138 Film: marijan Vajda

U
druenje flmskih umetnika Srbije ve due vreme-
na prati razvoj domaeg flmskog repertoara i kon-
statuje da je za posljednjih godinu dana proizveden vei broj
flmova iju su idejno estetski i drutveni kvaliteti na samoj
donjoj granici dobrog ukusa. Proizvodnjom takvih flmova
neka naa flmska preduzea prenebregnula su svoje osnov-
ne zadatke i obaveze prema drutvu, koje od domae kine-
matografje oekuje punu afrmaciju u jugoslovenskim i
meunarodnim okvirima, pre svega kroz drutvenu anga-
ovanost svojih dela i stvaralako i kritiko izraavanje svih
problema oveka i njegovih odnosa u naem drutvu.
Ovih dana taj tetni pokret u naoj kinematografji, poznat
u javnosti bolje kao tobonje osvajanje trita putem zabav-
no-komercijalnog anra, dobio je svog izuzetnog, i u ovom tre-
nutku posljednjeg, predstavnika u flmu reditelja Marijana
Vajde eki snima - pazi se!, u proizvodnji Jadran flma.
Smatrajui se obaveznim i maksimalno odgovornim pre sve-
ga prema konsumentu jugoslavenske kinematografje, gle-
daocu, Uprava Udruenja flmskih umetnika Srbije je na svo-
joj redovnoj sednici od 23. aprila 1962. god. donela jednogla-
snu odluku da se u ime svih svojih lanova javno ogradi od
flma eki snima - pazi se! i njemu slinih.
Poto u trenutnom odnosu snaga u naoj kinematografji,
na alost, nije u mogunosti da pozove na odgovornost or-
ganizatora i druge faktore koji su omoguili i stimulisali
proizvodnju ovog flma i njemu slinih flmova, Udruenje
flmskih umetnika Srbije je na poslednjoj sednici donelo od-
luku o iskljuenju iz svog lanstva Marijana Vajde, reditelja
flma eki snima - pazi se!, smatrajui da je Vajda svojom de-
latnou prekrio osnovne obaveze prema Udruenju, for-
mulisane, izmeu ostalog i u lanu 14. taki a) Pravila udru-
enja u kome se kae: ...Iskljuenje iz Udruenja vri se i u slu-
ajevima ako se umetnika i drutvena delatnost lanova Udru-
enja kosi s osnovnim zadacima Udruenja ili kodi ugledu flm-
skih umetnika.
Udruenje flmskih umetnika Srbije ali to je bilo prisilje-
no da se ovako radikalno ogradi od delatnosti Marijana Vaj-
de koga smatra, u osnovi, samo produktom odreene situ-
acije koja je zavladala u veoj ili manjoj meri u nekim naim
preduzeima. Poto je Marijan Vajda, meutim, pored osta-
log i inicijator proizvodnje veeg broja flmskih dela-unda
o kojima je bilo rei gore, Udruenje je smatralo da je i on
obavezan da snosi konsekvence takvog svog delovanja.
Prema lanu 15 Statuta naeg Udruenja odluka Uprave o is-
kljuenju Marijana Vajde odmah je izvrena.
Protiv ove odluke Vajda se moe aliti jedino godinjoj skup-
tini Udruenja.
Nenad Polimac
udnovati sluaj jugoslavenskog
Eda Wooda
Nakon debakla komedije eki snima pazi se!, nastale 1962. u produkciji zagrebakog Jadran flma,
Marijan Vajda postao je prvi redatelj tadanje jugoslavenske kinematografje koji je izbaen iz
jednog strukovnog udruenja, Udruenja flmskih umjetnika Srbije, i to zbog navodne
katastrofalne kvalitete svoga rada: emigrirao je u Njemaku i tamo 1976. reirao kultni
horor Moskito, oskvrnitelj, ija reputacija danas zasjenjuje veinu ostvarenja
njegovih nekadanjih kolega
Film: marijan Vajda 139
Skripterica Olja Grasti
tumai redatelju ekiju
to se zbiva u sceni koju
upravo trebaju snimiti:
deana radii (kasnija
spikerica Televizije
Beograd) i Branimir Tori
jankovi kao da takoer
nemaju pojma to bi
trebalo napraviti
Protagonisti glazbene
komedije eki snima -
pazi se! su filmski entu-
zijasti - diletanti - koji
nemaju novaca za svoju
prvu filmsku produkciju,
pa potrae financijsku
potporu bogatog lima-
ra, zaljubljenika u
nogomet
140 Film: marijan Vajda
Ovaj tekst u cijelosti je objavljen 25. travnja 1962. godine u
beogradskom dnevniku Politika s vrlo kratkim uvodnim komen-
tarom (Udruenje flmskih umetnika Srbije zamolilo nas je da
objavimo ovo njihovo saoptenje) te pretpostavljivo izazvao
pravu lavinu reakcija. Bio je to prvi sluaj da jedno tadanje ju-
goslavensko flmsko udruenje iskljuuje nekoga od svojih la-
nova zbog manjkave kvalitete njegova rada, a drugo, Vajdino iz-
bacivanje predstavljalo je kulminaciju rasprava o moguim prav-
cima razvoja domae kinematografje. Spomenuti eki snima
pazi se!, koji je neposredno prije igrao u jugoslavenskim kinima
(dozvolu za prikazivanje dobio je 31. oujka), koncipiran je kao
satirini vodvilj s nogometnim i estradnim zvijezdama u glav-
nim ulogama (Dragoslav ekularac bio je tada najpopularniji ju-
goslavenski nogometa, a Lola Novakovi najcjenjenija pjevai-
ca) te nizom glazbeno plesnih brojeva, ali je pomalo neoeki-
vano naiao na bojkot publike (slabi rezultati gledanosti u Za-
grebu i Beogradu) i dobio puno oekivanije najnie mogue
ocjene kritiara. Ocjena najgore ostvarenje u povijesti jugosla-
venske kinematografje esto se navodila tih dana i pretvorila
ekija u svojevrsni flm skandal. No je li zbog toga Vajdu tre-
balo izbacivati iz Udruenja flmskih umjetnika Srbije? Nepotpisa-
ni autor komentara udna odluka o Vajdinom iskljuenju, objavlje-
nog 6. svibnja 1962. u beogradskom NIN-u, u to nije bio tako
siguran:
Marijan Vajda je oigledno reiser bez kvaliteta koji bi ga
mogli preporuiti za rad na igranom flmu, ali da li je on taj ko-
ji je stvorio pojam naeg jeftinog (u smislu para) flma i koji je
isti und proglasio za zabavu potrebnu najirim masama? Da
li je taj Vajda ijedan od svojih flmova snimao zato to mu se, eto,
prohtelo da ih snimi, ili je, moda, imao neku vrlo odreenu po-
drku? Kad smo ve kod ekija s kojim je dara prevrila meru, zar
je to bio Vajda koji je napisao scenario (taj pisac, inae stari se-
ja unda, nigde se i ne spominje?!) za taj flm (cilja se na Dragu-
tina Dobrianina op. N. P.)? Zar je to bio Vajda koji je odobrio
rad po tako alosno praznom i uvredljivo neukusnom tekstu?
Zar je to bio Marijan Vajda koji je za svu tu tunu rabotu obezbe-
dio taj na dragi svenarodni dinar nad ijom potronjom najzad
poinjemo, izgleda, bdeti svi?
Odgovor je jasan, i znaju ga svi. A odgovor je u stvari prst
podignut na - pravog krivca. Ne moe biti da neko u Udruenju
ne zna da glavni krivac nije Vajda: to je orijentacija na ije smo
slabe take uzaludno, mesecima i mesecima, ukazivali i
ukazivali!.
Orijentacija o kojoj je rije postala je razvidna u jugosla-
venskoj kinematografji neto ranije, tonije, 1960. godine. U raz-
doblju kada je drava sve izravnije poruivala flmskim poduzei-
Tih godina prvo popula-
ran septet Sedam mla-
dih predstavljao je je-
dnu od estradnih atrak-
cija filma, uz Kvartet 4M,
Terezu Kesoviju i Zvon-
ka piia: jedino je be-
ogradska pjevaica lola
novakovi imala i dram-
sku ulogu
dragoslav ekularac bio
je najpopularniji nogo-
mata tadanje jugosla-
vije, s velikom meuna-
rodnom reputacijom:
Vajda ga je upoznao
dok je snimao cjelove-
ernji dokumentarac
Zvezda...Zvezda (100
dana sa Crvenom
zvezdom)
ekularac (u sredini) s
Fahrom Konjhodiem
(lijevo) i Pavlom min-
iem (desno): panto-
mimiar Konjhodi bio
je jedini Zagrepanin u
ekipi sastavljenoj prete-
no od beogradskih
glumaca
eki snima - pazi se!
nevjerojatan je cupajz
razliitih kultura tada-
nje jugoslavije: u je-
dnoj sceni producent li-
mar poeli umadijski
folklor i filmska ekipa
spremno mu ispunjava
elju
Film: marijan Vajda 141
ma da ne oekuju samo fnancijska sredstva od Saveznog fonda
za kinematografju nego da pokuaju praviti flmove za publiku
te prihodima od ulaznica stabilizirati produkciju (dodatne sti-
mulacije nisu dobivali samo flmovi hvaljeni zbog posebne umje-
tnike vrijednosti, nego i oni koji su imali velik uspjeh kod pu-
blike), domaa su kina zapljusnuli flmski naslovi koji su se sve
manje oslanjali na nasljee socrealizma, a sve vie na konvencije
amerikog i europskog anrovskog flma. Beograanin ika Mi-
trovi imao je velik uspjeh partizanskim vesternom Kapetan Lei,
snimljenom na rustinim ali vrlo atraktivnim kosovskim lokaci-
jama, slinim se konceptom nadahnuo i ibenski Zagrepanin
Mate Relja u svom prvijencu Kota 905, a Frantiek ap, eki fl-
ma s jugoslavenskom putovnicom, demonstrirao je to je uzo-
ran pijunski triler u flmu X-25 javlja. Ipak, u prihvaanju komer-
cijalnih postulata najdalje je odmaklo beogradsko poduzee Ava-
la flm, koje je te godine proizvelo dva velika hita. Romantina ko-
medija Ljubomira Radievia (kasnijeg urednika Televizije Beo-
grad) Ljubav i moda prva je po uzoru na tada vrlo popularne ta-
lijanske flmove utkala lagere i modne revije u radnju flma
(pjevali su ih, izmeu ostalih, Ivo Robi i Gabi Novak), a fotogra-
fja u boji otkrivala je sve ari tek propupalog potroakog dru-
tva. Puno je vanija, meutim, bila komedija Zajedniki stan, ko-
jom se reije cjeloveernjeg igranog flma napokon dokopao Ma-
rijan Vajda: naime, promovirala je model flma koji ne kota pu-
no, a puni kina. Vajda se na tom projektu prvi put zdruio s Dra-
gutinom Dobrianinom, scenaristom zlosretnog ekija. Predlo-
ak je bila istoimena Dobrianinova kazalina predstava u izvoe-
nju beogradskog Pozorita na Terazijama, koja je u flmskoj adap-
taciji pretrpjela minimalne izmjene: u njoj je nastupila gluma-
ka ekipa koja je uvjebala iste uloge ve u kazalitu, snimalo se u
cijelosti u oskudno opremljenom ateljeu (poprite radnje je kua,
odnosno stan u izgradnji), pa je flm snimljen za manje od mje-
sec dana, to je bio rekord za tadanje jugoslavenske flmske pri-
like (samo za usporedbu, Jadran flm je godinu kasnije snimio fan-
tastinu komediju Srea dolazi u 9 Nikole Tanhofera, za koju su i-
tave ulice sagraene u ateljeu, produkcija je trajala vie od dva
mjeseca, no odjek kod publike bio je skroman). Zajedniki stan
spretno je pogodio tada aktualnu temu stambene nestaice i pro-
movirao je Miodraga Petrovia kalju, novu veliku komiarsku
zvijezdu, tako da su kina bila puna kako u Beogradu, tako i u Za-
grebu (kao djeak gledao sam flm s roditeljima i sestrom u za-
grebakom kinu Lika i morao do kino blagajne nekoliko sati ra-
nije kako bih nam osigurao ulaznice).
Formulu Zajednikog stana odmah su preuzele komedije Ne-
ma malih bogova i Srea u torbi, nastale po popularnoj televizijskoj
Branimir Tori jankovi (drugi slijeva; kasnije poznati beogradski redatelj), lola novakovi (u sredini izmeu dua Hani, u kojem je nastupala i dananja pjevaka vete-
ranka Zdenka Kovaiek) i Fahro Konjhodi u jednoj sceni filma: koncept prelamanja komine radnje s estradnim brojevima preuzet je iz tada popularnih talijanskih
komedija
142 Film: marijan Vajda
seriji Radivoja Lole ukia Servisna stanica: obje su snimljene is-
te 1961. godine, sa slinom glumakom ekipom koja se ve na
malom ekranu okuala u tim ulogama i minimalnim produk-
cijskim trokovima, no publici to pogotovo ne u sluaju prvog
flma - nije smetalo. Televizija, nova socijalistika igraka, tih je
godina izvrila velik utjecaj na kinematografju: budui da su se-
rije emitirane uivo (magnetoskopske vrpce za snimanje mate-
rijala bile su nedostino skupe), flmai su crpili pouku od kole-
ga s televizije kako utedjeti i postii optimalan efekt kod gle da-
telja.
Komercijalna orijentacija nije dobro prihvaena u mediji-
ma. Dejan urkovi, flmski kritiar i kasniji televizijski vodi-
telj, napisao je u Studentu zapaen lanak naslovljen Moda Mari-
janova (aludirajui zna se ve na to), u kojem je igosao flmove
Ljubav i moda i Zajedniki stan. Mlaa flmska kritika toga raz-
doblja znala je tolerirati establishment (narativno zaokruene
flmove France tiglica, Veljka Bulajia i Branka Bauera), prezi-
rala je komercijalizam i prieljkivala domau inaicu europ-
skog autorskog flma, koji je u svijetu uivao izniman presti:
stoga su, usprkos brojnim prigovorima, pozdravljani prvi mo-
dernistiki koraci Aleksandra Petrovia (Dvoje, Dani), a kao pra-
vo otkrie doekani su Pjeani zamak Botjana Hladnika i omni-
bus Kapi, vode, ratnici Kino kluba Beograd. Nijedan od potonjih
nije dobro proao u kinima, to su iskoristili flmai komerci-
jalne orijentacije: satira Fadila Hadia Da li je umro dobar ov-
jek, snimljena iste godine kad i eki snima pazi se!, kipti otro-
vom protiv flmova koje svi hvale, a nitko ne gleda, a slinom se
rabotom bavi i eki. Jedina je nevolja to su i Hadiev i Vajdin
flm kasnije u kinima podijelili sudbinu modernista.
Poetkom ezdesetih Avala flm postupno preuzima primat
Jadran flmu, koji je pedesetih godina bio najuglednije i po pro-
dukciji najkvalitetnije flmsko poduzee. Avala flm je nepresta-
no smiljala nove inicijative, a iz Zagreba je pobrala i dva bez-
razlono odbijena projekta koje je kasnije pretvorila u hitove
Prekobrojnu Branka Bauera i Lito vilovito Obrada Gluevia. Dok
je Jadran flm solidno zapoeo desetljee (Deveti krug prikazan je
u Cannesu i nominiran je za Oscara, a Bauerova komedija Mar-
tin u oblacima i Hadiev ratni triler Abeceda straha bili su iteka-
ko gledani), njegova je produkcija ubrzo potpuno izgubila pro-
fl odlukom uprave da sistematino dovodi redatelje iz drugih
sredina (Joe Babi, Jane Kavi, Toma Janji, Vanja Bjenja i dr.),
jer su ovi lokalni postavljali (potpuno opravdane) zahtjeve gle-
de profesionalnih ugovora i uvjeta rada. Jedino je u takvoj pro-
dukcijskoj obezglavljenosti u kojoj je odlunu rije vodio novi
komercijalni direktor Sulejman Kapi, kasnije generalni direk-
tor poduzea - bilo mogue prihvatiti Dobrianinov i Vajdin pro-
jekt, koji oito u Avala flmu nije proao, jer trend jeftinjaka vi-
e nije davao nekadanje rezultate: u razmaku od samo godine
dana ak je i Lola uki procijenio da mu televizija nudi puno
vie od kinematografje. Jo je grotesknije to je scenarij pisan za
grupu beogradskih komiara s kojima je Dobrianin najue su-
Obiteljska idila: Vajda sa suprugom rene i tek roenim sinom marijanom davi-
dom. Brani par se upoznao u Zagrebu poetkom etrdesetih godina, a krajem
tog desetljea preselili su se u Beograd, gdje je on dobio posao snimatelja u
Zastava filmu
marijan david Vajda u
svom minhenskom sta-
nu: Vajdin sin danas je
ugledan njemaki film-
ski i televizijski redatelj,
koji je sedamdesetih i
osamdesetih stekao re-
putaciju u radu s ame-
rikim i europskim film-
skim ekipama, kao asi-
stent i pomonik reije
marijan Vajda snimljen pedesetih godina, u doba dok je obilazio jugoslaviju kao
redatelj turistikih, namjenskih i reklamnih filmova: snimio ih je preko pedeset i
to uglavnom za beogradsko filmsko poduzee Avala film
Film: marijan Vajda 143
Vajda u predahu snima-
nja svog najpoznatijeg
inozemnog ostvarenja
Moskito, oskvrnitelj: nje-
make je filmove potpi-
sivao pseudonimom ma-
rio dalcala, a jedino je
na pici Moskita insisti-
rao na pravom imenu i
prezimenu
Vajda na snimanju jednog od svojih njemakih filmova: budui da je teno govo-
rio etiri jezika, lako se snaao u inozemstvu, a imao je i prethodnog iskustva u
radu na stranim koprodukcijama
Vajdin sin marijan david pomagao je ocu kao asistent reije jo od 1971. godine,
u vrijeme dok je jo studirao na vekoj Visokoj filmskoj koli za film i televiziju: u
lijesu je njemaka glumica Birgit Zamulo, koja igra jednu od tri glavne uloge
njemaki filmski i televizijski glumac Werner Pochath (lijevo) najpoznatije je ime
u glumakoj ekipi: na fotografiji je s Vajdom, dok se pripremaju za snimanje
narednog kadra
144 Film: marijan Vajda
Marijan Vajda - filmografija
1951. Let na skijama (let na smukama;
Avala film), dokumentarni, c/b
(kore., kosc. i kosnim. miodrag mia
Stojanovi)
1952. Minareti i portali (Avala film),
turistiki, c/b (re. i kosc.)
Na obalama Kvarnera (Avala film),
turistiki, c/b (re. i kosc.)
Slike iz Slovenije (Avala film),
turistiki, c/b (re. i kosc.)
reklamni filmovi za narodni magazin
Dorol, Gradsko poduzee Jug,
obuarsku zadrugu Sloga, Trgovinu
konfekcijske robe, obue i lovnog
pribora, livnicu i tvornicu maina ni,
Beogradsko gvoarsko preduzee,
Beogradski magazin, Fotokemiku,
Jugoton, Navip i hotel Moskvu.
1953. Makedonija (Zavod za unapreenje
turizma i ugostiteljstva FNRJ),
turistiki, c/b (re. i sc.)
Biser Jadrana - Dubrovnik (Zavod za
unapreenje...), turistiki, c/b (re. i
sc.)
reklamni filmovi za trgovako
poduzee Kosmaj, tvornicu arapa
Klju, Fabriku duhana Sarajevo,
tvornicu kozmetikih sredstava Neva,
tvornicu okolade, bombona i keksa
Josip Kra, parnu pivaru Skopje,
tvornicu za sapun i kozmetiku Cvitan
Dimov, Tvornicu duhana Zagreb i
Jugoslovensku lutriju.
1954. reklamni filmovi za jugoslavenske
vagone, splitsku Jugoplastiku i
dubrovake ljetne igre
1955. reklamni filmovi za novosadsku
industriju, Osjeki sajam i Tehniku
radnju Beograd, splitski turizam,
radovanov portal i turistiki ribolov.
1956. Sviraj mi tekoto (Biro film i Marina
film, Be), turistiki, c/b (re. i sc.)
Borako jezero (Dunav film),
turistiki, c/b (re. i sc.)
Building Machines - Made in
Yugoslavia (Dunav film), namjenski,
c/b (re. i sc.)
reklamni filmovi za Splitsku
industriju cementa i Automehaniku.
1957. Nevjesta Jadrana (nevesta jadrana;
Avala film), turistiki, boja (re. i sc.)
Osmijeh zemlje (Osmeh zemlje; Avala
film), turistiki, boja (re. i sc.)
Impresije sa Kvarnera (Avala film),
turistiki, boja (re. i sc.)
Dubrovaki pasteli (Avala film),
turistiki, boja (re. i sc.)
1958. Narodni muzej u Beogradu (Dunav
film), namjenski, boja (re. i sc.)
1959. Svjetlost na otoku (Svetlost na
ostrvu; Dunav film), namjenski, boja
(re. i sc.)
Proljetno putovanje ( Proleno
putovanje; Dunav film), turistiki,
boja (re. i sc.)
1960. Susret pod Ozrenom (Dunav film),
turistiki, boja (re.)
Na eljeznim cestama (na gvozdenim
drumovima; Dunav film), namjenski,
boja (re. i sc.)
Nae terme (Dunav film), turistiki,
boja (re. i sc.)
Dunavski akvareli (Dunav film),
turistiki, boja (re. i sc.)
Putopis o Srbiji (Dunav film ),
turistiki, boja (re. i sc.)
Vikend na Drini (Dunav film),
turistiki, boja (re. i sc.)
Zajedniki stan (Avala film),
komedija, c/b
r: marijan Vajda
Sc: dragutin dobrianin po vlastitom
komadu
dF: milorad markovi
Glazb: darko Kralji
Scgr: miomir deni
mt: milica Polievi
Uloge: miodrag Petrovi-kalja,
dragutin dobrianin, mia Tati,
milena dravi, Branka miti, Vuka
Kosti, Branka Veselinovi i Vladimir
medar
1961. Glamoko-Nemo-Komitsko (Avala
film), turistiki, boja (re. i sc.)
Igre iz Vojvodine (Avala film),
turistiki, boja (re. i sc.)
Rugovo-ota (Avala film), turistiki,
boja (re. i sc.)
Slavonske igre (Avala film), turistiki,
boja (re. i sc.)
Makedonsko veselo oro (Avala film),
turistiki, boja (re. i sc.)

Zvezda...Zvezda (100 minuta sa
Crvenom zvezdom) (Avala film),
cjeloveernji dokumentarni, c/b
r: marijan Vajda
Sc: Sergije luka
dF: ore nikoli
Glazb: darko Kralji
mt: milica Polievi
Izbiraica (Avala film), komedija,
boja
r: marijan Vajda i dimitrije urkovi
Sc: m. Vajda i d. urkovi po komadu
Koste Trifkovia
dF: josip novak
Glazb: darko Kralji
Scgr: duko jerievi
mt: Katarina Stojanovi
Uloge: ia Stojanovi, milica
radakovi, anelija Vesni, Stevan
alaji, Vladimir mati, Zoran
Stojiljkovi, Stojan jovanovi,
ljubica ravasi i dr.
1962. eki snima - pazi se! (Jadran film),
komedija, c/b
r: marijan Vajda
Sc: dragutin dobrianin
dF: milorad markovi
Glazb: razni
Scgr: dragoljub lazarevi
mt: ljerka Stanojevi
Uloge: dragoslav ekularac, lola
novakovi, aca Stojkovi, Pavle
mini, Zoran longinovi, Fahro
Konjhodi, Olja Grasti, Branimir
jankovi, deana radii i dr.
1963. reklamni filmovi za slovenski Viba
film o Splitu, rabu, Kvarnerskom
zaljevu i turistikom brodu Cer.
1970. Putovanje do boice seksa (die reise
zur Sex Gttin/Porno reise zur Sex
Gttin/Trader Hornee/legend of the
lost Goddess; david F. Friedman/
lisa), Sad, erotski pustolovni
r: jonathan lucas i (njemaka
prilagodba) mario dalcala (m. Vajda)
Sc: david F. Friedman
dF: Paul Hipp
Glazb: W.a. Castleman, William
loose
Scgr: lee Fischer
mt: robert Freeman
Uloge: deek Sills, michael jahon,
alon darmand, Buddy Pantsari,
Elisabet monica, john alderman,
Christine murray, lisa Grant, Fletcher
davies i dr.
Draculini pohotni vampiri (Guess
Whatever Happened to Count
dracula/draculas lsterne Vampire;
merrick int.-monarex), Sad-
vicarska, fant. horor komedija
r: laurence merrick i (njemaka
prilagodba) mario dalcala (m. Vajda)
Sc: laurence merrick
dF: robert Caramico
Glazb: des roberts
Uloge: des roberts, Claudia Barron,
john landon, robert Branche i dr.
1971. Jebozovna kuica/Zahodska
aputanja (das bums-fidele
Huschen/Toiletten Geflster;
monarex), vicarska, erotska
komedija
r: mario dalcala (m. Vajda)
dF: Hans jura
Uloge: Ursula reith, alon darmand,
margot mahler, Kurt Grundman,
josef moosholzer
1976. Moskito, oskvrnitelj (mosquito der
Schnder/Bloodlust; Manfred Dome
Produktion-Monarex), vicarska-
njemaka, horor melodrama
r: marijan Vajda
Sc: mario dalcala (m. Vajda)
dF: david Kahn i norbert
Friedlnder)
Glazb: david llywelyn
mt: juno Sylvia Englander
Uloge: Werner Pochath, Ellen
Umlauf, Birgit Zamulo, Gerhard
ruhnke, Fred Berhoff i dr.
raivao (u koju je kao gost jedino priputen zagrebaki panto-
mimiar Fahro Konjhodi) i to je naslovni junak, Dragoslav e-
kularac, bio simbol beogradske Crvene zvezde, najljueg protiv-
nika zagrebakog Dinama. Filmska poduzea bive Jugoslavije
tih su godina njegovala izvjesni kulturni unitarizam (redatelji
i glumci prihvaali su poslove doslovno od Vardara do Trigla-
va, donosei uvijek sa sobom neto od obiljeja vlastite sredi-
ne), ali eki snima pazi se! nevien je kontekstualni cupajz i
po standardima tadanje jugoslavenske kinematografje. Je li i
zbog toga Vajda izbaen iz Udruenja flmskih radnika Srbije?
Malo vjerojatno. Kao prvo, da je flm nekim udom postigao
uspjeh (kasnije o tome zato nije), sluaj eki se uope ne bi po-
stavio. Da li bi Udruenje tako reagiralo da je ekija proizvelo be-
ogradsko poduzee? Vjerojatno ne, jer je UFUS koji je djelovao
i kao poduzee za proizvodnju flmova u valu komercijalizaci-
je proizveo i dva ostvarenja koje kritika ba nije mazila Bolje je
umjeti (Bolje je umeti) Vojislava Nanovia i Zviduk u 8 Save Mrm-
ka. Je li problem bio i u tome to Marijan Vajda, bez obzira to je
formalno bio beogradski redatelj, zapravo i nije pripadao toj sre-
dini? Moda. eljko Senei, koji je s njim radio kao scenograf
na flmu Izbiraica, opisuje ga kao inteligentnog, kulturnog, du-
hovitog flmaa, koji je bio ista suprotnost prototipu najee
ekstrovertnih srpskih flmskih djelatnika. Vjerojatno je i ta raz-
liitost imala udjela u otpisivanju uljeza.
Marijan Vajda otpremljen je u povijest s reputacijom najgo-
reg redatelja u povijesti jugoslavenske kinematografje, nekom
vrstom jugoslavenskog Eda Wooda. Pa kao to je Wood posthu-
mno dobio poast da Tim Burton o njemu snimi biografski flm
(Ed Wood iz 1994. s Johnnyjem Deppom u naslovnoj ulozi), tako
moda i Vajda doeka slinu posvetu, dakako, iz domaeg pod-
neblja. Zato ne? Bar se njegova ivotna pria razvijala i zavrila
tako neobino da bi nekome mlaem flmau mogla biti itekako
uzbudljiva.
Marijan Vajda roen je 1920. u Zagrebu, otac mu je bio iz Va-
radina, a majka Slovenka. Vajdina teta bila je Antonija Kular,
poznata fotografkinja izmeu dva rata, iji je studio Foto Tonka
u Ilici 8 bio zagrebaka legenda (ponosila se titulom kraljevski
dvorski fotograf , ali je kada bi joj zavrilo radno vrijeme kri-
Film: marijan Vajda 145
Marijan Vajda - filmografija
1951. Let na skijama (let na smukama;
Avala film), dokumentarni, c/b
(kore., kosc. i kosnim. miodrag mia
Stojanovi)
1952. Minareti i portali (Avala film),
turistiki, c/b (re. i kosc.)
Na obalama Kvarnera (Avala film),
turistiki, c/b (re. i kosc.)
Slike iz Slovenije (Avala film),
turistiki, c/b (re. i kosc.)
reklamni filmovi za narodni magazin
Dorol, Gradsko poduzee Jug,
obuarsku zadrugu Sloga, Trgovinu
konfekcijske robe, obue i lovnog
pribora, livnicu i tvornicu maina ni,
Beogradsko gvoarsko preduzee,
Beogradski magazin, Fotokemiku,
Jugoton, Navip i hotel Moskvu.
1953. Makedonija (Zavod za unapreenje
turizma i ugostiteljstva FNRJ),
turistiki, c/b (re. i sc.)
Biser Jadrana - Dubrovnik (Zavod za
unapreenje...), turistiki, c/b (re. i
sc.)
reklamni filmovi za trgovako
poduzee Kosmaj, tvornicu arapa
Klju, Fabriku duhana Sarajevo,
tvornicu kozmetikih sredstava Neva,
tvornicu okolade, bombona i keksa
Josip Kra, parnu pivaru Skopje,
tvornicu za sapun i kozmetiku Cvitan
Dimov, Tvornicu duhana Zagreb i
Jugoslovensku lutriju.
1954. reklamni filmovi za jugoslavenske
vagone, splitsku Jugoplastiku i
dubrovake ljetne igre
1955. reklamni filmovi za novosadsku
industriju, Osjeki sajam i Tehniku
radnju Beograd, splitski turizam,
radovanov portal i turistiki ribolov.
1956. Sviraj mi tekoto (Biro film i Marina
film, Be), turistiki, c/b (re. i sc.)
Borako jezero (Dunav film),
turistiki, c/b (re. i sc.)
Building Machines - Made in
Yugoslavia (Dunav film), namjenski,
c/b (re. i sc.)
reklamni filmovi za Splitsku
industriju cementa i Automehaniku.
1957. Nevjesta Jadrana (nevesta jadrana;
Avala film), turistiki, boja (re. i sc.)
Osmijeh zemlje (Osmeh zemlje; Avala
film), turistiki, boja (re. i sc.)
Impresije sa Kvarnera (Avala film),
turistiki, boja (re. i sc.)
Dubrovaki pasteli (Avala film),
turistiki, boja (re. i sc.)
1958. Narodni muzej u Beogradu (Dunav
film), namjenski, boja (re. i sc.)
1959. Svjetlost na otoku (Svetlost na
ostrvu; Dunav film), namjenski, boja
(re. i sc.)
Proljetno putovanje ( Proleno
putovanje; Dunav film), turistiki,
boja (re. i sc.)
1960. Susret pod Ozrenom (Dunav film),
turistiki, boja (re.)
Na eljeznim cestama (na gvozdenim
drumovima; Dunav film), namjenski,
boja (re. i sc.)
Nae terme (Dunav film), turistiki,
boja (re. i sc.)
Dunavski akvareli (Dunav film),
turistiki, boja (re. i sc.)
Putopis o Srbiji (Dunav film ),
turistiki, boja (re. i sc.)
Vikend na Drini (Dunav film),
turistiki, boja (re. i sc.)
Zajedniki stan (Avala film),
komedija, c/b
r: marijan Vajda
Sc: dragutin dobrianin po vlastitom
komadu
dF: milorad markovi
Glazb: darko Kralji
Scgr: miomir deni
mt: milica Polievi
Uloge: miodrag Petrovi-kalja,
dragutin dobrianin, mia Tati,
milena dravi, Branka miti, Vuka
Kosti, Branka Veselinovi i Vladimir
medar
1961. Glamoko-Nemo-Komitsko (Avala
film), turistiki, boja (re. i sc.)
Igre iz Vojvodine (Avala film),
turistiki, boja (re. i sc.)
Rugovo-ota (Avala film), turistiki,
boja (re. i sc.)
Slavonske igre (Avala film), turistiki,
boja (re. i sc.)
Makedonsko veselo oro (Avala film),
turistiki, boja (re. i sc.)

Zvezda...Zvezda (100 minuta sa
Crvenom zvezdom) (Avala film),
cjeloveernji dokumentarni, c/b
r: marijan Vajda
Sc: Sergije luka
dF: ore nikoli
Glazb: darko Kralji
mt: milica Polievi
Izbiraica (Avala film), komedija,
boja
r: marijan Vajda i dimitrije urkovi
Sc: m. Vajda i d. urkovi po komadu
Koste Trifkovia
dF: josip novak
Glazb: darko Kralji
Scgr: duko jerievi
mt: Katarina Stojanovi
Uloge: ia Stojanovi, milica
radakovi, anelija Vesni, Stevan
alaji, Vladimir mati, Zoran
Stojiljkovi, Stojan jovanovi,
ljubica ravasi i dr.
1962. eki snima - pazi se! (Jadran film),
komedija, c/b
r: marijan Vajda
Sc: dragutin dobrianin
dF: milorad markovi
Glazb: razni
Scgr: dragoljub lazarevi
mt: ljerka Stanojevi
Uloge: dragoslav ekularac, lola
novakovi, aca Stojkovi, Pavle
mini, Zoran longinovi, Fahro
Konjhodi, Olja Grasti, Branimir
jankovi, deana radii i dr.
1963. reklamni filmovi za slovenski Viba
film o Splitu, rabu, Kvarnerskom
zaljevu i turistikom brodu Cer.
1970. Putovanje do boice seksa (die reise
zur Sex Gttin/Porno reise zur Sex
Gttin/Trader Hornee/legend of the
lost Goddess; david F. Friedman/
lisa), Sad, erotski pustolovni
r: jonathan lucas i (njemaka
prilagodba) mario dalcala (m. Vajda)
Sc: david F. Friedman
dF: Paul Hipp
Glazb: W.a. Castleman, William
loose
Scgr: lee Fischer
mt: robert Freeman
Uloge: deek Sills, michael jahon,
alon darmand, Buddy Pantsari,
Elisabet monica, john alderman,
Christine murray, lisa Grant, Fletcher
davies i dr.
Draculini pohotni vampiri (Guess
Whatever Happened to Count
dracula/draculas lsterne Vampire;
merrick int.-monarex), Sad-
vicarska, fant. horor komedija
r: laurence merrick i (njemaka
prilagodba) mario dalcala (m. Vajda)
Sc: laurence merrick
dF: robert Caramico
Glazb: des roberts
Uloge: des roberts, Claudia Barron,
john landon, robert Branche i dr.
1971. Jebozovna kuica/Zahodska
aputanja (das bums-fidele
Huschen/Toiletten Geflster;
monarex), vicarska, erotska
komedija
r: mario dalcala (m. Vajda)
dF: Hans jura
Uloge: Ursula reith, alon darmand,
margot mahler, Kurt Grundman,
josef moosholzer
1976. Moskito, oskvrnitelj (mosquito der
Schnder/Bloodlust; Manfred Dome
Produktion-Monarex), vicarska-
njemaka, horor melodrama
r: marijan Vajda
Sc: mario dalcala (m. Vajda)
dF: david Kahn i norbert
Friedlnder)
Glazb: david llywelyn
mt: juno Sylvia Englander
Uloge: Werner Pochath, Ellen
Umlauf, Birgit Zamulo, Gerhard
ruhnke, Fred Berhoff i dr.
omice izraivala aktove otmjenih Zagrepanki). Vajda je zarana
poeo raditi u Foto Tonki, zanimalo ga je sve oko fotografje i i-
nilo se da bi se time htio i baviti, meutim, obitelj je insistirala
na solidnijoj profesiji: upisao je kasnije pravo, ali fakultet ni-
kad nije zavrio. Za vrijeme rata upoznao je poluidovku Rene
Alkalay, takoer roenu Zagrepanku (roditelji su se doselili iz
Bea 1918.; mama je bila Austrijanka iz Bea, a otac Haim saraje-
vski idov), koja je u NDH morala nositi idovsku zvijezdu, po-
put svoje mlae sestre Lune Alkalay (kasnije vrhunske austrijske
skladateljice moderne glazbe). Alkalayi su uspjeli preivjeti ho-
lokaust, zahvaljujui maminom austrijskom dravljanstvu i Vaj-
dinoj pomoi pri skrivanju od ustaa: Haima su poslije interni-
rali Talijani na Koruli, zatim je zavrio u Bariju i po zavretku
rata poveo suprugu u Izrael, da bi se 1953. vratili u Be.
U novoosnovanoj Jugoslaviji Vajda je morao odluiti eli li
postati pravnik ili neto drugo. Izabrao je ovo potonje i javio se
na natjeaj beogradskog Zastava flma, flmskog odjela Jugosla-
venske narodne armije, koji je traio mlade redatelje, snimatelje i
montaere. Odluio se preseliti u Beograd, neposredno nakon
to se 1949. vjenao u Zagrebu s Rene, koja je zavrila francuski
i engleski na Filolokom fakultetu. U Beogradu im se naredne go-
dine rodio sin Marijan David, danas poznati njemaki flmski i
televizijski redatelj i producent, kao i flmski pedagog, s prebi-
valitem u Minhenu: on mi je dao jedine dostupne biografske po-
datke o obitelji Vajda.
Vajda nije ba dugo svladavao vjetine zanata u Zastava fl-
mu (u turim biografskim natuknicama navodi se da je poeo
karijeru 1949. kao snimatelj), jer je ve 1951. godine poeo raditi
za beogradski Avala flm, najdinaminije i najvee srpsko flm-
sko poduzee. Zajedno s Miom Stojanoviem potpisan je kao
redatelj, scenarist i snimatelj desetminutnog dokumentarca Let
na skijama (Let na smukama), koji je doarao tadanju veliku
sportsku atrakciju, skijake skokove na Planici. Let na skijama ni-
je bio nikakav rutinski debitantski rad. Nakrcan je kratkim tzv.
subjektivnim kadrovima, najee u vonji, s komentatorom
koji pojanjava gledatelju to se dogaa pred kamerom. Dvojica
redatelja su smiljala svakojake modernistike dosjetke. Kada se
pred kamerom se naao poznati slovenski skija Janez Polda, ko-
146 Film: marijan Vajda
mentator ga je pozdravio, a ovaj mu je opet u kameru odzdra-
vio. U jednoj je situaciji upotrijebljen i raspodijeljeni ekran, split
screen, za to doba netipian postupak, u montai se svakojako
poigravalo kadrovima skijakih skokova, za glazbenu podlogu
izabran je ivahni swing, dok je prizor ljepotice s dalekozorom
dokazivao da su domai flmai dobro znali kakvim se sve triko-
vima slue strani flmovi ovakve vrste.
Vajda nije nastavio u istom stilu, puno se diskretnije prila-
godio zahtjevima naruioca, pa su 1952. zaredali su dokumen-
tarci prigodnih naslova Minareti i portali, Na obalama Kvarnera
i Slike iz Slovenije svi u produkciji Avala flma, no ve tada se Vaj-
da ukljuuje u tek stasalu produkciju reklamnog flma. Sve do
1955. on neumorno reira flmove u trajanju od jedne do tri mi-
nute, kojima je svrha promovirati odreeni proizvod ili podu-
zee od Jugotonovih ploa i Ki-Ki bombona do Fotokemike i Beo-
gradskog gvoarskog preduzea a koji su prikazivani kao predi-
gra u kinima ili na poslovnim sajmovima. Vajda se pritom nije
ponaao kao najamnik koji samo odrauje narudbu: u rekla-
mnom flmu koji promovira proizvode tvornice Josip Kra kori-
stio se iskustvom lutka flma i tu dosjetku varirao u jo nekoli-
cini reklamnjaka.
Ipak, u glavnini poslova koje je prihvaao on je bio flma
koji se odrekao modernistikih nagnua iskazanih u Letu na ski-
jama, pogotovo kada se gledaju njegovi namjenski flmovi poput
Svjetlosti na otoku, flmske elaboracije o elektrifkaciji Hvara uz
pomo podmorskog kabla u proizvodnji Fabrike kablova Svetoza-
revo: u takvim bi flmovima Vajda pregledno izloio ono to se
od njega trailo, meutim, to su bili radovi ija je svrha ponaj-
prije bila pedagoka.
Neto je drukiji sluaj bio s tzv. turistikim flmovima, ko-
je tanca sve do kraja karijere u Jugoslaviji, i s kojima je u drugoj
polovici pedesetih postigao i stanovitu meunarodnu reputaci-
ju: njegove Impresije s Kvarnera i Dubrovaki pasteli nagraeni su
na Osmom meunarodnom flmskom festivalu u Bruxellesu 1958.
godine, Impresije su dobile i nagradu kneevine Monaco za naj-
bolji flm o moru i morskim sportovima, dok je Nevjesta Jadrana
(Nevesta Jadrana) istom prigodom dobila diplomu za poeti-
nost u dokumentarnom flmu. U toj vrsti flmova Vajda je vrlo
brzo prihvatio fotografju u boji (ve od 1957. godine, kada je sni-
mljen i prvi jugoslavenski cjeloveernji flm u boji Pop ira i pop
Spira), pa su njegove turistike vinjete s Kvarnera i Dalmacije
morale itekako imponirati strancima, koji su ih rado kupovali za
svoje kino mree (flmovi su mu tih godina izvezeni na 15 svjet-
skih flmskih trita). U Impresijama s Kvarnera, snimljenim u
Eastmancoloru, dvije se djevojke dizajnirane po posljednjoj eu-
ropskoj modi provode u crvenom kabrioletu i u gliserima po
kvarnerskoj rivijeri (glazbu je skladao Tomica Simovi, kasniji
majstor tog posla u ostvarenjima Zagrebake kole crtanog fl-
ma), Dubrovaki pasteli rafnirana su turistika razglednica, bez
uobiajenog kia tipinog za takvu vrstu flmova, s pomno ela-
boriranim pokretima kamere, a takva je i Nevjesta Jadrana, po-
sveena Boki, na tekst Frane Alfrevia i s preludiranjima po gi-
tari Nenada Joviia. Oito, Vajda je bio spretan redatelj koji se
znao prilagoditi razliitim prohtjevima. Uostalom, da se danas
iz arhiva izvue njegov cjeloveernji dokumentarac Zvezda ... Zvez-
da (100 minuta sa Crvenom zvezdom), fanatici nogometa kupovali
bi ga na DVD-u kao kolekcionarski primjerak.
Kako se ivjelo u obitelji najproduktivnijeg redatelja turisti-
kih, namjenskih i reklamnih flmova? Marijan David Vajda svoje
djetinjstvo naziva iznimno sretnim. Otac mu je bio prijatelj s Vla-
dimirom Pogaiem, direktorom Jugoslavenske kinoteke (Jugosla-
venska kinoteka), takoer beogradskim Zagrepaninom: Vajde su
u tamonjoj kino dvorani u Kosovskoj ulici mogli gledati sve to
su poeljeli, osobito ostvarenja talijanskog neorealizma, koja su
se i djeaku sviala. Vajda stariji namjetao je snimanja svojih fl-
mova kako bi se poklopili sa sinovljevim kolskim praznicima,
pa je djeak u slobodno vrijeme upoznao itavu Jugoslaviju. Maj-
ka je radila kao prevoditelj u jednom od beogradskih veleposlan-
stava (Marijan David misli da je u pitanju vedsko, ali nije posve
siguran) i pridruila bi im se kad god se za to pruila prigoda. Pe-
desetih je godina Vajda prihvaao i poslove u stranim koproduk-
cijama koje su snimane u Jugoslaviji, jer je teno govorio njema-
ki, talijanski, francuski i engleski jezik.
Ipak, Vajda tada ba nije bio zadovoljan vlastitim statusom:
to je oito iz rijetkog intervjua to ga je dao u prostorijama Udru-
enja flmskih umjetnika Srbije, u koje su ga dugo odbijali primiti,
a iz kojeg su ga izbacili 1962. (iz press clipinga Jugoslovenske ki-
noteke nije razvidno koje su novine u pitanju, jedino se razabire
da je razgovor voen krajem 1958., jer tekst zavrava prigodnom
novogodinjom estitkom). alio se da je dobio pismo nekog
Amerikanca iz Chicaga, koji je u mjesnom kinu vidio Dubrova-
ke pastele i oduevio se njima, dok, istodobno, nijedno od beo-
gradskih kina nikad nije prikazalo taj flm. Takoer, 1958. godi-
ne, kada je dobio prva meunarodna priznanja, Vajdu je konster-
nirala odluka irija pulskog flmskog festivala da ne dodijeli na-
gradu u kategoriji turistikog flma, jer je nijedan od prijavlje-
nih radova pa ni oni Vajdini nije zavrijedio.
U tekstu se spominje da Vajda ve due vremena nije reirao
i injenica! on je potkraj pedesetih imao znatno manje prilo-
ga u dotad vrlo bogatoj flmografji. Moda stoga jer je pripre-
mao cjeloveernji igrani flm, koji ga je oito zaokupljao jo od
rada na koprodukcijama i na komediji Pop ira i pop Spira Soje Jo-
vanovi, na kojoj je bio asistent reije. U Avala flmu, poduzeu
u kojem je slovio kao pouzdani zanatlija, uspio je ishoditi reali-
zaciju svog prvog cjeloveernjeg igranog projekta, ekranizacije
Dobrianinova vodvilja Zajedniki stan.
Dobrianin je pripadao glumakom klanu okupljenom oko
Radivoja Lole ukia (tada najproduktivnijeg beogradskog hu-
morista, koji je postupno stjecao titulu kralja jugoslavenskih te-
Film: marijan Vajda 147
Izbiraica, drugi Vajdin
cjeloveernji igrani film,
snimljena je u povodu
100. obljetnice Srpskog
narodnog pozorita u
novom Sadu: za Vajdu
je to moda na izvjestan
nain bio samo namjen-
ski film, no producent
avala film oekivao je
puno vie
Izbiraica je u cijelosti
snimljena u jednoj od
hala novosadskog saj-
ma, koja je posuena na
koritenje filmskoj ekipi:
u filmu su nastupali
glumci koji su igrali i u
predstavi dimitrija ur-
kovia, Vajdinog sure-
datelja, koji se uope ni-
je pojavljivao na
snimanju
U potpunosti realizirana
kao snimka kazaline
predstave, Izbiraica je
imala i taj problem to
glumci nisu bili osobito
fotogenini: jedina kopi-
ja filma uva se u Jugo-
slavenskoj kinoteci, boja
je izblijedjela, a zvuk je
jedva razgovijetan
Scenograf Izbiraice bio
je Zagrepanin duko
jerievi, a jedan od
njegova dva pomonika
mladi eljko Senei:
jerievi je tada ve bio
vrlo afirmiran, a Senei
se tek kasnije probio
meu vodee hrvatske
scenografe
148 Film: marijan Vajda
levizijskih serija), ali je povremeno imao i vlastite dramske pro-
jekte (u povijesti domaeg flma i televizije ipak je ponajbolje za-
pamen kao glumac, zahvaljujui ulozi Vase S. Tojia u humo-
ristinoj seriji Kazalite u kui). Zajedniki stan igrao se na pozor-
nicama itave Jugoslavije, ak i Istone Europe (gdje su dobro
znali kakvo stan predstavlja bogatstvo), pa je flmska adaptacija
bila unaprijed osuena na uspjeh. Radnja se odigrava u kui
koja se tek poela graditi, u izmiljenoj Ulici tri slavuja broj 17, a
pouen iskustvom da rjeenje za stan ne jami i defnitivno use-
ljenje svoj prostor je u njoj odmah zauzeo student Mia (Mia Ta-
ti). Nije, meutim, jedini: ojaeni dotadanjim iskustvima s
padobrancima, tamo su ve deda Boga (glumi ga sam Dobria-
nin), njegova ki Nata (Branka Veselinovi) sa suprugom Dobri-
om (zagrebaki glumac Vladimir Medar kao da se nije posve
uklopio u taj ansambl) i unuka Ljubica (Milena Dravi). Obitelj
deda Boge odmah se zarati s tetkom Polom (Vuka Kosti), koja
je zauzela vaan prostor u stanu i u jedinu kupaonu uselila svo-
ju kozu. Njoj se pridruuje neaka Lula (Branka Miti), biva Mi-
ina djevojka, koja mu kvari izglednu romancu s Ljubicom, a ne-
osporno najdisonantniji element je vjeni student Pepi (Mio-
drag Petrovi kalja), tipini padobranac, spreman na svaki
bezobrazluk da bi opstao u tom stanu.
Mjesto radnje se ne mijenja, protok vremena oznaava se ni-
canjem zidova u stanu, a kada se uini da je sve zavrilo, ionako
tijesno zbijene stanare iznenade jo jedne pridolice sa stambe-
nim rjeenjem, obitelj trubaa s troje djece. Kazalini predloak
vjerno je potivan i Vajda se kao redatelj ponaao kao da radi na-
mjenski flm: scena zavrava kada se postigne odreena dram-
ska poenta, kamera slijedi glumca i ne smeta mu, pa su prigovo-
ri da je Zajedniki stan snimljena predstava donekle opravdani.
No ipak, kod potonjih pothvata reakcije publike uglavnom nisu
entuzijastine, a Vajdin Zajedniki stan izazivao je ushit u kinima
diljem bive Jugoslavije: kao da je u ovom sluaju kamera pribli-
ila predstavu publici, nije joj samo prikazala njezinu snimku.
Netko bi drugi poelio raskadrirati pojedine scene, poigravati
se izmjenom planova, meutim, redatelj je preferirao kontinu-
itet prizora koji odgovara glumakom nadigravanju. Reija je za-
pravo krajnje samozatajna (tek se u zadnjoj treini kamera odlu-
i na jedan kadar odozgo), pa su dananjem gledatelju puno
zabavnije Dobrianinove eskapade tipine za razdoblje tek pre-
vladanog socrealizma - poput simpatine religioznosti deda Bo-
ge i tetke Pole te provokativnog uvoenja gay motiva koji e raz-
galiti publiku (Mia i Pepi se namjetaju jedan do drugoga u is-
tom krevetu). Tu je i za Dobrianina nezaobilazni antiintelektu-
alizam (netalentirani Pepi dobije ozbiljnu kritiku u novinama
na svoju prvu pjesmu), koji e jo vie doi do izraaja u flmu
eki snima pazi se!.
Iako je uivao i autorski procent od uspjeha Zajednikog sta-
na u kinima, Vajda se ponaao kao da se za njega nita nije promi-
jenilo. Igrani prvijenac prikazivan mu je posvuda s velikim uspje-
hom uoi Nove godine, a ve tijekom 1961. on se vratio namjen-
skim flmovima, usput realizirajui i ve spomenuti dokumenta-
rac o povijesti nogometnog kluba Crvena zvezda. Takoer, 16. stu-
denog iste godine, dozvolu za prikazivanje pribavio je njegov dru-
gi igrani flm Izbiraica, ekranizacija istoimenog kazalinog ko-
mada Luke Trifkovia, opet u produkciji Avala flma. Ekranizaci-
je su tada bile standard jugoslavenske kinematografje, a u dru-
goj polovici pedesetih u kinima su osobito dobro prole komedi-
je Pop ira i po Spira (po Jovanu Steriji Popoviu) i Gospoa mini-
starka (po Branislavu Nuiu). Oba ta flma bila su zapravo samo
inspirirana kazalinim predlokom (osobito prvi, koji je spretno
prilagodio original prohtjevima flmskog medija), koristei sni-
manje na lokacijama kao sredstvo da se izbjegne robovanje kaza-
linom prosceniju, dok je fotografja u boji bila dodatni mamac
koji je trebao privui publiku u kina. U proljee 1960., Soja Jova-
novi, redateljica Pop ire i pop Spire, otila je korak dalje i u flmu
Diliansa snova spojila dva komada Sterije Popovia, Laa i parala-
a i Pokondirena tikva (scenarist je bio Arsen Dikli, esti suradnik
Branka Bauera), te okupila reprezentativnu ekipu u kojoj neki
glumci nikad nisu ni nastupili na pozornici (najradikalniji zao-
kret napravila je u svom najuspjenijem flmu Dr iz 1962. godine,
u kojem je Nuia izmijenila gotovo do neprepoznatljivosti).
Vajda se u Izbiraici, vodvilju o nadmenoj udavai iz voj-
voanskog graanskog sloja koja svojom nespretnom strategi-
jom gotovo ostane bez prosca, ponaao potpuno drukije. U Ava-
la flmu su mu naruili ekranizaciju, i on ju je i napravio. Pred-
stavu Srpskog narodnog pozorita iz Novog Sada potovao je u
tolikoj mjeri da je njezinog redatelja Dimitrija urkovia zaje-
dno sa sobom potpisao na pici flma (iako se taj na snimanju go-
tovo i nije pojavljivao). Proscenija se dri ropski, pa je i prizore
na ulici doarao u studiju Novosadskog sajma. Fotografja Josi-
pa Novaka, snimatelja roenog u Slavonskom Brodu, koji je imao
solidan opus u srpskoj kinematografji, bila je u boji u widescre-
en formatu, naglaavajui artifcijelnost prizora, to je jo vie
pojaavala scenografja hrvatskih gostiju, ve iskusnog Duka
Jerievia i mladog eljka Seneia (Kako su se oni tu zatekli? Je-
dnostavno: flmska poduzea bila su trnice poslova, pa su Za-
grepani pri uzgrednom posjetu Avala flmu dobili taj angaman;
Senei je jedino bio razoaran to mu nisu dozvolili, unato Vaj-
dinom insistiranju, da bude scenograf ekija, jer su u Jadran fl-
mu smatrali da je premlad bilo mu je 28 godina za tako neto).
Defnitivni tih teatralnosti davali su potpuno nefotogenini
glumci ia Stojanovi, Milica Radakovi, Anelija Vesni, Ste-
van alaji i drugi, koji su svi odreda nastupali i u predstavi, de-
klamirajui Trifkovieve kiene dijaloge na vojvoanskom dija-
lektu bez imalo flmskog odmaka. Prigovori da je Zajedniki stan
snimljena kazalina predstava otpadaju kada se taj flm uspore-
di s Izbiraicom: tek u tom kontekstu postaje jasno koliko je Vaj-
da diskretno adaptirao prvu predstavu i prilagodio je flmskom
mediju, dok se u drugom sluaju doslovno drao narudbe. Ili je
tu narudbu krivo shvatio? Naime, Izbiraica je jedva prikaziva-
na u beogradskim kinima (u zagrebaka nikad nije stigla), to
svakako nije bila namjera uprave Avala flma, koja je ipak prielj-
Film: marijan Vajda 149
reklamna fotografija za
film Zajedniki stan,
ekranizaciju hit predsta-
ve Pozorita na Terazi-
jama: Vajda je angairao
glumce koju su nastupa-
li i u predstavi i tako do-
bio uigranu ekipu s ko-
jom je mogao u manje
od mjesec dana zavriti
snimanje
Teta Pola (Vuka Kosti)
zbunjena je ljubavnim
zapletima i raspletima u
zajednikom stanu, i ne
slutei da neto tako i
nju oekuje: lijevo su
vjeni student Pepi (mi-
odrag Petrovi kalja) i
lula (Branka miti), a
desno perspektivni stu-
dent mia (mia Tati) i
ljubica (milena dravi)
miodrag Petrovi kalja
i milena dravi u Zaje-
dnikom stanu: on se
ve proslavio zahvalju-
jui seriji Servisna stani-
ca, no film ga je defini-
tivno etablirao kao ko-
miarsku zvijezdu, dok
je ona je postupno po-
stajala prva glumica ju-
goslavenskog filma
marijan Vajda u pauzi
snimanja Zajednikog
stana: budui da je imao
procent od prihoda, re-
datelj je itekako profiti-
rao, jer je na prijelazu
1960. u 1961. godinu film
bio jedan od najgledani-
jih u tadanjim kinima
150 Film: marijan Vajda
kivala novu Gospou ministarku, a ne flmsko mrtvoroene. U
novinama su se pojavili napisi pola godine prije ekija - da je u
pitanju najgore ostvarenje jugoslavenske kinematografje, to je
zasigurno pretjerano: Vajda se ponaao kao da reira dokumen-
tarac o elektrifkaciji Hvara, samo s drugim polazitima. Izbira-
ica ak podsjea na francuske kostimirane flmove pedesetih,
koji su se poigravali teatralnou, no teko da e to nove genera-
cije kritiara moi provjeravati, jer se na jedinoj sauvanoj kopi-
ji flma u Jugoslavenskoj kinoteci boja ve poprilino izgubila, a
zvuk se teko razabire.
S Izbiraicom je Vajda potroio bonuse steene Zajednikim
stanom. Istina, fnancijski gledano, ni taj flm nije bio osobito
skup: kostimi su preuzeti iz predstave Srpskog narodnog pozo-
rita, scenografja nije bila pretjerano zahtjevna, a snimalo se br-
zo, jer se Vajda drao pravila duih kadrova, ne elei salijetati
glumce pretjeranim zahtjevima, omoguujui im da igraju kao
da su na pozornici. Osim toga, trend jeftinih komercijalnih fl-
mova koji je kulminirao sa Zajednikim stanom, ve se potkraj
1961. iscrpio. Za narednu, 1962. godinu, Avala flm je imao posta-
vu atraktivnih naslova (komediju o radnim akcijama Prekobroj-
na u reiji Branka Bauera, hvaljeni omladinski ratni triler Saa
debitanta Radenka Ostojia, Obraun ike Mitrovia nastavak
Kapetana Leija, urbanu melodramu udna devojka Jovana iva-
novia i Jovanovikin Dr), koji e svi odreda odlino proi u ki-
nima, a neki od njih pobrati i prestine nagrade na pulskom fe-
stivalu. Ako su Vajda i Dobrianin i nudili projekt eki snima
pazi se! tom poduzeu, nisu imali anse za prolaz.
U Jadran flmu, gdje nisu imali iskustava s takvom vrstom fl-
mova, naivno su povjerovali da raspolau s potencijalnim hitom.
Pa, u glavnim ulogama su Dragoslav ekularac i Lola Novakovi,
a pjevaju Kvartet 4M, Duo Hani, Tereza Kesovija, Zvonko pii i
Sedam mladih! Zato ne?! Problem je bio jedino u tome to je o
tom projektu odluivao fnancijski direktor Kapi, a ne neki dra-
maturg. Potonji bi zasigurno upozorio da izmeu Zajednikog sta-
na i ekija postoji golema razlika. Naime, prvi je flm puki vod-
vilj to dira u socijalnu icu na koju je itava zemlja bila osjetlji-
va, dok su protagonisti drugoga blazirana grupica neidentifci-
ranih tipova koji su odluili snimiti flm. Gledatelj toga razdo-
blja rado je iao u kino, ali da gleda flm o snimanju flma?! Nije
ba vjerojatno. Do uspjeha Amerike noi Francoisa Truffauta tre-
balo je proi jo vie od desetljea! Takoer, Zajedniki stan bio je
simpatini vodvilj s luckastim protagonistima i ak tri roman-
tina zapleta, dok je eki snima pazi se! izrazito mizantropski
flm. Njegovi su junaci odreda antipatini zgubidani, koji odlu-
e nasamariti neukog limara i iscijediti mu novac za snimanje
flma: kako potonjeg zanima samo nogomet, smisle da za reda-
telja angairaju Dragoslava ekularca. eki je, meutim, samo-
iva zvijezda, prije neka vrsta antijunaka nego sporta koji odu-
evljava milijune: on odmah zapoinje s ostatkom ekipe prize-
mna nadmetanja, koja rezultiraju neim to bi se moglo nazva-
ti zapletom.
Uz mizantropiju, Dobrianin je dao maha i svom antiinte-
lektualizmu. Kada dio ekipe otme ekija, koji im je poeo popri-
lino ii na ivce, sakriju ga na pusto mesto. To je dakako
muzej u kojem se odrava izloba suvremene likovne umjetno-
sti. Umjesto o sadraju (o njemu dostatno govori naslov scena-
rija po kojem se flm snima Tri, tri truljak visi, visi visuljak),
ekipa vie raspravlja o flmskom pravcu u koji bi se taj trebao
uklopiti. Dakako, na meti je tada pomodni francuski novi val, jer
se Dobrianinovi flmai nakon koketiranja s reo-neo-diletantiz-
mom odluuju za novu oluju. Znakovita je situacija u kojoj se
junaci, nakon podueg razglabanja o stilu, okrenu prema kame-
ri i uzviknu: Jao, publika, pa na nju smo zaboravili.
Zagrebaka je pak publika (istina, u ne ba velikom broju) u
nevjerici pratila kako se u hrvatskom flmu nadmeu beogradski
komiari, pjevai i sportai, kako se plee umadinac, a mali
ustupak podneblju u kojem je flm nastao su scene u kojima flm-
ska ekipa odlui otii u Opatiji, dok je njihov povratak vlakom
praen glazbenom temom Bei Jankec, cug ti bu pobegel.
Nimalo sluajno to su gledatelji u itavoj Jugoslaviji igno-
rirali flm i to je tako razbjesnio medije, budui da je scenarij
bio isti Dobrianinov egotrip. A kakav je Vajda obavio posao?
Film se sastoji iz dva razliita dijela. Jedan predstavljaju scene
koje se odigravaju meu flmskom ekipom i Vajda ih reira zbi-
lja kao jugoslavenski Ed Wood, kao da su napravljene u televi-
zijskom studiju (zapravo, Dobrianinovo koncipiranje scena
podsjea na nevjete televizijske sitcom-ove): kadriranja goto-
vo i nema, prizori su u totalu ili polutotalu, a ini se da nije bilo
ni pretjeranog ponavljanja scena.
Potpuno su drugi sluaj glazbeno-plesni brojevi. Na tada-
njoj jugoslavenskoj televiziji (osobito u emisijama Televizije Za-
greb, neto kasnije i Televizije Beograd) znalo se pomno elabori-
rati pjevake i plesake nastupe, pa je Vajda nastojao biti na is-
toj razini. U flmu nitko nije potpisan kao koreograf i za pretpo-
staviti je da je sam redatelj koncipirao te scene, od kojih su neke
uistinu izvrsne. Nastup Lole Novakovi, dok pjeva pjesmu Ti ni-
si doao, s kojom je neposredno prije pobijedila na Zagrebakom
festivalu, reijski je rijeen s naglaenim promjenama svjetla, a
najdojmljiviji je Kvartet 4M u modernistikoj obradi sevdalinke
Kad ja pooh na Bembau: njihova je izvedba snimljena u jednom
kadru, kretanje pjevaa je vrlo efektno, kao i raspon od tame do
svijetla koji se mijenja od poetka do zavretka scene. Je li onda
Vajda ba tako lo redatelj? On je naprosto za scene s Dobriani-
novim humorom primijenio jedan postupak (reklo bi se najpri-
mjereniji ukoliko se ve netko odlui na takvu vrstu flma), a
za revijalne sadraje drugi, puno zahtjevniji.
Film koji je izazvao takav skandal nije mogao biti samo ta-
ko zaboravljen. eki je desetljeima kasnije iskrsavao na poseb-
nim projekcijama u Zagrebu i Beogradu, najee u sklopu pro-
grama posveenih trash flmovima, dok se ostvarenja koja su po-
Film: marijan Vajda 151
Kadrovi iz filma Moskito, oskvrnitelj, jedinog koji je Vajda u njemakoj potpisao imenom, a ne pseudonimom
152 Film: marijan Vajda
bjeivala na pulskim festivalima gotovo nitko
vie nije ni sjeao (zanimljivo, nijedan od tri
Vajdina flma nikad nije prikazan u Puli, pa ak
ni u tzv. informativnom programu). Kada se
danas gleda ekularca, teko mu je zanijekati
nevjerojatnu fotogeninost i prirodnost kre-
tanja pred kamerom: neka domaa inaica
francuskih novovalovaca (da je takvih bilo!)
moda ga je mogla iskoristiti i u drugaijem
kontekstu. Takoer, eki je socijalno iznimno
zanimljiv flm. Ve sama injenica da grupa
sluajnih namjernika eli snimiti privatno f-
nancirani flm, da se samo tako odlazi na pro-
vod na more i da postoje beskrupulozne zvi-
jezde za kojima luduju mediji govori dosta o
jugoslavenskom drutvu toga vremena. Hla-
dnoa kojom je ta zlosretna satira izloena na
izvjestan je nain vieslojna: je li eki usmje-
ren protiv lanih vrijednosti? Ili im se moda
u podtekstu divi? O tim se dvojbama isplati
raspravljati.
eki je zapeatio Vajdinu sudbinu u jugo-
slavenskoj kinematografji. Jo je 1963. uspio
reirati nekoliko kratkih flmova za ljubljanski
Viba flm (meu njima i Mister Morgen privatno
dokumentarac o Ivi Robiu), no kasnije se ni-
je potpisivao na picama, pa ak ni kada je su-
raivao na reklamnim flmovima. Njegov sin
Marijan David takoer se odluio baviti rei-
jom, meutim, kada je odbijen najprije na be-
ogradskoj, a zatim na zagrebakoj flmskoj aka-
demiji (obrazloenje je bilo: Jedan je Vajda ovoj
kinematografji bio dovoljan), Vajdi starijem
je prekipjelo (poruio je sinu: Dosta je toga.
To to se meni dogodilo, tebi se nee dogoditi) i preselio je 1970.
obitelj u Be, gdje je ivjela suprugina majka, baka Marijana Da-
vida, koji je tamo bez potekoa poloio prijemni ispit za reiju
na Visokoj koli za flm i televiziju. Vajda stariji odmah je dobio i
prvu ponudu, prilagodio je za njemako trite niskobudetnu
horor komediju Pogodite to se dogodilo grofu Draculi ili Draculini
pohotni vampiri (Guess Whatever Happened to Count Dracula tj.
Draculas lsterne Vampire), u kojoj je kao producent, redatelj i
scenarist potpisan Laurence Merrick, a Vajda se ugurao na europ-
sku picu flma, koristei pseudonim Mario dAlacala. Iste je go-
dine reirao za njemake producente prilagodbu amerikog erot-
skog pustolovnog trash flma Trader Hornee (u produkciji pozna-
tog tancera pornia Davida F. Friedmana), naslovljenu Putovanje
do boice seksa (Die Reise zur Sex Gottin), a 1972. nastala je erotska
komedija Jebozovna kuica (Das bumsfdele Huschen) ili Zahod-
ska aputanja (Toiletten Gefster), opet u njemakoj produkciji
(ti su flmovi prijavljeni kao koprodukcije sa vicarskom zbog
poreznih olakica): u Njemakoj ju je gledao Dinko Tucakovi, di-
rektor Muzeja Jugoslavenske kinoteke, i ocijenio
da je znatno iznad standarda tadanjih njema-
kih erotskih flmova, jer je oito da ju je radio
redatelj koji poznaje svoj metier. U svim spo-
menutim flmovima Vajda je koristio pseudo-
nimom Mario dAlcala i otad se snalazio diljem
Europe, koristei znanje jezika, prisiljen da pri-
hvati bilo koji posao koji mu se ponudi.
Iskustvo u jugoslavenskoj kinematograf-
ji viestruko ga je pripremilo za rad u europ-
skom eksploatacijskom flmu, ponajprije sto-
ga to su sva tri njegova dotadanja cjeloveer-
nja flma nastala na nain na koji se radilo u
toj flmskoj vrsti: snimalo se brzo, jeftino, bez
prevelikog ponavljanja kadrova. Dok je sa e-
kijem bilo mogue promaiti ciljanu publiku
(iako ta komedija ima mnogo dodirnih toaka
s tipinim eksploatacijskim flmom, koji go-
lica publiku naslovom i izvanjskim atrakcija-
ma, koje mu se ne usude ponuditi srednjo-
strujake produkcije), u anrovima horora i
mekih pornia to nije bilo mogue: tono se
znalo to takvi flmovi moraju sadravati, u
kakvim se kinima prikazuju i tko ih gleda.
Godine 1976. snima svoj najambiciozniji
flm Moskito, oskvrnitelj (Mosquito der Schn-
der), koji kao redatelj potpisuje punim ime-
nom i prezimenom, dok za scenarij koristi pse-
udonim Mario dAlcala (inae pouzdani web
portal www.imdb.com pripisuje taj flm nje-
govu sinu, koji je u flmu bio samo asistent re-
ije). Producirali su ga njemaka kompanija
Monarex (radila je i ranije Vajdine projekte) i
Manfred Dome (kasnije se bavio iscjeljivanjem), a u glavnoj je
ulozi nastupio razmjerno poznati njemaki flmski i televizijski
glumac Werner Pochath. Film je opet prijavljen kao vicarsko-
njemaka koprodukcija. Moskito je po anru horor i to vrlo biza-
ran. Protagonist je gluhonijemi inovnik (Pochat) s traumama iz
djetinjstva (otac je zlostavljao njega i sestru), koji trpi od nera-
zumijevanja sredine i neprestanog poniavanja. Pokuaji sa sek-
sualnim kontaktom zavravaju katastrofalno, osobito posjet po-
starijoj obdarenoj prostitutki, koja ga nemilosrdno vrijea uo-
ivi da je u pitanju djevac koji se plai spolnog odnosa. S vre-
menom on shvati da ga privlai krv (fetiizam najprije poinje s
crvenom tintom i keapom), pa se poinje prikradati mrtvani-
cama s leevima koji ekaju na ukop. Kako bi zadovoljio svoju
strast, junak patentira posebnu staklenu cjevicu i njome sie
krv kao komarac po kojem se proziva i postaje strah i trepet cr-
nih kronika.
Film: marijan Vajda 153
Po jeftinoj produkciji i senzacionali-
stikoj temi, Moskito je tipian eksploata-
cijski flm, meutim, Vajda ne samo da
mami gledatelja provokativnom priom,
nego mu ima to i pokazati: glumice se
nesputano razodijevaju (to im nije pro-
blem, jer je veina njih igrala u njema-
kim jeftinim erotskim flmovima), ima i
scena pedoflije koje danas zbog proh-
tjeva politike korektnosti ne bi mogle
biti snimljene, a prizori vaenja oiju mr-
tvacu tek su neki od aduta zbog kojih
Moskito danas uiva kultnu reputaciju
meu poklonicima europskog horora, ko-
ji ga nazivaju prethodnikom najpoznati-
jeg nekroflskog flma, omnibusa Necro-
micon po H. P. Lovecraftu. Istodobno, Mo-
skito je i vrlo poetian flm. Junakova sus-
jeda (Birgit Zamulo) takoer je retardira-
na osoba, poput njega opsjednuta lutka-
ma, a moda bi meu njima bilo i roman-
ce da djevojka prerano ne skona vlasti-
tom krivnjom. Dakako, do njihovog sje-
dinjenja dolazi u mrtvanici. Dok se Vaj-
dini jugoslavenski cjeloveernji igrani fl-
movi ne odlikuju posebnim ugoajem (s
izuzetkom artifcijelne teatralnosti u Izbi-
raici i nadahnutih glazbenih spotova u
ekiju), Moskito je intrigantno djelce, ko-
je usprkos skuenim uvjetima produkci-
je posreduje intrigantan, klaustrofobian
svijet i autentinu neugodu.
Moskito, oskvrnitelj vrlo je radikalno
ostvarenje za standarde europskog horo-
ra, jer su talijanski flmovi toga anra tek dvije-tri godine kasni-
je poeli pomicati granice dozvoljenog na ekranu. Vjerojatno je
to i razlog to je flm proao nezamjetno, poslavi Vajdu u def-
nitivnu redateljsku mirovinu. On vie nije reirao nijedan flm,
a umro je od raka 1997. u Minhenu. Ipak, dananji ga svjetski fe-
stivali horora neprestano ga uvrtavaju u programe (Marijan Da-
vid bio je prolog rujna gost Lausanne Underground Film and Mu-
sic Festivala, gdje je mlada publika izvrsno prihvatila flm, prika-
zan u sklopu ciklusa Dark Side of the Swiss Cinema), pa je parado-
ksalno da danas Vajda ima poznatije ostvarenje u meunarodnim
razmjerima (makar u prezrenom anru trash horora) nego vei-
na jugoslavenskih redatelja, koji su ga izbacivali iz Udruenja flm-
skih umjetnika Srbije. Je li on zbilja bio tako grozan redatelj kao
Ed Wood (i o kvalifkacijama potonjeg se dade polemizirati)? S
lakoom s kojom se prebacivao od namjenskih i reklamnih na
turistike flmove, moe se samo zakljuiti da je bio iznimno
spretan redatelj, za razliku od recimo ime imatovia (Ka-
meni horizonti, Nai se putevi razilaze, Pustolov pred vratima), koji
lanak mire Bogli u Vjesniku, 26. 4. 1962.
je mjesecima dotjerivao svoje flmove vrlo ogranienog dosega.
Vajda naprosto nije bio flma koji bi smatrao da treba praviti
problem iz neega to se moe realizirati na brzinu, to je sa Za-
jednikim stanom i dokazao. Po Moskitu je oito i da je u pitanju
flma koji svojim siejima ne prilazi u rukavicama. Zamislite
da je Vajda ve poetkom ezdesetih mogao primijeniti svoj ek-
sploatacijski dar ne na vodvilje nego na flmove s puno seksa i
nasilja. No za tako neto trebao je ivjeti u malo drugaijem dru-
tvu no to je bilo ono jugoslavensko.