
%ompenzira pra%$i5nu predno-$.Eo4 iz!or je prepu+$en -va%i. Gdje -$e uvije%
zapo+"javanje i-$i !roj opa/anja pri!avi$i i-hod4 mogu !i$i jedna%o vrijedni - i 5i-$e
pogre+%e -um odmah %ori-$i za mjerenje4 pa je podje"a po m rezervni.
Po-e!na pozorno-$ za-"u/uje 5injenica da je 5i-$a pogre+%a izno- %ao 5i-$a agen$a
pogre+%e4 !i"o i"i
Q
4 do!ivene ma"o druga5iju ve"i5inu4 ovi-no o $ome da "i ,emo4
pro-je5ne mi-- uda"jeno-$i od %ojih -e o5e%uje 5i-$u pogre+%u4 %ao pro-je% u%upno-$
niza pogre+a%a odreBuje4 odno-no !roju pogre+a%a u dje"i,u dionica4 po-e!no
odreBen za -va%i dje"i,4 pro-je5ne mi-- uda"jeno-$i4 meBu$im4 5i-$e pogre+%e u
pojedinim o5e%uje4 a po$om -avija do rezu"$a$a da za%"ju5imo i"i pro-je5nih
vrijedno-$i4 +$o je nazna5eno za me$odu pravo i %rivo -"u5ajevima o%o"no-$ je
ana"ogni i ana"ogni raz"ozi ima. Op,eni$o4 ce$eri- pari!u-4 5i-$a pogre+%a z!roj i 5i-$a
agen$a pogre+%e pada - ve,e4 manje da"e%o vozio &ra%cioniranjeC Da%"e4 ve,i z.
Primjer4 a%o ne$%o do"azi 5i-$a pogre+%a izno- od 2YY -irovina pogre+a%a odjednom4
%ao da -u $i 2YY pogre+%e u 6 &ra%cije od =Y dionica iz -va%e od $ih &ra%cija po-e!no
do"azi 5i-$i pogre+%e -vo$u4 a zajedno -$varaju ove dvije pogre+%e -ume. 0eBu$im4 $aj
izno- ,e !i$i ope$ ve,i4 %ao i a%o je rezu"$a$ 5e$iri &ra%cije -pojio 6=4 i $a%o da"je. Eo4
raz"i%a je vr"o nezna$na4 a%o ne -i"aze - &ra%cioniranje u vr"o ma"im &ra%cijama.
Raz"og je dvoja%. Ledan od njih je da pro-je5na 0i-- uda"jeno-$ i $a%o %on$ra-$
izra5unava 5i-$e pogre+%e ma"i !roj opa/anja u od-$upanja do!ivenih od i-$in-%ih
vrijedno-$i4 +$o $o $re!a uze$i u o!zir4 %oje !i -e po-$ig"o zapa/anja pod i-$im uvje$ima
proma$ranja !e-%ona5no mnogo4 a $o mo/e !i$i do%aza$i iz $eorije vjeroja$no-$i4 $e je
po$vrBeno u i-%u-$vu %oje %vadra$na -rednja pogre+%a 5ime je po$re!no4 jedno-$avan
pro-je% >$a%oBer je po$re!no za norma"an di-$ri!uciju pogre+%e3 prema"i u-pije. Drugi
raz"og "e/i u -"u5aju du"jeg niza i-pi$ivanja ni%ada u po$puno-$i i-%"ju5uje varijacije
-$a"ne pogre+%e4 pri 5emu 5i-$i pogre+%ama %on$aminirani -vo$e i pove,ava %ada
zapa/anja4 %oje u%"ju5uju $a%ve varijacije4 -a/imanje4 $e -e %ori-$i za do!ivanje
pro-je5nu propu-$i$i uda"jeno-$ i 5i-$u pogre+%u.
:!og Prvi od $ih uzro%a mo/e !i$i pri"o/i$i %ore%ciju4 ja %ore%cije z!og
%ona5nih m pozivu4 %oji uzro%uje z!roj pogre+ci i"i pro-je5nu pogre+%u vra,a u
-"u5aju da je i-$ina pro-je5na uda"jeno-$ 0i-- u$vrBen od !e-%ona5nog !roja opa/anja
i ovdje pro$iv 5i-$e pogre+%e mo/e o5e%iva$i. Ova %ore%cija je ve, primjenjuje u
%vadra$nom -rednje pogre+%e %ada je -"u/io zah$jevima $o5no-$i za &izi5%e i
a-$ronom-%a proma$ranja4 $e je u $ome +$o
Q
umje-$o S S a
pre$po-$av"ja4 iz %oje -mo ve, vidje"i da je $a%o !ezna5ajan4 i mo/e "a%+e zanemari$i4
ve,i m je. Iz jedno-$avnog pro-je5ne pogre+%e demgemP1e i-prav%a nije razvijena
jo+4 jer jo+ uvije% nije pred-$avio i-$i nema pra%$i5nu primjenu. La -ma$ram da je $o
predme$ -e pripremi$i na ana"ogan na5in %ao i izvoBenje %ore%ciju %orijena -rednje
%vadra$ne pogre+%e4 onda -e mo/e uze$i da je jedan - &a%$orom mno/i
%ada *udo"&H-che !roju. Ledno-$avno i dovo"jno precizne mo/e$e ga -$avi$i da
-e ma"o vi+e nego +$o je pri!"i/no prvo!i$no9pred-$av"janja %a%o prona,i -amu
izvr+enje
2?3
.
2?3
Ta%oBer4 %ore%cija -amo pri!"i/no4 +$o pred-$av"ja nepred-$av"jivu u
%ona5nom o!"i%u cje"ovi$og izri5aja4 a"i -amo neprimje$no od-$upa od nje.

S$ru5nja% ma$ema$i5ar je imao do!ro$u za %on$ro"u4 da !ude u vezi - me$odama
mjerenja4 izvoBenje ove %ore%cije. I-$o %ore%cij-%i &a%$or mora I-prava% pogre+%e
-vo$e %ona5nih mvrijede a%o -e zau-$avi na izno-e pogre+a%a4 !ez -rednje
pogre+%e -e izvu,i iz $oga. *ije5enje od niza opa/anja u &ra%cije4 odno-no odredi$i
5i-$u pogre+%u4 pogo$ovo na%on +$o -u -redinom ne$o5nih uda"jeno-$i pojedinih
&ra%cija4 $a%o da je %ore%cija z!og %ona5nih metara u -va%om dje"i,u pogo$ovo
na%on m &ra%cije4 da ne uno-e jednu po$puno u -%"adu - u%upnim !rojem opa/anja
-vih &ra%cija . Primjeri ovog D. =. -e%$e. K. moma%.
Ler4 gdje -e !roji -amo na ra$io pravi"a4 od va- ,e !i$i %ore%cija z!og
%ona5nih m mo/e -pa-i$i 5injenicu da ,e$e uvije% ima$i i-$i m po-$av"ja -e urazumi$i4
i"i a%o -e zapo-"i raz"i5i$ !roj opa/anja4 uvije% na i-$om m &ra%cionirani za$im iz
%ona5no-$ m $vr$%a %oja proiz"azi -manjenje pro-je5nih pogre+a%a i"i pogre+a%a
izno-e -vi -a-$a$i u i-$om omjeru.
:!og drugog raz"oga4 nema %ore%cija mo/e pri"o/i$iC a"i vjeroja$no i-$o e"iminira$i
o-je$no -u dovo"jno ja%e &ra%cioniranje. Sada %ada je prvi uzro% -$rane i-prava% i"i
uvije% jedna%omm mo/e !i$i !ezopa-na4 pa -am radije $a%oBer 5ine drugi !ezopa-ni4
op,eni$o ja% &ra%cioniranje un&rac$iona$ed "ije5enju ve,ih -$udija prije. U mom
Ta-$ver-uchen moram uvije% do m S 2Y &ra%cionirani >ono i &a%$or
%ore%cije
;2
`
;Y
je34 a 2Y zapa/anja od -va%e &ra%cije4 gdje !i $o mog"o !i$i u5injeno4
!ez previ+e iri$acije4 i uvije% zapo-"eni u nepo-rednoj uza-$opno. Ee%i dije"ovi4
pogo$ovo +$o je na %raju4 a"i $o"i%o po%u+aja $o"erira$i drugom ne na i-$om mje-$u.
U -va%om -"u5aju4 $o ,e u na-$av%u !i$i navedeni u $renu$noj me$odi4 prema %ao u
na5inu pravim i %rivim -"u5ajevima4 po$re!nih u rezu"$a$ima4 ho,e "i i do %oje m -mo
odvojeni u i-$om derivacije. U $om -mi-"u4 ja ,u u me$odi pro-je5ne
pogre+%e m i -amo %ori-$i$i %ao n i v u na5inu pravo i %rivo -"u5ajevima4 $j4 a%o je
razdije"jen4 m po !roju proma$ranja +$o ode u dje"i,u 4 za !roj &ra%cija po$re!no4
$a%o da m je u%upan !roj opa/anja %oji pridono-e rezu"$a$ - o!zirom na jednoj $e
i-$oj vrijedno-$i proma$ranja4 %oji je $ada iz ,e -e -paja$i pojedina5ne rezu"$a$e.
U izno-e pogre+a%a4 %oje daju vr"o ma"a pogre+%a zna5i4 mo/da ,e !i$i po$re!no
uze$i u o!zir druge dvije i-prav%e %oje ja nazivam %ore%ciju z!og ve"i5ine od
in$erva"ima i za procjenu %"a-i&i%acije. Prvi -e odno-i na 5injenicu da -amo !i"je/i
pogre+%e4 %oje -u na ne%im ograni5enim vremen-%im razmacima4 o-im4 %oje -u ve,e4
manje da"e%o dip"ome "je-$vice4 da%"e mjerenje pogre+%u4 a podje"a je odvezao u
decima"a procjenjuju,i da !e-%ona5no mnogo pada izmeBu pogre+%e4 a"i -ve-$i na
-u-jed-%i ove "je-$vice. To ima u$jecaj na -redi+njim nedo-$a$a%a. Drugi -e odno-i na
5injenicu da -$e -e ope$ od"u%a pogre+%e u mjerenju pogre+%u na "je-$vici. ore%cija
z!og prvog o%o"no-$ po5iva na 5i-$o ma$ema$i5%im principima $eorije pogre+a%a4 a
mo/e -e a priori odreBenaC drugi pozivi za e%-perimen$a"nim -$udijama4 pona+anje
pogre+%e procjene %"a-i&i%acije u raz"i5i$im &ra%cijama -$upnjem $ajno-$i4 +$o je
zanim"jivo i-$ra/ivanje Vo"%mann je u izvje+,ima -a%-on-%i Soc.. Lahrg. S. 2J=J 2G;
pri-u$na. 0eBu$im4 -am -a/e$a% ovdje vi+e $a%o reagira$i na $e %ore%cije4 %ao +$o -u
oni go$ovo uvije% zanemariva.
Od ve"i%e va/no-$i -u &ormu"e i pravi"a4 pomo,u %ojih je mogu,e u$vrdi$i
ne-igurno-$ agen$a pogre+%e i pogre+%e izno-a u zavi-no-$i od ve"i5ine !roja
opa/anja4 %ao +$o -u pravi"a4 prema %ojima -e pojedini rezu"$a$i mogu !i$i povezani -
najvjeroja$nijim rezu"$a$a. Sve +$o je po$re!no zna$i u $om -mi-"u4 mo/e -e izvu,i iz
$eorije vjeroja$no-$i i pred-$av"jaju pogodan za upo$re!uC 0eBu$im4 !i"o !i da -e $o
dogodi"o na odgovaraju,i na5in4 mo/e napravi$i ne%e pre"iminarne razgovore
po$re!ne4 +$o !i $re!a"o dove-$i do da"e%o ovdje.
Pronicava ru%ovanje me$odi pro-je5ne pogre+%e zah$ijeva ni%a%vo znanje o
g"avnim $o5%ama ma$ema$i5%e $eorije pogre+a%a4 +$o je dio $eorije
vjeroja$no-$i. 0i-"im da je !i$ u $om pog"edu u Wme$ode mjerenjaW za $e5aj da !i
mog"i da$i %oji ne,e -e produ!i$i u ovoj do%$riniC a"i $o -e ne mo/e dogodi$i ovdje
razumje$i.


$0 )a,e)a,i&ki odnos od ,ri na&ina.
0o/e -e po-$avi$i pi$anje o $ome +$o odno- pri!av"jeni pomo,u $ri me$ode mjernih
vrijedno-$i meBu-o!no. Po-$avi na i-$oj di&erencija"ne o-je$"jivo-$i u odreBenim
-enzornim domena -amo primje$na raz"i%a4 -rednje pogre+%e4 omjer !i $re!ao !i$i i
ovime $ S JB u$vrBena. Pi$anje je %a%o ,e -e pona+a$i jedni prema drugimaM Odgovor
mora -e $eme"ji$i na -"jede,im %ri$erijimaI
S$rogo govore,i4 ni$%o ne,e re,i da je -amo primje$na raz"i%a u ve"i5ini je $o +$o4
%ad -e odno-i na %ompara$ivnim ve"i5ine raz"i%e u na5inu pravo i %rivo -"u5ajevima4
nema -"u5ajeva -u u %rivu4 a"i ne !i $re!ao !i$i -manjen !ez $a%va da da$iC z!og
5injenice da je jo+ uvije% o-je$no4 incidencija je i-$a i -$oga i-%"ju5ene !i"o %a%ve
"a/ne -"u5ajeve4 %ao i 5injenica da je on $e% vid"jiv4 je re%ao da -e vi+e ne o-je,a -e i
na najmanji -manjenja. Eo4 u -$varno-$i4 a%o /e"i$e ima$i !i"o %a%ve "a/ne -"u5ajeve u
danom raz"i%e4 mora$e mu -e dovo"jno vi-o%o da ga nema po$encija"ne deprimira$i
pod no$icea!i"i$.4 i %o"i%o vi-o%o je $o4 i"i %o"i%o je "a/nih -"u5ajeva pod ve"i%a ve,ina
$o5na ni ,e dopu-$i$i da ga -e do$a%ne na -ve +$o je jedva primje$an4 do"azi u dije"u o
pro-je5nom ve"i5inom zu$re$enden nepredviBene4 dije"om -u!je%$ivnom nahoBenju.
Srednja pogre+%a4 - druge -$rane4 nu/no je manja od -amo primje$na raz"i%a4 a%o je
$o dopu-$i$i !ez i"i -amo iznimno "a/ne -"u5ajeve. . Ler a%o u me$oda pro-je5ne
pogre+%e je raz"i%a4 primjerice4 dvije %rug uda"jeno-$i jo+ uvije% o-je$no4 $a%o da
uda"jeno-$ -e mijenja do% je neprimje$anC i4 op,eni$o pridonije$i u$vrBivanju pro-je5ne
pogre+%e za -ve pogre+%e na nu"u %oji -u manji od -amo primje$na raz"i%a. Fi%-ni
omjer -amo primje$na raz"i%a u pro-je5noj pogre+%e ne,e ni pu-$i$i van iz raz"oga
navedenih odredi$i.
0eBu$im4 $u -u4 zamr+en uz g"avnu in$egra" $eorije vjeroja$no-$i4 %ao ma$ema$i5%i
odno- izmeBu na5ina do!ra i z"a predme$a i me$oda pro-je5ne pogre+%e4 da je mogu,e
odredi$i %oji odno- ,e -e pojavi$i $o5ne i ne$o5ne -"u5ajevi %ada ve"i5ina jedno-$avna
i"i pravo%u$ne -rednja pogre+%a +$o -u ve"i5ina raz"i%a B %ori+$en u na5inu pravim i
%rivim -"u5ajevima pod ina5e -"i5nim o%o"no-$ima odr/avaju. I doi-$a4 %ao +$o ,u
po%aza$i u Wmjernim me$odamaW4 %ada je pomo,u jedno-$avnog pro-je5nu pogre+%u
%ao varija!"e raz"i%a >vi+e $e/ine u $e/inu $e-$ova3 omjer o-je$no
6
`
;
upravo
Y4?=JY;6.
Ovaj $eorij-%i odno- je -ada jo+ do%aza$i e%-perimen$om4 +$o !i mog"o ima$i ne%e
po$e+%o,e4 !udu,i da je o%o u-poredive o%o"no-$i za me$ode %a%o !i -e u-poredi$i na
na5in da -e i-$e po$encija"ne o-voji$i u$jecaj po-$oji.
70 )e,ode )jerenja3 aso(+,na osje,(jivos,.
Po"je od $ih me$oda je u odno-u na in$enzivne -enzacije jo+ go$ovo raz!io i iz
odred!e Scha&hPu$" nad jo+ -amo zvu5nim ap-o"u$nom in$enzi$e$a zvu%a4 odred!ama
E( 8e!er4 i one amm"er jo+ -amo vid"jiv ve"i5ine i-pi-a iz %oje odred!e u pog"av"ju
22. $rguje de$a"jnije4 ja ne znam +$o !i -e mog"o pre-e"i$i ovdje. Ea podru5ju -vje$"a
o-je$a i 5i-$a odreBivanje ap-o"u$ne o-je$"jivo-$i i nije mogu,e4 jer ne mo/e e"iminira$i
unu$arnji izvor -vje$"a o-je,aj o %ojem govorim u K. pog"av"ju.
Pro$iv me$ode mjerenja4 ap-o"u$na o-je$"jivo-$ -u na+"i vr"o +iro%u primjenu u
podru5jima in$enzivnih o-je,aja4 a%o ne$%o ima 5e-$o zauze$4 -amo vid"jive ve"i5ine
i"i uda"jeno-$i %a%o !i -e u$vrdi"o mre/nicu i"i %o/e. U po-"jednjoj ana"izi4 po-e!no -u
pozna$i i revo"ucionarnu za cije"u p-.choph.-ic- e%-perimena$a E( 8e!er je na
jedva primje$an uda"jeno-$i na %o/i4 5ime -e na5in po-$upanja -e zove4 mo/e$e
podnije$i zah$jev za ap-o"u$nom Emp&ind"ich%ei$-ma14 na5inu na-$av%a %oji na5in
-amo zna5ajne raz"i%e za mjeru di&erencija"ne o-je$"jivo-$i je ana"ogan. Druge dvije
me$ode4 ova mjera4 a"i imaj$e na ana"ogne na ap-o"u$noj Emp&ind"ich%ei$-ma1.
Vo"%mann je ge&u1$ na "a%o %on-$a$ivnog Imaj$e na umu da +irina %ompa-a !odova4
+$o je -amo vid"jiv uda"jeno-$4 ni+$a ap-o"u$no !"agdan je4 a"i -e raz"i%uje u odreBenim
granicama od -$rane i-$e +irine ne - ne%im iza drugih e%-perimena$a napravio jednom
%ao uda"jeno-$i4 drugi pu$ mo/e -e proma$ra$i %ao $a%ve4 do% nije gornja granica
pre%ora5ena4 $o je uvije% percipira %ao uda"jeno-$i uda"jeno-$i4 i"i ni/e4 pod %ojima -e
ni%ada ne do/iv"java %ao $a%va4 %oja -e ograni5ava4 a"i nije ap-o"u$no $o5no
odreBivanje mo/e u5ini$i. To -e -ada nije4 %ao i-%u-$vo i -ama je predavao na
pre$hodnoj me$odi ve,inom od dodira %o/e - %ompa-a !odova u izmijenjenoj
uda"jeno-$i pada - gornje granice %od po%"apa4 i"i izmeBu gornje i donje grani5ne
uda"jeno-$i %ao $e% primje$nom pro-je5noj uda"jeno-$i $o"i%o -"i5ni u raznim
po%u+ajima da do!ije da je mjera je da -e $o u$vrdi. Ee !i "i $o !i$i -"u5aj4 8e!era
e%-perimen$i i po$vrdio drugim rezu"$a$ima ne !i !io mogu,. A"i $o mo/e !i$i na
$eme"ju $ih primjed!i modi&i%acija 8e!era me$odom4 pri 5emu i-$a ana"ogija na5inu
pravo i %rivo -"u5ajevima je i u$vrBeno je zapravo von Vo"%mann i$4 -a-$oji -e u
5injenici da je 23 u ponov"jenim po%u-ima u odreBenom %ruga izmeBu navedenih
gornjih i donjih granica rezu"$a$ -va%og %ruga prijava na popi-u4 a !roj -"u5ajeva u
%ojima je jedna no$icea!i"i$. i neo-je$no-$ uda"jeno-$i odvijaC da 63 ovaj proce- u
raz"i5i$im +irinama %rug -e ponav"ja unu$ar $ih granica. Ve,a op-e/na o-je$"jivo-$
mje-$u primjene4 ve,i za odreBenu ve"i5inu %ruga4 !roj -"u5ajeva da je ovdje pravo
za-$upa$i4 odno-no4 gdje zai-$a po-$oje uda"jeno-$ je zapravo do/iv"java %ao zna5ajno4
a mo/e !i$i manja uda"jeno-$ %oja jo+ uvije% o-igura$i i-$i !roj -$varnih
-"u5ajeva. Sada ,e -e mo,i %ori-$i$i !i"o %oji omjer prava na u%upan !roj predme$a
%ao mjeri"o o-je$"jivo-$iC %oje -u po-je$i"i ve"i5ina %rug za razne %o/ne mje-$ima4 gdje
-u da$i i-$i omjerC a mo/da pred"a/e ve,ina Vo"%mann preporu5"jivi u $om -mi-"u
omjer gdje no$icea!i"i$. ono"i%o 5e-$o %o"i%o je Eich$mer%"ich%ei$ dogaBa. #udu,i
odgovaraju,i %rug promjera ne i-punjavaju !i$i ap-o"u$no $o5no4 $o je po
in$erpo"acijom -u-jednih uda"jeno-$i4 %oje -u !i"e predme$ i-pi$ivanja4 mo/e do!i$i
dovo"jno precizan da $o u5ini$e. Po-$upa% u -%"adu - ova $ije%om vje/!e od opipa
zapo-"en Vo"%mann po%u+aja -u u izvje+,ima o SaNon. Socie$P$ 2J=J S. <G &&. Sadr/e
i do%aza"i -u -vojim zanim"jivim rezu"$a$ima4 primjenjivo-$ me$ode do!ro.
Druga modi&i%acija 8e!era me$ode4 %oju ja nazivam me$oda e%viva"ena$a je u
Ta-$ge!ie$e - me$odom pro-je5ne pogre+%e4 ana"ogni -e primjenjuje i dizajniran po
meni u veziC Po-"ije E( 8e!er i-$i primjenjuje prije po%u-a u ap-o"u$nom o-je$"jivo-$i
raz"i5i$ih dije"ova u odno-u na $"a% o-je,aj
2G3
.
U !i$i4 ona -e -a-$oji u primjeni na Ta-$ma14 je da umje-$o %rug na mje-$u dodira -
%ojih -u dva re-pe%$iv , %, u dvije raz"i5i$e %o/e -$ranicama , %, naizmjence do$a%ne
ve"i%u o-je$"jivo-$ $re!a u-poredi$i i 5vr-$e %ao +$o je uda"jeno-$ od ' 9:ir%e"-
na ' pro,i % %ao uda"jeno-$ od % 9:ir%e"- na % $ije"a4 za reviziju $e% na%on o-je,aje
%o/e4 uda"jeno-$ do o!a mje-$a pojav"juju i-$e ve"i5ine4 ia%o -u raz"i5i$i4 ovi-no o
o-je$"jivo-$ %o/e u -$varno-$i mo/e !i$i iznimno druga5ija. Do!ivamo e%viva"en$i
jedna%e procijenjenoj uda"jeno-$i za o!a %o/e -$ranice4 5ija -e meBu-o!na vrijedno-$4
u$vrBuje %ao pro-je% ve,eg !roja $e-$ova4 mo/e po-"u/i$i %ao mjera op-e/nog
o-je$"jivo-$i
2J3
.
2G3
Program Fo"". str. >9.
2J3
O 0a1!e-$immungen pro-$ora -mi-"u4 i$d4 A#(. ra"jev-%og. SaNon. Ge-.
d. 8. 77II4 -$r 6G; &&.


One -e "a%o mo/e uvjeri$i da je ova me$oda je vr"o &ino i precizno -$rane +$o -e $i5e
o-je$"jivo-$i %o/e odr/ava %on-$an$an omjer4 vr"o %on-$an$an i po$"a5eni - ne-$aju,i
rezu"$a$e ne-igurno-$i4 od %ojih je !iv+i provedena je u-pored!om raz"i5i$ih
e%-perimen$a"nih -%upina4 po$onji "a%o je do%azao da -e izra5una$i vjeroja$no
pogre+%a -rednje i-hoduC a"i do -ada varira"a je $aj odno-4 omogu,uje da pra$i$e ove
varijacije &ino. U -$vari4 ja imam najdo-"jedniji odno- vidi na-$avio do!i$i u
po%u-ima4 %oji -u na-$avi"i mje-ecima na i-$im dije"ovima4 %ad je -va%i dan -amo
ne%o"i%o po%u+aja -u napravi"iC Upravo $a%o od"u5io4 a"i i ne%o"i%o pu$a gdje je -va%i
dan mnogi po%u+aji da -e pri 5emu je do+"o do zna5ajne vje/!e u$jecaj4 vidi -e
dogodi$i po-$upne promjene pro$uvrijedno-$i4 %oja -e -a-$oja"a u cje"ini je da je manje
o-je$"jiv dio o-je$"jiviji !"i/e do+"a4 o-$varivanjem 5ini da je vi+e +$o -e $o dogodi"o
Opremi$e.
:a $o do"azi %ao predno-$ ove me$ode od pre$hodna dva u $ome +$o nije ograni5en4
u-poredi$i o-je$"jivo-$ %o/e u granicama jedva primje$an uda"jeno-$i4 a"i oni mogu !i$i
u odno-u na !i"o %oje uda"jeno-$iC a oni mogu !i$i preg"edani u odno-u na i-$o njemu
je u nepovo"jnom po"o/aju u %oje oni pru/aju -amo u-poredne poda$%e ap-o"u$ne
o-je$"jivo-$i4 meBu$im4 vrijedno-$ -amo vid"jiv4 odno-no jedna% !roj vid"jiv i ne opa/a
-"u5ajevima pru/aju uda"jeno-$ %ao da$um4 +$o je ap-o"u$na o-je$"jivo-$ odreBenom
%o/e nazna5en ap-o"u$nom na5in.S$oga ,emo mora$i prihva$i$i na -voj na5in -va%i od
$ih me$oda.
a%o -e "a%o previdje$i4 je proce- %oji -e 5e%i, u na5inu e%viva"ena$a4 u o-novi i-$i
%ao u me$odi pro-je5ne pogre+%e4 -amo da jedan uzro%uje pri"agod!u dva %ruga
uda"jeno-$i za o-je,aj nije i-$i4 a"i na raz"i5i$im %o/e mje-$ima4 a ne na raz"i%u4 a"i je
omjer u odno-u ve"i5ine o-am. Eo4 ni+$a ne -prje5ava4 u me$odi pro-je5ne pogre+%e
na omjeru varija!"i u-pored!u4 odno-no norma"na uda"jeno-$ i 0i-- da"jinu4 $e u
na5inu e%viva"ena$a do od-$upanja pojedinog % 9Di-$anzen -rednje % +$o je uda"jeno-$
%ao $a%va u %o"i%o je 5i-$a Pogre+%a uze$i u o!zir4 a uz %onzu"$acije ovog
razma$ranja je me$oda e%viva"ena$a zapravo -amo op,eni$iji na5in pro-je5ne
pogre+%e4 a $o je po-e!an -"u5aj na5inu e%viva"ena$a4 5injenica gdje va- od -vih
mogu,ih "o%acija4 +$o dao ' $ije"o4 za % $ije"o mo/e napravi$i $aj ' -ama da $ije"o %oje
dono-i od"u%e4 jer4 dovoBenje ' +$o je uda"jeno-$ u norma"ne uda"jeno-$i da % ide %ao
uda"jeno-$ u 0i-- uda"jeno-$i. To je o5i$o4 jer 5a% i da -u -e vra$i"i u uvje$ima
%on-$an$nog pogre+%e i 5i-$ih varija!"i me$odom pro-je5ne pogre+%e u na5inu
e%viva"ena$a pogre+a%a -amo na op,eni$iji na5in. Ea i-$i na5in %ao i me$odi pro-je5ne
pogre+%e -$oga zah$ijeva me$odu e%viva"ena$a raznih razma$ranja i mjere opreza %a%o
da -e na5in -u vezane uz njih.
Contribuu a millorar la traducci
To je vr"o !i$na pogo$ovo
o!ra$ -va%e u-pored!e. A%o4
na primjer.4 E%viva"en$ % 9*ippe pro$iv ' 9inn odreBeno4 mora -e zamijeni$i
jedna%im !rojem po%u+aja4 !roja5 e%viva"en$ % 9inn pro$iv ' 9*ippe u$vrdi"o o!a
rezu"$a$a doi-$a po-e!no na umu4 a"i na %raju -e -red-$va Ee da !i -e do!i"a gu!"jenje
-a -$a"nom pogre+%e9-ided rezu"$a$. 0oji Wme$ode mjerenjaW4 !i$ ,e dovo"jno do%aza i
o!ja+njenja4 %ao i na $o %o"i%o je $aj oprez. 0agni$uda -$a"ne pogre+%e -e mogu na,i
po jedno-$avnom izra5unu ovdje.
Te)e(jni %akoni i &injeni"e.
I=. >e4er %akon
10
.
G. pog"av"je $e% o!i5no izgovara %ao g"avnu !azu :a%ona o p-ihi5%om dimenzija
%oju ,u vam da$i ime 0aN 8e!er4 ra-prav"ja$ ,e -e de$a"jnije -$ranicama -vom -mi-"u4
-voje opravdanje i njezinih granica -ada4 %o"i%o je pri-u$na da"e%o iznad -$udije daju
nazna%e da $o u5ini$e.
0o/e -e re,i i-$u -$var u raz"i5i$im o!"icima %oji do"aze u pi$anju i-$a4 od %ojih a"i
o%o"no-$ima mo/e !i$i $o za re&erencu jedne i"i druge pri%"adnije.
Text original
23
U -mi-"u S. <6 &&. revizionih S. 2<? &&.

Prije -vega -e mo/e re,i da je raz"i%a od dva podra/aja4 $a%oBer -hva$i"i %ao
pozi$ivan i"i nega$ivan prira-$ na jednu i"i drugih -$imu"an-a4 uvije% je jedna%o
do/iv"javaju %ao ve"i%e4 i"i je i-$i o-je,aj raz"i%a4 Emp&indung-zu@uch- %ada je
njegov odno- - podra/aje izmeBu %ojih je izraBen4 i"i A%o -e -hva$i %ao prira-$a4 %ada
je njegov odno- - podra/aje na %oje -e pri%upi4 o-$aje i-$a4 - o!zirom na o%o"no-$i
promijeni$i i njegova ap-o"u$na ve"i5ina. Ta%o da z. #. je jedna%o -na/no o-je$io
prira-$ od 2 do podra/aja 5iji in$enzi$e$ je izra/ena -a 2YY4 %ao prira-$ od 6. do
podra/aja na -nagu od 6YY4 od ;. do podra/aja na -nagu od ;YY4 i$d
Odgovara na pre$hodnu izre%u -"jede,ih %ra,ih i-%azaI raz"i%a -enzacija4
Emp&indung-zu@uch- o-$aje i-$i %ada re"a$ivna po$icaj raz"i%a i"i roBa% Reizzu@uch-
o-$aje i-$aC iI Raz"i%a -enzacija4 Emp&indung-zu@uch- o-$aje i-$a4 a%o omjer
podra/aja o-$aje i-$aC u %ojoj mora$e zapam$i$i je >vidi -"i%u. -e%$e. VI.3 da je
%on-$an$no-$ re"a$ivne po$icaj raz"i%e i"i Reizzu@uch-e-4 %ao i o!ra$no4 daje 5a% i
%on-$an$no-$ omjera od po$icaja4 +$o je omogu,i"o %ona5ni izraz pravom mje-$u
Po-$av%a prva.
Ea %raju -e $a%oBer mo/e izrazi$i za%on $a%o da - o!zirom na %oncep$ua"ne
ra-prave o di&erencija"noj o-je$"jivo-$i u pog"av"ju ?I jedno-$avna raz"i%a u
o-je$"jivo-$i je u o!rnu$om omjeru prema ve"i5ini -a-$oja%a raz"i%e4 re"a$ivna o-$aje
i-$a i-$i za -va%u ve"i5inu.
>U $onova do -ada je u vi-ini %van$i$a$ivni momen$ %va"i$e$e dane3 mo/e$e za%on u
podru5jima in$enzivnih i e%-$enzivnih -enzacije4 au !iv+im -$ranicama na%on -nage i
vi-ine predvidje$i4 !ez da je dopu+$eno da odr/i priori pravo na i-$ih uvje$no u -vim
po-e!nim dije"ovima o-je$a u i-$o vrijeme -ma$ra$i vrijedi za druge4 a"i u -vim
podru5jima4 +$o zah$ijeva po-e!ne i-$rage.
Ea pi$anje je "i za%on u podru5jima in$enzivnih -enzacija $e po$vrdio za po$icaj i
po$icaj raz"i%e u izreci :a%ona zamjene ve"i5inu produ"jenje i pro+irenje raz"i%e4 %oje
-e $uma5i o%a i"i $a%$i"nim organa. Ona ,e -e na,i po$vrdio za%on a%o $a%va. #. na dva
dvo-$ru%o dugim "inijama raz"i%a mora !i$i dvo-$ru%o ve,i za 5a% -amo vid"jiv4 i"i
op,eni$ije g"eda$i i-$e ve"i5ine.
D$o -e $i5e vi-ine zvu%a je !roj $i$raja4 %oja je odgovorna za ve"i5inu podra/aja.
Uz $o5no-$ za%ona i-pravno-$ ne%ih za%"ju5a%a je po-$avi"a -e!iC i po%aza$i da -u
ovi za%"ju5ci po$vrBeni u i-%u-$vu4 mora -e -ma$ra$i dije"om %u+nje za%ona. 0eBu$im4
umje-$o da odgovori na $o na ap-$ra%$an na5in4 radije ,u !i$i vani na po-e!nom pro!ni
ro% od za%ona u raz"i5i$im podru5jima i $o -e odno-i u $om pog"edu o-o!i$o na
podru5ju -vje$"a o-je$a.
U odno-u na povije-ne Primije$io -am da je E( 8e!er4 a ne prvi %oji ,e ima$i pravo
na -ve izgovara i do%azano4 a"i prvo ga izgovara u odreBenom univerza"no-$i4
do%azano i pri%azano iz per-pe%$ive op,eg in$ere-a ima . On -e o-"anja na po%u-ima
na -amo uo5"jivih raz"i%a u $e/ini4 "inijama4 parce"a4 %oje4 %ao +$o -e mo/e vidje$i
primjere $ri g"avne -$ranice o-je$a4 in$enzi$e$a4 pro+irenje4 vi-ine4 ni%ad ne mo/e do,i
u pi$anje4 %oji -u dru Du"je opravdava %oje nazivamo za%on na%on +$o njegovo
ime. Ia%o je podvrgnu$ i-$i nije vr"o $eme"ji$u i-$ragu od -$rane -amo povremeni
in$ere- za ono +$o do -ada vezan za za%on4 a"i da $a%o %a/em4 $o5%e -ve da"jnje i-$rage
od -$rane v"a-$i$e dane. :a$o -am -$avio poda$%e o $ije%u do-"ovno4 prije nego +$o -am
na-$avi$i - da"jnjim i-$ra/ivanjima o za%onu4 %oji je po$re!no na%on +$o je zah$jev da
-e -ma$ra %ao !aza men$a"nog mjerenja4 od $ada -u podnije"i oja5a$i i pro+iri$i4 prema
%ao je $e/i i ima ne%o"i%o -$vari da ga podr/avaju. U $eme"jne va/no-$i %oje za%on
ima u $om odno-u prema nama4 ho,u "i i+$a +$o -am !io pozna$ od ranije i novije4
-$ranih i v"a-$i$e 5injenice4 %oje -u do o-vr$om na pro!ni ro% %a%o !i granicama
za%ona4 mogu,e u po$puno-$i %omunicira$i.
Ea%on vorgrei&"ichen preg"edi o%o njega je prizna$i da jo+ uvije% nedo-$aje mnogo
radi%a"nog %u+nje i -amoi-pi$ivanja za%ona. Eajvi+e je u $om -mi-"u je naprav"jen u
odno-u na in$enzivne -vje$"o-$i o-je,aj4 o-je,aj ja%o-$i zvu%a i $eren4 o-je,aj $e/ine
u$ega i na podru5ju omjeru. Earavno4 $u je -vugdje za%on u manje i"i vi+e +iro%im
granicama. D$o -e $i5e $empera$ure -enzacija4 $o jo+ uvije% -"ovi %ao pro!"ema$i5naC u
podru5jima in$enzivnih $a%$i"nih -enzacija po%u+ava govori$i4 a pro$iv nego za
njegovu va"jano-$. D$o -e $i5e drugih podru5ja o-je$a Trenu$no nema -uBenja.
>e4er v(as,i,i) oda"i)a.
U principu4 8e!er govori %ao 5injenice za%ona u -vojoj ra-pravi o o-je$ dodira i
o-je,aj zajedni+$va S. ==K pod na-"ovomI WO najmanjim raz"i%ama u$ega %oji
povezujemo - o-je,ajem dodira4 du"jini "inije %oje -mo4 - njegova "ica i zvu%ovi %oje
mo/emo raz"i%ova$i ro5i+$a W4 prema ne%im po-e!nim propi-ima %a%o -"ijediIW
Po%azao -am da u-pjeh je i-$i u $e/ini odreBenja4 jedan mo/e preuze$i unci i"i vojnici4
jer ono +$o je va/no nije !roj Grane %ojih 5ini vi+%a %i"ograma4 a"i je "i nadmo,i ;Y. i"i
=Y. u$ega 5ini4 +$o je u u-pored!i - drugim $e/ine. -"oj $a%o da je - u-pored!om du"jine
dvije "inije i vi-ine dva $ona
6 3
. Eije !i$no je "i ne$%o u-poreBuje "inije o%o 6 cm4 i"i
da -u 2 in5a dugo %ada -e prvi4 a za$im drugoga4 a ne4 %a%o -ma$ra mo/e$e vidje$i i
rame uz rame4 i jo+ %omad na %oji *inija o-$a"i dominira4 u prvom -"u5aju ope$ $a%o
ve"i%a %ao u po$onjem. Earavno4 a%o -u o!je "inije jedni pored drugih i jedni -
drugima -u !"izu para"e"no4 pa a%o -e u-poredi -amo u/adi i i-pi$a$i %o"i%o je "inija
o-$a"a dominira4 i je "i $o $o4 onda -amo ovi-i o $ome %o"i%o je ve"i% nadreBeni %omad
"inije je4 i %o"i%o !"izu o!je "inije i dana-. 9 Ta%oBer4 u u-pored!i - vi-ine od dvije
$onova ni+$a o $ome ho,e "i o!je me"odije na G -$upnjeva vi+a i"i ni/a4 a%o -u ne -amo
na %raju reda $on4 gdje je $o5no raz"i%a manje $on-%e raz"i%e je $e+%o. Da%"e $o je i nije
o !roju vi!racija4 %oja ima $on vi+e nego drugi4 a"i o omjeru !roja o-ci"acija dva
zvu%ova %oje -mo U-poredi W......
63
De"ezenne u Oeueil des =O'V'@C de la so. B6. de Tille 2J6G. u Au-z.
u %ull. B6. nat. CG, str. 6G= i Fechnerovu Reper$or. e%-perimen$a"ne
&izi%e. *eipzig 2J;64 -v. I. -$r. ;<2.

WPog"ed omjera cije"ih ve"i5inama4 !ez da ima$e ve"i5ine -e mjere u manjem op-egu
i nau5io -ve raz"i%e da zna %a%o je vr"o zanim"jiv p-iho"o+%i &enomen. O-im g"az!e4
mo/emo rezimira$i $on-%i da"je4 ne znaju,i &re%vencije4 u arhi$e%$ura pro-$ornih
odno-a ve"i5ine4 a da ih odreBuje in5a4 a !a+ %ao +$o -mo -a/e$i ve"i5ine o-je$"jivo-$i
i"i ve"i5ine -i"e $a%o da"je u u-poreBivanju $e/ine. W
Op,i zapi-i dodirivanje na 8e!era $eme"ji -voj za%on4 $a%o da je predme$ $on-%e i
"inearnim odno-ima -amo op,i i-%az pred i-$im4 a"i -e mora pridr/ava$i $e/inu Ta$-a9
Fhen podmiri$i u !ezuvje$nu "oja"no-$ proma$ra5a. U vezi - $e/in-%im omjerima od
njegovih po%u+aja u -e%undi. prikupiti programa. str. J2. Da !i-$e prona+"i J? & ..
8e!er raz"i%uje dva e%-perimen$a"ne na5ine4 onaj u %ojemu je -amo o-je,aj na %o/i
je -nim"jen pri$i-%om ja5ih i -"a!ijih u$ege na o-$a$a% po"o/io na -$o" -$rane u
zah$jevu4 a drugi4 u %ojem o-je,aj primijenjenoj mi+i,a -nagu u podizanju -$andarda
u$ega u i-$o vrijeme - $vrdio je za ru%u je podigao - u$ezima. Qe"i$e -ada ;6 i"i ;6 unci
drachma- -e primjenjiva$i ve,u $e/inu4 $a%o da je o-$ao ipa% u dvije e%-perimen$a"ne
na5ine jo+ uvije% -amo primje$na raz"i%a u odno-u na manjim $e/inama !"izu jedna%a4
a pro-je% za < o-o!e4 a o!a u$ezi na prvi Uvje$no 2Y.2 > unci i"i drachma-34 u drugom
;4Y.
I... 1OU/ oll str ,.P detaljan opis njegovi# eksperimenata je ovoV
"@ piurimorum #ominum Manibus, Mensa Quiesentibus, 1ondera duarum
librarum olloavi, tabulamQue papyraeam interposui. 1ostea, insiis illis, pondus
alterutrum imminui, manusQue 1ondera 2erentes mutavi, Tevius nimirum pondus
;un oglas dextram ;un oglas sinistram trans2erendo. Saepe Wtiam 1ondera
Manibus ablata Benuo iisdem Manibus imposui, ita Quidem, @= #omo ne suspiari
potuerit, sed tantum tatu peripere, jesti Quonam latere pondus gravius
olloatum. @klju!ite ba #omo iteratis periulis i mutatis saepe Manibus gravius
pondus leviori rete disernebat, notavi. "
X1ostea eadem experimenta u iisdem #ominibus iterabantur, #o modo tamen, @=
Manu, et Manibus 1aralelno 1ondera, extollerent, et 1ondera Manibus
pensitarent. 7uo 2ato, ba G;VW;=@M ja est, u kvanti ponderum di22erentia
diversitas eorum erte ognita 2uerit, iterum notavi, numerosQue, di22erentiam
ponderum exprimentes, me8u sebi omparavi. "
6ao to je i&vijestio ra&nim pokusima, koji se odnose na druge uvjete, kao to je
njegova prava, a &atim kre$e (eber str. >+ nastavioV
X;e Silentio praetereunda sunt ostalog experimenta, Quibus probatur, ='5=@M
oenaest#esin et etiam u observandis ponderibus multo minoribus eadem ratione me
sebi esse, Quam si Tibrae duae seu. =riginta duae uniae uilibet Manui
imponuntur. Worundem enim #ominum Manibus, Quibus 'ntea dvoja 1ondera
=riginta diiarum uniarum imposueram, ;uno 1ondera =riginta duarum
dra#marum odnosno otavam ponderis Gllius partem imposui. Wtiamsi suspiatus
Wram, 2ore, ut di2ierentiam ponderis duorum orporum oties minorum ne tam 6lara
sentirent, experimentis probatum est, di22erentiam minorum ponderum tatu be&
kamu2la"e minus subtiliter distingui, Quam di22erentiam eandem majorum ponderum.
7uatuor a22eram experiinenta #o probantia. 1ostQuam nimirum Quattuor
#omines, Quos numeris signare Tubet, 1ondera Majora, =riginta duabus uniis
5onstantia, aeQualia, Manibus immotis imposita, omparaverant, alterutrum pondus
Magis magisQue imminuere oepi, usQuedum bomines Glli di22erentiam ponderum
animadverterent. 7ua di22erentia notata experimentum idem #o modo repetii, @=
1ondera Manibus tollerentur, adeoQue 1aralelno ope tatus i oenaest#eseos
musulorum aestimarentur. 7uo 2ato di22erentia ponderum, Quae illorum
observationem 2ugiebat, iterum notata est. "
X;un loo majorum ponderum usana 1ondera, =riginta duabus dra#mis
5onstantia, isti datum plana modo ad#ibui, di22erentiasQue ponderum u experimentis
ne observatas, sensum to $e re$i 2ugientes, annotavi."
XTam ba di22erentias ponderum graviorum i leviorum observationi nostrae
subtratas omparas, easdem paene jesti observabis."

%roj #ominum, di22erentia minimumi unoiarum Vel
Quibus u eksperimentalnoj dra#marum, Manibus impositaH
menta instituta rum, u Qua diversitas ponderis
sunt. peripiebatur.
+ tatu. )2 ....... @;5. +9 @;5. di22ert +- @;5.
tatu et oenaest#esi )2H)*
+
Y
2
H + H
+
Y
2
H
tatu. )2 ....... dra#m. 2? dra#m. H , dra#m.
tatu i oenaest#esi )2H)* H H 2 H
2 tatu. )2 ....... @;5. 22 @;5. H. +*. @;5
tatu i oenaest#esi )2H)*
+
Y
2
H H +
+
Y
2
H
tatu. )2 ....... dra#m. 22 dra#m. H. +*. dra#m
tatu i oenaest#esi )2H)* H H 2 H
). tatu. )2 ....... @;5. 2* @;5. H. +2. @;5
tatu i oenaest#esi )2H2. H H . H
tatu i oenaest#esi )2 dra#m. 2. dra#m. H. . dra#m
?. tatu. )2 ....... @;5. 2. @;5. H . @;5.
tatu i oenaest#esi )2H)* H H 2 H
tatu i oenaest#esi )2 dra#m. 2> dra#m. H ) dra#m.
10 svje,(o.
80
De$a"jna prezen$acija po$vrda na+eg prava na podru5jima in$enzivno9$ivno o-je$a
-vje$"a imam u ra-pravama o SaNon. Socie$. o& Science-9og4 0a$h.9&izi5. F". ..
Sveza% IV -$r <=G i da"je pod na-"ovom. WO%o p-iho&izi5%u Grundge po-$av"janja4 i
njegova odno-a za procjenu zvjezdane magni$udaW dane4 do 2J=K4 - no,nim !ije- u
i-$oj $vr$%i izvje+$ava P =J &&4 od. ra-prave %oje -am ovdje razmno/avaju o-nove -
ne%o"i%o doda$a%a.
;3
U pog"edu -$r 2<K92?Y4 2GJ92J?. Ina5ica S. 2=692?J. P-.ch. 0a1prinzipien4 S.
2J2 &&.
:a%on je u domeni percepcije -vje$"a ve, pre$hodnim po%u-ima #ouguer4 Arago4
0a--on4 S$einhei" povremeno u vezi - drugih -$udija4 nedavno je4 i-$a%nuo -ama i
Vo"%mannC da -u &rAherhin puno pa/nje4 a"i !ez.
Sve pre$hodne po$vrde za%ona $eme"ji -e na me$odi -amo o-je$na raz"i%a4 o-im po
S$einhei"4 %oja -e $eme"ji na na5e"u me$ode pro-je5ne pogre+%e4 i neizravne pro!ni
ro%4 %oji je za%on na"azi u procijenjenim na zvjezdanih ve"i5ina.
#udu,i da -vojim e%-perimen$ima4 ia%o ne pred-$av"jaju najja5i4 a"i naj"a%+e
uvje$na za%ona4 a prvi i-%u-$veno poznavanje za%ona me je vezan za nju4 pa ,u i ja
po5e$i - njim i napravi$i op,e o!ja+njenje za%ona u umu.
U ha"!!edec%$em ne!u ug"avnom na"aze "a%o ne%o"i%o -u-jednih o!"a%a nijan-e
%oje pred-$av"jaju -amo jedan $rac%@i-e raz"i%u u o%u4 i"i o!"a%a4 $e% primje$no
raz"i%uje od ne!a o-novi. Ea%on +$o -am u %om!inaciji dvije $a%ve %omponen$e $e%
primje$nim -vje$"om raz"i%om u ne!o u o%u4 -am uzeo ne%o"i%o -ive nao5a"e na o5i4
%ao +$o -u oni -ada imaju za %ori+$enje za "jude - "a%ih9-rame/"jiva o5i op$i5ara4 od
%ojih4 nepo-redno prije uze$i o5i4 a"i na%on -amo povr+nog &o$ome$rij-%og $e-$iranje4
o%o
2
`
;
4 o!je -pojene na najvi+e
2
`
G
o-$av"jaju,i -vje$"o. Uzmimo4 jedno-$avno uze$i
prije nao5a"e -vje$"o -va%e %omponen$e na
2
`
G
-manjuje4 $a%o da je raz"i%a !i"a je
ovime i-$i na o!a
2
`
;
-manji$i4 i $o je prirodno pre$po-$avi$i da je $a%o oz!i"jno
o-"a!"jena raz"i%u4 !udu,i da je pre$hodno !io je $e% vid"jiv4 neprimje$no4 po
-"a!"jenju4 i"i4 a%o o $ome granica no$icea!i"i$. nije po-$ignu$ prije po5e$%a primjene
nao5a"a4 !i"o !i !arem izrazi$o raz"i5i$a. Da%"e4 on ne pojavi. Raz"i%a je !arem jo+
$o"i%o o-je$no nego prije4 a drugi4 %oji -am pro!a$i e%-perimen$4 o!ja-nio je u i-$om
-mi-"u.
I-$i e%-perimen$ je ponov"jen -a -amo -ru+enih nao5a"ama pomo,u o%o %rajem
drugog4 gdje -u %omponen$e zajedno -a -vojim raz"i%ama do najvi+e
2
`
G
do+ao do"je4
raz"i%a i da"je o-$ao !arem +$o primje$na.
ona5no je $a%oBer o-"a!io je o!ojene nao5a"e4 - %ojima -am -e -pu-$io u -%"opu jo+
mnogo ve,oj $ami4 - i-$im rezu"$a$om. To naravno ne mo/e -e uze$i druga5iju !oju
o!"a%a nijan-e i"i o!"a% pro$iv p"avo ne!o u o%u4 jer -e !oji nao5a"e izrazi$i druga5iji
re"a$ivnu ap-orpciju u raz"i5i$im !ojama.
Uo5imo da -ada4 a"i omjer -a-$oja%a i ovime re"a$ivna raz"i%a i-$a o-$a"a
nepromijenjena u -"a!"jenju ap-o"u$ne raz"i%e od %omponen$i u pre$hodnim
e%-perimen$ima4 $a%o da ,emo mora$i vidje$i u neu!"a/eni $rajanju no$icea!i"i$.
raz"i%e po$vrda na+ih za%ona.
Ea prvi pog"ed je $o doi-$a mog"o izg"eda$i vr"o upad"jive4 $e u -upro$no-$i -a
-va%odnevnim i-%u-$vima da je jedna4 na
2
`
;
4
2
`
G
4 $o"i%o vi+e raz!aru+eni
&o$ome$rij-%a raz"i%u !arem -amo $re!ao !i$i za $aj o-je,aj $a%o izrazi$o4 %ao i !ez
gu+enja C jer vidimo dnevno -vje$"o raz"i%e -manji$i i ne-$ane -ama po -e!i -"a!i. A"i
5ovje% mora4 -$anje za%ona ne vidi pod %ojima -am -e pridonije$i u-pjehu4 a pod
%ojima -e jav"ja -am4 naime4 da je raz"i%a -vje$"o u njegovom -"a!"jenju
nepromijenjena u odno-u na njegove4 u jedna%om omjeru - a$enuiranim %omponen$e
rezervi. Vru,e -"u5aj i-punjenja ovog uvje$a4 prvi ve"i%i -"u5aj. To mo/e !i$i raz"i%a4
5a% i o-"a!i$i na druga5iji na5in4 u $om ja5i %omponen$e %oje jedini gu+enja i"i -"a!iji
-e predvodi i-%"ju5ivo pove,anjem druge. U ovom -"u5aju4 ono +$o ime je drugi
g"avni dogaBaj4 do/iv"java raz"i%u -a -vojom ap-o"u$nom gu+enja i-$odo!no -"a!"jenje
u odno-u na njegove -a-$avne dije"oveC a za$im -e -manjuje4 u -$vari4 %ao +$o mo/e
!i$i od %a-nije e%-perimen$a"nih na5ine "a%o do%aza$i na _!ein-$immung - u%upnom
i-%u-$va4 no$icea!i"i$. za raz"i%u od4 a -manjuje %ada je dovo"jna apro%-imacija
%omponen$i meBu-o!no po$puno.
Ta dva o-novna -"u5aja jo+ uvije% mo/e !i$i Tre,i ve"i%i dogaBaj dodaj$e4 mo/e -e
o-igura$i izravan %u+nje na+eg za%ona po prvi neizravnom po$vrdomI da dvije
%omponen$e4 a ne mijenja$i u i-$om razmjeru4 dodaje -e jedna%om pove,anje i"i i-$i
izno- umanjen ho,e. U ovom $re,em -"u5aju4 ap-o"u$na raz"i%a o-$aje u opoziciji
prvo4 je i-$a4 re"a$ivne promjene. To -manjuje %ada -u dije"ovi dodamo jedna% ra-$4
pove,anje4 a%o od!ijemo i-$u %o"i5inu njega. U onoj mjeri u %ojoj za%on ne u-po-$avi
i-$i no$icea!i"i$. u jedna%o-$i ap-o"u$na4 a"i re"a$ivne raz"i%e4 mora$ ,emo -e o5e%iva$i
pod pre$po-$av%om da je $o5no da je u na+oj $re,oj g"avnoj -"u5aju no$icea!i"i$.
raz"i%e ne o-$aje i-$a4 una$o5 $ome +$o je raz"i%a ap-o"u$na uzima o-$aje i-$aC Umje-$o
$oga4 oni -e -manji$i i"i pove,a$i ovi-no o i-$om P"u- dodao i"i i-$a -e -%ine.
a%o !i do%aza"i da je -ada ovo -$varno pona+aju $a%oC $o zah$ijeva ne -amo
o-o!i$o promi+"jena e%-perimen$4 %ada je -vje$"o $a%oBer -pada po$vrBuju i
e%-perimena$a. Ona nam nudi i-$o podru5je proma$ranja4 +$o na- je -"u/io do -ada4 u
-va%odnevnom i-%u-$vu je dovo"jna po$vrda.
Eo,u4 -va$%o vidi zvijezda u punom dnevnom -vje$"u ne zna ni zvijezde popu$
Siriu-a i Lupi$era. 0eBu$im4 ap-o"u$na raz"i%a u -vje$"ini izmeBu $o5a%a na ne!u4 gdje
-u zvijezde i o%o"nim mje-$ima i da"je jedna%o ve"i%a %ao i no,u. To je -amo
in$enzi$e$ i nane-ena !ije"a dana jedna%a pora-$.
0o/da -$e ima"i u-pjeh na+ih prvih e%-perimena$a - o!"acima nijan-e mo/e -e
$uma5i$i da zna5iI Raz"i%a %roz $amne nao5a"e je i-$a4 meBu$im4 o-"a!io je u vr"o
ja%im uvje$ima4 a"i jo+ uvije% -mo !i"i ap-o"u$no pri-u$na4 pa je imao ap-o"u$nu
$a%oBer jo+ uvije% razma$ra njegov po-$ojanje mora -e o-$vari$i4 !ez po$re!e da imaju
po$re!u da %on$inuirano %on$inuirano vid"jivo-$ na na-$ava% i-$e re"a$ivne ve"i5ine
ovi-ne. Eo4 +$o mo/e$e vidje$i iz gore i-%u-$vo %oje ap-o"u$no po-$ojanje -vje$"o
raz"i%a nije dovo"jna da ga opazi$i4 $a%o da 5a% i vr"o zna5ajne ap-o"u$ne raz"i%e u
po$puno-$i ne-$a$i u o5i %ada imaju vr"o ni-%u re"a$ivnu ve"i5inu. Ei$%o ne,e zadr/a$i
raz"i%u u -vje$"ini zvijezda Siriu- i Lupi$era iz o%o"nih ne!a ni-%a no,u4 a ni$%o ne,e
!i$i u mogu,no-$i o$%ri$i ove zvijezde $ije%om dana - izo+$ri$i najvi+e pa/njeC $a%o da
$vrdnja mo/e izg"eda$i neo!i5no4 raz"i%a u -vje$"ini je i-$o na dan i da"je $a%o ve"i%
%ao u no,i iz o%o"ine. U -$vari4 on je &izi5%i4 no on je za o-je,aj po$puno-$i nu"a4 do
-ada manje od nu"e4 +$o je i-$a -ve do% odreBeni uve,anja je po$re!no prije nego +$o je
-$igao do $o5%e gdje je na izrazi$o.
Ee -mijemo zadr/a$i na pu$u o%o -amo "aganih poena ograni5enih &enomen. I da"je
!i$i vode,i po%u-i - -jene4 a najpogodniji pri"i%u proma$ra$i i-$i &enomen na -vije$"im
povr+inama proizvo"jne dimenzije -a zna5ajnim ap-o"u$nim raz"i%amaC a"i i i-%u-$va
-va%odnevnog /ivo$a mo/e dove-$i ope$ u $om odno-u.
Pozna$i -u podaci o "a%iran u"ja na p"a$nu na daguerreo$.pe-4 o-"i%anim p"o5ama4
"a%irani -$o"ovi -u u. I$d .. I-%"ju5i -vje$"a re&"e%$iraju,e po$puno neprepozna$"jiva. Pa
ovi-i4 %ao +$o znamo4 in$enzi$e$ -pecu"ar". re&"e%$ira -vje$"o-$ ne na !ojanje i"i mra%
povr+ini od %ojeg je !a5ena na$rag iz4 a"i u i-$o $vari -amo i-$og g"a$%o,u i %u$om
upadaC Da%"e4 dodaju,i $amnije i -vje$"ije podru5ja &igure4 a raz"og jedna%a pove,a$i
na4 i $ime 5ini raz"i%e izmeBu njih neprepozna$"jiva.
Pre$hodna $re!ao !i$i dovo"jan ve, da pro!ni ro% od za%ona u cje"ini. Eo4 mo/e "i $o
-$varno primijeni$i na $o5noM
S pa/njom -am re%ao da je raz"i%a o!"a%a nijan-i !arem %ao izrazi$o pojavi"a %ada
-e g"eda -a zamra5enim -$a%"ima4 %ao +$o je go"im o%om. :a ne%e od njih4 %oje -am
morao ponovi$i e%-perimen$4 prona+ao ga - nao5a"ama i ma"o o+$rije nego !ez
nao5a"a4 i ja4 5ini -e 5e-$o4 ia%o ne uvije% $a%o. 0o/e$e !i$i -igurni u da"jnjem $e%-$u4
u -va%om -"u5aju4 da je -vje$"o raz"i%a nije4 %ao +$o -e mog"o i o5e%iva$i naj"a%+e4
izgu!i$ -"a!"jenjem -voju ap-o"u$nu ve"i5inu uz zadr/avanje i-$e re"a$ivne ve"i5ine
no$icea!i"i$.. A"i i do!i$a% u no$icea!i"i$. ,e $o !i$i najmanje od-$upanje od za%ona4
%oji gradi do-"jedan no$icea!i"i$. na odr/avanje re"a$ivne raz"i%e.
O-im -ada iz 5injenice da !i $o mog"o izmijenjenog Irradia$ion-verhP"$ni--e mogao
do,i u igru4 $a%oBer !i mogao !i$i -u!je%$ivan i"uzija ovdje mi-"im na na5in na %oji !i
!io -%"on dr/a$i jedna%o primje$na raz"i%a za primje$na4 a%o je ve, u razmjeru -
o-"a!io Dojam %omponen$i. Do -ada je jedan od -u!je%$ivnih i"uzija nezavi-nih +$o je
vi+e mogu,e4 %a%o !i -e po-$ig"a rezu"$a$4 -am %om!inira$i -"jede,e -upro$nom
po%u+aj - pre$hodnim po%u+ajima.
Tra/im do% imam nao5a"e pred o5ima4 -ch@Pch-$mUg"ichen4 $e% primje$na
cijenjena4 raz"i%a na %oje ne mogu na,i na ne!u4 a onda -e na 5a+e da"e%o od o5iju. Le
no$icea!i"i$. je poja5ana "e,e irgend- !i$no4 $a%o da -u nao5a"e - $e% primje$na raz"i%a
mora ne-$a$i na%on u%"anjanja nao5a"a. A"i -am !io u mogu,no-$i u ne%o"i%o
ponav"janja e%-perimen$a4 - jedno-$avnim i dvo%reve$ne -%"op"jenih nao5a"a4 ni%ada
na,i jedan jo+ $o"i%o -"a! raz"i%a !i"a -am u -$anju prepozna$i 5a% i na%on u%"anjanja
nao5a"a4 5a% i a%o -u pro+"i -amo prvi dojam o $renu$a5nom od-jaja4 od %ojih je
pogoBen iznenadni inciden$ ja5em -vje$"u na%on u%"anjanja o%a nao5a"e. A 5a% i %ada
5ine,i i-$o -am do/ivje$i nag"e promjene -vje$"a $renu$ne Undeu$"icher@erden raz"i%e4
a"i +$o a%o i pro"azi !rzo.
U -vim gore navedenim $e-$ovima je !i$no %ori-$i$i -amo vr"o ma"e raz"i%e4 %oje
imaju %ara%$er E!en 8i-h "i+ajeva. Ler4 ia%o je za%onom4 %ao +$o je da"je po%azuju
produ"jenje ve,e raz"i%e dozvo"a4 $a%o da nije "a%o do%aza$i izravno u $a%ve. Pre-uda
o $ome da "i $a%va -u o5i$o jedna%a -a i !ez nao5a"a4 vr"o neizvje-na i %o"e!anja4 $e je
nedvoj!eno pod u$jecajem ve,ine o%o"no-$ima. 0o/e -e $a%oBer Oa% i a%o %ori-$i$e
$e% primje$ne raz"i%e4 %ao +$o je ve, -pomenu$o4 predme$ pre-ude ravnopravno-$i i-$ih
i"uzija4 ia%o oni ap-o"u$no ne mo/e -e uze$i %ao zna5ajan %ao %od primjene ve,e
raz"i%e. Eo4 g"avna predno-$ je %ada %ori-$i$e vr"o ma"e raz"i%e je da je %om!inacija
e%-perimen$a dopu+$eno - dodirnim e%-perimena$a o napravi$i -a-vim neovi-no o
pro-ud!i o jedna%o-$i i"i nejedna%o-$i4 $e da -e u$vrdi za%"ju5a% -amo na po-$ojanje
raz"i%a za -enzacije4 ono +$o -e ne mo/e $a%o "a%o zavara$i %ao o jedna%o-$i. A%o
raz"i%a -ch@Pch-$mUg"iche4 %oja jo+ uvije% priznaje !ez nao5a"a4 jo+ uvije% -e
priznaje - ja%im zamra5enim -$a%"ima4 i o!rnu$o4 a%o je raz"i%a -ch@Pch-$mUg"iche
da -e o$%rije - ja%im zamra5enim -$a%"ima4 ipa% priznaje4 da je vr-$a o!je%$ivnim
do%azima4 da raz"i%a mo/e po!ijedi$i i"i izgu!i$i 5a+e u !i"o irgend- zna5ajne razine
no$icea!i"i$..
U -va%om -"u5aju4 %om!inacija e%-perimen$a -a -upro$nim e%-perimena$a4
mogu,no-$ od-$upanja od va/enja za%ona u granicama in$enzi$e$a -vje$"a4 u %ojoj je
odr/an pro!ni ro% %oji je o$i+ao ni na pri!"i/ava po$punom mra%u4 pa 5a% i do vr"o
-jajan -vje$"a 5a% -u u vr"o u-%im granicama. U meBuvremenu4 jo+ uvije% $a%o da
nema neograni5eno va/enje za%ona u-$vrdio i"i po%aza"i pri"i5no od-$upanje od $oga4
!arem za po%u+avao prema gore i prema do"je4 -igurno. I prije nego +$o -mo i,i na
da"jnje %u+nje4 $o ,e !i$i %ori-no da -e odno-i na $im granicama za%ona4 -ama uvje$no
-amo u pog"edu granica4 umje-$o da -e i mo/e razumje$i.
Da%a%o4 ni$%o ne !i !io u -$anju4 5a% i a%o -e opa/anje mo/e u5ini$i -igurno4 mr"je
na -uncu mo/e vidje$i >!arem na vi-o%oj prije $oga3 go"im o%om4 meBu$im4 -va%i od
njih do/iv"javaju -a zamra5enim -$a%"ima. Eo4 za%on !i $re!ao pro+iri$i i na najvi+im
razinama -vje$"o-$i4 pa -u mr"je $re!aju !i$i "a%o raz"i%ova$i go"im o%om iz o%o"nog
o-vje$"jenja raz"oga o-im -$jecaju - $amnim nao5a"ama. Ee-porno je mje-$o po mnogo
ni/im in$enzi$e$a4 od-$upanje od za%ona4 umje-$o4 vjeroja$no gdjegod o5iju o-je,a
z!unjen4 ia%o je $o u odreBenim $e-$ovima vi+e ovdje jo+ uvije% nedo-$aje.
S$oga je mogu,e da je u vr"o ja%om o!"a%a ra-vje$e -$varno ma"a do!i$ je napravio
u razja+njavanju raz"i%e izmeBu o!"a%a nijan-e %roz $amne nao5a"e4 a"i +$o -e mo/e4
na%on neu-pjeha u %om!inaciji e%-perimen$a"ne i %on$ra po%u+aju -amo do!i$i vr"o
ma"i reda $a%o U po%u-ima - umjereno -vije$"o o!"aci ra-vje$a ci"jem rudni%u nije
ne%a -e re,iC za e%-perimen$e - vr"o o!e,avaju,u ra-vje$a ja -igurno ne mogu -miri$i i
u5ini$i dovo"jno 5e-$o z!og ve"i%og razdra/"jivo-$ mojim o5ima ne+$o re,i o $ome
Sa&e mo/e.
Donja granica Dir"jiva4 $a%o -vje$"a Od po5e$%a da4 a%o -$e h$je"i i,i - $amnjenje
nao5a"a u %rajno-$4 -vugdje ni+$a vi+e4 a $ime i raz"i%a -e mo/e vidje$i4 $o !i -e pojavi$i
i !ez nao5a"a4 a"i $a%o ve"i%i i !i$iC i da je -$oga4 prema %on$inui$e$u Prinzipe ve,
moraju o-je$i$i -manjenu ja-no,u4 %ada -e $a granica je vr"o pri-$upi4 %ao i i-%u-$vo
po$vrdi"o. U -$vari4 raz"i%a mo/e !i$i $a%o ve"i% %ao on /e"i4 $a%o da ,e$e uvije% mo,i
na,i -$upanj $amnjenje nao5a"a4 u %ojem -e pojav"juje %ao mu$no4 !ez nao5a"a. I-$i
-un5ane pjege %oje -u o5i$o na umjereno $amne nao5a"e4 ponovno -u pri"i5no neja-na
u $amnim nao5a"ama i na %raju po$puno neprepozna$"jiva.
Da%"e4 umje-$o da !ude u mogu,no-$i odr/ava$i neograni5enu va"jano-$ za%ona4
mo/emo -amo re,i da je do -ada po$vrBeno u do-$a +iro%im granicama in$enzi$e$a u
%ojem -e %re,e o!i5ni vidjev+i da od-$upanje od izjava na%on e%-perimen$iranja
:a%oni -e ne mo/e provjeri$i.
0eBu$im4 $o mo/e !i$i 5a% i za%"ju5i$i ve, na ne%i na5in iz -upro$nog -mjera
od-$upanja iznad i i-pod va"jano-$i i-$a u -rednjem granica. Tije%om in$enzivnog
-vje$"u ja-no,e ra-$e a$enuiranja na vr"o ni-%e po poja5anje %omponen$i u i-$om
omjeru. Da%"e4 $o je ve, mora !i$i ma$ema$i5%i a-pe%$i odreBene pro-je5ne in$erva"u
gdje o-$aje i-$a nepromijenjena od do!i$%a i gu+enja. Samo da ve"i%a e%-panzija
$a%vog in$erva"a ne !i dopu-$io predvidje$i na%on -amo ma$ema$i5%im a-pe%$ima.
La -am pre&i%- - pre$hodnim po%u-ima4 ne -amo za$o +$o je !io onaj na %ojem -am
ja prvi pu$ pa"a za razma$ranje za%ona4 prije nego +$o -am !io i prije u $om pog"edu
Eapreda% pozna$ih4 a"i i za$o +$o -u po-e!no ugodno4 -va%a "a%o do-$upna 4 a $u -u i
puno vi+e uvjer"jivi nego !i"o %oji drugi za op,e 5injenice o za%onu u o-novi. Samo
jedan nema ni od"u5no-$i ni jedin-$venu odr/avanje4 ni$i promjenu u -vije$"im
$onovima u njegovoj mo,i4 da%"e4 ne mogu -ve $ri g"avne dogaBaje !i !i"o redC i od
ove $o5%e g"edi+$a4 meBu$im4 preporu5a -ug"a-no-$ i"i drugi Ver&ahrung-ar$en4 +$o
doda$i na proma$ranje e%-perimen$a.
Sada po-$oje vr"o raz"i5i$e na5ine. Da !i -e proizve"o -vje$"o raz"i5i$im nijan-ama
gradacijom na -amo vid"jive raz"i%e jedni od drugih4 a na%on $oga $e-$a mo/e po$raja$i
ne%o"i%o o!"i%a.To je vr"o "a%o proizve-$i - $in$om na pergamen$a -ch@Pch-$mUg"iche
nijan-ama4 premda -amo da$i +$o je manje o!"aci nijan-iranje odmjerenu raz"i%u4 a"i
imaju predno-$ odori o5uvanja4 !i"o gradacijom i ru%ovanje unaprijed.
:apravo -am pro!a$i i !roja5 e%-perimen$ je nedavno ponovio u %ao i do!i$i
odgovaraju,u prihod %ao i prije o!"acima nijan-ama. Oa% i uz $amnjenje -$a%"ene
%om!inacije da $e% na%on precizne &o$ome$rij-%a mjerenja
2
`
2YY
-vje$"a preno+enje4
-hva,am na%on +$o -am pog"edao %roz %ra$%o vrijeme4 no -ch@Pch-$mUg"ichen
nijan-e %oje -amo ja -amo na,i - go"im o%om vid"jive. Samo po%u+aj mora !i$i u
do!rom dnevnom -vje$"uC jer a%o -am ga -$avi$i u -vje$"u -$udij-%og "ampe4 %ada -am
%ori-$i za pi-anje -jen5anje je i-$o mra% po$puno nepozna$iC 0eBu$im ne-$ana% -$ruje
na
2
`
26
i vi+e4 oni jo+ uvije% mogu pojavi$i $a%o ja-no %a%o !ez ra-pada.
Lo+ jedno-$avniji i pra%$i5niji4 i-$odo!no po$re!na mjerenja dozvo"e -mjeru4
odno-no dopuni -va $ri g"avna predme$a -po-o!niji Ver-uch-@eg ne daju u primjeni
dviju -u-jednih -jeni je da je jedan generira dvije "ampe i"i -vje$"a i-$og o!je%$a od
-$rane &o$ome$rij-%og omjer dva -jeni -amo ma"o pode-i$i4 a"i i "a%o da$i mjer"jivi
%ori-$e i-$e izvore -vje$"a %oje je omjer o!rnu$ %vadra$a uda"jeno-$i do o!a izvora
njihove -jene4 meBu$im4 &o$ome$rij-%a jedna%o-$ re-ur-a od -$rane i-$og -jaja -jene na
i-$oj uda"jeno-$i od i-$e "a%o !e@Phr!ar 4 a 5i+,enjem -vje$"a i"i vija% -vje$i"j%e mo/e
proizve-$i. Ipa%4 u cje"ini i"i -vrhovi$o4 umje-$o o!a -jeni uze$i -jenu i o%o"ni $eren %ao
-a-$avnica raz"i%e %azne za%ona u o%u4 jer je omjer -jeni na $aj i-$i pri"i5no o%ru/enju4
u o-novi je jo+ "a%+e procjenjivih u %ojem Hiza!rao4 Uvje$no4 $o5nije4 mo/e -e -ma$ra$i
-"jede,i.
#udi$e dva izvora -vje$"o-$i T, T ' i T ' onaj 5ije je -jena /e"i$e zami-"i$i. To je jo+
uvije% u -jeni od druga5ijem -vje$"u T, o%ru/uje !azu od dva -vje$"a4 T, T
' pro-vije$"jeni. Pre"aza% na -vije$"o T ' ni%ad da"je od -jena9pri%up"janje p"o5i4 do%
je T o-$aje4 raz"og o%ru/uje -jenu do!iva -ve manje i manje pro-vje$"jenja -u!venciju
po T ', a na %raju $o je $a%o ma"i da je neprimje$na na o%u 4 $a%o da -u -jene u o%o"nim
zapravo ne-$aje. ada doBe$e do ove $o5%e4 dovo"jno ma"i poma% jednog od dva
-vje$"a i"i vija% o!je "ampe u pravu zna5i da !i ga ope$ jedva primje$an.
Sada prije -vega ponovi$i po%u+aj i %on$ra e%-perimen$a - $amnim nao5a"ama u $o
mo/eC i $a%o za%on %ao donje granice za%ona mo/e precizno iz"o/i$i %ara%$erizira.
Umje-$o -"a!"jenja o!je %omponen$e u i-$om omjeru %roz $amne nao5a"e mogu !i$i
i-$a gu+enja $ime uzro%uje o!a izvora -vje$"a 'T, T poma% u -ve ve,i4 a"i je i-$i omjer
!eha"$ende4 uda"jeno-$i iz -jene9pri%up"janje p"o5i. To je ono +$o -e dogodi"o u
-"jede,im e%-perimen$ima. Tije%om proce-a4 -mjer proce-a u prirodi je o!rnu$o4 da je4
umje-$o -ada+nja proma$ra$i -$a"nu no$icea!i"i$. raz"i%e %ao u-pjeh u re"a$ivno i-$om
gu+enja %omponen$i4 o!rnu$o4 $o je !io viBen %ao u-pjeh proizvodnje i-$i
no$icea!i"i$.4 %ao +$o je o5ig"edno iz -"jede,ih ,e -e pojavi$i. Ovaj novi e%-perimen$
na5in je pri"i5no dopuni$i i %on$ro"e4 %ao ponav"janje pre$hodnog.
#udu,i da -u mi ja%o o-"a!"jena o5i ni-u mog"i -udje"ova$i u -"i5nim
e%-perimen$ima u %ojima je po$re!no najvi+e naporan pozorno-$ i najo+$rije
i-pi$ivanje -azna$i in$erpre$irane $ragove ne-$ajanja i"i ponovnog pojav"jivanja
novoroBenu -jenu4 $a%o Vo"%mann %onzu"$acijama ne%og %o9proma$ra5a - do!rim
o5ima zapo+"javanje i-$a poduze$i. Ea%on o-nove proce-a i rezu"$a$a.
Ver$i%a"no pro$iv ver$i%a"ne !ije"e p"o5e na"azi -e +$ap !acio pod u$jecajem dva
izvora -vje$"o-$i T, T ' dvije -jene na -$o". Svje$"o izvor T 4 gori S$earin4 do!i$i u
odreBenoj uda"jeno-$i od -$o"a4 a drugi 5iji I-$i in$enzi$e$ -vje$"a je izjavio &o$ome$rjia
- onom na dua" -$azama4 -ada do -ada -manjuje za jedan od %o9proma$ra5a na p"o5i4
onoj proma$ra5 o+$ar predviBeno -jenu !aca"o4 pre-$ao !i$i -amo vid"jiv. :a $u -vrhu je
imao na Vo"%mann o5ima4 uda"jeno-$ od -vije,a T ' iz -jene 2Y pu$a izno-e %o"i%o
-vije,e T, odno-no raz"i%a od ra-vje$e4 gdje -jena pre-$a"a !i$i -amo vid"jiv4
2
`
2YY
u
izno-u %oji ,e ap-o"u$ni o-vje$"jenje. I-$i omjer uda"jeno-$i i $a%o ra-vje$e4 gdje je $a
$o5%a doBe4 a"i na+ao -e i na vr"o raz"i5i$im ap-o"u$nim in$enzi$e$a o-vje$"jenja %oje
!emer%$erma1en dije"om mijenjaju,i in$enzi$e$ -amog p"amena4 dije"om do!ivena od
-$rane p"amena T u ve,oj i"i manjoj uda"jeno-$ od p"o5e je dodan. Uvije% je imao
uda"jeno-$ od p"amena T ' primje$no 2Y pu$a !i$i %o"i%o donije$i -jenu na mje-$u
ne-$an%a. Da%"e4 po%u+aj in$enzi$e$a o-vje$"jenja je T jedna% Y4;? do in$enzi$e$a S 24 S
646=4 S G4G2 do ;J4GK razno"i%4 %ao jednog po jednog -vje$"a S$earin u ; decime$ar
uda"jeno-$i od !ije"og od!ora odno-i4 !ez da je omjer uda"jeno-$i od drugi izvor
-vje$"o-$i p"o5i primje$nim i"i zna$no neu-pje"og druga5ije. Te% na naj-"a!ijoj
in$enzi$e$a >Y4;?34 zna5ajno manji pad dogodio4 odno-no uda"jeno-$i od -vje$"o-nog T
' imao ne+$o manje od 2Y pu$a uda"jeno-$i od -vje$"o-nog T!i$i >prema $a!"ici
rezu"$a$a4 K4 ? pu$a3 Da !i -jena ne-$aju -amo ovime po5eo o-porava$i4 donja granica4
+$o je va/enje za%ona za e%-perimen$ prema+io.
:a -a/e$o-$i4 ja -am iz u ovom pog"edu -amo do $o5%e ne-$ajanja. U -$varno-$i4 izvor
-vje$"a je do $o5%e ne-$aju o%o T ' naizmjence "eBa i hergerAc%$4 $a%o da je do!iven +$o
je mogu,e !"i/e izmeBu mje-$a ne-$an%a i ponovnog pojav"jivanja -jeni $o5%e
E!enmer%"ich%ei$C a !udu,i da je ra-e"javanje izvora -vje$"o-$i T ' po drug u-mjereno
-amo na poziv4 a -ve - o%om i pozorno-$ na apercepcija u -jeni4 proma$ra5 -e
dogodi"o4 $a%o da de&ini$ivno &i%-acija da"jini je u5injeno !ez njegovog znanja dio
proma$ra5a4 $e -$oga nije mogao $a%vo znanje ,e in&"uenzier$4 pri 5emu rezu"$a$ $ih
e%-perimena$a je $a%o jednozna5na.
Ovi e%-perimen$i -u zapo-"eni Vo"%mann %onzu"$acijama pro& 5e+nja%a4 dr
(EIDEE(AIE u dvorani i dr Lung iz #er"ina4 $e je ponovio da -e u odreBenoj mjeri u
-voje pri-u$no-$i. I nevjeroja$no4 pronaBen je u -vim ovim proma$ra5ima ma"o
o
2
`
2YY
ap-o"u$na o-vje$"jenje &"u%$uiraju,i vrijedno-$ -amo primje$na raz"i%a ope$.
0eBu$im4 ova me$oda ne o-$av"ja ve"i%u o+$rinu u pojedina5nim e%-perimen$ima na
-vje$"o-nom T ' unu$ar odreBene uda"jeno-$i4 +$o je o%o Vo"%mann
2
`
2Y
"imen%e mogu
!i$i u%upni poma% uda"jeno-$4 ne znaju,i $o5no gdje je $o5%a E!enmer%"ich%ei$ u -jeni
popravi$iC Da%"e4 u cje"ini4 za -va%i proma$ra54 agen$ je preg"edan od ne%o"i%o
e%-perimena$a %ao vjerodo-$ojnaC 4 a"i -u pojedini rezu"$a$i -u varira"a 5e-$o vr"o ma"o
o%o -redine4 a ne-igurno-$ %oja o-$aje na%on -red-$ava je vr"o ni-%a.
To e%-perimen$a"ni na5in -a -jenom odgovara prvoj g"avni dogaBajC razum"jivo4 a"i
$a%oBer mo/e !i$i "a%o Druga u$a%mica je u $om jednom pri!"i/ava -vje$"o-$ -ama4
!ez drugog pane"a i"i od $oga da !ude -vje$"ije i"i $amnije izvr+iC Tre,i po $ome +$o
o-vje$"java dvije -jene %oje daju raz"i%u4 i"i -jenu i !aze4 zajedno - $re,om dovo"jno
ja%om -vje$"u4 5ime -e mo,i donije$i vr"o zna5ajnu raz"i%u u o%u ne-$a$i.
D$o -e $i5e v"a-$i$e4 uzro%uju,i me %roz -uBenja. #ez o!zira na $o4 oni ni-u u !i$i
nova na%on +$o je ve, u"aznog Vor!emer%$en4 a"i njihovo vod-$vo jo+ uvije% mogao
!i$i %ori-$an 5a% i na%on +$o je pre$hodno zapo-"ena4 pod uvje$om da -u zapo-"i"i
-amo-$a"no i-$o i -a ne%im izmjenama4 +$o poma/e da -e o-igura i o!ja+njenje
za%ona. Eo4 -ada 5a% i -u+$ina da -e doda$i4 +$o je po-$a"o moje !iv+e %u+nje po-$upno
pozna$. Prije -vega #ouguer mora ih. =raitZ d'UptiQue sur la gradaiju de la Tumiere
par Taaillea. 2G?Y. -$r . =2 e%-perimen$ - ne-$aju -jene na -"i5an na5in zapo-"en %ao
Vo"%mann
<3
4 a opi-uje ga pod na-"ovomI "1romatranja 2aites pour odrednia i&vor
snage il 2aut une Tumi[re pour Qu'elle Qu'ait en une autre sa"eti disparaitre plus
niska. "
<3
-am uze$i poda$a% o do-"ovnom dono+enja njegovim rije5ima -$rane 0a--on
u 'nn. de 5#. et de 1#. 2J<=. =. CGV str .. 2<JC %ao o-o!no nije !io #ouguer je
&on$ ponude.

Ia%o on je -amo rezu"$a$ ne%og e%-perimen$a - jednim uda"jeno-$i od o!a -vje$"a4
na%on 5ega -jena na o%o 2 ` ?< raz"i%e >umje-$o 2 ` 2YY ne-$aje na Vo"%mann3C 4 a"i ide
na $u razinu o-je$"jivo-$i ,e -e raz"i%ova$i ovi-no o o%u proma$ra5aC vjerovao je4
meBu$im4 %a%o !i prona+"i da je neovi-an o in$enzi$e$u -vje$"o-$i o%a -voga.
Ea%on -veo!uhva$ne o ora"noj %omuni%aciji -peci&icirao 0a--on
=3
Arago je
ponovio po%u-e #ouguer a $a%oBer dje"uje u !oji -vje$"a. Sam Arago je o!ja-nio u
popu"arnoj a-$ronomiji
?3
pozi$ivno +$o -e $i5e o-novano-$i za%ona4 %a/e on na%on
-u5e"javanja #ouguerH-chen uvje$no W4 %oji je $a%oBer ap-o"u$na ve"i5ina M i T je >dva
-vje$"a #ouguerH-chen e%-perimen$a34 Uvije% po%u+aj ,e dove-$i do i-$og rezu"$a$a
>i-$o re"a$ivno jedno-$avno primje$na raz"i%a3. W A"i on o!av"ja $u nema v"a-$i$e
po%u+aje u odno-u na predme$.
=3
'nn. de 5#im. et de 1#ys. 2J<=. =. CGV. 1 . 2=Y.
?3
Uredio (an%e"4
Th. LE 2?J.
U -vom memoarima -ur "a &o$ome$rjia >-$r. 6=?3 nije na za%onu vra$i$i4 a"i vodi4 5ini
-e4 o preuzimanju :a%ona4 po%u-e %oji po%azuju u$jecaj na %re$anja na vid"jivo-$i
raz"i%e4 a ja ,e$e !i$i $ari&ni do"je.
0a--on
G3
je do+ao u -vojim po%u+ajima da pro!ni ro% od :a%ona "e/erno u op-e/nog
i-$ra/ivanja o e"e%$ri5nim &o$ome$rije. Ejegova me$oda je genija"an i jedno-$avan i
njegovi podaci ne uze$i uvje$no iza,i puno o+$riji i %omp"e$niji nego in&ormacije
#ouguer $e Arago. U !i$i4 $o je !io ovajI !ije"a p"ah$a od o%o ? cm u promjeru4 na
jednom -e%$oru4 na primjer4
2
`
?Y
od %ru/nog podru5ja !e$ragend4 ne%i dije"ovi Mn je
pocrnio u !e/ po$pi-ao na5in je u !rze ro$acije
ra-poreBen $a%o da -e na $eme"ju Eachdauer "ice dojam crni dio pro+iren na pr-$en i"i
vijenac na !ije"om di-%u4 na%on pozna$o4 ova v"adaju za%oni o omjerima o-vje$"jenja
!rzo %re,e $ije"a o%o 2 ` ?Y . !io $amniji od !aze !ije"og di-%a O%o na ono +$o je jo+
uvije% u -$anju raz"i%ova$i pr-$en od dna u da"jnjem $e%-$u ,e !i$i u mogu,no-$i
napravi$i raz"i%u4 a ne 2 ` ?Y 4 da"je do/iv"javaju je in$enzi$e$. 0a--on -ada ima"i niz
$a%vih rezova pri"agodi$i4 u %ojoj je omjer %u$nog ve"i5ine -e%$ora na %ru/nom
podru5ju re-pe%$iv 2 ` =Y 4 2 ` ?Y , 2 ` GY 4 a za$im po-$upno 2 `26Y je !io4 pa je -$avi$i u
po"o/aj4 granice odredi$i izmeBu %ojih granica o-je$"jivo-$i pa"a. :a podudaranje
rezu"$a$e - ovom me$odom o!av"ja -"jede,e4 +$o4 u odno-u na pre$hodni4 $a%oBer ima
in$ere- da -e po%a/e %a%o Trenu$na -vje$"o pona+a -a -$a"nim -vje$"om u pog"edu
za%ona u i-$om.
G3
'nn. de 5#im. et de 1#ys. 2J<=. =. CGV. -$r. 2=Y.
ao +$o je pozna$o4 %ada promjenjivog !ije"i i crni -e%$ori dije"e4 o-vije$"jen
dnevnom -vje$"u i"i -vje$"a iz -vje$i"j%e4 %ru/ni di-% ro$ira !r/e4 +$o -e pojav"juju u
odori -ivoj !oji.Pro-vije$"jeni -u umje-$o - $renu$a5nim e"e%$ri5ne i-%re4 pa -e ne vidi
u po$puno-$i uva/eni -ve -e%$ore. Primjena o!je vr-$e ra-vje$e u i-$o vrijeme4 $a%o da
$o ovi-i o omjeru od in$enzi$e$a "i ne$%o vidi jedin-$venu -iva i"i raz"i5i$e
-e%$oreC #iv+i4 %ada je e"e%$ri5na -vje$"a pre-"a!a4 po$onji4 a%o je dovo"jno ja%a. :a
o5i raz"i5i$ih "judi prema 0a--on je omjer dvaju in$enzi$e$a ra-vje$e4 u %ojoj odora
-iva dogodi4 druga5ije4 meBu$im4 ona o-$aje i-$a za o%o i-$og proma$ra5a. Se%$ori
ne-$a$i i ujedna5ena -iva na-$aje %ada $renu$na o-vje$"jenje !ije"im -e%$ora od -$rane
e"e%$ri5nim -vje$"om >crna !acanje zna5ajna -vje$"o-$ na$rag3 i-$o nije dovo"jan vi+a%
$e/ine vi+e ujedna5eno -iva &ar!anje da ,e -e dogodi$i !ez e"e%$ri5nog -vje$"a4 -u %oja
-e mo/e raz"i%ova$i od o%aC a ovi-no o re"a$ivnoj +irini od crnih i !ije"ih -e%$ora4 +$o
mijenja i -iva4 $a%o druga5ija ja%a e"e%$ri5na ra-vje$a je po$re!no za navedenu -vrhu u
i-$o &i%-ne ra-vje$e. 0o/e o%u na%on pre$hodnog $eme"ju -uBenja4 5a%
2
`
2YY
da -e
raz"i%uju4 $a%o da u -"u5aju jedna%og od !ije"e i crne -e%$ora pro-vje$"jenja !ije"ih
-e%$ora od -$rane e"e%$ri5nog -vje$"a je
2
`
6YY
njihovog pro-vje$"jenja moraju !i$i u
-$a"nom -vje$"u ovim pro-vje$"jenjem o%re$anjem di-%a na -ivo -vje$"ini po"a
&o$ome$rij-%og je o-"a!"jena. I-pi$ivanja prema ovoj me$odi -u zapo-"eni 0a--on za
druge nego da -e do%a/e na+ za%on u ve"i%oj izmjeni -vrhe4 a"i je navedeno - onima u
pre$hodnom po-$up%u4 -u%"adno njihovim rezu"$a$ima.
1ojedinosti o njegovim re&ultatima su Masson, prvi u odnosu na prvi
%eoba#tungsmeHmetodi, nakon to se pretvara u drugi, i to
,P
V
XWn essayant di22Zrentes vues, j'ai trouvZ Que pour Que l'elles na onsidere omme
2aibles, Ta sensibilitZ varie de
+
Y
-*
\
+
Y
9*
. Wlle ZtZ de
+
Y
,*
\
+
Y
+**
pour les vues
ordinaires, et pour les %onnes vues de
+
Y
+**
\
+
Y
+2*
'udeT' et. <'ai Beux personnes
dvoboj aperevant nastavio distintement Ta ouronne sur un BisQue produite
donnant le
+
Y
+2*
"
XWn 2aisant Varier <a Gntensite de l'Zlairement, j'ai trouvZ Que, 7uand il Ztait
su22isant, prelijte Qu'on staviti 2ailement lira dans un inotavo, Ta sensibilitZ ;W
variait pas pour un meme individu. 'insi, 5omme l'avait %ouguer reonnu, Ta de
l'oeil 1redvi8eno sensibilitZ indZpendante de l'Gntensite de la Tumi[re. <'ai 2ait de
plusieurs Varier Mani[res la jakost du rajona lumineux rZ2lZ#i par le BisQue. <'ai
pris la Tumi[re d'une arel 1laee \ diverses du BisQue udaljenosti, par un temps
<a Zlairement tmuran i ouvert0 Upere j'ai \ la Tumi[re di2u&na apr[s le ou#er du
Soleil0 j'ai la Tumi[re Solaire employe rZ2lZ#ie par un #eliostat, et j'ai Oendu le
QuelQue2ois 2aiseau ra&li!iti au Moyen d'une lentille.Ta udaljenost de l'oeil na
BisQue est sans utjeati sur la sensibilitZ, pourvu Qu'on n'atteigne pas une ertaine
ograni!enja dZterminZe par l'kut soutenu par la ouronne. "
XTes rZsultats n'ont pas ZtZ modi2iira, 7uand j'ai le rapport entre le promijeniti
promjera du BisQue et la largeur de la ouronne. <'ai employe od disQues, dans la
lesQuels povrine parourue par le ;oir Seteur Ztait le stupu ou le Quart de 5elle du
5erle. <'ai la partie mjestu noire au bord du BisQue, au sredite, i entre le entar et
la iron2Zrene.<'ai en2in sur un m]me &brinuti 5erle ^ plusieurs Bijelovi
appartenant noires ave le 5erle od seteurs ayant od rapports di22erents, et j'ai le
BisQue employe nema. -
>P
. Bans tous les as, Ta limite de la sensibilitZ est restZe
nepromjenjivi. "
XWn Zlairant le BisQue mobilne par des lumi[res olorZes, j'ai 1@ odrednia ba la
de l'oeil sensibilitZ variait ave la priroda rayons lumineux. Sau2 7uelQues
ograni!enja ne <e vais 1arler, j'ai trouvZ Que la limite de sensibilitZ 1redvi8eno
indZpendante de la ouleur. 'insi, ovisno vois aussi la ouronne distintement
au
+
Y
+**
, soit Que le BisQue j'Zlaire par la Tumi[re naturelle, soit Que j'emploie od
rayons olorZs. "
"<'ai de produit des lumi[res diverses ouleurs #r 2aisant prola&nik au =ravers de
Vera olorZs les rayons du Soleil ou d'une eux Tampe de 5arel. <e suis mi servi des
ouleurs d'un speire, et en2in de l'appareil de p#otomZtriQue M. 'rago. "
,P
Dinjenia da je, koliko ja &nam, Masson's#e je truda ulo"eno u ne samo na
njema!kom &nanstvenom !asopisu, $e opravdati neto du"i doslovni poruku.
>P
Uvaj disk sadr"i prekida dio rne sektora.
XTes Verova Que <W Bois \ l'obligeane de M. %ontemps ont tous ZtZ au essayZs
utvara. WxeptZ le verre rouge, Qui ;W laissait prola&nik Que l'extrZmitZ Oouge du
avet, tous les autres les ouleurs de toutes laissaient prola&nik Quantites
varijablu. 7uelQuesHuns, Te Oouge par su primjer, une absorbaient podeavanje
QuantitZ de Tumi[re, Qu'on voyait di22iilement Ta ouronne. "
"Bans les Wssais presedane, ja ayant l'oeil Ubservateur 2ixe sur le BisQue privjesak
un temps ou moins plus dugo, nous ;W pouvons Que les limites de a22irmer
sensibilitZ, ainsi odre8uje, resteront les mema 7uand l'instant Zlairement sera. <e
suis le Moyen mi par uvjeravam suivant Que, dans e dernier as, la limite de peu de
sensibilitZ Zprouvait ra&like. "
X'pres avoir les seteurs ZlairZ li p#otom[tre
+*P
par une Tampe 5arel, j'ai une
Tumi[re Mjesto WTW5=OG7@W \ la ograni!enja udaljenosti, 1uis j'ai 2ait Varier, soit
Ta udaljenost de l'Ztinelle, soit 5elle de la lampe, de mani[re rendre \ tr[s osjetljive
les seteurs. <'ai pour diverses intensitZs Upere d'Zlairement. Jr omparant ainsi
Ta varijaija de l'apparene udaljenost nZessaire pour produire od seteurs a la
udaljenosti absolue des lumi[res, j'ai trouvZ 5ela et aussi rZsulte iskustava Que <W
iterai plus slabinskom, Qu'on pouvait prendre pour limite de sensibilitZ Bans MWS
Gskustva p#otomZtriQues les nombres obtenus pour les lumi[res popravke. "
XWn soumettant \ mes iskustva plusieurs individus, j'ai 2ait un onstate de la plus
#aute, va"nost pour la 2otometrija absolue, <W veux dire pour la omparaison od
lumi[res popravlja une Tumiere instantan_ nagradu pour ujedine. <'ai trouvZ Que
deux personnes, Qui la m]me avaient sensibilitZ, donnaient, apr[s l'avoir sutina
pravne ste!evine Wuropske su22isamment iskustava, les mema nombres au p#otom[tre
WTW5=OG7@W. "
"<'ai substitue aux %lans `laires 1apiers par des lumi[res olorZes, a 1apiers de
la Tumi[re par olorZs `laires naturelle. Ta limite de sensibilitZ m'a toujours paru
dans e dernier 5'S plus sitna et la ouleur ave un peu promjenjiva od papira. <e
ne ras#od pas Qu'on 5ependant Boive regarder 5W 2ait omme une i&nimka \ la Que
j'ai regle Ztablie. Gl est en e22et \ peu pres nemogu$e de se naru!itelj od papira
uni2ormZment olorZs0 la Tumi[re est toujours tr[s Qu'ils rZ2lZ#issentHniska, et le
;oir \ Teur Qu'on svrgnuti povrine Br"ite di22iilement rZ2lZ#it et luiHm]me une
QuantitZ de Tumiere %lan#e Qui varie dans su limites asse& \ la Tumi[re elemenata
relativne Ztendues rZ2lZ#ie par les disQues olorZs . 5ependant, pour des 1apier
rouges et %leus, suis tr[s dola&imo osjetljivog elementa \ la limite les autres par
obtenue Moyens. "
X'yant OemarQue Qu'\ Ta limite de la ouronne dZrite par la partie noire du
Seteur, il y avait toujours @n 5ertain 5ontraste Qui, la ouronne Oendant plus o!ito
sur ses bords, aidait \ S' vi&ija, j'ai la partie noire du =ermine Seteur par une
bordura 2rangZe nema. . i 9, slika "Ividi sliku. G&vorniP.
+*P.
Masson ovdje odnosi na na!in opisan u svom i&vornom rasprava
2otometrijskog ure8aja, koji se sastoji u jednoj od elektri!na iskra na
prosvjetljuju$e, podijeljen u bijelim i rnim sektora, br&o okre$e disk. @sp S.
+-).

XGl rZsulte iskustava aussi Que j'ai 2aites sur plusieurs individus, Que la de Teur
sensibilitZ organa restant la m]me pour toutes les 5ouleurs, GTS Zprouvaient, en le
BisQue 2ixant ZlairZ par le rouge, une umor, malaksalost un Qui indiQuaient 5#e&
eux une esp[e de ette ouleur pour gnuanje. Gl serait ba 5W= e22et urieux
d'ispitiva! n'est pas une produit sur 7uelQues aeux ouleur par autre Que le Oouge. "
La do"azim %ona5no S$einhei" po%u-ima. To je4 u -vom pozna$om dje"u o prizma
&o$ome$rom
223
i-pi$a$i inicija$ivu4 !i"o gre+%a %oja ne$%o po5ini u procjeni jedna%o-$i
in$enzi$e$a4 ovi-no o ve"i5ini in$enzi$e$ima -e raz"i%uje u ve"i5ini4 $e -u >p. 2<. -vojoj
ra-pravi 3 po-"jedica navedenih zapa/anja %ra$%o $raja$iI WVi po%azuju da ,e$e
prepozna$i - ve"i%om $o5no+,u $o5%a u %ojoj dvije povr+ine -u jedna%o -vije$"e4
ne-igurno-$ -va%e procjene vr-$e nije go$ova.
2
`
;J
od u%upnog -jaja4 ovo mogu !i$i
ve"i%i i"i ma"i. W
223
e"emen$i mjerenja -vje$"ine na zvjezdanim ne!om S$einhei"4 u A!hand". od
ma$ema$i%e. Ph.-. ". ra"jevi. #air. A%ad.2J;G.

Ova izjava u%"ju5uje izjavu na+eg za%ona. :!og ne-igurno-$i u procjeni jedna%o-$i
dva in$enzi$e$a ovi-i razum"jivo o ve"i5ini jo+ vid"jivog raz"i%e4 a a%o $o nije u redu u
raz"i5i$im in$enzi$e$ima na jedna%om omjeru dio u -redini vi+e $e-$ova4 %ao i granice
no$icea!i"i$. od raz"i%a mora u jedna% omjer $ih in$enzi$e$a -u dije"ovi.
To -a/ima %ri-$a"no -ama ozdrav"jenje re%av+i u odno-u na i-$o proma$ranja >p G2.3I
WU divizije # pri%aza$ ,e -e .. da je jedan uvije% nedo-$aje u procjeni jedna%e -vje$"ine
na a"i%vo$ u%upne %o"i5ine -vje$"o-$i iz po$onje .. -"ijedi da4 a%o -e do $e mjere da
-"a!i in$enzi$e$ o-vje$"jenja podru5ja4 gdje -e ne raz"i%uju - ne!a u o-novi4 $o onda
imaju in$enzi$e$ da je raz"og ne!o je proporciona"na. W
Ap-o"u$ni mje-$o
2
`
;J
4 ranije od
2
`
?<
do
2
`
26Y
u odno-u na i-$ica$i4 a o-$aje
upi$no je "i $o ovi-i o raz"i5i$im o5ima i"i me$odeC a"i $o -e ne odno-i za%on na ono +$o
-e radi ovdje. Tre!a napomenu$i da je udio
2
`
;J
4 %oji mjeri ne-igurno-$ prema
%ri-$a"no ozdrav"jenja4 pravedan vid"jive raz"i%e4 %oje -u &ra%cije
2
`
?<
do
2
`
26Y
4 ia%o
-e %ao omjer4 a"i ne do-"jedno $a%o -ma$ra od -$rane drugih proma$ra5a opi-uju
jeC Ia%o ove napomenu ve"i5ina i -mjer raz"i%a izmeBu rezu"$a$a nije o!ja+njeno.
S$einhei" e%-perimen$i >.. P G; && -vojoj ra-pravi34 oni do"aze u do -ada za pro!ni
ro% od na+ih prava %ao u-porediva u o!zir4 meBu$im4 odno-e -e na -%a"i od $ri
in$enzi$e$a %oji -e pona+aju %ao 2.YYY4 2.?G6 i 64JJGC Da%"e4 ne u ve"i%oj mjeriC a"i oni
-u vr"o vrijedne i va/ne4 ne -amo za$o +$o -u pra%$icira"i jedan od najvi+ih4 u primjeni
&o$ome$rij-%ih %o"o-ije% -red-$ava4 +$o je rezu"$ira"o proma$ra5aC a"i i za$o +$o -u na
$eme"ju drugog pro!nog Prinzipe4 nego pre$hodni4 i $a%o -vjedo5i$i vi+e4 $a%o da
za%on !i"o %a%va i-pi$ivanja.
U -$vari4 $o je "a%o previdje$i da je na S$einhei" je pro!ni ro%4 princip me$ode
pro-je5ne pogre+%e je predme$4 meBu$im4 !iv+i $eme"je -e na pro!ni ro% od na5e"a
me$ode -amo o-je$na raz"i%a.
Od reprezen$acije i izra5un S$einhei"H-chen e%-perimena$a ne mo/e !i$i u5injeno4
!ez neugodno-$i4 ja $o odno-i na origina" i"i na moj $ra%$a$ -$r. <GG4 gdje pra$im ne+$o
izmijenjeni prora5un i i-%"ju5enje4 a drugi nije -a-vim u-poredivo -erije $e-$ova
umje-$o &ra%cije
2
`
;J
na"aze
2
`
<Y
. Te% %ompi"aciju na,i i izra5una$a pre$po-$av%om
va"jano-$i za%ona jedno-$avnog -rednje pogre+%e4 %vadra$nih %orijena in$enzi$e$a
proporciona"ne4 o!-erva!"i mo/e pra$i$i ovdje.

Op-erva$orij. #er.
6=2G 6.<6?
2.G26 2.J<?
2.<G2 2.<6J
Eedavni po$vrde za%ona u vezi - vr"o ma"im raz"i%ama %oje -u4 %ao +$o -mo vidje"i
u G. pog"av"ju4 za p-iho"o+%u dimenziju o-nivanja je -u+$ina. Izravna uvje$no i-$ih za
vi+e od -amo vid"jive raz"i%e ima po$e+%o,a jer !emer%$erma1en pre-uda o njihovoj
jedna%o-$i nije -a-vim -igurno4 a %om!inacija e%-perimen$a"nog i %on$ra po%u+aj
ovdje4 ne -amo +$o je - $e% primje$na raz"i%a od pu%og po-$ojanja I-$o no$icea!i"i$.
-ugerira. A"i no-im u mom e-eju S. <JK i-%u-$va da %ada na-"ovnici jednog o%a4 ma"a
-jena U$vrBuje cije"om $erenu4 ne -%"on dr/a$i -vje$"ije i"i $amnije4 mo/e po$raja$i do
po/ara i"i zid u o%u4 %ao +$o je %ao +$o -e dogaBa - odreBene $o5%e g"edi+$a pod na+im
za%onom4 a %ao pro!aciju i-$o za ne+$o vi+e od -amo uo5"jivih raz"i%a -e mo/e
pro$uma5i$i. Ra-prava o $om i-%u-$vu mo/e vidi$e u -amoj ra-pravi.
Eo4 $u je jo+ jedna -$rana jedan4 i unz@eideu$igere puno4 uvje$no za%ona o vi+e od
-amo vid"jive raz"i%e4 u i-$o vrijeme prvi da uop,e po-$oji u za%onu4 ope$ vi-o%o na
$om podru5ju proma$ranja4 prvi pu$ -e -pominje u uvje$nu uze$i -u4 naime4 u
procijenjenih ve"i5ina zvijezde4 gdje -e mora pre$po-$avi$i da je $renirao o5i
a-$ronoma -re$no je prev"ada$i po$e+%o,e u procjeni u -mi-"u na+eg za%ona.
Procjena zvjezdanih ve"i5ina je u -$vari od do!i >(iparh3 pozna$i ne dogodi4 po
njihovim &o$ome$rij-%ih -vje$"o-nih vrijedno-$i4 a"i po dojmu4 da je i-$i na o%u4 na
$a%av na5in da -u a-$ronomi zvijezda 2.4 6.4 ;. ve"i5ina $ra/i"i i $a%o raz"i%ova$i po
i-$im o5i$im raz"i%ama -vje$"o-$i4 do% ,e !roj zvjezdanih ve"i5ina -manji$i %ao
nado"aze,i ve"i5ine pove,avaju. Prema na+im za%onima -ada percipira raz"i%a u
-vje$"ini izmeBu uza-$opnih razredima ve"i5ine mo/e !i$i -amo ravnopravni4 a%o
&o$ome$rij-%a odno- izmeBu njih je jedna%a4 da%"e ma$ema$i5%i niz zvjezdanih
ve"i5ina -"u+ao geome$rij-%a in$enzi$e$i S$ar4 u%ra$%o opi-a$i &o$ome$rij-%og vrijedno-$
zvijezde - in$enzi$e$om zvjezdice.
To -ada -$oji4 meBu$im u -upro$no-$i4 %oje4 prema L. (er-che" je i-$raga $eme"ji
-peci&i%aciju u -$ihu. (um!o"d$ov Fo-mo-4 %oji je uza-$opna zvjezdane ve"i5ine
odgovaraju,i niz zvijezda in$enzi$e$a umje-$o geome$rij-%og niza4 nego %vadra$ne
-erija napajanja
A%o je geome$rij-%i niz4 $a%o da -va%i !roj ,e -e pojavi$i mno/enjem i-$i !roj iz
pre$hodi4 i onaj pod mUg"ich-$em vezu - pre$hodnog reda u jedno-$avnim !rojevima
imaju pri"i5no
Ova %on$radi%cija 5ini -ve vi+e va/no za prvi pog"ed4 %ao +$o je $rg -nage -erija
(er-che" 5a% po/e"jna geome$rij-%i niz i %ao -voj najve,i $eme"ji$e revizije zvjezdanih
ve"i5ina i u-poreBuju,i ga -a zvijezdom in$enzi$e$ima v"a-$i$im &o$ome$rij-%ih
zah$jeva je jedan od najop-e/nijih i najva/nijih do%umena$a4 na%on 5ega mo/e -e
$eme"ji$i na ovom pi$anju -a -igurno+,u uop,e. U meBuvremenu4 mi -mo po%aza"i u
-vom e-eju ein@ur& !e-p"a$no4 vjerujem da je %on$radi%cija -amo prividna4 a o$apa
na%on !"i/e in-pe%cije ve, u punom po$vrda na+eg za%ona. Ovdje -u g"avne $o5%eI
:na5ajna raz"i%a izmeBu gore dva reda i je u -$vari uze$i
-amo na ". magni$udu. U $o4 a"i -e raz"i%uju in$enzi$e$ -va%og zvijezda iz jedno-$avne
za o%o 2? pu$a4 $a%o da a%o ne$%o proizvo"jno oda!ire in$enzi$e$ zvijezda ove %"a-e
%ao pred-$avni% in$enzi$e$u cije"im razredom4 %ao +$o mo/e donije$i !i"o - ove i"i one
-erije u -%"aduC i zapravo nije !i"o4 %ao proizvo"jno-$ (er-che". I-$i Oinjenica je imao
-%"ono-$ za %vadra$ne -nage niza in$enzi$e$a od -$rane i-$og !i ozna5avanje omjerima
!roja ozna5avaju ve"i5inu4 do% -u omjeri uda"jeno-$i na %ojoj -$oje %od na-4 uz
pre$po-$av%uC i iza!rao u -%"adu - $im4 %ao pred-$avnici prvi magni$ude zvijezda %oja
je pred-$av"jena4 i-$ina naj!o"je o ovom zah$jevu4 a"i %oji nipo+$o je zna5i"o in$enzi$e$4
a"i jedan od naj-jajnijih4 red $re,i pod zvijezdama prvog ve"i5ine4 Fen$auri 0eBu$im4 i
-am (er-che" na ne%o"i%o mje-$a jo+ jedna zvijezda4 Orioni- >#e$eugeuze3 izri5i$o
odreBen %ao $a%av jedan da -rednji po"o/aj meBu zvijezdama prvim Ve"i5ina -"i%e4
%ao W$ipi5an primjera%W prvi ve"i5ine zvijezda4 %ao zvijezda Wod prve magni$ude u
pro-je%u.W S$varno -e $a%oBer i-$a $a $o5%a na (er-che" v"a-$i$ih poda$a%a za pra,enje
po%azuje da je meBu preo-$a"ih 2< &o$ome$ri5%i odreBen mu i %onzu"$acije ve"i5ine
&ra%cija po-$rojio zvijezde 2 ve"i5ine J je manja4 ? in$enzivnija4 ? manjih4 J imaju
ve,i !roj ve"i5ine4 %ao Orioni-.
U na-$av%u je ja-no da a%o je ne$%o u po$razi za -redinu i"i $ipi5ne vrijedno-$i za
zvijezdu prve ve"i5ine !ez ar!i$rarnog pri"agod!e -vim uvje$ima4 a ne Fen$auri4
a"i Orioni- mora oda!ra$i za nju. Sada je Orioni- da Fen$auri da (er-che" v"a-$i$e
&o$ome$rij-%og od"u5no-$i u omjerima od Y4<J< 9 Y4<J< pa -mo prvo zamijene " na
$rgu -nage -erije4 $a%o da ona ide u
Y<J<4 a"i $a%o ma"o druga5iji od Y4= i"i
2
`
6
i
2
`
K
od
2
`
J
, %oji -e u o!zir -e!-$va
i-$a%nuo (er-che" po$e+%o,a precizno odreBivanje ve"i5ine i in$enzi$e$a4 - o!zirom i
da je od -vojega Trg -nage -erija ne mora !i$i prog"a+en -a zapa/anjima $o5no i-$ina4
mo/e$e vidje$i raz"i%u %ao ma"a dovo"jno za %vadra$ne geome$rij-%og niza
zamjenjivi prona,i. U vi+im razredima ve"i5ine4 naravno4 %a%o !i -e do!i"a -erija
doda$no apar$4 -amo (er-che" odred!e &o$ome$rij-%e ne idu da"je od 5e$vr$og razredu
$a%oBer4 i $a%o je $o ovdje -e nudi ni%a%vu o-novu za da"jnje u-pored!e.
Podro!nija izra5un %ao i na %oji -am -e mora odno-i$i na mom ra-pravi4 doda$no je
po%aza"o da je geome$rij-%a progre-ija zvijezda in$enzi$e$a nije -amo %ompa$i!i"na -
podacima na $eme"ju proma$ranja (er-che"9a4 a"i i-$o jo+ !o"je za-$up"jeni u
odgovaraju,em re&eren$nom o%ru/enju u i odgovaraju,im odreBenim e%-ponen$i
-erije4 %ao +$o je %vadra$na -naga -erije4 %oju je o-novao %ompi"aciju proma$ranja i
izra5un prema (er-che"9a4 u$eme"jena na premi-i iz %vadra$ne -naga -erije &ormu"e je
-uma %vadra$a pogre+a%a u na+oj 6.G2K4 o -$anju geome$rij-%og -erije &ormu"e -amo
6466K2 mo/e o-$avi$i.
0eBu$im4 L. (er-che" je i-$raga4 ia%o je jedan od najva/nijih4 nije jedino +$o mo/e$e
poduze$i u ovom predme$uC i po%aza"o -e da -u4 umje-$o da geome$rij-%i niz
zvjezdanih in$enzi$e$a za ari$me$i5%e nizu zvjezdanih ve"i5ina i"i od raznih drugih
$eme"ji$a i-$raga nema -umnje da -vi imaju4 !ez o!zira na druge4 dove"i -u do i-$ih
rezu"$a$a4 pa S$einhei"4 od S$amp&er4 Lohn-on i Pog-on. ompi"acija $ih -$udija mogu
-e na,i dije"om u moj prvi ve"i%i ra-prava naveo4 dije"om u no,i na Rage u izvje+,ima
SaNon. Firm.
E%-ponen$ geome$rij-%e -erije ne &"u%$uira vr"o zna5ajno za 64= i"i Y4<Y na%on
rezu"$a$a $ih raznih i-$ra/ivanjaC ovi-no o $ome je "i ne$%o uz"aznom i"i -i"aznom pra$i
!roj in$enzi$e$a4 naime4 odreBuje -e %a%o -"ijediI

+%(a%no. *4s,.
L. (er-che" je Da$i- 66<2 Y4<<6G
9 S$einhei"
263
>23. . 6.J;2 Y4;=JJ
>63. . 6.GY6 Y4;GY=
9 Tamper
2;3
>23. . 6.=2K Y4;KGY
>63. . 6.=<= Y.;K6K
9 Lohn-on
2<3
>23. . 6.;=J Y<6<
>63. . 6.<6G Y.<26
9 Pog-on ...... 6.<YY Y<2G
263
>23 Ea%on S$einhei" v"a-$i$om izra5unu4 >63 navodi -e u ne+$o izmijenjenom
izjavom4 u-p mom prvom og"edu S. =2J &&.
2;3 >23 Ea%on u$vrBivanja &i%-nih zvijezda4 >63 u$vrdi$i na p"ane$i.
2<3
>23 Prema njegovu reviziju zvjezdanih ve"i5ina4 >63 -$jecaju - drugim vi+e
procjenama ve"i5ine.

Raz"i%e izmeBu $ih odreda!a e%-ponen$a mo/e o!ja-ni$i raz"i%e izmeBu procjene o
ve"i5ini dije"ova4 dje"omi5no izmeBu &o$ome$rij-%ih zah$jevima raz"i5i$ih
proma$ra5a. Ta%oBer4 ap-o"u$na vrijedno-$ provi9jene -u ima"i ne%i u$jecaj4 da
in$enzi$e$ ne!a /a"!e ne uzima -e u o!zir neizvje-no-$9pu ovdje4 %ao +$o -am
razgovara$i de$a"jnije u mom drugom og"edu. Ovdje4 meBu$im4 $o ne !i !i"o na mje-$u
da -e na-$ane na $emi od op,eg %on-enzu-a $ih -$udija u na+ih g"avnih rezu"$a$a4
odno-no va"jano-$i geome$rij-%e -erije zvjezdanih in$enzi$e$a dovo"jnim.
;akon svega navedenog, povremeni kontradikija mora udariti, koja se nala&i u <.
Jers#el %rodu protiv nai# &akona, a mi, podrijetlom, ne smije se &anemariti takvim
pou&danog promatra!a, iako je on u ne sla"e s re&ultatima, to te!e prema gore
raspravu o drugoj strani Jers#el istrage, a re&ultat svi# pret#odni# studija ne mo"e
biti poniten.
Jers#el primijetio naime opis njegovog 'stroHmetru I5apreise, str )-9P u biljei,
bilo bi korisno ovdje da se jednakostrani!nog pri&mu da pomogne kako bi se kro&
re2lektiraju$a u!inak, linija koja pove&uje dva se u usporedbi Stars #ori&ontu
paralelu, i dodaje dodaoV "1ovremeno, tako8er, to se mo"e koristiti &a oslabiti svjetlo
gotovo jednakim sjajni# &vije&da, vanjski odra& u eQaal omjer Idovo8enjem liniju
priklju!ile svojim ogleda slike paralelno nije pridru"io im i&ravnoP. @ tom stanju
oslabljen, nijanse nejednakosti postati jasno, to bi se otkriti protivnom. 1ove$anjem
ili smanjenjem IGstoP kuteve u!estalosti, re2lektirano slika "mo"e biti vie ili manje
oslabljen. Ubi!ni metalni ogledalo 'mo"e se koristiti &a istu namjenu. "I@ tu svr#u
paralelni prola& u obrise str. -22P
6ao to se sada ponaa dobro s tom suprotnosti, pa nakon svega gore navedenog,
!ini mi se u svakom slu!aju nemogu$e vidjeti u odstupanju &apa&iti na Jers#el vie
od malog odstupanja reda, koja se javlja pod odre8enim uvjetima promatranja. Dini
se da on ima tu devijaiju samo "povremeno", primijetio &aposliti, be& ob&ira na
odre8ene eksperimenata, dakle, i nakon to je on sam na drugom mjestu govori o
"brojni" u&rokuje da "naa presuda s nevjerojatnom na!in u takvim eksperimentima
utvrditi s" jednim povremeno ;e dr"ite dovoljno primjedbe i& isti# spei2i!ni# testova
protiv, jer imaju vorste#ends podnesen opravdati. S druge strane, ali mo"e, me8utim,
mislim da je u takvim promatranjima toliko &au&et i trenirao o!i nego da Jers#el je
nedavno stekao osjetljivost na suptilne ra&like i tako 2ini# odstupanja od &akona koji
predstavljaju samo malu veli!inu &a mjeru, na inten&itetima gdje nisu vidljive na
neobra&ovanog oka0 a to nije vjerojatno da Jers#el i&java posebno se odnosi na
vrlo svijetle &vije&de, gdje je odstupanje s ob&irom na gornjoj granii &akona moglo
biti posvuda ve$ vidljiv jer je sam Jers#el isti!e da je teko to!no utvr8ivanje
najsjajniji# &vije&da, te u tom slu!aju po"eljno ravna mogu imati koristi navedene
agenta. ;a"alost, mo"e odlu!iti nita ovdje o nedostatku !vr$e in2ormaija. 'li ti
po&ivi, sigurni da neto !injeni!no stopala, oporbeni vie tako da daljnja istraga od
uvjeta valjanosti &akona.
Pre$hodna za!rinu$i da -e do%a/e da je za%on na -ve je unu$ar odreBenih granica4
!ez odreBivanja $ih granica $o5nijeC ono +$o jo+ nije u5injeno do -ada. A"i je dio uvje$a
da !ude raz"og jo+ u po$puno-$i razumje$i prirodu $ih granica u ne%im
razgovorimaC dje"omice navoBenje ne%ih $o5a%a !i$i pri%"adno poveza$i ovdje4 %oji ne
dovode u pi$anje va"jano-$ za%ona o no$icea!i"i$. raz"i%a u -vje$"o-$i imaju u$jecaj4 pa
je u po%u-ima na va"jano-$ i-$e i-$e i"i -"i5ne zadr/a$iC U-pu$4 ovdje gdje -u -e prvi pu$
vra$io u izg"eda4 $a%oBer !i $re!a"i !i$i ade%va$no ga $re$ira$i za %a-niju re&erencu.
Gornja granica za%ona4 a%o je o%o o-je,a za-"ijep"jen ovi-i4 o-porena - 5injenicom
da o%o 5ime je zahva,ena injuriou-".. U odreBenom -mi-"u4 gornja granica od vr-$e je
o5ig"edan.:ajedni5%o -$aja"i+$e da -u unu$arnje po%re$e4 +$o ovi-i o o-je$u4 ne mo/e
pove,a$i iznad odreBene granice !ez uni+$avanja orgu"je i u%"oni$i mogu,no-$
da"jnjeg pove,anja -e!e. Ta%oBer dva nejedna%o -na/ni -$imu"an-i %oje -e/u $o
ograni5enje4 uz!ude i nadma+i$i4 i da"je ,e -amo dove-$i do $oga da -e na i-$i
ma%-ima"ni o-je,aj mo,i4 $a%o mo/e !i$i raz"i%e u ra-po"o/enju vi+e. Eo4 u -va%om
-"u5aju ve, vodi pri-$up ovoj granici - od-$upanje od za%ona.
Izazovno je gurnu$i gornji Od-$upanje od za%ona je jedno-$avno da o5i manje
o-je$"jive vo"ja $upo-$ pro$iv -vje$"o-nog podra/aja u i-$o vrijeme do "aganih raz"i%a4 a
5ini $o %a%o !i prona+"i -voju po$vrdu upe5a$"jiv u 5injenici da je na%on iznenadnih
$ran-&era iz punom -vje$"u dana4 u mra5nom %omorom U prvim $renucima ni+$a
druga5ije4 a"i po-$upno u5i vi+e i vi+e raz"i%uju. Sada4 meBu$im4 i-$a pojava $a%oBer
$vrdi u o!rnu$om -mjeru. A%o je ne$%o iznenada uBe Svje$"o-$ Rem du"jine o-$aje u
mra%u4 mo/e u po5e$%u !a+ %ao ma"o raz"i%ova$i predme$e4 i u5i -amo
po-$upno. #i-$e o$up"jivanje raz"og da raz"i%e ni-u do!ro vidje"i u vr"o ja%om -vje$"u4
$a%o da onaj $%o je u prvoj o%a pog"ed na prijava iz $ame u -vje$"o-$ najja-nije4 i
po-$upno raz"i%ova$i od z"a na gore. Oa% iu pog"edu zapo+"javanja po%u-a i %on$ra
e%-perimen$a - o!"acima nijan-e ove dvo-$ru%e -"u5aju $vrdio.
Moglo bi se dalje sklon ra&likovati nemogu$nost unosa i& svjetla u mraku objekata
odjednom, ali na ;a#dauer svjetlo dojam, kao tupost protiv dojam, a odgovara
nemogu$nost unosa i& tame u Svjetlost na 'llmSligkeit s kojim napraviti dojmovi
podnosi gurnuti. %i li to u tran&iiji u mrak od svjetlosti 5rnom strane ;a#dauer
dalje evidentan ve$ neko vrijeme, tako da se ne mo"e stvoriti dojam slabane
dojmove prema na!elu nestanka &vije&da tijekom dana, i napravio preokrenuti
prijela&i ja!i dojam u sporijim uvjetima tvrdio kako je slabiji, mogli su i ra&like
i&me8u jakog svjetla nisu na prvi se peripiraju. @ stvari, ja sam ovu i&javu stavlja u
mom eseju na "psi#oH2i&i!ke konstituije," S. ?,9 onjeturally. ;o, obje strane
objanjenje !ini mi neodr"iva na bli"e ra&matranje. <er nakon svi# iskustava 2enomen
;a#dauer ugaen prebr&o, da ne spominjem druge poteko$e0 i pretpostavka da jaki
dojam svjetlosti relativno sporiji podnese radi kao slab, u suprotnosti po&itivne
testove SRan
+-P
.
+-P
Sillim. <. +,-* GC. str. ??).

A%o -e ne varam4 u $ami ima po5e$nu ne-po-o!no-$4 na%on na-$an%a he"eni-$i5%u
vidje$i zna$no ni/e a-pe%$e4 %oji ,e na,i -voju ra-pravu u pog"av"ju 26C 0eBu$im4 i-$a
ne-po-o!no-$ u $ran-&erima iz $ame u -vje$"o-$ ne o!ja+njavaju4 a mo/da i -$oga jo+
uvije% ugovaranja %ao de%"araciju %oja4 %a%o je pre$hodno iz"aganje ja%om
-vje$"o-nog -$imu"an-a u ap-o"u$nom o-je,aju -"a!im jednom $renu$%u 5ini dugo4 vi+e
i"i manje g"up4 $a%o i prije iz"o/eno-$ ja%im -vje$"om raz"i%e pro$iv van eN po-$
percepcije -"a!e raz"i%e nema vremena vi+e i"i manje $upi dugo. #i"o je $o da -e
%re,emo od vr"o -vije$"e i vr"o -"a!om -vje$"u4 i"i o!rnu$o4 $a%o da je ovo ja%a
-vje$"o-$ raz"i%a %oja4 ia%o -u%ce-ivno zami+"jen4 a"i i "aganih raz"i%e %oje $re!a uze$i
u o!zir i-$odo!no po-"ije4 za vrijeme vi+e i"i manje mog"i !ez -jaja. 0eBu$im4 ia%o je
$o o!ja+njenje je jo+ vr"o pro!"ema$i5na.
U -va%om -"u5aju4 uvije% je vi+e nego vjeroja$no ne4 -a-$av"jen u 26. pog"av"ju4
raz"ozi %oji4 a%o O%o za o!je %omponen$e o$up"juje na i-$i na5in4 da nema drugoga
u-pjeh nego a%o o!je %omponen$e prigu+uju vanj-%e -$rane4 u i-$om omjeru !i$i $amo
gdje je raz"i%a i da"je o-$aje i-$a primje$no4 pa da -$oga neu-pjeh za%ona iz ovdje ne
mo/e odr/a$i.
D$o -e $i5e donje granice na+ih za%ona4 $o ne $re!a -ma$ra$i %ao pravi "imi$ na !"i/e
in-pe%cije4 a +$o je pre$hodno pojavio %ao od-$upanje od za%ona4 $o5no -ma$ra
za%"ju5a% za%ona.Da !i-$e pri%aza"i ovaj4 jedan4 za rezu"$a$ na%on mnogo va/nih
odno-a4 VorerUr$erung je po$re!no.
A!normer@ei-e neovi-no od vanj-%e podra/aje mo/e izazvao o-je,aj da -e zna da
-e odredi po imenu ha"ucinacija u -vim o-je$i"nim podru5jima %roz in$erne uzro%a
>unu$arnje podra/aje3C do%az da -re,a ne ovi-i o vanj-%im podra/ajima u -vim
o-je$i"nim podru5jima do-$upnim. Da%"e4 $o mo/e ima$i u -e!i ni+$a izuze$an4 a%o je
$a%va je i -$a"na i o!i5no -e izra/ava u pojedinim podru5jima. Primjer ove 5injenice
daje nam o-je,aj vida je mje-$o gdje moramo prizna$i da $a%o %a/em norma"an
ha"ucinacije. U -$vari4 crna da vidimo u mra%u i za$vorenih o5iju4 o-je,aj -vje$"a4
mje-$o !ez vanj-%og po$icaja je ne $re!a mije+a$i - ne9viBenja4 %oji je odr/an - pr-$ima
i"i -$ra/njem dije"u g"ave4 a ne da -e u u-pored!i - ne9ra-pravi u od-u$no-$i vanj-%e
-me$nje. Umje-$o $oga4 crna4 ono +$o imamo u za$vorenom o%u4 !a+ i-$o -vje$"o
o-je,aj da -mo pri pog"edu na crnoj pod"ozi4 +$o mo/e pro,i %roz -ve prije"azima u
najja5im o-je,ajem -vje$"aC Da unu$arnje crna o%a je 5a% i 5i-$o unu$arnjih uzro%a
pone%ad na ja%om -vje$"u $ije%om4 $e -adr/i ja-ne pojave +ire4 $a%o re,i.
Ve$u po&ornost je otkrivena u rnom &atvorenog oka, nekom vrstom 2ine praine
svjetla koji je prisutan u ra&li!itim i&obilju u ra&li!itim osobama iu ra&li!itim
uvjetima oka, a mo"e biti pove$an u patoloka stanja u animirani svjetlosnim
pojavama. @ mom oku &a du"e bolesti oka jaka kontinuirano svjetlo treperenje
sadanje, to pove$ava prema kao velike 2luktuaije neuspjenog, ra&dra"ljiv stanje
moji# o!iju pove$ava. =akvi "ive subjektivna pojava svjetlo mo"e usput se vrlo
ra&li!ite oblike u ra&li!itim pojedinima, ono to ja raspravljati ovdje u bilo kakve
daljnje pojedinosti, ali se odnose na napisima o bolesti oka i poglavlja o
subjektivnim pojava svjetla u 2i&iolokim spisima. @sp &. %. Oute je Up#t#almol. 2.
i&danje. S. +>2.
Frna !aza o%a $a%oBer mo/e ra-$i u du!inu i u%"oni$i. Do%az je "a%o no-i$i. A%o
pog"eda$e na !ije"om di-%u na crnom papiru o+$rim i zado!io4 $o po-$aje vid"jivo
na%on 5a% iu za$vorenom o%u u pre9razmi-"i$e9EEE ru%ama >na prijemu -vje$"o-$i
%roz $repavice i-%"ju5ene34 uvu5eni crna na%nadnu -"i%u di-%a u re"a$ivno %on$ra-$
-vije$"e raz"ogaC $a%oBer po%azuje mre/u %o/e na mje-$u na%nadna -"i%a izmoreni od
vanj-%e -vje$"o-$iC jer je u-mjerena na o%u4 u %ojem ne$%o ima u$i-a%4 o$voren na
!ije"oj povr+ini4 $a%o da mo/e$e vidje$i $u $amnu mr"ju pro$iv !ije"oj pod"ozi. Da%"e4
Frna produ!i$i umor o%a i po-vje$"juje i re"a$ivno mirna.
Gsti uspje# koji umor ima ovdje, ima parali&u, koja mo"e biti djelomi!no ili potpuno,
nesavrena ili savrena, privremeno ili trajno utjeati samo na mre"niu ili sredinje
dijelove vi&ualnog aparata. ;erijetko, samo neki dijelovi mre"nie su parali&irani,
paijent vidi otvoreni# o!iju siva, rna ili u boji Is ob&irom na ra&li!ite oslabio &a
ra&li!ite boje radiosen&itivnostP mrlje na objektima, koji odgovaraju parali&irani#
tijela
+.P
. @ neki# bolesnika javlja se kao privremeno. =ako8er, ijelo polje mo"e biti
jednako dosljedno privremeno potamnjeti, i& unutarnji# u&roka. Oute
+9P
", primijetio
je damu na !esto i&nenada savrena tama i&lio pod stalnim svjetlom na o!i, od
vidljivi# objekata samo tu i tamo pojavio kao 2antoma i odma# nestali kada paijent
"eli to popraviti."
+.P
Oute, Up#t#almol. GG. ?-,.
+9P
Up#t#almol. G. +-..


'ko to ne samo mre"nia, ali i sredinji dijelovi vi&ualnom smislu biti potpuno
parali&iran, pa se moglo o!ekivati da je ne samo polje potamni, ali blijedi rni
vi&ualnog samog podru!ja Ikao to nestaje na granii vidnog polja u &atvorenom oku
je jednostavno nije ni vidioP i sa o!ima nego prstom ili mrtvog "iva !udno. ;isam
naao nita o tome, a od po&nati# o2talmologa nema odlu!uju$e in2ormaije mogu se
dobiti o tome kao da je stvarno uo!eno potpuno i trajno0 to ne !ini tako0 privremeno i
djelomi!no, ali je prema sljede$oj spei2ikaiji OuteHi#
+,P
slu!ajaV "Una dola&i u
"iv!anom temama ponekad se dogodi da i# je dio vanjskog svijeta, to odgovara
gela#mten mjestima, kao to su u prostoru, a ne u trenutnom parali&e pojedini#
dijelova mre"nie sadanjosti 1ojavljuje
+>P
. "vjerojatno jedan od klju!ni# uvjeta
vi&ualne sen&aije u mo&gu kako bi u biti pove&ani s uvjetima "ivota, od toga ukupno
i stalni prestanak jedan be& drugoga mogla odr"ati.
+,P
Up#t#almol. G. +-?.
+>P
traktat o /ra2e XU prekidima u vidnom polju u amblyopi strastima" u
/ra2e je lukom. 2. U1J=J'TMUT. GG. 'bt#. 2. S. 2-, !ini se da utje!u samo
one slu!ajeve u kojima dijelovi vidnog polja, ne toliko nestala, kao to su bili
samo &aklonjen.


Pod pre$po-$av%om da je neograni5enu va"jano-$ za%ona do"je mo/e !i$i 5a% i
&o$ome$rij-%a in$enzi$e$ Frno -vim -"i5nim e%-perimen$ima4 %ao +$o -u ranije
zapo-"eni na pro!ni ro% od 8e!era za%onu4 odredi$i. :a ovaj je o-vojio -amo u mra%u
u%"oni$i jednu -vje$"o-$ $a%o da"e%o od nijan-u %oja daje $ije"u do jedinog -ama ni$i
crna i-punjen od o5iju4 -jena o5ima crne i vanj-%og pro-vje$"jenja i-$odo!no
o-vije$"jenom raz"og je jedno-$avno nije vi+e raz"i%ova$i . A%o jedan od pronaBena
Vo"%mann %njigovod-$vene vrijedno-$i 2 ` 2YY u na-$av%u4 $a%o da na $oj uda"jeno-$i je
pro-vje$"jenje %oje -vje$"o-$ uzro%uje o%a crnu4 2 ` 2YY in$enzi$e$a o5iju crnih.
Ovaj e%-perimen$ je -$varno !io da"e%o4 5a% i a%o je -amo vr"o "e/erno
zapo-"eni. :a Vo"%mann o5ima -jena je ne-$a"a na%on prizem"ja od crnog !ar+una4
%ao -vje$"o-$4 o!i5no gori S$earin4 u dugom4 $amnom4 uz ne%e -o!e da"je pro+irene4
napreda% je pre-e"io na$rag na JG me$ara da"e%o. A%o -e -ada na $oj uda"jeno-$i
pro-vje$"jenja da nanije"i -vje$"u o5i crne4
2
`
2YY
pro-vje$"jenja %roz o5i !i"a crna4 oni
!i na
2
`
2Y
$e uda"jeno-$i4 di -u jedna%a J4G me$ra i-$a. Da%"e4 po%u+aj %a/e da crno
od!ora o!i5ni S$earin -vije,a %oja gori u o%o K Fu--en uda"jeno-$i od jedna%o
-na/nog pro-vje$"jenja prima4 %a%o je %roz o5i crne -ama4 !ez vanj-%e ra-vje$e4 a $ime
i &o$ome$rij-%og in$enzi$e$a %ona5nog pro-vje$"jenja od prvog jedna%a je.
0o/da !i -e mog"o na,i $a%vu razinu -vje$"ine od o5iju i"i udarnim crno preve"i%a4
a%o on di-$ancira$i e%viva"en$ za o-vje$"javanje povr+ine mogu !i$i o!i5ni -vije,a u
!"izini K me$ara.Eo4 ne $re!a zanemari$i 5injenicu da je pro-vje$"jenje crnoj
povr+ini4 %oja $vrdi i-$ovrijedno-$i jer do%azuje po%u+aj. 0eBu$im4 !i"o !i ne
pro-vije$"jeni i do -"jede,eg -$oji i da"je $a%o in$enzivan p"amen4 gu$anjem -ve vidje"o
ap-o"u$no crne povr+ine4 a -amo 5injenicu da ne po-$oji ap-o"u$no crno $ije"o mo/e4
govori$i o ni-%im razinama o-vje$"javanje crnoj zem"ji na -ve . S$oga4 crna !aza !acio
!arem ne+$o4 a"i vr"o ma"o -vje$"a u !"izini -jeni "eBa4 $a%o da -jaj o5iju4 crne mogao
!i$i dje"jiv u -$i"u vr"o do!ro4 %ao +$o je u$vrBeno u e%-perimen$u.
Imam -amo rezu"$a$ Vo"%mann o%a za najpa/"jivija e%-perimena$a4 %oje je
upo$rije!io ranije ovdje naveoC Druge dvije o-o!e4 %oja je u ugovornom odno-u -a
e%-perimen$ima4 -jene o$%rivena 5a% i na $oj uda"jeno-$i od JG FA--en nad %ojima $e-$
po prirodi mje-$u ni-u mog"i !i$i gonjeni4 +$o do%azuje da je !i"o -jaj njezinih o5iju
crne i"i o-je$"jivo-$ na drugo ima"a.Vo"%mann namjerava da$i $i $e-$ovi $o5niji
od"u5no-$4 da"jnje izvr+enje i rezu"$a$. :a -ada je rezu"$a$ do!iven od njega je
dovo"jno po%aza$i da &o$ome$rij-%a in$enzi$e$ o5ima crne ni$i je neizmjerna u -e!i4 jo+
neizmjerno ma"eC i $o je ono +$o prvo -$igne ovdje.
To po+$ovanje4 na%on -vega navedenog4 crna vidnog po"ja i da"je -e mo/e -ma$ra$i
%ao pravi o-je,aj -vje$"o-$i u -avr+enom izuze$%e vanj-%og -vje$"a4 da -e ne mo/e
zanemari$i pri razma$ranju 8e!er za%on. Pre$po-$avimo da razmi-"i$e dva !"i-%i jedni
drugima o!"aci nijan-e i"i -jene - go"im o%om4 pa dodaje do dva o!"a%a nijan-ama i"i
-jene 5a% i -vje$"inu o5iju #ro@n dodao. 0i pare -ada -vje$"o o!je o!"acima
nijan-ama i"i -jene po pru/anju -ivom -$a%"a u danoj -i$uaciji4 $a%o da -jaj o5ima crno
o-$aje neov"a/en4 i jo+ uvije% -e u%"apa -a -vojim %on-$an$nim in$enzi$e$om dva
o!"a%a nijan-i i"i nijan-i %oje ,e na $aj na5in nije i-$in-%i i-$i omjer i ovime ne
zadr/avaju i-$u re"a$ivnu raz"i%u od prije4 a"i manje od onoga +$o je po$re!no da no-e
-manjenje raz"i%e u o-je$u u -%"adu -a za%onom. Da4 a%o ,emo i,i - $amnim
nao5a"ama na i na4 %a%o je %ona5no o5i crne umje-$o nijan-e o!a o-$a$a%a prepu+$eni
-ami -e!i4 a -ve je raz"i%a ne-$aje. Frna o5iju u ovom e%-perimen$u4 u -$vari4 %o"i%o $o
5udno zvu5a"o4 !a+ %ao i o-vje$"jenjem ne!a u %ojoj -u zvijezde ne-$a$i. Ta%o je
8e!erov za%on mo/e -e pu%im pozivanjem na vanj-%e -vje$"o-$i po$icaj -amo
u%o"i%o i do%"e po$vrBuju4 %ao unu$arnji vid na vanj-%om je zanemarivo ma"en4 %ao
+$o -mo $a%oBer 0a--on4 va"jano-$ za%ona prihva,a -amo -a -$anovi+$a zah$jeva4 gdje
mo/e$e pro5i$a$i prin$anihC !udu,i da je4 a%o -e ide do"je previ+e $amu -
e%-perimen$ima4 raz"i%a u nijan-ama moraju raz"i%ova$i. I-$o vrijedi i za -ve
-pomenu$o izmjene e%-perimen$a i po$vrBuje i-%u-$vo po-vuda.
Do!ro o!ja+njenje gore4 $o podrazumijeva4 da je $ra5a% -vje$"a4 vr"o ma"o raz"i%uje
od o5iju crnih4 - naizg"ed -upro$nim -red-$vima4 a"i prema i-$om principu4 mo/e
izazva$i ih ne-$a$i.
A%o je jedne ve5eri4 uzima zvijezda u o%u4 +$o mo/e $e% raz"i%ova$i od crne9
me"-grunde njega4 $a%o da on mo/e !i$i jedna%o do!ro jer ih ne-$a$i a%o -e ima
$amniju 5a+u njegovim o5ima4 %ao da je u o%u -vje$i"j%e pri!"i/ava -$ranu. S"i5no
i-%u-$vo mog"o !i$i u5injeno po5e$%om "i-$opada 2J=J ja%o "ijepo na ve"i5an-$venom
%ome$a godine. I %roz -ive !oje nao5a"a4 %ao +$o -u4 %ada -e pri!"i/ava !"je+$avo
-vje$"o -a -$rane repa -%ra,enom iznimno4 i $amno crvena -$a%"a4 %roz %oje -am vidio
o!"a%e naj&inije nijan-e u dnevnom -vje$"u4 5a% i doveo cije"i %ome$ ne-$a$i. Prvi je
o!ja-nio 5injenicom da je %roz "e,e -vje$"o-$ zvijezda i"i %ome$a4 a ne crne o5i4 zna$no
je o-"a!"jena4 a drugi 5injenica da je uz -vje$"o-$ ne -amo u dije"u mre/nice na %ojima
je njegova -"i%a pada4 a"i u ne%i -$upanj cije"i &undu- je o-vije$"jen4 u%"ju5uju,i pomo,
raznih uzro%a4 %oje -u !i"e od raz"i5i$ih proma$ra5a hervorgeho9#en.
;akon svjetlu kro& skleroti!nog i "ilnie s rvenkaste boje sja kro&, od koji# su neke
i&vanredne pojave objektivni# i subjektivni# bojanje slika ovisi o mostu u
1oggend. 'nn.TCCCGV. S. ?+, je vrlo pa"ljivo prou!avao0 Brugo na8e sa slike
i&ravnog rasprenja ra&miljanje o drugim dijelovima mre"nie, kao to su unatrag
nakon ro"nie mjesto i& kojeg svjetlo opet tako iu dijelu od strane mre"nie, to
uka&uje ispod Mitrbksi#t na sljede$em osobito Jelm#olt& u 1ogg. 'nn. TCCCVG. .
S. -*+ 22 je istaknuo0 =re$e je &bog mikroskopske sastav o!nog medija stania,
vlakana, ko"e nepravilna rasipanja svjetlosti, !ini se, umjesto na na!elu di2rakije,
od koji# je vidljiva svjetlost plamenu boji dvorita ovisiti o tome to je Meyer u
1ogg. 'nn. C5VG. S. 2)- je napravio predmet posebne studije. ;a temelju
posljednjeg u&roka kao temelju i&ravnog rasprenja odra& slike i&vora svjetlosti na
ostatak mre"nie osvjetljenje mre"nie je vrlo bli&u slii, ali se prote"e slabi u stvari u
ijeloj 2undusa.
roz zajedni5%i u5ina% $ih uzro%a je vr"o -"a!a -vje$"o-$ zvijezda i"i %ome$a rep4
-"i5na zvijezda po dnevnom -vje$"u4 "a%+e -e u$opio4 !"i/i -e -"i%a izvora -vje$"o-$i u
%api za o5i4 jer je o-vje$"jenje o5iju $erenu u -vojoj !"izini je najja5i.
Stoga je %reRster i&java
2*P
V
"'ko se svjetlo na desnom oku !vrsto odr"ati plamen svije$e djeluje na dio
mre"nie, to !ini sve ostale dijelove mre"nie u ve$oj ili manjoj mjeri neosjetljiv na
sve ostale impresije svjetlosti. ;eosjetljivost dosti"e svoj maksimum u bli&ini
osvijetljeni# spotova, a smanjuje se s udaljeno$u od toga i&. @mjereno lit protuH
dr"ave doista nestati u podru!ju vrlo naponom dijelova, a tijelo "ivi# boja ne samo
da su lieni svom svojem sjaju, ali i promjene u nji#ovoj boji. "
;a G& istog ra&loga je to to je jedan nakon Jelm#olt& metoda temelji
2+P
, t&v. i&nad
ljubi!aste &rake sun!evog spektra, koje nisu vidjeli od obi!ne metode, !ak mo"e
vidjeti be& koritenja 2luoresentni# tvari, ako je dogovoreno da oni &na!ajno
i&olirana od drugi dijelovi spektra koji su &agluene di2u&no svjetlo, mogu se s#vatiti.
2*P
1ogg. CCVGG. S. ?>?.
2+P
1ogg. TCCCVG. S. -+)
Op,i za%"ju5a% iz gore je $a%oBer da je4 !ez o!zira - pove,anim o-vje$"jenjem4
%o"i5ina re&"e%$iranog -vje$"a na crnim i !ije"im podru5jima ra-$e u i-$im uvje$ima4 a"i
raz"i%a u !ije"o - crnom in$enzi$e$ o-vje$"jenja Oini -e da je ve,i4 jer je -jaj o5ima crno
uvije% g"avni doprino- -vje$"ine od crnih rezervi. Ovo je za. Primjer iz jedno-$avnog
raz"oga +$o mo/e$e pro5i$a$i u -vje$"u !o"jem nego u mra%u.
O-im granicama za%ona4 %oji -e odno-e na -$upanj in$enzi$e$a -vje$"a4 ne -mije -e
za!oravi$i da -u njihovi -e o5e%uje po$vrda proma$ranjem -amo u onoj mjeri u %ojoj
izo-$av"jen od omjerima in$enzi$e$a drugim o%o"no-$ima %oje Pog"ed na raz"i%e
-vje$"o-$i mo/e izrazi$i u$jecaj. Sada jo+ uvije% vr"o je i-$raga o o%o"no-$ima %oje
mogu !i$i od u$jecaja #e"ang !oga$e u $om pog"edu nepo$puneC a"i ne%e $o5%e $re!a
uze$i u o!zir4 +$o zaradi$e i-%u-$vo do -ada4 po mogu,no-$i pozorno-$.
Ve, >gdje3 je re%ao da je Arago je o$%rio u$jecaj gi!anja %omponen$i na percepciju
njihove raz"i%e. Ta%oBer Vo"%mann je percipiraju $aj u$jecaj. :a5e$i naj&inije $ragovi
pojav"juju i"i ne-$aju -jene4 -vje$"o -jena o-"i%avanje mora"a !i$i premje+$ena4
dono-e,i -jena pre-e"io u i-$o vrijemeC i -amo primje$na raz"i%a
2
`
2YY
odreBuje pod
u$jecajem %re$anja.
U e%-perimen$ima Arago9a4 %omponen$e %oje -e odno-i ova propu-$io dvije -jene4
a"i -u do!iveni $a%o da -e4 - $e"e-%opom4 +$o in$erno RochonH-che- prizmu >5ime -e
-$vara dvo-$ru%u -"i%u3 imao4 i pri%"ju5en je Eico" prizmu i-pred o!je%$iva !i"o 4 po
ro$aciji %oji je !io -"i%a u -vim uvje$ima i mjer"jivih pro$iv drugoga mo/e -e u!"a/i$i
pri"ogu u crnoj %ar$on-%oj o$vor projicirane na o!"a5an ci"janje ne!u4 gdje onda -
pozicije od g"avnih dije"ova Eico" i RochonH-chen prizma mo/e odredi$i re"a$ivni
in$enzi$e$ dvije -"i%e %oje proizvodi po$onje jedni pro$iv drugih. S"a!ija -"i%a je
po%renuo "inearnom %re$anju prizmu u RochonH-chen $e"e-%opa u -mjeru o5nu na%on
"e,e4 $a%o da je4 u vrijeme pro"azi"o mjereno od mje-$a gdje je njegov !end je pro+ao
%roz -redinu ja5i na $o gdje je njezin o!od je do$a%nuo - ru!a.
U $ri -erije e%-perimena$a %oji -u od -$rane -avje$odavnih ne%o"i%o proma$ra5a na
ovaj na5in4 ne-$ana% -"a!iji - ja5im -uperpo-i$ioned -"i%e u o%u na,i pri !rzini
%re$anja -"i%e od 26 %u$nih minu$a u vremenu drugo mje-$o %ada je in$enzi$e$ -"a!iji
-"jede,em &ra%cij-%om vrijedno-$i ja5i jeI
U o-$a$%u. Tije%om po%re$a.
I.
2
`
;K
2
`
=J

II. 2 `
=2

2
`
JG

III.
2
`
G2

2
`
2;2
S o!zirom na ve"i%e raz"i%e4 +$o po%azuju i ap-o"u$ni !roj $ih $riju nizu
e%-perimena$a4 Arago napomenuo je jedno-$avnoI "je ne #er#erai pas G5G \
expliQuer, komentira Ta sensibilitZ de l'oeil dopisnik \ l'Ztat de Oepos je Wtesi
di22Zrente Bans es trois Serija B 'iskustva. 5 est T\ @; p#Znom[ne
p#ysiologiQue 4 sur leQuel il y auru \ revenir ".. raz"i%a mo/da nije ovi-i"a je o raz"ici
od proma$ra5a4 %ao Arago %a/eI gore -u "rZsultats \ tr[s peuHonordants, obtenus
par M. Taugier, par M. /oujon i par M. 5#arles Mat#ieu0 ". I !a+ %ao ma"a je raz"i%a
u ap-o"u$nom in$enzi$e$a4 +$o je dje"omi5no pro$urje5i e%-p"ici$an priznanje na+oj
prava u popu"arnoj a-$ronomiji4 ne%i op,i po%aza$e"j da je on u pra$nji -vih
-uBenja'joutons X , omme renseignement propre \ 2aire de l'juger obsuritZ du
5#amp, Que l'image niska, lorsQu'elle SW projetait #r de#ors de l'image 2orte, 7uand
sin disparu Gntensite Ztait en 2 ` 62YY . W
Ud interesa u ve&i s utjeajem kretanja tako8er slijede$e primjedbe Oangers su
22P
,
to on !ini s ob&irom na primjenu njegova 2otometromV
"@ vrlo slabim svjetlosnim i mali# predmeta, 2enomen se doga8a, da je potonji, ako
su u&eti u ob&ir &a nekoliko trenutaka ti#o, i&nenada, umjesto da bude jo o!itija
nestati da se ponovo pojaviti uskoro. Vjerujem da ovaj &akon nije u Unaj koji mo"e
pretpostaviti mre"niu kao osebujna, leprav svoju energiju temelji, ve$ iu !injenii
da su o!i pokrenuti mali pokret u trenuima u kojima su predmeti su vidljivi opet,
tako da je sada se ista slika nova, pret#odno i&a&vao na druge na!ine Oetina dijelova
. Vidim to s najve$om sigurno$u povodom &aposlena 'ubert pokusa na smislu
prostora mre"nie Iusp v. /rS2e's#es 'r#. GGG.P onda smo u ob&ir u vrlo &amra!enoj
sobi na nekoliko metara udaljenosti velikom listu papira, onima i&oliran velike
pra&nine, rni brojevi bili, i !inilo se da nas va"no dr"ati o!i prili!no mirno. Soba je
bila tako tamna, da su brojke tek sada pojavila na nas kao rne to!ke. 1opravio sam
jedan od ti#, pa je trebalo H u nekom vrlo slabog osvjetljenja H nedugo prije i 2iksna
to!ka od bilo koje druge u sivom lista papira, koja je uvijek tamna, u potpunosti
nestali. <e li dolo do ovog trenutka, tako da je postavka se odsada nemogu$e,
ispostavilo neugodan osje$aj u orbiti jednom, o!i napravio mali pokret i odma# ijeli
list s brojem pjega se opet vidjeti. /ibanje bilo je sebe peripiraju kao takav ili je
napravio samovoljno, ili, kona!no, to je bio ra&vijen od !injenie da je sada
druga!ije broj lokaija stajao na 2iksaije bodova. "
22P
U #emeralopia str. +).

Do -ada je $o jo+ uvije% nije ja-no +$o je $eme"j u$jecajem %re$anja. Tra/i"i -$e ga u
5injenici da je raz"i%a na novom4 jo+ uvije% nije umorno $ije"o pada4 a"i %ao -a-$avni
dije"ovi raz"i%e ne mogu -e mijenja$i od -$rane %re$anja4 ve, -amo mje-$o na vr"o
ma"om raz"i%om je "udo4 $a%o da -e ne pojav"juje da umor -$anje mog"o zna5ajno
-manji$i po%re$a.
U-%oro je mogu,e da je poja5an pog"ed raz"i%a je pri"i5no ve,inom !odova %ao
-vje/ini $ih $o5a%a4 ve,a no$icea!i"i$. raz"i%e u po%re$ vezane4 u%o"i%o mo/da
z!rajanje dojmu $o5a%a -u%ce-ivno uze$ih u razdo!"ju do odreBene granice
odvija. ona5no4 na%on +$o je4 naravno4 $a%oBer jo+ nije prog"a+en4 a"i po -vojoj
univerza"no-$i done%"e zamjena izjava raz"oga4 omjer u igrama mog"o !i$i. Sva%a
u-pored!a dvije raz"i5i$e ve"i5ine - u-pje+niji a%o uza-$opno od i-$ih dije"ova $ije"a
%ao i-$odo!no $uma5e i-$o - druga5ija4 %a%o E( 8e!er i-$a%nuo i podr+%u -uBenjima4
i %ao +$o je u5inio >pog"av"je J3 nije od"u5eno. Da%"e4 vidimo ma"u raz"i%u izmeBu
dva u$ega "a%+e uza-$opno vaganje - i-$om ru%om4 %ao +$o je i-$odo!no - raz"i5i$im
ru%ama.Po %re$anju %omponen$i u na+im e%-perimen$ima4 a"i -vje$"o raz"i%e za razne
$o5%e na mre/nici -imu"$ano -e pre$varaju u uza-$opnim4 za i-$i. Ea i-$im mje-$ima4
pao na -amo jo+ ja5u -vje$"o-$4 pada u-%oro -"a!iji i o!rnu$o4 i !r/e %re$anje4 vi+e
!odova dogodio -e u dog"edno vrijeme u $om -"ijedu jednom. 0eBu$im4 ovo
o!ja+njenje do -ada je -amo nagaBa$i +$o je.
S"jede,a je jedna od o%o"no-$i %oje imaju u$jecaj na vid"jivo-$ raz"i%e4 +irenje
%omponen$i4 !ez4 meBu$im4 za%on u vezi in$enzi$e$ -e mijenja %ada -e pro+irenje -va%i
pu$ o-$aje u-porediva4 %ao +$o je !i"o odmah ja-no iz 5injenice da je u zvijezdama
-a-vim %ao i na gu-$om h"adu je do%azao vrijedi. 0eBu$im4 -vje$"o mje-$o je na i-$im
in$enzi$e$om nije "a%o raz"i%ova$i od dna4 %ao "agani podru5ju. #udu,i da je -ada ova
$ema -e ra-prav"ja u vi+e de$a"ja u pog"av"ju 224 $a%o da ni-am $u da"je po $om pi$anju.
Tre,e4 po%azano je da je do!io re"a$ivno -vje$"o raz"i%a "a%o o$%riven %ada je
-ma$rao da -u mu %omponen$e na $amnom $"u %ao -vje$"o u $amnoj pozadini. Ovdje
u"ica ne -amo na $eme"ju i-%u-$va - izri5i$om nazna%om Arago u vezi - iz!orom jedne
i"i druge na omjeru dao mu &o$ome$rij-%a apara$ od
6;3
C (an%e"4 a"i $a%oBer ima i-$e
na"aze u povodu druge &o$ome$rij-%ih i-pi$ivanja4 %oje ni-u o!jav"jene do -ada.
6;3
Arago dje"a4 izdanje (an%e".

ona5no4 -"jede,a napomenaI U ina5e o!i5no va/e,em pre-$i/nom ana"ogiji
izmeBu vi-ine i !oje4 $o je zna5ajna4 od ove ana"ogije -%roz udaranje4 5injenica da
8e!erov za%on ne predviBa $a%o je u domeni !oja4 %ao +$o je4 u!rzo na%on priop,i$i4
u podru5jima $ravnja%a4 odno-no4 i-$i zna5ajne raz"i%e u u5e-$a"o-$i -u da"e%o od
&re%vencijama !oja proporciona"no. U -$vari4 o5i odr/ava na granicama -pe%$ra u
razma%u od manje i"i 5a% ve"i%e $re,eg ma"o promjena !oje4 a"i i na zna5ajne prije"azi
!oja $a%o !rzo -"ijedi$i u podru5ju /u$e i ze"ene je da -u -ve $ranzicij-%e &aze izmeBu
/u$e i ze"ene u in$erva"u 0a"a po"a $one -u nagurane 6<3 . U-pu$4 po-$oje i drugi4 a ne
da -e ra-prav"ja ovdje4 u%azuje u %ojoj ana"ogija izmeBu $onova i !oja ne u-pije. 6=.3
6<3
(e"mho"$z u izvje+,ima #eri. A%ad. 2J==. S. G=G &&.
6=3
D$o -e $i5e S. 2?? &&.

70 ?v+k
7:0
.
U podru5jima zvu%a4 va/no je raz"i%ova$i pu%e zvu%ove4 %oji nemaju de&ini$ivan
$erena4 gdje je onda $e% -nagu %ao ne+$o mjer"jivi u o!zir4 i zvu5i4 u %ojem ovi-i o
amp"i$udi vi!racija4 na $rgu i-$og proporciona"ne -nage4 i ovi-no o &re%venciji
vi!racija4 %oji -e mo/e izve-$i %roz i-$i &izi5%i izmjeri$i4 pogo$ovo - o!zirom na
vi-inu. Omjeri -nazi od va- ,e !i$i !a+ %ao u jednoj %ao drugo4 +$o mo/e i-pi$a$i4 -amo
po-"jednji vi-inu. Da -umiramo prvi -nagu u o%u.
6?3
D$o -e $i5e S. 2?Y izmjena S. ;?G9<2K.

Renz i 8o"& 6G3 imaju pod Vierord$ "inije prema me$odi do!ra i z"a -"u5ajeva
e%-perimena$a o o-je$"jivo-$i uha za raz"i%e razine zvu%a na o$%ucavanje ure %oja je
po-$av"jena na raz"i5i$im uda"jeno-$ima od uha pod odgovaraju,im mjerama
zapo-"enih. G"avni rezu"$a$ proiz"azi iz njihovih e%-perimena$aI
6G3
Vierord$ "u%. (. 6. 2J=? S. 2J=. Poggend. Ann. 7FVIII.

WA%o dvije zvu5ne vrijedno-$i4 a"i ap-o"u$no pri"i5no -"a!i in$enzi$e$i percipiraju
nepo-redno iza drugoga4 $a%o da -igurno-$ pre-ude pove,ava - pove,anjem raz"i%a u
razinama zvu%a na na5in da zvu% vrijedno-$i u omjerima *YY @ . !i"i G6. u -vim
o%o"no-$ima zna$no raz"i%uje meBu-o!no -a zvu%om vrijedno-$i4 pona+aju -e %ao
2YY @ K64 !roj $o5nih od"u%a nadi"azi -amo -i$nica z!roj "a/no i o-$a"a neod"u5na W.
To zapo-"eni - %u+njama njegu za-"u/uju pa/nju %ao i"u-$ra$ivne primjere primjene
me$ode do!ra i z"a -"u5ajevima4 i4 a%o je ono +$o ,e -e dogodi$i za -"jede,e u o!zir4 +$o
u%azuje na re"a$ivno ni-%u -igurno-$ u -poznaji raz"i%e u ja%o-$i zvu%a4 -u a"i nije
pogodna za od"u5ivanje o va"jano-$i na+eg za%ona4 jer oni ni-u !i"i u-mjereni na
jedna%o-$ percipirane raz"i%e u raz"i5i$im ap-o"u$nim razinama zvu%a. :a$im4 -"jede,i
po%u-i odno-e.
ad -am - "judima 5ovje% za!av"ja"i &o$ome$rij-%e e%-perimen$e na ve"i%oj va/no-$i
op,eni$ije %u+nje od 8e!era :a%ona na%on njegova pogu!"jenja4 improvizirao je
privremeno uvje$no za%ona za zvu5ni in$enzi$e$ jedna% -"jede,em apara$a4 %oja je
done-ena !ez zna5ajnih $ro+%ova dana+njeg dana.
Sa-$oji -e jedno-$avno u pendu"ierenden 5e%i,a %oji udara pro$iv $anjur iz ne%og
-ondiranje i"i ne -ondiranje $vari. ao +$o je $o o- "a$no je ja%a ig"a za p"e$enje4
o%re,u,i -e u mjedenim rupe4 izmeBu dvije4 mon$iran na #re$$e4 povezan iznad
%ri/em drva4 -$upova. Razum"jivo4 ovi-no o $ome %oji je $e/i i"i "a%+i 5ini4 mo/e pa-$i
- ve,oj i"i manjoj %o"i5ini u odno-u na p"o5e 5e%i,4 apara$ pri-$upi vi+e i"i da"je4 zvu%
-e -ma$ra &izi5%i ja5i i"i -"a!iji. Od apara$a u -irovom verziji imao iz!ornoj granice za
odreBivanje -va%og ponov"jenog vi-ini od 5e%i,a4 i-$i onaj ^uar$an$ je da ih na%nade
pod uvje$om da - ne%im $rgova5%im zna%ovima na raz"i5i$im vi-inama na -$rani
ureBaja i -va%i ponovio nadmor-%a vi-ina od 5e%i,a i $ime odredi$i. 5e%i, je !io od
drve$a i "upaju po 5e$vornom -$a%"enu !ocu. Sada dva uzvi+enja 5e%i, -u po-je$i"i4 +$o
dovo"jno raz"i5i$e zvu%ove dao da -$oji izravno u apara$ima proma$ra5a nije !io u
za!"udi %ada je4 ne znaju,i uzvi-inama4 -avje$ovao da je zvu% !io ja5iC a"i dovo"jno
ma"a je raz"i%a da a%o je -manjio raz"i%u na o%o po"a pre-ude !io ne-iguran i !io je
dje"omi5no u pravu4 a dije"om %rive -"u5ajevi. :a$im proma$ra5 od-$ranjiva$i na ?4 264
2J -$upnjeva4 $a%o da po5e$na "inija pove,an dvanae-$ pu$a u i-$om ureBaju4
najmanje. U -va%oj od $ih uda"jeno-$i4 i-$i po%u- ponov"jen - $im dvjema vi-inama
ne%o"i%o pu$a4 %oji -e jo+ uvije% odreBuje prepozna$"jiv na proma$ra5a u $om
podru5ju4 a"i je imao -amo vr"o -"a!a raz"i%a prezen$irani. Od 26N uda"jeno-$i od
proma$ra5a4 &izi5%i in$enzi$e$ zvu%a na
2
`
2<<
-pu-$io
6J.3
4 %ao +$o !i po$re!a da ne
ne-$ane znam puno o -amo primje$na raz"i%a izvan !"izini4 a%o je i%ada ovi-i o
ap-o"u$noj ja5ini zvu%a. Eo4 u -va $ri uda"jeno-$i od proma$ra5a o-$ao i-$i pre-udu
jedna%o -igurno i i-pravno4 %ao u naj!"i/u !"izinu.
6J3
Da !i $o naravno -amo u pog"edu zapo+"javanja po%u-a da -e u -"o!odnom
zra%u. Gornji -poj je izraBen u za$vorenom pro-$oru.

Da%"e4 -irova4 na ne%i na5in !io -$roj i po%u+a$i o-nove 5ini"o dovo"jno uze$i u o!zir
i rezu"$a$4 $a%o da je od"u5uju,a i za o5e%iva$i4 $o5niji mode" - pa/"jivo %on-$ruiran
apara$ ,e dove-$i do i%a%vih drugih rezu"$a$a. U -$vari4 $o je4 zapravo po%aza"i u vr"o
ve"i%om e%-perimen$a"noj razini - razinom !u%e od jedno-$avnih do ne%o"i%o -$o$ina
pu$a u %a-nijim e%-perimen$ima Vo"%mann je $o ni-u napravi"i - pada njiha"a4 a"i
-"o!odno na 5e"i5ne p"o5e pada 5e"i5ne %ug"e i-pod po$re!nih mjera i na ne%i -am
-udje"ovao. U $im e%-perimen$ima4 i vi-ina pad4 - izmjenama i dopunama $e/ini pada
%ug"e4 %ao uda"jeno-$ od proma$ra5a u +iro%im granicamaC meni -u vi-ine i njihove
raz"i%e4 a"i na ver$i%a"noj -%a"i uz %oju dogaBaj dogodio -e $o5no odredi$i. O-im $oga4
za imenovanje na5in i u-pjeh po%u-a - !iv+im !io do-"jedan. Uz razne ap-o"u$nih
razina zvu%a odno-no omjer drop vi-ine ; pojavio -e @ < i-$i odno- - razinom !u%e
%oja prema do"je -"jede,ih derivacija odgovara4 -amo dovo"jno da uzro%uje odreBenu
raz"i%u za dva proma$ra5a -a do!rim raz"u5ivanja da do!ivene - Renz i 8o"& rezu"$a$i
vjeroja$no -"a/e.
Uvdje je jedan od Volkmann &apa"anje !asopisu !vrste detaljan opis
eksperimenata.
"1ri&ma bar je diplomirao i okomito postavljeni na %rette, koji se mo"e dobiti po
tri vijka u #ori&ontali. @ ovom trenutku dva trka!a su u prilogu, i& koje #ori&ontalni
dvije ruke , istjeati. Ud visine koje su dvije ruke Vidi, smije pasti loptu na brodu,
lopta je u#va$en i&me8u pala i ka"iprsta 0. vr#om ka"iprsta dotaknula mu
ruku ili ., a &atim prstima pa"ljivo uklonjeni su jedni od drugi# kako bi se
ispustiti loptu sam imao Bvije kuglie jednake te"ine, sa"eo jedan s lijeve, drugi s
desne strane kako bi pokupiti loptu &a drugom pokuaju ne samo nakon prvog
slu!aja, ili da su !ak i gleda. "
";ajve$i bli&ini sluanje kraju promatra!a na instrumentima Boga8aj je + metar,
najve$a udaljenost je . metara."
"'psolutne visine pada, koji je doao na usporedbe ra&likovali kao ) : . ++,* "
"=e"ina pada kugle ra&likovali kao +,)- /rmm. : +?.,- /rmm ....... "
"%rojni pokuaji u irini od &vu!ni# ra&lika poka&alo je da Jeiden#ain i ja smo u
stanju ra&lu!iti sa sigurno$u na ra&ini &vuka, po!inili jedni drugima kao ) : .
ponaaju ? 'ko je ra&lika smanjena na omjeru . : kako do$i 9 ve$ pojedina
pogreke i !e$e neodlu!nost pred sudovima. "
"Fe#ner kontrast bio u krivu ve$ u omjeru ) : ? vrlo !esto, ali kad je navodno
imao vriti utjeaj na pove$anje diskriminaije, jer je na kraju vrlo dugog ni&a
opa"anja je ra&likovati ra&ine buke u omjerima ). : ? svaki put ispravno, dok je on
bio u &abludi u po!etku !esto sasluan kao ispravno i nakon dugi# su8enja jo
+
Y
)

la"ne in2ormaije tijekom
2
Y
)
je u pravu. "
Do-ada+nji e%-perimen$i $eme"je -e na principu me$ode -amo vid"jive raz"i%eC a
z!og ranije navedenih raz"oga pomo,u ove me$ode ne mogu vjeroja$no po-$ig"a i-$u
o+$rinu %ao me$odu pravo i %rivo -"u5ajevima i zna5i pogre+%u4 pa common ground
$e-$ovi o-$a$i na%on ove me$ode -u jo+ uvije% po/e"jna. Eo4 na iznimno ve"i%e
varijacije od ap-o"u$nih razina zvu%a %oji -u ima"i mje-$o u po%u-ima napravio4 oni
-u dovo"jno %ri$i5ni za va"jano-$ za%ona u cje"ini4 a $o !i mog"o najvi+e od-$upanja
manja redo-"ijed i-$o !i$i mogu,e u granicama zapo-"enih $e-$ova4 !ez $a%ve
vjeroja$no-$i opravda$i ga.
#i"o !i %ori-no doda$i vi+e -$vari pre%o %oji -e %ori-$i u e%-perimen$ima ove vr-$e
apara$a i njihove $eorije.
Scha&hPu$"
6K3
ima pre$hodno in-$rumen$ - padom %ug"e za mjerenje o-je$"jivo-$i na
zvu% La%a izjavio je4 meBu$im4 i-$a %ori-$i$i -amo za mjerenje ap-o"u$ne o-je$"jivo-$i.
Ei+$a manje zvu5na %"a$no ve, %ori-$i za -%idanje za $u namjenu u
upora!i. I$ard
;Y3
ima $a%va da i-$ra/i o-je$"jivo-$ uha -"u/io u !o"e-$i uha pod imenom
A%ume$er4 %oji -e -a-$oji od $u5eno !a%renih pr-$enova4 vi-i -"o!odno na +$api,u od
po-$avio -$upcu na po-$o"ja -$roja4 a pro$iv %ojih njiha"o +$raj%ovi4 5ija vi-ina -e mjeri
na %u$omjerom.

6K3
A!hand". d. #aier. A%ad. VII. 6 A!$h.
;Y3
Geh"er $rava. Ar$. S"uha. S. 262G.
O-o!no -am ne%a mi -a-$avi$i dup"i vi-a% -a zvu%om -$upnjeva "u%u4 gdje -u dva
po$puno iden$i5na %"a$no izgraBene - dvije -$rane od gu-$oj
+%ri"jevca
;23
po!ijedioC 0eBu$im4 do -ada jo+ nije prona+ao vremena da !i
e%-perimen$e - njim.
;23
S drva -am !io u mogu,no-$i da -e ne po-$igne i-$i zvu% za o!a njiha"a.
U%"ju5i$i $eoriju in-$rumena$aI
To je "a%o na,i da %ada $ije"o pada -"o!odnim padom i"i %ao privje-a% na ne%om
drugom $ije"u4 in$enzi$e$ zvu%a %oji proiz"aze iz proce-a %ompozi$nih omjera vi-ine
pada i $e/ine pada $ije"a je
;634
+$o -e $i5e U$jecaj o$pora zra%a mo/e zanemari$i4 a
-$opa pada od !i"o %oje druge uznemiruju,ih u$jecaja.
;63
Scha&hPu$" je in$enzi$e$ zvu%a je proporciona"na %vadra$nom %orijenu vi-inu
pada od zvu%a od"u%a $ije"a >0Anchen. A!hand". VII. S. 2G34 %oji -e ne mogu
na,i odmah na%on gore -"jede,em derivacije.

U -$vari4 ja5ina zvu%a je proporciona"na %vadra$u o-ci"acije amp"i$ude g"a-an
$ije"aC o-ci"acija amp"i$uda g"a-an $ije"o je - prijevoja >prema pozna$im &ormu"ama3
proporciona"na !rzini4 5e-$ice po njihovom ravno$e/nog po"o/aja4 odno-no i-$i4 %oji
-u u%"onjeni iz njega. To je o%up"jenim uvje$ima !rzini udara pada $ije"o i njegovu
$e/inu. #rzina %ojom -e zadire u $ije"o4 odno-no4 %ona5nu !rzinu njegovom -"u5aju4 u
-%"adu -a za%onima gravi$acije je proporciona"na %orijenu vi-ine pada. Da%"e4
%ona5na !rzina je proporciona"na %vadra$u $e vi-ine pada4 a $ime je i $rg !rzini %ojom
-e 5e-$ice %re,u od po"o/aja mirovanja4 pa ovaj -"u5aj je proporciona"na
vi-ini. #udu,i da je -ada pozna$o4 ne 5ini ni%a%vu raz"i%u +$o -e $i5e %ona5nog !rzine4
a%o $ije"o pada %roz -"o!odnom padu i"i %rivim -$azama %roz odreBene vi-ine4 $a%o da
mo/e$e vidje$i pre$hodni proma$ranje %ao 5e%i, -"u5aja4 njiha"o >uz pre$po-$av%u da je
$renje na o-ovini +$o je zanemarivo3 Eane-i$e %ao -"o!odni pad $ije"a. 0ora$e -amo
a%o o!a -$ra/ar o!avije-$i$i pada $ije"o po5e$%a !rzinu a%o navedeno &un%cija
in$enzi$e$a zvu%a $re!a"a va/i$i pada vi-ine. O$por zra%a4 o5e%uje -e na ma"i pad
vi-ine i !rzine na %ojima ,e radi$i4 u pravi"u4 vi+e -e mo/e zanemari$i pri"i%om
primjene vod-$vo %ao pada $ije"a.
Od Vorigem eviden$no je da ja5ina zvu%a u zvu5nom njiha"a ne u uvje$ima
E"evacije %ojoj Oe%i, je podigao iznad -voje najni/e $o5%e njiha"a4 a"i ver$i%a"na
vi-ina4 odno-no u uvje$ima $ri!inama4 na%on +$o in-$rumen$ mo/e
!i$i jedna%a ma$ure. Ea primjer4 !udu,i da je %o-inu- od <= -$upnjeva jedna%a
Y4GYG i %o-inu- od KY a jedna% nu"i4 onda na%on $oga omjer razina zvu%a na $a dva
vi-inama4 294GYG S Y46K; do 2 i"i nahehin %ao ;92Y vi-in-%i %u$ ?Y a4 KY a4 2JY a4 +$o
odgovara omjeru razine zvu%a b @ 2 @ 6. Do%"e god nadmor-%a vi-ina ne pre"azi ?Y a4
mo/e -e pri!"i/i$i zvu% in$enzi$e$ proporciona"an %vadra$u i-$om -%upu4 $a%o da
!ra5ni nadmor-%a vi-ina 5e$iri pu$a4 $ro%reve$ne deve$ pu$a zvu5ni in$enzi$e$ odgovara
nahehin
;;3
.
;;3
To proiz"azi iz pozna$e &ormu"e 9 i$d
Ovdje -u dvije ma"e $a!"ice4 %oje daju odgovara vi-ini od zvu%a njiha"a od Y a do
KY a na razine !u%e i o!rnu$o4 a%o je de!"jina je po-$av"jena na KY a jedna%a 2.YYYY
>Ta!"ica I3 i"i 2Y >u $a!"ici II3. Ea 2JY a onda je dva pu$a $a%o ve"i% %ao na KY a4 a na
-vim razinama na vi-inama izmeBu KY a i 2JY a izmeBu pada ovdje4 ne,e$e "a%o
primijeni$i vi-a% na vi-inama iznad KY a.
Ta4(i"e na odnos i%)eA+ visine od %v+ka nji#a(a i ja&ina %v+ka.
I. II.
Povi+en. Snaga Povi+en. Snaga Snaga Povi+en. Snaga Povi+en.
KY a 2.YYYY <= Y46K6K 2Y KY4 YY ; <=4 =G
J= a Y4K26J <Y a Y46;<Y K J< a4 6? 6 ;? a4 JG
JY a Y4J6?< ;= a Y42JYJ J GJ a4 <? 2 6= a4 J<
G= a Y4G<26 ;Y a Y42;<Y G G6 a4 =< b 2G a4 2K
GY a Y4?=JY 6= a Y4YK;G ? ?? a4 <6 c 26 a4 KG
?= a Y4=GG< 6Y a Y4Y?Y; = ?Y a4 YY
2
`
J
K a4 YG
?Y a Y4=YYY 2= a Y.Y;<2 < =; a4 2;
2
`
2?
? a4 <2
== a Y4<6?< 2Y a Y4Y2=6
=Y a Y4;=G6 = a Y4YY;J
U odno-u na $eren na %ojem &re%vencija vi!racija je odgovoran za ve"i5inu
podra/aja4 izvan 8e!era op,e izjave da je4 $a%oBer ci$ira 8e!er4 in&ormacije
De"ezenne je prijeC a"i u -vojim zapa/anjima4 %ao +$o -am ja uvjeren u njegovu
izvornom ra-pravi odno-e4 u g"avnom4 a 5injenica da -u od-$upanja od 5i-$o,e4 ni$i na
ovaj i"i onaj $ip in$erva"a >uni-oni4 o%$ave4 pe$i u. je @.3 -e raz"i%uju4 %ao +$o je $o ho,e
"i -e ve"i%a od-$upanja od jedna%o-$i dvaju $onova na i-$im omjerima &re%vencijama
i"i na raz"i5i$im razinama u i-$om $onu "je-$vice4 +$o je pravo pi$anje od 8e!era
:a%ona. U meBuvremenu4 po-$oji po$re!a za po$vrdu za%ona u $om pog"edu ne -amo
po-e!ne $e-$ove jer je jedno-$avan i re,i %a%o z"og"a-ni izjavu g"az!enih GehUre- da
jedna%i omjeri &re%vencija odgovara jednom %ao ravnopravnog raz"i%a percipira $on u
raz"i5i$im o%$avama4 $a%o da :a%on %ao izravna drugi ne mo/e dr/a$i do%azano
negdje 5a% i za ve"i%e raz"i%e. Ta%oBer4 Eu"er4 (er!ar$ i Dro!i-ch imaju - njima
ge&u1$ u ma$ema$i5%u ana"izu $on-%i.
Pi$ao -am ne%o"i%o "judi - do!rim g"az!enim ro5i+$a povremenog zapo+"javanja
e%-perimena$a - drvenom zvu%a njiha"a4 %oja je o$vorena na drva4 a%o -e ne
vermUch$en u-pored!u omjeru razina zvu%a na <= a i KY a - omjerom i-$ezanja
parce"a. Ee%i prog"a+en ne-po-o!nimC a"i 5udno4 g"a-ova"o najvi+e4 %oji na u-pored!i
-u do!ivanje >neovi-no jedan o drugome i ne znaju,i o pre-udama drugima ne+$o3
onda -e -"a/u - u-poredi$i omjer 5e$vr$o mje-$o. A"i da$ ,u $ih $e-$ova na njihovom
pre$hodnom -amo -irove i povremeni zapo+"javanja manje ne+$o od $oga %on-enzu-
nije !io !ez iznim%e4 i dr/i$e -e i da"je za vr"o upi$no ho,e "i izravna u-pored!a
izmeBu omjera in$enzi$e$a i vi-ine od o-je,aja uop,e izvu,i. U dogaBa -va%om
-"u5aju4 rezu"$a$i $ih e%-perimena$a u po$vrdno po Renz i 8o"&4 %ao Vo"%mann u+ao u
njega4 na%on 5ega ni-$e -%"oni4 a zna5ajne raz"i%e u razinama zvu%a >; @ 2Y3 za
procjenu %ao vi-o%.
I-$i odno- je !io zanim"jivo mi je g"az!eni% >vio"ina vir$uozi v. 8a-i"e@-%i3 5u$i
rije5i4 %oje -$e ima"i i-%u-$vo na Rheini-che pje-mu &e-$iva"a %oji z!or od <YY mu+%ih
g"a-ova nije zna5ajno ja5i dojam nego rade,i 6YY.
80 +,e%i.
8;0
Sred-$va me$odom -amo o-je$na raz"i%a do!ivene rezu"$a$e 8e!er9a4 pri 5emu je
po$re!no prvo po$vrda na+eg za%ona u podru5ju $e/ine Po%u+aji -u ve,
-pomenu$e. Ejegovi po%u+aji da imaju po-e!nu za-"ugu da je - njihove -$rane4
pri$i-a% o-je,aj %o/e je odvojen od mi+i,nog o-je,aja4 a rezu"$a$i do!iveni na ovaj
na5in -u u u-pored!i - onima %oji -u do!iveni -a zajedni5%im zah$jevima o!iju
-enzacija4 meBu$im4 na%on +$o je o -e!i me$oda do!ra i z"a -"u5ajevi p"a,u
e%-perimena$a4 od %ojih ,emo govori$i de$a"jnije %a-nije -e4 odvija -e na4 na -vim
vi-inama od u-poreBenih u$ega4 prirodna veza izmeBu dvije -enzacije odno-e. To5no
odvajanje od dvojice !io u -$vari nije do!ro izvr+ava prema moda"i$e$u proce-a4 a"i -e
pojavio zajedni5%i uvje$no za%ona za o!oje4 - o!zirom na $o5no-$4 %oji je o!e,ao
me$oda %ori-na i $i po%u+aji ni-u !i"i manji za prou5avanje me$ode nego na i-pi$ivanje
:a%on odreBuje.
;<3
D$o -e $i5e S. 2?<4 2J?92KK. Ina5ica S. 2?J92G;4 ;=J9;?G.
:a razumijevanje -"jede,e je re&erenca na jednom 5e-$o ,e !i$i po$re!no4 ono +$o je
re5eno u pog"av"ju o izvr+enju me$odom4 !ez da mi-"im da je po$re!no da -e vra$im
ovdje u de$a"je o $ome. S druge -$rane4 odreBeni do%azi i Primjeri %oji -e mogu na,i
da -e ono +$o je re5eno na"azi u na-$av%u.
0oj g"avni Te-$ -erija na $emu u pi$anju -u dva4 - dvije ru%e i jednu >- de-ne i "ijeve
po-e!no proje%$irana3 jednom ru%om4 %oji je4 %a%o u-poredi$i4 %roz niz od +e-$
g"avnih u$ega4 ;YY4 =YY4 2YYY4 2=YY4 6YYY4 ;YYY grama o!av"ja -e imao vr"o
do-"jedne rezu"$a$e. Lednom ru%om !roj je u "i-$opadu i -$udenog 2J=?4 zapo-"ena dva
ru%om u pro-inca 2J=? i -ije5nja "J=G. O%o"no-$i po%u-a u o!je -erije -u uo!i5ajeni
uvje$ima navedenim u cje"ini. Eaime4 -"jede,a zapa/anja o ovomeI
Sva%i od dva niza o!uhva,a ;6 $e-$nih dana - 26 divizija ?< %urzivom u cije"om
;6
.
26.
.
S ?< 6<=G? jedno-$avan zamah i"i -"u5ajeve. :a -va%i g"avnih u$ega 1 !i"i
>$a%o -e povremeno mijenja3 dvije raz"i5i$e dije"ove +$o doda$no omjer
$e/ine B primijeni$i4 odno-no Y4Y< P i Y4YJ 1. po$onje doda$na $e/ina mo/e 5ini$i
ve"i%e4 a"i -u4 %ao +$o mo/e$e -ami uvjeri$i u -"jede,im $a!"icama $e-$a4 5a% i Dovo"jno
"a/ni -"u5ajevi4 %oji -e odno-e na pomo, na5ina opi-anih4 -va%i >izra5unava -e 6
-"u5aja3 u u-pored!i - jedno-$avnim dvo-$ru%im "i&$a4 a ne opravdavaju -e vi+e pu$a
na$rag i (er@iegen4 gdje je B S Y4YJ P /e"i i-poru5i$i $e+%o 5a% i "a/ne -"u5ajeve . Ea
-va%om -uBenje od 26 dana
.
S ?< G?J uzvi+enja -u -vi ? g"avnih u$ega4 -va%i u dva
dije"a od ?< vi-inama4 -vi - i-$im razmjerni B $e-$iran4 i $o $e% na%on ne%o"i%o dana i"i
$jedana4 %ao +$o je navedeno u na-$av%u4 promijeni"a. To je $a%oBer dje"omice dana u
uz"aznim > 3 I -pu+$anje > 3 procedura"nu po-"jedice g"avnih u$ega. Da%"e4 u -va%om
od dva niza $e-$ova na -va%i od +e-$ g"avnih u$ega na cije"om ;6
.
26J S <YK?
izdizanja i"i predme$aC6Y<J - B K Y4Y< 1 i -amo $o"i%o - B S Y4YJ 1 C 2Y6< od njih a
5a% . U dvije ru%e -erije 26J izdizanja -va%i dan uz -va%i g"avni u$ezi
-u inontinuo zapo-"enih u na-$ava% ru%om orijen$irani ?< do "ijeve4 ?< - de-ne
-$rane4 - promjenom "ijevo i"i de-no je po5e$a% u dan. U dvije ru%e -eriji je na%on dva
dana4 - jedne -$rane4 $e% na%on -va%ih o-am dana izmeBu B S Y4Y< 1 i B S
Y4YJ 1 promijeni"o. To je provedeno raz"i%u da je u dvije ru%e -%upa vrijedno-$i
o-je$"jivo-$i za o!a B's vr"o -u -"i5ni4 $a%o da je ova -erija - po$vrdom za%ona mo/e
po-"u/i$i4 na%on 5ega je omjer prava na u%upan !roj predme$a ve"i5ine B na -$a"nom
o-je$"jivo-$i # ovi-i
;=3
4 do% $o nije -"u5aj je predan na red u %ojem $jedan -
Y4YJ 1 re"a$ivno ni/e vrijedno-$i o-je$"jivo-$i od Y4Y< 1 da$i ono +$o -e u napomeni
>pog". J3 u dogaBa. Eo4 - o!zirom na u$jecaj na ve"i5inu nag"a-%om na dimenzije
vrijedno-$i4 +$o je va/no ovdje -am4 jednom ru%om je -a-vim u-poredivo %ao -e!e %ao
dvije ru%e.
;=3
Ovaj je za%on u -%"adu - ra-pravom u pog"av"ju G. odno- vrijedno-$i
za t S JB izra/eno u na+im $eme"jnim -$o"u4 na%on 5ega
dvapu$ B dvo-$ru%o t je %ad u$jecaji p, Q -u e"iminirani.

Sada ,u prije -vega4 za po5e$a% najjedno-$avnije4 a%o ne i naj$o5niji4 na5in
%ori+$enja ove -erije proma$ranja4 u%upan !roj i-pravnih predme$a r za raz"i5i$im
nag"a-cima p, odredi ne%e ve"i%e o%o"no-$ima4 a"i !ez odvajanja od 5e$iri g"avna
-"u5ajevima i !ez -manjenja na $o5an mjerenja4 odno-no4 vrijedno-$i t S JB, %oji -e
mo/e izra5una$i iz njega -u 5a% i !ez $a%vog izra5una opravdanih g"avne rezu"$a$e iz
omjerima u %om!inaciji za -ve g"avne dogaBaje prave !rojeve i O ,e !i$i izvu5eni4 da
-$ro/i $re$man od -erije na-$av"jaju ni+$a ne,e mo,i priu+$i$i uga-i$i ma"o o+$riji od
i-$ih rezu"$a$a.
Ledinica $e/ine %ori-$i u -"jede,im je po-vuda o%viri.
Da !i -e na zna5enje !rojeva u -"jede,ih -$o"ovima !ez -umnje4 dajem i-$i izri5i$o
prvi !roj prvog -$o"a. #roj ?26 na 1 S ;YY4 B K Y4Y< 1, ; S 2Y6<4 4 %a/e da je u
g"avni u$ezi S ;YY grama i jedan doda$ni u$ezi S Y.Y< nag"a-%a4 $a%o da 26 grama4
!roj $o5nih -"u5ajeva -ve dane4 u %ojima -u g"avne $e/ine u ra-$u,em redo-"ijedu > 3
Su primijenjene4 !io je ?264 do% je u%upan !roj -"u5ajeva u pravu i %rivu zajedno4 !io
je pod i-$im o%o"no-$ima u 2Y6<4 na%on 5ega je !roj "a/nih 2Y6<9?26 S <26
!io. Ea%on $oga4 preo-$a"i !roj #edeu$ungder -ame ,e -hva$i$i. #rojevi r ver$i%a"ni
%rug z!roj -$upac pripada igra"i+$u4 $ije%om < pu$a n !rojeva u po-e!nom -$upcu na di
<YK?4 %ao "iniju po5ev+i %ao +$o je navedeno %ao r od < -pecija"nih ver$i%a"nih
-$upaca -e dodaju u zavr+noj ver$i%a"na -$upca z!rojaC 0eBu$im4 5u"a -e
!roj r horizon$a"nu izno- po-"jednjoj %o"oni ? N n po-e!nih !rojeva4 odno-no ?2<<4
%ao i O, %oji ? 1 je u i-$oj ver$i%a"noj %o"oni doda u horizon$a"nom &ina"noj -$upcu.
I. 4roj ravi# s(+&ajeva r na dvor+&ni) se, .

1
; S 2Y6< Suma
> ; S <YK?3
d S Y4Y< 1 d S Y4YJ 1

;YY ?26 ?2< G2< G6Y 6??Y
=YY =J? ?<K GY2 GYG 6?<;
2YYY ?6K ??G G<G G=; 6GK?
2=YY ?;J ?J; J22 GJ2 6K2;
6YYY ??2 ?J6 J6J GKJ 6K?K
;YYY ?J= ?=Y J;K J2J 6KK6
U%upno
> ; K ?2<<3
;J22 ;K<= <?<Y <=GG 2?KG;

II. To&an 4roj s(+&ajeva r jedno) r+ko) ni%.

1
n K =26 Suma
> ; S <YK?3
d S Y4Y< 1 d S Y4YJ 1
*ijevo Prava *ijevo Prava

;YY ;=6 ;;G ;<< ;2J ;JG ;G6 ;J? ;<6 6J;J
=YY ;;K ;;6 ;<J ;;= ;J; <Y6 <2; ;?? 6K2J
2YYY ;6= ;<; ;J6 ;JJ ;J; <26 ;JK <66 ;Y<<
2=YY ;=; ;=J ;G2 ;J; <Y? <2? <;= <;Y ;2=6
6YYY ;GJ ;=; ;?K ;J6 <2; <2J <2< <62 ;2<J
;YYY ;?G ;<; ;?< ;J? <6? <;; <6K <;J ;2J?
U%upno
> ; S
;YG63
622< 6Y?? 62GJ 62K6 6;KJ 6<=; 6<?? 6<2K 2J6J?
La prije,i4 %ao da pripadaju ne ovdje4 -vi razgovori o razno"i%o-$i rezu"$a$ima $ih
$a!"ica prema raz"i5i$im o%o"no-$ima >%ao raz"i5i$e ve"i5ine B, %ori-$i$e "ijevo i
de-no4 i 34 %oji -e mo/e "a%o primije$i$i ih4 a pra$i$ ,e -e !avi$i de$a"jnije u Wme$ode
mjerenjaW. Ovdje ge-chahe -peci&i%aciju rezu"$a$a u -%"adu - o%o"no-$ima4
prven-$veno -amo od dna4 %a%o !i -e po%aza"o da je !roj -$varnih dogaBaja r u
odno-u na g"avne u$ega 1 u -vim o%o"no-$ima -"ijedi ug"avnom i-$i $e5aj4 %oji
pove,ava po"a%o - g"avnih u$ega4 i gdje Eajvi+e nag"a-%a4 6YYY i ;YYY grama4 mijenja
-e -amo ma"o vi+e. A%o -$e uze"i ovu prepi-%u za raz"i5i$im e%-perimen$a"nim
uvje$ima u o%u4 $a%o da mo/e$e doda$no proma$ra$i %ona5ni rezu"$a$ ver$i%a"ne -$upce4
%oja je u o!je $a!"ice za n S <YK? da$i $o5ne !rojeve za pojedine g"avnih u$ega.
A%o -ada za%on na,i do%azano izravno i upravo pre%o $ih po%u+aja4 $a%o da !i4
uzimaju,i u o!zir 5injenicu da -u -vugdje i-$i omjer doda$ne $e/ine je g"avni -u u$ezi4
-vi !rojevi r ne -amo za raz"i5i$im nag"a-cima pri!"i/i$i4 a"i !i$i i-$i. To nije
-"u5aj. 0eBu$im4 $o je od-$upanje od $a%vog &orma$ivno za e%-perimen$ da"je od
za%ona4 !a+ %ao ma"o $ra/i$i pravi od-$upanja %ada od-$upanje4 %oji -mo prona+"i na
donjoj granici na podru5ju percepcije -vje$"a4 a"i -amo $a%o i za vr"o ana"ogni a-pe%$e
%ao uvje$ za%ona. ao +$o -mo na o-je$ -vje$"a %oja4 5a% i !ez pri-$upa vanj-%og
-vje$"a je za njih da -e po-$oje,i4 unu$arnji :ra5enje - ra5una4 pa evo 5a% i !ez
vanj-%og $e/ine 1 pozna$4 i-$o u uzvi-ine na $a%ore,i4 $e/inu ru%u i !i"o %oji po%riva
odje,e > 0oji e%-perimen$i -amo nezna$an %o+u"ji
;?3
. A %a%o za%on mo/e izravno
po$vrdi$i prija+nje $eri$orije -uBenja -amo u -%"adu -4 +$o mo/e !i$i unu$arnji vid
zanemarivanja pro$iv vanj-%i4 %ao iu drugim podru5jima -amo u -%"adu -4 %ao i $e/ine
$renu$%a u pora-$u4 a i-$ovremeno podignu$om ru%om pro$iv up-ca"e $e/ina mo/e -e
zanemari$i.
;?3
O-im $oga4 i da"je je upi$na4 ne $re!a -e uze$i u o!zir - ne%im vrijedno-$ima
u %ojoj mjeri pri$i-a% zra%a na %o/i4 a"i $o 5ini $a%o re,i u $ije"u - o&&-e$.

S$varno ipa%4 vidimo meBu na+im najvi+im g"avnih u$ega -amo vr"o nezna$na
od-$upanja od zah$jeva za%ona4 i op,eni$o $ije% od-$upanja u -mi-"u u %ojem -e mo/e
o5e%iva$i na%on pre$hodnog za5e,a4 da%"e4 prave !roj%e ra-$u ne+$o - 1. na- Ee%a
naime ra-$u,e po ve"i5ini nag"a-cima 1 uvije% i-$u ap-o"u$nu Doda$ne ' vr"inu
Armge@ich$e- zajedno4 meBu$im4 B-amo proporciona"na 1 ra-$e4 +$o je u na+im
e%-perimen$ima je $o -"u5aj4 naravno4 pada , +$o je pravi !roj ovi-i od ve,a4 ovi-no
vi+e na 1 ne-$aje u dje"i$e"j4 odno-no4 ve,i 1 -ama4 $e je izuze$no %on-$an$an od na
mje-$ima gdje 1 je po-$a"a dovo"jno ve"i%a da -e ne mo/e %ao meBu$im -ve do"azi u
o!zirC !a+ %ao +$o $o po%azuje po%u+aj.
U nema"i ma-e ru%e4 mo/da i-prva -amo primije$i$i da je ra-$4 g"avni u$ezi od ;YY9
;YYY grama do!ivenih nije jo+ ja5i o!ra5una$ih od do!i$nih !rojeva - pora-$om 1 -u
pozna$i4 a po-e!no da -e $o ne dogodi u prije"azu izmeBu dviju najmanjih g"avnih
u$ega ;YY grama i JYY je primje$na4 gdje je 5a% u dvije ru%e -erije4 a po%azuje ma"i
pad. A"i ovaj po$onji anoma"ija u po5e$%u neod"u5na na %ojem -am -e vra$i$i %a-nije4
$a%o da -e prvo ne $re!a -ma$ra$i na-e"i"i da $ere$ ru%u po v"a-$i$om $e/inom je da !i
na i-$i na5in u -$anici4 jer $o je jedan ge&Ag$e- vanj-%i $e/inuC Drugi je uze$i u o!zir da
ma-a podigao 1 na %raju po"uga4 o!"i%a dizanje ru%u4 dje"uje4 %oji dje"uje na $e/i+$a u
ru%e $e/ine ru%u4 a"i u %ra,i4 5ime -e -manjuje njegov $renu$a% razmjernaC $re,e4 da je
doda$a% ovom $renu$%u za $renu$%e 1 je -amo za mi+i,a o-je,aj4 a"i ne i za o-je,aj
pri$i-%a -ma$ra jer -amo $e/inom 1 4 a"i ne $e/inu na ruci dje"uje ne-no-no na
%o/iC Oe$vr$o4 %ona5no4 da je pravi !roj pre$hodnih $a!"ica jo+ uvije% ne dopu+$aju
$o5nu mjeru o-je$"jivo-$i4 a"i -amo da vidi pro"az o-je$"jivo-$i u u-ponu - g"avnim
u$ezima -vejedno. Ona je ovdje4 u -$vari do-$a +$o je o!ja+njeno u pog"av"ju JC a
po-e!no je 5injenica -pominje u o!zir da je u$jecaj vremena %ada podignu p na
ve"i%im pove,anjima od nag"a-%om ra-$e4 a $ime i prema primjed!u u -e%$e. J 5ini
z!roj odgovaraju,ih -"u5ajeva ne+$o manje nego +$o !i !i"o !ez ovog ome$a u5ina%
-"u5aju4 $a%o da -u i-pravni !rojevi na najvi+im nag"a-cima ,e !i$i ne+$o ve,i4 ma"o
di&erenciranih nije u-pio iz ni/e !ez ovog poreme,aja4 u -$vari. To -e po-e!no uze$i u
o!zir za manje doda$nih $e/ina Y4Y< 1, meBu$im4 pro$iv ve,eg
Y4YJ 1 u$jecaj p re"a$ivno vi+e ne-$aje. Da%"e ima$e u dvije ru%e -e$ za g"avne $e/ine
2=YY i ;YYY %ao pravi &igure na Y4Y< 1 Summa u 2;62 i 2;;=4 na Y4YJ 1 4 meBu$im4 u
2=K6 i 2?=GC - jedne -$rane4 upravo na dan Y4Y< 1 4 !rojevi 2<?= i 2<?YC Y4YJ 1 2?JG i
2G6?4 raz"i%a je $o"i%o ve,a na Y4YJ u o!je -erije 1 Y4Y< 1 .
To e"iminira -me$nje od nu-pojava p, Q po-ve ranije >moma%. J3 ra-prav"ja i-$u
punu na%nadu4 %oja -e $eme"ji na odvajanju i za-e!nom izra5un 5e$iri g"avna
-"u5aja. Ovdje -"ijedi prvo mje-$o4 -peci&i%aciju O vrijedno-$i u -%"adu - 5e$iri
primarnih -"u5ajeva u prvoj $a!"ici >III3 i pomo,u $eme"jnog -$o"a njihovih >i"i !ez
&ra%cioniranje3 izvedeni t vrijedno-$i u drugi >IV3. U Wme$ode mjerenjaW La ,u re,i
odgovaraju,u -peci&i%aciju za -erije jednom ru%omC Ovdje /e"im nagomi"a$i previ+e
!rojeva. De&ini$ivno rezu"$a$i4 na jedan mora !i$i oprezni u vezi od-$upio na%on
ra-prave o pi$anju na+eg za%ona4 pri%azani -u u -$upcima < JB i J JB u%"ju5enih u
$a!"ici IVC o-$a"i -$upovi ovog -$o"a i cije"i $a!"ici III -u za na+e -ada+nje namjene
-amo do%umen$e %oji de&ini$ivno dovodi u o!zirC a"i u-pu$ mo/e i"u-$rira$i na5in na
%oji -e $a izvje+,a -u za po!jedu4 i !i$i ne%ih $o5a%a me$odom uop,e %ori-ni4 %ao +$o
-am inc"o-e "iniju po5ev+i primjer.
Sigurna razumijevanje -a%e ope$ -am razgovara$i prvi !roj dva -"jede,im $a!"icamaI
#roj O
2
K u ;6J 1 K ;YY4 B S Y4Y< 1, ; S =26 u $a!"ici III je re%ao da je - 1 S ;YY
o%vira4 B K 26 o%vira4 =26 -"u5ajeva prvom g"avnom predme$u4 odno-no gdje je B u
er-$au&geho!enen o-$a$%e p"ovi"a je da$i ;6J i-pravne -"u5ajeve.
Odgovaraju,i !roj t
2
S 6.=<G $a!"ice IV u$vrBeno je u -%"adu - $eme"jnim -$o"a
dodavanjem odgovaraju,eg = vrijedno-$i uze$. EavoBenje n S
=264 v S 2 zna5i na vrhu $a!e"e IV da -va%a = vrijedno-$ >%oja je !ez &ra%cioniranje3
po$je5e od 2. -$rane =26 -"u5ajeva.
III. Nakon &e,iri -(avna s(+&ajeva navedeni# vrijednos,i r od dvije r+ke
sk+a.
1
n S =26
Suma
> ; S <YK?3
B S Y4Y< 1 B S Y.YJ 1
r
2
r
6
O
;
O
<
r
2
r
6
O
;
O
<
;YY ;6J ;Y< ;6J 6?? <Y< ;=J ;G6 ;YY 6??Y
=YY ;=6 6G< ;62 6JJ ;KK ;;K ;?< ;Y? 6?<;
2YYY ;;< ;2J ;;= ;YK ;GG ;?= <2Y ;;J 6GK?
2=YY ;<? ;6; ;YJ ;<< <YJ <Y6 ;KK ;J; 6K2;
6YYY 6K? ;?= ;YK ;G; <Y< ;J= <;K ;KJ 6K?K
;YYY 6<< ;K; 6?= <;; ;K6 <<G ;KY <6J 6KK6
Suma 2KYY 2KGG 2J?? 6Y2; 6;J< 66K? 6;G< 62=; 2?KG;



IV. Vrijednos,i do4ivene i% re,#odne ,a4(i"e t na dvije r+ke sk+a.
n S =264 v S 2.
1
B K Y4Y< 1 B S Y.YJ 1
t
2
t
6
=
;
=
<
Suma
< JB
t
2
t
6
=
;
T
<
U%upno
< JB
U%upno
J JB
;YY 6=<G 2?GG 6=<G ;<? G22G =?GK ;?K6 <6?Y 2=;= 2=.2?? 66.6J;
=YY ;<=? ?6< 66KY 2226 G<J6 =<<< 6K=J ;K;6 2G<K 2<.YJ; 62.=?=
2YYY 6G?K 62J2 6JYG 2J=? K?2; <<?K ;KG; =KG2 6K6Y 2G;;; 6?K<?
2=YY ;66< 6;?; 2J6Y ;2<G 2Y==< =JG; ==J< =<<< <G6? 62?6G ;62J2
6YYY 2;K< ;KG; 2J=? <;Y2 22=6< =?GK <J2; G==J =;KG 6;.<<G ;<KG2
;YYY 9 <2? =2?J ;26 G6YY 266?< =26; JY?G =Y;< ?K2= 6=2;K ;G<Y;
Su! 26KG< 2=KJ? 22?;6 2GK?6 =J==< ;66?G 6K.YJG ;6.2KK 6;6<6 22?GK= 2G=;<K
0o/e$e vidje$i %o"i%o o prirodi 5e$iriju g"avnih predme$a4 !roj r promjena4 $e %a%o
-u $e promjene in&"uier$ ve"i5ine nag"a-a% -a. U 1 S ;YYY4 $o5an !roj je O S 6<< >%oji
-e do!iva oduzimanjem pravi !roj od u%upnog !roja od =263 jo+ je manji od "a/nog
6?J4 %oji onda ima nega$ivnu vrijedno-$ od t je no-io >u $a!"ici IV3 >vidi -"i%u.
moma%. J3. Ta%vi -"u5ajevi pojav"juju dovo"jno u-pu$ prije u mojim drugim $a!"icama
proma$ranja.
Sada mo/e$e %ori-$i$i $a!"icu III4 u Fape. J pravi"a dao punu na%nadu i odredi$i
u$jecaji p, Q !i -e donije$i u vje/!i4 %oja odred!a da -e ovdje ne po-$oji in$ere-.
O-im $oga4 mo/e$e -e u-pored!om - B S Y4Y< 1 i B S Y4YJ 1 z!roj do!ivenih
vrijedno-$i na -$o" 's t uvjeri$i da je $aj z!roj vrijedno-$i B's zna5ajno proporciona"an4
odno-no Y4YJ 1do!iva o-je$no dva pu$a Y.Y< 1 do!i$i ono +$o za-"uge za%ona na%on
operacije >i. moma%. J3 Opa-%a jam5io
;G3
. 0eBu$im4 ovo je odgovori$i na -ve +$o je
ovdje u de$a"je.
;G3
U $u -vrhu4 mi "aga$i4 u-pu$ re5eno4 i drugi $e-$ni niz.
Ono +$o je va/no je da vidimo %a%o -u -e izno-i od < JB 4 J JB 4 %oji
doda$%om t
2
4 t
6
4 t
;
, t
<
-u -e pojavi"i -$a"na na razne 1Ha -u ono +$o -u oni -amo
$a%o %ao z!roj !rojeva r 4 iz %ojeg -u izvedene4 mora !i$i4 a%o je na+ za%on vrijedi i
a%o je ru%a $e/ine nije 1 zu$rP$e.
#rojevi -$upaca < JB, < JB, J JB pru/i$i naime4 prvi za -va%i od dva razmjerne
doda$nih u$ega po-e!no4 po$onji je dodao za o!je je zapravo ovdje u pov"a+$ene
me$ri%e4 %oja !ez 0i$ein&"A--e vremen-%i i pro-$orni po"o/aj p"ovi"a p , Q !i -e do!io4
odno-no proizvode u mjeri raz"i%e u o-je$"jivo-$i sati u < i"i J pu$a doda$no
o$e/a"o B, +$o je rezu"$ira"o podije"i$i -a < i"i J B
;J3
Raz"i%a mjera # ,e -e na,i 5a% i
za raz"i5i$im nag"a-cima. To ne !i ima"a pri-$up Armge@ich$e- na+i za%oni u u$ega 1 i
-$oga -u ne-razmjerno (I0 doda$ne u$ege B na"aze o!rnu$o proporciona"na4 a na%on
$oga da$i proizvodi < JB i"i J JB na,i u raz"i5i$im nag"a-cima i-$ih. #udu,i da je
-ada mogu,e od-$upanja od jedna%o-$i "a%+e -udi$i nego iz proporciona"no-$i4 $a%o da
proizvodi je < JB 4 J JB zau-$avio !ez udarca # -ama povra$a%.
;J3
B je -$upac ,JB u pro-je%u Y4Y? 1. !"i/i o!ra5un4 a"i izra5un je # za B
K Y4Y< 1 i D S Y4YJ 1 < po-e!no od -$upova JB 5ine4 i -amo od $oga
Eajvjeroja$niji -rednja vrijedno-$ # za pre$ra/ivanje.

Sada z!og !o"jeg preg"eda pred-$av"jamo vrijedno-$i $riju g"avnih -$upova
dije"jenjem re-pe%$iv - < i"i J na jedno-$avnoj vrijedno-$i JB na$rag u -"jede,oj
$a!"ici zajedno. Pojmovi v K<4 v K J re,i o -$upovima4 prema r$u. J po%azuje poda$a%
da je !i"o %oji !roj -$upaca od < i"i J pu$a re-pe%$iv n proiz"azi primjed!e4 n 4 a"i je S
=26$h
V. vrijednos,i HD reds,av(ja dvor+&ni) serije.
n S =26$h
1
B S Y4Y< 1
> v S <3
B S Y.YJ1
> v S <3
Sred-$va
> V S J3
;YY 2GGK ;GK6 6GJ=
=YY 2JG2 ;=62 6?K?
2YYY 6<YJ <;;; ;;?J
2=YY 6?;K =<YG <Y6;
6YYY 6JJ2 =J?6 <;G2
;YYY ;Y?? ?6J= <?G=
Suma 2<?;K 6K6YY 62.K2J
:a ap-$ra%$ne zna5enje !rojeva JB, de&inicija - %ojom -e ovdje !avimo -amo -
o!zirom na on-$a$ierung na+im za%onom4 u -mi-"u za e%-perimen$4 $o je $oI a%o -e
primjenjuju na -va%i od primijenjenih nag"a-cima nego u i-$om re"a$ivnom doda$nu
$e/inu4 %ao +$o je $o u5injeno4 $o podije"i - !rojem JB i"i odreBenom 0u"$ip"um i"i
dje"i,u JB, !i primijeni$i4 $a%o da jedna% !roj ,e po-vuda !i$i do!iveni. Da%"e4 $o
je z. #. dvoru5nim -erije -"jede,u -$ranicu prema izvje+$aju o $e-$ovima %oji pripadaju
g"avnih u$ega 6YYY i ;YYY grama doda$nu $e/inu4 +$o i-$i5e %ao $im nag"a-cima u
i-$om omjeru %ao $a%ve4 -u re-pe%$iv podije"i$i - !rojevima da <=YY i <KYK -u
proporciona"ni4 $a%o da -u jedna%o padaju u -enzaciju.
Oa% i a%o $o rezu"$a$i !i"" jo+ ni-u de&ini$ivni4 na +$o -am &o"gend- do"aze -amo -am
ga4 a"i ovdje dano - pozorno+,u imaju4 jer oni ne raz"i%uju zna5ajno od &ina"a4 $a%o da
!i mogao dr/a$i na $o4 na%on -vega4 i jer !ez ve"i%a pro-$ran-$va -vi do%umen$i i-$i
mogao da$i4 iz %ojih -e mo/e reproducira$i u -%"adu - pravi"ima navedenim u o-mom
pog"av"ju -ama. Ovdje -u -vi do!i$nih !rojeva4 %oji -e za i-$i g"avni dogaBaj $og
i-$og 1 i B do!iveni -u $ije%om proma$ranog mje-eca4 -veu%upno g"edano4 i !ez
&ra%cioniranje izvu,i t %ori+$eni vrijedno-$i $eme"jnog -$o"a. 0eBu$im4 ja4 %ao i >vidi
-"i%u. 0oma%. J3 !i"je+%e4 po/e"jna u -vim mojim %u+njama4 varijacije od &a%$ora p,
Q e"iminira$i !ezopa-ni4 = vrijedno-$i za -va%u va/niju -"u5aju iz 5i-$e &ra%cije - n S
?< izra5una$i po-e!no i $o %om!inira da za%"ju5imo i"i pro-je5ne vrijedno-$i. Da%"e4
$o je &o"gend- dogodi$i iu dva ru%om %ao jednom ru%om -erije. To5an !roj $ih &ra%cija
?< i izvedeni iz pojedinih t reproduciranje vrijedno-$i ovdje pojedina5no4 a"i !i
previ+e pro-$ora4 ja -am4 da%"e4 ograni5i$i &o"gend- %oji -e uru+io iz -vih -%upina4 a
!roj Vpodije"jeni -u &ra%cije De&ini$ivno rezu"$a$ za o!a reda da$i4 na %raju je da
mirujem.
VI. Vrijednos,i HD na dvor+&ni) se,.
n K ?<.
1
B
K Y4Y< 1
> V S ;63
B S Y.YJ 1
> V S ;63
Sred-$va
> V S ?<3
;YY 6Y6; ;K2J 6KG2
=YY 2K?= ;GY= 6J;=
2YYY 6=;Y <?;G ;=J<
2=YY 6GG< =K2Y <;<6
6YYY 6K?? ?Y;< <=YY
;YYY ;6K? ?=6Y <KYJ
Suma 2===< ;Y.G6< 6;2<Y
VII. Vrijednos,i HD redao serije.
n S ?<.

1
*ijevo Prava *. u. R.
B S Y4Y<1
> V S 2?3
B S Y.YJ1
> V S 2?3
Sred-$va
> V S ;63
B S Y4Y<1
> V S 2?3
B S Y.YJ1
> V S 2?3
Sred-$va
> V S ;63
U%upno
-redina
> V S ?<3
;YY ;K2? <J<= <;J2 ;?=J =;?Y <=YK <<<=
=YY 6JG? =6<? <Y?2 ;;<K ==J< <<?G <6?<
2YYY 6KY? =?<K <6GJ =2Y; ?6;Y =??G <KG;
2=YY <Y2? ?<6? =662 <?;J G?<G ?2<; =?J6
6YYY <GYY ?=2= =?YJ <=2G ?J62 =??K =?;K
;YYY <<== JYJ< ?66Y <==2 G?2? ?YJ< ?2=6
Suma 66J?K ;?.G?= 6K.G?K 6=J2? ;K.6=J ;6=;K ;22==
Povremeno4 ja !ih ope$ ovdje na mje-$u po-$up%a4 u%azuje na $o da -e o!ja+njava
u-pored!om Ta!"ica VI - $a!"ici V. I odno-i -e na dvije -$rane4 -$o"ova redu $eme"je na
i-$im vrijedno-$ima za proma$ranje4 i -amo po $ome u $a!"ici V4 vrijedno-$i -e
raz"i%uju JB !ez druge &ra%cioniranje nego na%on < g"avna predme$a pomo,u n S
=26 izvedeni -u u $a!"ici VI a"i - ja%im &ra%cioniranje pomo,u n K ?<. To ,e ovi-i$i4 u
-%"adu - napomenom >moma%. J34 od $oga -ve vrijedno-$i iz po-"jednjeg -$o"a -u ne+$o
ve,i od onih iz prve. Od-$upanje !i !i$i ravnodu+ni4 a%o omjer uve,anja na -vim
vrijedno-$ima !i !i"o i-$o4 jer ni%ad -$igne ovdje -amo o uvje$ima. Eo4 ne%e
vrijedno-$i -e pove,ao u drugim uvje$ima od drugih. To ovi-i4 %ao +$o -e mo/e
po%aza$i po-e!nu ra-pravu o nizu opa/anja4 %oji iz $og p i Q ni-u o-$a"i po-ve
%on-$an$na $ije%om po-"ove %oje o!av"ja jedan mje-ec niza opa/anja4 a"i -u varira"a
neredovi$o.Dije"jenjem re$%e u ma"e &ra%cije4 da je za vrijeme od %ojih -va%a
varijacija mo/e -e zanemari$i4 $o e"iminira za e"iminaciju p i Q %oje iz $oga proiz"aze
raz"i%e4 a iz $og raz"oga4 do!ivene vrijedno-$i u $a!"ici VI onima $a!"ice V je
po/e"jno. U meBuvremenu o5i$o4 a"i nema zna5ajne raz"i%e u na5inu na %oji -u
vrijedno-$i izmeBu dvije $a!"ice4 $a%o da -e vjeroja$no mnogo %ra,e izve-$i u prvom4
mogao -$aja$i. U -va%om -"u5aju4 u-pored!a $ih $a!"ica mo/e da$i nazna%e o $ome
%a%o mogu promijeni$i ap-o"u$ne dimenzije vrijedno-$i4 ovi-no o -$upnju
&ra%cioniranje.
U-poreBuju,i rezu"$a$e do!ivene - jednom ru%om i dvije ru%e -erije zavr+nih
pro-je%a4 na"azimo

1
einhPnd.
z@eihPnd.
;YY 2.<K?
JYY 2.=Y<
2YYY 2.;6=
2=YY 2.;YK
6YYY 2.6=;
;YYY 2.6=<
na%on 5ega je omjer dvaju vrijedno-$i -manjuje - pove,anjem nag"a-%om po"a%o4 a"i
5ini -e da je po-$ojano-$ pri!"i/avaju.
Pog"ed na prije"azu vrijedno-$i JB u pre$hodnim $a!"icama VI i VII u5i -ada do!ro
pozna$o da u -u+$ini i-$a vodi na i-$u -$var %ao i pro"az od !rojeva r na prvim
p"o5ama4 o-im +$o je ra-$ vrijedno-$i JB - 1 iz odreBenog raz"oga za
Eajvi+e 1 vrijedno-$i je ne+$o izra/enije4 %ao i !roj r . Ipa%4 meBu$im4 pove,ava
apro%-imacija jedna%o-$i - ra-$om -%upova 1 ja-no dovo"jno.
Da !i-$e prona+"i $ri najvi+a 1 vrijedno-$i S 2=YY4 6YYY ;YYY grama u z@eihPndi9
gen -erije u pro-je%u4 vrijedno-$i JB S <;<64 <=YY4 <KYJC u jednom ru%om =?J64
=?;K4 ?2=64 umje-$o. Do% 1 2=YY9;YYY4 odno-no od jedno-$avne ide gore dva pu$a4
pove,anje JB re"a$ivno umjerene $e% nezna$no4 naime re-pe%$iv na 242; pu$a od
jedno-$avne i"i 24YJ pu$a.
Sada mi -e 5ini"o in$ere-a4 ovaj4 za pro!ni ro% od za%onom najva/nijeg4 pri!"i/na
jedna%o-$ JB 6YYY i ;YYY ope$ !i$i navedeno na vi+im u$ega za dvije najvi+e
(aup$ge9u$ega po-e!noC i ja uzeo -e$9ne-- je u nizu e%-perimena$a4 %oji je $a%oBer !io
odreBen za u-pored!u jednom ru%om i dvoru5nim me$ode u a"$erna$ivnim
e%-perimen$ima dodavanjem pre$hodne dvije -erije4 %ao +$o je cije"a zapo-"ena jedna
za drugom4 nema -igurno-$i $a%ve u-pored!e !e-povra$nih -red-$ava >vidi
gore3C u-pu$ $a%oBer4 ve, je navedeno od -$rane drugih ve"i%ih -uBenja4
proporciona"no-$ t vrijedno-$i - primijenjenom B %a%o !i doda$no do%aza$i.
Ova -erija $a%oBer ;6$Pgig4 u pro-inac 2J=J i -ije5anj 2J=K dane pod >i-pod3
norma"nim o%o"no-$ima4 da%"e4 ia%o je mnogo %a-nije4 a"i -a-vim u-porediva - !iv+im
zapo-"eni%a. Sva%i po%u- -adr/i J odje"a - ?< vi-inama4 cije"u -eriju $a%o ;6
.
J
.
S ?<
2?;J< gredi. IzmeBu dviju g"avnih u$ega je promijenjen iz jednog dana u drugi4
izmeBu jednom ru%om i z@eihPndigem me$odom prema dva dana4 $a%oBer na -va%i
dan4 na%on dva odje"a izmeBu jednog doda$nih u$ega B S Y.Y< 1 i Y4YJ 1 promijenio4
$a%o da %ada 1 S 6YYY re-pe%$iv JY i 2?Y4 na 1 S ;YYY re-pe%$iv 26Y i 6<Y grama4
re-pe%$ivno. O-im $oga4 naizmjence - jednom ru%om me$ode4 %ao +$o mi-"im da je $o
uvije% $a%o4 "e&$- i prava prema -va%om odje"u ?< vi-inama.
Da !i -e raz"i%ovao od pre$hodnih -am nazva$i ovaj -%up e%-perimena$a4 dvije i
jednom ru%om. Prije -vega /e"io da$i u $a!"ici VIII4 dodani !rojevi r < o-novne
predme$e na pre"iminarnom aper&uC a"i4 -a-vim u-porediva izra5una$i u $a!"ici I7 -
$a!"ici VI i VII odvajanja od 5e$iri g"avne dogaBaje iz &ra%cija ?<4
vrijedno-$ima JB, a da i-$odo!no ni-u ovdje z!og -voje op-e/no-$i4 o!javi$i
do%umen$aciju o ovom izra5unu u -pecie.
VIII. To&an 4roj s(+&ajeva r od dvije i jedno) r+ko) serije.
p
O!je ru%e Ledan ru%om
; S 6Y<J
*ijevo
; S 2Y6<
Prava
; K 2Y6<
B S Y4Y<1 B K Y.YJ1 B S Y4Y<1 B K Y.YJ1 B K Y4Y<1 B K Y.YJ1
6YYY 26JY 2=Y; GYJ J<Y ?J2 J?;
;YYY 26KG 2=;? G;G JJ6 GY; J<G
Suma 6=GG ;Y;K 2<<= 2G66 2;J< 2G2Y

:!roj r na 1 K 6YYY =JG=
9 9 9 9 9 S ;YYY 9 ?YY6.

I=. Vrijednos,i HD s dvije i jedno) r+ko) ni%.
n S ?<.

p
O!je ru%e
> V K ;63
Ledan ru%om
> V K 2?3
*ijevo Prava
B
K Y4Y<1
B
K Y.YJ 1
B S Y4Y<1 B S Y.YJ1 B S Y4Y<1 B S Y.YJ1
6YYY 6<?2 =Y2J ;<=? GYGJ ;GYK K<?<
;YYY 6GY6 =;6? <6GY J;2Y <626 JY6J
Suma =2?; 2Y;<< GG6? 2=;JJ GK62 2G.<K6
:!roj JB na 1 S 6YYY ;22J?
9 9 9 9 9 9 S ;YYY 9 ;6K;J.
:a -$roge u-poredivo-$i vanj-%ih o%o"no-$i i o!ra5un $og reda - pre$hodnim
-erijama4 Podaci u $a!"ici I7 $re!a !i$i u -%"adu - onima u $a!"ici VI i VII K
1 g"a-ovanja u 6YYY i ;YYY. A"i oni -u na dvije ru%e -%upa zna$no manja4 i -"a/em -e
- jednom ru%om4 ia%o je !"izu !roj%ama za Y4YJ 1, a"i -u zna$no manji za Y4Y< 1, gdje
je zapam$i$i da je !roj jedan ru%om -eriji naB S Y 4 Y< P i Y4YJ 1 nije -ama
meBu-o!no -u u-poredivi %oja na $aj na5in do%azuje da -e pro+"o-$ ne o-je$no dva
pu$a -u prvo4 i >$a%o3 %ao +$o je navedeno4 ve, ovi-i od 5injenice da -u do!iveni u
raz"i5i$im $jedna . To mo/e !i$i do%az da ono +$o je re%ao4 daj da ne $re!a ra5una$i na
u-pored!i dimenzije vrijedno-$i do!ivenih u raz"i5i$im razdo!"jima4 5a% i a%o -u
vanj-%e o%o"no-$i !i"e i-$e. U meBuvremenu4 $o ne mo/e u-poreBiva$i -va%i red u
uvje$ima - o!zirom na %oje -e ovdje !avimo4 nema u"a-%a.
To je u na+em -ada+njem -eriji4 gdje je razmjena izmeBu dva B's dogodio na i-$i
dan4 iz r izra5una$oj vrijedno-$i JB o-je$no proporciona"na zadanom B's -ho@4 jedan
od po$vrda na+e &a%$uriranja v"adavine.
Ea%on De&ini$ivno rezu"$a$e ova%o uzeo JB od 1 S 6YYY i 1 S ;YYY -amo u
proporcijama9Re-u"$- ;2.2J?9;6.K;J do. Od-$upanje od o!a !roja jedna%o-$i zna5i
od-$upanje od izravnog iz"aganja 8e!era za%ona4 +$o -e o!ja+njava nam %roz
zu$re$ende ru%e $e/ine. #roj K<?< u pre$hodnoj $a!"ici4 meBu$im4 u u-pored!i -a -vim
o-$a"im !rojevima previ+e ve"i%ih nije -porovi - proce-imaC i $ime propu-$io
od-$upanje ne+$o manji nego +$o !i !i"i ohnedem. O-im $oga4 !i$na rezu"$a$ ove -erije
je -avr+ena po$vrda rezu"$a$ !iv+i.
#udu,i da je odno- dije"a - %ojim zamah nad"a%$ice -e pripi-a$i $e/ine podigao4
vjeroja$no nije mogu,e u$vrdi$i u -prijeda4 dije"om i za$o +$o u $renu$%u pre/ivje"i ne
/e"e !i$i u$vrdi$i precizno mjerenje4 dije"om i za$o +$o -e ne zna $o5no u Uvje$i %oji
u"azi u dje"ovanje mi+i,a o-je,aja u u%upnom u5in%u4 pa !i -e mog"o mi-"i$i4 da
-e 1 vrijedno-$ pripi-a$i na+im vrijedno-$ima JB %a%o !i -e u$vrdi"o4 po pre$po-$avci4
va"jano-$ na+ih za%ona -ameC a"i po%azuje ne%e razma$ranje da ni-u dovo"jno do!ro.
Uzimaju,i po+$ovanje in$era%cije izmeBu -va%e nezavi-ne precizne uvje$e %oji
vrijede na ra5un vjeroja$no-$i na5e"a pogre+%ama razumu4 da !i4 a%o je mi+i, o-je,aj
-ami vrijedno-$ t 'S J'B i o-je,aj pri$i-%a na miru4 vrijedno-$ t 'K # "B na -igurno
Doda$ni u$ezi B je generiran iz in$era%cije i-$i4 vrijedno-$ t S
mo/e o5e%iva$i4 a na%on $oga o!avi$i o%o ver-ach$e Rechnungzu. Sada je t Hu -%"adu -
na+im za%onima u omjeru o!rnu$om od 1 T ', a%o -e -hva,a %ao gore4 t ' -amo u
o!rnu$om omjeru od 1, da%"e ne$%o ima
pri 5 Hi 5 -u %on-$an$e. Tri nepoznanice ', ", onda !i -e iz na+ih za raz"i5i$e 1H
a do!ivenim vrijedno-$ima JB odredi$i. Ipa%4 5a% i %ad !i -e prev"ada$i po$e+%o,e
$om izra5unu4 !i anoma"ija na ma"om 1, od %ojih je i-$a govori$i4 $o5an izra5un na
pu$u.
To je u pro"azu od 1 K ;YY do 1 K =YY grama je t umje-$o pove,ana4 a ne+$o je
-manjen4 je anoma"ija %oja -e ne mo/e o!ja-ni$i iz onoga +$o je ve, -pomenu$o. La $o
ne mi-"im z!og jo+ uvije% nije dovo"jan !roj opa/anja po5iva na nepredviBene
dogaBaje4 ia%o je mogu,no-$ njega nije ap-o"u$no i-%"ju5ena4 jer ipa% je -amo ma"i i
vr"o ve"i%i i-pi$ivanje !rojevi po$re!ni -u %a%o !i vam -igurno na $eme"ju ma"ih
raz"i%aC Eo4 o-im -porazuma izmeBu dvije -erije e%-perimena$a u -va%i od %ojih
ve"i%a %o"i5ina po%u-a $re!a"o !i $a%oBer -amo za najmanje vrijedno-$i 1 4
pove,anju t - ra-$om 1 razmjerna najvi+e do pove,anja $renucima 1 do $renu$%a Ru%a
je ovdje re"a$ivno najve,i. A a%o po-e!ne o%o"no-$i ome$aju najmanjim u$ezima -u
pri-u$ne4 %oji -u nadma+i"i njihova u$jecaja na ve,i4 $o !i morao napravi$i4 po mom
mi+"jenju4 $re!a u mjeri u %ojoj je $vrdio.
#ez o!zira na $o4 ja -ada ne mo/e !i$i -iguran -vje$"o na ove anoma"ije4 5iji
on-$a$ierung -igurno novim $e-$ovima4 5a% !ih !i$i pri"i5no po/e"jna4 a"i na%on ne%e
vjeroja$no-$ -"u5aju 5ini mi -e prezen$ira$i da oni -$varno dionice u prirodi.
To -e mo/e zami-"i$i da je ve,i pri$i-a%4 5a% i pored -manjenja o-je$"jivo-$i %oja je
proporciona"na prema na+im za%onima - pove,anjem po$icaja i"i povezane
mehani5%im %ompre-ije /iv5anih zavr+e$a%a i"i u apercepcija $"a5ne pomo,nog
po-$rojenja izra/ava -ve manje u$jecaja na o-je$"jivo-$ da -e - ve,im $e/inama u
-"jede,im na+im za%onima u$jecaja4 %oji mora ima$i +iri i du!"ji raz"og ne-$ajeC a"i
mogao !i i za manje4 ug"avnom $vrdi. Da%"e4 -manjenje !i t 4 po5e$a% 8ach-$ume
od 1 o!ja+njava. 4 ja ne zazire ovime -$avi$i -$vari u odno-u na druge i zagone$no 5ini
mi -e da -mo prona+"i mirno +%a%"janje dodir vi+e4 i !i$i vi+e uz!uBeni za re&"e%-nom
%re$anju -$rane %ao ma"o ja5i pri$i-a%4 ia%o nadmo, o-je,aj uvije% o-$aje na vr"o
ja%om pri$i-%u. A"i ja -"o!odno prizna$i da -u $o -amo mi-"i da je po$re!na da"jnja
i-$ra/ivanja i mogu da$i po5e$ni impu"-.
Vr"o je vjeroja$no da je4 %ao +$o je podru5je $e/ine $e-$ira dionica donju granicu
za%ona - podru5ja -vje$"o-nih e%-perimena$a4 $o ,e !i$i -"u5aj u odno-u na gornjoj
granici4 -amo da -u $e-$ovi ne na-$avio do $a%ve granice od mina !i"o gdje op$ere,enje
po5inje ima$i +$e$an u5ina%4 a $a%oBer4 naravno4 mogao !i$i na-$av"jen dovo"jno dugo
!ez -$a"nog +$e$u ne me$odom pravo i %rivo -"u5ajeva4 +$o zah$ijeva ogromnu %o"i5inu
po%u+ava po-$i,i pouzdane rezu"$a$e. Eo4 mo/da !i !i"o -$varanje demon-$ra$ivno
i-%u-$va u $om pog"edu4 po me$odi -amo vid"jive raz"i%e !i mog"i do!i$i !ez
nepovo"jnom po"o/ajuC #udu,i da je -$upanj precizno-$i4 +$o -e u pravi"u po-$i,i -a
ovom me$odom manje pod"o/an !roj po%u+aja.
A%o ,emo preg"eda$i pre$hodni -$var4 i-$raga o va"jano-$i i granicama na+eg prava
na podru5jima $e/ine $e-$ova je jo+ uvije% da"e%o od $oga da !ude zavr+enaC i moji
po%u+aji da -e rije+i zada$a% prema %ojem -amo 8e!era $re!aju -"ijedi$i drugi %ora%
na prvi4 ni$i ,e ne%e nove izmjene me$ode. Ledan na%on +$o -e je do -ada po-$igao
-amo re,i da -u primjed!e ug"avnom -"a/u $a%o do!ro -a za%onom da -e ne mo/e
-umnja$i -voju pri!"i/nu i"i $o5an va"jano-$ unu$ar odreBenih granicaC a"i anoma"ija na
donjoj granici4 pi$anje gornje granice4 $o5nije on-$a$ierung i u$vrdi$i u$jecaj
Armge@ich$e-4 po$pune i $o5ne odvajanje $"a% o-je,aj i mi+i,a o-je,aj4 jo+ uvije% -u
$o5%e %oje 5e%aju podmirenje !udu,ih e%-perimena$a. 8e!erov e%-perimen$i -u
po%aza"i prvi za%on u cje"ini4 !ez da je me$oda pri%"adna za navedeno %oji
o-iguravaju od-$upanjaC 0oji e%-perimen$i -u po%aza"i oni !ez dodavanja !oga$i4 oni
na $aj na5in e"iminira$i ope$4 da -u -e o%o"no-$i na %ojima ovi-e4 -amo uze$i u o!zir
dopu+$ena.
Gako nema sumnje da je i&olaija osje$aj tlaka posti"e se trenutno u testnoj 2a&i,
(ebera, gdje masa se stavlja na posljednje 2alange u ruke odmara na stolu0 Dini mi
se, me8utim, i&olaija od mii$ne osje$aj nije ba tako siguran od druge, u raspravi o
osjeta dodira i &ajedni!kog sen&ibiliteta S. -?. dose"e o&na!ene s njim, gdje je
promatra! sa strane s#vati kombinaiji vr# krpom, u kojoj visi uteg0 potrebno, jer
te"ina mora djelovati tako onda bi gurnite vr# strane, te"e je, ako ne, !ime se
suprotstavlja ja!im :u2assen vie pritiska.Me8utim, ukoliko se tlak mo"e biti
konstantna, konstantni tlak da bi se najmanje komplikaija u testovima u ob&ir.
Metoda i&olirati mii$ osje$a upravo u pokusima nije me ne$e utonu$e. G&olirati
osje$aj pritiska mo"da vjerojatnije, &adr"avaju$i svoju metodu koritenje kugli ili
!eki$a koji padaju sa odre8enom visinom na ko"i, !ak i vie nego prikladan
primjenom stati!ke utege0 i usporedba dobiveni# re&ultata s onima odobrava
podi&anje utega, bilo od malog interesa.
#ez o!zira na pi$anje na+eg za%ona je izravna po-"jedica izvije-$io je u pre$hodnim
po%u-ima na -"jede,i na5in mogu izrazi$i.
A%o -$e re"a$ivno podi/e odreBenu $e/inu drugi4 %oji odreBena %o"i5ina doda$nu
$e/inu je dodao da je pre$hodni4 $a%o da doda$nu $e/inu uzima ap-o"u$no mora$i !i$i
$a%o ve,i nag"a-a% je na vi+e jedna%o vid"jiv %ao raz"i%a od dva u$ega u -enzacije
pada$i.
Dopu+$eno da ra-$u4 doda$na $e/ina je razmjerna g"avnih u$ega4 $a%o da je njezin
nije ap-o"u$na4 a"i je njegova re"a$ivna ve"i5ina u odno-u na g"avne u$ege o-$aje i-$a4
$a%o da no$icea!i"i$. Ova re"a$ivna vi+a% $e/ine pove,ava ne+$o - nadogradnje na
vi+im nag"a-cimaC 0eBu$im4 -%"on je uvije% vi+e na jedna%o-$4 $a%o da je raz"i%a od
no$icea!i"i$. i-$im re"a$ivnim $e/inama vi+e na g"avnim u$ege 2=YY i ;YYY grama
-amo je ma"i4 o odno-u 2Y @ 22 odgovara. To je-$4 re"a$ivni vi+a% $e/ine pri 2=YY i
;YYY grama nag"a-%om umje-$o $oga $re!a !i$i jedna% ne+$o popu$ 22 @ 2Y dje"ova$i
%a%o !i i da"je izg"eda jedna%o zna5ajno4 odno-no da -e o-igura jedna% omjer $o5an
pogre+nim -"u5ajevima u demgemP1en me$odom.
0eBu$im4 $o di/e $ranzicija no$icea!i"i$. i-$om re"a$ivnom u$ege vi+e - ve"i5inom od
g"avnih u$ega pa$i iznim%u po vr"o ni-%im g"avnih u$ega od no$icea!i"i$. %ada -e di/e
;YY9=YY grama4 a ne ne+$o izvan pove,avaC do% je vi+e od JYY grama uz"aznog
pro"aza da"je gehend- pridr/ava$i.
Raz"og iznimnih Gange-a na ni-%im nag"a-cima je go$ovo nepozna$4 a -amo >$a%o3
o!javi"a je povremeni pre$po-$av%u4 da%"eC raz"og za od-$upanje od i-$og no$icea!i"i$.
re"a$ivno jedna%e vi+e $e/ine $ije%om u-pona na vi+im $e/inama za g"avu -e mo/e
pre$ra/iva$i - vjeroja$no+,u da $e/ina $renu$a% di/e iu podizanju - podignu$om ru%om
do"azi %ao produ/e$a% nag"a-%om na -$aja"i+$a %oja re"a$ivne jedna%o-$i4 zapravo $re!a
po-$avi$i za $u pro+irene g"avne u$ege - po+$ovanjem4 vi+e u"azna $e/ina ne.
od primjene raz"i5i$e $e/ine vi+e na jedno $e i-$o g"avnih u$ega4 no$icea!i"i$. ra-$e
- ve"i5inom doda$ne $e/ine. Ova pove,ana no$icea!i"i$. ima pove,an omjer da i-pravi
"a/ne -"u5ajeve4 %ao i za u%upan !roj -"u5ajeva rezu"$ira$i pri"i%om primjene me$oda
do!ra i z"a -"u5ajeva za u-pored!u u$ega. #roj $o5nih -"u5ajeva4 a"i ne ra-$e
proporciona"no ve"i5ini doda$ne $e/ine4 a"i u manjim razmjerima.
>Pog". J3 dao pravi"o4 pomo,u $eme"jnog -$o"a %a%o !i -azna"i %a%o pravo !roj
mijenja ovi-no o $e/ini4 po$vrBeno je u i-%u-$vu.
Ovi rezu"$a$i -u do!iveni e%-perimen$ima - o-novnim u$ezima S ;YY4 JYY4 2YYY4
2=YY4 6YYY4 ;YYY grama i vi+e u$ega Y4Y< i Y4YJ nag"a-%a4 u -%"adu - podizanjem
u$ega -a -amo jednom ru%om4 a -a o!je ru%e4 - pada"ina prona+ao %on-$an$na
pogre+%a4 +$o ovi-i o vremenu i pro-$ornom po"o/aju gornje u$ega.
;0 ,e)era,+ra.
890
Pi$anje je %o"i%o nam je pravu -enzaciju $rpe $empera$ure na primjenu4 a"i u%"ju5uje i
$amno ru!"je. E( 8e!er
<Y3
je -%"on prihva$i$iC WTo -mo ve, 5in di/e i po$onu,a
$empera$uri od na+e %o/e nego +$o -e mo/e uo5i$i na razini pove,ava i"i -manjuje na
%ojima $empera$ura.4 0i ne -ma$ram $a%vim. Primjer4 a%o je na+a 5e"a i"i na+a ru%a
$op"ije4 do% ne -$avi ru%u na njegovo 5e"o4 gdje -mo -e 5e-$o do/iv"javamo ve"i%u
raz"i%u izmeBu $a dva4 a pone%ad i ru%a4 prona,i drugi 5e"o $op"ije4 Wza+$o mo/e$e
doda$i drugi4 8e!er je naveo i-%u-$va4 %oja -u upravo o$i+ao. U meBuvremenu4 5ini -e
da -mo o-je,a$i $rajne $op"ine od vru,ine4 i dugo$rajno h"adno %ao h"adno u regi-$ru4
a%o -e dovo"jno raz"i%uje od o!i5nog i"i pro-je5ne $empera$ure.
;K3
The $a-$-. i Gemeing. S. =<K.
<Y3
U -mi-"u p.2?=.
U -va%om -"u5aju4 $a%o da4 a%o /e"i$e povu,i pi$anje 8e!era za%ona u -mi-"u
$empera$urnim raz"i%ama u o!zir4 a ne %ao a$ra%cija u ovom -"u5aju $empera$ura
ap-o"u$na nu"a !odova do,i u pi$anje4 ve, -amo raz"i%a izmeBu $empera$ure na %ojoj
-mo o-je,am ni $op"inu ni h"adno,u4 jer ve"i5ina grijanje i h"aBenje -enzacija ovi-i
-amo o $ome. Ta raz"i%a mo/e pove,ava$i i -manjiva$i4 a pi$anje 8e!era za%ona je da
"i jedna%a re"a$ivno pove,anje nije ap-o"u$na $empera$ura4 a"i ovaj $empera$urne
raz"i%e rezu"$a$a u -vojoj jedna%o zna5ajan i"i jedna%e op,e pove,anje od o-je$a
$empera$ure.
Prema ne%ima4 a"i ni%a%o dovo"jan4 po%u-a +$o ih je napravio po $om pi$anju4 +$o -e
5ini da -e u odreBenim granicama4 pro-je5ne $empera$ure zra%a4 a $o nije vi+e izrazi$o
-"u5aj - vr"o h"adnim i vr"o vru,e $empera$ure.
0oji po%u+aji -u $a%oBer na ? dana >u pro-incu 2J==.3 me$odom -amo vid"jive
raz"i%e4 %ao +$o -am uvije% do i-$e du!ine %ori-$io 8e!erov-%ih proce- a"$erna$ivni
uranjanja dva pr-$a i-$e ru%e u dvije po-ude - ne9$op"om vodom . :a proma$ranje -u
ne%e vr"o precizna i $o5na u odno-u4 u po"a razreda Sp"i$u4 GreinerH-che $ermome$ar -
ReaumurH-cher -%a"i od *eipzigu &izi5%og %a!ine$a4 gdje de-eci dije"ovima po"ovici4
$a%o dvade-e$og dana u cje"ini4 -$upanj mo/e !i$i procijenjena vr"o do!ro. #udu,i da
je jedan od njih prema (an%e" izjave4 %oji je imao do!ro$u da mi dopu-$i da -e i-$a u
e%-perimen$ima4 %ao +$o je u -%"adu - v"a-$i$im on-$a$ierung do Y a4 Y=
i"i
2
`
6Y
-$ajao -$upanj vi+i nego drugi4 $a%o da je -va%i proma$ranje -$oga je
i-prav"jen. O o-$a"im uvje$ima -erije $e-$ova ,u da$i ono +$o je po$re!no4 na%on
rezu"$a$a.
Unu$ar $empera$urama od o%o 2Y a do 6Y a R. -am prona+ao o-je$"jivo-$ za raz"i%e
$a%o ve"i%e da -u -amo vid"jive raz"i%e ni-u dopu-$i"i precizno odreBivanje
$empera$ure. Eajvi+e o-je$"jivo-$i4 gdje -u apperceived go$ovo ne-$aju i"i ne-$aju
raz"i%e4 u -va%om -"u5aju unu$ar $ih granica ne dopu+$aju,i izravne procjene. O%o 6Y
a do %rvi $op"ine4 nemoj$e i,i da"je od mojih po%u+aja !i$no4 prona+ao -am rezu"$a$e
na 8e!era za%on vr"o do!ro u -%"adu - $im4 a%o -am >-vi empirij-%i3 %ao mjera
$empera$ure podra/aja vi+a% $empera$ure iznad $empera$ure -redina izmeBu h"adno,e
i %rvni $op"ine S 2< a4 GG R.
<23
u-vojio je -amo primje$na raz"i%a u $empera$uri ovo
i-$ra/ivanje pojavio proporciona"no pre%o -rednje $empera$ure.Tu -u prije -vega
o!ra5un %ao -amo primje$na -nim"jeni4 $empera$urne raz"i%e B - $empera$urom t na
%ojoj -u za!i"je/ene4 %ao +$o je izra/eno zna5i izmeBu dva $empera$urama izmeBu
%ojih je raz"i%a B je proma$ra$i i izra5una$e preuzeo vrijedno-$i B da -u -amo vid"jive
raz"i%e GG go vi+a% $empera$ure iznad 2< a proporciona"na. Prva -$ranica >I3 pada u
ovoj $a!"ici4 jer -u uo5ene raz"i%e -u ovdje uop,e prema"a4 iz o!zira4 a mo/e -"u/i$i
-amo da -e do%a/e na nezna$nu vi-inu -amo vid"jive raz"i%e u granicama $empera$ure
ovog dije"a $a!"iceC do% je u drugoj jednoj -$rani >II3 od 2K a4 2; R. na -vi!anj uze$i
na%on u$a%mice izmeBu proma$ranja i izra5una u o!zir.

La II
Da$um
od
-$iha.
= d R.
B d R.
Da$um
od
-$iha.
= d R.
B d R.
o!-. !er. o!-. !er.
Dez!r. Dez!r.
6 2=.Y; Y42K YYYK 6? 2K.2; Y.2= Y42?
6? 2=.<Y Y.2Y Y4Y6; 6? 6Y.<= Y.6Y Y.62
6? 2=.== Y.YK YY6J 6? 6Y.?; Y.2= Y.62
6? 2?.2J Y.2= YY=2 6? 62.6Y Y.6Y Y.6;
62 2?.GY Y46Y
XX
YYGY 6? 62.G; Y.6= Y.6=
6? 2?.G2 Y.YK YYGY 62 6;.;Y Y.;Y Y.;2
62 2?.G= Y42Y
XX
Y4YG6 62 6=.;= Y.<Y Y.;K
62 2?.JJ Y.6= X YYG? 62 6? 6?.JY Y.<Y Y.<6
62 2G.YY Y.YY
XX
YYJ2 62 6? 6J.JY Y.?Y Y.=2
6? 2G.6Y Y.6Y Y.YJJ 6? ;Y.=Y Y.?Y Y.=G
62 2G.;Y Y42Y
XX
YYK6 6? ;2.;= Y.?Y Y.?Y
6? 2G.?K Y.6; Y.2Y?
6? 2J.GJ Y.2= Y2<=
<23
Ova $empera$ura -e $eme"ji na zah$jevima $op"ine "jud-%og $ije"a po
*ich$en&e"-u i ve-e"a u A!hand". #e5a. A%ad.

Daje izra5una$ih vrijedno-$i -$o"a uz $empera$ure vi+e od 2< a4 GG4 pa t 9 2< a4 GG
pomno/en Y4Y;?6;. Ta -$a"na je -amo iz proma$ranja t S 2K a4 2; a do ;2 a4 izvedena
;=C a"i -u $a%oBer primije$io i izra5unava -e prema $oj -$a"nim vrijedno-$ima B 2< a4
GG a i pod 2K4 2;4 %oji je4 %ao +$o -am re%ao4 -amo $ragovi -u pri%"ju5eni na prvoj
-$rani -$o"a. :apa/anja $a!"ice pripadaju -amo ; od ? $e-$nih danaC od proma$ranja i
o-$a"a $ri -amo vezane uz $empera$ure i-pod $empera$ure zna5i da -am po-e!no da$i u
na-$av%u.
D$o ozna5eni zvjezdicom vrijedno-$ima B ad je rije5 o prvoj -$ranici -$o"u4 $a%o da
ima i onih %oji ne -amo da -u na popi-u -amo primje$na4 a"i %ao +$o je zna5ajno
>jedna zvjezdica3 i %o"i%o >dvije zvjezdice3 u proma$ranje regi-$ar4 +$o je vi+e nego
-amo o-je$no -e odno-i. Ledan od $ih ve"i%ih raz"i%a za -enzacije >na 2G a3 mogao !i$i
na $ermome$ru >po$re!nom %ore%ciju od Y4Y= a $o napravio3 vi+e ne prepoznaju. U
principu4 mog"o !i !i$i -%"on prihva$i$i -rednju $empera$uru od najve,e o-je$"jivo-$i za
$e vrijedno-$i4 a na 2? a F do 2G a od 2< a4 GG i mogu,e je da je $o !i"o. Eo4 mo/e$e na
go$ovo ne-$aju vrijedno-$i B zgrade u !"izini -rednje $empera$ure na -ve4 ni+$a
odreBeno4 - o!zirom da4 o-im varijacije u o-je$"jivo-$i na -%a"i od no$icea!i"i$.4
pogre+%e u 5i$anju vr"o ma"u raz"i%u izmeBu $empera$ure vode a $ermome$ar je
dovo"jna da uzro%uje $a%ve raz"i%e i"i neja-no4 ia%o je mogu,e pazi"o da -e -manji ove
izvore pogre+a%a do najmanjeg de$a"ja. Iz"az iz izra5una 2< a4 GG4 a"i u cje"ini
odgovara !o"je zapa/anjima.
U-pu$4 ia%o -u $i $ragovi B i-pod t S jav"jaju -e go$ovo u -vrhu proma$ranja
pogre+%e 6Y a4 ne mo/e do,i %ao $a%va primjenjiva4 jer -e i-pi$ivanje u pravi"u -e
dogodi"o !ez mog znanja4 za %oje je voda nadmo, $empera$ure dogodio4 i od"u5io $e%
na%on +$o je ponovio a"$erna$ivni uranjanje %ad -am vjerova"a da je rezu"$a$ -a-vim
-igurni +$o -e dogodi"o u onoj mjeri u %ojoj -am -e prevario u vr"o ve"i%om !roju
e%-perimena$a -amo jednom u !"izini -redi+nje $empera$ure4 u %ojoj jedva primje$an
raz"i%e -u go$ovo zanemarive4 %ojim je odr/an na eN po-$ on-$a$ierung nego -amo
primje$nim pre$po-$av"jene raz"i%e u -upro$nom p"ovi"a4 %ao gdje -am ga u-voji"i4 a
vr"o 5e-$o dar!o$en -"u5ajeve u %ojima -am mogao na,i ni%a%vu raz"i%u izmeBu $a
dva voda4 a na%on $oga -e uvije% -$varno ni$%o ne mo/e pre$po-$avi$i i"i pod4 ovo
podru5je od granice -hoppingu "i+ajeva "e/i na $ermome$rima na+"i ono $a%oBer
do%azuje ne%a vr-$a provjere4 a %oji in&ormacije $ermome$ar i da in&ormacije o-je,aja
-u ug"avnom pouzdan.
O5i$o od -$o"a4 8e!er je za%on dovo"jno je pri%"adno4 u $ije%u -u -amo vid"jive
raz"i%e iznad $empera$ure -rednje %o"i%o -e mo/e -udi$i z!og ma"en%o-$i raz"i%a4 a"i
ne i -ime$rija dogodio i-pod njih. :a o%o 2Y a prema do"je -u -amo vid"jive raz"i%e -u
jo+ uvije% prema"i da -e odre%nu ne+$o zna5i4 a"i da"je niz o$i+"i !ez u-pored!e !r/e -
pove,anjem h"adno,e4 %ao i -a gornje na5in i uz 8e!erov za%on je %ompa$i!i"anC $a%o
da -u pri"i5no do!ro za-$up"jeni empirij-%i4 %ada je i-$a proporciona"na - $re,eg
-nagom = H = pre$po-$avi$i gdje je = S 2< a4 GG4t na $empera$uri na %ojoj -e uo5ava
-amo primje$na raz"i%a4 i od Y4YY6G;< vrijedno-$4 - %ojom > = 9 = 3
;
je da -e mno/e
da !i -e do!i"a -amo primje$na raz"i%a na $ermome$ru4 %oja -e $eme"ji na ne-porno
ja%e -manjenja o-je$"jivo-$i na h"adno,u. Vjeroja$no !i -e na,i -"i5nu raz"i%u a%o
pog"eda$e na $empera$uri pri-$upio o%o $oga %rv $op"ine4 gdje je o-je,aj gori dogaBa4
meBu$im4 o-$aje upe5a$"jiv da od-$upanje iznad $empera$ure -rednje po5inje $e% na
vi+im razinama4 meBu$im4 odmah i-pod -ime$ra"u $empera$uri po5inje.
Ovdje pra$i$e -"jede,u &ormu"u
B S >2<.GG 9 t 3
; .
Y4YY6G;<
izra5una$e vrijedno-$i u %ompi"aciju -a proma$ra$i unu$ar granica $empera$ure T2Y a4 =
i T < a4 = R. du!o%o u -e!i4 do!io -am ne%o"i%o dana vr"o raz"i5i$e vrijedno-$i jedni
drugima gradi$i ne+$o na $ome.

Da$um
E%-perimen$i
= d R.
2< a4 GG
9t d
D
Raz"i%a proma$rana izra5unava
1rosina
= <.?Y 2Y.2G 6.JY 6.JJ T Y4YJ
6;. =.;6 K.<= 6.=< 6.;2 9 Y462
6;. =.<; K.;< 6.<Y 6.6; 9 Y42G
62. =.?= K.26 6.YY 6.YG T Y4YG
6;. =.?K K.YJ 6.=< 6.Y= 9 Y4<K
= =.G; K.Y< 6.66 6.Y6 9 Y.6Y
6 =.J2 J.K? 2.?6 2.KG T Y4;=
= =.J= J.K6 2.JY 2.K< T Y42<
6 =.JJ J.JK 2.G= 2.K6 T Y42G
6 ?.22 J.?? 2.== 2.GJ T Y46;
2. 6=. ?.KJ G.GK 2.Y? 2.6K T Y46;
6=. G.2= G.?6 2.<Y 2.62 9 Y42K
6; 6=. G.2J G.=K 2.<K 2.6Y 9 Y46K
6=. G.6Y G.=G 2.;Y 2.2K 9 Y422
6 G.62 G.=? Y.K2 2.2J T Y46G
6;. G.?< G.2; Y.K; Y.KK T Y.Y?
6?. J.2J ?.=K Y.G= Y4GJ T Y.Y;
= J.6Y ?.=G Y.JY Y4GJ 9 Y.Y6
6;. J.<; ?.;< Y.?= Y.GY TY4Y=
6;. J.=? ?.62 Y.?2 Y.?? TY4Y=
6; 6?. J.G2 ?.Y? Y.=; Y.?2 T Y4YJ
6;. J.G; ?.Y< Y.<= Y.?Y T Y.2=
2=. 6. K.2= =.?6 Y.<J Y.<K T Y.Y2
6=. 6. K.GG =.YY Y.<Y Y4;< 9 Y.Y?
= 2Y.= <.6G Y.<Y Y.62 9 Y42K
;;.;J ;;.<Y
S o!zirom na !rojne po$e+%o,e %oje pred-$av"jaju ove &ine e%-perimen$e i po-e!no4 da
-u vrijedno-$i po$puno raz"i5i$e dane u %om!inaciji u njoj4 ni-u -igurni da o5e%ujem
ne%e zavr+i$i u-poredivo-$ o-je$"jivo-$i4 dje"omi5no $o5no zadr/avanje i-$e -u!je%$ivnu
-%a"u za E!enmer%"ich-ein ovu ponudu rezu"$ira me5 izmeBu izra5una$e i
proma$ranih vrijedno-$i i promjene pozi$ivne i nega$ivne raz"i%e izmeBu proma$ranja i
izra5una4 +$o mo/e !i$i zadovo"jan do!ro. Earavno4 ugovor ,e -e pove,a$i jo+ uvije%
imaju puno %ad !ih h$io pre-%o5i$i ne%e ne !a+ odgovaraju,e vrijedno-$i4 a"i -am dao
-ve +$o je novo je naveden %ao zna5ajno prije o!ra5una. Eo4 ja -am da"e%o od &ormu"e
%oja je dana za vi+e od empirij-%a4 dovo"jna unu$ar odreBenih granica4 vidje$i. :a
po$puno-$4 napo%on -am doda$i4 ni$i vi+e od 2Y a4 = do 2< a4 6Y proma$ranih
vrijedno-$i B za %ada -u vidje"i ni+$a4 a"i -va%a%o je 5injenica da %ao oni -u vr"o
ma"e. 0eBu$im4 oni -u 5a% i ve,i nego +$o !i $re!ao !i$i prema izra5unu4 %ada -e $o
odno-i na pre$hodnu &ormu"u4 %ao +$o -u -a-$av"janje ra5una na%on pred-$ave -
proma$ranim vrijedno-$ima.

Da$um
E%-perimen$i
= d R.
D
o!-. izr.
Pro-inac
6=. 2Y.JJ Y.2= Y.2?2
6;. 22.;? Y42; X3 Y2YJ
= 22.<= Y.;Y Y42YY
= 26.2= Y.;Y YY<K
= 26.<Y Y.6Y Y4Y;?
6=. 26.=Y Y.2= YY;6
62. 2;.;Y Y.6Y YYYK
62. 2;.<Y Y.6= Y4YYG
= 2;.=Y Y.2= Y4YY?
= 2;.KY Y.6= Y4YY6
=. 62. 2<.6Y Y.2= Y.YY2
X3 :na5ajno umje-$o -amo primje$na.

Ia%o -u ovi e%-perimen$i -u - ve"i%om pa/njom4 oni jo+ uvije% mogu ponovi$i iz
$o5%e g"edi+$a izg"eda$i po/e"jno da -u $e-$ovi !i"i i-pod pro-je5ne $empera$ure -
$empera$urama !a+ ra-$u,e4 padaju,e zapo-"eni% na -rednjoj $empera$uri4 %oja
u-poredivo-$ mo/e$e napravi$i ne%i re%ord. Ta%oBer ,e !i$i o-iguranje 8e!era za%on
iznad pro-je5ne $empera$ure 5a% i mnogo ve,i !roj opa/anja po$re!ni4 %ao +$o -u
pri-u$ni ovdje4 $a%o da ja mogu da$i rezu"$a$ $ih e%-perimena$a -amo %ao privremena4
na%on -vega4 +$o -e even$ua"no mo/e i da"je !i$i predme$ modi&i%acije. La !ih $o
nazvao izri5i$o %ao $a%va4 i mi-"im da je 8e!erov za%on u granicama u$vrBenim
vrijedi i za vr"o vjeroja$no ge od"u%a4 a"i ni%a%o do%aza$i. To je !i"a moja namjera4
%u+nje %oje re"a$ivno rije9gen jo+ uvije% ni-u zavr+eni i"i o!novi$i. A"i ja -am !io
pre%inu$ u njemu i od $ada nije na+ao vremena da -e vra$i na nju.
O moda"i$e$u po%u+aja -am jo+ uvije% no-e -"jede,e zaI
Te dvije po-ude4 %oje -adr/e u vodi raz"i5i$ih $empera$ura4 -u ve"i%i zem"jani "u%a4
u-pori$i promjene $empera$ure mogu,e. Oni -u do -ada i-punjeni vodom4 da na%on
uranjanja u %a/ipr-$ i -rednji pr-$ de-ne ru%e na dnu vode -amo do zajedni5%og 296
e"emen$ %a/ipr-$om >ra5unaju,i od Pa"ma a$3 ru%u. Da%"e4 uvije% i-$e ve"i5ine %on$a%$
je priprem"jen - vodom.Termome$ar ugraBen u odgovaraju,im po"icama4 pojavio -e -
%ug"e gore u -redini vode %oji -e do!ro mije+a prije -va%og proma$ranja. Tempera$ura
vode je izmijenjen u dije"u mije+anjem - "edom4 ne%e - me$a"nim i"i Tonge-chirren4
%oji je -$ajao na vru,u pe,. Dva pr-$a4 %oja je prvi po%u+aj imena -u -amo $o"i%o dugo
uronjen u jednom od dva p"ovi"a na dno4 "ijevo4 do% -e pre$po-$av"ja -$a"nu
$empera$uru4 a za$im uronjen naizmjence u jednoj i drugoj po-udi -ve do% pre-uda
nije &ormirana. Le "i $empera$ura -enzacija na jednom zove ja -amo vid"jiv4 $a%o da je
$empera$ura !i"a promijeni"a umije+aj$e u -upro$nom -mjeru4 $a%o da ja ne znam da "i
vi+a% $empera$ure pro+ao na drugu po-udu i"i ne4 i ponovio $vrdnju do% o!i5no
pri-u-$vuju na%on ne%o"i%o ponav"janja $og amandmana4 a -amo primje$na raz"i%a4
+$o je proce- %oji je4 naravno4 pri"i5no do-adan. Tempera$ura je pro5i$ao odmah na%on
namje+$enih pre-uda.
Ia%o -am -amo prihva$io -enzacija vrijedno-$ -amo vid"jiv %ao vjerodo-$ojna4 a"i
imam u mom proma$ranju regi-$riraj$e -"jede,e +$o je mogu,e %on-$an$e u pri$voru4
Sen-a$ion vrijedno-$i4 u -%"adu - ra-$u,im nizom njihovoj ve"i5ini popi-u.
Eeprimje$no4 go$ovo neprimje$no4 jedva primje$an4 zamje$no je zna5ajno4 od"u5io
je4 ja%4 vr"o ja%. Earavno4 $o -e ne o5e%uje da ,e o+$ru raz"i%u od $ih
vrijedno-$i. Vrijedno-$i -u jedva primje$ne one u %ojima ni-am !io -a-vim -iguran
-am da ne o!manjuju4 i ia%o je $o mogao !i$i %on$ro"iran prema proma$ranju4 a"i
-"u5ajna podudarno-$ je onda mogu,eC $a%o da -am -e $e vrijedno-$i -amo u onoj
mjeri %ao ja4 a%o -e i%ada $a%o ne+$o - o-je$no i"i zna$no -a-$ao !"izu i-$e i"i raz"i5i$e
dane proma$ranja4 zna5i od ovih odred!i +$o jedva primje$an doveo u o!zir ono +$o -e
dogaBa ne%o"i%o pu$a.
Ee-porno je da ,e !i$i po/e"jno a%o vi+e -e dodaju $a%oBer -e jav"jaju u ovom
podru5ju i-pi$ivanjima drugih me$oda4 me$odu -amo vid"jive raz"i%e.
Vo"%mann ima go-podin *indemann pa-$uh. 0ed izazvao napravi$i e%-perimen$e
po me$odi pro-je5ne pogre+%e4 i njegova do%$or-%a di-er$acija pi-a$i o4 +$o je i-$a4 pod
na-"ovomI W. .de . sensu aloris Jalis !ranio u 2J=G W. Eo4 od $ih e%-perimena$a
-ugerira ne puno4 jer -%a"a $empera$ura je doi-$a %roz re-pe%$iv od G a i 2< a4 ?9<= a4
== a F dva pu$a uz"azna i dvije jame4 a"i $a%o da je do+ao -amo ne%o"i%o po%u-a na
-va%om in$erva"u ono nema %ori-$i prema na5e"u me$ode pro-je5ne pogre+%e
dopu+$ene. De-no %ra$%o ovaj jedan do ru5nog zg"o!a4 i doi-$a u ra-$u,em nizu4
uvije% o%renu$i $op"ije u po5e$%u4 u -i"aznom je uvije% prvi u po5e$%u h"adnije vode4
%oja -e za$im re-pe%$iv od h"adnijeg i"i $op"ijeg jedne vode %oju :ugu1 za o-je,aj
jedna%a je naprav"jen.
Dva ra-$u,e -erije4 odno-no gdje je *indemann izazvao izjedna5avanje $empera$ure
o!a vodenih ma-a za o-je$a u uza-$opno vi+im i vi-o%im $empera$urama4 pozi$ivno
pogre+%e uvije% je po5inio u dva -i"aznom o!rnu$o uvije% nega$ivno pogre+%u. 0o/e
-e pi$anje je "i $o -$a!"ji%om %oja je napredova"a u uz"aznom i -i"aznom niz u
o!rnu$om -mi-"u od -$rane "je-$vice $empera$ure4 i"i da -e u -va%om po-e!nom
po%u-u4 $ranzicija u o!rnu$om -mi-"u izmeBu po5e$%u $op"ijih i h"adnijih voda -e
dogodi"o. Iz o%o"no-$4 meBu$im4 da -u izjedna5ene prve %u+nje -va%e od 5e$iri reda
po%aza$i nazna5enog omjera4 po$onji je pre!"izu. U-pu$4 $o je ovdje nedo-$aje4 %ao +$o
je u mnogim a-pe%$ima4 za $o5nije in&ormacije o re"evan$nim o%o"no-$ima.
Da%"e4 ima$e ovdje rezu"$a$e %oji -u zna5ajno u$jeca"i -a -$a"nim pogre+%ama4 a do
pravi"no-$i %ojom -e mijenja$i pojedina5ne pogre+%e u -va%om re$%u u uz"aznom i"i
-i"aznom "je-$vicom $empera$ure4 -ve pogre+%e Oini -e da -u go$ovo jedina %on-$an$a4
jer promjenjiva Pogre+%a !i $re!ao po%aza$i ve"i%e nepravi"no-$i u
de$a"jima. #ezna5ajno-$ je i-$a upe5a$"jiv.
IzmeBu 6? a i ;J a <4 J a F
<63
>o!a inc"u-.3 do!iven je 6; po%u-a prvog niza uz"azne
regu"arnom TY4Y= %ao gre+%a4 o-im -amo pe$ e%-perimena$a. Ea vi+im i ni/im
$empera$urama4 gre+%a je ra-$ao4 a"i ma"o4 i poma"o nepravi"an vrh4 $a%o da je u
in$erva"u ;K4<9<=4= -amo pogre+%a Y4 =C Y4?C Y4GC Y4J jav"jaju vi+e prema do"je >T Y4=
do 2<4?4 pri 5emu ra-$u,e -erija po5e"a T Y4< na 2? a i 2J a4 64 i$d3. Drugo ra-$u,e
-erija je ;24;=9<6 a4 K pronaBeno 2< di/e po%u+aje uvije% TY4Y= %ao pogre+%aC ovo
pora-$ao vi+e do Y42 na <<4J i <=4 24 i ni/e do T Y46= na G a4 K i J.<. U prvom -i"aznom
nizu pogre+a%a !i"a je 9 Y4Y= <24=92K4= u 66. -$arijima Po%u+aj$e proma$ra$i -
izuze$%om $ri4 on je odra-$ao 9 Y42 i <<4G 9 Y46K na G aC Ea drugom -i"aznom nizu
pogre+a%a !i"a je 9 Y4Y= <24?=92K4;= uvije% proma$ra$i u 62 -pu+$aju -uBenjima4 a
pora-$ao je i do 9 Y42 i <<4K 9 Y46= na G4==.
<63
Uvije% ci$iram ovdje -amo manji od dva $empera$urama izmeBu %ojih nije
!i"o raz"i%a.
Ovi e%-perimen$i -"a/u - mojim -"o/i"i da je jedan od in$erva"ima4 gdje je gre+%a
-%oro ne-$a$i pogre+%u na%on -mrzavanja -$ranici %ao u-ponu na%on -$rani $op"ine4
!rzo i"i u ve,im razmjerima. Une-i$e puno manje gre+a%a od mene i ranije 8e!er4
pronaBeni -u -amo vid"jive raz"i%e4 a"i $o nije %on$radi%cija4 jer pogre+%a -vugdje
mora u-pje$i u pro-je%u manja nego -amo vid"jive raz"i%e na%on $o5%e >pog"av"je
J.3C dije"om mo/e !i$i z!og 5injenice da -amo dvije 5"anice moja dva pr-$a4
*indemann je uronjen cije"u ru%u. Vi+e !i$na raz"i%a je u $ome +$o *indemann naBe
najmanji in$erva" na neu-pjeh %rvi o%o $op"ine4 umje-$o da !ude u in$erva"u I
najmanja raz"i%a uo5"jiva - pro-je5nom $empera$urom. U meBuvremenu4 mo/e !i$i4
jer je njegova pogre+%a o5i$o u g"avni4 -u %on-$an$a4 ne -udi$i je "i ovdje "e/i pravi
%on$radi%cijuC a $u -u i novi $e-$ovi na $u $emu u -va%om -"u5aju po$re!ne. Iz
pre$hodnih e%-perimena$a doi-$a je ve, o5ig"edno da !ezna5ajno-$ donjem -"ide9de4
%oja -e jo+ uvije% mo/e !i$i prizna$a %ao pogre+%a po5injena u pro-je%u4 $o5na
mjer"jivo-$ pro$ivi ve"i%oj nevo"ji.
0o/da najpri%"adniji mo/da po%u+a$i na ovu $emu odgovaraju,om primjenom
me$ode pravim i %rivim -"u5ajevima4 %ao +$o je do+"o u mom Ge@ich$-ver-u9
Fhen. Earavno da ,e !i$i dogaBaj ne mo/e "a%o do!i$i $a%o %on-$an$no $empera$ure i
$empera$urne raz"i%e4 %ao +$o -e mo/e do!i$i $e/ine i $e/ine raz"i%eC a%o -ada mogu,e
-manjuje uzro%e promjena $empera$ure4 i z. #.9-nim%u ponovno $empera$ure na%on
-va%ih 2Y proma$ranja i4 a%o je po$re!no4 regu"ira$i4 pa -e 5ini4 pogo$ovo - o!zirom na
-manjenje4 +$o omogu,uje $eme"jnu $a!"icu %oja ,e !i$i %ori-ni rezu"$a$i do!iveni .

B0 Osena ve(i&ine.
;80
CPres+da i Tas,)a'.0
O-im op,e nazna%om 8e!er9a4 ima za o%o (ege" F. 0a.er
<<3
4 S$ud. 0ed.
TA!ingen4 pri!"i/an po$vrda 8e!era :a%ona prema me$odi do!ra i z"a -"u5ajevima
dane4 a"i %a%o u predme$nom puno ma"og !roja po%u+aja4 %ao i nedo-$a$a%
u-poredivo-$i4 iz %oje -u izvu5eni -red-$va iz ne%o"i%o 4 o!@a"$e$e o-$avi$i puno da -e
/e"jeni4 a"i da !i -e mog"o -ma$ra$i vr"o !i$no. U !i$i4 e%-perimen$i -u u-poredi$i "inije
zadane du"jine4 dije"om horizon$a"na4 dje"omice ver$i%a"no4 prije vidio - drugim
"inijama %oje -u !i"e druga5ije da -e ne%im ve,im i"i manjim njihove &ra%cije4
izmijeni$i meBuvremenu je i-$ra/i$i u$jecaj 5ija je g"avna namjera proma$ra5a je4 i
!roja$i %o"i%o pu$a procjenu4 da "i ve,i i"i manji4 je i-$ina4 i"i je !io u za!"udi u
nei&vjesnosti o-$ao. To"i%o !i -e omogu,i"o da -e za%"ju5i$i -voja opa/anja4 odno-
do!ra i z"a -"u5ajevima nije !i"o zna5ajno ovi-i o ap-o"u$no4 a"i -amo od re"a$ivne
ve"i5ine &ra%cija %oje proiz"aze -am (ege" 0a.er priv"a5iC a"i rezu"$a$i -u op,eni$o
vr"o neredovi$o4 i za$o -am propu-$io -voju -peci&i5nu poru%u.
<;3
ada je rije5 o 2G<92GJ. O pre-udi revizije S. ;;<9;=J. O Ta-$ma1 i!id. S.
<6;9<6G. O 0a1!e-$immungen pro-$ora -mi-"u4 A!hand". Ro.a". SaNon. Ge-.
d8 77II4 !r II .. S. 222 &&. va"jano-$ 8e!era prava pre%o $eri$orija -mi-"u
vrijeme revizije -$r <2K9<6;4 A!hand". Ro.a". SaNon. Ge-. d. 8. 77II. Ee ja4
-$r. K &&.
<<3 Vierord$ "u%. 7I. -$r. J<< J=;.

0oji i Vo"%mann po%u-i po me$odi pro-je5ne pogre+%e4 - uda"jeno-$i izmeBu ma"ih
vrhova i"i para"e"nih ni$i za!i"je/ene -u4 daje vr"o ja-nu po$vrdu o pravu za -ve
irgend- zna5ajne uda"jeno-$i4 odno-no 2Y do 6<Y mi"ime$ara i o%a uda"jeno-$i od 2
pje+ice do JYY mi"ime$ara po 5i-$ih pogre+%ama izno-a i"i zna5i gre+%a4 %oji -u
do!iveni u ovom -"u5aju4 razmaci i,i $a%o upravo proporciona"no4 %ao +$o -amo mo/e
i%ada o5e%iva$i. Ovaj !roja5 mo/e Vo"%mann e%-perimen$i %ao da je uzro%ovana
njega po%u+aja Appe"9a >-$uden$a - po-e!nim nag"im o5ima3 ne na"aze -
mi%rome$ar-%im uda"jeno-$i Y469;4? mi"ijuna u In$erpupi""ar. uda"jeno-$i4 %oje dr/e
uo!i5ajenog vizua"nog dome$a4 ovaj proporciona"no-$i. mo/e4 meBu$im4 podije"i$i
$a%o do!ivene >na%on e"iminacije u -$a"nom pogre+%e3 5i-$e pogre+%ama izno-a i"i
zna5e pogre+%u u dva dije"a4 jedan od %ojih -am Vo"%mann je %on-$an$na poziva
<=3
4
u raz"i5i$im uo!i5ajenim uda"jeno-$ima -$a"nom4 drugi -am $%a"ci H nazva$i -peci&i5na
varija!"a4 u -mi-"u 8e!era za%onu proporciona"na uda"jeno-$i. #iv+i je vjeroja$no
$a%oBer u e%-perimen$ima - ve,ih uda"jeno-$i u igrama4 a"i $o je $a%o ma"i da je
o-je$no ne-$aje pro$iv po$onje4 uda"jeno-$i proporciona"no4 %omponen$a na ve,im
uda"jeno-$ima4 $e u neizvje-no-$i njihove od"u5no-$i ide do"je4 meBu$im4 uop,e ma"e
uda"jeno-$i 5ini ve,i dio varija!i"nog izno-a pogre+%e. Ea najmanjih uda"jeno-$i od
Y46 i Y4; mm za Vo"%mann o%a !i"a gre+%a %ao +$o -e 5ini nenorma"no pove,an
zra5enjem.
<=3
To nije %on-$an$na pogre+%a u -mi-"u -e%$a. :!unjeni J4 a"i $a%o do!ro
proiz"aze iz varija!"i pogre+a%a nego druge %omponen$e4 i $o -amo za$o
%on-$an$na $ije%om nazvao ju je4 jer je ona4 na gornji na5in odreBuje varijacija
o-$aje %on-$an$na na norma"noj uda"jeno-$i4 ne -viBa mi -e 8e!erov-%ih
varija!"e u 5ime -e mijenja.

Ta%o vidimo da ovdje imamo veze - donje granice za%onu za -uBenjeC i vjeroja$no
,e !i$i vr"o ve"i%e uda"jeno-$i $a%oBer mo/e$e prona,i gornji.
G"avni rezu"$a$i -adr/ani -u u na-$av%u. Svi oni -e odno-e na 5i-$om varija!"i
pogre+%e u ranijoj >moma%. J3 odreBene -vrhe4 i da$i -ve 5i-$a pogre+%a z!roj 4
govore i >gdje -am ga namjeravao3 5i-$i pogre+%e z!roj %vadra$a >
6
34 za !i"o
%oje uda"jeno-$i on%re$no4 proiz"azi iz 90ade na%on +$o je vremen-%i period
&ra%cija m proma$ranja
<?3
4 $a%o da je u%upan !roj pogre+a%a4 %oje -u pridonije"i na
!i"o po-e!nog -um m je. #rojevi i m -u po-e!no nazna5eno za -va%u -eriju
proma$ranja. o"one za horizon$a"ne izno-a ,e udvo-$ru5i$i 4 pod uvje$om da -u
izno-i uvije% izdvaja"i zajedno u dva po-e!na -vo$a za re-pe%$iv *. i R. i O. i
U .. Eaime4 ona je uvije% i-$a %o"i5ina opa/anja u "ijevom i de-nom po"o/aju
norma"ne uda"jeno-$i >*. i R.34 a%o -u uda"jeno-$i !i"e horizon$a"no4 i"i na gornjem i
donjem -"oju >O. i U.34 a%o -u !i"i o%omi$i4 zapo-"eni%a4 +$o Rezu"$a$i -u navedeni.
<?3
To 5ini -e%$a. J je ne%a raz"i%a u ap-o"u$nim vrijedno-$ima 5i-$e pogre+%e
-vemu4 !i"o da je izvedeno iz &ra%cija i"i od cje"o%upno-$i u %on$e%-$u.

Samo mi%rome$ar-%im Ra-pon V ver$i%a"ne uda"jeno-$i di izmeBu vodoravnih ni$i4
-ve o-$a"e horizon$a"ne uda"jeno-$i di izmeBu ver$i%a"nih $eme >gdje -u -e $eme34
zapo-"ena.
Razmjerno-$i - uda"jeno-$i mo/e !i$i izravno na jedno-$avne -ume do%aza$i4 !ez
-amo -rednja pogre+%a proiz"azi iz $oga.
:!rojeve %vadra$a pogre+%ama mo/e4 a%o ho,e4 izve-$i %vadra$na -rednja
pogre+%a -u4 +$o pog"eda$e na -$a"no-$i i guverner imaju norma"an
odno- do -ada dopu-$i$i nepredvidive4 mo/e uvjeri$i da je i-$raga4 meBu$im4
pro,i ,u ovdje. Samo $a%o mogu po-"u/i$i da -e do%a/e ono +$o je "a%o za%"ju5i$i iz
pre$hodnih uvje$a4 a negdje drugdje -ma$ra de$a"jnije po meni4 da je z!roj
%vadra$a > R3 , podije"i - %vadra$om od z!roja pogre+%e > 3
6
i mno/i -
dvo-$ru%o vi+e od proma$ranja4 u ovom -"u5aju - 6 m 4 pri!"i/an !roj
*udo"&H-che -u. Samo da -e primjed!e -erije I i II na najmanju uda"jeno-$ ovdje
z!og o%o"no-$i ne idu do!ro -i-a$i. 0eBu$im4 $i odno-i vremen-%e neograni5eno-$i na-
ovdje u de$a"je.
Svi redovi %oji -e -pominju ovdje4 na 5e"u vi+e i"i manje %on-$an$an - nazna%om
njihove pogre+%e u ovom mje-$u nema in$ere-a4 a"i ,e -e odr/a$i u moje Wme$ode
mjerenjaW.
Serija sa) De"#ner >K. pro-inca 2J=? $o 2G -ije5nja 2J=G3.
= horizon$a"ne uda"jeno-$i4 %roz ma"o viri >EPhnade"93 Spi$zchen dvo-mjerna4
-%rivena4 -upro$-$av"jene -$rane mene na -$o"u4 %ru/nica odreBena4 a par za naj5i+,em
uda"jeno-$ g"edanja od o%o 2. Eoga u o!zir. OdreBivanje uda"jeno-$i pomo,u -%a"i -
$ran-ver-a"-4 de-e$ dije"ova4 ovdje jedinica $vore par po"a. Dezima""inie >+$o je -amo
po -e!i jedna% Y4G6 Duodezima""inie3 -u. Po%"opac %ruga je u5injeno da -e i-%"ju5i
u$jecaj %u$a u procjeni. 0eBu$im4 me$oda zadr/ava ma"u manu %oja projicira prednji
dio -$ropa :ir%e"-pi$zchen -u +%ri"jevca na ve,im uda"jeno-$ima nego za manje4
nedo-$a$a% %oji je iz!jegnu$ u -"jede,em nizu e%-perimena$a primjenom para"e"nih
ni$i. 0eBu$im4 5ini -e da nedo-$aje zna$an u$jecaj4 a -amo na -$a"nom pogre+%e nego
da je i-%aza"a 5i-$e varija!"e pogre+%u4 %ao S"jede,a $a!"ica po%azuje uda"jeno-$i
pona+ao vr"o $o5no proporciona"ni.
Da nema -umnje o in$erpre$aciji !rojeva Ova $a!"ica4 ja priznajem da prvi
pri"agodi$i4 a na%on $oga -ve o-$a"e -vje$"o je u -$anju pro$uma5i$i.
U da"jini B S 2Y4 %oji je po"a u odno-u na pre$hodnu 2Y Parizu. Dezima""inien4 S
;4? duod. *inije !io4 !io u poziciji norma"ne uda"jeno-$i na "ijevoj -$rani >*.3 5i-$a
pogre+%a z!roj K 6Y.6G do!i$iC $j4 %ada -u -vi >*.3 u B S 2Y do!ivena pozi$ivna i
nega$ivna z!roja prema i-$om 5i-$e pogre+%e za ap-o"u$nim vrijedno-$ima izra5una$im
zajedno4 $a%o da je izno- od 6Y46G po"a rangu. Dezima""inien van. Speci&i%acija m
K ?Y4 S 6 na -$o"u onda $o zna5i da je $a pogre+%a z!roj4 !a+ %ao i -vi drugi u
-$upcima *.4 R.4 od 6.
.
-%"adao ?Y S 26Y pojedina5ne pogre+%eC 4 a"i da je -va%a $a%va
gre+%a z!roj nije izvedena je u vezi od 26Y opa/anja4 a"i od dvije &ra%cije od ?Y
proma$ranja po-e!noC za -va%u od -rednje uda"jeno-$i 0i-- i ovdje pro$iv 5i-$e
pogre+%e !io vr"o od"u5an.
m K ?Y4 S 6 b jedinice par. Dezima""inie.

D 2Y 6Y ;Y <Y =Y Suma

*. 6Y.6G ;=.KJ ?Y.<6 J=.6K J=4J= 6JG4J2

R. 2J.;G <Y.JG ?Y.<K ?K.2K KK4== 6JJ4<G
Suma ;J.?< G?.J= 26Y4K2 2=<4<J 2J=4<Y =G?46J
> R3
*. <?62 2G.;? =Y.=? JJ.<2 2Y=4KK 6??4K<
R. <.Y=? 6;.Y? <G.22 =G.G< 2664<G 6=<4<<
Suma J.?GG <Y.<6 KG4?G 2<?42= 66J4<? =624;J
Serija II Vo(k)ann >66 o/uj%a 9 2 $ravanj 2J=G.3.
J horizon$a"ne uda"jeno-$i4 odreBuju $ri para"e"no4 pomo,u u$ega nape$im i %on$ra-$
ver$i%a"na4 %"izne -%a"e !ije"a4 g"eda na crnoj pozadini4 ni$i od 66Y mi". Du"jina u JYY
mi"ijuna. Razma% o%a. *je-$vica je izravno mi"ime$ara4 izmeBu onoga +$o -e
procjenjuje.
Dajem izno-a ovdje dvo-$ru%im o!ra5un4 za m K <J4 K 2 i m K 2?4 K ;4
+$o mu daje pri"i%u da uvjeri ope$ vi-i raz"i%e >FF .. pog". J3.
23 m K <J4 K 2 . 2 mi"ime$ar jedinica.
B 2Y 6Y <Y JY 26Y 2?Y 6YY 6<Y Suma

*. G.==6 GK2< 6?.K= ;K.KY G=.Y= 2Y64;Y JG422 22G4K? <?<4G

R. =.Y=Y 2Y.JYY 6<.=Y <6.JK =J.GY K;.J6 K?4?; 2<=4J6 <GJ46
Suma 264?Y6 2J4G2< =2.<= J64GK 2;;4G= 2K?426 2J;4G< 6?;4GJ K<64K
> R3
*. 2.?=G 6.==J 66.?? <J.?G 2KK4K? ;G24J; 66K4?; ;K<4<= 2.6G24<2
R. 2.Y62 ;.<Y? 2J.22 ?Y.<G 22G4;G ;2<4=? ;;24=G ?264K= 2.<=K4<?
Suma 6.?GJ =K?< <Y.GG 2YK42< ;2G4;; ?J?4;K =?246Y 2.YYG4<Y 6.G;Y4JG
63 m K 2?4 S ;4 jedinica 2 mi"ime$ar.
B 2Y 6Y <Y JY 26Y 2?Y 6YY 6<Y Suma

*. G.2; G.=K 6Y.YJ ;K.GK G=.<= 2Y;.?= J?.<Y 2YJ4K6 <<K4Y2

R. <.J? 22.Y? 6;.=J <6.2Y =J.<= GG.6; K?46Y 2<Y46Y <=;4?J
Suma 22.KK 2J.?= <;.?? J2.JK 2;;4KY 2JY.JJ 2J64?Y 6<K426 KY64?K
To -e vidi da je raz"i%a izmeBu ove dvije me$ode izra5una za ve,inu vrijedno-$i vr"o
ni-%e4 na B K <Y R. i B K 2 ?Y R.4 a"i je ja%o puno po-"a - do%azano de$a"jno nizu
ja%e varijacije -$a"ne pogre+%e %oje -u -e dogodi"e ovdje imao
<G3
. #udu,i da je ova
varijan$a je !o"je e"iminira$i &ra%cioniranje4 o!ra5un 63 zaradio prije 2.3 /e"ji.
<G3
Oinjenica da -u ne%e od vrijedno-$i iz $a!"ice 2 -u ma"o manji od $a!"ici 6 u
pri"ogu na odreBeni na5in ra-podje"e pogre+a%a.

Serija III. Vo(k)ann >?. i 2G. pro-inca 2J=G3.
To je %a-nije ponav"janje pre$hodnog reda u i-$im o%o"no-$ima4 -amo izo-$av"jaju,i
dvije najmanjih uda"jeno-$i.
m SS 2?4 S ;4 jedinica 2 mi"ime$ar.

B <Y JY 26Y 2?Y 6YY 6<Y Suma

*. 62.2 <6.< =G4Y KY.Y J24< KJ.6 ;KY42

R. J.< ;6.2 ?;.= ?;.6 2Y?.; 22G4K ;K24<
Suma 6K.= G<.= 26Y4= 2=;46 2JG4G 62?42 GJ24=
Eije !ez in$ere-a je da -e vidi u pre$hodnoj -eriji4 ve"i%e u$a%mice izmeBu *. i R. u
zavr+noj izno-i o%omi$ih -$upacaC Do%az da -u 5i-$i varija!"e mje-$o *. i R.
pogre+%ama -u neovi-ni4 meBu$im4 -$a"ne pogre+%e %oje ovdje ni-u navedene4
po%aza"i -u vr"o ovi-ne4 i ve"i%e raz"i%e u -irovom pogre+%e izno-i *. i R. donio .
Tri reda do-"jedno po%azuju razmjerno-$i - uda"jeno-$i4 %oje naj"a%+e previdje$i
%ada -e podije"i z!roj - uda"jeno-$i4 u %ojoj -va%i reda% po%azuje ja-an po-$ojano-$
%vocijen$. Ta%o do!ivena od -vo$e *. i R. >na drugom redu do m S 2?4 v K ;34 -"jede,e
vrijedno-$i za
u

La II III
;J?< 2.6?Y YG;J
;.J<; YK;? YK;6
<.Y;Y 2.6J? 2.YY<
;.J?6 2.Y;= YK=J
;.GYJ 2.22< Y.K;K
2.66? YKYY
Y.K2K
2.YKK
:a po!jedu pro-je5nu pogre+%u4 po5inio jedinice uda"jeno-$i4 proma$ranje4 i"i
dje"i,u uda"jeno-$i4 je ono +$o -u pogre+%e u pro-je%u proma$ranje mo/e !i$i pro-je%
pre$hodnih vrijedno-$i4 podije"i$i -va%i !roj od !roja opa/anja4 doprinije"e
vrijedno-nih papira4 u%"ju5uju,i i jedan proizvod od m i mora preuze$i $a!"icama
proma$ranja dva pu$a4 !udu,i da je $amo o-o!i$o vrijedi za *. i R.4 a"i evo %a%o -e
-a/e$i. #udu,i da je4 meBu$im4 ve,e -vo$e pogre+%ama na ve,e uda"jeno-$i o!e,avaju
vi+e $o5ne vrijedno-$i nego manja4 $o po-$aje $o5nija me$oda
<J3
%ada doda$e -ve
izno-e pogre+%ama %oje je doda$a% ve, prona+ao napravio u ver$i%a"nim zavr+nih
-a/e$a% -$upaca4 z!roj njihovih4 podije"jena z!roju -vih uda"jeno-$i4 +$o daje -umu
pogre+ci za jedinice uda"jeno-$i4 i $o - 6 m podije"jena. Do!ivamo
I.
II. 23
63
III.
<J3
me$oda najmanjih %vadra$a -u u o-novi ma"o precizniji4 a"i vi+e $e/a%
me$oda odreBivanja za ru%u4 njihov rezu"$a$4 a"i $a%o ma"o iznad raz"i%uje po
$ome +$o nije vrijedno $ruda da -e $o.

Ea%on $oga4 mi-"im da 5a% i pro-je5ni razma% za o%o 2 ` ?Y Vo"%mann u -vojim
ranijim po%u-ima >II3 za o%o 2 ` KY 4 u njegovo %a-nije >III3 za o%o 2 ` 2YY u %rivu4 a $aj
omjer o-$aje i-$i za raz"i5i$e uda"jeno-$i. A%o ne$%o /e"i4 mo/e izvu,i iz ove pro-je5ne
pogre+%e vjeroja$nu pogre+%u po jedno-$avnom mno/enja -$rane Y.J<=;<G4 odno-no
pogre+%a $o"i%o 5e-$o pre"azi4 +$o nije po-$ignu$4 +$o je4 da%"e4 manje od -rednje
pogre+%e4 jer je manjih pogre+a%a !i$i 5e+,e nego ve"i%e4 a"i - odreBenom norma"nom
odno-u na njih ima4 +$o de$a"ji u mojim Wme$ode mjerenjaW.
To -e vidi da je $o5no-$ procjene !io je zna5ajno ve,i u Vo"%mann4 +$o je -a
mnom. To mo/e i"i za$o +$o -u !i"i razmaci izmeBu $riju para"e"nih ni$i mo/e !i$i "a%+e
u-poredi$i4 jer izmeBu vrhova dva "e/e jedno pored drugoga %ruga4 i"i na -$varno
g"avni &o%u- omjeru od mene4 +$o -e 5ini u -$vari odvija$i4 odno-no zajedno -
o!aC od"u5i$i +$o da"je %ompara$ivne -$udije !i po$re!no. A zajedni5%o $"o je +ira
-$udija o e%-$remnim i pro-je5nim vrijedno-$ima na podru5ju za ve,i !roj pojedinaca i
za raz"i5i$e uvje$e proma$ranja4 ovi-no o $ome ho,e "i mi uze$i !o5ne $eme4 %ao u
Vo"%mann po%u-ima i"i na -redini /ice -mjene4 ovi-no o $ome je "i ne$%o -amo jednog
i"i o!a o%a %ori-$i u proma$ranju4 ovi-no o podvrgavanju ver$i%a"ne4 horizon$a"ne i"i
%u$ne uda"jeno-$i izmeBu $o5a%a4 izmeBu reda%a4 a ve"i5ina prema %ru/nom4
%vadra$nom Umringe i povr+ina i$d e%-perimena$a4 pri-u$ni nije ma"a %ama$aC -e
po-vuda da -e o ve"i5ini i vr-$i -$a"ne pogre+%e pomnog razma$ranja. Ovdje4 meBu$im4
$o je jedno-$avno na-$avi$i $emu u odno-u na za%on4 ono +$o na- za!rinjava je -ada.
ad je drugi niz op-ervacija Vo"%mann a ima ne !ezna5ajan ni/u pro-je5nu
pogre+%u4 a $ime i ve,u precizno-$ rezu"$a$ nego prvi4 $a%o da raz"i%a mo/e !i$i
napi-an na u-pjehu vje/!eC%ao izmeBu ".4 i drugoj -eriji 5a% i ne%i redovi
Augenma1ver-uche4 ima4 izmeBu o-$a"og4 -ve mi%rome$ar-%im &o"gend- vode,im4
dominan$an4 ia%o je u ne9mudrog "ije5enju prvoj -eriji za $a%av napreda% nije po%azao
%a%o -e po-e!na i-$raga &ra%cija do!i$i.
0o/da mo/e$e ga na,i in$ere-a da -e pro-je5na pogre+%ama Vo"%mann u$a%mica
O-je$no za op-e/nog -$ranici vizua"ne -enzacije -a -amo vid"jive raz"i%e u
in$enzivnom -$rani - njimCa"i -e mo/e vidje$i na $a%av -porazum ne vrijede
univerza"no.
Imam !rojeve
2
`
?Y
4
2
`
KY
4
2
`
2YY
navedeno je u gru!o po pre$hodno navedeno
$o5nije pojav"juje &igure
2
`
?64=
u. SF -ama jo+ ne mo/e !i$i u po$puno-$i u-poredivi
+$o $o5no i %a%o je4 jer druga5ije m je pod"egao u -vojoj derivacije4 i $o m je %ona5na
po-vuda. Ea%on primjed!u >moma%. J34 a"i -$e do!i"i manje izno-e pogre+%e i z!og
$oga mi-"im pogre+%u4 manja po mjedan o!av"ja derivaciju. Do%umen$ je po-$avi$i II4
gdje je4 na%on 23 Y4Y22JG i"i Y4Y2YJYJ S4 na%on 63 do!ivena %ao pro-je5na
pogre+%a za da"jinu jedinici. Dvije -u odred!e pod i-$im proma$ranjima4 a"i na dan 2.3
u dje"i,u m S <J4 na 63 u dje"i,u m S 2? opa/anja -u podije"jene4 provedena od %ojih
je derivacije. Vidi+4 raz"i%a u rezu"$a$ima nije zna5ajan4 a"i jo+ uvije% do-$upni i uze$i
u o!zir.
Earu5i$e -ada z!og -ve izno-i norma"nom -"u5aju gdje -u opa/anja -u !e-%ona5no
mnogo4 jedan je na%on orre%$ion-&orme" -am >vidi -"i%u. 0oma%. J3 %ra$%o je
izjavio i da ,e opravda$i $eore$-%i u mojim Wme$ode mjerenjaW4 -va%i od do!ivenih
ranijim vrijedno-$ima - da -e mno/i do!i$i4 jer m re-pe%$iv ?Y4 <J4 2?4 2?
zamjenjujeI
I.
II. 23
63
III.
U%o"i%o ovaj i-prava% !i$i -a-vim dovo"jna4 %ao +$o je u -eriji II ,e ima$i rezu"$a$e *3 i
63 -e $ime doveo do -avr+enog -porazuma. U -$vari4 vidimo da oni do"aze $a%o !"izu
da vi+e ne,e$e prona,i raz"i%u vr"o zna5ajan4 a mo/da -e -%"one napi-a$i mu da je ova
%ore%cija nije ap-o"u$no $o5no i pouzdano4 a"i -amo -a/e$a% za%ona vjeroja$no-$i %oji
mogu !i$i ma"e raz"i%e o-$aju na%on nepredviBene. 0eBu$im4 raz"i%a je u $ome nije
-"u5ajan4 %ao +$o -am ja razumna i-$ra/ivanje drugih ana"ognih -"u5ajeva podu5avao
uvije% -e naBe u i-$om -mjeru
<K3
4 a $o ovi-i4 %ao +$o -am mo/e do%aza$i i $a%oBer -u
primije$i"i %ra$%o je ve, u J. pog"av"ju4 Oinjenica da je na+e %ore%cije %oje ni%ada u
po$puno-$i izo-$aju varijacije -$a"ne pogre+%e ne pre"azi da je na
ve,em m %on$aminira$i 5i-$i varija!"e pogre+%u. U $om pog"edu4 i-prav"jeno
vrijedno-$ na m S 2?4 vrijedno-$i za m S <J mo/e !i$i predno-$.
<K3
A%o -mo4 da%"e4 -$avi$i nepovjerenje u gornjoj %ore%cije4 $a%o da -am
-hva$io da je prihva,en od -$rane -vih ma$ema$i5ar9core i a-$ronomi %ore%cije
-rednje %vadra$ne pogre+%e4 +$o u%azuje -am >vidi -"i%u. moma%. J34 i-$o
nezadovo"j-$vo i-$og raz"oga po%azuje %a%o La mogu do%aza$i dovo"jno za
i-%u-$vo4 a $a%oBer ,e zauze$i.

:!og %on-$an$nih pogre+a%a u mojim zapa/anjima u -eriji -am imao zna$nu
ve"i5inu4 i -ve njihove varijacije -u rezu"$a$ nemaju vr"o in&"uier$4 $a%o da je
i-prav"jena vrijedno-$ ,e !i$i dovo"jno precizan da -e vidi. U po-e!noj i-$razi o
ni-am -pomenuo.
Idem na pred-$av"janju rezu"$a$a mi%rome$ar-%im redova. Sve ove -erije -u izraBeni
- mi%rome$ar-%im apara$a vij%a4 daju,i %roz 5i$anja na g"avu vij%a dije"ova Y4Y2
mi"ime$ara4 ni$i izmeBu onoga de-e$a%a dije"ova Procijenjeno je da je &orma u
-"jede,im $a!"icama jedinica4 $a%o da je4 da%"e4 Y.YY2 0i"". Fo"gend- cije"oj jedinici4 a
z. #. uda"jeno-$ jedna%a uda"jeno-$i ;YY -$varnom S Y.;YY mm4 pogre+%e z!roj jedna%
6?=4 %ao +$o je jedna% Y.6?= mi"ime$ara zna5i. Gdje drugdje dogodi$i &ra%cije4 %oje -u
u-pu$ pri"i5no !e-mi-"eno4 oni -u -$vori"i reci%"iranje -irove pogre+%u 5i-$a.
Uda"jeno-$i u ovom apara$u
=Y3
odreBena -u $ri &ine para"e"nih -re!rnim ni$ima
Y.<<=.YYY. de!"jine i 22 mi"ijuna %una. du/ine4 %oji -u -ma$rani na raznim Seh@ei$en
%oje -u navedene -vugdje u cije"ih mi"ime$ara pro$iv ma$ -$a%"om4 -vje$i"j%e i"i
vedrim ne!om.
=Y3
#"i/e opi-ano u izvje+,ima -a%-on-%i Soc.. 2J=J4 -$r. 2<Y.
U Vo"%mann redovima prona,i vrijedno-$i na najmanjem uda"jeno-$i e%-pozicijom4
%ao i one %oji proiz"aze iz :a%ona o -eriji4 -$oga -e ne uzimaju u o!zir u na%nadnom
o!ra5unu.Raz"og ovog od-$upanja je da zra5enje je ovdje napravio $a%o -na/no
o-je$io4 a ni$i je do+ao $a%o !"izu da $e5e od $og Vo"%mann $ije%om po%u-a i -ami
o-je$i"i neu-porediv - drugim uda"jeno-$i ne-igurno-$i procjene. U Appe" vr"o o+$rog i
zra5enjem - vr"o ma"o pogoBenim o5ima $a%vo i-%"ju5enje ne po%a/e po$re!nim.
Pored in&ormacija ovdje mi%rome$ar-%im redovi -u $renu$no dva %ao prije nego +$o
-am prije,i4 jer oni -u napravi"i - prema"o4 a drugi na o!"i/nje uda"jeno-$i4 a -adr/e u
-e!i da di-cordan$e vrijedno-$i.
Serija IV. Vo(k)ann >66 o/uja%92 $ravnja 2J=G.3.
G horizon$a"ne uda"jeno-$i. Seh@ei$e ;;;YYYYYY.
m S ;Y4 S <.

B 6YY <YY ?YY JYY 2YYY 26YY 2<YY Suma

*. >?K<4=3 =;<4Y ?;Y4? G<Y4= J6<.6 2.Y6;46 2.Y=G4? =.=Y<4?

R. >?;Y4=3 ?224; ?G6.; JY24Y K=64J 2.YKG4? 2.62J42 =.KJ;4?
Suma >2;6=4Y3 2.2<=4; 2.;Y64K 2.=<24= 2.GGG4Y 6.26Y4J 6.6G=4G 22.<JJ46
> R3
*. >2;<;K3 J;6G 22G62 2<;<< 2?.=?2 6KK?< ;22<< 26==YY
R. >222;<3 2YK?J 26=Y< 2G.?== 66.=?< ;6<2K ;J.J;= 2<?YGK
Suma >6<=G;3 2K6K= 6<66= ;2KKK ;K26= ?6.;J; ?KKGK 6G2=GK
Serija V. Vo(k)ann >$ravanj9"ipanj 2J=G3.
? ver$i%a"ne uda"jeno-$i. Seh@ei$e ;;;YYYYYY. Ovi e%-perimen$i - o%omi$im
uda"jeno-$ima -u zapo-"eni - nao5a"ama4 jer $e/e je $o procjena ina5e nedovo"jna
ja-no,a dogodio4 meBu$im4 -vi po%u+aji -u naprav"jeni - horizon$a"nim uda"jeno-$ima
!ez nao5a"a.
m K K?4 S prvi
B ><YY3 ?YY JYY 2YYY 26YY 2<YY Suma

O. >2<6K463 2.?<=4; 2?2J4K 6.<2G4< 6.;JJ46 6.KK;4? 26.<K64?

U. >2=?;4Y3 2;;=4Y 2.KKJ4G 6.YGY4Y 6.J2Y4; ;.2=Y4Y 26.J<;4;
Suma >6KKJ463 6.KJY4; ;.?2G4? <.<JG4< =.2KJ4= ?.2<;4? 6=.;;J4K
O. >6J2GY3 <6.KJ2 <=Y2? KG=6G JK;2< 2==6<J <=J6=?
> R3
U. >=YGYJ3 6G.Y22 G6Y22 G;.2KK 26J=;2 2G??;J =6JYKJ
Suma >GJJGJ3 ?KKK6 22GY6G 2GYG6? 62GJ<= ;;2JJ? KJ?;=<
Serija VI. *e( >-vi!anj i "ipanj 2J=G3.
G horizon$a"ne uda"jeno-$i. Seh@ei$e ;GY mi"ijuna.
m S <J4 S drugi
D 6YY ;YY <YY =YY ?YY GYY JYY Suma

*. =K64<< =YJ4YY ?=;4Y6 ?<;4KY G6?4?< G;K426 G2?4YY <.=GK426

R. =K<46Y ?GK4YY ?J24YY =G=4=Y G2K4=6 ?<K.YY GGJ4?2 <.?G?4J;
Suma 2.2J?4?< 2.2JG4YY 2.;;<4Y6 2.62K4<Y 2.<<?42? 2.;JJ426 2.<K<4?2 K.6==4K=
Serija VII. *e( >"i-$opad 2J=G3.
? horizon$a"ne uda"jeno-$i. Seh@ei$e ;YY mi"ijuna. O!ra5un -"ijedi ovdje dva
pu$a4 za K 6 i S ?.
m S ;;4 S drugi

B 6YY <YY ?YY JYY 2YYY 26YY Suma

*. <<64? ?<G4J ??24K K6K46 K<24K 2.YGY4J <.?K<4;

R. <=Y4? ?6;4K G2=4J G6Y4= J;J4J 2.Y6G4Y <.;G?4?
Suma JK;46 2.6G24G 2.;GG4G 2.?=<4K 2.GJY4G 6.YKG4J K.YGY4J
> R3
*. <GG; 2YY<? KJY= 2J<66 2KJKK 6;.=K= J?=<Y
R. <;J= J?6Y 22.JK= 2;2<K 2=J2Y 66KY2 G?K?Y
Suma K;=J 2J??? 62GYY ;2=G2 ;=.GYK <?<K? 2?;=YY
m K 224 S ?.

B 6YY <YY ?YY JYY 2YYY 26YY Suma

*. <664J ?<?4G ??24K J<J4< KY24; 2.Y<K42 <.=;Y46

R. <==46 ?6Y.< ?JJ4J ?K2.6 J264Y KG?4Y <.6<;4?
Suma JGJ4Y 2.6?G42 2.;=Y4G 2.=;K4? 2.G2;4; 6.Y6=42 J.GG;4J
An%e$a o rezu"$a$ima ovih reda%a4 a e%-pozicijom vrijedno-$i iz odreBenog raz"oga4
jednom za -vagda mo/e i-pa-$i po+$ivanja4 +$o -e mo/e vidje$i ne -amo izmeBu
redova i-$og proma$ra5a4 a"i i dva raz"i5i$a proma$ra5a na A!erein-$immend-$en
$ranzicije4 odno-no pove,anja izno-a pogre+%e - uda"jeno-$i4 a"i puno -porije nego u
i-$om omjeru4 i dva reda po%aza$i ovdje izo-$av"jena pri"i5no jednog"a-ni u ovim
op,im rezu"$a$ima - druge. 0eBu$im4 %ao +$o je navedeno4 mo/e pred-$av"ja$i -ume
pogre+a%a +$o rezu"$an$ama od dva dije"a4 od %ojih je jedna %on-$an$a na raz"i5i$im
uda"jeno-$ima i pod imenom Vo"%mann je %on-$an$i V ,e !i$i upu,en4 no4 - druge
-$rane uda"jeno-$ je proporciona"na4 a pod imenom 8e!erov-%ih varija!"a za jedinicu
uda"jeno-$i - ( ,e !i$i upu,eni4 na%on 5ega ( 5a% i -a uda"jeno-$i B $re!a pomno/i$i -
i-$im razmjerni vrijedno-$i za -va%u uda"jeno-$ (B da$i.
Sa-$av 5i-$e pogre+%e -um za !i"o %oje uda"jeno-$i od dvije
%omponen$e V i (B je da ne pred-$av"jaju prema $eoriji4 %a%o %om!inira$i u5in%e
izvora pogre+a%a jedno-$avnim dodavanjem dvije %omponen$e4 odno-no ne mo/e
-$avi$i
S V N (B
a"i z!roj %vadra$a dviju %omponen$i $rg -$avi$i i-$o $a%o da jedan ima
> 3
6
9 V
6
T > (B 3
6
da%"e
.
Od $rga pogre+a%a -vemu4 di > 3
6
u -%"adu - $eorijom pogre+%e
jednog priori u$vrdi$i odno- prema z!roju %vadra$a >
6
ima34 $a%o da mo/e$e
zamijeni$i -ume %vadra$a u pre$hodnim jednad/!ama umje-$o %vadra$a izno-a
pogre+%e. Fizio"o+%a in$ere- da -am do+ao do"je4 a"i -e o5e%uje da ,e -e gradi$i na
!iv+em &ormi4 +$o ja imam4 da%"e4 prvo po-$avi$i -"jede,e o-novu $oga.
U -$vari -e "a%o mo/e $eore$-%i po%aza$i i do%aza$i i-%u-$vo da %ada -e dvije
neovi-ne jedna o drugoj izvora pogre+a%a -u dani4 od %ojih jedan za pogre+%e
z!roj ', druga gre+%a z!roj% !i generiran iz njihovog -u-re$a nije pogre+%a
z!roj T % mogu -e pojavi$i4 a"i -amo ma"a pogre+%a izno-4 jer je pro-je5na %ao 5e-$o
gre+%e -upro$nog predzna%a nego u i-$om zna%u iz o!a raz"oga zadovo"ji$i4 a"i -amo
po$onja da$i rezu"$an$a pogre+%u jedna% njihovom z!roju4 jedna% njihovom !iv+em
jednom $a%vom raz"i%omC Teorija pogre+a%a4 a"i po%azuje da je z!roj %vadra$a
%omponen$i norma"no >di i-%"ju5ivo za !e-%ona5nim !rojem -"i5nim o%o"no-$ima
do!iva pogre+%e3 jedna%a z!roju do!ivenih %vadra$a4 $a%o da je z!roj %vadra$a
jedno-$avnih gre+a%a izno-a o!i5no $rgovima rezu"$ira"o pogre+%e z!roj je jedna%4 a
po$vrda $e rezu"$a$ na $eorije iz i-%u-$va da je "a%o na,i4 a%o va- dvoje pogre+%a
neovi-ne jedna o drugoj u -a-$avu ne%a%o -$e%ao redovima pogre+%ama +$o
%omponen$i od -$rane a"ge!ar-%ih O-im +$o je rezu"$ira"o pogre+%e4 +$o daje
e%viva"en$ za -a-$ana% u-pjeh -va%i drugi neovi-ni izvori pogre+%e do!iva. U -$vari4
ja -am uvjeren da -am -e!i na $aj na5in - %ojim -e po$vrBuje $eore$-%u i-hod %a%o u
pog"edu pogre+%e z!roj %vadra$a +$o %vadra$u pogre+%e z!roja vi+e-$ru%ih uzora%a i
drugdje ,e pru/i$i re"evan$ne do%umen$e.
U$o"i%o !i -e -ada $re!a"a po-$oja$i neovi-no o uda"jeno-$i i ovi-na o uda"jeno-$i u
odreBenom -mi-"u neu-pjeha za o5i4 a na$rag ,e mora$i prona,i ovi-ne %omponen$e
ap"i%aciju4 a iznad jednad/!e -u -e opravdano njega. #i"o zah$jev $a%vih pogre+a%a
!io uvjer"jiviji4 odredi$ ,e -e od proma$ranja -e!e4 pod uvje$om da -e u -"u5aju
uvjer"jivo-$i $a%ve vrijedno-$i V, (moraju -e izra5una$i iz 5injenice da -e primjed!e
mogu -e ope$ pred-$av"jeni pomo,u gornjih &ormu"a una$rag.
:a $a%av o!ra5un V 4 ( !oga$i iz o5i$ovanja na dvije raz"i5i$e uda"jeno-$i. Recimo u
-eriji IV4 izno-e pogre+%ama za B S JYY i B S 2<YY4 2=<24= i 66G=4G re-pe%$iv -$rane
-mo -a/e$i *. i R.4 pa moramo -$avi$i
V
6
T JYY
6
(
6
S 2=<24=
6
V
6
T 2<YY
6
(
6
S 66G=4G
6
$o -u V 6 i ( 6 $a%o "a%o na,i po dva jednad/!e -igurno pozna$o4 prema %ojoj
8urze"au-ziehung V i ( -u jo+.
To po+$ovanje -u po%u-i - vi+e od dvije uda"jeno-$i %a%o !i -e u$vrdi"o nared!u4
mo/e$e V i ( izra5una$e iz ne%o"i%o $a%vih %om!inacija4 gdje je onda uvje$
dopu+$eno-$i i prije una$rag izra5un izno-a Pogre+%u V i ( mora -e opravda$i
5injenicom da -u vrijedno-$i V , (, %oji -e do!iva iz raz"i5i$ih %om!inacija4 dovo"jno
!"izu u$a%micu na od-$upanja %oja o-$aju pi-a$i o neravnopravnim ne-re,a
proma$ranja. Pomo,u ne%o"i%o cr$anje $a%o odreBenim vrijedno-$ima onda
mo/e$e V i ( preciznije odredi$i.
Ova me$oda je -amo ima nedo-$a$a% da je iz!or izmeBu proma$ranih vrijedno-$i4
%oje /e"i$e %om!inira$i dva je proizvo"jan4 a mo/e !i$i !i"o %oja %om!inacija na5in
prona,i ma"o druga5iji De&ini$ivno zna5iC Ia%o4 a%o -u primjed!e dovo"jno precizan
da -e -$varno -$anje4 raz"i%e u i-hodu De&ini$ivno na-$av%u -u $o"i%o ma"i da je
vrijedno-$ mo/e !i$i jedna%o do!ar %ao i druge -$rane. U meBuvremenu4 u -va%om
-"u5aju o-$aje izra5un po me$odi najmanjih %vadra$a je po/e"jno4 +$o i-%"ju5uje -ve
ar!i$rarno-$i4 a mo/e$e na,i naj$o5niji mogu,i rezu"$a$4 -ve ono +$o proiz"azi iz
proma$ranja -erije. Re%"a mi je na%on +$o -u zajedno izno-i za *. i R. !ez -manjenja
na jedna%o metara i dao i-$i vizua"ni uda"jeno-$4 %oja -amo -"ijedi u na-$av%u4 odmah
na%on rezu"$a$a
=23
4 vjeroja$no pogre+%a odreBivanja - pri5vr+,en4 a za grupiranje
*. i R. va"jan4 odno-no dvo-$ru%o ve,a od nad $a!"icama proma$ranja.
=23
I-$o je primijenjeno $a%o da -u jednad/!e u o!"i%u V
6
T B
6
(
6
S
> 3
6
-u prepozna"i4 +$o je izravno "inearno4 a%o je V
6
4 (
6
-u $ra/i"i %ao
nepoznanica. Iz $a%o do!ivene vrijedno-$i V
6
, (
6
-e $ada V, (do!iven
8urze"au-ziehung. Vjeroja$na pogre+%a V, ( -u u -%"adu - od-$upanjem
izra5unava podudarnu > 3
6
za V
6
i (
6
-e o!ra5unava4 a prema na5e"ima
procjene pogre+%e dije"jenjem re-pe%$iv - 2V, 6 ( od od V, ( je -manjen.

Vrijednos,i V i W %a nes)anjeno) o-re.ka)a i%nosa3 re)a
Eednad4a V
7
F D
7
W
7
9 C 0
7
.
Serija m Vid. V (
IV. Vo"%m. ;Y < ;;; 0i"". KG<4;? e ;<.;< 24=YYJ e Y4Y6?6J
V. Vo"%m. >Ver$.3 K? 6 ;;; 9 2;KJ46Y e <K.;= <46<22 e Y4Y2;;6
VI. Appe" <J < ;GY 9 22?K4KY e ;;4G? 242?Y; e Y42YYYJ
VII. Appe" ;; < ;YY 9 2YYJ4?Y e
2624KG
24=??J e Y4Y=2=G?
a%o !i -e od"u5i"o ho,e "i -e na%on $oga po$vrBuje na+a pre$po-$av%a Vo"%mann
%on-$an$a i varija!"i u 8e!erov-%ih -mi-"u navedeno4 mi prije -vega mo/e o!ra$i$i
pozorno-$ na vjeroja$nom pogre+%e njihove od"u5no-$i4 +$o je op,eni$o razmjerna
vrijedno-$i V, ( je vr"o ni-%a Sho@. Drugo4 mo/emo u -%"adu - vrijedno-$ima V, ( za
razne u pre$hodnoj $a!"ici B'spo%u+aj $a!"ice odgovaraju,e vrijedno-$i
> 3
6
i"i izra5una$i !iv+i prema jednad/!i V R T B R E R S > 3 R4 po$onji -u
jednad/!a , a mo/e u-poredi$i rezu"$a$ izra5una i proma$ranja4 gdje vr"o
zadovo"javaju,i dogovor po%azuje. Dajem &o"gend- -a-$av"ja za
> 3
6
4 u %ojoj -am4 radi %ra$%o,e vod-$va od uda"jeno-$i pro,i
%roz ono +$o -e mo/e -upp"ier$ zagrade vrijedno-$i iz $a!"ica proma$ranja -
i-%"ju5enjem.
Go)i(a"ija ro)a,rana i na vrijednos,i)a V i W
o4ra&+nava + re,#odni) vrijednos,i)a ,a4(i"e C 0
7
.
IV V VI VII
o!-. !er. o!-. !er. o!-. !er. o!-. !er.
2;22GYY 2;YKGJY JJJ66YY J<;YYYY 2<YJYYY 2<66<<< GKGJ6Y 262YKGY
2?KG?YY 2G?Y6GY 2;YJGYYY 2;<??YYY 2<YKYYY 2<JKG=Y 2?2G;YY 2;K66JY
6;G?;YY 6;KYKJY 6Y2;GYYY 2KK<YYYY 2GGK?YY 2=J;KJY 2JKJ2YY 2J?226Y
;2=GGYY ;6Y2JJY 6GY6;YYY 6GJ==YYY 2<J?KYY 2GY=2;Y 6G;JGYY 6=2G=YY
<<KGJYY <2K6KJY ;GG<<YYY ;G6YJYYY 6YK2=YY 2J=;6YY ;2GYKYY ;;?2<YY
=2GJJYY =;?<6JY 2K6?JYY 6Y6J6YY <<YYGYY <;K6KYY
66;;KYY 66;Y22Y
Sporazum izmeBu o!ra5una i proma$ranje je vr"o zadovo"javaju,e4 - izuze$%om
ne%o"i%o o!"i/njem vrijedno-$i ne+$o -erije VII. I na%on $oga -e mo/e re,i da je
8e!erov za%on je po$vrBeno u podru5jima razmjerno najmanjih uda"jeno-$i4 -amo da
je predme$ %omp"i%acija %oje -mo prvo mora rije+i$i da ga vidim.
To je %ao da mi je od in$ere-a za o!av"janje izra5un zapa/anja 5a% u ne%im
modi&iciranim na5ine %oji ne dovode do !i$no raz"i5i$ih vrijedno-$i od emi-iji pro+"e4
a"i -amo na $aj na5in mo/e po-"u/i$i4 %ao +$o je mogu,i iz!or izmeBu $ih raz"i5i$ih
me$oda izra5una nema zna5ajne raz"i%e opravdana u rezu"$a$ima. Ove raz"i5i$e
me$ode izra5una -u primijenjene u -eriji IV.
23 Umje-$o izra5una %om!inaciji %ao gore *. i R. -am %a%o -u odvojeni4 u-pu$
re5eno4 izra5unava -e prema i-$om o!ra-cuC Primio -am
V (

*in%ovi Y4G=<Y <;?4J6
=YY46; Y4JYY= za%on
9999999999999
K;G4Y= "4 ==<=
63 0o/da -$e upravo o-novi pri-$up jednad/!e
uvjer"jiv za o!ra5un po me$odi najmanjih %vadra$a4 %ao navedenim pre$po-$av%ama
napravio4 jer ne > 3
6
4 a"i je izravno proma$ra$i. A"i $ime jednad/!a gu!i
"inearnom o!ra-cu4 a mora -e ra5una$i - %ore%cijama4 %oje4 %ao -$ru5nja% ,e "a%o
prona,i dovodi do ve"i%e pro-$rano-$i. U meBuvremenu4 -am o!avio pogo$ovo za
-erije IV ovaj za%on za *. i R.4 %oji je dao
V(
*. <<242 Y4G=2G
R. =Y64Y Y4GKGY
9999999999999
K<?42 24=<JG
Ove vrijedno-$i -e raz"i%uju -amo vr"o !i$no od onih u 234 a $o ne !i !i"o vrijedno
$ruda -$avi$i na vi+e $e/a% na5in.
;3 Umje-$o %vadra$u pogre+%e -vo$e > 3
6
imam z!roj %vadra$a >
6
3
izra5una$i %on-$an$e V 4 ( prema jednad/!i V'c N B'c ( '
6
K >
6
3 %ao
!aza. Ta%o -am do!io za *. i po-e!no
V ' R E R

*. ?YJ< Y.Y2;=K2
Y.Y2?6;< R.G<6K
99999999999
2;.=2; Y4Y6KJ6=
Sada prema $eoriji pogre+a%a > 6 3 - > 3 R -$rane jednad/!e
povezani gdje *udo"&H-che !roja4 %oji procjenjivanja vrijedno-$i od
pre$hodnog V i ( reci%"ira.
Ta%oBer za -erije VI i VII Po-e!no je $o izjavio na%on +$o je prvi %ori-$i >manje od
23 pri-$upi za *. i R .. Imam za VI
V(
* . =YG4JJ Y4?K2??
R. ?YK4<G Y4<2?22
99999999999
2.22G4;= 242YGGG
za VII
V(
* . =2=4?? Y4J22G=
R. <<G4<J Y4G=?Y=
99999999999
K?;42< 24=?GJY
Ta!"ice vrijedno-$i V, (, %oje -mo da"i gore4 i-$o je za izno-e pogre+a%a4 %oje -u
do!ivene pri -va%om !roju pogre+a%a u -pecie4 a ovime propor$io9Ea" $ih
izno-a. 0eBu$im4 !udu,i da raz"i5i$e redovima raz"i5i$ !roj pogre+a%a za -va%u
da"jinu $emu4 %oja je po proizvod m je dao i-$i -$o"4 pa mora vrijedno-$i raz"i5i$ih
redova !i$i u-porediva - drugima4 - njihovim !rojem pogre+a%a4 re-pe%$iv 26Y4 2K64
2K6. 2;6 podije"jeno4 daju vrijedno-$i V 4 ( zamijenjen %ao +$o ne u pro-je%u za
jednu proma$ranja. S"jede,a je uze$i u o!zir da je od druga5ija mdogodio u
opa/anjima4 z!og %ona5no-$i od m ni$i %ore%cije pomno/i -a pridaje je da
po-$oji vr"o ma"o u-pu$C Ea %raju va"ja napomenu$i da je ra-pon vizije iz %oje -u
za5e$a uda"jeno-$i4 nije !io -vugdje i-$i4 %oji -e $eme"ji na vrijedno-$i4 ia%o ( mo/da
ne,e ima$i u5in%a a%o -u ve,e uda"jeno-$i manje pojav"juju uda"jeno-$i a"i uvije% i-$i
omjer pogre+%a ( ,e u5ini$i4 nego Pogre+%a V moraju -udje"ova$i4 +$o je jedna%o za
-ve uda"jeno-$i ap-o"u$na ve"i5ina gre+%e !i"e u-poredive u oporav"ja od raznih
vizua"nih uda"jeno-$i4 moraju -e -ve-$i na i-$om vizua"nom uda"jeno-$i recipro5nim
uvje$ima -va%og odr/anog vidC a"i -a -va%im4 mjereno u odno-u na ro/nici da
uzro%uje o%a uda"jeno-$i G mi"ijuna. od uda"jeno-$i od ra-%ri/ja $o5%e "inije -mjeru
ro/nice4 $a%o da !i -e $a%vo. primjer za vizua"ni ra-ponu ;;; 0i"". je u -eriji IV. ;<Y
mi"ijuna. $ije%om redu%cije je i$d
=63
U-p D$o -e $i5e S. 62? F. Ina5ica S. 22Y &. ;;K.
Uzimaju,i ova $ri -manjenja i"i re-pe%$iv i-prav%e prije -manjenjem -ve vrijedno-$i
na -"u5aj jednog proma$ranja %ao -red-$vo za !e-%ona5no mnogo opa/anja na ;;; T G
0i"".8ei$e4 do!ivamo umje-$o vrijedno-$i iz gornje $a!"ice -"jede,em.
Israv(jena i s)anjene vrijednos,i V i W %a -re.ke na 8;H )i(ij+na. *4s,. sje"i.,a
(inije vida.

Serija. V (
IV. Vo"%m. J462Y
Y4Y26?= S
V. Vo"%m. >Ver$.3 G.;2K
Y4Y666Y S
VI. Appe" =4=;;2 Y4YY?YJ
S
VII. Appe" J4=<G?
Y4Y22G6 S
Vrijedno-$i u ovoj $a!"ici po%azuju mnoga zanim"jiva i ne%e
upad"jive. Vrijedno-$ od Vo"%mann -erije IV - mi%rome$ar-%im horizon$a"ne
uda"jeno-$i nije vr"o ja%a od-$upanje od do!ivene nepo-redno prije von Vo"%mann na
mnogo ve,e uda"jeno-$i vrijedno-$i -erije II4 %oja nije ni+$a drugo nego
vrijedno-$ ( proiz"azi iz -erije gdje %omp"i%acija - V ne-$aje.Raz"i%a %oja po-$oji
izmeBu dviju vrijedno-$i jo+ uvije% mo/e vr"o do!ro !i$i napi-ana na iznimno
raz"i5i$im e%-perimen$a"nim uvje$ima.
Pro$iv po-$oji izmeBu mi%rome$ar-%im -erije IV - horizon$a"nim uda"jeno-$ima
>izmeBu ver$i%a"nim ni$ima3 i ra-pon mi%rome$ar-%im V - o%omi$im uda"jeno-$ima od
ogromna raz"i%a u vrijedno-$ima >izmeBu horizon$a"ne $eme3 (, nije ja%o "aga$i Ipa%4
%a%o je u $o vrijeme4 o-im od -$rane ( na ver$i%a"na uda"jeno-$i go$ovo %ao ve"i%i
ope$ %ao u vodoravniC Da%"e4 procjena na !iv+eg mnogo manje $o5na4 a %oja je 5a% i
izravno percipira u $e-$ovima. Ta%oBer4 ovdje nije pri%azano4 -$a"ne pogre+%e -u !i"e
mnogo ve,e od horizon$a"na - o%omi$im uda"jeno-$ima. U Appe"H-chen
vrijedno-$i ( u dva #eo!ach$ung-reihenVI i VII za horizon$a"ne uda"jeno-$i raz"i%uju
$a%o +iro%o jedna od druge od $e vrijedno-$i %ada VI je $o"i%o ma"i da po!uBuje
-umnju. U opa/anja -ame4 a"i ne po-$oji ni+$a +$o odreBuje opravdanu -umnju i"i
o!ja+njava raz"i%u. Vrijedno-$ u -eriji VII -ug"a-an vr"o !"i-%o - Vo"%mann
u$a%miceC !ez poznavanja Vo"%mann rezu"$a$ima o!ge@a"$e$ i doprinio je o$pri"i%e
u$a%micu. Po-e!an in$ere- $raje Vo"%mann %on-$an$an V u zah$jevu. O-im pone+$o
raz"i5i$om Appe"H-chen -erije VI4 %oji -e $a%oBer -ma$ra$i ( ima ne+$o -umnjivo4
o-$a"a $ri vrijedno-$i g"a-ova V za dva -a-vim raz"i5i$a proma$ra5a4 za ver$i%a"ne i
horizon$a"ne uda"jeno-$i %ao !"i-%i -"a/u da -e mo/e pre$po-$avi$i da je !i"o ovdje
jedan u prirodi4 na -va%e razumne ap-o"u$ne %on-$an$e prijeC z!og raz"i%e od G4;2K i
J462Y izmeBu V u horizon$a"ne i ver$i%a"ne uda"jeno-$i ne ve,oj od one na%on ne-re,e
proma$ranja i razma$ranja %oje %omp"i%acija ve"i5ine V -a -$a"nim pogre+%e i ( u
-irovom pogre+a%a
=;3
A iz"u5ivanje $o5no i-$o $e+%o4 vjeroja$no -e mo/e -ma$ra$i
-"u5ajnim. Appe"H-che J.=<? vrijedno-$ -"a/e iznenaBuju,e - Vo"%mann J462Y. Idea"no
!i -e o-igura"a po-$ojano-$ ove ve"i5ine u raz"i5i$im pojedincima i"i na raz"i5i$im
uvje$ima proma$ranja ,e -igurno jo+ vi+e dup"iciranje i da"jnje pro+irenje
e%-perimena$a zah$ijevaju4 %ao po%"on za -ada.
=;3
-irova gre+%a -e -a-$oje od 5i-$ih varija!"i pogre+%ama i -$a"nu
pogre+%e %ao %omponen$e zajedno4 a V i ( -u ponovno %omponen$e 5i-$e
varija!"i -me$nje .

Pi$anje je4 +$o mo/e ima$i $u ve"i5inu za zna5enjem. Qe"im u o5e%ivanju !udu,e
v"a-$i$e prezen$acije4 +$o ,e !i$i Vo"%mann njegove i-$rage4 u%azuju na $o5%e g"edi+$a
ovdje u-%oro4 Vo"%mann priori po-$ojanje %ao -$a"na pred"o/io4 i %renuo je za
imenovanje -voje mnogo $ruda. Ler4 u -$vari4 !io je egzi-$encija njihove unaprijed
-umnja4 a%o je ve, o-$ao upi$an je "i ono +$o je prona+ao4 zapravo $o je upravo ono +$o
je pred"o/io.
A%o 8e!erov g"edi+$e i-pravno4 da je ve"i5ina uda"jeno-$i o !roju mre/nice
e"emena$a Procjenjuje -e da -u -hva$i"i izmeBu njih4 $a%o da cr$a i"i uda"jeno-$i na
mre/nici moraju g"eda$i i-$e ve"i5ine4 %ao i njihovim %rajevima o%renu$i jedni prema
drugima -"jede,e i"i najuda"jenije $o5%e dva -u-re$ mre/nice e"emen$e4 a manji "inija4
da%"e pojav"juje jedna%o ve"i%4 a +$o je ve,iC $a%o da na4 od -$rane -"jede,a jednad/!a
izra/ena4 -"u5ajeviC gdje -u %rugovi pred-$av"jaju o-je$i"ni mre/nicu %ao %ru/nim
imaginarnih e"emena$a4
%oja -hema je "a%o previdje$i4 da je u -%"adu i"i uda"jeno-$i4 a $o je o-je$no dva
promjer mre/nice e"emen$a ve,i i"i manji od drugog4 a"i mo/e zadr/a$i pod odreBenim
o%o"no-$ima za +$o ve"i%e pogre+%e4 u -"u5aju ve,ih "inije i"i uda"java da mnogi
mre/nice e"emen$e -hva$i$i -amo po -e!i4 meBu$im4 je zanemariv4 a"i ne $o"i%o -
mi%rome$ar-%im "inija i uda"jeno-$i. U e%-perimen$ima mi%rome$ar-%im po-$up%om
iz pro-je5ne gre+%e do njegovog vid"jiv pogre+%e $re!a ovi-i$i o izravnim procjenu
uda"jeno-$iC 4 Ovi-no o ve"i5ini pro-je5ne pogre+%e moraju ima$i odno- - promjerom
od mre/nice e"emena$aC Vo"%mann S$a"no !i $o mog"o zna5i$i pogre+%e pred-$av"jaju4
a na%on $oga za%"ju5a% o dimenzijama mre/nice e"emena$a dozvo"e4 a%o
meBuovi-no-$ izmeBu njih ,e !i$i pozna$.
I-pi$a$i pi$anje de$a"jnije "i $aj pro-je% pogre+%a mo/e za-$upa$i Vo"%mann
%on-$an$a4 je 23 u$vrdi$i odno- ve"i5ina4 %oji moraju ima$i -$ruja $e5e od navedenih
o%o"no-$i zna5e pogre+%u i promjera mre/nice e"emen$a !ioC 63 i-$ra/i$i je "i i-$a
-$varno mo/e !i$i $o5na i"i dovo"jno pri!"i/an %on-$an$a za raz"i5i$e norma"ne
uda"jeno-$i do %on-$an$a4 %ao +$o je V iden$i&icira$i4 pa je po%aza"a mogu4 ;3 da "i je
dovo"jna ve"i5ina ove %on-$an$e - o!zirom na $aj odno- -"a/e - ana$om-%i odreBene
dimenzije e"emena$a mre/nice.
Prva i druga pi$anja %oja -u u -e!i -$var $eorije vjeroja$no-$i4 $e na5e"o izra5una4
ia%o je vr"o do!ro po%azuju izvr+enje4 a"i -e previ+e $e+%o za i-%u-ne
ma$ema$i5ari
=<3
. 0eBu$im4 mo/e -e -upp"ieren -$rane Ver-uch-@eg4 %oji4 izvan
proizvodi uvje$e %oji -e odvijaju vorau--e$z"ich na umu4 i ono Vo"%mann je
preuzeo. Tre,e pi$anje pa$i od pro!"ema %oji -u po-"jednjih percipiranja mre/nice
e"emen$i jo+ ni-u pozna$i za va-. A"i idem na ovu cije"u $emu ovdje u !i"o %a%ve
da"jnje ra-prave %a%o -e ne mo/e prejudicira$i da"e%o v"a-$i$u poru%u Vo"%mann9a 5ija
je imovina je ova i-$raga. Pre$hodna $re!a"a !i$i dovo"jna da privu5e in$ere- %on-$an$a
u pi$anju.
=<3
O-im -vojim pre-udama ja ne o-"anjaju,i -e - $im u vezi o pre-udi pro&
0U!iu-.

U za%"ju5%u pre$hodne razmi+"janje o Vo"%mann %on-$an$u4 -amo izra5una mo/e -e
-pomenu$i4 pomo,u %ojih ve"i5ina proma$ranih u po%u-ima i-$a z!og onoga +$o ona
pred-$av"ja na -amoj mre/nici4 -manjenje4 +$o je naravno po$re!no a%o Qe"i$e "i
i-pi$a$i pi$anje njihova odno-a prema ve"i5ini mre/nice e"emena$a.
Ea%on $a!"ici >%"auzu"a. V3 Vo"%mann je %on-$an$na je na uda"jeno-$i g"edanja S
;<Y mi""im.4 To izra5unava - o!zirom na -jeci+$e "inije -mjeru4 di Y4YYJ62Y J462Y
mi""im.4 Pod uvje$om da je ureBaj u %ojem je izrazio -ve rezu"$a$e mi%rome$ar-%im
e%-perimena$a -u Y.YY2.YYY. je. . Vezano na uda"jeno-$i od -jeci+$u -mjera "inije
mre/nice4 u o%rug"im !rojevima do 2= mi"ijuna4 $a%o da -e pona+a ve"i5inu
%oja V pred-$av"ja na mre/nici na proma$ranje V %ao 2= @ ;<Y4 $o je-$4 %on-$an$na V u
naveden !roj pred-$av"jeni na ve"i5inu mre/nice S Y.YYY;?62 0i"". $a%o pod uvje$om
da "inearna ve"i5ina %oja ima imid/ g"edani uda"jeno-$i na mre/nici daje uda"jeno-$i
od mre/nice4 %oja je po granicama vanj-%og -$azi -jeci+$e pravca "inije povu5ene
zra%ama -e izmeBu njih. Ta%o o!i5ni &a%$ura.
Pi$anje je4 naravno4 9 opa-%a %oju -am zahva"an E( 8e!er4 9 !i"o -jeci+$e "inija
-mjera ovdje je od"u5uju,e. U principu4 mi mjerenje uda"jeno-$i pomo,u po%re$a
o5iju provode,i vizua"ni o- jedne grani5ne $o5%e u drugu4 a na%on $oga4 a ro$acija o%a
5ini -e da pre$po-$avi$i pre%o %oje zra5enja mora -e vodi$i ra5una o granicama
vanj-%e -$aze4 -$aza %oja -"i%a zauzima i-$i na mre/nici %a%o !i -e u$vrdi"o. Eo4 $o
je
==3
=.? *in. S 2<.66< 0i"". Una$rag od naji-$a%nu$ijih $o5%e ro/nice4 %oja ,e !i$i
G.GGJ mi"ijuna. Prije mre/nice4 uzro%uju,i pre$hodno izra5una$u ve"i5inu -manjio !i
-e o%o -amog po"a. I onda moraju donije$i od"u%u o ovom pi$anju - moje -$rane.
==3
Ea%on Vo"%mann u 8agnerovu rje5ni%. Ar$. Vidjev+i. S. 6;<.
Ee$%o !i mogao pomi-"i$i da je Vo"%mann %on-$an$u ,e ovi-i$i o da ,e pogre+%a u
procjeni $eren po5inio4 naravno4 ne mo/e ovi-i$i o ve"i5ini proma$ranog uda"jeno-$i4 a
$ime i da$i -$a"an na -ve pogre+%e uda"jeno-$i re-ur-a. A"i na+a V je $o"i%o preve"i%a za
izravno o5i$avanje mjernog vij%a je Y4Y2 i"i 2Y`2YYY 0i""C. V .4 a"i u pro-je%u o%o
J`2YYY %una na $o"i%o $oga ne mogu !i$i u za!"udi z!og procjene o pro-je%u
da"e%o . To nije -porno4 a"i %on-$an$no Vo"%mann je ma"o pove,a"a %roz ovaj izvor.
A%o -u doi-$a ug"avnom imaju &i%-ni organ-%i raz"og u o5i4 a za$im nam je po%azao
ovdje u podru5jima !oga$im o-je$a -vje$"a izuze$an ana"ogiji onoga +$o -mo prona+"i u
podru5jima in$enzivne4 pod uvje$om $a%oBer -amo da 8e!erov za%on u$o"i%o
po$vrBena %ada uzmemo na dodanu %roz in$erne organ-%ih raz"oga za vanj-%e
%on-$an$e promjenjivom radnje u -vezi.
Prije primjenom me$ode pro-je5ne pogre+%e4 ja -am u5inio ne%e e%-perimen$e
me$odom -amo primje$na raz"i%a po mjeri uda"jeno-$ - o%a4 +$o -am4 ia%o -u po
$o5niji i -iguran po $om me$odom zapravo za-$arje"i4 ovdje ,e -e -amo $ime dove-$i do
jer u pro$ivnom po-$oji O nije odreBena ovom me$odom.
Ea%on +$o -u ne%i pre"iminarni e%-perimen$i na o+$rini mojih o5iju mjeri %rug vije%
!io -am par. Duod. Farine4 jo+ jedan od 2 p"u-
2
`
<Y
in5a dane4 a %rug $o"i%o z!unjen
da ni-am zna"a +$o je da"je pi$ao. Pa -am $ra/io pomo,u go"im mjere o%a da o$%rijem
$%o je vi+e. Od"u5io -am u pravu -va%i pu$4 a"i $e% na%on du"jeg i-pi$ivanja za
druge. rugovi -u odr/ani ovdje jedni pored drugih u naj5i+,em vizua"ne uda"jeno-$i
od o%a4 $a%o da -u u-poredivi uda"jeno-$i do %ompa- poena !i"i -u horizon$a"no u
i-$i. Eo4 -a-vim i-$o $e+%o4 a"i de&ini$ivno i-pravna od"u%a %oju -am $a%oBer $a"o/i
na%on -pan zajedno - $om raz"i%om jednom udvo-$ru5io4 a drugi pu$a je
u5e$vero-$ru5io4 $a%o da je pro+"e je-eni !io je vije% %rug <.Y4 %oji je od o-$a"ih <.2
in5a.Ova ma"a -erija od $ri po%u-a je ponovio da me $ri pu$a - jedna%im u-pjehom4
dva pu$a u jednom danu4 jednom dnevno na njemu. I-$o $a%o4 on je napravio raz"i%u u
o-je,ajima ra-pona nema raz"i%e da "i -am !io na %ompa-4 u ve,oj i"i manjoj
uda"jeno-$i od o%a4 o-im +$o Accommoda$ion-grenzen o%a ni-u pre%ora5ena. La !ih
vjeroja$no jo+ uvije% ne+$o &inije od
2
`
<Y
-u uvije% pravi"no raz"i%ova$i. A"i -am
primije$io da a%o -e ne uzme granicu od -amo -hoppingu "i+ajeva ma"o vi-o%e4 jedan
u jedinici u %ojoj je4 meBu$im4 na !rojnim proma$ranjima $o5niji4 a"i dugo$rajan i
ne-iguran u ma"om E%-perimen$i na5inu pravo i %rivo -"u5ajevima. Raz"i%a je jo+
uvije% dovo"jno ma"i da a%o -am ga prepo"ovi"a4 odr/ana nema pouzdanije od"u%e4 a
za$im pu$ da"je po$re!an - mojim neo!razovanog o%a pozorno-$ !i$i o$%riven.
To je %o"i%o do!ro 8e!erov za%on $a%oBer je po$vrdio u podru5jima omjeru4 $a%o
da ,e$e mora$i nadogradi$i4 a"i je pi$anje +$o $o zapravo zna5i za po$vrde op-e/ne
-enzacija. U duhu 8e!era pog"edom na po-redovanje ve"i5ini op-e/nog o-je,aj !i$i
$eme"jno pi$anje /e"imo zna$i odgovore na va/no-$i 8e!era za%ona u ovom podru5ju4
%oji je4 a%o je raz"i%a u zem"jopi-nim uda"jeno-$ima pojavi$i jedna%a i"i jedna%o
zna5ajno %ada -e Re"a$ivno raz"i%ova$i "i%ove u na-$ajanju uda"jeno-$i u o-je$i"nim
%rugovima o%o i-$om izno-u4 i da "i4 u -%"adu - $im4 ve"i5ina po$icaj za in$enzivne
o-je,aje prema !roju a%$ivnih o-je$i"nih %rugovima u op-e/na mogao !i$i za-$up"jena
na na+im za%onom. A"i ovdje pro+ao -ve navedene $e-$ove na o%u nema o!ja+njenje4
%ao +$o -u oni dizajnirani prema prirodnom na5inu %ori+$enja na+ih o5iju -ve pod
u$jecajem %re$anja na o%u4 - manjim i ve,im uda"jeno-$ima ni-u u -%"adu - raz"i5i$im
!rojem o-je$i"nih %rugovima4 oni -u u %om!inaciji u -e!i -u u odno-u4 a"i o%o"no-$ da
je i-$a $o5%a najja-niji vizija je voBeno u ve,oj i"i manjoj uda"jeno-$i. Da %ada4 iz
-$o/erne $o5%e u mre/nici -manjuje4 -$ezanje di-$ri!ucije /ivaca ne !i ni ima$i izravnu
po$vrdu za%ona od -$rane na+ih e%-perimena$a mo/e -e o5e%iva$i a%o oni ni-u !i"i
izvezeni - po%re$om.
Ea%on $oga4 mog"o !i -e pre$po-$avi$i da je na+a po$vrda4 a na u po%re$u a%$ivni4
mi+i,a -mi-"u4 u mjeri u %ojoj $o poma/e prenije$i procjenu uda"jeno-$i4 %ao i !roj
o-je$i"nih %rugovima4 %oje -u upu,ene od -$rane procijenjenoj uda"jeno-$i je da -e
odno-e4 $e u $om -mi-"u 4 oni !i $re!a"i !i$i u mogu,no-$i da -$varno opravda$i uvje$no
oporavi"a za za%on ,e uvije% o-$a$i va/naC a"i u -va%om -"u5aju na $aj na5in o-$aje
nerije+eno iznad $eme"jno pi$anje4 a odno-i -e na mi+i,no o-je,aja pod"ije/e
$e+%o,ama4 %oje -e /e"im poza!avi$i u de$a"je za -ada.
To -ada pred-$av"ja -e!i pu$4 odgovor na $o pi$anje po%u+a$i na %o/i4 ana"ogija je
i-$a%nuo - "icem in-$i$ucija u odno-u na mi+"jenje op-e/nih %o"i5ina E( 8e!er4 %ao i
$amo gdje je nema veze - u$jecajem %re$anja ima . Samo da je ne$%o i nigdje -e ne
mo/e o5e%iva$i na ravnomjerniji /ivaca. 0eBu$im4 5ini"o %ori-no vidje$i %a%o $ra/i
u-pjehe u $om pog"edu na raz"i5i$im %o/e -$ranica4 a $u -u i demgemP1e po%u+aji -e!e
na 5e"u4 %oji je - $vrdu povr+inu 5ini naj!o"ji po"je proma$ranja pred-$avi$i z!og -voje
ve"i%e g"a$%e povr+ine Vo"%mann izvr+ena u -%"adu - po-$up%om iz pro-je5ne gre+%e
na prednjoj zg"o!a "ijevog -rednjeg pr-$a i -$ra/nji dio ru%e. Podudaranja rezu"$a$ $ih
e%-perimena$a4 meBu$im4 da je ne -amo o%virne proporciona"no-$ 5i-$e pogre+%e -
uda"jeno-$i odvija4 a"i op,eni$o oni zauzimaju puno -porije4 a ne na -ve izvan
odreBenih granica i"i u ve,im vremen-%im razmacima - uda"jeno-$i4 $a%o da -e ne je
razmi+"ja$i o 5injenici da -u4 +$o -e na+ao na mi%rome$ar-%im Augenma1ver-uchen
ana"ogijom %oja -e mo/e pred-$avi$i u -a-$avu proporciona"nih uda"jeno-$i i
uda"jeno-$i u odno-u na -$a"nom %omponen$e. D$o -u $i po%u-i4 a%o oni ne mogu $a%o
o+$ra - o!zirom na i-$ragu primijeni$i na+e pi$anje z!og nejedno"i%o-$ di-$ri!ucije
/ivaca4 a"i ne dopu-$i$e da najmanja vjeroja$no-$ po-$ojanja za%ona u ovoj o!"a-$i je
napu-$io %ada -e g"eda na $aj na5in.
U meBuvremenu -e jav"ja novo pi$anje4 a%o -$e -$varno mora$i $ra/i$i ga u
podru5jima in$enzivnih -enzacija na $aj na5inC +$o4 naravno4 po prvi pog"ed 5ini -e4
naravno4 a%o -e zah$ijeva ana"ognu va"jano-$ za%ona u podru5jima op-e/na %ao
in$enzivna -enzacija4 a%o -e na"azimo u po$onje na ovaj na5in. Eo4 ne $re!a
zanemari$i 5injenicu da -u uda"jeno-$i4 de&iniramo u o5i i na %o/i4 de&inirani -u -amo
u dane "ica i Ta-$&e"de4 a +irenje ovog podru5ja 5ime -e ni+$a ne pri%upi4 do% je
in$enzivna -vje$"o-$ po$icaj ne -amo granice %oje -u navedene u in$enzi$e$ odreBuje4
a"i nije po-$ojao prije in$enzi$e$ -$imu"acije proizvodi -amo ono +$o je -i$uacija
druga5ija. U pog"av"ju o -"jede,em dije"u4 gdje -am -e vra$i$i - ne%im %omen$arima na
op-e/ne -enzacija po-e!no4 vra$i$ ,u -e na ovom mje-$uC Te-$ -erija4 a"i na %ojima je
gore izre5ena nega$ivan rezu"$a$ po-"jedica4 ja ,u re,i u Wme$ode mjerenjaW.
:0 Dor,+ne s,as i )ora(.
0o/e$e pra$i$i 8e!era za%on jo+ uvije% u +irem podru5ju unu$ar. Fizi5%i ro!a mi
po-jedujemo > bogatstvo stas 34 nemaju vrijedno-$ i nema -mi-"a za na- %ao mr$ve
ma-e4 a"i -amo a%o po-$oji vanj-%i -red-$va4 izno- od vrijednih -enzacija > sre$a
moral 34 da !i u namaC u odno-u na %oje -e na%on $oga zauze$i mje-$o na
podra/aj. Ta"er -ada nije vid"jivo o-je,ao u $om pog"edu4 mnogo manje vrijedno-$i za
!oga$i nego -iroma+ni4 a a%o on 5ini pro-ja% jedan dan -re$an4 on ,e -e pove,a$i na
imovini mi"ijuna+ iz njega. To mo/e !i$i podreBena 8e!era za%onom. Do jedna%im
pove,anjem onoga +$o *ap"ace sre$e moral da$i pozive4 pove,anje za po$re!e sre$e
stas u omjerima $ih sre$e stas -u.
Ovo na5e"o je prvi -ugerirao u radu Danie" #ernou""i u
%omen$aru. Acad. znan. imp. Pe$ro Po"i$. TV u 2G;J4 %oji no-i na-"ovI W. Uzora%a
$heoriae novae de 0en-ura -or$i-W a-nije je od *ap"ace u -e%undi. Teorija
Ana".$i]ue od pro!a!i"i$f- -$r. 2JG <;6 reproducira$i i razvio -e u da"jnje za%"ju5%e4 a
-pominje -e u Poi--on -. Recherche- -ur "a pro!a!i"i$f -a -vojim za%"ju5cima i
prihva$io.
Izrazi -re,a -re,a -$a- i mora" -u po$re!ne ne #ernou""i4 a"i -amo
*ap"ace. #ernou""ijeva %a/e na%on +$o -u ne%i pre"iminarni razgovori WEempe
hra!ro-$ ne PredviBeno ae-$imandu- !iv+i PRETIO Rei4 -ed eN emo"umen$o4 ^uod
unu-]ui-]ue inde cape--i$ Pre$ium !iv+i ponovno IPSA ae-$ima$ur omni!u-]ue idem
e-$4 emo"umen$um !iv+i condi$ione per-onae I$a procu" du!io pauperi- 0agi- re&er$
"ucrum &acere 0i""e duca$orum .. ]uam divi$i-4 ETSI pre$ium u$ri]ue idem -je-$iC W i
da"je >p. 2GG3 WI$a Vero va"de pro!a!i"e e-$4 "ucru"um ]uodvi- -empre emo"umen$um
a&&erre -ummae !onorum reciprocae proporciona"ni.W Tada o-niva -$r. 2J24
di&erencija" &ormu"a i -$r. 2J6 "ogari$am-%u &ormu"u4 +$o mi podr/avamo op,e %a-nije
8e!era za%onu.
a/e *ap"ace >p 2JG.3I WEa -i$nica di-$inguer dan- "e E-pgre Tuen4 SA va"eur
re"a$ivna4 de SA va"eur a!-o"ueI Fe""e9ci e-$ indfpendan$e de- mo$ivi4 ]ui &on$ "e
df-irer4 au "ieu ]ue "a praizved!a croi$ avec (:: mo$ivi. Ea EE peu$ donner de reg"e
Genera"e pour ce$$e va"eur apprfcier re"a$ivnaC Fependan$ I" e-$ na$ure" de "a va"eur
odno-u -uppo-er dHune Somme innnimen$ -i$na4 en rai-on de SA va"eur a!-o"ue
izravna4 en rai-on de "a inverzni per-onne du !ien u%upnog in$fre--fe. En e&&e$4 i" e-$
c"air ]uHun peu de Franc $rg-9priN pour ce"ui ]ui en un grand nom!re po--ede4 e$ ]ue
"a manigre "a p"u- na$ure""e dHe-$imer SA va"eur re"a$ivne4 e-$ en rai-on de "a -uppo-er
inverznom de FE Eom!rea. W-$r. <;6I WDHaprg- FE Principe4 N f$an$ *a For$une -$a-
dHun individu4 iHaccroi--emen$ D74 ]uHe""e Recoi$4 produi$ h "Hindividu un !ien i ce$$e
mora"ne rfcipro]ue -re,eC IHaccroi--emen$ de SA -re,e mora" peu$ j$re donc
eNprimf par 4 % f$an$ une Fon-$an$e. Ain-i hr dfcignan$ par . "a -re,e mora"
corre-pondan$e h "a -re,e -$a- N4 na auri
. S % "og N T prijavi$e h4
h f$an$ une Fon-$an$e ar!i$raire4 ]ue "Hna df$erminera au 0o.en dHune va"eur de une
va"eur k corre-pondan$e donnfe de N. Sur Fe"a4 nou- o!-erveron-4 ]ue "Ho ne peu$
jamai- -uppo-er N e$ . ou nu"- nega$i&-4 dan- "Hordre na$ure" de- cho-e-C *H(omme
^ui au$omo!i" EE rien po--ede4 regarde -in po-$ojanje Fomme un !ien inora"4 ]ui
peu$ e$re %ompara$ivne h "HAvan$age ]ue Feci procurerai$ une -re,e -$a-4 ne I" e-$ !ien
di&&ici"e dHceden$u *a va"eur4 mai- ]ue "Hdana EE peu$ &i%-ne au9de--ou- de ce ]ui "ui
-erai$ rigoureu9-emen$ nfce--aire pour eNi-$erCau$omo!i" na Fon$oi$4 ]uHi" EE
con-en$irai$ $o5%e A une Somme recevoir modi]ue4 pode+avanje ]ue cen$i &rana%a4
avec "a uvje$ de rien h EE prf$endre4 "or-]uHi" ja aurai$ dfpen-fe. W
Contribuu a millorar la traducci
Poi--on %a/e -$r. G6I
WFomme "HAvan$age4 ]uHun
do!i$a% i-hodi$i ]ue"]uHun ovi-i$ de "Hf$a$ de SA -re,e4 na di-$inguf FET Avan$age
Text original
re"a$i&4 de "HE-pfrance ma$hfma$i]ue4 e$ "Hna nommf E-perance mora". *or-]uHi" e-$
une pe$i$e ]uan$i$f in&inimen$4 na prend -ina rappor$ h "a -re,e de "a per-onne ac$ue""e4
pour "a me-ure de "HE-pfrance mora"4 ]ui peu$ j$re dHai""eur- pozi$ivno nega$ivnu ou4
-e"on ]uHi" -Hagi$ dHune Pove,anje ou dHune -manjenje de ce$$e !i"o -re,e. Par "e ca"cu"
in$egra"4 en-ui$e de ce$$e me-ure na dfdui$ po-"jedica4 ]ui avec "e- rgg"e- -Haccorden$4
]ue "a raz!ori$o-$ Indi]ue -ur "a manigre4 ne chacun -i$nica diriger SES -pfcu"l$m on-.
W
=. &injeni"a ra-a.
10
O-je,aj4 o-je,aj je raz"i%a pove,ava op,eni$o - ve"i5inom uzro5nog po$icaj4 po$icaj
raz"i%e4 i 5ini -e da -e po prvi pog"ed4 naravno4 da je na mje-$u oda%"e4 na o-je,aj da
po5inje !i$i vid"jiv -enzacija raz"i%a4 - nu"a !odova na po$icaj po$icaj raz"i%a
podudaraju. Eo4 5injenica pro$urje5i $u pre$po-$av%uC $o je pri"i5no -"u5aju da je -va%i
po$icaj %ao po$icaj raz"i%e moraju do-$i,i odreBenu ve"i5inu %ona5nih prije
no$icea!i"i$. i-$e $e% po5inje4 odno-no prije nego +$o ga proizvodi o-je$no a&&izierende
na+e -vije-$i i"i -enzacija do%azuje primje$na raz"i%a u -enzaciju. S druge -$rane4
no$icea!i"i$. na po$icaj4 po$icaj raz"i%a -manjuje 5a% i vi+e4 %ada je do+ao na nu"u
vrijedno-$i. Eu"$a $o5%a o-je$a4 raz"i%a o-je,aj je da"e%o iznad onoga na uzro5no
po$icaj4 po$icaj raz"i%a4 +$o je 5injenica %oja ,e odmah !i$i o$%riven !"i/e.
23
U -mi-"u p G.J6 &&. revizija S. 2GG92JY. . P-.ch 0a1prinzipien4 S. 2K? && O
pragu -mje-u >vidi -$r ;;Y &.3I .. D$o -e $i5e S. 2Y= F4 preraBeno S. 2GK&. P-.ch.
0a1prinzipien4 S. 6Y< &.

To5%a u %ojoj no$icea!i"i$. od podra/aja i"i podra/aja raz"i%a po5inje i ne-$aje4
u%ra$%o ,emo -pomenu$i prag4 %oji izraz jedna%o do!ro na o-je,aj i raz"i%u -enzacija
na granicama no$icea!i"i$.4 %ao po$icaj i"i po$icaj raz"i%e4 i"i po$icaj novac4 %oji
Sen-a$ion donije$i i"i raz"i%a o-je,aj po $om pi$anju mogu -e do!i$i4 $a%o da mi -amo
mo/emo govori$i o!a pragu -enzacije i"i je -enzaciju raz"i%e4 +$o je prag podra/aja i"i
podra/aj raz"i%a i"i po$icaj omjer4 %ra$%o prag4 prag je raz"i%a4 omjer pragu
podra/aja. #udu,i da za navedene ve"i5ine dva podra/aje iz raz"i%a je njihov odno- i
o!rnu$o -"ijedi -amo po -e!i4 $o je dovo"jno da -e odno-i na jednu od dvije po-"jednje
-pomenu$e pragove.
Po+$ovanje4 op-e/ne %o"i5ine i raz"i%e $a%ve odreBene vrijedno-$i $re!a uze$i -
%o/om i"i o5ima %ao produ/e$a% i"i raz"i%a e%-panzije4 mi -mo u mogu,no-$i prenije$i
%oncep$ praga na njemu4 i do% po+$ujemo na in$enzivne o-je,aje prag -pomenu$i
in$enzivan4 povezana - ve"i%im -enzacije %oji poziva op-e/na.
U mjeri u %ojoj je %ona5no iz -enzacije4 drugih4 vi+e op,ih i vi+e -vije-$i &enomena4
npr. #. Ovi-no o -na i jave4 -vije-$ pojedinih mi-"i4 pozorno-$ u odreBenom -mjeru
ima$i cije"i -vije-$i 5ovje%a $o5%u ne-$ajanja i na-$an%a4 mi ,emo %ori-$i$i pojam i
izraz prag mo/e genera"izira$i za njih. U $im -"u5ajevima nema prag vanj-%i podra/aj
du"je po-$oji4 uvje$no4 na nadmor-%oj vi-ini od -vije-$i do praga i"i %ojima
odgovarajuC a"i -e mo/e po-$avi$i pi$anje imamo "i ne u %ori-$ prihva,anja grani5nu
vrijedno-$ $eme"jne p-iho9&izi5%og %re$anja4 $e je "i prag4 prag raz"i%a4 prag omjer4
-amo u%o"i%o -e -a-$oji u o-je,ajima4 %ao +$o -e mo/e preve-$i na $a%vo pi$anje4 ,e -e
ra-prav"ja$i na u"azu u unu$arnje p-.choph.-ic-. :a -ada4 meBu$im4 $o ,e !i$i -amo
ra-prava o 5i-$o empirij-%im odno-ima4 +$o mo/e !i$i navedeno izravno4 i ia%o ,u
po%aza$i ne%e +ire javno-$i na 5injenicu praga i praga raz"i%e u ovom pog"av"ju i
o!ja-ni$i pre$ra/ivanje4 dije"om %a%o !i razgovara"i o po-"jedicama i ap"i%acije4 %oji
no-i po-$ojanje praga u podru5jima -$ru5no-$iC u na-$av%u4 a"i odgovori$i na po-e!ne
odred!e %oje -e odno-e na pragovima.
(0 in,en%ivna ra-.
0 ra-.
U podru5jima in$enzivne -enzacije -vje$"o-$i4 izravan do%az da -amo odreBeni
in$enzi$e$ podra/aja -vje$"a po$re!nog da -e pro!udi o-je,aj4 da po-$oji prag za
percepciju -vje$"a na %ona5nih vrijedno-$i po$icaja -vje$"a4 ne mo/e izve-$i jer o%a4
%ao +$o je o!ja+njeno ne%o"i%o pu$a 4 %oju in$erna uz!ude je uvije% iznad praga4
u%"ju5uju,i !i"o vanj-%og -vje$"a po$icaja je -amo !e-povra$nih -red-$ava. Oinjenice4
%oje podu5avaju da je $o Gran$ zah$ijeva odreBenu -nagu da -e primije$i"i -u4 umje-$o
u da"jnjem dije"u praga raz"i%e.
U odno-u na izmjene4 a"i +$o mi nazivamo !oje4 mo/e -e &ormu"ira$i -"jede,e uvje$e
za vid"jivo-$4 23 da re&rangi!i"i$. i ovime vi!racija !roj pope$i na odreBenu granicuC 63
da je in$enzi$e$ i"i amp"i$uda o-ci"acija o%o pope$i odreBenu granicuC ;3 da je !oja !i u
dovo"jnoj mjeri4 %oja mora !i$i ve,a4 ovi-no o -ei$"ichere dije"ovima mre/nice
je-en-%ih !ojaC <3 da je pomije+ana - ne previ+e !ije"o.
Ono prvo je u pi$anju4 $a%o da znamo da ne !oje -e mogu vidje$i izvan granica
crvenom dije"u -pe%$ra4 odno-no da !i !i"o vid"jivoC Eo4 !ez o!zira $op"ine &enomeni
po-$ojanje radijacije iznad ove granice do%aza$i. Sada4 crvene zra%e imaju naj-porije
vi!racije4 a 5ini -e nemogu,no-$ da vidim u"$ra9crvene zra%e4 $re!a !i$i napi-an na
!i"o +$o drugo o-im da -u njihove vi!racije -u pre-pore. S druge -$rane ima$e $zv.
U"$ra"ju!i5a-$ih zra%a %oje ni-u vid"jive u uo!i5ajenim mjerama u primjeni
-$andardnih prizmi4 a ne%ad za$vorena -voje po-$ojanje -amo od -vojih %emij-%ih
u5ina%a4 ovih dana mog"i u5ini$i vid"jivim primjerena %azna od -$rane ovo -amo je
po$re!no dove-$i ih u dovo"jno 5vr-$a da no-e4 dono-e,i u i-$o vrijeme daje do%az o
drugom -$anju.
U -$vari4 u"$ra"ju!i5a-$i dio prizme -pe%$ra uz %ori+$enje gor-%og %ri-$a"a prizme4
%ojoj je !oja zra%e u pi$anju omogu,i$i !oga$ijim pro"az %ao -$a%"ene prizme4 jo+
uvije% -e vide4 gdje -e uz upo$re!u -$a%"ene prizme ni+$a da ih vidim4 pogo$ovo a%o
mu je iz izo"irana pomo,u %varcne prizme -pe%$ra dizajnirao za-"on - %o"one i g"eda$i
%roz $e"e-%op od -$a%"ene "e,e - projicira drugu -$a%"enu prizmu. Do%az4 a"i da je
od"a-%om 5a% i %roz -$a%"ene prizme na "ju!i5a-$ih zra%a4 i vi+e -e ne priznaju -amo
z!og ni-%og in$enzi$e$a4 je da ih mo/e$e vidje$i u generira -$a%"ene prizme -pe%$ra ni$i
o$%rio S$o%e- &"uore-cencije.
Dodirivanje Tre,e4 %ao +$o je navedeno E( 8e!er
63
da ne vide ze"enu povr+inu
%ao ze"eni %roz vr"o uza% jaz4 a on je za%"ju5io da je o!ojena povr+ina mora ima$i
odreBene mjere4 %a%o !i njihove -peci&i5ne !oje dojam. 0eBu$im4 mo/e -e napravi$i4
a navode,i da jo+ uvije% mo/e$e vidje$i ne%e !oje ne%e &i%-ne zvijezdeC a"i !oja je
vr"o ma"o i-$a%nu$i4 a $re!a uze$i u o!zir da je -"i%a zvijezde4 %ao uo-$a"om $a%oBer
jaz4 uvije% ne+$o +iri zra5enjem4 $a%o da -e ne mo/e -ma$ra$i vr"o odreBene $o5%e.
63
0u""er "u%.4 2J<K -$r. 6GK.

De$a"jne i oprezni e%-perimen$i na $u $emu - o!zirom na pona+anje !o5nim
dije"ovima mre/nice4 Au!er$ ;3 -u -a-$av"jeni4 po-e!ne rezu"$a$e4 a"i vjeroja$no ne u
ovom op,em reprezen$acije mogu !i$i -mje+$eni.
;3
Gra&e Arch. /. Oph$ha"mo". *i". ;J &&.

D$o -e $i5e 5e$vr$e4 $a%o da je uvije% mogu,e razrijedi$i $e%u,inu u !oji do -ada4 i"i
-e mije+a$i u $%aninu !oje - $o"i%o !ije"e da !oja o5iju je neprimje$no. Ovaj -"u5aj -e
podro!nije razgovara$i u !udu,no-$i u pog"av"ju o mije+anja &enomene.
S o!zirom na in$enzi$e$ zvu%a4 5injenica pragu je ma"o %on-$a$ier!ar.
ad -ondiranje $ije"o -ve vi+e i vi+e u go-$ima4 $a%o da na %raju ni$%o vi+e -mo ga
5u$i4 !ez o!zira na zvu5ni va"ovi udaraju,i na+e u+i4 a"i ni-u po-$a"i
nu"u. Apro%-imacija -ondiranje $ije"a ima -amo u-pjeh4 dojam je neprimje$na z!og
-voje -"a!o-$i4 a"i ne i z!og njegove od-u$no-$i zna5ajno !i po poja5anje.
Da%"e4 mi vi+e ne -"u+a$i da"e%oj zvono. Eo4 a%o je 2YY zvona4 od %ojih -e nijedna
ne 5ujemo4 zvoni zajedno u i-$oj uda"jeno-$i4 $a%o da ,e ih 5u$i. Da%"e4 ia%o je -va%i
pojedinac zvono u ovoj uda"jeno-$i moraju da$i -voj doprino- ra-pravi4 -amo nije
dovo"jno -amo po -e!i proizve-$i primje$na zvu%a -enzaciju.
Fa$erpi""ar u +umi ne pre-$aje ga je-$i4 a"i %ad je op,i her!ivor. u +umi4 mo/e$e ga
5u$i vr"o do!roC a"i zvu% je ono +$o !i mnoge gu-jenice4 -amo izno- od !u%e pojedinih
per"i. Da%"e4 ona mora $a%oBer -va%i pojedinac %ug"ica4 !ez o!zira na $o +$o ne mogu
ih 5u$i za -e!e4 doprinije$i ne+$o za -"u+a$i cije"u pje-muC a"i $o -amo po -e!i nije
dovo"jno ja%a da !i primje$na g"edaoci -enzaciju.
U -va%o do!a dana odreBeni zvu% i-punja zra%4 a"i a%o $o ne pre"azi odreBenu
-nagu4 vjerujemo da -e ni+$a ne mo/e 5u$i.
U homeopa$-%ih razrjeBivanja vi+e ne mo/e o%u-i$i gor%u $var. To je dovo"jno da -e
u-redo$o5i$e rezo"ucije4 a o%u- je primje$no.
Ee-porno je da -u u -vim vremenima mnogi miri-ne $vari u zra%u da ne miri+u4 a"i
za$o +$o -u previ+e razvodni$i. A"i pa- i div"je miri-e -a -vojim ge-chPr&$eren organa
-$varno -$azi da mi vi+e ne miri+e4 a"i ,e o-je$i$i !a+ %ao da -u in$enzivirani.
Ledna ga"van-%e par p"o5a je !ez zna5ajnih -enzacija4 meBu$im4 %oji -e -a-$oji od
pojedina5nog p"o5a parova -$upcu daje udarac.
Sva%i pri$i-a% na na+e $ije"o $re!a -amo dovo"jno ra-poreBena $a%o da -e
neprimje$no4 !ez da on ne,e ima$i ni+$a.
40 ra- ra%(ika.
Taj po$icaj raz"i%a mora ima$i odreBenu ve"i5inu da -e -hva$i %ao raz"i%a4 ug"avnom
-e ne i-pi$uje4 a primjenjuje -e u -vim o-je$i"nim podru5jima4 me$oda -amo vid"jive
raz"i%e4 po5iva i-%"ju5ivo na $ome.
Eije "ijepo4 jedno-$avan i upe5a$"jiv4 a"i mo/e -e re,i po-$ojanje praga raz"i%e4 %ao
+$o je na podru5ju percepcije -vje$"a u -jeni $e-$a4 predvodio -mo provjeravanja od
8e!era :a%ona.Pri-je$imo -e o%o"no-$i e%-perimen$aI
S$avi$e dvije "ampe jedni pored drugih4 a prije njega nijan-u %oja daje $ije"u. Sva%a
od dvije "ampe -u -jena %oja je o-vije$"jena -amo druge "ampe4 a o%o"no $"o je
o-vije$"jena dvije "ampe. Le "i pijan -ada &i$i"j od paperja du!"je "ampe4 i"i ih u%"anja
-ve da"je i da"je od h"ad9daje $ije"u4 $a%o da mo/e$e vidje$i -jenu da !aca4 po-$aju
-"a!iji od pro-vje$"jenja o%o"nog pro-$ora raz"i%uje -e -ve manje i manje od $oga4 a na
%raju $o -jene ne-$aju4 jedna%o -e ap-or!ira u op,oj pro-vje$"jenja razuma4 a"i !ez
o!zira na $o o!a izvora -vje$"a je jo+ uvije% $amo.#io -am vr"o iznenaBen4 jer -am !io
po prvi pu$ pozorno-$ vidje$i dva -vje$"a -amo !aci -jenu. O!je -vje$i"j%e -pa"i puno4
a"i je -amo -jena po-$oji. Lednom rije5ju4 a%o je raz"i%a izmeBu pro-vije$"jenje -jena i
o%o"nog pro-$ora padne i-pod odreBene granice4 raz"i%a ne-$aje po$puno za -enzacije i
mo/e -igurno vi+e ne,e !i$i percipiraju.
S$oga ovaj $e-$ je o-o!i$o vr"o upe5a$"jiv4 jer ovdje ima dije"ove u i-$o vrijeme u
o%u4 a o5i o+$re4 $iho i nepre%idno na grani5noj "iniji i-$ih mo/e u-mjeri$i4 a dono-i
-voje raz"i%e %a%o ne-$ajuC Da%"e4 ni$i jedna od za!oravi$e raniji dojam4 a"i previdje$i
raz"i%u mo/e !i$i pi$anje +$o !i -e mog"o !i$i -%"oni gurnu$i neo-je$no-$ i ne-$ana%
raz"i%a - o-$a"im e%-perimen$a"nim na5ine.
E%-perimen$ omogu,uje ne%e amandmane. Op,eI jedan je od -jena jedva primje$an4
$a%o da ,e$e mora$i -voju -vje$i"j%u $e% nezna$no ni/i i"i druge zeznu$i ne+$o gore4 $o
je neprimje$anC i $o je neprimje$an4 $a%o da je po$re!na njegova -vje$i"j%a po$re!no $e%
%a-nije4 i"i druge zeznu$i odgovaraju,e manja4 pa je primje$no. Umje-$o vi+ih i ni/ih
vija%a je -ve i-$oI vi+e pri!"i/ava i u%"anjanje.
I-$o %ao +$o je ovaj e%-perimen$ u5i $a%oBer je u-$vrdio i-%u-$vo %oje -mo mog"i
vidje$i ni%a%vu zvijezdu - najpreciznije pozorno-$ na dnevnom ne!u.
#a+ %ao +$o je op,e 5injenice praga raz"i%a je 5injenica da oni ra-$u - ve"i5inom
podra/aja. D$o -e $i5e 8e!erov za%on4 je ve"i5ina ipa% -amo primje$na raz"i%a i za$o
prag raz"i%a u izravnom razmjeru - ve"i5inom podra/aje4 raz"i%a -e $uma5i$i4 a%o $o ne
po-$oji4 jo+ uvije% po-$oji &un%cija ve"i5ine podra/aje4 %oji ne -amo da je jedno-$avan
proporciona"no-$i.
A%o ve"i5ina re"a$ivnog po$icaj raz"i%a o-$aje i-$a4 a%o omjer podra/aja o-$aje i-$a i
o!rnu$o4 -amo -e mo/e re,i i da -u -amo vid"jive -enzacija raz"i%e na"aze -e na i-$im
re"a$ivnim po$icaja raz"i%e4 %ao +$o je na i-$im uvje$ima po$icaja4 !ez o!zira na
ve"i5inu podra/aje. A"i a%o o!oje do"aze iz go$ovo i-$u -$var4 a"i $o mo/e iz &orma"nih
raz"oga pone%ad i vi+e zgodan i"i odgovaraju,e !i$i4 a"i da -e dr/e onoga od drugih
izraza. Prema $ome4 mi pozivamo -ve !udu,no-$i - ap-o"u$nom pragu raz"i%e4 po%"apa
-a -amo vid"jive raz"i%e4 ap-o"u$ni po$icaj raz"i%e4 - re"a$ivnom praga raz"i%a i"i
raz"i%e -$a"nom odno-u podra/aj raz"i%a4 - omjerom praga i"i %on-$an$an omjer4 omjer
podra/aja4 u %ojoj -enzacija raz"i%a pojav"juje na pragu4 i $re!a re-pe%$iv
-"ova , 4 v njega. Da%"e4 raz"i%a je %on-$an$na za in$enzi$e$a -vje$"a prema
Vo"%mann me$odom %on-$an$nog omjer .
U op,oj jedan ima
v S 2 T i K v 9 prvi
Ee%o"i%o doprino-i u -vje$"u "ogari$ma protiv po$re!ni. A%o -ada u izrazu V S 2
T uvije% vr"o ma"e ve"i5ine4 njihove ve,e po$encije pro$iv prvog mo/e -e
zanemari$i4 mo/e -e pozna$im ma$ema$i5%e $eoreme za "og >2 T 3 zamjena M 4
gdje M je modu" "ogari$am-%a Su-$av je4 -$oga4 po-$avi$i
"og v S M .
Va/no je ima$i na umu da4 a%o re"a$ivna raz"i%a po$icaj i po$icaj novac4 da%"e
raz"i%a %on-$an$na i omjer %on-$an$an4 uvije% o-$a$i zajedno -$a"no za izmjenu i
dopunu podra/aje4 a"i ne i %ada je jedan od $ih promjena vrijedno-$i4 drugi
proporciona"na na"azi promjene. Ea-upro$ $ome4 "ogari$am %on-$an$e omjer ra-$e
prema gornjoj jednad/!i je proporciona"na -$a"nu raz"i%u4 a $o mo/e !i$i !i"o gdje4
gdje je -amo u pi$anju odno-a4 prijavi$e za V zamijeni$i.


70 Osena ra-.
A%o !ije"i %rug na crnoj pozadini i"i o!rnu$o je prema"a i"i -ma$ra da ,e !i$i od
ve"i%e uda"jeno-$i4 $a%o da on vi+e ne priznaje. A%o dva !oda i"i u-poredne ni$i -u
pre!"izu i"i -e -ma$ra da -e iz ve"i%e uda"jeno-$i4 %ao i oni proBu za o%o i uda"jeno-$
i-$ih je neprimje$an. Granice gdje prvi pojav"juje4 mo/e -e odno-i$i na pragu
de$e%$ira$i uda"jeno-$i %ao prag de$e%$ira$i ve"i5ine4 gdje -e pojav"juje po-"jednji.
Ea %o/i proBe dva poznajemo pre!"izu %ompa- !odove na zajedni5%i dojam4 pa $u
je i prag od do%azane uda"jeno-$i.
Ei+$a manje pro$e,i dva pojav"jivanja na neja-na dojam %ada -e dogode pre!rzo
na%on jedni druge. Da%"e4 ne po-$oji prag - o!zirom na op-e/ne vremen-%e di-$ance.
ad o!je%$4 %ao +$o -u -a$ ruci -a$4 zvijezda na ne!u4 %re,e pre-poro4 po%re$ nije
o$%riven dovo"jno u!rzanje prepozna. Da%"e4 ne po-$oji prag od do%azane !rzine.
Evo4 vrijeme i pro-$or $a%oBer -ma$ra. Vjeroja$no !rzina po5inje $ada da -e vidi a%o
je vrijeme prag podudara - pro-$ornim praga4 $j. Unu$ar najmanji izno- od vrijeme
%oje ne $e5e do du+e u $renu4 pro-$or je opi-ano +$o ne $e5e za o5i u $renu$%u u
pro-$oru
80 Vi.e o/a ra%)a,ranja s o4%iro) na ra-+.
:apravo prag priori parado%-a"na. Podra/aj i"i po$icaj raz"i%a -e mo/e pove,a$i i do
odreBenih granica4 !ez da je o-je$ioC od odreBenog $renu$%a4 on -e o-je,a i o-je,a$ ,e
-e ra-$. a%o mo/e onaj %oji dje"uje u -vije-$i ni+$a4 %ada je -"a!a4 po5e$i dje"ova$i
pove,anjem ne+$o u njemuM Oini -e da je z!ir mogao da$i nu"u u5in%e ma"o
a%cije. Eo4 a%o -e $aj odno- mo/e napravi$i me$a&izi5ar po$e+%o,a4 %ao +$o je od
ma$ema$i5%e $o5%e g"edi+$a nema po$e+%o,a4 a $o !ih pred"o/i$i da ma$ema$i5%i
g"edano4 prema %ojima ve"i5ina o-je,aj %ao &un%cija ve"i5ine podra/aja >re-pe%$iv
$ime a%$ivira unu$arnje po%re$e3 mo/e -e -ma$ra$i je pravo me$a&izi5%a %ao do!ro. U
-$vari4 a%o je y je &un%cija x je4 mo/e y za odreBenu vrijedno-$ x Vani-h4 pro,i u
nega$ivnom i"i imaginarno4 meBu$im4 dovo"jno x pove,a$i iznad $e vrijedno-$i za y da
vidi ponovo pozi$ivne vrijedno-$i.
Oinjenica na prag vezan je -am -"jede,e 5injenice. 0anja ve"i5ina po$icaj i"i po$icaj
raz"i%a padne i-pod praga4 manje -po-o!ni podra/aj i"i po$icaj raz"i%a -ma$raju -e4 -ve
vi+e :u@Ach-e da ,e -amo zah$ijeva$i prije nego doBe njegov o-je,aj. Do%"e god
podra/aj i"i po$icaj raz"i%a o-$aje i-pod praga4 je o-je,aj i-$i4 %a%o %a/u4 !ez -vije-$i4 a
!ez -vije-$i produ!i"a -ve vi+e i vi+e4 prema %ao ve"i5ini po$icaj i"i po$icaj raz"i%e
-pu+$a -ve du!"je i-pod praga. Da%"e4 da"e%i zvu%ovi4 miri- po$icaji o-$aju u a$mo-&eri
i-pod praga i ovime %ara%$erizira po!udi"a o-je,aj u ne-vje-nom -$anju4 - o!zirom na
ja5inu $ih podra/aja pre"azi odreBeni prag ve"i5ine. Sama po -e!i ve, $u4 %ada
uzmemo u o!zir prag o-je$a %ao nu"e i -vje-nih -enzacija vrijedno-$i %ao pozi$ivne
vrijedno-$i4 pred-$av"ja ne-vje-no4 ozna%a nega$ivnim vrijedno-$ima pru/a. Ipa% ,emo
razgovara$i -amo o !udu,no-$i upravo na $om -$aja"i+$u.
rava$e u neo-je$no-$ ma"im raz"i%ama !ez ijedne &ine i nije neva/no pi$anje
po-$up%a 0jerenje o-je$"jivo-$i me$odom pravim i %rivim -"u5ajevima.
Pre$po-$avimo raz"i%u od $e/ine4 i"i op,eni$ije od podra/aja4 %oji -e poduzimaju u
po%u+aju4 !io je $a%o ma"en da -pada u $u granicu4 gdje -e mogu iden$i&icira$i -
-vije-$i4 pi$anje je da "i je on o !roju $o5nih i ne$o5nih -"u5ajevima mo/e -$e,i u$jecaj
na -veC da nije !i"o za odno- izmeBu dvije o-o!e je jedna%o do!ar %ao i a%o nema
raz"i%e ,e po-$oja$i -ve do% raz"i%a ima granicu4 gdje -e o-je,a %ao $a%va4 pro+ao4 a
a%o ne onda na u$jecaj4 umje-$o da ap-o"u$na ve"i5ina raz"i%e4 prema raz"ici u
vrijedno-$i i-$e4 gdje ona po5inje !i$i ja%o vid"jiv4 mora ocijeni$i.
U po5e$%u4 $o -e 5ini -amo po -e!i ja-no4 jer %a%o ne$%o mo/e na+a -vije-$ ne
a&&izierende raz"i%a odredi$i na+ -udM Ipa% ne mogu $o prihva$i$i !ez na5e"a
re"evan$nim 0a1ver&ahren- i principe po %ojima -e vjeroja$no-$ pogre+%e u odno-u na
i-$e ve"i5ine izra5una$i4 a ono je da mjerni po-$upa% u cije"o-$i o-novana4 da
poni+$iC $a%oBer rezu"$ira $o5nijim du!ina pog"ed na naizg"ed o5i$a da je -a-vim
-upro$ne rezu"$a$e. Ipa%4 da je raz"i%a je neprimje$na - njim4 on ,e -e ipa% na,i
prevage -$varne -"u5ajeve u %ori-$ $e/i4 op,eni$o ve,i po$icaj je dovo"jan !roj za
u-pored!u.
To -e mora uze$i u o!zir4 naime4 da je u i-$o vrijeme - $om raz"i%om da -e mora
$uma5i$i4 -"u5ajni u5inci radi$i4 +$o !i u pro-je%u pre-udu %ao 5e-$o odreBuju na
jedna%e $e/ine u %ori-$ jednog od drugoga. Raz"i%a je -ada pa+e4 a"i u$jecajima %oji
odreBuju pre-udu u %ori-$ dodanaC i 5ini ne%e %oje $a%ve u$jecaje %oje !i !i"e
neprimje$an !ez primje$no !i$i u %ori-$ ovoj -$ranici4 dije"om oja5ana $o 5ini ve,
zna5ajne u$jecaje na ovoj -$rani4 a da -u oni nadma+uju -upro$-$av"jeni u$jecaji
manje. To onda ne -prje5ava u mnogim -"u5ajevima4 u$jecaj na pre%omjernu $e/inu4
o-$aje zajedno - po-$oje,im poreme,ajima u o%viru -a$ "i+ajevima4 u %ojem -"u5aju
-ud ,e o-$a$i neja-ne -"u5ajeve4 %oji -e jav"jaju vr"o 5e-$o u ovoj vr-$i e%-perimena$a4
a"i u principu4 na drugim -"u5ajevima mo/e reci%"ira$i $a%o +$o po"a $o5ne4 po"a
zuzPh"$ pogre+ne -"u5ajeve.
0o/e$e $o vidje$i na $aj na5in4 %ao neprimje$an raz"i%e u -e!i u %oje -e dodaje -
drugim u$jecajima4 meBu$im4 mo/e da$i zna5ajan u5ina%C i vjeroja$no-$ da je
proporciona"na !roju pravim i %rivim -"u5ajevima %ada -e vr"o ve"i% !roj
e%-perimena$a4 ovi-i o ve"i5ini raz"i%e na na5in iz %ojeg dopu+$a izve-$i mjeru
o-je$"jivo-$i i-$ih4 %ao +$o je pri%azano ranije.
Prag o!a podra/aja %ao po$icaji raz"i%a je u -$anju po omjerima umora4
navi%avanje4 vje/!e4 unu$arnjim uzrocima uz!uBenja i"i para"ize4 droge4 periodi5no-$
/ivo$a4 pojedinac u-$av i$d od najve,ih i najraznovr-nijih izmjenama4 odno-no -amo
$re!a uze$i u o!zir u mjeri u %ojoj je %on-$an$na4 %ao $im uvje$ima proizve-$i ni%a%vu
promjenu u njemu. Prou5avanje ovih ovi-no-$i je jedan od najva/nijih zada$a%a
p-.choph.-ic-4 a podudara -e - op,im prou5avanjem odno-a ovi-no-$i o ap-o"u$noj i
di&erencija"noj o-je$"jivo-$i i"i razdra/"jivo-$ i razdra/"jivo-$ -$rane ap-o"u$ne
o-je$"jivo-$i praga4 di&erencija" o-je$"jivo-$ di&erencija"ne pragu je uzajamna.
A%o 5injenica praga mo/e -e prenije$i iz podra/aja na p-iho&izi5%o po%re$u izazva"a
$ime4 9 po%u+ava do%aza$i +$o %a-nije 9 $a%o na%on na+e op,e pre$po-$av%e da &i%-ni
odno- izmeBu &izi5%e i p-ihi5%e promjene u nama odvija4 a prag p-iho&izi5%i
a%$ivno-$ %oja odgovara po5e$%u odreBene o-je$a4 -ma$ra$i nepromjenjiv4 $a%o da -e
po5inje o-je,aj -iguran je "i a%$ivno-$ na %oji je vezan4 je do-eg"a razinu praga. Eo4
ovi-no o promjenjivom -$anju organizma4 podra/aj mo/e !i$i "a%+e i"i $e/e po%renu$i
p-iho&izi5%u a%$ivno-$ u ovom -nagom4 prag podra/aja %oji je povezan - ovom
$renu$%u4 ne nepromjenjivi4 a"i u -$anju razdra/"jivo-$i organizma - ovi-na vi-o%o u
odrezan4 ni-%o na vi-o%im razdra/"jivo-$.
Ova raz"i%a4 a%o -e odno-e na prag4 gdje o-je,aj ne-$aje na po$icaj i"i na $aj na5in
po$a%nu$e po%re$i je do!ro ima$i na umuC %ori-$e,i -amo prag u po$onjem -mi-"u
mo/e zapravo !i$i %on-$an$na4 do% je promjena u !iv+oj -mi-"u4 -
Reizemp&Png"ich%ei$ i privr/eno-$i na5in podra/aja.
;0 i)(ika"ije os,ojanja ra-a.
4 Ee%i za%"ju5ci in$ere-a i va/no-$i da -e u$vrdi po-$ojanje praga i praga raz"i%e.
4 A%o -e o$%riju -ve !i"o najmanja ve"i5ina po$icaj4 mi !i %ao minimum podra/aja
-vih vr-$a uvije% vr$"og o%o na-4 mora o-je$i$i !e-%ona5an -mje-u i nepre-$anu
razmjenu me%ih -enzacija -vih vr-$a4 +$o nije -"u5aj. To je -va%i po$icaj -amo -mije
pre"azi$i odreBenu granicu4 prije nego +$o je pro!udio -enzaciju4 "judi o-igurava do
odreBenih granica4 neome$an od -$rane vanj-%e podra/aje -$anju. On $re!a -$imu"aciju
ne dovede na nu"u4 +$o on nije u -$anju pridr/ava$i ih ne-me$ano4 a"i da -e povu5e od
onih %oji -u o-"a!i"a prema uda"jeno-$i4 -amo u dovo"jnoj uda"jeno-$i4 i"i -ru+i$i
op,eni$o one i-pod odreBene granice .
Ea i-$i na5in %ao i nama Unmer%"ich@erden -va%i po$icaj %ada padne i-pod
odreBene granice4 neome$an od -$rane vanzema"jaca percepcije uvje$ o-igurava4
Unmer%"ich@erden -va%i po$icaj raz"i%a4 a%o padne i-pod odreBene granice4
jedin-$venog -$anja percepcije.
:!og unu$arnje i vanj-%e podra/aje uzro%a ni%ada ne,e dje"ova$i pri"i5no
ravnomjerno %roz pro-$or i vrijeme4 a"i da ne i-%"ju5uje mogu,no-$ da je vidimo u i-$o
vrijeme ja-no i o!ojene povr+ine4 -"u+a$i jedna%o odr/ive !i"je+%e i$d
Pozna$i e%-perimen$ o%re$a$i di-% - !ije"im i crnim -e%$ora je jedno-$avno do%az za
$o. Dovo"jno !rzo ro$ira4 5ini -e ujedna5eno -iva. Samo je in$enzi$e$ dojam na o!a
%raja -e%$or zapravo ne !i$i i-$i4 jer je po-$upno gu!i u pro"azu crni -e%$or dojmova4 a
do!iva -e u pre"iminarni pa$e !ije"om. Eo4 !a+ %ao +$o je raz"i%a od dva ru!a manja
od praga raz"i%e4 &enomen ujedna5ene -ive dogaBa. I ujedna5eno-$ dje"uje po-ve na
dovo"jno !rzom ro$acije4 $a%o da $o nije mogu,e - naj-$ro/im pozorno-$ o$%ri$i razne.
Ana"ogna -i$uacija na-$aje %ada ru! %oji -e !rzo o%re,e zup5ani% >-pur gear3 dr/i
pr-$. 0eBu$im4 jedan -"u5aj -pore ro$acije4 pojedini zu!i jo+ uvije% druga5ije4 $o vi+e
nije -"u5aj !rzo.Va"en$in
<3
u5inio op-e/na $e-$iranja ovamo. U..4 Ovdje I-$a%nuo je da
%ada -e +irine zu!a pri-u$na -amo manja od-$upanja4 ona ne no-i zna5ajnu gre+%u4 a
a%o u %o$a5 od 2?Y zu!i ; i"i = "e/e izravno jedni pored drugih ; i"i < pu$a4 %ao +$o -u
u-%e -u preo-$a"i4 ujedna5eno-$ nije po$puno -$e,i 5a% i pri ve"i%im !rzinama.
<3
Vierord$ "u%. 2J=6. -$r. <;J. =JG.

Ea i-$i na5in %ao i di-% - !ije"im i crnim -e%$ora u ro$aciji - razumnom a/urno-$i
pojav"juje ujedna5eno -iva4 podru5je - redovi$o naizmjeni5no !ije"im i crnim %vadra$a
- dovo"jnoj uda"jeno-$i pojav"juje ujedna5eno -iva. To mo/e ima$i dvo-$ru%i
raz"ogC !i"o4 u %oje uda"jeno-$i do ma"og %u$a ne mo/e -e -ma$ra$i o-o!i$o4 izvr+i$i na
izg"edu op-e/nog pragaC i"i da je ozra5ena !ije"ih %vadra$a i-$o $e5e u meBu-o!no na
vr"o ma"im %u$omC za$im -e izvode izg"ed in$enzivne praga raz"i%e. O!a uzroci mog"i
-uraBiva$iC nedavnim proma$ranjima 5ini$i ni+$a od"u5io o meni.
Uzmimo ove 5injenice vanj-%i p-.choph.-ic- ope$ pro"azna preg"ed va/no-$i da oni
mogu o-voji$i unu$arnje. A%o po$icaj je preve-$i u p-iho&izi5%om po%re$a4 $a%o je i
du+a je u mogu,no-$i da -e pre-e"e u -enzaciju9-"o!odna i jedin-$vena dr/ava4 una$o5
pri-u$no-$i i Game p-iho&izi5%o po%re$a %ada -amo ne%a ograni5enja ni-u
pre%ora5ena. Prvi -"u5aj4 %ao +$o -am po%aza$i u !udu,no-$i4 o-$vari$i -an4 a drugi
5injenica da -u p-iho9&izi5%i po%re$i mogu !i$i u prirodi nije jedin-$vena. Vjeroja$no
-u oni od o-ci"a$orna prirode. Eo4 promjene u p-iho&izi5%om po%re$u ne do/iv"java
%ad -u prije,i odreBenu granicuC a mogu,i -u $a%o jedin-$vene -enzacije z!og
neujedna5enih po%re$a.
To je na- i-$odo!no je razrije+en -hva$i$i ideju4 na%on 5ega -"ijedi druga5ije gradi
%va"i$e$u -enzacija. Do% ne uni&ormno-$ p-iho&izi5%o po%re$u ne percipira %ao
nejedno"i%o-$i o-je,aja4 a"i %va"i$e$a mo/e ovi-i$i o i-$i na5in i-$i. 0eBu$im4 5uo
verzija ovog -avje$i ne ovdjeC i $a%oBer u unu$arnjim p-.choph.-ic- -ada mo/e !i$i
prim"jena za $o4 -amo - ve"i%im -$upnjem i podr+%u.
0u"$i9primije$io je 5injenica da je o%o na $eme"ju po+$ivanja in$enzivan o-je,aj
-vje$"o-$i -"a!e unu$arnje po!ude uvije% je -ama po -e!i iznad praga za odreBenu
$e"eo"o+%oj primjed!u podi/e.
U%o"i%o je po$re!no -amo odreBene -nage vanj-%e -vje$"o-$i po$icaj4 $a%o da !i
-"a!o o-vije$"jen i crne predme$i ni-u vidje"i4 i ovdje u5ina% mr$vom %u$u mre/nice
uzro%ovana unu$arnje po%re$e4 na %oje je na+a percepcija -vje$"o-$i povezano diza$i do
praga4 +$o !i ne-umnjivo vr"o uznemiruju,e. A%o4 - druge -$rane4 o5i -e podi/e za
unu$arnje po!ude da"e%o iznad praga4 prema 8e!era za%ona :u@Ach-e -"a!om
o-vje$"jenju vi+e ne !i prepoznao ja-no. Frna u na+em izvana ne-$imu"iranom o%u je
$a%o4 a%o ona pred-$av"ja vr"o ni-%u razinu -vje$"a4 ne-porno najpovo"jniji4 +$o !i
mog"o odr/a$i u unu$ra+njo-$i na+eg vida.
:a uho nema odgovaraju,e Teo"o+%i mo$ivC Umje-$o $oga4 $o -e mo/e 5ini$i pri"i5no
uznemiruju,e ovdje4 %ada -e $re!a 5u$i -va%i ma"o !u%e. U -$vari4 mi imamo4 5a% i
a%o ,emo -e u-redo$o5i$i na+u pa/nju na uho4 u norma"nom -$anju ne Frna G"edaj
Ana"ogni4 a"i -amo o-je,aj $i+ine.
Eo4 vr"ina unu$arnjeg uha a!normer@ei-e iri$acije pre%o praga mo/e -e podi,i4
onda gdje $u+evi4 #"ade u"azi4 i$d4 $a%o da $o mo/e !i$i -manjen na $eme"ju
nepriv"a5no-$i da"e%o i-pod praga. Ovaj podna-"ov po%riva i-%u-$va %oja je -ada
-amo na,i -voje pravo $uma5enje4 da "judi %oji pa$e od o!amr"o-$i -"u+nog /ivca4
-amo !u%e4 +$o -u !u!njevi4 vo/nja u %o5iji4 govorni% do!ro razumje$i. O5ig"edno4
ja%i +um mora -"u/i$i za podizanje uha do praga4 na%on 5ega je $a%oBer pora-$ od
!u%e %oja ne !i !i"a dovo"jna -ama po -e!i da uzro%uje $o4 mo/e -e 5u$i.
Ipa% ,u -e -je$i$i -"jede,e primjene 5injenice praga raz"i%e.
A%o je4 %ao +$o je i -ada pri"i5no op,eni$o prizna$a4 $zv. :ra5enje u o%u ovi-i do-$a o
op$i5%ih a!eracija o%a i di&ra%cije &enomena %oji -u u-vojeni p"a$o +irenja u$jecaja
-vje$"a na mre/nici4 $a%o da $je"e-na :ra5enje ne mo/e - pove,anim in$enzi$e$om
-vje$"a +irenje4 a"i -amo pove,anje in$enzi$e$a. A"i p"a$ou po%u-i imaju
=3
po%aza"a je
da percipiraju o5i :ra5enje ne ra-$e da"e%o od omjera in$enzi$e$a -vje$"o-$i4 a"i ne i
zanemariv - ovim in$enzi$e$ do odreBenog ma%-imuma ne mo/e -e pre%ora5i$i.
=3
Pogg. Ann. *. Sup. S. <26 &&.

To odgovara i $o na%on njegovih po%u+aja -"jede,ih in$enzi$e$a G -"jede,ih vid"jivom
Irradia$ion-!rei$en j na crnom $"uC gdje je najvi+e G S 2?4 in$enzi$e$ >o!ra5unavaju -e
na povr+ini zrca"a3 od zrca"a i-pod ;Y a og"eda -vije$"e Ee!o je !i"oI
G K 2 6 < J 2?
j S <Y W<G KW ? == W=? GW =? Y W4 Y.
S o!zirom na prag raz"i%a rezu"$a$a u ovoj rezu"$a$4 prona+ao vi-oravni da je
vid"jivo zra5enje - in$enzi$e$om -vje$"a ra-$e u mjeri4 a"i u manjim razmjerima4 a ne
iznad odreBene granice4 jer doi-$a o-$aje %on-$an$na &izi5%a Irradia$ion-!rei$e +$o je
po$re!no.
Eaj+iri mogu,i granica vid"jivog zra5enja mora u -$vari !i$i nu/no na granici
&izi5%og. Eo4 do% -e na ni-%im in$enzi$e$om irradiirenden -vje$"o-$i i-$a mora !i$i crno
na $erenu +$o je !"i/e mogu,e i-$o ve, u !"i/oj !"izini irradiirenden ru!a nemogu,e ih
je raz"i%ova$i na granici vid"jivog zra5enja mora premje-$i$i irradiirenden ru! !"i/e4
%ao -"a!iji irradiirende -vje$"o.
#a!ine$
?3
i-$i5e u e-eju na imperviou-ne-- od %ome$a ma-ovno da -u proma$rane
-$rane pouzdan4 nazvana po njemu4 a-$ronomi zvijezda 2Y.4 22. magni$ude4 a jo+ vi+e
od -$rane u%"ju5uju,i jezgru %roz !ez primje$nog -"a!"jenja njihova -jaja4 do% -u na G.
mag -jaj -jajnog %ome$a go$ovo uni+$ena od -$rane proma$ranja Va"z. Ea%on $oga on
-e odno-i na raz"i%u #ouguerH-che %on-$an$e na -"jede,em proma$ranjaI
WLa Pui-]ue in$erpozicija dHune Fome$e fc"airfe par *e So"ei" pa- nHa&&ai!"i$
e"emen$4 o-je$"jiv -am Ec"a$ de "HE$oi"e devan$ E""e "a]ue""e &orme UE9Rideau
"umineuN4 I* -Hen-ui$ ]ue "HEc"a$ de "a nHe-$ pa- "e Fome$e -oiNan$igme de ce"ui de
"HE$oi"e4 au$omo!i" au$remen$ La in$erpozicija dHune *umigre fga"e UE -oiNan$igme de
Fe""e de "HE$oi"e EUT f$f o-je$"jiva. Ea peu$ donc adme$$re $ou$ au p"u- ]ue "a
Fome$e fga"ai$ hr Ec"a$ de "a *umigre de "e -oiNan$igme "HE$oi"e. Ain-i4 dan- ce$$e
h.po$hg-e4 hr Rendan$ "a &oi- p"u- Fome$e -oiNan$e "umineu-e4 E""e aurai$ EU4 UE
Ec"a$ fga" h Fe""e de "HE$oi"e4 i !a na *HEUT rendue -oiNan$e &oi- p"u- "umineu-e
]uHe""e nHf$ai$4 cHe-$9 h9$roi- mi""e +e-$ cen$i &oi- grozan4 *a Fome$e EUT f$f A"or- ]ue
"H-oiNan$e &oi- p"u- "umineu-e E$oi"e4 e$4 -ina $urneje4 E""e UEU &ai$ "HE$oi"e di-paran$re
par "a -upfriori$f de -ina Ec"a$. W....W Ea peu$ ]ue "e F"air de *une adme$$re &ai$ $ou$e-
"e- E$oi"e- di-paran$re au9de--ou- de "a ]ua$rigme ra-%o+C ain-i La a$mo-&eru i""uminfe
P"eine "une par "a ac]uier$ a--ez dHEc"a$ pour "e- rendre E$oi"e- de invi-i!"e-
cin]uigme ra-%o+ i au9de--ou-. W
?3
5ompt. Gng. 2J=G. str. ;=G.

#a!ine$ njima drugih razma$ranja povezana4 +$o ga 5ini izuze$no ni-%e !i$i u-vojen4
gu-$o,e i ma-e %ome$a je za one iz drugih raz"oga4 u -$vari4 zanemarivo ma"e ve"i5ine4
a"i +$o na- -e ne $i5e da"je ovdje. Ta%oBer -am da$i pre$hodnu primjed!u -amo %ao
primjer mogu,e primjene -$a"ne raz"i%e4 a"i razmi-"i$e primjena #ouguerH-chen
vrijedno-$i na zvijezde ne -miju4 z!og raz"oga %oje -am ra-prav"ja$i u -"jede,em
pog"av"juC %oji je $a%oBer cije"o o!ra5un-%o rezu"$a$ #a!ine$ je neizvje-na.
=I. Pojedinos,i o ve(i&ini i ovisnos, o)jera ra-ova +
ra%(i&i,i) osje,i(ni) do)ena)a.
0ogu,e -u ap-o"u$no 5vr-$a i op,eprihva,ena pravi"a o ve"i5ini praga praga i
raz"i%a u !i"o %ojem -mi-"u mje-$ima4 gdje je prag uve"i%e ovi-i o vanj-%oj vezano-$i4
podra/aja i -$anju na o-je$"jivo-$ organa4 +$o je vr"o promjenjivi e"emen$i -u ono +$o
po-$oji po$e+%o,a vrijedno-$4 - o-je,ajem i"i -enzacija raz"i%a po5inje $o5no
odredi$i. U meBuvremenu vrijedi i ovdje je ono +$o -e u $om pog"edu >vidi -"i%u.
0oma%. ?3 u odno-u na 0a1!e-$immungen o-je$"jivo-$ op,eni$o je re5eno. 4 0a%ar
pri!"i/an4 u$vrBivanje pro-je5ne vrijedno-$i za naj5e+,e jav"jaju uvje$ima4 - jedne
-$rane4 e%-$remne vrijedno-$i4 - druge -$rane4 uvije% dr/i -voj in$ere-4 a mo/da 5a% i
nije 5e-$o !i$i po+$eBen. oji ovi-no o o%o"no-$ima4 a"i je -ama -ma$ra %ao o!je%$
i-pi$ivanja.
Donji prag4 ve,a ce$eri- pari!u- o-je$"jivo-$i. Ee-porno je da -u na%on +$o je
u-po-$ava "jud-%og organizma je granica %oja -e ne mo/e prije,i u $om pog"eduC do%
-u mnoge o%o"no-$i4 ne%e a!norma"no-$i U-$ava4 in-$i$ucijama4 ne-re,e -vih vr-$a
mo/e poduprije$i pragC -vi pragovi zapravo do!iveni -u -$oga $re!a -ma$ra$i gornje
granice i-pod %oje -e4 da $a%o %a/emo4 idea"nog praga4 +$o !i -e na,i pod ap-o"u$nim
naj!o"jim o%o"no-$ima. Eajmanji pragovi4 u mjeri u %ojoj -e $eme"je -amo na do!roj
proma$ranja4 da%"e4 imaju najvi+e in$ere-a dovoBenjem gornju granicu od -ame
granice -"jede,em.
S"jede,i -adr/i ne-porno nije po$pun %ompi"aciju onoga +$o je pri-u$no u raz"i5i$im
podru5jima in&ormacija o pragovimaC a"i -"jede,e in&ormacije ,e !i$i u mogu,no-$i
ponudi$i po"azi+$e za da"jnju zavr+e$%a. Ve,ina ovih in&ormacija4 a"i -e mo/e odno-i$i
-amo na pragu raz"i%a %ao ap-o"u$ni prag do -ada ma"o pri-u$an.

10 In,en%ivna ra-.
0 svje,(a i 4oja.
Taj prag u odno-u na -enzacije -vje$"o-$i ne !i mogao pa-$i u po%u+aju4 ra-prav"ja
ranije >moma%. 2Y3. D$o -e $i5e praga raz"i%e4 izvije-$i"i -u pre$hodni podaci u
pog"av"ju K. i -"jede,oj /ivo$opi-.
#ouguer prona+ao e%-perimena$a -a -jenom4 pi$anje je ho,e "i -a i"i !ez po%re$a4 prag
raz"i%a jedna%a
2
`
?<
in$enzi$e$aC Arago !ez po%re$a u raz"i5i$im
pojedincima
2
`
;K
do
2
`
G2
4 uz po%re$
2
`
=J
do
2
`
2;2
>vidi K. pog"av"je ..3C Vo"%mann
po%u-ima - -jene u raz"i5i$im pojedincima - uznemireno-$ o$pri"i%e
2
`
2YY
>vidi K.
pog"av"je ..3C 0a--on po%u-ima - ro$iranom di-%a u raz"i5i$im
pojedincima
2
`
=Y
do
2
`
26Y
i prema gore >vidi -"i%u. 5ovje%. K3.
Prema 0a--on4 vrijedno-$ raz"i5i$ih !oja o-$aje i-$a4 a"i -e raz"i%uje u o5ima
raz"i5i$ih pojedinaca.
U e%-perimen$ima4 od %ojih -u navedene odred!e pu$em do!ivenih4 -vje$"o i"i -jena
podru5ja %ori-$i"i -u odreBene mjere i izravne vizije po-vuda. Eo4 -igurno je da je
raz"i%a u pragu !arem do odreBene mjere $a%oBer ovi-i o -$upnju vid"jivih ve"i5ina i
raz"i5i$og pona+anja !o5nim dije"ovima mre/nice %ao -redi+nji.
Op,eni$o imaju ma"i crni pro-$or ne-$aje na !ije"oj pod"ozi4 i"i o!ra$no4 "a%+e na
dnu4 %oji -e ne raz"i%uje od njega4 -a -va%om manjim %u$om "ica ona g"eda4 iu
-va%om dije"u mre/nice -ei$"ichere ih pogodi. *inije -e ne o$%rije na i-$oj de!"jini -
$o5%e u %ojoj oni vi+e ni-u o$%rivene. #oja 5ini raz"i%u.
D$o -e $i5e u$jecaja ve"i5ine4 zra5enje ve, mora dje"ova$i u -mi-"u da predme$i vr"o
ma"ih dimenzija ne-$aju na i-$oj uda"jeno-$i od o%a "a%+e o-novi ve,i od onoga +$o -e
nije uvije% po$re!no razma$ranje -e uzima. Tre!a napomenu$i da je crna cr$a i"i crna
$o5%a na !ije"oj pod"ozi -e +iri pu$em zra5enja jedna%o do!ro -a -manjenjem od
crnaca4 %ao !ije"o na crnom zem"jom -a -manjenjem -vje$"ineC od %ojih je 5injenica i
$eorija je naveo i razvio de$a"jnije Vo"%mann
23
.
23
Izvje+,a o *eip-ic4 SOF. 2J=J4 S. 26K &&.
U -$vari4 naravno4 da je -vje$"o %oje po!ijena je zra5enje4 $a%o razrijeBen4 i"i crne4
%oje %ara%$erizira preop$ere,eno-$i -vje$"oC mo/e !i$i manje "a%o raz"i%ova$i od
re-pe%$iv crnoj i"i !ije"oj pod"oziC $a%oBer mora odno-i$i na $u 5injenicu !odova "inija
u ve,im razmjerima. Ee-porno je4 da%"e4 prag raz"i%u od &i%-nih zvijezda je zna$no
ve,a od vrijedno-$i #ouguerH-che4 po-$avio #a!ine$ na%on o-novicuC odno-no &i%-na
zvijezda je ve, na mnogo ve,i in$enzi$e$ raz"i%a +$o -u
2
`
?<
ne mo/e -e raz"i%ova$i od
njih prema ne!u !aze4 i da !i !i"o %ori-no da -e odreBenim a-$ronom-%im uvje$ima
najva/nijih mu izravno po%u-ima na umje$noj zvijezde
u$vrdi"o
63
.
63
To ,e !i$i %ori-no o-vaja5 /ena je e%-perimen$e - o!zirom na -rodnom
zada$a% u Si$zung-!er. d. #e5u. A%ad. 2J=6. -$r. :a -nimanje =Y< =22
razma$ranje.

Pre$hodne dovo"jan je da po%a/e da je in$enzivna i op-e/na prag percepcije
-vje$"o-$i -e mo/e odredi$i -amo u odno-u jedne na druge. Eapu-$io -am4 da%"e4 za
-ada $u $emu4 a onda da"je razgovara$i o na-$av%u 634 na%on razma$ranja op-e/nog
praga za povra$a% na njega4 a"i i u$jecaj zra5enja.
Ta%o je uo5eno da -e $a%oBer !oji da !ude prepozna$ %ao !oje4 %a%o !i -e
pred-$avi"i na o%u u odreBenoj mjeri. Oa% i %ad je izravna vizija je -"u5ajC vi+e na
neizravan. To nije -porno p"a. Irradia$ion-verhP"$ni--e i pripravni+$va omjere >u
mo-$a -mi-"u3 $erenu pro$iv ma"e povr+ine !oje igraju u"ogu u ne-$an%u !oje4 %oja je
do -ada jo+ uvije% u cije"o-$i rije+en.Eajpa/"jivija zapa/anja o -$varnim4 Au!er$
zapo-"ena
;3
4 a"i ,e -e izvu,i odreBene za%"ju5%e4 -voja zapa/anja o pona+anju
o!ojenih %vadra$a na crnoj i !ije"oj pod"ozi u !o5nim dije"ovima vidnog po"ja
odgovaraju,im !ije"a i crna na pona+anje $rgovima na !oju o-novi Lo+ -e doda.
;3
Gra&e "u%. /. Oph$ha"mo" .. III. S. ;J &&.

40 jakos, %v+ka i i,"#.
Scha&hPu$"
<3
pred-$avi"i -u %onzu"$acije odgovaraju,ih mjernih ureBaja po%u+aja
pre%o granice 5ujno-$i zvu%a %ada i-$a i-pu+$anjem per"a
=3
generiraju na za!odena na
-vojim 5vori+$ima vijcima pravo%u$ne p"o5e od o!i5nog zrca"nog -$a%"a - 5vr-$o
pro$iv re%ord od &i%-nom po"o/aju uha od izmjerene vi-ine !io. (orizon$a"na
uda"jeno-$ od -redi+$a di-%a4 gdje -u %ug"ice au&$ra&4 od -redi+$a o$varanja uho4 %oji je
odreBen da 5uje zvu%4 izno-i"a je == mi"ijuna.4 Ver$i%a"na G< 0i"".4 Ravno K2 0i"".
WI-%u-$vo me ima u5io4 %a/e au$or.4 da je $o naj!o"ji uda"jeno-$ na %ojoj uho
najmirnijem zvu%a %oji je jo+ uvije% u mogu,no-$i u$jeca$i na -igurno 5uje. W G"avni
rezu"$a$ $oga >nije de$a"jno opi-an3 $e-$ovi au$or $a%o da"je .I
WU mojim e%-perimen$ima4 %a%o !i -e u$vrdi"o zvu%a %o"i5inu4 +$o je moje uho jo+
uvije% 5ujno4 Ea+ao -am da je zvu% proizveo niz pada - 2 mi"igram p"u$a granu"e *
mm vi-ine4 pro-je% za moje uho na po$puni odmor4 $a%o i no,u4 a"i 5uje. U ;Y
e%-perimen$ima ove vr-$e no, 26 -a$ u -avr+enom mirno4 -am zvu% generira iznad
e%-perimen$ jo+ uvije% -pada - punom od"u5no+,u 6= pu$a4 -"i5an odno- je $a%oBer
odr/an je u ne%im g"az!eno o!u5eni u+i m"aBih "judi. raz"i%uje od -$arijih o-o!a !i"i
-u -amo ma"o prije nego +$o -u !i"i u -$anju 5u$i $aj zvu%4 5a% i a%o oni ni-u
pra%$icira"i joj uho 4. meBu$im4 u-pio ne%i na%on ope$ovane pra%-u4 iznad zvu%a jo+
uvije% 5uje -a -igurno+,u W
<3
A!hand". d. 0Anchen. A%ad. VII. S. =Y2.
=3
Do pada i-$a dono-i pince$om4
%oji je o$voren uz pomo, dva di"erima.
WS$oga -am !ez o%"ijevanja u zvu5nom parame$ra4 uzro%ovane padom - < mi"igram
or%%Age"chen- od 2 mm vi-ine prihva$i$i %ao a%u-$i5ni dinami-4 %oji -e odno-i na
pro-je5nu granice zdravog "jud-%og uha pod u$jecajem na+e civi"izacije jo+ zvu5nim
zvu% vrijedno-$ima.W
To je common ground e%-perimen$i -vojim zvu%om -rednje ve"i5ine !i po/e"jno na
ve,oj uda"jeno-$i od uha4 jer je4 naravno4 $o izgu!i$i ma"i ome$a u5in%e i pogre+%e u
mjerenju u$jecaja. Ta%oBer $re!a napomenu$i da je ro5i+$e mog"o dogodi$i primje$no
-amo - jednim uhom prema o%o"no-$ima pre$hodnim e%-perimen$ima4 meBu$im4
o!i5no %ori-$imo o!a uha na -a-"u+anje.
:a raz"i%e u in$enzi$e$u zvu%a -pomenuo po%u-ima Renz i 8o"& 5ini u-pu$
Vo"%mann pro,i zna$no manju o-je$"jivo-$ nego za raz"i%e in$enzi$e$a4 a%o doi-$a
razine zvu%a %oje -u o$pri"i%e %ao ; >K9%an.3 @ :a%on <4 vi+e -e ja-no raz"i%ova$i4
prema neizvje-na4 a"i4 %ao +$o -u -e pri!"i/i"i od $ada.
D$o -e $i5e $erena4 $u -e o!i5no pre$po-$av"ja da je donje granice ap-o"u$ne 5ujno-$
$onova4 i ia%o je $o o!i5no na ;Y o-ci"acija >Fh"adni3 i"i ;6 vi!racija >#io$3 u -e%.
Prihva,en. U meBuvremenu4 !i po nedavnim e%-perimen$ima Savar$ov
?3
4 -a +$apom
Irene zvu% i"i -e 5uje4 +$o odgovara 2<92? vi!racija u -e%undi4 a on je -%"on vjerova$i
da je $o jedino +$o je !i$no je pojedina5ni dojmovi %od odo!renja neophodno %a%o !i
jo+ du!"je $onove 5ujno4 $a%o da ne po-$oji -$varna granica. 0eBu$im4 -upro$no
De-pre$z
G3
4 Savar$ov9a je ponovio po%u-e - pa/njom4 -a -igurno+,u -voje
in&ormacije4 a priv"a5i %ao rezu"$a$I W. da nije u$vrBeno da je "jud-%o uho mo/e 5u$i i
odredi$i nijan-e manje od ;6 jedno-$avnih vi!racijaW Savar$ov je vjeroja$no dove"o do
ve"i%og in$enzi$e$a zvu% njegova $e"e&ona u za!"udi4 daje vr"o ja%a4 a"i ne i g"az!ene
i"i iden$i&icira$i po njihovu vi-inu $onova4 u -$vari4 !i4 da%"e4 u da"jnjem $e%-$u4 a
imaju %ara%$er !u%e.
?3
'nn, de 5#im. et de 1#ys. 7*VII. -$r. ?K i"i Pogg. Ann. 77II. S.
=K?.
G3
5ompt. ing, 77 . -$r. 262<C Pogg. Ann. *7V . -$r. <<Y.
U -$vari4 a%o De-pre$z je $o5no4 $o je zvu%4 %oji je ve, dao -va%i udara"j%e +$apa
Irene za -e!e4 jer je -va%om zavr+nom razdo!"ju od o$%ucaja u ontinuo dije"u4 %oji je
dao i"uziju $onom.
a%o !i -e $re!ao pona+a$i -e raz"i%om Savar$ov i De-pre$z4 $a%o da !i !i"o
ap-urdno pre$po-$avi$i nema donje granice $onova "jud-%og uha. :vu% %oji ,e !i$i
proizveden vi!racijama %oje imaju $rajanje jedan -a$4 naravno4 mo/e -e 5u$i vi+e "judi
nego zvu%. 0o/da iz raz"i5i$ih organiziranih !i,a4 a"i -igurno ne od "judi.
Oujno-$ zvu%a 5ini -e da -u ne -amo manji4 a"i i gornja granica.
Sauveur u Mem. de i''ad. 'nn. 2.GYY po-$av"ja gornju granicu na 26<YY L:. -va%i
drugi. 8o""a-$on vjeruje g"a- +i+mi+ i Fe"dheimchen- &ormirana granicu od najvi+ih
primje$nog zvu%ove. Iz najdu!"jih $onova orgu"ja do najvi+e %u%aca4 vi!racije -u ?YY
do GYY pu$a !r/e4 +$o !i -$avio gornju granicu na 2K.YYY do 66.YYY jedno-$avnih
vi!racija. #io$ $raje jo+ -amo J2K64 Fh"adni 26YYY4 O"ivier
J3
2?YYY4 m"adi 2J.YYY9
6Y.YYY %ao gornje granice.
J3
primarna -$var me$ara. Spr. S. 26.

Savar$ov prona+ao -ada da a%o generiraju -amo vi-o%e $onove u dovo"jnoj -nazi4 za
%oje je on %ori-$io nazu!"jeni %o$a5 5iji zu!i an-ch"ugen na $an%om $ije"u4 5a% i
$onova %oji odgovaraju <J.YYY jedno-$avnih vi!racija >S 6<.YYY o$%ucaja34 mo/e -e
5u$i i De-pre$z crpi iz njegovih e%-perimena$a - ma"im $uning vi"ica rezu"$a$ %oji 5uju
uho zvu5i do G;.YYY vi!racija ipa%4 iden$i&icira$i4 %"a-i&icira$i Ientender, apprZier,
lasserP mo/e W4 a"i da je -"u+anje vr"o vi-o%e $onove ne $a%o !rzo u5ini"i4 da I-$o !i
mog"o uve-$i u g"az!enoj "je-$vici. W
Ledan jo+ uvije% mo/e pi$a$i je "i ve, do-egao granica 5ujno-$i vi-o%ih $onova4 a ne
5a% i ve,i $onovi ,e -e 5u$i na ve,u do!i$ na%on -vega. S druge -$rane4 vr"o je mogu,e
da i"i -ami /ivci ne mogu 5u$i pi-%av zvu%4 i"i !u!nji,a -a -vojim pri"ozima u -$anju
u%"ju5i$i $a%va.
Pre$hodna pi$anju ap-o"u$nu 5ujno-$ $onova. D$o -e $i5e raz"i%a $onova4 o-je$"jivo-$
za $o 5ini -e da je ve,a4 !ez u-pored!e4 %ao i za di-%riminaciju zvu%a in$enzi$e$a.
A. See!ec%
K3
je u -$anju dva $uning vi"ica4 %oje -u !i"e u -%"adu go$ovo $o5no4 $a%o
da je jedan 26YK4 drugi 262Y vi!racija u -e%undi napravio >u$vrBen od +o%ova u i-$o
vrijeme -ondiranje34 ni$i primije$i$i
2Y3
%oji $rag du!"je Wnego +$o je !io drugi.W W#i"o je
>%a/e See!ec%3 ovaj ma"i razma% ne -amo raz"i%ova$i od po$punog -%"ada To ne $re!a
pod-je$i$i da je $a raz"i%a ve, zah$ijeva do!ro o!u5eni uho 4. I-%"ju5ivo ia%o imam
raz"oga4 moja ra-prava na ovoj -$rani !i$i pouzdana -e vr"o ma"o o+$rine4 La ne mogu
-umnja$i da je uho $uner9a4 a gu-"ara i $a%o je u -$anju i,i da"je. dva izvr-na gu-"ara
%oji -am upravo pred-$av"jena ove dvije vi"ice4 ni-u !i"i ni najmanje upi$an %oji od
i-$og4 a %oji je !io vi+i. 5injenicu da je u Ovaj -"u5aj4 na%on +$o zvu% dva $ona -u i-$i4
mo/e !i$i povo"jan za preciznije raz"i%ova$i -voju vi-inu do!ro4 a mo/da i nije na
-vim vi-inama -a-vim i-$a o+$rina po-$i,i W.
K3
Pogg. Ann. *7VIII. S. <?;.
2Y3
To je zajedni5%o $"o i %ad je ne%a odje%uju
jedan za drugim4 ia%o $o nije izrije%om navedeno.

Raniji podaci o o-je$"jivo-$i uha za !oga$im $on-%im raz"i%e ni-u $a%o vi-o%e
da"e%o. 8. 8e!er 223 povremeno primije$io da je uho u mogu,no-$i uze$i pod
povo"jnim o%o"no-$ima izravno >da%"e4 !ez pomo,i +o%a i !ez -rednje vrijedno-$i3
%a%o !i -e u$vrdi"o $onove $a%o -avr+eno da je pogre+%a na 6YY o-ci"acija je ni%ad
vi+e od jedne o-ci"acija.
223
Pogg. 7IV. S. ;KJ.

De"ezenne 263 ne -amo da je odreBuje -amo primje$na od-$upanje od 5i-$o,e
uni-ono4 %ao i -a -ada+njim odred!ama -"u5ajuC a"i i drugih in$erva"ima4 %ao o%$avi4
pe$i4 g"avni $re,inu4 g"avni +e-$om. 0o/e -e primije$i$i da -e $o ne odreBuju -amo
primje$na raz"i%a od zvu%a iz druge4 a"i jedna Tonun$er-chiede- i"i TonverhP"$ni--e-
drugogaC -va%a -avr+ena in$erva"u pred-$av"ja raz"i%u4 Ee5i-$a ma"o od-$upa raz"i%a
izmeBu dva uza-$opno pro/iv"javaju $onova. To mo/e !i$i -"u5aj u %ojem -e odreBuje
-amo primje$na od-$upanje od 5i-$o,e uni-ono4 %ao po-e!an -"u5aj op,e -"u5aju
-ma$ra$ ,e -e4 %ao +$o je 5injenica4 gdje -e u$vrBuje od-$upanje od nu"a raz"i%e izmeBu
dva $ona.
263
Oeueil des travaux de la so. de litte. 2J6G. str. <.

6oriteni su testovi. Oastegnut na mono#ord IsonometreP preko dvije mre"ie ni&u
!ija duljina i&me8u &emalja to!no +.+?9 milimetara bio, i napravio +2* vibraija u
sekundi, tako da je podijeljeno na to!ki svoje duljine strane u odre8enim pokretni
most da su oba dijelovi ;i& i&vijestila svojim tonovima navedeni# gla&beni#
intervalima. 1okretni most je i&otrioV on je stavljen pod string da je napon na njega
nije pove$ana, a pod pritiskom jednog otrog ruba protiv njega. Bele&enne uvjereni
sada samo na !isto$i =onintervalles.:atim, pokretni most bio mali, do jednog ili
nekoliko milimetara preselio desno ili lijevo, a sudio promatra!a, ako je odstupanje
od !isto$e intervala bio vidljiv0 drugi puta =ako8er, be& promatra!a mogao vidjeti
most prilago8en dok !isto$a intervala !inilo postignut, a gledao bi koliko je bila
pogreka.
Gako su ti pokuaji i&gledaju &aposleni s velikom pa"njom i skrbi, na "alost, &aista
to!na metoda nedostaje jo ovdje, tako da ne mogu dati previe povjerenja u
usporedivosti 2igure nala&e. Stoga bi bilo vrlo po"eljno da je to loe &a gla&bene
vje"be kao i &a teoriju gla&beni# sen&aija jednako va"ne odredbe dijelom prema
metodi dobra i &la slu!ajevima, neki od srednje pogreke, to!nije jedni ponavljaju se
osigurala usporedivost s ra&li!itim ljudima i& i dobra rasprava $e se ponoviti, jer je
metoda samo vidljive ra&like ili grani!ni# pogreaka koje netko po!ini autora.
primjenjuje, mo"e odobriti uredno otar re&ultat.
S"ijedi rezu"$a$ De"ezenne po%u-ima.
A%o ma"o na ovaj na5in voBenja dva dije"a /ice !i"a "uda i poreme,ena u nizu od
22<G mm du/ine4 %oji -u !i"i 26Y vi!racija u -e%undi.4 Ledan po -e$u u -redi+njem
gre!enu4 $a%o da -u vr"o "ju$ u+i napravi$i raz"i%u izmeBu pripadao jedni druge na%on
$onovima o!je -$ran%e do/iv"javaju %ada mo-$ je odma%nuo od -amo 2 mi"ijun. od
cen$ra4 jedan dio je niza4 $a%o da -u o-$a"i .4 da%"e omjer njihovih
du"jina4 a njihove &re%vencije 0i"" je. U jednoj -i$uaciji 4 raz"i%a je
$a%oBer prizna"a je vr"o ne$reniranih u+i.
"Si <a na le BW1T'5W #evalet mobilne de deux \ Broite ou \ /au#e
millim[tres, Ta ra&liku devient osjetljivi aux moins les oreille exerZes, ainsi Que <W
m'en suis sur plusieurs personnes uvjeravam. Si le dZplaement li #evalet n'est Que
d'un millim[tre, il 2aut avoir <a oreille asse& pour s'en delikatna aperevoir
immZdiatement. Ta personne soumise \ ette Zpreuve parkiralitu Tes aeux, soit pas
pour n']tre distraite par les objets environnants, soit pour les ignorer dZplaements
2eints ou role li #evalet et de ainsi sebi Zviter 1rZvenir dans le sens du #angement
Qu'elle verrait veliku operu. @ne oreille ^ ette tr[sdZliate 1redvi8eno don
osjetljiva lZg[re ra&liku. 7ue 5W soit la limite 'dmettons ekstremnim de la sensibilitZ
de l'oreille #umaine et les rapports Wntre Beux J:: alulons Sens SG peu
di22erents. ;ous verrons
<a oreille Ta mieux 1redvi8eno don organisZe osjetljivi \ une ra&liku de ? vibraije
sur ++?> dd "
"1our 5omparer ^ et intervalima elui represente par le &are& , et Que serijH
prendrons partout posuti ujedine, dirons serijH, Que l'oreille est \ peine @;Hpoteda
de osjetljive &are&, sur l'unisson. "
";ous avons vu, Qu'an dZplaement de 2 millim. osjetljive aux personnes Qui Ztait
n'avaient Wssaye jamais de 5omparer des sinovi. H ;ous trouvons, pour les ainsi
sinove @spore8uje T'intervale
J:: personnes SU;= T\ don \ une ra&liku de ) osjetljive vibraije sur ++-+, ou @;
intervalima un peu au SupZrieur demmiH&are&om. "
S%re,emo odgovaraju,e %on%re$ne rezu"$a$e za drugim vremen-%im razmacima !i$i
-4 $a%o da mo/e zauvije% De"ezenne vr"o o-je$"jivo uho4 od-$upanje od -"jede,ih
in$erva"a raz"i%ova$i -amo jo+4 a%o je omjer &re%vencija je !ei-$ehende4 a $onovi -u
5u"i jedni druge.
(armon.
Oc$ave
2;3
^uin$e
Tre,a g"avna
G"avni +e-$i
2<3
i"i

ao +$o mo/e$e vidje$i4 od-$upanje od pe$ine re"a$ivno o-je,a najja-nije.
2;3
:a "jude %oji -u !i"i vr"o nei-%u-ni u odno-u $onova4 !i"o je
2<3
Ovi-no o
VerrAc%ung-@ei-e gre!ena na de-no i"i "ijevo.
"0 ,eine.
ori-$i$e najmanju mogu,u ap-o"u$ne $e/ine4 $"a%a i da"je o-je,a na raz"i5i$im
%o/nim -$ranicama4 amm"er je napravio niz e%-perimena$a u vezi - ne%im
-uradnicima >Au!er$4 +umari4 Tren%"e34 a rezu"$a$i u di-er$acije I. ENperimen$a de
variarum cu$i- regionum minimumi Pondera -en$iendi vir$u$e . Vra$i-"aviae
o!jav"jena u 2J=J. E%-perimen$a"ni na5in je da -e -vje$"o u$ezi -$ariji nu$rini4 p"u$a4
%ar$ice papiru4 od K ^u. 0i"". Ve"i5ine i druga5ije4 pro+irene o o%o"no-$ima %oje
podr+%u u$ezi !i"i pri"i5no -poro i %ao ver$i%a"ni mogu,e -pu-$i$i na $e-$ -$av%e4 za
%oje namjene u redu za%riv"jena me-inga /ice i"i -vinja "ju$i$i !io pri5vr+,en za dva
"e/ao u dijagona"nim %u$ovima da Ge@ich$chen uzeo o!"i% -$remena na gornjoj
za%riv"jeno-$i pamu5nom ni$i je &i%-na za odr/avanje Ge@ich$chen-.
Poru%a -vi rezu"$a$i ,e na- odve-$i preda"e%o4 jer cije"e povr+ine "jud-%og $ije"a od
-$rane raz"i5i$ih proma$ra5a - po%u-ima je diame9-en. Eapominjem -amo -"jede,eI
redo-"ijed o-je$"jivo-$i dije"ova nema ni+$a zajedni5%o - onim +$o 8e!er je
priprem"jen u -%"adu -a -vojim e%-perimen$ima - %ompa- $o5%e na o-je$ dodira. Ona
je pri-$a"a na < proma$ra5i !"i-%i4 a"i ne i po$puno do-"jedno. 0eBu najo-je$"jivijih
dije"ova u%"ju5ene 5e"o i -"jepoo5nice4 %ap%e4 na "eBnoj -$rani pod"a%$ice4 gdje -e
o!i5no Y.YY6 grama doziv"javajuC pr-$i -u mnogo manje o-je$"jivi op,eni$o.
Sljede$e su na svim posebnim detaljima &a najosjetljiviji# dijelova, gdje su najlaki
ute&i su samo osje$a.
*.**2 grama osjetili su 'ubert naV !elo, sljepoo!nie, lijevo i desno podlaktie sa
&globovima na obje strane VolarH i le8ni#, vanjskim dijelovima metakarpalni# mog
pala i stra"njem dijelu obje ruke. H Ud 6ammler naV !elo, sljepoo!nie, le8noj strani
desne podlaktie, le8a obje ruke. H Ud umara naV !elo, sljepoo!nie, gornjeg i
donjeg kapka, nos. H Ud =renkle naV nos, usta.
*,**) grama, od 'ubert naV vanjski dijelovi metakarpalni# desnog pala. H Ud
6ammlerV doV Volarteil obje podlaktie i Borsalteile lijeve podlaktie0 Vanjski
dijelovi metakarpalni# lijevog pala.
*,*? grama, od 6ammler naV vanjski dijelovi metakarpalni# desnog pala.
*,*- grama, od 'ubert naV nos, usne, brada, gornji i donji kapak, nasred trbu#a,
itd H Ud 6ammler naV nos, usne, brada, gornji i donji kapak, nasred trbu#a, itd H Ud
umara naV @sne , trbu#, itd H Ud =renkle naV !elo, usne, gornji i donji kapak, trbu#,
podlaktie, itd
Eajve,a $e/ina4 +$o je -amo jo+ uvije% o-je,ao4 2 gram je naveden na no%$ima
pr-$iju i >na Au!er$3 de-ne pe$e.
U odno-u na $e/inu raz"i%e -u o!avije+$eni o rezu"$a$ima4 %oje povremeno E(
8e!er o-voji"a uvje$nu %aznu od 8e!era za%ona ve, >vidi -"i%u. Oovje%. K3. Ejegova
$eza
2=3
4 meBu$im4 -adr/i de$a"jnija e%-perimen$e na najmanji mjer"jivom raz"i%e u
$e/ini4 ovi-no o -ug"a-no-$i pu%e $"a%a i"i o-je,aj pri$i-%a i o-je,aj mi+i,a u
%omuni%aciji i prema raz"ici od dije"ova na %oje $"a%a je u-%r-nuo.
15 3
1rogrammata olleta -$r. J2 mR.

U -"jede,im po%u-ima4 dvojica "e/a"a jedni pro$iv drugih -e izvaga$i u$ege na dvije
raz"i5i$e ru%e i -amo primje$na raz"i%a od njih u$vrBena je re"a$ivno po-"ije >vidi
pog"av"je K ..34 navedene me$odeI3 pomo,u pu%og o-je,aja $"a%a4 do% -u ru%e na -$o"u
o-$ao o-$a$a%C !3 pomo,u %om!inirane $"a%a i mi+i,a -mi-"u4 ru%e -u po-$av"jena. U
ovom $renu$%u4 pri 5emu -va%a od ;6 ma- Oz4 -ma$ra"o -e - o!je -$rane4 nije !i"o
raz"i%e vid"jive %ada je $e/ina -manjena4 - jedne -$rane4 da -e -"jede,a o!i"je/jaI
4
<<<<
23 Poduze$ni%4 o!u5ava. ? .... 2
63 znan-$veni%4
ma$ema$i5ar. . ? 6.=
;3 i -am E( 8e!er. . . . 2? 6
<3 Poduze$ni%4 neupu,eni .....
J <
=3 Djevica ........... 2? 6
?3 Qena ............. 2? <
G3 Qena ............. 26 6
J3 S$uden$-%i .......... J ;
K3 S$uden$ ........... 26 6
2Y3 S$uden$ ........... J 2.=
223 ................ 2= 2.=
263 ........... 24= ..... 2Y
2;3 ................ 2J J
2<3 ................ 26 ?
2= 3 ................ ? <
2?3 ................ J 2
2G3 ......... < ....... J

99999999
#"i-%i
2Y.JJ 6.K;
U -"jede,im po%u-ima 2?3 4 proma$ra5 $e/io i-$om ru%om dva u$ega mijenja iz vi-i u
dvije izmu5ene %rpe 5iji jevi -u ujedinjeni zajedno -a-$oji od ru%e. WOd 2Y o-o!a %oje
-u !i"e na po"a mu+%i -po"4 +$o u u-pored!i GJ i JY grama na na5in opi-an u ru5ni%e za
podizanje $e/ine -u -amo dvojica %oji !i mogao $e/e $e/ina "a%+i ne raz"i%ujemo
-edam od njih odreBuje -e na ; -a -va%im e%-perimena$a napravio -va%i pu$ i-$ina da
$e/ina je $e/e. Ee%i od njih -u napravi"i <9G e%-perimen$i4 $e u -vim $im -"u5ajevima4
oni odreBuju $e/inu i-pravno. odreBene jedan od -edam pu$a u o-am anga/irao ga
po%u+aje 2Y proma$ra5a i i-pravno Lednom u %rivu. W
2?3
$a-$-. i Gemeing. -$r. =<?.
8e!er dr/i za 5injenicu da u ovom e%-perimen$u4 mi+i,a o-je,aj -am -ama -u-$ava4
u %ojem -am >pog". K e.3 Ee /e"e da -e u po$puno-$i -"a/em - njim na%on no$e.
U -"ijede,im primjerima
2G3
-e nane-e na i-$e dije"ove na o!je -$rane $ije"a >u
po-"jednja dva dije"a na"aze na -redi+njicu3 %on-$an$ne $e/ine ? do nagomi"an gore
-pecieda"er4 -va%i od %ojih je $e/io ne+$o manje od 6 grama4 $a%o da u%upna $e/ina na
-va%oj -$rani !io je !"izu 26 oz. Od $ih vr-$a $a"iru je u%"onjena - jedne -$rane za
drugim4 do% -e raz"i%a $e/ina je !i"a primje$na. U -"jede,oj $a!"ici >-$r. K?3 daje !roj
vr-$a $a"iru4 %oji je morao !i$i oduze$a4 $a%o da je raz"i%a !i"a primje$na >je predme$
-uBenja nije u$vrBeno3.
Vo"ar povr+ine od pr-$iju ...... 2
Vo"ar povr+ina ru%e
2J3
.... 6
"eBna povr+ina pr-$a ..... 6
unu$ar povr+ine ru%e ......... <
-$opa"a jedini u capi$u"i- me$a$arza"ne
%o-$i. 2
%on%avni dio na $a!anima. . <
pe$a -$opa"a ......... ;
2G3
1OU/. Fo"". -$r. K?.
2J3
-uper&icie- vo"ari- me$acarpi 0anu+.


Ga-$rocnemiu- ........... <
-$rane 5e"a ...... "
%o-e dio -$ra/nje -$rane g"ave <
prednjem dije"u pr-a .... <
"opa$ice ............ Dvije
-$rane $r!uha ... 2
medija"ni "eBa na
"opa$ice ....... . . =.
0edijan "inija $r!uha ... =
S $im $e-$ovima4 jo+ uvije% mo/e$e po-$avi$i me$odom e%viva"ena$a u odno-u4 %oji
-u navedeni u pog"av"ju 26.
d0 ,e)era,+ra .
O ve"i5ini od -amo vid"jive raz"i%e u $empera$uri mora E( 8e!er
2K3
izvije-$io ne%e
de$a"je4 na%on 5ega mo/e$e o$%ri$i u na5inu naizmjeni5no hand-9uranjanje u dvije
po-ude - ne9$op"oj vodi - ve"i%om pa/njom - cije"om ru%om i"i raz"i%e izmeBu dvije
$empera$ure4 -amo
2
`
=
do
2
`
?
-$upnjeva R .C a"i $o je proce- u$vrBivanja
$empera$urama na %ojima -e $e raz"i%e ni-u uo5"jive de$a"jnije. Ea+ao -am da jo+
uvije% mo/e o$%ri$i manje raz"i%e u pro-je5nim $empera$urama4 $e da ,e !i$i vr"o
raz"i5i$e ovi-no o $empera$uri. Ovdje ,emo u-poredi$i O $ome +$o -e pog"av"ju K S.
6Y6 &&. O!avije+$eni.
2K3
o-je,aj dodira i o-je,aj zajedni+$va4 8agnerov -"adovine. S. =;<.
O -$upnjeva $op"ine i h"adno,e4 %oji nano-e !o" -u u mogu,no-$i4 e%-perimen$i i
ra-prave o E( 8e!er -e =G2 i da"je u i-$oj ra-pravi -$r. Read.


70 Osena ra-.
0 vi%ija.
Ug"avnom4 -ve dimenzije %oje -ma$ramo na mre/nici4 +$o je de&inirano u op,oj
vidnom po"ju4 a mo/e$e po-$avi$i pi$anje4 +$o !roj -enzacija %rugovi !i pripada$i4
proizvodi$i 5a% po"je primje$nim e%-panzije za -enzacije4 pi$anje %oje je vjeroja$no -e
$re!a raz"i%ova$i odI ono dje"i,u vremena na ra-po"aganju !roj pripada $re!a $uma5i$i
dio op,e vidnom po"ju za raz"i%u od drugih4 %ada je uz!uBen u di&erenciranim na5in
od drugoga. Da od"u5i$e na $o pi$anje4 meBu$im4 do -ada nije na5in da ide4 i $a%o -am
-a/e$a% ovdje iz i-$og4 !ez o!zira na $o je zapravo o-novno pi$anje op-e/na na-$ajanju
da -e vra$i - ne%im u %a-nijem pog"av"ju $eorij-%im g"edi+$ima na i-$i4 a mo/e
pre$vori$i u i-$razi op-e/na prag u -"jede,em -mi-"u.
oji -u najmanji - o%om jo+ -amo prepozna$"jivi ve"i5ine4 uda"jeno-$i4 ve"i5ine i
uda"jeno-$i raz"i%eM
Pro!"em odreBivanja najmanji jo+ prepozna$"jiv uda"jeno-$4 zapravo -e po%"apa -
odredi$i najmanji jo+ prepozna$"jivu ve"i5inu4 zajedno4 a%o je odgovor pozi$ivan
promjer ne%i jo+ uvije% -amo prepozna$"jiv ve"i5ini u i-$o vrijeme %ao jo+ uvije%
jedva primje$an uda"jeno-$i izmeBu njihovih ru!nih $o5a%a4 - druge -$rane4 ni$i -e
mo/e uze$i u o!zir -amo prepozna$"jivi %ao uda"jeno-$i jo+ uvije% -amo
prepozna$"jivog ve"i5ine. 0eBu$im4 e%-perimen$i raz"i%uju u onima gdje je $o5%a4
"inija4 %onac4 ma"o podru5je -ma$ra -e na ogromnom -$a"an o-novi $e je g"edao u o5i
%oje uda"jeno-$i4 a $ime i na %oji vidi%ovac ova ma"a ve"i5ina je jo+ uvije% !io
prepozna$"jiv i"i ne-$a"o4 i u onima u %ojima -e dvije i"i vi+e di-$an$e $o5%e4 "inije4
$eme4 ma"e povr+ine za!i"je/ene -u na odreBenom raz"oga4 $e je g"edao4 u %ojima %u$
njihova meBu-o!na uda"jeno-$ u+ao jedin-$venu &uziju. Do-ada+nji po%u+aji mogu !i$i
ozna5eni %ao $a%vi na najmanjim %o"i5inama mogu o$%ri$i4 po$onji %ao $a%av na
najmanjim uda"jeno-$ima mjer"jive ovog Ugovora. E%-perimen$a"ni uvje$i -u raz"i5i$i
po $ome +$o je u !iv+em u-pjeh po%u-a ja%o mi$!e$ei"igende ozra5enja -amo dvije
granice4 po$onji od < granica je u pi$anju.
Sva%a ve"i5ina !i$i o$%rivena - "ica je i%ada pojavi$i na odreBenom raz"oga4 i za$o -e
priznaje -amo na $eme"ju raz"i%e od dna4 na%on 5ega pi$anje op-e/nog praga za "ice -
pi$anjem in$enzivnog praga raz"i%e u vezi4 i U $om -mi-"u ve, je do+ao gore. Vid"jiva
ve"i5ina -e raz"i%uje "a%+e - i-$im na-$av%om4 ve,a re"a$ivna -vje$"o raz"i%a je4 - druge
-$rane >i do odreBenih granica !arem3 na i-$im re"a$ivnim raz"i%ama "a%+e4 ve,a
je. Ia%o o-novni crno raz"i5i$a4 povr+ine !i$i !ije"a i"i o!rnu$o4 $a%o da ,e o-$a$i na
-nazi.
T@ining
6Y3
namjerno u-mjerena e%-perimen$e na odreBivanju pravnog odno-a u
vezi - odreBenim crna o%rug"ih redovi$o manjih mr"ja ,e -e pojavi$i na ono +$o -e
uda"java o-vije$"jen "ampu na !ije"oj pod"ozi4 %oja je do!i"a -voju -vje$"o-$ -amo ove
/aru"je4 %ao za-e!no pre-$ao %ad o5i !io je -mje+$en u raz"i5i$im uda"jeno-$i od njega4
+$o je dove"o do za%ona %oji4 do% -u uda"jeno-$i od -manjenja o%a u geome$rij-%om
progre-ijom4 pridru/ene /aru"je uda"jeno-$i u ari$me$i5%i progre-ije ra-$u
623
.
6Y3
T@ining4 upi$i u vezi :vjezdane occu"$a$ion- -$rane 0je-eca i p"ane$a4 9.
e%-perimen$e nad -vje$"o+,u i ve"i5inu u odno-u na viziju u ameri5%oj L. SF
2J=J4 -rpanj4 VF 77VI. o6p. -$r. 2=
623 i -am au$or %a/e4 rezu"$a$ $ih e%-perimena$a >p 6;3 %ao +$o je ovaj .I
WTo do% -u uda"jeno-$i o%a umanji$i u geome$rij-%om omjeru4 odgovaraju,i
uda"jeno-$i od -vje$"o-$i u pora-$u pove,anje ari$me$i5%u omjer. U o$her@ord-4
uda"jeno-$ od -vje$"o-$i je "ogari$am "inearnog pove,a"o u5ina%.W WLedan
izvanredan rezu"$a$ ovog za%ona je napravio ma"i dje"omi5ni promjenu -"a!o
-vje$"o dod $uru ve"i%a u5in%ovi$o-$ uravno$e/i$i GivenEame pove,a"o u5ina%
%ao ve"i%i &ra%cij-%om promjene puno -vje$"o-$i.W

A%o4 -ada4 in$enzi$e$ -vje$"a < %vadra$a uda"jeno-$i izmeBu /aru"je T, i prividni
promjer B od crnih $o5a%a u o%u in$erva"ima uzajamnim4 $o mo/e !i$i
za T zamjena i ' zamjena Cprema %ojem izraz za%ona u prevedenim da i-$im
o%o"no-$ima i-$e raz"i%e pripadaju. Ta%av za%on je u -e!i vjeroja$no4 a pi$anje %oje
-e po-$av"ja od -$rane T@ining pre$po-$av%om darecipro5no - B je4 z!og o%o"no-$i $ih
e%-perimena$a nemogu,ih zanemarivog u$jecaja zra5enja4 +$o je odmah ,e -e
ra-prav"ja$i4 neo-porno za!ranjeno. #ez o!zira4 da%"e4 po%u+aji au$ora4 %ao +$o mo/e$e
vidje$i u na-$av%u4 vr"o do!ro -e -"a/u - navedenim za%onima4 $o je vjeroja$no ve,
-amo empirij-%i izraz -voje univerza"no-$i pod raz"i5i$im e%-perimen$a"nim uvje$ima
ne$%o mo/e i da"je -umnja4 %ao pravi za%on prirode. U meBuvremenu4 meBu$im4 $i
po%u+aji ni-u !ez in$ere-a4 pod uvje$om da oni po%azuju da -u o-vje$"jenje in$enzi$e$a4
u %ojima je ja-no priznanje od -po$ova po%re,e i"i zau-$av"ja4 zoom u vr"o ja%im
uvje$ima %ada je ve"i%a o%a je pove,ana u odreBenoj -i$uaciji4 do% je u ni-%im
omjerima4 %ada je ma"a o%a uda"jeno-$ -e pove,ava u i-$om omjeru. a%o !i -e
zadovo"ji"a dva najve,a o5i in$erva"i 2YG46K i 2;<422 eng. Farin-%a4 primijenjen na
au$ora 5iji omjer < @ =4 "ampica uda"jeno-$i 6K4= i 2=4= eng. In5ni4 odno-no omjeru
o-vje$"javanja in$enzi$e$a 2 @ ;4?64 do% -u dva najmanja in$erva"ima o5i4 %oje
primjenjuje4 6J.26 i ;=.2? cm4 omjer je $a%oBer < @ = je -vje$i"j%a uda"jeno-$i 2;24? i
22Y4=4 odno-no4 omjer o-vje$"jenja in$enzi$e$a 2 @ 2.<2K. I ovdje ,e$e uvije% mo,i na,i
%ao op,a -mjernica.
%it aparata, anRandte autor, sastoji se i&nutra i i&vana pornio, usput posvuda
&atvorenoj okvir, ali se na pro!elju ima kvadratni otvor kro& koji svjetlost je inident s
jedne strane, je, me8utim, pogledao u s druge strane, pou!an svjetlo i o!i samo do
sada su bo!no Ina suprotnoj strani od otvoraP, tako da ne ometaju s rasvjetom i ljudi
gleda u nju. ;a stra"njem &idu unutar kutije je papir s malom krugu, na istoj
udaljenosti redovito ure8en udaljeni jedan od drugog, rne to!ke
22P
, koji prima
svjetlost, te se vidi na tome. Sada, dok je oko je smjeteno u ra&nim pokusima u
ra&li!itim udaljenostima od &a!elja kutije, lampia se pomi!e svaki put bli"e ili dalje
preselio do rne to!ke jasno, ali sama pokrene, ili jasno ra&dvajanje od iste samo
&austavlja
2)P
. Svjetiljka je &avrsio na potrebne i&la&ima na otvaranju svjetla, a o!i
gledao kro& jedan, montiran na okvir ijevi IWyeHijevP od *,+. in!a kru"nim otvorom
I6ru"ni otvor blendeP i ) m u du"inu. =ube i lampia su se preselili na diplomirali
dugim daskama ili letviama, koje konvergirane na malim kutom na kutiji, a to je bio
odbora na kojoj o!i ijev je raseljena po geometrijskom progresijom s
eksponentom
-
Y
?
podijeljeno. 1rije otvaranja trga u kutiji je pornio &aslon jo
uvijek je bio ve&an s jednom od oni# otvaranja odgovara otvaranje kako bi se
sprije!ilo rasprene svjetlosti sobu.
22P
"Oedovito papir o&na!ena malom rnom krugu vidio na jednakoj
udaljenosti i redovito arraoged." U veli!ini i udaljenosti od spotova jedni od
drugi# nije navedeno.
2)P
"Bo gro&d rni# mrlja 1ostao jednostavno rijeiti H. @pravo ili prestaje biti
vidljiv kao &asebna klastera"


S"jede,a $a!"ica -adr/i >Eng".3 In5a rezu"$a$ima proma$ranja 6<3 . Sa -va%om o%u
di-$ancira$i poda$%e navedene u izvornim 5e$iri para >5e$iri para3 -u napravi"i
opa/anja4 a"i -u -amo za -$o"om -va%a < !roja %oji -u $a%o do!ro zna5i dvoje
djece. Uza-$opna o%a uda"jeno-$i -u u geome$rij-%im odno-ima < ` = 4 a zadnji -$upac
daje izra5una$oj -vije$"o uda"jeno-$i4 izra5unava prema pre$po-$avci da $a
geome$rij-%a -$anja o%a uda"jeno-$i u ari$me$i5%e raz"i%e i-poru5ene 5u$i 2?4Y
cen$ime$ara uda"jeno-$i /aru"je.

Uda"jeno-$
o%a
Uda"jeno-$ /aru"je
Tvrdi$i.Uda"jeno-$
/aru"je
izra5unava
2;<422 2<.= 2<.J 2J.6 2<.= 2=.= 2<.J
2YG46K ;<.; 6K.= 6G.? 6?.< 6K.= ;Y.J
J=.J; <Y.= =2.G =Y.? <?.= <G.; <?4J
?J.?? =G.< ?K.6 ?2.K ?<.G ?;.; ?64J
=<.K; G<.K GG.2 G<.G GK.2 G?.= GJ4J
<;.K= KK.Y KY.= JJ4; KY.6 K6.Y K<.J
;=.2? 22<42 2Y?.= 22Y4Y 222.< 22Y4= 22Y4J
6J.26 2;J4< 2664? 2;642 2;;4< 2;24? 26?4J
6<3
S o!zirom na po-"jednje4 najmanji4 o5iju uda"jeno-$i primije$io au$ora. WEa
naj!"i/e -$anice >i najve,i ISTO0 /aru"je uda"jeno-$i3 -"a!o o-vje$"jenje i
po-"jedi5no naprezanje o%a -$vorio povremene pi-mo paro%-izama
upe5a$"jivom i pove,anog vizije %oja je uve"a ne-igurno-$.W

Ranije je $vrdio da je vid"jiv po-e!no-$ ma"ih ve"i5ina4 ovi-no o raz"ogu vr"o
Irradia$ion-@ir%ungen -a. Taj u$jecaj ,e !i$i uze$i u o!zir -ada de$a"jnije. 0i ovdje
rezimira$i pod zra5enjem uz ovi-nim op$i5%ih a!eracija i di&ra%cije -vje$"o-$i
propagiranju &izi5%og dojma na mre/nici.
U -vim po%u-ima na najmanju mjer"jivom ve"i5inom i"i uda"jeno-$i i,i na $a%o
ma"om ve"i5inom - ve"i5inom i"i di-$ancira$i prema do"je4 i"i $a%o da"e%o od i-$e
u%"oni$i4 da -e o-im zra5enja -"i%u na mre/nici do $o5%e i"i "inije ugovori vr"o
zna5ajan promjer4 i op,eni$o ima jedan gore na Vo"%mann u -vojoj nedavnoj ra-pravi
o zra5enjem
6=3
izra5una$ promjer najmanjeg prepozna$"jivog imid/a i"i najmanju
mjer"jivu uda"jeno-$ !ez o!zira na zra5enje. A"i Vo"%mann je &ina e%-perimen$i4
rezu"$a$i %oje -"ijede u na-$av%u4 nema -umnje u$vrBeno da vid"jiv i mjer"jiv +irenje
-vje$"a dojam odvija zra5enjem4 5a% i na naj!o"ji i !e-$accommodier$en o5iC i dr/a$i -e
njegovih poda$a%a o ve"i5ini Irradia$ion-%rei-e- - ja-nom vizijom zajedno +$o je vi+e
mogu,e4 !i"o da -e - njegove i"i - podacima drugih proma$ra5a go$ov naj$je+njih
mjer"jive ve"i5ine4 u$vrBeno je da je promjer Irradia$ion-%rei-e- promjeru od zra5enja
o-im o!ra5una$ih -"i%e minima"ne %o"i5ine odredivi >i"i minima"na o$%ri$i uda"jeno-$34
ne -amo vr"o zna5ajan udio po!jeda4 a"i 5a% i i-$i -e op,eni$o na mnogo ve,a od
onoga +$o -vje$"o dojam zna$no pro+irio4 a"i i vr"ina ra-pr+enja $re!a"o !i$i manje od
ovog izra5una najmanja ga za odredivi %o"i5ine -e mogu na,i.
6=3
izvje+$ava SaNon. Soc. 2J=J S. 26K.

Eaime4 na%on +$o je Vo"%mann mjerenja u na-$av%u -"ijedi ru!u pojav"jivanja u
-jajnoj -vje$"o -re!rna ni$ pro+iri"a na crnoj zem"ji na -$rani crno na$rag na 4YY269
Y4YY;6 6?3 0i"". S Y.YYY=;6 Y.YY2<2J $o je *in. u min.4 i 0aN. ? "judi - naj!o"jim
mogu,im -mje+$aja o%a4 a %ada ni$ je crna vidi -e u -vije$"oj pozadini Y4YYY;9
Y.YY2.J=Y. 0eBu$im4 za. primjer na%on (uec% vizua"ni %u$ pod %ojima !ije"a cr$a na
crnoj zem"ji jedno-$avno ne-$ane4 +$o u%azuje na granicu da"je jedva primje$an +irinu
"inije4 6 -e%. izno-i4 +$o pred-$av"ja Y4YYY2<= 0i"". na mre/nici
6?3
ao +$o je navedeno %a-nije po"ovica vrijedno-$i O.

Sada od -$rane >D. Pog". 2Y3 Eapomena +irenje ovi-i o &izi5%im o%o"no-$ima
:ra5enje ne mo/e ra-$i -a -nagom -vje$"o-$i4 -vje$"u in$enzivne i jednog !"ijedog "icu
mje-$a -e na $aj na5in pro+iri"a vi+e nego u i-$om pro-$oru4 a"i -"a!a mo/e !i$i
o-"a!"jena za neprimje$no-$i pro$iv !azu4 meBu$im4 -vje$"o-$ ja%a4 a"i o-$aje zna%ovi$o
nazna5ena.
A%o ih ima4 -vje$"a $o5%a nije dovo"jno ja%a da -e jo+ uvije% mo/e raz"i%ova$i po
raz"ici u praga od dna u -redi+$u Irradia$ion-%rei-e-4 $o -e vi+e ne mo/e
de$e%$ira$i. O%re$anje crnu $o5%u na !ije"oj pod"ozi4 umje-$o o!rnu$o4 %a%o !i
ana"ogne razma$ranja pravo4 pod uvje$om da -e am!ijen$a"no -vje$"o !odovi -e
razrijedi$i zra5enjem4 i pre"i$i crnu $o5%u -a -vje$"om4 %oji je upravo $a%o +irenje crne
$o5%e zra5enjem pod u!"a/avanje Tama na-$aje %ada razgovara"i +irenje !ije"e $o5%ice
na crnoj zem"ji4 %ao +$o ima Vo"%mann !"i/e >AA OS 26Y3 i po%azao e%-perimena$a.
#ergmann
6G3
i-$a%nuo da -u $o5%e i"i "inije %oje -e %ori-$e i-pro!a$i najmanjih
%o"i5ina mjer"jive pojavi$i u najve,oj da"jini vr"o !"ijeda4 $a%o da je naporan za o5i
"a%o mogao !i"o z!uni$i -vje$"o nijan-u4 $a%o4 i da -va%i pu$ %ada pog"eda$e grid cr$e/
mi"ime$ra +iro%e crne i !ije"e pruge na uda"jeno-$i do mje-$a gdje -u prvi pu$ prizna$i4
po-$upno -e pri!"i/ava4 a !ije"i 5i-$o,e4 do!i$%e crnu du!inu. To -u o%o"no-$i %oje -e
"a%o o!ja-ni$i 5injenicom da je na ve,oj uda"jeno-$i od uda"jeno-$i od raz"i5i$a
viBenja4 propagacije -vje$"o-$i %roz op$i5%a a!eracija ra-$e.
6G3
(en"e i P&eu&er :ei$-chr. III. F. Vo". 22. S. K;.

*a%o je o!ja-nio z!og ve"i%ih4 a prema gore4 u$jecaja %oji in$enzi$e$ -vje$"a ima na
vid"jivo-$i vr"o ma"e ve"i5ine4 %oje -$e o!ja-nio $e-$ove na iden$i&iciranih najmanjih
uda"jeno-$i za pri%"adni za $e-$iranje o+$rine -o!i zna5i 6J3 . U meBuvremenu4 u$jecaj
zra5enja -amo %omp"icira4 ne nedo-$aje. A%o dvije -vije$"e $o5%e i"i "inije -u $a%o
!"izu da je njihov Irradia$ion-%rei-e !avi$i jedni - drugima4 a najmanje -vje$"ine u
meBupro-$or -e vi+e ne raz"i%uje od ma%-imuma u -redi+$u irradiirenden !odova na
pragu raz"i%e4 $a%o da oni mogu $a%oBer vi+e ne mogu raz"i%ova$i. Ta%oBer4 ovdje je
i-%u-$veno4 a ne odreBeni u$jecaj in$enzi$e$a -vje$"o-$i. :a$o mi-"im da je u S$einhei" je
&o$ome$rij-%og ra-prava >. 2G p34 primije$io je da -"a!i pocrnje"e nao5a"e izrazi$i
iznenaBuju,i u-pjeh u -mi-"u odvajanja vr"o !"i-%oj dvo-$ru%e zvijezdeC prizna$i4
meBu$im4 ne,e mo,i izvu,i $aj u5ina% od mene zna omjere zra5enja. Ler 5ini mi -e4
pod uvje$om da je +irenje Irradia$ion-%rei-e- ne ra-$u pove,anjem in$enzi$e$a4 omjer
minima"ne i 0aNimumordina$e in$enzi$e$i na i-$o moraju o-$a$i u ja%om i -"a!om
-vje$"u4 +$o ,e !i$i no$icea!i"i$. raz"i%e nepromijenjenC Razma$ranje zu$re$ende
in$enzi$e$a $erenu4 a"i mora -e odr/a$i odreBenu predno-$ raz"i5i$o-$i - ve,im
in$enzi$e$om.
6J3
8e!er4 preno-i SaNon. Soc. 2J=; S. 2<2.

Pre$hodna %om!inaciji4 o5i$o je da -u nedavni po%u-i na najmanji vid"jivih ve"i5ina
i uda"jeno-$i na mre/nici ni-u upo$re!"jivi izvu,i 5vr-$e za%"ju5%e o &ino,e
pro-$ornom -mi-"u i"i -$upanj op-e/nog o-je$"jivo-$i do% ne pi$anje %a%o %o"i%o udio
:ra5enje ovdje4 doveo do Reine4 a $aj po-$o$a% je e"iminiran4 i da je izra5un ve"i5ine
najmanjih -"i%a na mre/nici ve"i5ine i uda"jeno-$i od o!je%a$a i razvr-$avanje odno-a
u %ojem %ao da po-"jednjih e"emena$a mre/nice -u i"uzorna i pogre+no je4 u mjeri u
%ojoj je zra5enje ne uzima u o!zir. U $om pog"edu Vo"%mann za%"ju5uje -voju
ra-pravu o zra5enjem %a%o -"ijedi >p <J.3I WSve je -vje/e in&ormacije o ve"i5ini
najmanjih primje$nog mre/e -"i%a -e zna5ajno pogre+no4 da -ve preve"i%a -$rane
za%ona na %ojima -e $eme"je4 mo/e u$jeca$i na zra5enje zanemari$i. W
Po-$av"ja -e pi$anje u$jecaj dimenzija %omponen$i do"azi "i na$rag u no$icea!i"i$.
njihove raz"i%e u cije"o-$i u$jecaja zra5enja4 +$o !i zna5i"o da je on u-%oro prona"azi
-voju granicu - pove,anjem uve,anja. Ovdje o $ome4 na/a"o-$4 nedo-$aju namjerno
u-mjerena na predme$ dovo"jno odje%uju,i -uBenja. Samo ne%i4 a"i ne i o-o!i$o -
o!zirom da ga zapo-"eni%a4 po%u+ava +umar-%oj
6K3
:nam pi$anje u -mi-"u da -e 5ini
da po%azuju da je u$jecaj ve"i5ine na no$icea!i"i$. -$varno ide da"je od onoga +$o
napi-a$i na zra5enje. Ti $e-$ovi -u izraBeni I. Win$erno pocrnio4 para"e"opiped4 u
cije"o-$i je ograBeno %u$ija od o%o ;? cm dugo i o%o J cm +irine i vi-ine je $amna
%omora u %ojoj o!je%$ !i$i o-vije$"jen -e na"azi na $rgu %raju i-$i -u dva o%rug"a o$vora
od 6 i po" in5a razma%om za o5i i pored nje u i-$om izno-u je ve,i4 6= > :en$im. na
$rgu dr/i izvor -vje$"a. Po$onji o$vor po%riven na unu$arnje -$ijen%e %u$ije - &inim
!ije"im ured-%ih radova4 a 2 b in5a uda"jen od nje Tu je >vr"o ravnomjerno pa"jenjem
do!i$i3 gori vo+$anicu
;Y3
. $a%o pro-vije$"jeni $rg papir -"u/i %ao izvor -vje$"a za
unu$ra+njo-$ %u$ije na zidu vi-9h9vi- %oji -e -paja predme$e. ve"i5ina izvora -vje$"o-$i
!io dija&ragme >%ar$ice $ra5nice - o$varanjem3 odreBenih dimenzija4 %oji -u po$i-nu"i
5vr-$o pro$iv i-$e4 mijenja$i po vo"ji. W
6K3
O (emara"opie. 2J=G4 -$r. =. 2Y.
;Y3
26 %omada po %i"ogramu4 < i po"
duge4 q Wu promjeru.


Sada primije$i$i au$ora >2Y -$r.3I. WEaj-"a!ija ra-vje$a4 %oja je po$re!na za
raz"i%ovanje 296 :en$im +iro% i = :en$im dugo >o%omi$o po-$av"jeni - duge -$rane3
crne pravo%u$ni%e na !ije"oj pod"ozi >na uda"jeno-$i .. 26 par. in5ni S ;64= :en$im.
o%u3 za-$upa ve"i5ini izvora -vje$"o-$i 69= ^u.90i"" $one izvor -vje$"o-$i pod $im
!rojem prema do"je.4 predme$i moraju !i$i zna$no ve,a. W
To -e mo/e izra5una$i da je -"i%om 6. :en$im. +iro%e $ra%e je na navedenim
uda"jeno-$i o5iju4 Y.K 0i"". na mre/nici4 %oji pre"azi vrijedno-$ zra5enja u
accommodier$en o5ima na%on navedenih poda$a%a da"e%o. A%o -ada !i$i vid"jiv u
uvje$ima -"a!og o-vje$"jenja podru5ja 5a% i ve,e o!je%$e4 $a%o da u$jecaj ve"i5ine ne
mo/e ovi-i$i -amo o zra5enju. U meBuvremenu4 jo+ op-e/niji4 po-e!no u-mjerena na
$u $emu4 po%u+ava mijenja$i ve"i5inu i ap-o"u$na magni$uda $e% da -e /e"jeni.
Uz -ve pre$hodne4 5a% -e navodi4 da je -ada+nje odred!e minima"nih mjer"jive
ve"i5ine i uda"jeno-$i4 !ez o!zira na zra5enje ne vrijede4 a"i ne $vrdim da ne po-$oji
neovi-no od zra5enja pragu produ"jenja na o%u. 0ogu,e je da pro+irenje dojam na
mre/nici i"i %o/i p-ihija$ra -amovo"jno i da"je mogao -enzacija na-$aju %ada -e -amo
/ivi /iv5ani zavr+e$a% je napravio i dojam pre"azi prag in$enzivanC a"i $o ne zna5i da je
$aj dojam %ao pro+irena4 da ,e$e doi-$a mi-"i $a%o4 da je ve,ina $o5a%a u njemu je
mogu,e iden$i&icira$i4 a%o produ"jenje dojam padne i-pod odreBene granice4 %ao i ono
+$o u !i$i povezano - 5injenicom da ne uda"jeno-$i %ao ma"i po /e"ji na mre/nici i
da"je mogao !i$i -hva,en %ao uda"jeno-$ %oju $a%av o-je,aj pre$po-$av"ja raz"i%u
izmeBu dvije granice i ovime $a%oBer ve,inom !odova.
To je zapravo jedan u &izio"ogiji /iv5anog -u-$ava dana- op,eni$o -ma$ra va/e,om
g"edani pre$po-$av%om da dojmovi -u -amo raz"i%ova$i a%o -u izraBeni u raz"i5i$im
o-je$i"nim %rugovima %ada je pod -enzorne %ruga %raju i"i u -"u5aju grananja cije"u
%rajevima primi$ivnim /iv5anih v"a%ana Podrazumijeva . Senzor-%a %rug4 on je
grananja i"i razgrana$a v"a%na pripadno-$i4 a"i je po$re!an odreBeni promjer4 a na%on
$oga mo/e4 vi+e ne,e !i$i uva/eni dojmovi %oje -padaju u i-$u -enzornu %rugu jedni
pored drugih. U podru5jima u "ice -ada izg"eda doi-$a e%-perimen$a"ni do%az da je $o
doi-$a -"u5aj je $re!ao !i$i predme$ nepremo-$ive $e+%o,e4 jer je Irradia$ion-%rei-
$o5%a -vje$"o-$i $re!a uvije% !i$i ve,i od promjera %ruga o-je,ajC a"i moramo ovdje -
%o/e4 ana"ogni mre/nice4 pre%o po$razi za op-e/ne organa o-je$a. Ia%o zra5enje
$a%oBer igra u"ogu u Ta-$ver-uchen4 pod uvje$om da $"a% %on$a%$nom vrha po$re!no
na -u-jednim mje-$ima moraju na P"an$ vi+e i"i manje. Eo4 ni$i je mogu,e da proma$ra
8e!er $e5e od dva ;Y *in. uda"jeni jedan od drugog4 %ompa- $o5%e na "eBima4
nad"a%$ice i !edra u jednom dojam4 5a% i da !i primije$io po+$uju,i -amo primje$na
uda"jeno-$ izmeBu raz"i5i$ih dije"ova %o/e raz"i%e ovi-e o njoj. Ana"ogija o!imnih
-enzaciju omjera mre/nice - %o/om4 a"i je ja%o do!ro u-po-$av"jena 8e!er za
druga5iji odno- nego da mi $re!a -umnja$i da !i ovdje $vrdio.
Do -ada po%azuje da je za procjenu i $uma5enje prou5avanju na+e $eme4 - jedne
-$rane4 znanje o ap-o"u$noj ve"i5ini zra5enja je va/no4 +$o -e mo/e dogodi$i -
naj!o"jim mogu,im -mje+$aja o%a4 - druge -$rane4 znanje %oje mre/nice e"emena$a
$re!a uze$i u o!zir %ao pred-$avni% -enzorne %rugovima raz"oga i +$o dimenzije
imaju. U prvom pog"edu -am ne%a "iniju po5ev+i %ao pra$i$i rezu"$a$e Vo"%mann
primi"i u -e!e i ne%e druge o-o!eC zadnji odno- -am na%ra$%o da - dominan$nim
vjeroja$no-$i -ada -u 5unjeva nego +$o emp&indung-perzipierenden mre/nice -u
e"emen$i primije$i$i4 $e da je na%on U""i%er je mjerenja promjera ig"e u /u$om mje-$u
gdje najja-niji viziju odvija 69; $i-u,in%i "inije. #ergmann
;23
po$vrBena4 manja od $ih
de$a"ja %ada -e mjeri na &oveje "u$ea van.
;23
(en"e i P&eu&er :ei$-chr. III. F. II. #S ;G.

Vo(k)ann ok+si na %ra&enje
870
.
Sre!rne ni$i od Y.<<=.YYY. Promjer od -"jede,eg najja-nijim vidom S pro+"o >u
mi""im.3 u o5i4 dao je4 prema %ao i oni3 %ao crne pramenove na -vije$"oj pozadini4 %ao
+$o je na ne!u4 i"i !3 og"eda -e -jaji -vje$"o %ao !ije"e ni$i pro$iv pojavi"a crna
pozadina4 u pro-je%u vi+e od -"jede,ih !rojeva : po%u+aja4 od %ojih je prvi !roj na34
drugi je na #34 od -"jede,eg Irradia$ion-%rei-e promjera O u mi"ime$rima.

Po-ma$ra5 : S
R
a b
A8 Vo"%mann >Au$or3. . ;K 6< ;;; Y4YY;= Y4YY<?
Ejegov -in O$$o V.4 6; godina4 do!re o5i ............ 2Y 2= 6=Y Y4YY;G Y4YY?<
Ejegov -in4 Edmund V.4 6? godina4 do!ar4 vr"o
i-%u-ni o5i. . .
2= 26 6=Y Y4YY6< Y4YY=J
Dr. R. (eidenhain
;;3
.....
M <Y 2YY M Y.YY=2
E. Appe"4 -$uden$ica4 vr"o o+$re o5i ............ 6Y 6Y ;YY Y.YYY? Y4YY6=
0"ada djevoj%a 2? L 44 vr"o %ra$%ovidno4 ina5e
do!re o5i. .
2Y 2= 2264=
;<3
Y4YY2G Y4YY6<
;63
izvje+$ava SaNon. Soc. 2J=J S. 26K.
;;3
3 !i"i na (EIDEE(AIE nije jedin-$vena4 -$oga nije na popi-u4 rezu"$a$iC a"i
ve,ina e%-perimena$a uzimanje u-vajanje mje-$o :ra5enje nije !i"a povo"jna4
+$o Vo"%mann $e%-$u iznimnom -"u5aju4 +$o nije pa"o na pame$ da ga ope$.
;<3 U3 je S S 22=4 po !3 S 22Y.

Vo"%mann napomenu$i da je4 pored niza i-pi$ivanja4 5iji rezu"$a$i -u izvije-$i"i ovdje4
mnogi >povremeno je vodio34 pojedina5ni zapa/anjima pro&e-ora 5e+nja%a4 (an%e"4
Rue$e4 Fzerma% u. A. po-jeduju4 +$o -ve odgovaraju,e rezu"$a$e >odno-no do%az o
po-$oje,im :ra5enje3 i-poru5ena. Ovi rezu"$a$i -u do!iveni %a%o -"ijedi. Proma$ra5
dono-i mi%rome$ar-%im in-$rumen$ %oji je >vidi -"i%u. 0oma%. K3 govor je4 uz
para"e"ne -re!rna ni$ promjera Y.<<=.YYY. Oemu on vidi najja-nije $eme u uda"jeno-$i
od o%a4 i i-pi$uje vr$nje vij%a da$i para"e"nih ni$i uda"jeno-$4 +$o je promjer navoja je
jedna%a. I-pada4 meBu$im4 da je -va%i pu$ %ad je 5ini uda"jeno-$ mnogo ve,i od
-$varnog promjera navoja4 odgovara %a%o je $o pojav"juje promjer pove,ao -e na
zra5enje. To na-$aje z!og na5ina %a%oI .. One mogu - o!zirom na da$um %oji -jeci+$e
"inije -mjeru o-i o%a K 0i"" una$rag od naji-$a%nu$ijih $o5%e ro/nice4 a 2= 0i"" -e
na"azi i-pred mre/nice4 na%on u%"anjanja mjernog ni$i iz o5iju i njihova meBu-o!na
uda"jeno-$ nije -amo promjer 6 r od mre/nice -"i%e -va%og mi%rome$ar ni$4 a"i i
uda"jeno-$ od o-i /ice iz druge u mre/nice -"i%e4 o-im ra-ipanja od -$rane zra5enja4
izra5una$iC S"ijedi jedno-$avan o!zir za4 e%-perimen$i -hva$io4 u -"u5aju da je
uda"jeno-$ izmeBu pro+irene -"i%e promjer /ice 6 pojav"juje i-$a u pro+irenom
o%viru /ice4 promjer Irradia$ion-%rei-e- S mje-$aC naime K T 6 6
i S S . Sada Vo"%mann na,i na pro-je%u od ;K po%u-a4 -vije$"e uda"jeno-$ S
Y46YG 0i""4 $amna ni$ Y.<<=.YYY Diro%i na uda"jeno-$i od o%a S ;;; 0i"" jedna%e
pojav"juju4 +$o... S 6 S Y4YY== m"in.C 6R S Y4YY2KK 0"in4 a $ime. 9 6 r S
Y4YY;= 0i"" !i-$e provjeri"i -$avi$i Vo"%mann jo+ uvije% 2Y po%u+aja $a%o da"je4 da je
$ra/io uda"jeno-$ izmeBu ni$i 5ini$i proizvodi$i dvo-$ru%o ve,a od promjera
navoja .. Ea%on rezu"$a$i pre$hodnih e%-perimena$a mo/e -e izra5una$i >p 2<<.34 %oji
$u uda"jeno-$ $re!a"o !i$i Y4;6J mi"ijuna4 +$o je $vr$%a na-$a"a na $eme"ju 2Y -uBenja
pro-je5an rezu"$a$ !io Y.;;G.YYY odgovara izno-u o-je$no .. +$o do%azuje da -u $i
Uvje$no zaradio povjerenje.
Ipa% za-"u/uju pozorno-$ na -"jede,e $o5%eI zra5enje pona+a dru%5ije u ver$i%a"nom
i horizon$a"nom -mjeru. A%o Vo"%mann /ice u vodoravnom po"o/aju g"edano iz i-$e
uda"jeno-$i4 %ao u pre$hodnim po%u-ima na perpendicu"Prer4 $a%o da je -"i%a u
najvi+em -$upnju !io neja-an4 $a%o da je morao povu,i -"a! onveN!ri""e ima$i i-$i
vizua"ni ra-pon ;;; 0i"". Odr/avanje4 gdje -e u rije$%e pozadina u -redini promjera
2Y primjed!ama Irradia$ion-%rei-e- K Y.YY<G 0i"" o$%ri"o. umje-$o da je >!ez
nao5a"a3 na -amo Y.YY;.=YY po-$av"janjem perpendicu"Prer ..
Speci&i%acija od = $e-$nih dana na me$ode - o!zirom na -vje$"inu vra$io za
Vo"%mann -"jede,e uda"jeno-$i B izmeBu mjernih ni$i4 u %ojem -e 5ini"o jedna%o-$ -
promjerom /ice odvija >%oja je u donjem B pri"o/enoj !roj ozna5ava !roj po%u-a3I
Prvi e%-perimen$ >!ez
navoBenja3 B
K
K Y42JKG
-e%unde Dan4 mu$na. . . B
2Y
S
Y466G2
;. Dan4 -vije$"o ne!o ... B
2Y
S
Y462=;
5e$vr$i Dan4 vr"o -vije$ao
ne!o. B
2Y
K Y46YG<.
(EIDEE(AIE po%u-i po me$odi !3 dao
Dan 2 >de$a"ji3. . . . B
6Y
S Y.222
-e%unde Dan4 vr"o ja%o
-vje$"o. . B
6Y
K Y42=;.
OdreBeni u$jecaj na omjer o-vje$"jenja proiz"azi ne iz $oga.
Pose4ne odred4e koje se odnose naj)anji de,ek,i4i(ne ve(i&ina)a.
A%o po-$oje,e odred!e o minima"nim mjer"jive ve"i5ine i uda"jeno-$i pojav"juju
nepri%"adni ve, na pre$hodni pu-$i$i 5i-$e rezu"$a$e !i"o %oje vr-$e4 ipa% -u va/ni jer -u
dje"omi5no odredi$i granicu i-pod %oje -e u -va%om -"u5aju per&orman-e o%a nije
dovo"jno4 pone%ad imaju pra%$i5nu in$ere-C Da%"e4 %ompi"acija o vjeroja$no ne,e !i$i
do!rodo+ao.
Ea/a"o-$4 naravno4 $o %ompi"acija po%azuje ma"o -porazum izmeBu rezu"$a$a
do!ivenih raz"i5i$im proma$ra5a. I z!og neizvje-ne vrijedno-$i4 u da"jnjem $e%-$u
mo/e -poji$i -amo na njih4 !i po$puno ne-$a$i a%o ne i o%o"no-$i proma$ranja ,e !i$i
navedeno $o5no4 pa -am da$i $o"i%o pra%$i5no i-$i -a -vojim v"a-$i$im rije5ima4
proma$ra5 ope$.
Da%"e4 $o je -"u5aj vizua"nog %u$a u ve"i5ini na mre/nici preve-$i4 i"i o!ra$no4 je
$eme"j odred!i Og"a- je4 uda"jeno-$ od -jeci+$u g"avnih zra%ama mre/nice S 2=42GG<
0i"". S ?4G;= par.*in.4 I ro/nice S G4<?K? 0i"". S ;.;2= $. Prihva,eno "inije4 a na%on
$oga za " -e%. u$ g"edanja Y.YYYYG;=G 0i"". I"i Y.YYYY;6?= rangu. *in. -up-$i$uirani.
Go$ovo naj5e+,e na"azimo -"jede,u izjavu u Smi$ha %ori-$i izg"ed4 %oji -am prenio
ovdje na%on moje nared!e &rancu-%i prijevod njegovog rada >p <Y TI.3I
W*e Dr. (oo% uvjeravam ]ue "Hoei" -erij9 "e EE peu$ PAS #ien9pin-%i -up$i"na
di-$inguer une dan- "e cie" uda"jeno-$4 comme une $ache dan- "e corp- de "a *une4 ou
"a uda"jeno-$ de deuN E$oi"e- ]ui dan- "Hoei" comprend un %u$a moindre ]uHune Demi
minu$a >Vo.ez SES remar]ue- -ur "a -$roj Ff"e-$e dH(eve"iu-ovo -$r. J3. Si "H%u$ nHe-$
pa- p"u- ve"i%a4 *e- E$oi"e- h "Hoei" paran$ron$ EUD4 comme une -eu"e r$oi"e. LHai une
do/ivje$i os La a--i-$f un de me- ami- ]ui avai$ *e- keuN de "a mei""eur- Fompagnie4
pouvai$ h peine di-$inguer UE Ferc"e #"anc -ur un vo"i noir4 ou un Ferc"e noir -ur un
&ond #"anc ou pro$ive "a *umigre du jour 4 "or-]uHi" comprenai$ dan- un oei" -ine ]ue
*e- DeuN redovima moindre %u$ dHune minu$eC Ti ce ]ui au mjme revien$4 *or-]ue
maj-$or-$vo razma% a "Hoei" -urpa--ai$ J2=? &oi- -in propre promjeraC ce ]ui
proma$ranje avec "Hde -Haccorde a--ez dr u%a. W
To!ia- 0a.er
;=3
po%azuje rezu"$a$ ne%o"i%o po%u-a %a%o -"ijediI
tPrima &ac$a -un$ eNperimen$a u *oco um!ro-o4 aper$i- &ene-$ri- je jedini ra-$
0eridiano aver-i-C o!jec$i- a$ramen$o Sinico4 $in$e vocan$4 u Pove"ji p"ana i a"!i--ima
pic$i-. 23 punc$um nigrum4 ro$undum4 diame$ri c "ineae Pariz. ocu"o %ra$%ovidni4 -ed
convenien$i *en$e muni$o -pec$a$um4 -perma di-$are$ o%u"u- 2Y -u po-$a Pari-ien-e-4
adhuc -a$i- !ene di-$ingui Po$era$. U di-$an$ia 26 pedum du!ie vide!a$ur4 u di-$an$ia
Vero 2; pedum Lam pror-u- evanuera$. 9 63 poreBenje punc$um4 -ed promjer po%ojni%
Y4<< "ineae4 adhuc vide!a$ur di-$an$e ocu"o 2<q !raC di-$an$e au$em i-$i da$um 2G
po-$a4 ViN eju- ve-$igium adpare!a$4 -icu$ remo$o ocu"o og"a-a 2J pedum di-$an$iam
omnino evanueri$. 9 .. ;3 punc$um a"iud diame$ri Y4?? "in cerne!a$ur adhuc u di-$an$ia
6<b PEDD aegerrime4 au$em ac du!ie PEDD u di-$an$ia 6?. ocu"o i Pau"o p"u-
remo$o nihi"um eiu- -pec$ari po$ui$. W
;=3
omen$ar. Soc. -c. Go$$ing. T. IV. 2G=<. -$r. S$o$inu i prva

Ea%on ne%o"i%o e%-perimena$a - pripovije-$i ni$i re+e$%e "i%ova od %ojih ,e -e
ra-prav"ja$i u na-$av%u4 on dodajeI
tPunc$a i &igurae4 ]uae -un$ u -uperiori!u- adhi!i$ae4 ]uamvi- *uce So"i- ae-$ivi i
0eridiani4 a$]ue Adeo &or$i--ima co""u-$ra$a4 u ii-dem $amen ]uam proNime di-$an$ii-4
pod ]ui!u- -upra4 incipie!an$ con&u-a apparereC di-crepan$ia cer$e4 !a ]ua era$4
repe$i$o -aepiu- eNperimen$o modo majore- di-$an$ia-4 modo minore- arguere
vide!a$ur. W
Ovaj rezu"$a$ je da je razina o-vje$"jenja nije ima"o u$jecaja na o$%rivanje $o5a%a4
naravno4 -$oji u od"u5nom pro$iv"jenju do"je -"jede,im rezu"$a$ima vi-oravni
po%u-ima.
A%o !oda u $ri $e-$a mogao e con-pec$u eripere uda"jeno-$ o%a4 %oji je prema 0a.er
je o$i-a%a >-$r. 2Y23 je re-pe%$iv 2642G i -$opa"a 6? - njom4 promjer -"i%e u $om o%u je
re-pe%$iv Y YYY.KG;C Y.YY226? Y.YY22J? i par. *in.C vizua"ni %u$ ;Y4 ;=4 ;? -e%undi4
i"i na $im raz"i5i$im uda"jeno-$ima o-je$no jedna%a.
P"a$eau
;?3
uzeo u o!zir u -vojim e%-perimen$ima u i-$o vrijeme !oje i -vje$"a
razini. 0a"i papir u !oji di-%ovi od 2 cm -u pri%"ju5eni na vanj-%u ver$i%a"no
po-$av"jenim p"o5i. Od $ih uda"jenom p"a$ou -u%ce-ivno do -ada4 do% -e ne !oji di-%
da"je po$puno ne-$a"a -amo %ao ma"i4 jedva primje$an4 o!"a% -e pojavio4 a ne%e
%ora%e %a%o $o izmjeri$i uda"jeno-$ od o!je%a$a4 a za$im izra5una$i %u$. Rezu"$a$i -u u
dva -"u5aja !i"i -u %a%o -"ijediI
U h"adu. U -uncu.

#ije"i 2J W26W
Qu$a 2K W2;W
Frvena ;2 W6;W
P"avi <6 W6?W
Raz"i%a %oja !oja 5ini $o vjeroja$no $eme"ji -amo na njihovim raz"i5i$im -$upnjevima
-jaja.
;?3
Pogg..Ann. 77. -$r. ;6G.

(uec% ;G3 e%-perimen$irao na -"jede,i na5inI ja-no vidi o+$ra $o5%a -e ne mijenja po
norma"nom o!razovane o%aC po-$upno u%"oni$i proma$ra5a do% $o ne ne-$ane iz
o!je%a$a4 a -$o" na %ojem je $o5%a i"i "inija4 5ini -e -a-vim 5i-$a.
;G3
0ue""er Arch. 2J<Y. S. J=.

D$o Y.YYY;; W-ada od -$o$ina zapo-"enih4 od -$rane raz"i5i$ih pojedinaca
proma$ranja o$%ri"a da !ije"i ne9-jajno crna $o5%a na $erenu na 2Y -e%undi. Vid"jivi %u$
ne-$aje4W par. *in. i"i Y4YYYG< 0i"". odgovara mre/nice. #ije"a cr$a na crnoj $erenu -e
vidi po njemu ni$i po 6 -e%unde vizua"nog %u$a. 0eBu$im4 nije !i"o vizua"nog %u$a
pod %ojima crne $o5%ice ne-$aju na !ije"om po"ju4 6Y -e%undi. #iv+i odgovara
Y.YYYY?=6 rangu. *in. 0"in i"i Y4YYY2<GY. Po$onji 2Y pu$a i-$ih na mre/nici. :a
de$a"je o !roju po%u+aja i -$upanj u$a%micu4 %oja je $ime do!iven je ozna5en -
o!zirom na po-"jednje izjave. Ta%oBer o uvje$ima o-vje$"jenja u e%-perimen$ima ni+$a
-e %a/e.
Vo"%mann
;J3
mogao jedno-$avno pau% ni$ do uda"jeno-$i od 62 cm4 i jo+ je dove"o do
proma$ranja njegove o-o!e do/iv"javaju i-$u ni$ i do 66 cen$ime$ara. Y4YY6 in5a
de!"jine %o-e prizna$i Vo"%mann
;K3
do ;Y in5a +irine. S$uden$ medvjed je
prepozna"a
<Y3
od %o-e de!"jine 5a% i na uda"jeno-$i od 6J me$ara.
;J3
Vo"%mann doprino-i. S. 6Y6.
;K3
8agnerovu rije5. Umje$no-$ .. !.e. S.
;;2.
<Y3
Ea%on izjave Vo"%mann u D. vr-$e. razmi-"i$e S. ;;2.

:a da"jnje de$a"je - ne%im zanim"jivim !o5nim pravi"a -u Ehren!erg
Z3
4 %oji ne
mogu na,i do -ada -ma$ra rije$%a. Ee odno-i -e na proma$ranjima - modi&iciranim
uda"jeno-$i od o%a4 a"i $o naj5i+,em vizua"nog dome$a >Ehren!erg <9? in5a3 u pravi"u
vr"o ma"e o!je%$e -u vid"jivi. La ga podije"i$i ovdje - njegovim rije5ima -I
WTije%om +iro%om pri"i%u 9 %a/e 9 +$o -am morao g"eda$i zna$i/e"jni%a4 %oji je !io
ugodan za nau5i$i 5ude-nu -$ru%$uru in&uzorije me znaju po v"a-$i$om proma$ranju4
na+ao -am na moje iznenaBenje raz"i%u u viBenju pojedinca da"e%o podudaranje4 %ao
+$o -am $o izgovori$i o5e%uje i +$o mi o!i5no. Le-am "i jo+ po-$avi$i $a%o o-je$"jivu
$emu u i-pravnom -$aja"i+$a in-$rumen$ima >mi%ro-%op34 i"i -am re/irao pro-$im o%om
na vr"o ma"i o!je%$ pa/"jivo4 pa vidio 2=96Y "judi +$o -am pone%ad i-$ovremeno $e
-$vari po%aza"a -avr+eno jedna%i i -a jedna%im ja-no,e i-$o %ao +$o -am ja vidio 4.
rije$%o -u uze"i jo+ jedan vr"o !ezna5ajan druga5iji uda"jeno-$ o!je%$a od o%a4 po
njihovim po$re!ama Da !i-$e !i"i -igurni4 a ne iz pri-$ojno-$i i"i +$e$a ne /e"e prizna$i
$a%ve da -e prevario4 ne vidim ne+$o -"i5no4 5e-$o -am -nimi$i o!je%$e vide
proma$ra5i4 i"i -e mo/e opi-a$i mi neugodno4 pa -am nau5io - uvjerenjem da -u
izg"eda"i po$puno i-$i i jedna%o o+$ar4 ono +$o -am vidio4 i ug"avnom !ez da je
po$re!no u prvom -"u5aju4 za promjenu mi%ro-%op. To pozorno-$ na ve"i%i !roj "judi -
raznim Seh@ei$en na-$ava% proma$ranja napravio za mene vjeroja$no da po-$oji !i"o
pri"i5no 5vr-$a uop,e granica za vizijom nepo%varen i zdravog "jud-%og o%a4 +$o ,e
omogu,i$i za%"ju5a% o najvi+oj mo,i mi%ro-%opom. Eapravi"a -am mnoge primjed!e
na njemu4 da -e u pro-je%u u %ojoj mjeri -u raz"i%e %ra$%ovidni i prez!iopijom o5i na
op,e izra/avanje $og mo,i u$jeca$i4 a 5e-$o -am -e uvjerio da nije neuo!i5ajeno
mi+"jenje4 nego je vidio %ra$%ovidni "judi i"i $e/a od drugih je neu$eme"jena. Rezu"$a$
moje i-%u-$vo je dvije -$variI
23 Oini -e da po-$oji norma"an -i"u na o%u naroda u odno-u na viBenje naj-i$nije
dije"ove da$i4 a od-$upanja od njih4 5ini -e da je puno rjeBi nego +$o -e o!i5no vjeruje.
Z3
Pogg. 77IV. P. ;=.

Tu mo/e !i$i -amo $a%vog razgovora4 -ve u -$anju ja-no vidje$i u !i"o %oje
uda"jeno-$i. 0eBu vi+e od 2YY "judi4 primije$io -am4 !i"i -u u norma"nim uvje$ima
g"edanja najo+$rije "u$a$i u -$anju raz"i%ova$i vi+e nego +$o -am ja vidio4 a oni -u i
-ami dr/e za -ch@ach-ich$ig i"i da"e%ovidni -e o!i5no mogu vidje$i i-$u -$var da -am
Vidio je -amo im je po$re!no vi+e odreBenih izjavu4 a po-e!no u viziji - go"im o%om
o!i5no ma"o ve,i prema i"i od o!je%$a o%a od mene.
63 Eajmanji od prirodnog "jud-%og o%a o!i5no o-$varivi ve"i5ina je i !ije"a !oja
na crnoj zem"ji4 %ao i za crne !oje na !ije"oj i"i "ich$he""em o-novi
2
`
;?
od pari+%ih
"inije u promjeru.Le "i jo+ uvije% mogu,e4 po *ich$%onden-ierung najve,i i naponu od
pa/nje -u ve"i5ine izmeBu
2
`
;?
i
2
`
<J
od "inije4 a"i !ez o+$rine i dvoj!eno da vidi
<23
.
<23
WOinjenica da je 2 `
<K
za odr/avanje napor ne !i !i"o vrijedno4 razumio
do!ro. Eado"aze,i omjeri pro!"ema9co-$ !i 2 `
?Y
i"i 2 `
G6
"iniju4 a $a%oBer ne
mogu napravi$i ni%a%ve i-%u-$va da je vidje"a !i"o %oga !i. W

To je granica -nagom prirodnog "jud-%og o%a za $ije"o !oji da -va$%o "a%o4 %ao +$o
-am $e-$irao4 mo/e$e provjeri$i $a%o ja%o &ino i vr"o !ije"i papir crna mr"ja4 Q. #4 -uhe
$in$e4 $in$e i -"i5no. dono-i4 a najmanji od %ojih do!iva vr"o &ine vrh i -$av"ja na
-$a%"enu mi%rome$ra4 +$o je najmanje 2 ` <J po%azuje "iniju izravno. Sunce i -vje$"o-$
/aru"je $a%oBer omogu,uju "a%o4 -a i"i !ez zrca"a4 crne $ije"a -viBa. G"a-- na
mi%rome$ra u -vje$"u raz"og da -e pog"eda. Tije"a %oji -u manji od onih navedenih
mogu4 una$o5 -vim naporima4 ne mogu o$%ri$i pojedina5no4 a"i na jedno-$avan ravnoj
"iniji go"im o%om. Su $a%oBer popu$ ne%o"i%o zajedno u nepo-rednoj !"izini iu
ne%o"i%o -erija4 $a%o da oni 5ine zajedni5%i u$i-a% na na+ um i o!manjuju na-4 %ao +$o
-mo vidje"i ve,i jedno-$avan $ije"o i"i povr+inu <63 . Uo!i5ajena uda"jeno-$ da do!re
o5i4 a%o oni /e"e da vide $e -i$ne $ije"o4 g"eda$i4 prona+ao -am mjerenjem <9=
cen$ime$ara4 pone%ad ? cen$ime$ara4 +$o po$onji je uo!i5ajeno uda"jeno-$ za vr"o
percep$ivni. ra$%ovidni "judi pri-$upaju i-$e predme$e rije$%o vi+e od < in5a4 5a% i
rjeBe4 e$c ; in5a4 a onda o-$a$a% -u ug"avnom i-$i. Ee$%o 5iji je najo+$rije vid je < in5a4
mo/e ve,om u-%"aBivanju o%a do o!je%$a ne podi/u -voj vid4 a"i o-je,a !o"ove i
izg"eda mu$no. A%o -$e &i%-ni o!je%$ odjednom4 $a%o da je mo/e$e u%"oni$i puno vi+e4
!ez da je izgu!io o%o. 0ogu 5a% i 2 ` 6< od "inije na 26 in5a uda"jeno-$i u crno i !ije"o
ne vidi4 a"i ja -am ga po-je$io na <9= cm da"e%o4 pa -am ga u%"oni$i do 26 cm i jo+
uvije% mo/e ja-no vidje$i. Ovaj &enomen -e $eme"ji na pozna$om mo,i o%a
accommodieren za uda"jeno-$ ma"o. Oe-$o mo/e$e vidje$i ma"e predme$e na ve,oj
uda"jeno-$i4 5im je ne$%o upozna$ -a njihovom mje-$u4 i"i a%o -u u po%re$u. S"i5ne
pojave da$i zra%a !a"on na vedrim ne!om i !rod na horizon$u4 "a%o mo/e$e ga vidje$i
5im -$e -vje-ni4 a"i -po-o!no-$ !rze orijen$acije -e $eme"ji na navi%e i men$a"ne
o+$rine ne dopu+$aju,i za%"ju5a% o viziji u cje"ini. A%o ne$%o energijom /ivim
vizua"nim dojmovima4 nego drugi4 $a%o da je orijen$irana !r/e4 a"i za$o ne vidi vi+e od
drugoga4 %oji4 jer je on prima manje agi"ni4 ovi dojmovi4 -porije orijen$irani. La 5e-$o
Opera$ivni za-$upni%a4 -amo prona,i vr"o ma"e predme$e - pove,a"om4 a%o /e"im
vidje$i go"im o%om4 da im o ne%om drugom mje-$u - &inim vrhom. Ovaj &enomen je
-amo za u-mjeravanje na$rag ja-no po"o/aj $ije"a4 a provodi -amo na !rzinu ovog
orijen$ira. ra$%ovidni o5i uvije% $eme"je "a%+e4 jer oni -u manje ome-$i njihovu
vido%rugu je manji. Le "i vjeroja$no da ,e na %raju jo+ jedna vi+a -i"a ap-o"u$ne vizije
"jud-%og o%a doda$i4 +$o je -vje$"o-na $ije"a za de$e%ciju. 0a"i -vije$"e u mra%u $ije"u
pojav"juju pozna$o da ,e !i$i puno ve,i nego +$o -u oni i $o4 da "i -am o-vje$"java i"i
-vije$"o -e re&"e%$iraju,e4 "a%o mo/e na mnogo manjih dimenzija od 2 ` <J "inije4
ovi-no o in$enzi$e$u -vje$"a4 ima u$jecaj4 a"i "jud-%o o%o. Ei%ada ni-am imao pri"i%u
da -ama proma$ra$i "umini-cen$ne ve"i5ina %oje -u !i"e -$varno $a%o ma"i u promjeru4
$a%o da -am mogao -%renu$i pozorno-$ na granice u $om pog"edu ..... me$a"i% -jaj4 +$o
je vr"o mo,an "agani re&"e%-4 mo/e -e odredi$i po mom -e %a%o Go"d-$Pu!chen
opa/anja go"im o%om na redovnom dnevnom -vje$"u do 2 ` 2YY prepozna$i "iniju dva
pu$a +$o -e $i5e !oje. W9
W. Si$uacija je druga5ija - "inije 0u$na ni$i od
2
`
<YY
de!"jini "inije mo/e -e vidje$i
prema -vje$"u go"im o%om pau5ine mjere.
2
`
;YY
do
2
`
6YYY
"inija4 ni$i dudova
-vi"ca
2
`
6YY
Po$onji -u u 5ahuri dva pu$a .. W
<63
. WLa -am -e iden$i&icira$i na $aj na5in vr"o &ine $repavice in&uzorije Ea%on
+$o -u u po%re$u4 5ine ma"u prividnu povr+inu4 +$o je -ieh$!ar4 5im je $o4 a"i
5e-$o odmara$i -voju &ino,u $o"i%o ve"i%a da je vizija - mi%ro-%op ne mo/e
po-$i,i. W

ada -e - o!zirom na ve"i5inu 2 ` ;? *in. $ran-&ormira - <9? in5a o%u"arima4 +$o
u%azuje Ehren!erg %ao granica vizije ne"inearnih $ije"a u "inije na mre/nici4
na"azimo 4YY;K94YY6= *in.4 %oji o-je$no ve,i >2Y pu$a ve,i3 od (uec% je Y.YYY;; *in.4
una$o5 o!je rezu"$a$ima ve"i%u %o"i5inu $e-$ova -u izvedeni4 a 0a.er je rezu"$a$
prema+uje za vi+e od dvo-$ru%o. Samo $a%o (uec% i Ehren!erg raz"i%uju od onoga
na%on (uec% crne $o5%ice na !ije"oj pod"ozi4 ve,i vizua"ni po$ra/nje %u$4 %ao +$o je4
meBu$im4 prema Ehren!erg i o!rnu$o ravnodu+nim.
Raz"i%a o%o"no-$ima mo/e !i$i da -u Ehren!erg po%u-i -%"opio - razma$ranjem
-i$nih 5e-$ica iz !"izine4 a"i za$o i proma$ra5 je vid"jivo iz $o5%e vida po-$upno 0a.er i
(uec% - $o5%ama zna$nih dimenzija iz ve,e uda"jeno-$i4 -ve do ne-$an%a $o5%a -e
mo/e u%"oni$i. Ia%o -ada 5ini 0a.er je e%-perimen$e4 uda"jeno-$ zna$na raz"i%a4 a"i od
-vojih uda"jeno-$i od 26 me$ara i o%o njega4 $a%o da !i mog"o !i$i puno !"i/e4 %ao da
-e $o z!i"o u Ehren!erg po%u-ima4 a"i !i raz"i%aC ono +$o je jo+ da -e vi+e i-pi$iva$i.
8o&ern va/no je ne -amo prepozna$i po-$ojanje vid"jivog ve"i5ine4 a"i i %a%o !i -e
u$vrdi"o o!"i%4 ve,i %u$ g"edanja je po$re!no. Ea%on (uec%
<;3
je %vadra$ od 246 WW
promjera do 22 Hda"e%o4 $a%o da u vizua"nom %u$om od 6 ;= Wjo+ uvije% prepozna$
%ao $rg. Ea -"i5an na5in4 +%ri"jevca "inija 2.= WHdu"jina do 2;H4 -a 69<=W i da"je
prepozna$a %ao pogre+na. Do%umen$ >dvo-$ru%i agen$3 +irine 24= -"ova HWi pro-$ora
unu$ar -"ova Y4=WH "a- (uec% %ori-$e,i pogodna za njegove o%a nao5a"e u 2;
Huda"jeno-$i.
#ergmann
<<3
je u$vrdio da W%ra$%e "inije !i"e %ra,e nego jedna%e +irine vi+e
vidje$i.W
E( 8e!er
<=3
primje,ujeI WPrema mojim e%-perimen$ima4 !ije"a "inija na crnoj
zem"ji iz vi+e da -e vidi od $ri pu$a ve,e uda"jeno-$i %ao jedna%o-$rani5nog %vadra$u
+irine cr$e4 i -vje$"ine o-vje$"jenja "inije i vr"o a!-$echender pozadini $a uda"jeno-$ jo+
mogu ve,i. W
<;3
0u""er "u%. S. 2J<Y JJ.
<<3
(en"e i P&eu&er4 0agazin III. F. Vo". II. S.
K6.
<=3
izvje+$ava d. SaNon. SOF. 2J=6 S. 2<6.



Pose4ne odred4e koje se odnose naj)anji de,ek,i4i(ne +da(jenos,i.
Po%u-i ovdje na zapo-"ene u raz"i5i$im o!"icima4 %oji -e mijenjaju rezu"$a$e.
0 2va dis,an,e 4odova i(i ,r-ovi.
Izjava Smi$ha u vezi dvije zvijezde je >%ao3 re%"i ve,.
Vo"%mann
<?3
pao je na ma"om /aru"ja od Y42= in5a promjera4 -"i%a P"amen dva
-vje$"a4 %oja -u u%"onjena J in5a i-pod je < in5a - "op$om .... Shva$io u %ori+$enju
nao5a"e4 po$punu odvojeno-$ ma"e -"i%e -$a%"a do 6Yb o!i5ajima iu -rednjem dira4 a"i
ja-no !ra5ni4 pa"ac do 6? in5a .... Ledan od njegovih prija$e"ja je ponovio e%-perimen$4
i priznaju pa"ac gore za ;G cen$ime$ara. a%o !i-$e u po$puno-$i -hva$i"i dvo"i5no-$
!ez nao5a"a4 Vo"%mann morao pri!"i/i$i 5a+u do 26 in5a.
Ea%on (uec%
<G3
-pojio dvije crne $o5%e na !ije"oj pod"ozi4 Y4<= W4W odu-$ao od
drugoga4 jedni - drugima4 na 2Y me$ara uda"jeno-$i od proma$ra5a4 +$o je vizua"ni %u$
-vojih uda"jeno-$ 2 W<W -u. I-$i rezu"$a$ je dao po$ezima da -amo $a%o da"e%o jedni od
drugih odu-$ao.
E( 8e!er
<J3
daje -voju >%ao3 priop,uje4 dodao je od"u5no-$ omjer na uda"jeno-$i na
%ojoj !ije"e "inije i $rgovi na crnoj pozadini ne-$a$i o5i W4 - druge -$rane4 dvije !ije"e4
jedna%o-$rani5an %vadra$a na crnoj zem"ji4 od -$rane crne pro-$ora razvedeni jedni
druge4 +$o je jedna%o +iro% %ao ]uadrang"e-4 5a% i dvoje ug"ednih i iz da"jine %oji je
go$ovo jedna%4 od %ojih -u dvije !ije"e cr$e na crnom zem"jom4 5a% -u dvije ug"edne4
%oji -u jedna%o +iro% %ao $im $rgovima odvojeni -u jedan i jedna%o +iro%og crnog
"inearnog pro-$ora jedni druge. W
<?3
E. Doprino-i. S. 6Y6.
<G3
0A""er "u%. S. 2J<Y JG.
<J3
izvje+,a SaNon.
SOF. 2J=6 S. 2<6.
0 2va dis,an,e ,e)e.
Vo"%mann
<K3
$raja"a dva pau5ine $eme u para"e"nom -mjeru i na uda"jeno-$i od
Y4YY=6 Wrame uz rame na4 $e je u$vrdio da je i-$i na GW prepozna$ %ao uda"jeno-$i dva
pu$a4 a"i ne i da"je.Percep$ivno meBu njegovim prija$e"jima prizna"a dvo"i5no-$ na 2;
Wuda"jeno-$. Dvije crne para"e"ne "inije na !ije"oj pod"ozi u meBu-o!noj uda"jeno-$i
Y4Y2? " prepoznaje Vo"%mann uz pomo, nao5a"a4 na uda"jeno-$i od 6G H.
Va"en$in
=Y3
dvije "inije ni-u mog"i raz"i%ova$i4 a%o je njihova -"i%a na mre/nici
in$erva"ima -amo Y4YYYK WW jedni od drugih.
(uec% pronaBena za !arova i-$i rezu"$a$ %ao za !odove >vidi gore3.
0 S,ried i IJr$(i-e $i-+re.
To!ia- 0a.er
=23
opi-uje e%-perimen$e u zajedni5%om -vje$"u dana %a%o -"ijediI
". Figura -$ria$um4 po%ojni% nigri du%$u-a4 ae]ua"e- A"!i- in$erpo-i$i-4 *a$i eran$
Y4;? *in. Pariz. -pec$a$a u-mjeri$i u di-$an$ia PEDD. 22 Lam A"i]uan$um z!uni$i
vide!a$ur4 i$a u$ viN "icere$ a"!a in$erva""a na Eigri- di-cernere. PEDD U di-$an$ia
26. omne di-crimen meBu-o!no -$ria- a!era$. Fer$e nonni-i aegerrime
-en$ie!a$ur. Pau"o p"u- remo$o ocu"o To$a &igura eundem co"orem %vazi cinea$ium
men$ie!a$ur.
Figura 6 i$idem -$ria$um4 -ed po%ojni% a$rae -$rija Dup"o cra--iore- eran$4 ]uam
a"!ae4 (arum enim era$ "a$i$udo Y46 *in. I""arum Y4< *in.4 Incipie!a$ Videri con&u-a
di-$an$e ocu"o K Ve" 2Y po-$a.
;. U eadem di-$an$ia o-$a"og &igura -$rija$i4 po%ojni% A"!i du%$u-a Dup"o "a$iore-
]uam nigri4 inverzo Ordine nempe praeceden$ium4 de-ii$ di-$ine$e VideriC "a$i$udo
-$riarum a"!arum era$ Y4< "in.4 "in. nierarum Y.6.
<K3
8agnerov rje5ni%. Ar$. Vidjev+i. S. ;;2.
=Y3
Va"en$in ud/!eni%e. d.
Phi-io". II. S. <6J4 ovdje na%on 8eher proizvodi diraj$e S.
?;<.
=23
komentar. so. s. /otting. =. GV. 1. 2Y6.


Eo$andum4 #ina- Le &igura- >nema. 6 e$ ;3 E$iam u i-%u-$vima9men$i-
-e]uen$i!u- =63 eandem -empre ocu"i di-$an$iam re]ui-ivi--e. ^uare FO00ODU0
eri$4 de IIS u po-$erum conjunc$im re&erre.
Figura < cance""a$a "inei- Eigri-4 ]uarum "a$i$udo Y4<< "in. Eadem4 ]uae
in$er-$i$iorum a"!orum4 -pec$a$a e di-$an$ia 2=b PEDD. incipie!a$ men$iri jedna%e
%u,e u!i]ue nigredinem4 UT du!ium jedu4 #roj ai!i &un$i u I""a con$inea$ur.
Figura = a"eae -imi"i-4 a"ea$am dicere !revi$a$i- cau-a "icea$4 ]uadra$u"i- Eigri-
a"!i-]ue varia4 %vorum Singu"a "a$era ae]ua"ia Y4=6 *in. Di-$an$e ocu"o 26 po-$a4
eN$remam vi-ioni- -peciem prae!e!a$4 Pau"o enim p"u- remo$o ocu"o con&u-a a"!a
cum Eigri- appare!an$. W
=63
:apo-"eni uz -vije,e

Ea%on u-pored!e !r 2 !r 6 i ;4 a !roj < !r = 0a.er za%"ju5uje da je nejedna%o-$ u
!ije"im i crnim in$erva"ima o"a%+ava priznavanje.
E%-perimen$i - i-cr$%anoj i @Ar&"igen !roj%ama !roj 2 do !r = -u !i"i u mra%u pod
izravnim ra-vje$e - "oja -vije,e na raz"i5i$im uda"jeno-$ima T i-$ih ponav"janja
"i%ovima4 gdje -"jede,e uda"jeno-$i o%a od &igura +$o -u +irine grani5nom
-poznaje Iraspored visionis.P po%aza"a >jedinica pari+%ih noge3I
*A
U%"anjanje Uda"jeno-$ o%a
od -vje$"o-$i !r 2 !r 6 u. #roj ; < !r =.
b ? b G b K b 26
2 = i po" ? i po" G i po" K i po"
< i po" =q 6 G ?
; < q <c ?b =c
< <b ;q ? <b
<c =
? <
G ; q
6 q ; b < b ;c J
2; ; 6 b ; q ;
0a.er pred-$av"ja za%ona prema %ojima -e -a T promjenama -"ijede,om &ormu"om
4
gdje je n je ovi-an o prirodi -"ici4 %on-$an$a %oja -e preuzima u raznim -"i%ama -u
%a%o -"ijediI
Ee " 6 u. ; < =
GK =6 G; KK
To je %ompi"acija izjava i proma$ranja %a%o &ormu"a je i-$ina4 u granicama $ih
e%-perimena$a !io je dovo"jno !"izu.
(uec%
=;3
prou5ava"i na5ine i-pre%idanom na5inu S$roju ugravirani -u %ovanice4
meda"je i dragu"ja u Trf-or de numi-ma$i]ue e$ de g".p$i]ue. Pari- u 2J;<4 a mogao
je u ovom -"u5aju in$erva"ima od Y4YG6G WW do 66 W;W Wuda"jeno-$i4 odno-no pod
%u$om od =?4JW4 jo+ uvije% -e raz"i%ujuC Da -u ne%i pri"i5no 5i-$o - vr"o o+$rim
"inijama i-pi-anih na pri"i5no 5i-$a -jajnoj !ije"oj povr+ini i da"je pod <<.; W%u$
g"edanja. pri ma"o ve,oj uda"jeno-$i4 $o5%a-$a podru5je /u$e pruge pojavi"a -iva.
povr+ina pojavi"a crvena na naran5e u mre/nice -"i%u Y4YY2W4 !a+ %ao i /u$a ze"ene
pruge na p"avoj povr+ini.
0arie je Dav.
=<3
povu%ao -e na !ije"om papiru crnim "inijama na $a%av na5in da
-u pro-$ori !a+ %ao +iro%a -u popu$ -amih "inija. Ta%ve p"o5e je proizveden niz -
prugama raz"i5i$ih +irina4 a za$im po%u+ao4 %o"i%o je -va%i od njih morao u%"oni$i iz
o%a4 nema vi+e crno9!ije"e pruge4 a"i mono$ona -iva vidje$i. O$%rio je da -e $o
dogodi"o %ada -u -ve "i+,e na $a%vim razmacima da izra5una$e +irine po njemu od
mre/nice -"i%om S$rei&e- go$ovo do Y4YY22 mi""im. o$%ri"a je. To je naime Y4YY2YK4
Y4YY22;4 Y4YY22;4 Y4YY226 mm na uda"jeno-$i od =4J4 Y4G=4 Y4=; i Y4<2 me$ara. 9 Tip
izra5una nije naveden.
E( 8e!er
==3
-e o%renuo prema crnim "inijama4 %oji -u !i"i vr"o !"izu i
ravnomjerno izvu%ao %roz -$roj !odom i $i-%an na !ije"om papiru. #i"i -u Y.Y6=
par. *in. +iro%a4 a !a+ %ao +iro%a praznine -u izmeBu. Ejegov -in Th. 8e!er
prepozna"i "inije 5a% PAR na uda"jeno-$i od K. 6 b in5a *in.4 Gdje %u$ "ice4 viBena
pod %ojima jaz je <=4; -e% .. I-$i e%-perimen$i jo+ je morao zapo-"i$i ne%o"i%o
drugihC gdje je najve,i &o%u- je pronaBena u paru4 od %ojih je jedan >!roj K34 "inije i
da"je u K in5a4 a drugi >!roj J3 prizna$e u 22 in5a $eren4 %oji re-pe%$iv <=4; i ;?4= -e%.
%u$ g"edanja razma% i"i Y4YY2<J i Y4YY22K par. *in. odgovara.
=;3
0u""er "u%. S. 2J<Y JG.
=<3
In-$i$. 7VII. -$r. =K.
==3
izvje+,a SaNon.
SOF. 2J=; S. 2<<.


#ergmann =?3 pre$vorio izraBuje druge "i$ogra&ije cr$e/e re+e$%om4 -$upci i razma%e
-va%i 2 mi""im. +iro%4 na -"jede,i na5in. U -redini po%"opca runde Papp-chPch$e"chen-
promjer rupa od o%o 6Y mi"ijuna. Le izrezana i drena/ni p"o5u iznu$ra na &i%-nu
na-"ovnici4 $a%o da je njihov jedini %ru/ni dio iza+"a na vidje"o izvana. WTo daje
mogu,no-$ pomo,u ro$acije po%"opca da$i !arovima !i"o vo"je4 $a%o da je 5ovje% %oji
ima o5i provjeri$i4 mo/e dove-$i -$rane u%azuje na -mjer u %ojem ,e -e izvodi$i "inije4
do%az da je on -$varno $o vidi . W
=?3
(en"e i P&eu&er4 :ei$-chr. III. F#- K< &.

WU-pjeh zna5ajnog !roja po%u-a je -ada da je oda!rana do!re o5i ne%o"i%o
pojedinaca ni%ada ne zah$ijeva ve,i pri-$up4 %ao +$o odgovara po%u-e !roj J u E(
8e!er4 $ra%a - njihovim mi"ime$ar-%im +iro%e pro-$ore !i"i u J4= me$ara i uvije%
prizna$i. W ....
WOe-$o pu$ -mjer po$eza je pravi"no ponav"ja o$%rivena 5a% i na ve,e uda"jeno-$i4 pa
$u i $amo 5a% i na G me$ara uda"jeno-$i. Previ+e4 e%-perimen$a$or je 5e-$o primije$io da
a%o -u zna"i -mjer udaraca4 oni -u i-$o u njima ve,e uda"jeno-$i -ija$i. ranijoj
e%-perimen$i -e -u-re"i 5a% i da je dje5a% od 2Y godina4 po-$ao na -vom izvr-nom o%u
u-pjeha. povremeno pa/"jiv4 >mijenja$i -va%i pu$3 -mjera udaraca i-pravno $ri pu$a u
razma%u od J me$ara navedenih. za$im -"ijedi "a/na izjava. W
P"anin-%i 5ovje% podi/e >-$r. KG3 pojavio -e %ao zna5ajan W4 %oji -e redovi$o vidi na
uda"jeno-$i od =4= me$ara4 u %ojoj je do-$a do!ro o%o za -iguran -mjeru "inije4 "i%ove
i-$o ma"o +ire od po"ovice -u promjera 5a-opi-a4 od %ojih je jedan Uvije% mo/e
pred"o/i$i zna5ajnu vezu izmeBu $ih dimenzija. W
U pre%rivaju uda"jeno-$ima izvan =.=0 u %ojima -e 5e-$o u+ao pravi"nu
iden$i&i%aciju -mjeru "inije4 pone%ad i $r5anje pogre+%e -u !i"e vr"o 5e-$o o-o!i$o-$ da
je -mjer od !arova o%omi$o u odno-u na ravno dane -$varno-$i. U i-$oj uda"jeno-$i4
re+e$%e p"o5a $a%oBer 5e-$o jav"ja i i+aran. Oovje% %oji nije znao o!je%$4 dr/e,i ga na
uda"jeno-$i od o%o ? me$ara za %oc%iceC Drugo4 +$o je o%o 6 me$ra iza njega4 a za$im
je izjavio da je vidio ve, od $amo.
#ergmann -$av"ja $ih o%o"no-$i "u%avo - vjeroja$no pre$po-$av%e o o!"i%u i
ra-poredu pinova +$o -u /iva mre/nice e"emena$a u odno-uC ni$i !i $o !i"o previ+e
ne-pre$an ide u nju.
U ne%im pravcima !arova priznanje re+e$%e 5ini -e da je "a%+e nego u drugima4 a"i
$o -e mijenja za individua"no+,u o5iju >FF .. #ergmann -$r. 2.Y<23.
Pona.anje 4o&ni) dije(ovi)a )reni"e + o,krivanj+ naj)anj+ ve(i&in+ i
+da(jenos,i.
U pre$hodnoj izjavi4 !io je mi+"jenje nado"aze,i ve"i5ina i uda"jeno-$i - deu$"ich-$
viBenja4 cen$ra"no4 pod uvje$om dije"ovima mre/nice. Prema peri&eriji pove,ava o!a
vid"jivo-$ ve"i5inama %ao uda"jeno-$ima4 a"i nipo+$o u -vim -mjerovima u i-$om
omjeru. Proma$ranja gore -u od (uec%4 Vo"%mann - vi%end %u,e4 ne%i od #ergmann4
najde$a"jniji od Au!er$ -a +umarima4 u %ojoj4 meBu o-$a"im po-e!no u$vrBeno da
nemogu,no-$ dvije $o5%e %oje $re!a raz"i%ova$i na odreBenoj uda"jeno-$i od o-i o%a4
da ne op$i5%ih a!eracija o%a mo/e !i$i gurnu$Ci da -u raz"i5i$e ve"i5ine !rojevi i"i
$rgovi4 vidio pod i-$im %u$om - raz"i5i$ih ve"i5ina u%"anjanja o%a4 mo/e -e vidje$i u
!"izini op$i5%e o-i - uda"jenijih dije"ova mre/nice4 +$o u da"jini.
:a pro+irenje de$a"j ovog pog"av"ja ne previ+e da"e%o4 mi-"im4 $o5nije4 - o!zirom na
ovim e%-perimen$ima na po$re!u da -e navoBenje origina"ne radove.
(uec% u 0A""er Arch. 2J<Y S. K6.
Vo"%mann4 u 8agner -"adovine. Ar$. Vidjev+i. S. ;;<.
Au!er$ i FUr$er4 u Gra&e Arch. F. Oph$ha"m. III. S. 2< i 0o"e-cho$$ Un$er-. IV. S.
2?.
#ergmann4 u (en"e i P&eu&er :ei$-chr. III. F. Vo". II. S. KG.
Uz $o4 po-$avi$i $e-$ove %a%o !i u$vrdi"i ve"i5inu dije"a mre/nice4 - %ojom -e
pog"eda dovo"jno o+$ri da !i mog"i pro5i$a$i do%umen$4 u vezi4 +$o E( 8e!er u
izvje+,ima -a%-on-%i Soc..2J=;4 S. 26J &&.4 Au!er$ i Foer-$er -u g"eda$i u navedenim
radovima.
Uda(jenos, ra%(ike Coka0.
O &ino,e udio ima E( 8e!er
=G3
-"jede,e in&ormacijeI
WDi--ecui char$am pap.raceam -crip$oriam magni$udine 0aNime con-ue$a u Oc$o
par$e- ae]ua"e- i cui"i!e$ par$i "ineam rec$am i in-crip-i jedna%ih %u,a4 curan-
i-$odo!no-$4 u$ omne- "ineae ae]ua"i cra--i$ie i nigri$ie4 diver-a au$em "ongi$udine
e--en$. #revi--ima "inea 2YY mi""ime$ri- o-$a"og ]uaedam "inea "ongior 2YYb mm4
o-$a"og "ongior 2Y2 mm con-$a!a$. I$a diver-ae "ineae u-]ue ad "ongi$udinem 2Y=
mi""ime$rorum duc$ae -un$.
=G3
1OU/. 5oll. str. 2<6.

*am duae char$ae iuN$a -e!i po-i$ae homini propone!an$ur4 cuiu- -u!$i"i$a$em vi-u-
ENaminare cupie!am. (omine- Ar$i de"ineandi operam navan$e-4 ideo]ue i vizua"no
eNcu"$o gauden$e-4 "ineam perpendicu"arum 2YY mm "ongam *IEEA perpendicu"ari
2Y2 mm *onga di-creverun$4 i eNperimen$a $er4 5e$ir-$ogodi+njica i ]uin]uie- i$era$o
-empre "ongiorem "ineam rec$e indicarun$. Accidi$ %amu&"a/a i u$ njegov de&a9$iga$i
nonnun]uam erraren$. P"ure- homine- Vero "inea- 2YY i 2Y< mm "onga- ne4 -ed ne
EISI cer$o "inea- 2YY i 2Y= mm "onga- di-$inNerun$. Ejegov eNperimen$i- in$e""ec$um
e-$4 nonnu""i- cen$e-imam4 od a"ii- Vero vige-imam "ineae par$em4 ]ua A"$era A"$era
"inea para""e"a 0aior PredviBeno uvjeri"o cer$o i vizua"no cogno-ei. W
Ee%i v"a-$i$i po%u-i na -amo vid"jive raz"i%e u %rug uda"jeno-$i %oje -am -pomenuo
>vidi -$r. Oovje%. K3.
40 dodir.
O ve"i5ina $e% primje$nom uda"jeno-$i od %ompa- $o5%e na %o/i je pozna$o da E(
8e!er prvi napravio upi$e4 i u$vrdi"i da -e $aj razma% je izrazi$o raz"i5i$a na raz"i5i$im
dije"ovima %o/e. O$%rio je najve,i par o-je$"jivo-$i na vrhu jezi%a4 gdje -e 5a% i na
b. *in. Uda"jeno-$ %ompa-a $o5%u je prepozna$ %ao !ra5ni4 u-%oro na vo"jnom
povr+ini od zadnjeg &a"ange >" par. *in.34 Frveni dije"ove u-ana >6 *in.34 Ea vo"jnom
-$rani drugoj &a"ange >6 *in.3 I$d4 !arem na gornjim dije"ovima %ra"je/nice4 a na
-redini nad"a%$ice i po$%o"jenice >;Y -$. *in.3. Ejegova primjed!a -$o" je najde$a"jniji u
e. 1OU/. 5oll. str. =Y seQu., %ra,i ugovorena u 5"an%u o-je$i"a dodira i zajedni5%og
-enzi!i"i$e$a u 8agnerovu -"adovine. Gdje p i =;K. u S. A!hand" u izvje+,ima
*eip-ic. Soc. 2J=; -$r. J=. F&
=J3
reproduciranaC na %ojoj po$onji mje-$o jo+ uvije%
raz"i5i$i dodaci na op,oj %oncepciji pro-$ora -mi-"u i me$oda za u$vrBivanje njihove
&ino,u4 je-u. 8e!er zapa/anja -u prije A""en Thom-on >u Wdinb. med. sug i. <ourn.
nema. 22?34 %a-nije Va"en$in >ud/!enici. d. Phi-io" 2J<< Vo". ameri5%om =?=34
%ona5no Fzerma% phv-io".S$udije i"i Si$zung-!er. #e5a. A%ad. 7V. S. <6= 7VII. S.
=?;4 0o"e-cho$$4 razni. #io -$r 2J;3 po$vrdi"a i pro+iri$i po$onji na%on ne%o"i%o
odno-a.
=J3
izvada% iz nje4 a"i !ez $a!"ica4 u Fechnerovu :en$ra"!". 2J=; !r ;2 S$o" je
$a%oBer Fzerma% ph.-io"og u ITS. S$ud -$r.=< dao.

Vr"o zanim"jivo i-%u-$vo za pravi"no Fh"oro&ormierung i ane-$ezije4 jedva
primje$an %rug uda"jeno-$i mnogo ve,e na %o/i4 *ich$en&e"- ima u Si$zung-!e9-e$
#e5u. A%ad.4 2J=G VI. -$r.;;J pozna$o. Para"i$i5%i -$anja %o/e imaju i-$i u-pjeh4 ono
i-%u-$vo *andr. u arhivu. gen. de med. CCGC. <uill. Oujna >Fann-$. Lahre-!er. /.
2J=6. -$r. 2JK34 a pogo$ovo 8und$ u (en"e i P&eu&er :ei$-chr. 2J=J4 -$r. 6G64 $a%oBer
#ro@n Se]uard u Fann-$. Lahre-!er. 2J=;4 -$r. Le-u "i -e u u-pored!i 6Y64 +$o Po$onji
je $a%oBer o!javio -"u5aj -manjenja -amo primje$nim uda"jeno-$i od hiper9e-$e$-%a
-$anju. I-%u-$vo pravi"no vje/!a$i uz jedva primje$an uda"jeno-$ -manjuje4 (oppe je u
e. 0edi,a. Pi-mo. 2J=< #roj 64 Fzerma% u ra-pravama gore4 a o-o!i$o Vo"%mann u
Si$zung-!er. d. SaNon. Soc. 2J=J4 -$r. ;J upozna$i.
Teorij-%e ra-prave o uvje$ima %o/e -enzorne -o!i mo/e -e na,i u ci$iranih radova
medicin od 8e!era i Fzerma%4 u *o$ze9a. P-.cho". 2.J=64 u 0ei--nerovo doprino-a.
:. ana$om. u. Ph.-io". %o/e. *eipzig u 2J=; i 8und$ je A!hand".4 Ei%ada -adr/i
de$a"jan %ompi"aciju na $u $emu.
"0 kon"e"ija vre)ena i okre,a3
A%o -u dva dojmovi -u u !rzom -"ijedu4 oni %"ize pre%o uni&ormi za o-je,aj4 i mo/e
-e pi$a$i %o"i%o je ve"i%a meBuvremenu mora !i$i izmeBu dva pojav"jivanja na i-$i jo+
uvije% proma$ra %ao raz"i%a mo/e.
Oi-$a e%-perimen$a"ni odgovor na ovo pi$anje mogu !i$i izvedeni iz -"icnog raz"oga
nego +$o -e op-e/na prag pro-$or ne daju. Ler4 %ao +$o -va$%o ima dojam
Irradia$ion-%rei- o%o4 o-$av"jaju,i ni%a%av dojam je%a. Le "i -ada a&$er$a-$e4 +$o
o-$av"ja prvi dojam na%on u"a-%a u drugi jo+ uvije% dovo"jno ja% da je raz"i%a od
druge in$enzivne praga raz"i%a nije po-$ignu$4 mora pro,i dojam odori - druge.
One mogu pi$a$i a%o ne nemogu,e4 dva za$rudnje$i !rzo na%on -va%e druge u"aze
dojmovima raz"i%u4 ovi-i i-%"ju5ivo o ovim o%o"no-$ima. O Ovdje ni+$a ne empirij-%i
je iza!rao4 i $e+%o da -e -igurno od"u5i$i. Vjeroja$no4 a"i prona"azi ana"ogiju
pro-$ornih odno-a i g"ede vremena omjerima4 umje-$o da jedno-$avno nemogu,no-$4
da"je -ma$ra meBu-o!no pre!"izu dojmove raz"i%u.
0eBu$im4 mo/e$e OVDLE po-$ojanje -enzacija u %rugovima >%ao3 ra-prav"ja
zna5enje ne $vrdeC a"i $o mo/da ima do!re -$vari za -e!e4 da je -u!je%$ivna mjera
vremena4 $a%o da -e p-iho9&izi5%im o-ci"acijama u SAD9u4 %ao +$o je -u!je%$ivno
jedinica vo"umena je povezana - -enzornim %rugovima -amo4 i -ve $o pada u
razdo!"ju od $a%ve o-ci"acije4 mog"a izdvoji$i $a%o ma"o vremena4 %ao +$o pada u
produ/e$%u o-je$i"nog %ruga4 pro-$orno. To !i !i"o u -$anju mirovanja -ada4 da"je
i-$ra/iva$i $u hipo$ezu !ez mogu,no-$i $o5niji ra-uBivanja ovdje.
Pi$anje na %oje je $o4 izmeBu o-$a"og4 do"azi u o!zir u po%u+aju za%renu$og di-%a -
!ije"im i crnim -e%$ora. Do% !ije"i -e%$or pro"azi4 dojam ra-$e %ao crna pro"azi4 ona -e
-manjuje. Le "i pojava uni&ormno-$i -amo vezan uz uvje$ da raz"i%a izmeBu minimuma
i ma%-imuma4 in$enzivan prag raz"i%a nije po-$ignu$4 %oji -e -a-$oji od $ihih4 za5e$ih
impre-ije -vje$"o-$i4 odno-no pojava uni&ormno-$i 5ime je prenio da -u minima"ni i
ma%-ima"ni dojma dogodi$i $a%o !rzo uza-$opno4 %oje -mo o!oje ne mo/e raz"i%ova$i
ih u vremenuC i -$oga je raz"i%a !i$i ve,a !ez ugro/avanja izg"ed ujedna5eno-$i4 %ao u
mirnom au&ge&a1$em dojmoveM
Oini -e da po-$oji ne%i na5in da -e od"u5i$e na $eme"ju po%u-a ovdje na prvo
pi$anje4 a%o ima$e jo+ ne%e poda$%e ranije u$vrBene.
U vezi - pi$anjem vremena praga pi$anje je na%on vremena %oje je po$re!no
zami-"i$i dane dojam daje ja-no,u u. O Ovdje -am na,i ne%e primjed!e i
e%-perimen$e Va"en$in u -vojim ud/!enicima. od Ph.-io". II. P. <G2I
Woji je minimum vremena 9 %a/e on 9 uz pravi"nu vje/!u je dio zadovo"javaju,i
pog"edom pozna$ih o!je%a$a4 vidje$ ,emo naj!o"je iz vi+e upozna$i - nama pro5i$aj$e
pi-ma 5i$am -amo jedna "inija ve,i o$i-a% $og po-"a >ud/!eni%a Va"en$inH-chen34 $a%o.
je do+ao u 2Y -uBenja na jedno -"ovo na ma%-ima"nom <.624 minima"no 64;< eura i
pro-je%om od ;.;;Y Terzien4 u 5i$anju %roz cije"u -$ranicu4 -$ava% nije4 i da je -amo
i-pi-a$i - ve,im %ora%4 na+ao -e u 6?6K pi-mu i in$erpun%cije 2 minu$u ;6 -e%undi.
Ovo je za jednu -"i%u o pro-je5nom 6.2Y Terzien. Le-am "i i-$i e%-perimen$ - !o5nom
Pe$i$ pri$i-%u ovog po-"a4 $a%o da mi je $re!a"o za ;K<< pi-ama i drugih "i%ova 6
minu$e 26 -e%undi4 5ime -e pojav"jivanje 6 4 Y2 Terzien. S$oga mo/emo pre$po-$avi$i
op,eni$o da -mo -amo dva do 5e$iri Terzien u pro-je%u -u po$re!na u !rzom 5i$anju za
pog"ed -va%og "i%a. W
O primje$nog najmanjih po%re$a naBem u Geh"er rije5i %njige ove poda$%e4 5"ana%
"ice S. 2<=G4 od 0unc%eI
WOd odreBivanje $rajanja -vje$"a dojam na o%u u vezi - navedenim ve"i5ini vidnog
%u$a mo/e o!ja-ni$i za+$o ne%e vr"o -pore po%re$e ne percipiraju. G.
G . Schmid$
=K3
od"u5i napravi$i ovaj ja-an4 primjer da -u zvijezde jo+ uvije% 5ini da je
-$a"o4 5a% i na e%va$oru4 gdje je njegov po%re$ je naj!r/e. a%o -mo po-$avi"i $rajanje
-vje$"a dojam u o%u vi-o%o na Y4= -e%undi.4 pro"azi %roz zvijezde u $om razdo!"ju "u%
od -amo = -e% .4 a !udu,i da je manji od najmanjeg %u$a pro-$orne o!je%$a4 5ini -e da
je -$a"o. A%o zvijezda - druge -$rane g"eda %roz $e"e-%op -a -amo 2YY u uve,anja4 %u$
"ice je =Y -e%.4 a njegov po%re$ je4 meBu$im4 - $rud i jedva primije$i"i4 a"i 5ini -e !r/e4
ve,e uve,anje4 prijav"juje. Ovdje4 meBu$im4 /iva dojam -vje$"o-$i zvijezde na o%u u
o!zir4 jer je u proma$ranju %re$anja minu$a ruci -a$ Schmid$ je do!i"a druga5iji
rezu"$a$ . To je i-$o po+$ovanje primjeni de-e$ pu$a uve,ane $a%o precizno $o5no. Eo4
po du/ini %aza"j%e <4J rangu. *in. !io je i vizua"ni %u$ odje"a i-$ih >za "Y :.
uda"jeno-$i od po-e!nog vida proma$ra5a3 2;4= min. 5ini"i4 pa po%re$ !io i-$i u jednoj
-e%undi S 2;4= -e%. o5i$o4 - pove,anjem od 2YN i 2;= -e%. i"i 6 min. 2=-. -ada do"azi -
$im4 a"i genija"na me$oda za mjerenje i najmanje po%re$e4 mnogi4 po-e!no o+$rinu "ica
i pro-vije,eno-$ proma$ranog o!je%$a u pri%azu4 +$o je raz"og za+$o dvije in&ormacije
priop,i$i $a%o ja%o raz"i%uju jedni od drugih. :a provjeru po$onje4 -am primije$io 5a% i
minu$e ru%e moje -a$4 +$o je K42 *in. duge i 5e"i5ne p"ave %re,e na !"i-$avoj !ije"oj
$o5%i novine. Ta%o dugo do% -e %re$ao o%o po$onje4 !io -am $vrBava vra$i$i i-$o na
go"im o%om i do/iv"javaju na +irini "ica J. :.4 a"i on %ao da -$ojim i da"je4 a%o je !io
na crnoj %va5ice4 $a%o da je4 da%"e4 ovaj po%re$4 %ao granica %oja je prihva$i$i ono +$o
mo/e o-$vari$i moje o5i jo+. Da%"e4 mo/emo -e -amo dvapu$ onih navedenih ve"i5ina
2;4? -e%undi $e u omjerima 2Y. @ uze$i J do!i$i najmanji vizua"ni %u$ !"izu ;< -e%undi
za moje o5i.
?Y3
4 %oji je4 meBu$im4 pod nepovo"jnijim uvje$ima4 pogo$ovo a%o
mjerenjem uda"jeno-$i od %aza"j%e vrhu izmeBu dvije minu$e udaraca padao4 ne !i
!i"a $a%o ma"a. To o!ja+njava i za+$o je vid"jivo %re$anje zvijezda $e"e-%opima na
vizua"nom %u$om od =Y -e%.4 Eaime njegov dio u re"a$ivno $amnom pro-$oru4 dije"om
i za$o +$o vidno po"je $e"e-%opa o-vje$"java ne+$o njegove o%o"ice z!og z!og ja%og
-vje$"a u ro%u4 a"i crna cijev je po$puno $amno4 i na $aj na5in4 $a%o varija!"a uda"jeno-$
od zvijezde mo/e -e mjeri$i - ru!a $erena. W
=K3
za ru%e i ud/!eni%a prirodne &i"ozo&ije. Gie--. 2J6? S. J. <G2.
?Y3
$o5an
izra5un -u ;< W4 =YW H.


To -e mo/e u5ini$i -"jede,e poda$%e o Va"en$in u D. Ud/!eni%a. II. P. <?= doda$iI
WEe mogu jo+ uvije% %re$anje z"a$a minu$a ruci >d/ep34 %oji ima du"jinu od 2<4=
mm4 vidim go"im o%om u do!rom dnevnom -vje$"u4 oni4 a"i - druge -$rane vidim da
-am %ori-$i$i 2bma" pove,a"o. Prijevara4 du"jina poz"a,ena po%aziva5 jo+ -a$ 2J
mi"ime$ara4 $a%o da -am -e u u$vrdu na$rag na vrh na o+$rom &i%-acije u < in5a
uda"jeno-$i od o%a -amo jo+ i-$ina na ja%om -vje$"u4 a"i cije"a -$var4 a"i poma% I
pove,a"o !i dr/a$i u !i"o povr+no in-pe%cije za u-pavana prije.4 2bma" pove,an za i <
in5a vid4 $a%o da mogu razumje$i "o%a"ne promjene zna5ajno .... Sve $a%ve odred!e u
drugoj !rzini na najmanju promjenu vizua"nog %u$a za 5a% najvi+e $o5nih
pre"iminarne poda$%e -amo pri!"i/ne vrijedno-$i4 jer je ve"i% !roj !o5nih uvje$ima %oji
ni-u uvije% $o5no -e mo/e uze$i u izra5un4 zna$no -u u%"ju5eni.4 ne -amo in$enzi$e$
-vje$"a4 -jaj i !oju proma$rani o!je%$4 da"jini4 uda"jeno-$i g"edanja i "ice ru!a o%a4 a"i i
prirodi -u-jednih o!je%a$a ima na percepciju naj$i+i po%re$i va/an u$jecaj. Le "i ru%a
-a$a z. #. izravno &inije mi"uje "eBa4 njegov najmanji po%re$ je "a%+e nego i%ada
-hva$i4 jer -u oni u redu4 mon$iran %ao u%ra-4 po-"u/ivanje "inije po &i%-nim
Verg"eichung-pun%$en i !ezna5ajnog poma%om po%aziva5a vrha do vid"jiviji. W
=II. Para(e(no s >e4erovi) odvje,ni&ki# %akona
10
.
Tu je $eme"jno pi$anje na %oje -mo -e u povodu %u+nje od 8e!era :a%ona4 $e ,e !i$i
ovdje da -e u vi+e $o5nih ra5una "i -e i %o"i%o o-je$"jivo-$ na raz"i%e - ap-o"u$nom
o-je$"jivo+,u za ve"i5ine po$icaja je para"e"no4 naime4 je "i Promjena o-je$"jivo-$i na
podra/aje4 %oji je proizveden dje"ovanjem podra/aja -amih4 o-je$"jivo-$ na raz"i%e
u%"ju5eni i-$e.
23
Revizija S. 2JY &. 6<Y &&.

#ije"u p"o5u na crnom papiru po-$aje pre%rivena na-$ava% proma$ranja - do
odreBenih granica $amniju -ivu zavje-u4 do%az da je o-je$"jivo-$ na -vje$"o -e umr$vi
-vojim dje"ovanjem4 u%"ju5uju,i i jo+ uvije% mo/e$e doda$i dovo"jno drugih
do%aza. Ea%on umora od -$rane no+enje i"i podizanje $ere$a op$ere,enje je4 - druge
-$rane4 a do/iv"java %ao oz!i"jna4 prema %ojima je o-je$"jivo-$ u$ega pove,ava
pri%azanih u pre$hodnom dje"ovanjem u$ega. Tu -pada u ve,e -vje$"o-nog -$imu"an-a4
ovdje manje op$ere,enje !i$i jedna%o o-je,ao.
Pi$anje jeI je ovime $a%oBer jedva primje$an i"i 5a% jedna%a raz"i%a zna$na -vje$"o4
$e/ina raz"i%a -e pove,ava i"i -manjuje po%aza$i4 i"i je umorno $ije"o jo+ uvije%
o-je,ao jedna%o -na/no nego !ez umora i-$a raz"i%a &izi5%i pri$i-a%M
Ea prvi pog"ed $o mo/e -ada izg"eda -a-vim prirodno da %ada !i"o %oja dva
podra/aja do/iv"java ja5i i"i -"a!iji za -e!e4 a i-$o percipira raz"i%u ja5i i"i -"a!iji. A"i4
%ao +$o je 8e!erov za%on na- u5i da %ada -e dvije podra/aji -u -$varno ja5i i"i -"a!iji4
raz"i%a je jo+ uvije% jedna%o ja% %ao +$o je pre$hodno percipiraju4 a%o je o-"a!i"a -
podra/aje u i-$o vrijeme u i-$im uvje$ima i"i uzgajajuC pa promjene unu$arnjih raz"oga
dojam podra/aja po$encija"no mog"a ima$i i-$i u-pjeh %ao pravi ci"j izmjena na
podra/aje4 a raz"i%a ,e -e onda i -amo o-je$io $a%o ja%o.
U -$vari4 ono +$o -e naziva p-iho9&izi5%oI o-je$"jivo-$ na po$icaj -e
promijeni"oM A%o &i%-ni odno- izmeBu p-iho&izi5%e a%$ivno-$i i o-je,aj je dao4 $o
mo/e zna5i$i ni+$a drugo negoI $o je ne%a druga ve"i5ina po$icaj zah$ijeva i-$i dojam4
odno-no proizve-$i i-$i p-iho9&izi5%u a%$ivno-$. Sada je 8e!erov za%on $eme"ji$o
uze$i4 umje-$o da -e odno-i na odno- o-je$a na podra/aje4 a na odno- o-je$a na in$erno
izazvan iri$acije4 $a%o da mora iza,i na i-$u -$var4 da "i izvana dje"uje podra/aj
o-"a!"jeni4 i"i njegov unu$arnji u5ina% o-"a!"jen %ao i -"a!"jenje vanj-%og po$icaja
-amo na o-novu -"a!"jenja unu$arnje a%cije je u razma$ranjuC U%ra$%o $upo-$ u5ina%
po$icaja iznu$ra i izvana njihovi -"a!i moraju ima$i i-$i u-pjeh4 da -u napravi"i raz"i%u
za -enzaciju nepromijenjen a%o -e oni odno-e na %omponen$e u i-$om omjeru.
#i "i4 naravno 8e!era za%onu ne iz vanj-%e podra/aje u unu$arnju -nagu4 odno-no4
+$o je rezu"$ira"o izazvane p-iho&izi5%a a%$ivno-$ preno-ivi4 o-je,aj raz"i%a ne !i !i"a
%on-$an$na4 a%o re"a$ivna raz"i%a i"i omjer ne%a%o izmjerenih unu$arnjih u5ina%a
o-$a$i %on-$an$an4 a"i -e promijeni"o na%on !i"o &un%cija njihove ap-o"u$ne raz"i%e4
$a%o da !i ovaj za%"ju5a% prava ne mo/e prenije$i izvana prema unu$raC i na $aj na5in
vidimo da je pi$anje na %oji je $o4 u -$vari4 do!ivanjem $eme"jni zna5aj za na+u
na-$avu. To je pi$anje na jednom od mo-$ova izmeBu vanj-%e i unu$arnje
p-.choph.-ic-.
Oa% o-im na pi$anje %o"i%o je ovi-no-$ izmeBu ap-o"u$ne i di&erencija"ne
o-je$"jivo-$i je4 !i$no i"i ne !i$no4 o va/nim pi$anjima4 a od"u%a %ao vr"o pogodan4 na-
jedan %ora% naprijed u ja-no,e ope$ $a%o mra5nom do%$rine razdra/"jivo-$ da !i $o i
razdra/"jivo-$.
Qe"im za%on na ono +$o je ug"avnom odno-i na pi$anje /e"i "i -e -ma$ra$i prijeno-a
8e!erov-%ih izvana prema unu$ra4 u paralelnom &akonu (ebera i"i %ra$%i paralelni
odvjetni!kompozivu. To -e mo/e izrazi$i %aoI
'ko promjene u osjetljivosti &a dva podra"aja u istom omjeru, ipak osje$aj nji#ove
ra&like ostaje ista .
I-$a $vrdnja je $a%o -"jede,u izjavuI
6ada se dvije potiaji peripirana ja!i ili slabiji nego prije, pa je nji#ova ra&lika
pojavljuje se jo uvijek kao velika kao prije &a osje$aj0 'ko ste morali mijenjati oba
podra"aja u istim uvjetima &a dobivanje biveg apsolutnu snagu osjeta kro& oboje.
S pi$anjem je "i vremen-%a varijacija ap-o"u$ne o-je$"jivo-$i i-$og o-je$i"nih dio
izmjena i dopuna -vog di&erencija"noj o-je$"jivo-$i zna$no no-i$i -4 ima$i ovi-i o njima4
je u prirodnom %on$e%-$u4 pi$anje je ho,e "i pro-$orna raz"i%a od ap-o"u$ne
o-je$"jivo-$i4 odno-no4 raz"i%a ap-o"u$ne o-je$"jivo-$i izmeBu raz"i5i$i dije"ovi4 razne
njihove di&erencija"ne o-je$"jivo-$i zna$no no-i$i -4 imaju ovi-ni o njimaC i ovime
preno-i pi$anje na+eg za%ona iz -"jepoo5nog nad pro-$orno. Raz"i5i$i dije"ovi
mre/nice -u po%aza"i druga5iju ap-o"u$nu raz"i%u i raz"i5i$u o-je$"jivo-$ za
-vje$"o-$. Idi u !i$i para"e"na - $im u veziM I-$i op$ere,enja -e o-je$io na raz"i5i$im
dije"ovima $ije"a4 %ao drugi $vrdiC To -e mo/e vidje$i - $im dije"ovima $ije"a4 %oji -e
o-je,aju i-$e $e/ine %ao $e+%e4 $e ma-a varijacija "a%o da$iM
Oini mi -e da -e jedna $a%va pi$anja ni%ad nije ja-noC a jo+ manje da -u ja-no
odgovorio i pre-udno4 a"i po-$oje $eme"jna pi$anja.
To nije -porno4 a%o -e na vremen-%oj raz"ici ap-o"u$ne o-je$"jivo-$i4 no raz"i%a u
o-je$"jivo-$i mo/e o-$a$i i-$i4 $o $a%oBer mo/e primijeni$i na pro-$orne razno"i%o-$i4 i
o!rnu$o4 $a%o da po$vrde :a%ona $a%oBer govori$i na%on +$o -"jepoo5nog -$rani u
%ori-$ -vog po-$ojanja na pro-$ornoj -$rani4 i o!rnu$o4 !ez 0eBu$im4 $o -e mo/e
iz!je,i zada$a% $o do%aza$i na o!je -$rane po-e!no.
Op,eni$o mo/emo iz va/enja za%ona pod odreBenim o%o"no-$ima4 nije i-$o na
va"jano-$ pod drugim o%o"no-$ima -igurno !i$i za$vorena4 a $o mo/e4 !ez ap-o"u$ne i
di&erencija"ne o-je$"jivo-$i zna5ajno4 odno-no -vugdje4 po$re!no u-$avna po -vojoj
prirodi4 jedni od drugih ovi-e4 a"i i !i$i o%o"no-$i %oje u$je5u na o!a u i-$o vrijeme
poja5avaju i"i -manjuju4 $a%o da je $o dovo"jno4 $a%o da -u i ni-u zna5ajno ovi-e jedni
o drugima4 ne i z!og $oga je po%aza$i da je jedan uvije% o-$aje %on-$an$a4 %ada druge
promjene4 %ao i oni jedna%o do!ro4 !ez i jedne pro$iv drugih nego jedni - drugima i
mogu -e promijeni$i na i-$i na5inC drugim rije5ima4 da je i-$a pod odreBenim
o%o"no-$ima pona+a$i -e4 a%o $o ne -vugdje.
Va/no je ne za!oravi$i na -$anje za%ona %oji o-je$"jivo-$ za o!a podra/aja -$varno
promijeni"o u i-$om omjeru4 Odr/avanje raz"i%a O-je,aj je za o5e%iva$i na%on $oga. .
Pre$po-$avimo4 na primjer4 i-$i podra/aj -u-re$ dva dije"a mre/nice od po5e$%a i-$a
ap-o"u$na o-je$"jivo-$4 $e ,e -$oga u po5e$%u jedna%a percipiraju i %aoC -ada ap-o"u$na
promjena o-je$"jivo-$i -amo jedan u p"u- i"i minu-4 +$o je $a%oBer pod pre$po-$av%om
va"jano-$i u-porednog prava4 odmah o-je,a raz"i%u izmeBu njih na-$aju i $o na i-$i
na5in mora ra-$i - pove,anjem raz"i%e u ap-o"u$nom o-je$"jivo+,u4 %ao da je -
%on-$an$nim o-je$"jivo-$ i po$icaj da -e pre"azi na jednom mje-$u ra-$e4 meBu$im4 i
da"je je %on-$an$an za druge.
Sva pi$anja i o%o"no-$i %oje -e -pominju ovdje u odno-u na in$enzivne o-je,aje4
na,i -voju primjenu jedna%o op-e/na. Ope$4 ne$%o mo/e pi$a$iI o-je,a naj"a%+e dane
raz"i%e za pro+irenje4 %ada i gdje je dao pro+irenja pojav"juje najve,iC $e je para"e"no
STOGA -amo primje$na raz"i%a u e%-panziji - $e% primje$nim e%-panzijeM
Od -vega -ada -e $rguje u na-$av%u4 %o"i%o i-%u-$vo -$e5eno na $e5aju nipo+$o
/e"jeni %on$e%-$ i /e"jeni po$puno-$ -ada+nji !i uop,e4 jedno-$avno i "ijepo !i$i u
mogu,no-$i izrazi$i rezu"$a$. Eo4 mo/e -e re,i da je op,eni$o zna5ajna ovi-no-$
izmeBu ap-o"u$ne i di&erencija"ne o-je$"jivo-$i %roz -"jede,e pro!ni ro% od para"e"nog
za%ona negira izravno u podru5ju $e/inu $e-$ova.
Uvje$no :a%ona -amog 8e!era 5ini da ne !i mogao u-pje$i jedino pod para"e"nog
pri-$upa za%ona4 i $a%o re,i u zna% -o"idarno-$i - %u+nje da !ude. :a neophodno mora
promijeni$i razdra/"jivo-$ i"i ap-o"u$nu o-je$"jivo-$ u $ije%u po%u-a z!og %on$inuiranog
i"i ponav"jane iz"o/eno-$i na podra/aje i promjene4 a $o -e ne 5ini da je uvje$na %azna
od 8e!era za%onu mo/e napredova$i na -%a"i od raz"i5i$ih -$upnjeva iri$acije4 a%o ne
u i-$o vrijeme preno-ivo-$ i-$o na unu$arnjoj -nazi i"i para"e"ni prava po-jeda.
Sma$ram ovo neizravan argumen$4 a"i za vr"o o!vezuju,i. U meBuvremenu4 +$o
podrazumijeva po$re!u za vi+e izravnih po$vrda ne4 od %ojih ci$iram &o"gend- +$o o
meni na nared!u.
(0 ,eina isi,ivanja.
;6$Pgige predao Te-$ -erija >"ipanj i -rpanj 2J=J3 ;6
.
J
.
?< S 2?;J< uzvi+enja je -
jednim i i-$im g"avnih u$ega 1 S 2YYY grama i dva doda$na $e/ina B K <Y i JY grama4
+$o je promijenjen iz dana u dan4 pod $r5anje navedenim >odje"ja% J.3 norma"nim
o%o"no-$ima4 o-im raznovr-nom $rajanja4 $ije%om %oje je podigao $e/inuC i doi-$a -u
-"jede,a 5e$iri vi-ina pu$a
2
`
6
4 24 64 primjenjuje < -e%unde4 a ?< uzvi+enja - njegove
"ijeve -$rane4 %o"i%o - njegove de-ne -$rane4 na%on drugog je u -va%om od ova 5e$iri
po-$av"ja"a pu$a na -va%oj od ;6 pro!nih dana4 -va%i $a%av o!"i%ovni J
.
S ?< =2J
uzvi+enja -adr/ane. Sada -$avi -va%i u podizanju vrijeme od < -e%unde4 ja%im
o-je,ajem ru%u umora jednom4 jer je g"avna $e/ina 2 %g ovdje $o"i%o dugo mora"i !i$i
u -$a$u-u mirovanja4 %oji na ni/im vrijeme podizanja4 pa 5a% i -a dvije -e%unde -am
>+$o -am izri5i$o u-mjerena moju pozorno-$34 percipiraju ni+$a. >. Pog"av"je J3 A%o -e
-ada $aj umor imao u$jecaja na raz"i%e u o-je$"jivo-$i4 a za$im ga imao u pravim
!rojevima i iz njih izvedena JB vrijedno-$i4 %oja je u $o dr/i -$a"nom B 4 mjere ove
ponude o-je$"jivo-$i4 +$o ga opazi$iC pa 5a% i $rajanje podizanja izrazi$i u$jecaj na
raz"i%e u o-je$"jivo-$i4 jer 5a% i uz ne puno ge-pAr$er umora mora po$raja$i du/e4 a"i
vi+e vremena podizanje -nage za dovr+e$a% i za$o -e vje$ar od %ra,i. A"i $a%av u$jecaj
nije ja-no iz mojih e%-perimena$a. Ler -am do!io -umiraju pre%o 5e$iri g"avna
-"u5ajevima na%on $o5ne !rojeve r >za n S 6Y<J u po-e!nim !rojevima3 i -"jede,e4
raz"i%a u o-je$"jivo-$i proporciona"ne4 vrijedno-$i ;6 JB u Summa za o!a B's, i
?< JB u Summa za "e&$- i prava4 u raznim Uzdizanje pu$a4 +$o je $a%oBer napomenu$i
da je -va%i od 5e$iri pu$a po!o"j+anje je podjedna%o 5e-$o &ormira po5e$a%4 $e
za%"ju5ivanje pro!ni dan
63
.
63
rea"ni !rojevi O i vrijedno-$i ;6 JB na-$avi$i u -"jede,oj $a!"ici nije -vugdje
para"e"no jedni - drugima4 +$o u%azuje na >moma%. J3 ima raz"oga.

; S 6Y<J.
Podizanje vrijeme b 2 6 <
r
*ijevo ...... 2=<2 2=YG 2<K? 2=<?
Prava ......... 2=?2 2=Y6 2<J; 2==2
:!roj ...... ;2Y6 ;YYK 6KGK ;YKG
;6JB
*ijevo ....... 2=K=YK 2?2;2? 2==6G2 2J;;=;
Prava ..... 2K62G= 2G62;K 2?JK2= 2G=;;G
?< (D ....... ;=2?J< ;;;<== ;6<2J? ;=J?KY
Ova -erija mo/e - e%-perimen$a"nim uvje$noj na+ #i"" o!i5no -"u/e >FF .. 5ovje%.
J3. Da"a je naime u Summa za *. i R.4 a na -va%ih < -a$a na%on podizanja na+e pravi"o
ra5un4 -"jede,e vrijedno-$i ;6 (DI
na B S Y4Y< P vrijedno-$i <=<.;KK
9 9 9 Y.YJ 9 9 9
K2;.?2;
Ta%o je na dvo-$ru%om B dvo-$ru%og JB.
Ee%a na- na izno-e i-pod ?< JB -adr/i ugovorenu rezu"$a$e -vih po%u+aja da $o
u5ini !i4 a%o $rajanje ozdravi"a ovi-na umor je napravio raz"i%u u vrijedno-$i
di&erencija"ne o-je$"jivo-$i4 najve,a raz"i%a izmeBu vremena vi-in-%e i po" i < -e%.
o5e%uje4 4 a"i -u vrijedno-$i ?< JB ovdje u !i$i jedna%i4 a $a%oBer i za prije"azno
razdo!"je ni-u ja%o raz"i5i$e.
Taj rezu"$a$ do!iva na $e/ini4 da je ro% za podizanje jo+ nije pri%azana na -ve4 !ez
u$jecaja na procjenu u$ega -$a"nim u$jecajima p Q, 5ime -u pre$rpje"i zna5ajnu
promjenu4 jer je pro-je5na vrijedno-$ i-$og4 u -%"adu - >D. . pog"av"je J3 naveden na5in
odreBen u gramima %a%o -"ijediI

Podizanje
vrijeme
*ijevo Prava
1 Q p Q
b -e% . N ?.G; 9 ;.2G T ;2.<K T ?.6J
2 -e% 2;4YG 9 2K.<? T <;.;J T ;4;Y
6 -e%. 264;J 9 2?.YY T ;J.Y= T Y4;?
< -e%. 9 G.K= 9 ;.6J T ;.<; T ?.Y<
Da%"e4 do% je dvije -e%unde dizanje vremena -a -vojom "ijevom ru%om
er-$au&geho!ene p"ovi"a do 26.;J grama pojavio $e/e nego drugi u%inu$a4 5ini"o -e
"a%+e na < -e%. Podizanje vremena za G4K= grama. U podigav+i de-nu ru%u4 promjene
-u po%aza"i u i-$om -mjeru4 a"i !ez od"a-%a u %uver$i.
=o nije osporena primjetno je da su vrijednosti 1 kao Q. + sekundi i 2 sekunde.
1odi&anje vremena su gotovo isti, me8utim, &a pol sekunde., G ? sekunde. @velike
ra&likuju. ;o, to se objanjava !injeniom da je na pol sekunde. Oaising vrijeme
podi&anja s nekom vrstom br&i# tr&aja dogodi, &akon se mo"e usporediti ne s ti#om
provata u duljim u&di&anja puta, me8utim, na ? sek. <e sna"an osje$aj umora,
u&rokuje nei&mjernost.
Pre$hodni rezu"$a$i povremeno do!i$i u nizu po%u-a %ori+$eni za druge -vrhe. Da !i
pove,a"i u$jecaj umora podizanjem razdo!"je 5a% i vi+e nego u pre$hodnoj -eriji4 ja
-am nedavno !i"a namjerno u-mjerena na navedenu -vrhu >u -ije5nju i ve"ja5i. 2J=K.3
jo+ jedna -erija u norma"nim o%o"no-$ima >o-im Uzdizanje razdo!"je3 %oje -am dva
ja5i nag"a-a% an@and$e.Ea/a"o-$4 ova -erija je o-$ao &ragmen$ odozdo anzuge!endem
raz"ogaC a"i rezu"$a$ za-"u/uje ovaj &ragmen$ %ao poja5anje na do!ivene rezu"$a$e na
drugim mje-$ima ci$a$.
U cje"ini4 ovaj &ragmen$ je u pi$anju -amo 2?
.
uzdi/e ?< S 2Y6<4 pro+iri"a vi+e od J
dana4 -va%i - dvije divizije od ?< vi-inama4 %oje -u naprav"jene -amo -va%i dan iza
drugoga -a -vojom "ijevom ru%om4 do% ja o!i5no -ervice%i$ Promijeni$e "ijevo i
de-no. Po-$oja"a -u dva 1Ha primijenjene S 2=YY i ;YYY grama4 promijenjen je
izmeBu njih na%on dva dana4 a B je Y4Y? a%o o!a 1 . U dva uza-$opna dana je
i-$a 1 i B zadr/aneC a"i mijenja iz dana u dan drugi od -"jede,a dva e%-perimen$a"nim
uvje$imaI
3 Trajanje -va%og jedno-$avnog nadmor-%a vi-ina 2 -e%unde izmeBu dva !ra5na
izdizanja = -e%undi >u ovom -"u5aju o!i5ni norma"nim vremenima3.
!3 $rajanje -va%og jedno-$avna podizanje 5e$iri -e%undeC U meBuvremenu4 izmeBu
dva !ra5na enu ; -e%unde.
Da%"e4 pod !3 je vrijeme u %ojem ma-a mora"a !i$i privremeno o!u-$av"jena 5e$iri
pu$a do%"e4 i vrijeme za odmor izmeBu dva !ra5na %urzivu u omjerima ; @ = %ra,e
nego u3.
Ova raz"i%a je jer je u-pjeh %oji je u !3 na -va%om $e-$u dan jednom vr"o ja%a
>naravno4 pri 1 K ;YYY jo+ ja5e nego na 1 K 2=YY3 o-je,aj umora u podignu$om
ru%om dogodi"a4 +$o nije !io -"u5aj3 . Eo4 - o!zirom jo+ pridru/io !3 !o" u -"ezeni
regiji4 ne+$o o prvim danima e%-perimen$a4 +$o je raz"og !io , za -e!e ograni5i$i
dnevno na 6 odje"a >jer -am 5iji je ina5e uvije% J do 26 umje-$o3 i novi -a -vim #9
SuBenje dana vi+e i !io je na <. $o"i%o ja%a
;3
da -am oz!i"jno vodio dva odje"a
po%u+a$i zavr+i$i ono +$o mi je onemogu,eno da"je na-$av"ja niz
e%-perimena$a. #udu,i da je $o !i"a moja namjera da ponovi$e - de-nom ru%om i
z@eihPndigem me$ode i najmanje 2
2
`
6
mje-eca na-$avi$i.
;3
Ova !o" je $raja"a $jednima na%on dugo4 $a%o da -am do!io -am -$a"ni
nedo-$a$a%. Sen& /!u%a 5ini"o da do!ro po-"u/i$i pro$iv njega.

Sada -am u po$razi za drugim ve"i%im i-%u-$vom u 2Y6< uzdi/e izda"e%a ni-u
dovo"jne da opravdaju vr"o -iguran rezu"$a$4 a po-e!no4 u dje"i,u $og !roja za
-igurno-$ -e ne $ra/iC A%o je4 meBu$im4 u na-$av%u ,e -e vidje$i da je 1 S 2=YY4
nadmo, JB je34 do% je 1 S ;YYY za !3 po-$oji4 au u%upnim rezu"$a$ima JB -amo
manja raz"i%a izmeBu a3 i! odvija34 meBu$im4 vr"o ja%og umora raz"i%e dogodio4 %oji
-u u najve,em raz"i%a 6S izra/ena4 $a%o da ne mogu u$jeca$i na umor na
di&erencija"noj o-je$"jivo-$i $a%oBer # g"e. H
Priznajem4 jer $o mo/e u5ini$i !ez puno nervoze ovdje4 cije"a -peci&i%acija
!rojeva r 4 iz %ojih -e mogu izvu,i rezu"$a$e.

n K ?< n K 6=?
r
2
r
6
O
;
O
<
:!roj r
1 K 2=YY.a3 =6 <? =J <= 6Y2
9 9 9 #3 =6 ;K <J =2 2KY
1 S ;YYYI3 == <; =2 =G 6Y?
9 9 9 #3 <? ?2 ;; ?Y 6YY
Sada mo/e$e vidje$i da4 da je ovdje !3 u z!roju vrijedno-$i r i na 1 K 2=YY %ao 1 S
;YYY manja r -u %ao3C a"i $o ,e ovi-i$i na 1 K ;YYY -amo na iznimno nara-"a
u$jecajem umora p, a o!ra5un mo/e !i$i pri"i5no JB ve,a za !3 %ao3 1 S ;YYY4 vidi.
U -$vari4 na"azimo4 %ada pomo,u izra5unavanje $eme"jnog $a!"ice prema zadanim
pravi"ima4 izvedi$e -"jede,e vrijedno-$i >vidi pog"av"je J ..3I


< JB < 6S < J7
1 S 24=YY3 6;<?Y T
GG6?
9 6G6<
9 9 9 #3 2JJGK T =Y6; 9 6<Y=
1 S ;YYYI3 6=;;= T 2.?<K T ;JY;
9 9 9 #3 6G.YG2 9 2J;6G T <J62
:!roj3 <J.GK= T K;G= T 2.YGK
:!roj !3 <=.K=Y 9 2;;Y< T 6.<2G
Sve u -vemu4 da%"e4 vrijedno-$i pona+aju 2#d u e%-perimen$ima -a i !ez $e+%og umora
S <JGK= @ <=KYYC %oji od-$upa manje nego +$o !i $o !i"o mogu,e neravnopravnim
nepredviBene.U$jecaj p ima 1 S 2=YY izgu!i"i ne+$o od umora pozi$ivno-$iC na 1 S
;YYY4 a"i do/ivje"a je puno ja5i umor omo$nicu -na/no nega$ivnih. U$jecaj Q je
-vugdje ma"a u odno-u na B i p,podmiri$i njegova od"u5no-$ ne%e -igurno-$i.
U pre$hodna dva po%u-a4 umor je !io -ama uzro%ovane produ"jenom $rajanju
podizanja od u$ega u e%-perimen$ima. Dva druga dug i zah$jevan niz e%-perimena$a
%oje -am napravio4 gdje je u-"ijed pre$hodnog umora. Prvi je vjeroja$no dao z!og
%a-nijeg O-im odreBivanja 5injenicu nije vr"o od"u5ne rezu"$a$eC a drugi je da -e
-ma$ra %ao de&ini$ivna po$vrda na+eg za%ona.
Prvi od $ih -erija >od -ije5anj9o/uja% 2J=?34 %oji -e $a%oBer jo+ uvije% imao ni+$a
o-im da -e navodi u$jecaj umora -vrhu4 !io je jednom ru%om4 a po-e!no $r5anje -
"ijeve i de-ne.G"avna ma-a 1 je do-"jedno 2.YYY grama. Doda$ni $e/ine B primijenjeni
dnevno =4 2=4 6Y4 ;Y4 <Y4 ?Y grama. G6 dana po%u-a4 -va%i -a ?<Y uzvi+enja4 od %ojih
?< na -va%oj B do"aze - "ijeva i de-na - %o"i%o. Sva%i od = B's &ormirana -erije4
po-"jednji dan na odje"uC a"i od = u G6 ne ap-or!ira4 a $ime i ne%e B's ne $a%o 5e-$o
%ona5ni o!"i% odje" od drugih4 $a%o da je $e-$ po%azao -e umanjuju omjeru %ao da je
-va%i B - de-nice4 %ao "jevice J pu$a zadnji dio od ?< vi-inama je &ormirana4 a $ime i
je u pi$anju !roj JY dana.
Ea%on -va%og dana4 ?<Y poniranje izvr+en jedan za drugim4 uvije% je naprav"jen na
i-$i dan na onom -vije$u !i$i ozna5en4 ja% umor od ru%e4 a -ada je dodao doda$nu
dionicu ?< vi-inama4 +$o nije ni+$a drugo nego ponav"janje po-"jednjeg odje"u ?< -
zadnji pu$ %ori+$ene B je raz"i%ova$i dva odje"a4 prvi !ez -e%unde napravi$i u-pored!u
na%on umora. Ta%o je >uz pre$po-$av%u da je iznad -manjenje3 za -va%u od J B's J
odje"a - ?< vi-inama - vezivnog -red-$va4 a upravo je do!i"a - $o"i%o prava u
umornoga dr/ave za u-pored!e - odgovaraju,im nepo-redno prije umora p"a,u
odje"a. O-im $oga4 rezu"$a$i odje"a u umornoga dr/ave mo/e -e u-poredi$i -
rezu"$a$ima -vih odje"a4 %oji -u do!i"i po i-$im e%-perimen$a"nim dana prije umora.
Ea5in na %oji umora provedena je od mene de$a"jnije u izvje+,ima -a%-on-%i
Soc.. Opi-ana je 2J=G S. 22; &&.4 Ovim $e-$ova zamora ma$erija"a zug"eichzu $e-$ova
vje/!u u $emu mi+i,ne -nage -u da -am %omunicirao po-$oji
<3
. Ovdje je dovo"jno
re,i da dvije vode,e u$ezi -va%i pri%up"jeni od o%o Kc &un$i in5a Te/ina $a%o dugo u
!arovima iz -jede,eg po"o/aja iznad g"ave i ponovno -pu+$a -ve do% da"jnja
i-$ra/ivanja je nemogu,e u !arovimaC ono +$o je u $ije%u po%u-a u-pje"i -u du/e i
du/e. Sva%i nadmor-%a vi-ina je $rajao 2 -e%.4 Sva%o -manjenje 2 -e%. O$pri"i%e jedna
minu$a na%on po-"jednjeg o-ci"acija4 $ije%om %oje je rezu"$ira"o op,e uz!uBenje "eg"a4
a pone%ad -e !roje pu"-4 odmah -am o$i+ao na ponovi$i zadnji dio.
<3
0o/da ima ne%i in$ere- %ad -am o!avije-$ da je -na/an napreda% vje/!e4 %oja
je o-"anja"a na one a%$ivno-$i navedene -ije5anj9o/uja% 2J=?4 Te-$ -erija u
ponovno -$varanje uzvi+enja na dva uza-$opna dana u "i-$opad 2J=J Sada4
na%on ne vje/!a -e dogodi"o4 primje$no je ne-$ao. Godine4 a -erija je po5e"a -
!rojevima podizanje 2Y< i 26J na prva dva dana $e-$iranja4 i pove,ao u-pjeh
%ao ma%-ima"no do ?K6C na 2K. "i-$opada i 6Y. 2J=J e%-perimen$i -u do!ivene
re-pe%$iv 266 i 22J za i-$i na5in rada.

Tu je izjavu o vrijedno-$ima -"ijedi JB u -$upcu &a umornoga u dr/avi4 pod a u
un@earied -amo izra5una$i iz odje"a4 %oji je uvije% pre$hodio rad umora4 pod @ iz
u%upno-$i -va%og $e-$nog dana prije umoraC Sve po$je5e od &ra%cija - n S ?< raz"i%e
meBu 5e$iri g"avna predme$a =3 I
JB
B
*ijevo Prava
@ u & @ u &
2= 6J=< 6<<G ;JKY <Y<< 6KJ< <J66
6Y <JYK ;;<K <K;G =?KJ <;;< =JY2
;Y G2G2 ?=GY <<YY G=K; GGG? J6;;
<Y JKJY 2Y<J= 222YJ KY=6 2;Y=< 22?K;
?Y 2;YK6 26;=6 22<?< 26226 2<.Y=? 2?<GY
Suma ;?.KY? ;=6Y; ;=JKK ;J<KK <6<Y< <G.Y2K
=3
Ia%o je ova -erija prven-$veno i-$ra/i$i u$jecaj ve"i5ine B !io zapo-"en4 a"i $o
je puno manje dao redovi$e rezu"$a$e !ez o!zira na ve"i5inu4 u $om pog"edu4 %ao
drugi manjih -erija4 -ama po -e!i ono +$o !i mog"o in$erponier$en umor -u
dugC a"i daj$e vrijedno-$i pod takvim pravima u4 o-im za B S 2=4 vr"o do!ar
$uning4 odno-no B's -razmjerno vrijedno-$i. Imaju,i na umu4 da je za
ma"e B's uop,e -amo za vr"o ve"i%i $e-$ po%azao -igurno-$ rezu"$a$a o5e%uje.

Oduzimanjem i-pod rezu"$a$e izno- %ao De&ini$ivno rezu"$a$a u o!zir4 vidimo da je
u "ijevo4 vrijedno-$i JB i -$oga # ug"avnom -u jedna%i -a i !ez umora -u4 do% je -
pravima ne -amo u izno-ima4 a"i -ve pojedina5ne vrijedno-$i >o-im od @H u B 3
prevage vrijedno-$i AT S <Y4 +$o je o5i$o preve"i%a &a na Under u i @ o%re,e. I imaju
vrijedno-$i pod takvim prava u mnogo vi+e $e/ine nego "ijevo4 jer oni -u B's !"izu
po%aza$i proporciona"na4 +$o je o!i5no je po$re!no4 do% -u pri"i5no neregu"arnim na
"ijevoj -$rani4 +$o u%azuje na ja%u -me$nje. on%re$no4 vrijedno-$i za z -u na
"ijevom B S ;Y i S ?Y o5i$o puno prema"e4 %a%o u u-pored!i - drugim vrijedno-$ima
i-pod & u "ijevo nego u -voju odgovaraju,u de-ne -$rane4 a za$vara ga4 za$im pred-$ave
Ta%oBer4 na "ijevo &a pre$e/no cije"om nesigurnosti i @. S$oga iza,i /e"jeznicom od
$ih e%-perimena$a je go$ovo -igurna. da je raz"i%a u o-je$"jivo-$i za u$ege -%romno -e
po!o"j+ava operacije umora9driven %o"i%o je $o mogu,e.
U meBuvremenu4 raz"i%a -e pojav"juje u odno-u na pre$hodni ja%og umora4 a"i ne
zna5ajno4 5a% i uzimaju,i u o!zir ono +$o je "ijevo4 +$o je pre$hodna -erija izvije-$io i
-"jede,oj -eriji dovo"jno nedvo-mi-"eno da ne gurnu$i ga %a-nije provjerava da "i
-e%undarna o%o"no-$ mo/e .
A"i prvo $o ne,e !i$i !ez in$ere-a4 5a% iu ovoj -eriji4 vrijedno-$i p i Q odredi$i. Oni -u
!i"i u -redini za $e-$ove na -vim B's u gramimaI
1 1
*ijevo Prava *ijevo Prava
@ 9 2=.2= T G.JJ 9 2G.=Y T Y.6Y
u 9 62.G? 9 G46J 9 2;.6; 9 6.G;
& 9 ;=.J2 9 2;.K6 9 2<.?K T Y.G6
Ea%on $oga4 u$jecaj p u prije"azima od @ do : na "ijevo do 6Y.??4 - pravom na
624JY grama4 $a%o da u dva zna5ajno za i-$i izno-4 a"i je pove,ao u pravima pod
inverzije u nega$ivnom -mi-"u4 ono ja%a U$jecaj umora rad do%azuje da omjerima
procjeni4 i $a%oBer izvanredan primjer na5ina na %oje -e $e promjene dogodi$i
je-$. Ve, u prije"azima od @ do nesigurnostiprimije$i$i promjenu u i-$om
-mjeru u, -amo u odno-u na za$varanje odje"a4 ve, odreBenog zamora u odno-u
na @, je provedena %oji -e odno-i na pro-je% -vih po%u+aja. >Sama po5e$ne vrijedno-$i
ni-am po-e!no o!ra$io.3
D$o -e $i5e pi$anja Ujedno o%o"no-$4 mogao "e/a$i u -"jede,eI
*ju"jaju,i u$ege ne -amo mi+i,i -u umorni4 a"i i uz!uBena cije"i organizam4 %oji -e
o5i$ovao %roz -$rahovi$o pove,ao pu"- je !io $a%o !rz i ma"i odmah na%on zavr+e$%a
je%u uvije% da -am mogao $o o!i5no ne ra5una C a"i ne%i pu$a i do 2=Y o$%ucaja i ni-u
ga prona+"i u zapi-ni%. S druge -$rane4 imao je podizanje e%-perimen$e - po-udama 2
%i"ograma. Te/ina u norma"nim o%o"no-$ima4 za o%o 2 -a$ prije operacije na-i"nog
umora i"i !ez na%nadne umora nipo+$o i-$i u5ina% mno/enjem na pu"-. Eapro$iv4 pu"-
je !io 62 do 6K i-pi$ivanja dani -$ruje i -u-jedne zaredom4 gdje -am odreBuje pu"- >u
i-$om po"o/aju $ije"a i pod i-$im dr/anje u ruci3 je jedna% prije i nepo-redno na%on
-uBenja4 pone%ad i 5e+,e nego na%on po%u-a4 $e je u pro-je%u prije JG4J4 na%on
J=.6. To -manjenje mo/da mo/e ovi-i$i o -porim po$ezima nepre%idan proce-4 a !r/i
-a$ !ih dao druga5iji rezu"$a$.
Ono +$o podupire hipo$ezu da je navedeno od -$rane pove,ane uz!uBenja pu"- izvan
poja5avaju u5ina% na raz"i%u u o-je$"jivo-$i4 -"ijede,i i-%u-$vaI 0oj pu"- je $ije%om
pre$hodne -erije $e-$ova vr"o promjenjivim prema danima4 %oja je na vr"o jedin-$ven
na5in /ivo$a %oji vodim4 vjeroja$no +$o -amo mo/e rezu"$ira$i da -e -va%odnevno
ponav"jaju operacije pri-i"no umor &or$er-$rec%$e -voj u$jecaj na cije"o vrijeme
$rajanja -erije $e-$ova4 a"i u promjenjivim na5in. Ea/a"o-$4 mi ga imamo4 jer
razma$ranje pu"- mi %a-nije !ei&ie"4 nije u-pio u ranijim dije"ovima -erije %a%o !i -e
u$vrdi"o i -nimi$i gaC a"i je i-$o dogodi"o u po-"jednjih 2< dana. Eepo-redno prije
po5e$%a dnevnog proma$ranja ju$ro- -a$ je !io !roje4 a prema do i-$og za%"ju5%a4 a od
$oga ope$ uze$i "ije% pro$iv umora. A%o -ada ovi do!iveni 2< agena$a - pravim
!rojevima od 2< dana proma$ranja4 u-porediva je o-$ao na -vim danima4 zajedno
?3
4
$a%o da doi-$a ne po%azuje $o5no odgovara $ranzicije4 a"i jo+ uvije% ja-nu prev"a-$
rea"nih !rojeva u cje"ini za $aj dan - ve,im !rojem impu"-a . La naime do!io4 naru5io
po ve"i5ini do!i$nih !rojeva O 4 -"ijede,i odgovaraju,e vrijedno-$i >za n S ?<Y3

r Pu"-e !roj
G3
r
#roj
impu"-a
<22 G=.JG <<? J24G=
<2? K=4= <=; JJ
<;2 J<.= <=G J?.=
<;< GK.6= <?; KY4G=
<;J G<46= <G2 K?.=
<;K G=.JG <J; K;4?=
<<Y JJ.6= <JG J6.=
Summa
;YYK
=GJ4<K ;6?Y ?2K4?=
Ea%on $oga odgovarao za G dana - najni/om r u -redini
O S <6K4K4 pu"- J2.K6
i G dana - najve,im O
O S <?=4G4 pu"- JJ.=6
-rednja $empera$ura od prvih G dana $ije%om razdo!"ja proma$ranja je 2= a F 624
zadnji pu$ 2? a F.
?3
To5ne !roj%e -u &o"gend- za -ve 5e$iri g"avne dogaBaje i -vih pe$ B's i-$og
dana dodao je.
G3
njigovod-$veni izno-i #roj impu"-a promije+aj$e od cen$ra
izv"a5enja i 5injenica da je !roj impu"-a dje"omi5no odredi$i iz !roje,i po
ne%o"i%o minu$a i -manjuje na 2 min. ho,e.

:ajedni5%o -$aja"i+$e da je !roj -"u5ajeva nije dovo"jno ve"i% da o-igura rezu"$a$C a"i
poja5ava S"i5an u-pjeh u -"jede,oj -eriji rezu"$a$ na$rag4 %ao +$o -am ci$ira$i u
na-$av%u.
ao rezu"$a$ pre$hodnog re$%a u odno-u na pi$anje na+eg prava nije !i"a pre-udna4
pa -am -e na jo+ jednu u-poredno niz e%-perimena$a -a i !ez umora u druga5ijem
o!"i%u >-$udeni 2J=J3. #i"o je 2?9dnevno4 i"i4 uz u%"ju5ivanje !e-p"a$nog dana4 jer
-amo jedan dan -u -e na drugim e%-perimen$ima4 ;6$Pgige dvije ru%e niz
e%-perimena$a. 1 S 2YYY4 B S ?Y grama4 norma"nim o%o"no-$ima. U%upan !roj
%o$ama 2?
.
2Y
.
S ?< 2Y6<Y. umora ovdje je naprav"jen -a -porijim podizanja $e+%ih
u$ega u da"jnjem $e%-$u $re!a nave-$i na5in4 $a%o da je na vr"o vi-o%oj umora !roj
impu"-a4 a"i !ez u-pored!e manje pove,an u odno-u na pre$hodnu -erijiC primijenjen
operacija umor ne -amo dvije ru%e zajedno4 %ao u pre$hodnom redu4 a"i i na jednu
-$ranu -va%og -ame ru%e4 $e -u u-poredi"i rezu"$a$e. Fije"i -e$ od e%-perimena$a je !io
ovaj.
Ea -va%om pro!nom dan uju$ro ?< Uzdizanje je4 na%on zuvoriger #roj impu"-a za
2 minu$u A - < dvoru5nim odje"a zapo5eoC u pu"-u ponovno !roje 2 minu$uC onda
jedna ru%a -ama umoranC a za$im dva dvoru5nim podje"e ?<4 pri"i5no razini %ao i prije
umora vo/njiC za$im druga ru%a $o"i%o umorniC za$im anga/irao dva dvoru5nim
odje"aC onda umorni o!je ru%e zajedno4 i ope$ zapo-"ena dva $a%va odje"a. Ea%on +$o
je -va%i dio !io uvije% pu"-4 a"i -amo -va%i pu$ !roje po po" minu$a4 i napravio
in$era%ciju !roj -"u5ajeva -amo prije nove umora4 $a%o da -u dvije povezane odje"a
na%on -va%og umora pre%inu$a jedino i po" minu$a pu"- ra5una$i.
U cje"ini4 da%"e4 5e$iri odje"a !i"i $re$irani -va%odnevno - ?< !ez umora4 ?. zapo-"eni
umorom. < prije umora !i"i -u prvi4 dva dva ru%om umora na%on za%"ju5enja -va%og
$e-$nog danaCizmeBu o!a une-i$e < odje"a4 na%on jedno-$ranog umora. To je
promijenjen na na5in da a%o jedan dan prvi pu$ po-$ao umoran "ijevo4 $o -e dogodi"o
-u$radan $e-$ - de-ne -$rane - o!je ru%e.
Razma% izmeBu umora i po5e$%om vi-ini od !rodova je uvije% -amo po"a minu$e
p"a,anje pu"- - ne%o"i%o -e%undi vi+e da od"o/i$e g"avnu $e/inu i"i o"ovne u$ege i
prije"az na p"ovi"ima.Sam zamor je provedena %a%o -"ijedi.
U jedno-$ranih umora in5a Te/ina !io g"avni $e/ina Kc %g. Po"a%o do pu"$a za <
-e%unde. Iz po$puno -pu+$enom po"o/aju na horizon$a"noj vi-ini ramena i podigao za
< -e%. Ponovno -pu+$a. Ru%a radi za -e!e4 a ne !o5no pro+irena. To -e ponav"ja -ve
do% -e vra$a ne ideC onda je b min. za-$ao4 i ope$ umoran do% $o vi+e nije $a%o = pu$a
zaredom4 -va%i -a b min. meBuvremenu. Ovaj = umora >&ra%cije3 0i-"im da %ao
jednu umora rada. Sporo-$ Uzdizanje je ci"j pove,a$i !roj impu"-a manje4 ponav"janje4
da za%"ju5imo umor. #roj mogu,eg podizanja uzeo $ih pe$ &ra%cija njihovih umor
umor od operacije z!og a%umu"iranog umora4 ja%a od prvog do drugo4 -amo ma"o na
-"jede,im &ra%cija. *ijevo mogao4 pogo$ovo od po5e$%a niza i-pi$ivanja u4 +$o je
zna$no manje izdizanja na-$upa$i %ao prava4 a"i pri"azi $ije%om niza i-pi$ivanja
po-$upno njegovC Ta%oBer je ina5e pra%-a za%on. I-$odo!na umor o!je ru%e4 -ve -e
z!i"o na i-$i na5in %ao i jednom ru%om4 -amo dva u$ega od Kc %g. Ta%oBer -u
pri%up"jeni. #udu,i da je "ijeva -"a!ija od prava pa je !io uzvi+enja - o!je ru%e uvije%
po-$avi$i ci"j u"a/u,i prven-$veno umor od "ijeve i da$i nepo-redan o-je,aj.
To !i mog"o ima$i ne%i in$ere- da odredi$e uvje$e u $im4 vr"o me$odi5no i -ve dane u
u-pored!i pogu!"jen4 umor primije$io4 ja $a%oBer imaju ni/e prigodu za ne%e
in&ormacije u $om pog"edu. 0eBu$im4 ono +$o u !i$i pripada ovdje4 !i"o operacije na
uzdizanje p"ovi"a je -amo da umor ponav"ja u -va%oj od $riju dnevnih operacija umora
= pu$a - b min. 0eBuvremenu4 i po" minu$a. Prema &ina"e $empom. I-$o $a%o4 ja jo+
uvije% primije$i$i uvje$om naizmjence po danima umora praizvedena je - "ijeve i
de-ne da je zamor od jedne ru%e izra/ene !ez opadanja u$jecaja na podizanje !roja
$e+%a+ima4 +$o >o%o 26 min. Ea%on $oga3 do!iven je - o-$a"im oru/jem pove,anjem
!roja pro-je%a $e+%a+ima i-pa"o i-$o4 mo/e !i$i prvi i"i zuz@ei$ umorni od ru%e4 a $o je
podizanje !roja o!a $e+%ih u$ega za even$ua"ne -imu"$ano umora o!je ru%e !io je $e%
ne+$o manji nego u zamora "ijevoj ruci -amoI
D$o -e $i5e pu"-a uvje$ima -"jede,e primjed!eI da pu"- $renu$no je pove,ana za
ja%im $je"e-nim naporima4 je pozna$ uzro%C a"i 5udno je mene4 a 5ini mi -e ne !ez
in$ere-a da uzro%ovane na-i"nom napora u!rzani pu"- u ne%om -$upnju &or$er-$rec%$e
$a%oBer e%-perimen$a"nim -"o!odnih dana4 pa je ope$ na+ao na i-pi$nim dana prije
po%u-a4 da je $o -$a"ni pora-$ $ije%om e%-perimen$a"nog mje-eca ra-$ao i da -u dugo
na%on zavr+e$%a -erije $e-$ova4 vr"o po-$upno -manjuje4 %on$inuirana primi"i. #i"o je
$o4 $ije%om niza i-pi$ivanja u o5ima4 -ve vi+e i vi+e pove,ava pu"-4 a g"avni raz"og za
mene iz da"e%e na-$av%u $a%oBer ove $e-$ova zamora ma$erija"a4 +$o -am zami-"io uz
ne%e izmjene. 0anje -am vjerovao da !i mogao podnije$i da"jnje pove,anje pu"-a !ez
nepovo"jan po"o/aj4 po5eo o-je,a$i da mi je g"ava !i"a napadnu$a od -$rane na-i"nih
umora operacija nego jaC ono +$o ne !i !i"o ve"i%o 5udo4 jer %rv -na/no odvezao u
g"avu !io je na po-"jednjoj naporno izdizanja -va%e operacije4 a $o pripada meni
na%on !iv+eg pa$nje "o+ijim dije"ovima4 do% je moja vr"o zdrava doj%e nije o-je,ao
nedo-$a$a%. Ovaj Angegri&&en-ein g"ave pronaBena je u ne namjerava -e
o%ara%$erizira$i o-je,aje4 a ne%i do!i$a% Ohren!rau-en- na %ojima -am -$a"no pa$e4 a"i
ni-u ima"i $rajnu po-"jedicu4 na%on +$o je po-$av"jen niz e%-perimena$a.
Po-$upno pove,anje !roja o$%ucaja -rca $ije%om -erije $e-$ova je -ada u vezi -
po-$upnim pove,anjem pravo !rojeva R u 5e$iri odje"a %oji je pre$hodio rad umora na
i-pi$nim dana4 a"i ope$4 nije 5e-$oC a"i -a-vim ja-no u meBu-o!noj ovi-no-$i. Ler na%on
+$o -am -$avi$i i-pi$ivanja o-je$"jivo-$i - u$ezima za ne%o"i%o godina4 $o ne mo/e !i$i
predme$om $ije%u vje/!e.
Ovdje je %ompi"acija #roj impu"-a - $o5nim !rojevima za 2? dana od e%-perimen$a
-$varni $e-$ -erije4 podije"jeni u dvije &ra%cije I.4 II. Dodano jo+ uvije% -u !rojevi za
-edam privremena i dva uza-$opna dana e%-perimen$a4 +$o je u odno-u na pu"- i
zapo-"ena prije umora < $e-$iranje odje"i - onima iz 2?9dnevnog -erije -u vr"o -"i5ne4
a"i -e eN po-$ umor je !io anga/iran u drugim o!"icima4 i ug"avnom -amo pre"iminarni
i re$ro-pe%$iva orijen$acije4 da%"e rezu"$a$i -u do!iveni na%on umor ne &o"gend-
-pomenuo. Ea prva dva dana od -edam pre"iminarnih i-pi$ivanja pu"-a prije umora
-amo -e !roji4 a"i -e nije po%u+aje da uzdignu p"ovi"a za $e-$iranje o-je$"jivo-$i. To5ne
-"u5ajevi r -u %ao i uvije% z!rajaju - 5e$iri g"avna -"u5aja.
5 Pre(i)inarni ekseri)en,a(ni dana.
Da$um
Pu"-e prije
umora
r In S 6=?3
2K.
"i-$opada
JG.= Eema -$ih.
6Y 9 J=.= Eema -$ih.
62.
"i-$opada
JK.6= 2=<
6; 9 K2.= 2==
6= 9 KG.= 2?=
6G 9 2Y6.= 2=6
6K 9 J2 2=;
Sred-$va K6.;= 2==4J
1:. K(avna dana isi,ivanja.
La II
Da$um
Pu"-e prije
ErmAd.
r
In K 2-.P
Da$um
Pu"-e prije
ErmAd.
r
In K
2-.P
2. -$udenog KG 2=J 2G.
-$udenog
J? 2G6
; 9 K;.G= 2?; 2K 9 2YY.= 2KK
= 9 2Y;.= 6Y< 62 9 JK.= 2GJ
G 9 G=4= 2JY 6; 9 K<.= 2K2
K 9 KG 2?K 6= 9 2Y;.= 2KJ
22 9 JG.= 2?= 6G 9 2Y6.= 2GG
2; 9 K2 2GG 6K 9 K< 2K2
2= 9 K= 2J; 2. pro-inca 2YG 2J;
Sred-$va K64=; 2G<4K Sred-$va KG42K 2J?42
7 naknadne dana ok+sa .
Da$um
Pu"-e
prije
umora
r
In K 2-.P
;.
pro-inca
KJ 2G=
= 9 2YY.= 2GY
Uzimaju,i u pro-je%u za sedam najmanji4 J -rednjih i J najvi+ih vredno$a r -
odgovaraju,im impu"-ima4 jedan je >za$vara pro-je5nu $empera$uru e%-perimen$a"no3
r puls temp.
2=G42 K;42 2?4? a F
K=4= 2?4G 2G64K a 9
2K242 K?4G 2?46 a 9
Ea%on =. pro-inca4 gdje je zadnji pu$ umora dogodio4 ni-am ponovno !roje pu"-
do% ni-am po5eo novi niz e%-perimena$a !ez umora operacije 2K. pro-inca4 odno-no4
jedan i dvije ru%e - 1 S 6YYY i ;YYY grama4 +$o Rezu"$a$i >vidi -"i%u. pog". K3 -u
ozna5eni. ad -am -ada ovdje >iu -"jede,em redu3 ponovno pred pu"- i i-pi$uju na%on
i-pi$nog vrijeme -va%i dan4 ja jo+ uvije% na+ao neo!i5no vi-o%u pu"-4 !ez o!zira na
= . je imao -ve do 2K. pro-inca4 !ez po%u+aja i%ad uzeo maha. Ova pove,ana
&re%vencija na%on -poro4 a u -redini od J dana %on$inuirano4 odno-no dje"uje %ao
-red-$vo prije i na%on poniranje po-ude4 u pripravcima J dana na -"jede,i na5inI
Pu"-e $emp.
2K. Pro-inca do 6?. pro-inca
2Y<42?
J3
2G a4 2?F.
6G. 9 9 ;. -ije5nja 2Y2.22 2? a4 J2 9
<. Sije5anj 9 229KJ4GK 2= a4 <K 9
26. 9 9 2K9KJ4GJ 2? a4 <K 9
6Y. 9 9 6G9JK4<? 2J a4 2Y 9
6J. 9 9 <. ve"ja5e JG.GJ 2G a4 2J. 9

J3
u%"ju5uju !rojeve pojedinih J
dana. K64G=C 2YK4=C 2Y;.=C 2Y?C 2YGC 22;.=C KGC 2Y<.

Ta%oBer4 u ovoj -eriji e%-perimena$a -u po%aza"i -u!-e]uen$en %ompi"aciju pu"-a
!rojeva za 2? najve,ih i 2? najmanjih do!i$nih !rojeva4 uze$ih zajedno -a -"i5nim
e%-perimen$a"nim uvje$ima4 jedan je4 meBu$im4 -amo ma"a predno-$ za ve,im !rojem
impu"-aC Eaime4 u cje"ini >za n S J2K63
r r. Lroj i)+(sa
=G;6 K?4JJ
?2<G KJ42J.
Ea%on $oga4 po-$oji ne%a povezano-$ - pora-$om !roja 5ini mi r - pove,anjem pu"-a
!arem vr"o vjeroja$no.
Sve +$o -"ijedi odno-i -e $e% na 2? g"avnih e%-perimen$a"nim dana u nizu4 %oja na-
-ada zauzima prvo. Pu"- prije i po-"ije prve 5e$iri4 umor an$eceden$a4 i-pi$ivanja odje"i
po-e!ice na+ao u go$ovo i-$i4 a $o je u Summa za 2? dana prije 2=2G4=4 na%on 2=2JC u
pro-je%u prije K<4J<4 na%on K<.JJ4 pa $a%o Uzdizanje /i"ama 2 %i"ograma. Te/ina
izrazio ni%a%av u$jecaj na pu"-.
Pu"- nepo-redno na%on $ri4 po dva odvojena i-$ra/ivanja odje"a4 umor operacija >b
min. Ea 2 min. -manjuje3 je u pro-je%u


Ea%on
prvog
umora
Ea%on
drugog
umora
na%on ;
umora
U I. 2YY.< 2Y?.= 22642
U II. 2YJ 2Y=.2 22=4<
Da%"e4 imao je >%ao +$o je u u-pored!i - $a!"icom34 pove,ani pu"- na%on prvog umora
rad -amo o%o J do 2Y ma"o vi+e o -"jede,im po$ezima pro$iv neumornog -$anju4 ma"o4
a%o !i"o pro$iv ogromnog pove,anja u pre$hodnom redu. . Ope$ po%aza"a pove,anje
cije"om I. -%upine do -%upine II po-"jednji pro-je5ni pu"- !rojevi4 re-pe%$iv >"34 >63
!i"i -u4 u -%"adu - prvom i drugom $e-$iranju4 %oja je u-"ijedi"a na%on operacije umor4
-"jede,eI


Prvo umor
>23 >63
Drugo umor
>23 >63
;. umor
>23 >63
I. K?.= KG.= KJ.; KG.= 2Y< JK4K
II 2YY KK.K 2YY.K 2Y2.= 2Y2.J 2Y2
To"i%o o uvje$ima pu"-.
ao iu pre$hodnom i-pi$nom -erije una$o5 iznimno -na/nog pove,anja -$ruje
impu"-a %roz rad umora4 a"i -amo da nije vr"o ja%a4 pa ni po-ve nedvo-mi-"eno ovi-i o
mno/enje !rojevar i demgemP1e pove,anjem od JB je do+"o4 $a%o na-e"javaju
re"a$ivno mnogo ni/oj -$ruje Pu"- pove,anje manje o5e%uju4 %ao u ovom nizuC i na $aj
na5in procijeni$i u$jecaj 5i-$og umora. Ovdje -"ijedi prije i po-"ije umor4 u-pored!a
rezu"$a$a u $om pog"edu. Svi rezu"$a$i -u na dan J. JB -manjene4 a"i po$je5e od umora
od dvo-$ru%e vrijedno-$i4 a odreBen za 5e$iri odje"a prema vremen-%om -"ijedu na
-va%i dan4 - in&ormacijama na%on umora za "ijevo i de-no od"i%uje Prvog i :uz@ei$
da "i re"evan$ni Ru%a je !i"a prvi i"i zuz@ei$ umorni
J (D od +)ora .
2. . A!$ 6JYK?
69;=.6G;
;9;6.?2;
<9;Y4K; $i-u,a
zna5i ;2.G6G4<

,JB nakon +)ora s(ijedi r+"i.

*ijevo Prava
Prvo. Prvi opa$. ;<.?J2 6?G?Y
9 6 9 ;YY?; ;26JJ
:uz@ei$. Prvi
opa$.
;Y.JJJ <YG;2
9 6 9 ;<.?Y6 ;Y2G=
Sred-$va ;6.==J ;66;K
J JB nakon +)ora od o4je r+ke.
I. -%upina
Prvi opa$. 6?<6=
6 9 ;2;66
II. Fra%cija
2 9 ;YK;6
6 9 ;Y.J6G

Sred-$va 6KJGG
To je vidio da -u rezu"$a$i prije i po-"ije umora raz"i%uju ni na %oji na5in i-punjava
uvje$e4 $a%o da -e para"e"no pravo i po$vrBuje.
Pro$iv $oga -u -e vrijedno-$i J 6S 4 J J7 vr"o zna5ajne promjene od -$rane ErmA9
$ion pa$i"i IJ1 %ao i o!i5no u nega$ivnom -mjeru3C 5iji de$a"ji La meBu$im4 !udu,i da
co9di-$ri!ucija i ra-prava ne mo/e !i$i u5injeno4 !ez neugodno-$i4 $o -e mora pro,i.
Samo se sljede$a to!ka mislim da itirati neo!ekivano. %udu$i da, op$enito
govore$i, nakon umora optere$enja te"i od uobi!ajeni# osjetila, !inilo vjerojatnije da
nakon jednostranog umora bi jednostrano se osje$ao, a time u odjeljima nakon
jednostranog umora lijeve sjeditem u po&itivno, nakon jednostranog umora prava u
$e poka&ati promijenjen negativan osje$aj protiv odjelima be& umora0 i da ova
promjena $e se najvie o!ekuje u danima kada je umor od strane u pitanju, a ne
drugi su se dogodili, pa natrag umor druga ruka je ostavila be& protumjere, na
njegov najja!i u prvi, umor naprijed le"i dio IpolaP od umora Inakon e min.
me8uvremenuP nakon odjelu. Gstraga ovog dijela je, ali re&ultat je da J7 promijenio i
ako su oboje nakon jednostranog umora prava nego lijevo, u po&itivnom smislu, tek
nakon umora od napustio neusporedivo vie nego nakon umora prava. Dak i nakon
to je kona!ni 2ormiranja, obostrani umora J7 poka&uje prvi dio promijenila u
po&itivnom pravu prema unRearied dr"ave, ali manje nego nakon jednostranog
&amora preostaje nakon jednostranog umora prava. Uvo je sada tuma!iti moje
miljenje tako. @mor je imao bilo koji J7 rastao op$i utjeaj na prirodu u
po&itivnom smjeru0 ovo je pove$an &a jednostranog &amora lijevo, smanjenom desne
strane. Uno to su oni temelje op$enito utjeaj, nije po&nato0 Smisao tog pove$anja i
smanjenja, ali ovo je stvarno odgovara onome to se o!ekuje od samog po!etka.
Svi do-ada+nji rezu"$a$i u -vezi - vremen-%im varijacijama u o-je$"jivo-$i z!og
umora. Ea pi$anje %a%o dije"ovi u i-$o vrijeme imaju ve,u o-je$"jivo-$ na raz"i%e -
ve,om ap-o"u$nom o-je$"jivo+,u za u$ege4 mo/e$e poduze$i po%u-a E( 8e!er
-ma$raC rezu"$a$ima da je po-$up%om iz -amo vid"jive raz"i%e
K3
4 -u u u-pored!i -
onima %oji -u do!iveni u odreBenim dije"ovima %oji -e na i-$im dije"ovima
po-$up%om iz e%viva"ena$a
2Y3
primi"iC A%o Prvi po-$upa%4 a drugi -e odno-i na
ap-o"u$no o-je$"jiv z!og raz"i%e u o-je$"jivo-$i.
K3
1OU/. 5oll. -$r. K?.
2Y3
I-$o. -$r. KG.


#io po-$av"jen na -"jede,e dije"ove -va%e od dviju -$rana $ije"a %o"one od +e-$ vr-$a
$a"iru4 $a%o da je raz"i%a $e/ina je o-je$io %ada je odveden na -$rani $ije"a je -"jede,i
!roj vr-$a4 %oje ovim pu$em prog"a+enja -amo primje$na raz"i%aI
Vo"ar povr+ina pr-$ 2.
-$opa"a po$p"a$om4
capi$. me$a$ar-. Ledan
"opa$ica ...... 6
......... ; pe$a
um ....... <

S druge -$rane4 !i"i -u e%viva"en$ jedni druge4 odno-no4 percipiraju %ao podjedna%o
$e+%o -"ijedi u$ege u unci na -"jede,e dije"oveI
Vo"ar povr+ina pr-$iju i < -$opa"a po$p"a$om >FAP
me$a$ ..3 2Y.<
9 9 9 ; 9 "opa$ica .... J
9 9 9 < 9 pe$a ....... J.J
9 9 9 <4= 9 um = .....
To je vidio da -e $o ne dogodi najmanje -ug"a-no-$ o!je "je-$vice. Samo primje$na
raz"i%a na pr-$ima i $a!anima je i-$i4 meBu$im4 pona+aju %ao percipiraju jedna%e
$e/ine na o!a dije"a +$o je < i 2Y4<. S druge -$rane4 i-$o %ao i percipirane $e/ine na
pr-$ima i -$ra/njem dije"u g"ave -amo primje$na raz"i%a -u go$ovo i-$i4 meBu$im4 +$o je
2 @ < pona+a.
Pa o-porene $a%vi e%-perimen$i mo/e -e -ma$ra$i -amo %ao neophodan a%o -u oni
napravi"i pod -$rogim u-poredivo-$i o%o"no-$iC %oji ne pre$po-$av"ja ovdje4 jer namjera
nije !i"a u-mjerena na u-pored!u rezu"$a$a o!je me$ode4 a po%u+aji raz"i5i$im
vremenima4 mo/da 5a% anga/irao na raz"i5i$e "jude -uC 0eBu$im4 ne mogu -e -je$i$i da
je u zai-$a para"e"no napre$%u ap-o"u$noj i di&erencija"noj o-je$"jivo-$i4 %ao
Di-cordanzen $re!a"o !i$i uop,e mogu,e.
70 isk+s,vo + odr+&j+ svje,(a osje,a.
U podru5jima -vje$"a o-je,aj da jo+ uvije% nedo-$aje pri"i5no izravnim $e-$ovima4
%a%o i-$i za%on vrijediC a"i po-$oje mnoge 5injenice o %ojima i-$i -e odno-e na
po-$av"jeno pi$anje4 $e ,e -e ra-prav"ja$i ovdje - o!zirom na $o ne%i pi$aju da "i i %a%o
-u oni napravi"i -a za%onom4 dije"om i %o"i%o oni mogu po-"u/i$i i-$o za po$vrdu4 ne%i
%oji O!ja+njenje -u do!i"i $ime.
Prije -vega -e mo/e nagnu$i napravi$i do!ro pozna$u 5injenicu pro$uza%oni$o
para"e"nih $vrdnjama da predra-ude je ve, u pog"av"ju o 8e!era prava4 +$o da"jnja
ra-prava je ovdje odgoBen. Dugo$rajan !orava% u mra%u ne -$e%ne -po-o!no-$ da vidi
u mra%u4 %roz du/i !orava% u -vje$"u4 izgu!i$ ,e$e $u -po-o!no-$. Eo4 +$o $o vidimo u
mra%uM Svje$"o4 ono &o$ome$ri5%i $e% nezna$no raz"i%uje od $amne no,i4 a"i ipa% -e
raz"i%uju. Ler doi-$a4 $o -u ne -amo ap-o"u$na dojam4 a"i raz"i%aC %ao $amna no, jo+
uvije% ima -voje &o$ome$rij-%a vrijedno-$. Da%"e4 5ini -e4 meBu$im4 da je zamor o%a
uz po$icaj -vje$"a o$up"juje o-je$"jivo-$ za raz"i%e.
Una$o5 -ama 5injenica $re!a no$orno nema de$a"jne do%aze4 pred-$av"jam ovdje4 a"i
"inija po5ev+i %ao -$vari o%o njega zajedno4 +$o -e i-$o jav"jaju pod o-o!i$o neo!i5nim
i"i zanim"jivih o!"i%a.
"%u22on je i&javio da je !asnik u &atvoru, na koji tek rijetko mo"e &utreten top svjetlo,
dok su prenosili na #ranu, nakon nekoliko mjesei mogli vidjeti mieve. ;ekoliko
mjesei kasnije puten na slobodu, morao je vrlo sporo naviknuti na svjetlu. !ovjek
koji je u#va$en )) godina sjedio mislim, mogao je u no$i vidjeti najsitnije predmete,
po danu nita IOuete, Up#t#almol., prema Tarrey Mem. U#ir de. med. Vol. G. str. .P. "
V. Oei#enba# je u svojim spisima od strane t&v. Ud kako bi to neke osobe
na&ivaju. Sensitives, u savrenom mraku na polovima na magnet plamena i&gled
poput svjetla, plave i plavoHsive boje, na ju"nim polovima rvena, rvenoH"ute i
rotgraue do"ivljavaju na Sjevernom polu, da vide svjetlo jo vr# kristala, "ivi#
ljudski# tijela, "ivotinjski# i biljni#, a posebno na vr#ove prstiju, metala, sumpora,
teku$ine koje su se na :akonu o kemijskom ili kristali&aije, itd 6ona!no autor
IJuman GG. S. +>2 sensit.P Bola&i. Bo &aklju!ka da provedu sva tijela na &emlji uop$e
u tamnom svjetlu, osjetno &a sensitives, samo jo jedan, drugi manje.
=o nije mjesto, na pitanje da li je Oei#enba# Ud mora kao speijalni agent
stvarnosti bi ule u0 svoja iskustva preko vidljivo u mraku neki# ljudi !ini mi se da
stoje u svjetlu nita0 ali ovdje $u i# spominjem po imenu samo utoliko to
Oei#enba# kao i&ri!itog stanje perepije svjetla ne samo apsolutne raspada
promatranja sobi, ve$ iu manjim sensitives du"i boravak u njoj to uka&uje, prije
svega se mo"e vidjeti. 1rema njegovoj i&javi, &arobljeni u savrenom =ame visoko
osjetljivu !esto odma# ili da se vidi nakon - do +* minuta nakon to &na!i osjetljiva i
pol do 2 ili ) sata na Udli#t.
<a osobno, pa !ak i stariji ljudi jo uvijek sje$am dobro da nekad je nekad bila
&adovoljna s loja svije$e &a ve!ernju rasvjetu u obitelji i stolovi. Sada kada je svjetliji
"arulje rasvjeta je postala uobi!ajena da ga dr"ite &a oko kvarenja0 to vie nije u
mogu$nosti vidjeti be& napre&anja.
=vornie, koji je postavljen tako da dio posla obavili su radnii kod ku$e, rekli su
mi sljede$e. %ivi siromaniji rasvjeta u tvornii postao svjetliji &amijenjeni. =o nije
dugo trajala, pa su radnii &a#tijevali povratak na pret#odnu slabijeg osvjetljenja,
jer oni vie nisu bili u mogu$nosti upravljati s uobi!ajenim slabom osvjetljenju, oni
su bili u mogu$nosti do$i ku$i.
'ubert ... u S doprinosa &a &nanjem o nei&ravnom vi&ije
++P
istaknuo sljede$e V. "je
jedan dan u jako &amra!enoj sobi, tako da je to proijenjeno kao sjajna kao mo"da i
deset puta sjajnija boravak pret#odno bio sam proijenjeni# sebe imaju 2rappantes
Gskusni primjer &a to., kad sam morao biti u &amra!enoj sobi, tako dugo , dana u
mojim +? godina ospia da su sudionii u njoj kao to je petljala u mraku, osje$ala
sam se jako svjetlo nakon to je prije nekoliko dana, a budu$i da sam vrlo dosade
udario, pa sam pokupila prili!no malu kartu s osjetljivom pisma, mogao sam vidjeti
boje jako dobro i svugdje pro!itali 2ine pisanje, kao i, to je ina!e u obi!nom danu
rasvjete ovdje sam dobio svoje knjige u mom krevetu, ali nikad nije bio toliko.
u#va$en, jer su sudionii nisu vidjeli knjigu, !ak i ako su bili nekoliko minuta u sobi.
dok sam obavijest da su mi o!i su de2initivno utjeati ne morbidno. "
++P
0o"e-cho$$4 razni. IV. S. 66<.

Oanger
+2P
primijetio o primjeni Udjela ++. opisano 2otometrijska aparat, pri !emu je
jedna tra"i najslabiju osvjetljenje u kojoj jo uvijek nije otkriven mali rni kvadrat na
bijeloj podlo&i Ip +).PV "@ po!etku ispitivanja potrebna svima, ako on nije pret#odno
i&bjegavati dugo vremena svaki svjetlosti dojam, Ve$a koli!ina svjetla &a otkrivanje
isti objekt, kao takva, nakon !etvrt prije. 1ogledajte promatra!a onda samo &a drugo
do svjetlije osvijetljenom mjestu, ili !ak u svjetlosti plamena, tako da je njegova vi&ija
&a sljede$i# nekoliko minuta ve$ palim po broju stupnjeva, da, ali vrijeme Ustatak
energije mre"nie podi"e exlusion svjetliju opet svjetlu. maksimalno upe!atljiv je
kako entar gdje mre"nie posebno je lako utjeati ".
+2P
U #emeralopia str. +) )2.

Sva ova i-%u-$va %ao da govore izravno o va"jano-$i u-porednog prava na
podru5jima percepcije -vje$"aC -ama po -e!i u i-$o vrijeme o-je$"jivo-$ na -vje$"o
raz"i%ama po%azuje o-"a!"jena $upo-$ po$icaja -vje$"o-$iC jer %ao +$o je ve,
prona"a/enje -"a!im -vje$"o-nim zapi-ima i"i !"ijedih o!je%a$a u mra%u -amo je ni+$a
vi+e nego +$o ih raz"i%uje od $amne zem"jeC a $o -e ne dogaBa - %rnje o%a.
A"i4 $o je "a%o uo5i$i da je ovo od-$upanje od para"e"nih za%onima odvija pod vr"o
-"i5nim uvje$ima4 %ao od-$upanje od 8e!era za%ona na -vojoj donjoj
granici. Pri!"i/ava crne popu$ jedne i"i o!je %omponen$e4 8e!erov za%on pre-$aje4
%ao +$o -u para"e"izam4 va/i$i. Pre$po-$av"jamo va"jano-$ para"e"nog za%ona nije u
+iro%im granicama u zah$jevu nego +$o je 0aN 8e!er.
To ,e -e -amo pi$a$iI 23 mo/e "i -e za donje granice para"e"no za%onom ,e -e
$a%oBer na,i odgovaraju,u raz"oga nego z!og $oga 0aN 8e!erC 63 da "i ne-$aje
od-$upanje za vi+e razine -vje$"o-$i %ao iu 8e!era za%onom.
O!oje -e mo/e odgovori$i po$vrdno4 po mom mi+"jenju. Ono prvo je u pi$anju4 pa
-am -e predme$ -"jede,im a-pe%$ima.
Vanj-%i podra/aj -vje$"a o$up"juje u5ina% vanj-%e -vje$"o-$i po$icaj izC a"i Frna
-"u5aj $raje re"a$ivno ma"o u $amuC Da%"e4 raz"i%a u odno-u na u5ina% vanj-%e
-vje$"o-$i je ni-%a4 meBu$im. U -$vari4 o5i crne mo/e produ!i$i -amo do odreBenih
granica4 meBu$im4 %ao +$o je $o -"u5aj u zagro!nom -"ici -vije$"e o!je%$e4 a"i ne
iz"azi$eC pa 5a% i -a punim crnim 5vora%a4 gdje je najja5a vanj-%o -vje$"o ne daje
ni%a%ve dojam4 crna je vidio4 doi-$a -e 5ini da !i mog"i da -e vidi pod odreBenim
o%o"no-$ima 5a% i !oja. Ta%oBer "i$ po -e!i da je mre/nica4 /ivaca i drugim
dije"ovima4 +$o uzro%uje $ranziciju podra/aja u moza%4 mo/e !i$i neprohodni4 $a%o da
je vanj-%i podra/aj uzro%uje ni%a%av i"i -amo -"a!a in$erna uz!ude para"iziran uzro%
i"i puno4 !ez da -u -redi+nje dije"ove -vog uz!uBenja4 o-je,aj o5iju crnih ovi-i4 da%"e4
zna$no $rpe.
Sada -"a!i po $upo-$ unu$arnji vid nije !i$no i"i !arem u puno manjoj mjeri od
vanj-%og dojma4 ona mora dje"ova$i re"a$ivnu o-vje$"jenje o%a crna za i-$e -jajnih
dojmova e%viva"en$4 a pune crne 5vorci4 %oji %ao najvi+i -$upanj $upo-$ -e -ma$ra4
mo/e i du"je Eaj-na/niji dojam ne mo/e raz"i%ova$i od o5iju crnih4 jer ni$%o nije
napravio vi+e4 a unu$arnje o%o crno i da"je pojav"jujeC ne-$aje !a+ %ao i %roz vr"o
$amne nao5a"e4 raz"i%a u -vje$"ima -a -vje$"ima u i-$o vrijeme za vje/!anje.
U%o"i%o -e ova izjava !i$i uvjer"jiv4 $a%o da mo/e$e po$vrdi$i u -"jede,em po-"jedica
po$ra/njeI i-$i "judi %oji -u za %rnje razdra/"jivo-$ u mra%u i"i -umra%u izg"eda "o+e4 $o
je "o+e raz"i%uje mora jedna%o do!ro %ao $a%va i-$a%nu$i - ne %rnje razdra/"jivo-$ njoj
%ad -vje$"o dojam %omponen$e je -amo uvije% dovo"jno ja%a da -e -vje$"ina crne o5i
mo/e -e meBu$im -ma$ra zanemariv. Eo4 $o je -$varno $a%o4 $o mo/e dove-$i pozi$ivne
5injenice4 %oje -e pojav"juju vi+e uvjer"jiv4 $a%o4 !udu,i da -u o!jav"jeni !ez
pozivanja na gornjoj $eoriji i !ez znanja o njima.
. Fore-$er u ra-prava o hemera"opia %a/e >p ;;.3I WVidi+ ve5er u -vije$"u "ampe
ra-vje$a za ne%o"i%o minu$a - jednim o%om na !ije"om papiru4 a drugi je za$voren i
-%riven u o-vije$"jenoj -o!i ,e$e onda i po. O$varanje drugog ne mo/e na,i upe5a$"jiv
raz"i%u. Oim uBe$e u ja%im mra5noj -o!i4 %ao +$o je raz"i%a do"azi iz vr"o zna5ajno.
Pro$iv nape$e o5i 5ini ne%u vr-$u mag"e %a%o !i prona+"i da -u o!je%$i u cije"o-$i i"i
dje"omi5no za%"onjen4 drugi o5iju percipira4 a $o je vr"o neo!i5no neizvje-no-$ o
orijen$aciji4 %oji do"azi u mra%u na $o"i%o raz"i5i$ih radnih podru5ja pog"ed na na-4
%oja ne-$aje 5im -e vra$i$e u -vije$"oj pro-$oriji. Tije%om drugog -eriji $e-$ova - Au!er$
o -mi-"u pro-$ora mre/nica4 %oja je odr/ana od -$rane -vje$"o4 ja -am imao $u umje$nu
mono%u"ar am!"iopije 5e-$o pri"i%u proma$ra$i. Ovaj !"i-$av -$anje odr/ava pone%ad i
na 2Y minu$a i du"je. P"in-%e -vje$i"j%e pojavio -e odreBeni zahva,enom o%u na
uda"jeno-$i jedna%oj dim crven%a-$o gori u"janice i moje o%o"ine4 $a%o $amne da -am
orijen$iran - $e+%o,ama. U izmjeni5ne za$varanje o5i individua"ne raz"i%e u
energijama u dvije mre/nice iza+ao vr"o upe5a$"jiv4 a"i !ez ne9nape$e o5i ,e po-$a$i
vi+e percep$ivno o $ome u $ami. U Au!er$ je jo+ 2 minu$u na%on zavr+e$%a $ruda
jednog o%a4 umje$na hemera"opia $o"i%o ja%a da je u 6< 0i"". Izvor -vje$"o-$i jedva
24;6 mm. Diro% !arovi raz"i%a4 do% -u ne9a&&izier$e4 %ao i o!i5no - ovim ra-vje$e4 pa
5a% Y462 mm. Dirina percipiraju. :a mene4 $upo-$ do-eg"a jo+ vi+u razinu i du/e
$raja"o. W
Ove primjed!e odno-i"e -u -e na zdrave o5i. Ipa% pou5no4 a"i mo/da -e primjed!e
!o"e-$i4 %oja FUr-$er u-poreBuje -$anje umornoga o%a4 na -amom hemera"opia.
#ra5ni -"u5aj4 naime4 da je o%u na%on du"jeg !orav%a privremeno "o+e izg"eda u
-vje$"u u $ami4 a na%on du/eg !orav%a privremeno "o+e izg"eda u mra%u u -vje$"u4
na"azi -e %ao $rajno -$anje u dva -$anja !o"e-$i o!i"je/ena4 na hemera"opia i
n.c$a"opia4 5iji je prvi pri-u$ne o $o5nom proma$ranju p"a$i$i neprocjenjivo ra-pravu o
+umarima. Sada iden$i&iciran FUr-$er >-$r. ;6.3 izri5i$o ugovorom od !i$nih zna5aj%i
-$anju zdravog mre/nice -$rane o-vje$"jenjem - uo!i5ajenog -$anja hemera"opi-chen
mre/nice. U ne%o"i%o4 a"i ne u -vim -"u5ajevima4 5a% i prije produ"jena iz"o/eno-$
vr"o jar%o -vje$"o uzro% -"a!ovidno-$i >-$r. ;Y34 $e je produ/io !orava% u mra%u po 6<9
=? -a$i4 naju5in%ovi$iji "ije% >p. <Y3
2;3
. Eo4 %ara%$eri-$i%a -imp$om hemera"opia je
upravo $o4 da -u pacijen$i u -umra% !ez u-pored!e izg"eda gore nego "judi -a zdravim
vidom4 meBu$im4 oni izg"edaju jedna%o do!ro u -vje$"o-$i. U -$vari4 (emera"opi-che
druga5ija na%on po5e$%a -umra% i"i -$upanja na -jenovi$i mje-$uC gdje je jo+ uvije%
pri"i5no ugodno vidje$i zdravo o%o je -po-o!an za !i"o +$o i"i zah$ijeva$i ve,u
-vje$"inu o!je%a$a i"i - i-$og -jaja ve,eg op-ega njegov4 %a%o !i ih jo+ raz"i%ova$i +$o
+umari po%u+a$i !rojevi. Ea-upro$ $ome4 izg"eda popu$ -vojih $a%oBer na $eme"ju
mjerenja poda$a%a >p 6Y4 6;.3I W(emera"opi-che - pove,anjem o-vje$"jenje4 dnevno
-vje$"o4 !a+ %ao +$o o+$rih ma"ih predme$a4 %ao +$o -u zdravi4 -amo ovaj ne-$ana%
dogaBa -va%i raz"i%u za vr"o ma"e o!je%$e -amo u vr"o -vije$"e upa"io jednu. W
2;3
Ovo je $a%oBer po$vrBeno Rue$e prema v"a-$i$im i-%u-$vima.

WSamo u ne%im -"u5ajevima4 gdje je !o"e-$ ima"a dugo $rajanje4 i"i gdje je $o !i"o od
ve"i%og in$enzi$e$a4 $a%oBer je do+ao na dan -"a!o-$ "ica produ%ciji4 !i"o je izrazio da
je pacijen$ o$%ri$i ma"e o!je%$e 9 5i$anje 9 vr"o ja%o -vje$"o po$re!no4 i"i 5a% i 5injenica
da je prepoznao -amo gru!"je predme$e na -ve. W
Ee%re$nina hemera"opi-che nije4 %ao +$o -e mi-"i do!ro4 jedno vrijeme dana4 a"i
prema For-$er zapa/anja >-$r. 2?.3 pru/a (emera"opi-che dan u ni-%im razinama
jedna%o "o+e %ao u no,nim o-vje$"jenjem. (emera"opi-che mo/e !i$i >p 2J.3 +$o ,e
zdravi na%on pojave -vje$"a u mra%u4 do odreBene granice po-$upno pri"agodi$i $ami4
$a%o da on vidi -$vari nije prepoznao na prvi pog"edC -amo - $om raz"i%om4 da on vidi3
na po5e$%u gore nego zdrava4 !3 puno vi+e. >< do 2Y pu$a3 po$re!na za vrijeme
pri"agod!e4 c3 "o+e $a%oBer predviBa u najve,oj mogu,oj pri"agod!i4 %ao zdravom
na%on adap$acijeC Sve +$o Ranger je izjavio - p9opi-ano apara$a 6G=.
D$o -e $i5e o-$a"ih4 vr"o 5i$"jiv4 pojedino-$i o zapa/anja o ovoj !o"e-$i moram -e
odno-e na -ame &on$u.
#i"o !i vr"o po/e"jno da n.c$a"opia -amo $eme"ji$ zapa/anja !i"i do-$upni4 +$o mi -e4
a"i -e ni+$a ne zna.
U odno-u na pro-$ornu4 5ini -e da je -redi+nja dije"ove mre/nice4 u%o"i%o -e njima4
%ao da jedno-$avno nije o!i5na Ge!rauche o5i -"u5aju -e umr$vi od umora vi+e nego
-redi+nji4 i -vje$"ije nego ja-no vidi %ao -$rana. U dovo"jnim i-pi$ivanjem
prev"adavaju,im uvje$ima ovdje4 a"i jo+ uvije% nedo-$aje puno. *i$era$ura o $oj $emi -
ne%im pre$hodno u$je5u zapa/anja mo/e -e na,i u mom e-ejuI WO ne%im uvje$ima
!ino%u"arni vid4W u A!hand". SaNon. Soc. 0a$h.9Ph.-. F* Vo". IV. S. ;G;.
80 Tes,ovi na odr+&ji)a oseno- sen%a"ija.
Imam ne%o"i%o dije"ova4 $a%o da je jednom na !radi i gornjoj u-ni4 drugo vrijeme
zapo-"ena na = pr-$iju4 u-poredno po%u+ava po me$odi pro-je5ne pogre+%e i na5inu
e%viva"ena$a u$vrdi$i je "i4 u -%"adu4 %ao %rug uda"jeno-$i ve,oj danom na Pojav"juje
podru5je %o/e4 a raz"i%a izmeBu dva %ruga pojav"juje ve,e uda"jeno-$iC i"i a%o nema
zna5ajne ovi-no-$ odvija u $om odno-u. 0oji po%u+aji da -e govori pro$iv ve"i%e
ovi-no-$i. 0eBu$im4 !udu,i da moja zapa/anja -u dije"om jo+ uvije% nije zavr+ena4
ne%i jo+ uvije% nije u po$puno-$i o!ja+njeno u $om pog"edu4 pa ,u za -ada nepo-rednoj
izdanju.
=III. ?akon o $eno)eni)a )je.avine
10
.
Pre$hodna ra-prava o 8e!era za%ona4 5iji je para"e"no pravo i 5injenica prag $eme"ji
-amo na o-novi najjedno-$avnijem -"u5aju vr"o op,em -"u5aju. To je uvije% pi$anje
%o"i%o ra-$e o-je,aj i"i -manjuje4 po5inje i ne-$aje %ada je ve"i5ina po$icaj u izno-u od
pove,anja i"i -manjenja u5i uz pre$po-$av%u da je ono +$o pri%upi i"i je u%"onjen4 je
i-$e %va"i$e$e %ao i ve"i5ini po$icaj je pove,ana i"i -manjenaC Ta%o i /a"!u %oju je
pove,anje i"i -manjenje do/ivio ni%a%vu promjenu u njegovom -$anju. Eo4 u -vim
zami-"ivih o%o"no-$ima u %ojima podra/aj4 pove,anje i"i -manjenje4 -ve mijenja u5i4
je -"u5aj da na %raju ra-$ i"i iz!ri-a$i i-$e prirode je4 %ao da je na %oje -e pri%upi i"i
u%inu$o4 daju -amo najjedno-$avnije. To mo/e !i$i4 na. Primjer /a"!e !ije"e -vje$"o-$i4
a ne 5injenica da -e pove,ava in$enzi$e$ -vih !oja zra%a u i-$om omjeru i"i -"a!i4
mijenja 5injenicu da -$e doda"i u !oji -vje$"o !ije"e i"i !ije"e !oje4 mije+a$i ovu i"i onu
!oju -vje$"a i"i 0je+avina !oja zra%a4 %oja nije !ije"a4 povu5e. I $a%o $o mo/e !i$i $a%o
"a%o $o uze$i u o!zir4 o-im !ije"e !oje mje+avine u -mje-e $onova i"i zvu%ova4 miri-a4
$vari %oje uz!uBuju o-je$ o%u-a4 primjenjuju. :a -a/e$o-$i4 /e"imo ovi-na $a%vih
promjena pojava na -ve ranije opi-an %ao mje+avina &enomena %ao homogena -
o!zirom na4 i dr/a$i na- u i-punjavanju i-$a ug"avnom na primjeru !ojama.
23
Vidi gore4 -$r 6;J n. 23.
To je "a%o previdje$i da4 ne vi+e -u i-%"ju5ivo %van$i$a$ivno4 a"i i %va"i$a$ivne
promjene po$icaja u mje+avini &enomena4 ne -amo %van$i$a$ivno4 a"i i %va"i$a$ivne
promjene u o-je$a -u i-%u-ni4 -$varno i-%u-$veno ovdje !avi$i $a%vo mje-$o4 i $o ,e !i$i
ovo donije$i u pog"edu mjer"jivo-$i pod a-pe%$ima %oji -e odno-e na onima za
%van$i$a$ivne promjene ap"i%acije.
Op,e -ada na,i nam -"jede,eI
A%o dva jedno-$avna i"i 5a% ve, -"o/eni po$icaji , % 4 -va%i za jedno-$avna -enzacija
po-e!ne vr-$e re-pe%$iv , b je podizanje -po-o!an4 primjerice4 dvije !oje -u u $a%vom
mije+anja i"i !i"o %oju %om!inaciju percepciju $og drugog jedno-$avna dojam je i-$i4
$a%o da je ovo -"a/e proiz"azi dojam4 ovo rezu"$an$a -enzaciju4 ug"avnom ne -
dojmom u -u-re$ , jo+ uvije% - , bdo % !i proizve"i -u za -e!eC $o mo/e4 a"i u -%"adu
%ao i % prev"adava na -nazi4 i"i o!oje u5ina% dr/i ravno$e/u4 +$o je rezu"$ira"o dojam je
vi+e dojam je i"i b pri-$upu4 i"i ni$%o od o!a dojmova za druge $o -e pojav"juju
ug"avnom %ao $a%ve. #. na -vojim !ije"im dopun-%ih i"i %omp"emen$arnih !oja do
naran5a-$e zu-ammen&"ie1endem /u$e i crvene je -"u5aj. Sada podigni$e ga4 o-$avi$i
dje"ova$i -amo-$a"no4 je doda$a% % do odreBene ve"i5ine4 i"i -amo $re!a da pre"azi4
$a%o da od-$upanje od 5i-$og ' vo"je o-je$na4 a +$o je o!rnu$ u odno-u na %, a%o
mi ' do % -%upaC i mi podi,i $a%o da"je4 i % -e -uraBuje u $a%vim o%o"no-$ima4 da ni
ni b pojav"juje ug"avnom4 $a%o je i % moraju -e pove,a$i -amo u ne%im uvje$ima4 $a%o
da je -$voren dojam o %ara%$eru vi+e od od b za pri-$up 5ini$i.
Op,eni$ije4 iz %oje jedno-$avnih podra/aja i"i ono -a-$av podra/aje i za$o +$o je
-$voren dojam da -e mo/e pre$po-$avi$i4 a%o -mo ima"i vi+e raz"oga iz druge
jedno-$avna i"i -"o/ena podra/aje i"i ne+$o oduze$i jedan od po$icaja4 dodanoj i"i
povu,i -e -mije prije,i odreBenu ve"i5inu4 $a%o da je -$voren dojam pojav"juje
jedno-$avan i"i mijenja$i %va"i$a$ivno pro$iv ranije.
To -u uvje$i da -e uvje$i pragu na- vode na$rag u miN pojava %oje mi jedno-$avno
nemaju homogenu prag4 -uo5avamo ovdje %ao mje+avina praga -ma$ra ranije u
homogenim grani5nih pojava.
#"i/e9-ada homogena praga i praga raz"i%e -u u ranijem mi+"jenju -amo
najjedno-$avnije po-e!ni -"u5ajevi op,eni$ije -"u5aju praga -mje-u. U -$vari4 %ada -e
po$icaj % 5e% na podra/aje i"i podra/aj -mje-u dodao je4 i 5ovje% -e mo/e pi$a$i4 u
%ojoj vrijedno-$i % adi$iv po5inje da !ude prepozna$ %ao $a%av4 i"i raz"i%a od pu%og
dje"ovanja ' da !i primje$na4 mo/e4 pod -vim mogu,im varija!i"nim vrijedno-$ima
%oje i -"u5aj mo/e ima$i ovaj4 !i -e pomi-"i$i da je nu"aC onda imamo -"u5aj o!i5nog
homogenog pragaC jedna%o $a%o mo/e meBu -vim mogu,im %va"i$e$ama %oje mo/e
ima$i4 5a% i one - % -u mi-"i"i -"i5noC onda imamo -"u5aj homogenog o!i5nih
di&erencija"nih praga.
A%o mi -ada zamijeni$i -"u5aj4 doda$a% -$imu"an-a % na podra/aj uvede4
go"i odgovara dojam je -amo vid"jiv i"i 5a% u ne%oj mjeri primje$na promjena van4
pi$anje je ho,e "i4 %ada -epove,ava i"i -manjuje u danoj -i$uaciji je $a%oBer % moraju
-e pove,a$i i"i -manji$i u i-$om omjeru da ni$i jedna%a do zna5ajnih
promjena na mrije-$. U%o"i%o -e u !i"o druga5ije %va"i$e$e od ' i % !i$i -"u5aj4 mi !i
-e vor!emer%$en genera"izaciju 5injenice praga ima ovdje i genera"izacija 8e!era
za%onu4 %ao da pri%azuju -amo -"u5aj op,eg za%ona4 gdje je raz"i%a izmeBu 'i % je
zanemariv.
Evo ga na $o nedo-$aje -ada u i-$ragamaC a"i -am ja u5inio ne%e e%-perimen$e
63
4 iz
%oje -am za%"ju5i$i da !arem ma"im primje-ama co"or S % u #ije"oj S ' za%on je
-"i5na u granicama4 a"i $a%oBer - ana"ognim ograni5enja vrijede4 +$o 8e!era.
63
A!hand". SaNon. Ge-e""-ch. :nan-$veni.4 ma$hema$.9Ph.-. F". #D. VS ;G?.
One mogu "a%o $e% primje$ne !i"je+%e !oja na !ije"o4 da je pomo,u o!ojenih
pigmena$a4 +$o je %ara%$erizira generira$i da va- pogre+na !oja -$a%"a od prozora na
!ije"om papiru po-$av"ja. ada -e ponav"ja -ada e%-perimen$ i %on$ranapad
e%-perimen$ - o!"acima nijan-ama %oje -am opi-a"a u $im !ojama -jeni"a4 %ori-$e,i
!ez!ojan %ao mogu,i $amnim nao5a"ama4 o$%rio -am da je - $amom nao5a"a ja%o
puno4 na primjer. Do
2
`
2<
od Dana -vje$"ine4 mo/e i,i do"je4 !ez o5iju -a -"o!odnim
$e% primje$ne no$e !oje ne-$aju. 0eBu$im4 uvije% je mogu,e vozi$i pomra5enje o5iju
do -ada od -$rane nao5a"a da je jedan ne-$aje - go"im o%om vid"jive !oje -jene4 a-
druge -$rane -am 5a% na+ao ranije
;3
4 a i-$a je u po-"jednjih ne%o"i%o po%u-a
(e"mho"$za
< 3
ponovno -u o$%ri"i da dojam o -va%oj !oji4 $o je homogena i"i
mje+ovi$a4 #ije"a pri"azi na vi-o%im in$enzi$e$om.

;3
Pogg. Ann. *. -$r. <?=.
<3
Pogg. Ann. *777VI.
0eBu$im4 od-$upanje od za%ona prema do"je i mo/e !i$i -amo prividna4 a $eme"ji -e
na ana"ognu zem"ju od odgovaraju,eg od-$upanja od 8e!era prava na homogene
&enomena. ad g"edam -jene !oja na !ije"o - go"im o5ima4 a $a%av $amno -$a%"o pred
o5ima Pre$po-$av"jam da !ije"i $"a !"izu crnom za$vorenog o%a4 $a%o da -am ipa% !oje
i vanj-%og -vje$"a4 %oji -e izvana u o5i prodiru4 o-"a!io u i-$om omjeru4 a"i crna o%a4
%oja -e %ao !ez!ojna pred-$av"ja niza% -$upanj !ije"e -vje$"o-$i4 nije o-"a!ioC Da%"e4
vi+a% !oje -ada ima manji udio u !ije"aca %ao i prije4 $e -$oga moraju !i$i manje
vid"jiv.
Raz"og za gornje granice za%ona nepozna$.
U -$varno-$i4 ni-mo -$rogo ne+$o ovi-no !ave pri"i5no homogenih &enomena4 pa 5a%
i -a vr"o 5i-$om pragu i"i pragu raz"i%e4 iz jedno-$avnog 8e!era za%onu4 a"i op,eni$o -
op,om -"u5aju praga -mje-e4 :a%onom o -mje-iC a"i mo/e proizve-$i approNima$ive".
homogena pojavaC razma$ranje najjedno-$avniji4 ia%o -amo o%o proizvod"jivi4
predme$ima za -ada najva/nije4 a $ime i %a-nije mogu,no-$i o-$a$i na+ &o%u-4 !i$i
pri-u$an po-e!no o pravnim odno-ima u -mje-i &enomena ipa% ma"o i-$ra/ivanje.
Oa% i a%o ne$%o mo/e pa-$i u ina5e zamra5enoj o%a najjedno-$avniji pa"e$u !oja i
pi$a +$o in$enzi$e$ oni ,e mora$i !i$i prizna$a4 mora$e -e no-i$i - !i"o %ojim 5i-$im
praga4 a"i praga -mje-e4 jer -e ovdje zapravo pi$a +$o in$enzi$e$ !oje -pe%$ra !i $re!a"a
!i$i !i$i vid"jiv %ao adi$iva za-$upa #"ac% miN -vih !oja zra%e njihov %ara%$er. Da%"e4
pi$anje je po-ve i-$e prirode4 %ao %ad ne$%o pi$a %a%o in$enzivna !oja mora doda$i
!ije"i4 pa !ije"i !emer%"ichen. Izg"ed #oja pre$po-$avi$i -amo da -e mora prvi -"u5aj
da -e $o u5ini$i - vr"o ma"o4 a%o je po-"jednja4 u %ojoj je pozvao #ije"u rangu -
ve"i%im in$enzi$e$om !ije"e i"i u &ar!enindi&&eren$en mje+avine4 za %oje je !oje
mje+ovi$i. Ta%oBer -e mogu na,i u 5injenici da je prvi crni4 a%o crno %ao4 nijan-iran
-amo !oje u $ragovima4 %ao da je po-"jednji !ije"i !ije"i4 u h"adu - da+%om !oje %oja
-e pojav"juje %ada u%"op"jena !oja je jedva primje$an.
Da%"e4 $o je o-pori"a u"$ra"ju!i5a-$o !i "a%+e4 odno-no na ni/im in$enzi$e$om4 o-je,a4
%ao +$o je $o -"u5aj4 a%o -e ne pona+aju %ao adi$iva -"a!a !ije"o u o%u.
Earavno4 pi$anje je ho,e "i i %a%o mijenja -mje-u &enomen %ada -u -vi po$icajni
$vari %oje pridono-e mije+anje9-enzacija4 pove,a"i -u u jedna%om omjeru i"i
-manjenje je 5a% i -amo 5e-$ice u podreBeno-$i na op,e pi$anje %a%o uop,e mje+ovi$e
-enzacija u-pije i mijenja %ada podra/aja %omponen$e u !i"o %ojim uvje$ima i
promjenama.
S$avi$i ovo pi$anje na ja-an $o5%e g"edi+$a4 $ri g"avna -"u5aja 5ini -e dr/i$e %ao
-mjerniceC 234 u %ojoj % je dovo"jno ve"i%4 o-im ' 4 %va"i$e$a mije+anja dojam
da je -amo zna5ajnu promjenuC 63 a%o je % je dovo"jno ve"i% da -e u$jecaj jedno-$avno
ne-$ane4 a dojam iz 5i-$og % ne raz"i%uju zna5ajno4 a3 %ada je ; i % -"ijedi$i %ao
!i"ance %oje -$e do!i"i dojam ni !"i/e i da"je za % pronaBena. IzmeBu $a $ri grani5ne
-"u5ajevi padaju -ve po$re!ne izmjene i dopune4 %oje mije+anjem ' i % mo/e -e
pojavi$i4 a $o !i vrijedi"o -ada4 na,i za%one %oje 5ine ove pragove i in$erven$nim
izmjene o!uhva,ene o-je,aj %ao &un%cija omjeru od podra/ajaC a"i je do -ada ni+$a o
$ome prije4 a a%o je !i"o %oja odred!a homogenih pragova na-$ojanjem ve, mo/e
uvije% !i$i -amo pri!"i/na4 $o -e odno-i i %a%o -e 5ini4 vi+e od -mje-e pragova.
IzmeBu pojava mije+anje je va/na raz"i%a da !i -e4 ovi-no o podra/ajima %oji daju
mje+ovi$u dojam -ami mje+ovi$og -u-re$ -enzacija organa4 %ao +$o je -"u5aj %ada je
%ompozi$ni !oja o5iju4 mje+avine zvu%ova i"i $onova pogodio uho %ao $o -e dogaBa u
o!i5nom vida i"i -"uha4 i"i ovi-no o podra/ajima odvojeno -a-$a$i O-je,aj organ4 a
-amo njegove u5in%e po-redovanjem -enzaciju organa i -ami -e -a-$oje od
pomije+anih dojmova4 %ao +$o je -"u5aj %ada -e raz"i5i$e !oje odvojeno na
odgovaraju,im mje-$ima o!a o%a i"i raz"i5i$ih zvu%ova pa-$i na o!a uha. O!oje -mo
-e %ra$%o raz"i%ova$i vezivni i di-jun%$ivno +$o -u %o%$e"i dojmova.
Contribuu a millorar la traducci
Eaime4 i-%u-$vo po%azuje
da je $o mogu,e - dva o%a4
dva uha do!iveni odvojeno primijeni$i odgovaraju,e po$icaje mje+ovi$e pojav"jivanja
nego %ada -u po$icaji ve, mje+ovi$og -$igao u i-$om o%u i uhu4 ne znaju,i ana$om-%ih
i &izio"o+%ih po-redovanje u %ojima -e ova $eme"ji. A"i priroda di-jun%$ivnim
dojmova ovi-i o -"o/enim uvje$ima4 a mo/e !i$i pod u$jecajem ograni5enja na vi+e
razno"i% na5in od vezivni. Spoj dviju o in$enzi$e$u i !oji raz"i5i$ih $ipova -vje$"o-nih
dojmova , % na i-$oj poziciji mre/nice mo/e naime -amo i%ada !i$i na i-$i na5inC a"i
Raz"az $ih podra/aja na odgovaraju,im mje-$ima mo/e -e po-$i,i na !ez!roj na5ina
%oje4 za. #. na nu"u4 - druge ' T %, jednog i"i ', - druge -$rane % i"i na jednom 4 na
o-$a"i % N a%a$a4 i$d4 $a%oBer -e mo/e dogodi$i u -"u5aju Raz"az raz"i5i$im omjerima
podra/aja na dvije mre/nice do -u-jedne pojav"jivanja na i-$om mre/nice %oja -e ne
mo/e dogodi$i u -"u5aju -uradnjiC i i-%u-$vo u5i da u $im raz"i%ama izmeBu vezivni i
di-jun%$ivnim mje+ovi$ih dojmova mo/e o!je-i$i raz"i%e na-$a"e mje+ovi$og dojam4 da
je ra-podje"a %omponen$i mo/e !i$i zamijenjen nipo+$o op,eni$o na odgovaraju,i
Text original
mre/nice v"a%ana -a-$an%a i-$e %omponen$e na iden$i5nom v"a%ana. Uho po%azuje do
odreBenih granica ana"ognim uvje$ima. Pro+ireni Imam ovaj o!je%$ u mojoj ra-pravi
WO ne%im uvje$ima !ino%u"arnog vidaW u Proceeding- o& $he SaNon Soc.. znano-$i4
ma$ema$i%e i Ph.-. F". #d. VS ;;K &&. Tre$ira$i.