Naljeskovic Komedije

Nikola Naljekovi: Komedije
Nikola Naljekovi

Komedije

1
Klasici hrvatske knjievnosti na CD-ROM-u Drama i kazalite

Nikola Naljekovi: Komedije
SADRAJ

KOMEDIJA I. _____________________________ 3
KOMEDIJA II. ___________________________ 30
KOMEDIJA III. ___________________________ 53
KOMEDIJA IV. ___________________________ 64
KOMEDIJA V. ____________________________ 69
KOMEDIJA VI. ___________________________ 92
KOMEDIJA VII. _________________________ 110

AT PRVI ______________________________ 110
[AT DRUGI] ___________________________ 120
AT TREI ____________________________ 124
RJENIK_______________________________ 135

2

Nikola Naljekovi: Komedije Komedija I.
KOMEDIJA I.
Prolog.
Priklono molim vas, o ljudi i ene,
da biste jedan as sliali sad mene;
er vam u spovidjet to ete odi vi
sad sliat i vidjet; tim pamet stav'te
1
svi.
Odi e vila do pastijera itui,
koga e naad o; i tuj on plaui,
drugi e do pastir, koji e drat put
da bi taj pla u mir mogao obrnut;
i toga nee mo nikakor uinit,
neg ga e takoj o. Pak za tijem to e bit?
Doi e starica, tono se u vlasijeh
5
10
15
20
25

2

opi zvat vjetica; tuj ete imat smijeh:
gdi pastijer za ljubi plae rad ljubavi,
starica mni zubi bole ga u glavi;
a pak e poznati njegov jad i nemo,
ter mu e kazati pravi lijek i pomo.
Pak ete alosti vidjeti i nemir,
gdi se e ubosti
3
za vilom taj pastir;
tuj ga e ona vil mrtva na leei,
koja je uzrok bil' od njega bjeei;
ter ga e plakati; a pak e k drubi po
kegodi iskati lijeke mu i pomo.
Vil se e s drubom stat;
4
tuj poslije to e bit?
lijek joj e druba dat i on e oivit,
tere e u pjesan vinjega slavei
potrajat vas drag dan i tance vodei
Toga rad molim vas od strane oda svijeh
da biste za mao as mirno ih uli; rijeh.
5

___________________

1
tim pamet stav'te - tome posvetite panju
2
u vlasijeh - na selu
3
tj. napravit e samoubojstvo
4
stati se - sastati se
5
rijeh - rekoh; tj. dovrio sam govor

3

etiri vile i tri pastijera poju u lugu, od kojijeh vila jedna ne imajui svoga pastijera nego elei
jednoga na ime Radata poi ga e iskat sama, kad svre pjesan, koja poina:

Pravo bi gizdavi ovi lug da danas
u pjesnih proslavi pojui svaka nas:
6

vazda je proljetje u njemu, nije zima,
razliko er cvijetje po sebi svud ima;
u njemu tuj vode po bistrijeh kladencijeh,
tuj tance vil vode pod sjeni u vijencijeh;
u njemu nije guse, nigdar on ne vene,
neg stoji jak ruse jedan cvijet rumene;
u njemu razlika dubja su vidjeti,
nije mu prilika
30
35
40
45
50

7
pod nebom na svijeti;
8

stvori ga bog i da za nae mladosti,
u njemu da sada provodi radosti.
Kolike druge vil od svoje mladosti,
ivot su provodil' u svakoj radosti,
a sada u mukah ivot svoj provode,
sune se u rukah od druzijeh nahode;
9

a mi jo ne znamo najmanje alosti;
tijem
10
bogu da damo hvalu na milosti,
i da se bog danas iz glasa proslavi,
u pokoj koji nas u ovi postavi:
hvala ti boe na, koji nas obrani
svijeh tuga do danas i mirno sahrani;
11

molimo tvoju mo da nigda ne bude
mladosti nae o, neg branit od svude.

Svrivi ovu pjesan, govori vila prva ostalijem hotei sama po od njih za iskat
Radata:
VILA I:
Vi ete druice u lugu ostati.

VILA II:
A jeda ' ruice ti poi nabrati?

6
svaka nas - svaka od nas
7
nije mu prilika - nema mu slinoga
8
na svijeti - na svijetu
9
sune ... nahode - porobljene se nalaze u rukama drugih
10
tijem - na tome
11
sahrani - sauva

4

VILA I:
Majde po jedan as, tere u jo donit
svakojzi ja od vas od ta e krunu svit.
55
60
65
70
75

VILA III:
Hou li s tobom ja druice draga do?

VILA I:
Ne hodi, er u tja u goru negdje po.

VILA IV:
Donesi i meni, draga ve druice,
jedan dilj rumeni.

VILA I:
Hou ma druice.

Ostavi ostale s svojijemi pastijeri u lugu, izlazi sama vila prva, ter govori:

Ja vidjeh juera, ako se ne varam,
njekoga pastijera gdi bjee odi sam;
rekla bih da htie njeto mi govorit,
neg mi se ne smie od srama otvorit.
Vele t' bih ja rada da bi mi kako mo
da odi on sada onako bude do.
Ah boe ti mi daj po tvojoj milosti
da odi pastijer taj bude sad izljesti.
Drag ti mi jaoh bie; rada t' bih ja znati,
govorit to htie; po ga u iskati.

Ugledavi ga vila govori:

Bre
12
e on biti to ide od onud,
pak se u initi gledati
13
ja inud;
ako mi to ree, ja se u osjeknut
a pak u najpree od njega pobjegnut,
da vidim pak to e initi bez mene
i da znam to hoe; jaoh vidim gdi vene.

12
bre - valjda
13
gledati - traiti

5

RADAT:
ugledavi vilu govori:

Evo mi moje vil. Gospoje, dobar dan!

VILA I:
Koga si upazil? Eto si sebe van.

RADAT:
Ah kruno od vila, koja si svim dika,
koj
14
nigdar nije bila nit e bit prilika,
nemoj da oholas potlai tvoj ures,
neka tvoj dobar glas svreno
80
85
90

15
dobar jes.
Dostoj se da sam ja, gospoe, sluga tvoj.

VILA I:
Izvuc' se, poi tja; kud rene? tamo stoj.

RADAT:
Neka ti daj ruke celivam gospoe,
jeda mi to muke od srca daj oe;
to je meu nami obiaj, toj valja.

VILA I:
Eto me rukami tvojijemi iskalja.

RADAT:
Da moje ti pozna tisui dio muke,
ne bi mi, neka zna, gledala na ruke,
nego li na blijedi i tuni moj obraz,
koji te svud slijedi kopnei kako mraz.
Nu pozri jedan as na tune me oi
i blijedi moj obraz gdi ti smrt svjedoi.

14
koj - kojoj
15
svreno - savreno, potpuno, konano

6

VILA I:
to hoe od mene, reci mi, neka znam. 95
100
105
110

RADAT:
Na slube ljuvene vjerni rob da ti sam.

VILA I:
im te u platiti? ja blaga ne imam,
malo e dobiti od mene, ja toj znam.

RADAT:
Ne item ja platu za slube za moje,
er nijesam rob zlatu, neg tebi gospoje.
Kroz toj te ja molju
16
, hotjej me uti sad,
da t' skau nevolju, ku patim tebe rad.

VILA I:
Nu reci to ho' rijet, sve
17
srce otvori.

RADAT:
Jaoh bre neu smjet.

VILA I:
Kad t' velju,
18
govori.

RADAT:
Jedina gospoe, velika hvala ti,
na milos er doe da me htje sliati.
Veliko vrijeme jes odkli sam vidio
sunani tvoj ures, al t' re nijesam smio,
koji me zaveza po taj put, gospoe,
er cijenim s nebesa da uza taj doe;

16
molju - molim (stariji oblik prezenta 1. l. jednine)
17
sve - svoje
18
velju - velim (stariji oblik prezenta 1. l. jednine)

7

takoj mi njeto bi, m vilo, er ne znah
ja nitor o sebi, ni mjesto, na kom stah.
neg mi se injae u raju da sam vas,
toliko gdi sjae sunani tvoj obraz
i dike ljuvene na saj svijet jedine,
s kih mlados m vene i ivot moj gine;
sam sebi ter veljah: jesam li ovo ja?
tolik me bjee strah, gdi t' ures takoj sja
Smiljaje
115
120
125
130
135
140
145
150

19
u sebi do sada tej dike
na svijetu er ne bi nit e bit u vike,
kamo, rijeh, Elena? Dijana kamo? rijeh,
u kijeh bi ljuvena ljepota vrh svijeh;
ne bi ti za slugu ni jedna njih
20
bila,
a neg li za drugu, gospoje od vila.
Spjevaoci svi stari, koji su u pjesan
spijevali sve stvari, najlie ljuvezan,
i dike od gospoj koji su slavili,
da budu ures tvoj sunani vidili,
sa svu mo i krepos svrnul' bi sve
21
pjesni
na rajsku tvu ljepos i tvoje ljuvezni.
Er take ni dike pod nebom sad ine
nit e bit u vike, dokli svijet pogine.
Ne samo ljepota taj, k je s nebesa,
jo nain ivota tvoga me zaveza:
tvoj ures poteno s nainom er vlada
kijem srce ljuveno svakomu ukrada.
Ja nebog ne umijem tisui rei dil,
zato si kruna svijem gospoam vazda bil';
vidjet su tve druge pri tebi,
22
gospoje,
kakono da sluge s gospojom gdi stoje.
Nu misli, tej dike po kom ja zagledah,
kako ho' u vike
23
da ti se ne prjedah?
Srdace tuj moje meni se iskide
oni as, gospoje, u tebe ter pride;
a rajski tvoj obraz, cje koga umiru,
24

ja vidim na svak as kud godi poziru;
25

a kada jedan uh krene lis ali vlas,
mni mi se da ja uh od usti tvojijeh glas.
Ja vee nijesam moj
26
ni ufam vik biti,
27

nego li ovakoj u trudu iviti,

19
smiljaje - smiljajui
20
njih - od njih
21
sve - svoje
22
vidjet su... - tvoje druge prema tebi izgledaju kao...
23
u vike - u vijeke, zauvijek
24
umiru - umirem
25
poziru - pozrem, pogledam
26
moj - svoj
27
ni ufam vik biti - niti se ikad nadam biti

8

ali se sam rukom mojom se zaklati,
da tako s tom mukom budem se rastati,
ako me u milos ne primi u saj as
jedina tva lipos, svim vilam k je s.
Togaj rad, u dugu besjedu za ne pro,
molim te za slugu da primit mene ho':
ja ti u u svem bit na slubi toj vjeran,
srano vik sluit do smrti no i dan;
ja inu gospou do smrti do moje
da sluit ne pou do tebe, gospoje;
uj, da t' se kad godi potajna koja stvar
od mene ne zgodi pronesti nikadar,
155
160
165
170
175

28

nu tvri neg kami u toj u t' vik biti,
da svijema mukami budu me muiti;
ne branim ivota od smrti najpree,
itom tva ljepota jednu rije da ree.
Kroz toj te molim sad, uzmi me za roba,
ja ti u sluit rad, gospoe, do groba.

VILA I:
Jeda mni da sam ja pastirka od vaijeh?
Ja t' velju: poi tja, na me te vodi grijeh.

RADAT:
Ili grijeh, ili smrt; za te sam rad umrijet.

VILA I:
Ne' me se ti ostat?
29
sad ti u ino rijet.

RADAT:
Reci mi to t' drago, makar me zakolji;
ti s' moje sve blago, za te mrem po volji.
30

VILA I:
Umri, ter pukni tja, ali u t' gore rijet;
sve u to poi ja ostalijem spovidjet,
ter e t' bit u zao as, ako te nau nut.

28
da t' se ... nikadar - da se nikada ne dogodi da ja razglasim neku tvoju tajnu
29
ostati se - ostaviti se, otii
30
po volji - svojevoljno

9

RADAT:
Jaoh rajski tvoj obraz da bi mi celunut.

VILA I bjeei:
Poekaj, poekaj, vidjet e to e t' bit?

RADAT:
180
185
190
195
200
205
Ki mi je vei vaj neg tebe izgubit?
Neka me zakolju, toj elim vidjeti,
toj boga ja molju da bi mi umrijeti;
taj bi mi smrt mila, da budu ovi dan
umrijeti od vila i od njih ukopan;
daj bi mi u vike po smrti ostala
taj slava i dike, spomena i hvala,
ter bi mi koji dan ovi pla i tugu
pastijeri u pjesan pripjeli u lugu.
Jaoh to ih jo ne bi? ova me privari;
ni smrt se pod nebi za mene ne mari.
Majde u po sjesti onamo u hladu,
znam da e izljesti na ovu livadu
kakono juera, kad ovu ja vidjeh,
na ku me namjera donese za moj grijeh;
er ako odi sad radi nje ne umrem,
ovi u estok jad do smrti patit prem.
Ili smrt ili nju danas mi daj boe,
er ina stvar ne mnju smirit me da moe.

Daleko od Radata spravljajui se u lov Ljubmir.

LJUBMIR:
Dug ti je dan ovi, strajat ga nije mo;
prem da se polovi, majde u sa psom po.
Kamo se? o! o! o! Nije ga vragu t' kus;
da bi ga ubio ko! ovo ga, ostao pus!

Idui Ljubmir u lov nae gdje govori Radat.

RADAT:
Je li gdje itkor sad, rad ti bih jaoh znati,
ovako estok jad i tugu tko pati,
ka me je skonala take cje bolesti

10

da me e do mala
31
do smrti dovesti?
Ja cijenim da tuga nikomu t' ova nije
pod nebom, ni druga ne mogu t' na menje,
komu bih nevolje mogao izrijeti,
ter bi mi najbolje u saj as umrijeti;
nu pokli nije sad nikogar u lugu,
poi u ovi jad istjerat i tugu.
Jaoh draga gospoe, kako e t' biti s,
po drubi kad poe po tvojoj ovi glas!
jaoh draga gospoe, kada li pak reku
da sluga tvoj doe za tebe na prijeku!
210
215
220
225
230

LJUBMIR
lovei zauje ter govori:

Tko ono jaue? rek' bi ga to kolje;
majde u po mue da ujem jo bolje.

RADAT
ne videi nikogar:

Kad bude u drubi, to e se rijeti vam?
U ove na slubi sluga se ubi sam.
Kad t' se toj bude rijet, koja e t' biti s?
nee li potamnjet sunani tvoj obraz?
Neka te ovi no od mene osveti
i neka mirna mo' bez mene ivjeti,
i neka s dosade nijesam ti ljeposti,
veselo mrem sade; bog da ti sve prosti.

Hotivi se Radat ubosti, u toj priskoi Ljubmir.

LJUBMIR:
Zla ti kob! Radate, a jote gori bijes!
to doe toj na te? kamo t' um? kamo t' svijes?
Zlo t' jutro! jeda mo' uinit to goer?
sjemo mi pusti no; jes' ovjek ali zvijer?

31
do mala - uskoro

11

RADAT pusti no:
Ne
32
nitkor kako ja, ki sam pun nesree
vrhu sva stvoren'ja i trudan najvee
Ja ne znam jo na svijet najmanje radosti,
ja ne znam to je cvijet od moje mladosti;
vesel'ja ne znam ja ni tance ni pjesni,
ni imam pokoja ni javi
235
240
245
250
255
260
265

33
ni u sni;
po vas dan grem tue
34
, a kada no pride,
tad mi se moj drue sve rane povride.

LJUBMIR:
U tebi svijes nije; mnjah da ti maskari;
to tej fantazije k vragu ne udari?
Ja viu ti se si smurao za vilom;
toj s vragom odnesi rastati duh s tilom.

RADAT:
A toj bih drue rad, toj bi mi sve muke
od srca dviglo sad, taj smrt od nje ruke.
Kamo
35
taj tko veli da umrijet muka jes?
toj mlados m eli a nee moja es.
Ja cijenim da je lud tko godi na svijeti
veliak cijeni trud i muku umrijeti;
er kad mre miran tko, ja cijenim na moj sud,
da mu je sve slatko a nije njemu trud.
Ako e ti rijeti: da ako ne more
tko miran umrijeti, je li mu dva gore?
ne velim da tomuj nije trud povei,
al ovi razlog uj, k ti u sad rei:
kad tomu izljesti iz tijela duh bude,
sve mu e bolesti minuti od svude;
er se duh od tijela u kratko razdvoji
a muka nije cijela, k dugo ne stoji.
Ako e ti rijeti: da k je trud vei
nego li umrijeti? toj mogu ja rei:
tko no se razdijeljen s dragome nahodi,
ter tako ucviljen ivot svoj provodi,
vee su toj muke, bolesti, jad i trud
neg se dat u ruke od smrti, na moj sud;
zato taj umire tisukrat svaki hip,

32
ne - vjerojatno bi trebalo nije ili n
33
javi - na javi
34
tue - tuei
35
kamo - gdje je

12

tko take nemire probavlja i nalip.
Dake bi jur bolje umrijeti meni sad
neg ove nevolje i ovi trpjet jad;
a toj mi ne lipe, pokoli rumeno
nje lice najlipe izgubih svreno.
Kratka ti bi rados od moga ivota,
kamo mi nje mlados i rajska ljepota?
Sad odi sa mnom bi, sada ju viah ja;
kako ju izgubi tuna mlados moja?
ide ju iskati ne umijem kud sada,
po se u zaklati od muke i jada.
270
275
280
285
290

LJUBMIR:
Prokleta ljubavi! Vee ti nije muke
neg kad ti bog stavi nesrena u ruke,
ere pla i alos, nevolja, jad i trud
nesrenu tuj mlados obujme odasvud.

RADAT:
Toj nitko ne pozna neg sama na svijeti
m mlados alosna, k eli umrijeti.

LJUBMIR:
Udri ju s vragom tja, ako e miran bit.

RADAT:
Neu mo toga ja do smrti uinit.

LJUBMIR:
Eto e, nu me uj, sopisat ti danas,
ho' Rade na ovaj i mi
36
ovi pas,
a bogme dvaes aspri znam tko bi za nj dao,
nu bi ja enu pr iz kue prodao;
nu to je is, gladak, nu to je vidjet brz,
a kako laje jak; nuer mu kruha vrz'.

36
mi - ivio mi, iv mi bio

13

RADAT:
Prem moja huda es tebe sad Ljubmire
donijela odi jes za moje nemire.

LJUBMIR:
Ti oni Radat nijes', ja viu; ta vila
tebi je Rade svijes i pamet odnila.
Moj Rade, Radate, plaho je zvjere toj,
nije mi toj za te, majde ne, brate moj.
Tegnuti
295
300
305
310
315

37
da ju ho', on as e tja ute,
a neg li jednu no na slami s tobom le.
Ona ti pak ukrop ni kae ne kusa,
ni s njive nosi snop vragu ta ni kusa;
koze ti ni krave pomusti taj nee,
govoru t' ja s prave; tijem ohaj nju vee.
Ona ti kravaja ne umije zamijesit,
po njojzi, mi ja, nigdar ne' biti sit.
Nu mi rec' ovoj aj: to ti e jesti dat,
kad sire vila taj ne umije usirat?

RADAT:
Nee snop nositi ni ukrop taj kusat,
ni sire siriti, na slami nee spat;
znam to se hoe njoj: surla ter tanci pak;
nee joj lipsat toj, dokli sam zdrav i jak;
kako sve gospoi mislim joj sluiti,
a t' ja, ti poi zecove loviti.

LJUBMIR:
Jeda ti je bolje svjet ovi moj tjerati?

RADAT:
Ne hajem za taj svjet; ho' me se ostati?

LJUBMIR:
to ima brate bit, teaku oviku
da ljubav naudit ne more taj viku?
38

37
tegnuti - dotaknuti
38
viku (uz negaciju) - nikad

14

neg je sve to praznos, koja vam zavrati
kakono volu mos, kad ne ima orati.
Kad bi ti, nu me uj, injen'ja imao
bog me bi vilu tuj na stranu vrgao;
nu bre ti drugu ne ima misliti,
neg vile po lugu u nesvijes slijediti?
Ako ti odlui ne dvorit ljubavi,
ne poe
320
325
330
335

39
ter mui, na ovu ozdravi.

RADAT:
Hod' s bogom, dobar lov bog ti dao da lovi.
to tomu psu pokrov od sukna ne skroji?

LJUBMIR:
Prs ne smijem od ene; pone govoriti:
bolje je pelene malomu srezati.

RADAT:
Nemoj ga izgubit, dvaes aspri kad valja;
slijednik e dobar bit, esto mu daj palja
40
.

LJUBMIR:
Ni toj ne uzmoem uinit od ene:
dava ih kokoem, a njega odrene.
Nebore jeda ' do sa mnome Radate?
bogme ti je bolje o druzima vile te.

RADAT:
Toj te sam molio da s bogom poe, aj?

LJUBMIR:
Eto bjeh zabio; da s bogom ostavaj.

39
"Mjesto ne poe moda bi trebalo nu poi" (. Danii)
40
palja - mekinja

15

RADAT ostavi sam:
to eljah najvee da nitkor sa mnom n,
to njega nesreo donijee sad k meni;
kad bih se prijao nebog ja za gore,
jo bih se bojao da se ne obore;
sa mnom se nesree rodie sve na svit,
ter ti me as nee najmanji ostavit.
A lele, da lele, jesu li ikoga
bolesti sapele neg mene neboga?
340
345
350
355

Jedna starica idui zauje Radata lelekajui, ter mnei da ga zub boli govori mu

STARICA:
Umukni, pukao; zub li te toj boli?
ne bi li to dao da ti se isoli?
ako li hoe sad da ti ga izmu
41
tja,
itom mi rec': izvad', outit neu ja.

RADAT:
Po' s vragom jote ti, sada te poslali njim.

STARICA:
Take su bolesti,
42
ja ti se ne udim.
Ako zub hoe taj sad ti u izeti,
da ne' ut; sjemo daj, nee te boljeti.

RADAT:
Jamu mi smrt dube, umiru ja s prave,
43

a ti mi jo zube ho' vadit iz glave.
Sprdat si mnom dola; ali mni, to sam ja,
da s' nala ti osla? oprduj s vragom tja.

STARICA:
Ne zna me ti tko sam, ter veli toj menje;
ne zna li er ja znam razliko korijen'je?

41
izmu - izvadim
42
bolesti - bolovi
43
s prave - uistinu

16

ne zna li bolesti razlike er umijem
rukom ja odnesti i ime travam svijem?
Sjedi djer ovamo, neu t' ga vaditi,
neg ti u ja samo njeto na nj staviti,
ter ti e sva muka u saj as otiti
koliko da
360
365
370
375

44
ruka bude ju odniti.

RADAT:
Ne imam boljezan od zuba u glavi,
neg li sam zavezan od gorke ljubavi.

STARICA:
A ja mnjah da zubi bole te, nebore.

RADAT:
A vile tko ljubi, nije li dva gore?

STARICA:
Majde jes, moj mile; nu jes lijek i tomuj.
Gdi stoje tej vile?

RADAT:
U lugu onomuj.

STARICA:
I ja kad bjeh mlada, ljubav sam slijedila,
nu mi je jur brada od godi probila.
Moe bit tojzi vil tebe sad vidjeti
vele bi drago bil', neg ne smije izrijeti.
Er ih je brinijeh sram, ne znaju one zla;
ja im ud dobro znam, njimi sam uzrasla.

RADAT:
Molim te rad boga, nu mi daj togodi,
oda zla ovoga jeda me slobodi;

44
koliko da - kao da

17

dau ti tri krave, i k tomu tri sire,
ako me tej trave oda zla samire. 380
385
390
395
400
405

STARICA:
Prisegni na boga, da mi e toj dati,
kad miran od toga zla bude ostati.

RADAT:
Evo t' kunu ja: da bi mi trijes i grom
ubio teen'ja i eljad svu domom,
ako ti dva vee od toga nee bit,
kad ove nesree bude me slobodit.

STARICA:
Ho' li se smiriti, ter itom pametuj
to ti u sad riti, nudjer me dobro uj.
Imaju tej vile, neka zna sinko moj,
svaka njih dvije spile; bila sam u jednoj,
koja je protiva tvojojzi nemoi,
da bih ti ja iva, kako e t' pomoi,
ako bi t' taj vila, moli ju, nu kuaj,
u nju dopustila uljesti jednom daj.

RADAT:
Nee htjet ni gledat na mene nikadar.

STARICA:
Objetuj njojzi dat, a bogme i daj dar;
ako t' se milos taj dopusti od vile,
ti vee ne krsmaj, neg vrvom put spile
to moe najprije udilje k njoj hodi,
dokli se pak nije zgodilo togodi.
U njoj e nai lijek od tvoje nemoi
45
,
miran e bit uvijek, ako mo' tuj poi.
A sada nu sluaj kako se od prve
ulazi spila taj, pametuj do mrve.
46

Nai e dvije gore, ke se ne prohode,
47

45
nemo - bolest
46
pametuj do mrve - zapamti do detalja
47
ke se ne prohode - koje se ne mogu prei, koje su neprohodne

18

po' dokle se more, lug e na i vode;
tuj e na jednu do toliku tjeskotu,
er e mnjet da se pro ne more dalje tu.
Trijebi je
48
, neka zna, kad doe u taj lug,
jedan tap da ima debeo, tvrd i dug;
naprijed ga trijebi je da nosi kako slijep,
punjestar er nije ni vrata neg procijep,
kako sve u spile,
410
415
420
425
430
435
440

49
u kojih najdrae
sve
50
stvari tej vile shranjuju i dre;
zareni u nj s prave tap jako drei,
prvo e na trave pak jame i pei;
ini tap da ti je jak, neka t' se ne zgiba,
stav' pamet
51
da t' se pak ne spuzne rad gliba.
U spili pak e na jedzero jedno tuj,
nemoj ti kamo za, zlo t' jutro, nu me uj:
gromor tuj mnokrat jes, nemoj se pripasti,
nee te ubit trijes i ne' vas upasti,
zasve da govore tuj propas veliku,
rijei su nebore na jednu priliku;
nee se do pupka smokriti, majde ne,
nu se uj
52
od kuka, koji je posred nje.
Tuj te e nai znoj, tere e bit nejak,
a oni tap e tvoj meki do neg bumbak.
Al ne haj, er vee, dokli bude na dvor
53
,
trebovat tap nee, i pak e do opor.
54

Napuzni prvi dan ako mo' do dvaes put,
unutra tere van sve, da zna poginut.
Al eto t' velju ja, bit ti e put prvi
ne samo do znoja nu bogme do krvi.
Ako li tuj vilu ne uzmo' privesti
da ti d u spilu u tu nje uljesti,
nu dobro pametuj, er ti u sada rijet,
da ini vilu tuj za ljubav tvoju mrijet.

RADAT:
Molim te boga rad, nudjer me naui,
da mlados moja sad ovako ne mui.

48
trijebi je - potrebno je
49
kako sve u spile - kao u svim spiljama
50
sve - svoje
51
stav' pamet - pripazi, imaj na pameti
52
uj se - uvaj se
53
na dvor - van
54
i pak e do opor - i postat e otporan

19

STARICA:
Od ruka i noga svijeh nokat urjei
po malo svakoga ter u rub
55
zavei;
pametuj
56
, kad bude vezati u rub toj,
da ti ne zabude tri puta rei ovoj:
kako veu
57
ovo sada,
tako onu, ka mnom vlada,
da zaveu u ljuvezan
vema neg sam ja zavezan.
Pak na' odoljena mjeseca dan treti,
445
450
455
460
465
470
475

58

ter e tri korijena od njega uzeti,
k tomu e tamjana tri zrna spraviti,
ke u lis brtana lijepo e zaviti,
ter sve toj ukopaj gdino zna da e pro
kad godi vila taj, koju ti sluit ho'.
Tuj zamjer'
59
najblii nje stupaj kon toga,
nu se uj ne krii,
60
ni mjentuj ti boga.
Pak naad lovora, ki je usahao,
al da je od mora daleko rastao,
tri grane oei, ter poad na stupaj
i na rub uei vaskolik lovor taj.
Kad bude uei, dokle sve izgori,
to ti u sad rei sveer ti govori:
kako ovo sada gori,
tako ona, k me mori,
u ljubavi radi mene
da gorei vazda vene
i da eljno vazda tui
61

dokoli se sa mnom zdrui.
Poslije rub iskopaj, pri sebi ter nosi,
al od te vile taj',
62
a to ho' sve prosi.
63

Ona e za te mrijet, to
64
sad ti umira;
ovo je vele rijet, nu e na vee dva.
65

Toj ti je najbolje i to je lijek pravi,
tko trpi nevolje od gorke ljubavi.
Jur mi je vrijeme po, daleko mi je stan,
a sad e biti no; nu zbogom ti ostan'.

55
rub - rubac, komad tkanine
56
pametuj - upamti
57
veu - veem
58
pak na' ... treti - pa pronai biljke odoljena (valerijana) tri dana nakon mladog mjeseca
59
zamjer' - opazi, uoi
60
nu se uj ne krii - ali se uvaj da se ne prekrii
61
tui - tuguje
62
taj' - taji, sakrij
63
a to ho' sve prosi - a to god eli, zatrai
64
to - kao to
65
ovo je vele rijet, nu e na vee dva - ovo je dovoljno reeno, ali e pronai dvaput vie

20

Itom se spomeni, eto ti ja velju,
da ono da meni, kad ispuni elju.

RADAT:
Dva vee na vjeru poteno da ti dam;
na t' ovu guberu, ino sad ne imam. 480
485
490
495

STARICA:
Hvala ti sinko; ah prem mi e valjati,
prem guber ne imah; i da ti bog plati.
Jeda to drugo aj?

RADAT:
Za sada ne ino.

STARICA:
Da zbogom ostavaj.

RADAT:
Bog s tobom majno!
66

Poad starica, ostane govorei sam

RADAT:
Svi mi su za ludu lijeci ke nahodim;
trijebi je u trudu da ivot provodim;
zato me nee svijet, nee me nebesa,
nee me jaoh vidjet vil, k me zaveza.
Jaoh ne htje ut sada priklono gdi molju,
a neg lijek da mi da u ovu nevolju;
neg ini to moe da se ja pogubim,
67

a ti zna sam boe, koli ju ja ljubim.
Ja inu od nje stvar ne iskah na sviti,
neg samo da na har budem joj sluiti;
ter vidim, drugi lijek ne mogu imati,

66
majno - majko, majo
67
da se ja pogubim - da se ja ubijem

21

neg tuit vas moj vijek ali se zaklati.
Ni za to alosti ne imam najmanje,
neg er u milosti ja ne mrem sad u nje.
A kad bih najmanju milos nje imao,
veselo ja za nju moj bih duh putao;
i zasve da mene ne ljubi ta vila,
s ke mlados m vene i k me smamila,
za imat nje milos jedinu na svijeti,
meni jes usilos da budem umrijeti,
ter se u samirit; er ako smrt moja
njoj bude draga bit, miran u bit i ja.
To li joj bit nee ugodno, kad uje,
miran u bit vee, kad me poaluje.
Visoke tim gore i ravno njih polje,
molim sad i more, k zna sve nevolje;
o rijeke i viri, o guste dubrave,
o gorski satiri, o vile gizdave,
molim vas, smrt moju podajte na znan'je
prid onu gospoju, milosti u koj nije;
molim vas joter, znat pastirom vi dajte:
umro je va Radat, po'te ga kopajte,
jeda mi vrh groba daj bude upisat,
u svako pak doba neka se moe znat:
500
505
510
515
520
525
530

Noem kim se e ubosti piui po zemlji govori:

Odi lei Radat, k noem smrt prijeku
sam sebi hotje dat za smirit vil njeku.
Ako je u mlados tko ljubav poznao,
reci djer za alos: raj mu bog dui dao!
A sada boe ti primi duh tuni moj
i ovi grijeh prosti, molim te, vil ovoj.

Ubodi se Radat i budui daleko od njega vila prva govori sama:

VILA I:
Ljubav me usili po k momu pastijeru,
a ne znam nosi li ljubav mi i vjeru,
koju mi kazae jutroska u lugu,
kad mi se davae za roba i slugu.
Od ono to pravi
68
, meni bi treti dil,
69

njegove ljubavi i vjere dosta bil.
Tvrdo
70
ti njega rad srdace me vene,

68
pravi - govori
69
treti dil - treina
70
tvrdo - vrlo, veoma

22

rada t' bih da je sad on odi kon mene;
ne mogu vee stat ovako u trudu,
po ga u tja iskat, jeda ga na budu.

Itui ga vila:

535
540
545
550
555
560
565
570
Nigdir ga ne vidim, po ga u iskati
gdi jutros, zato mnim da me e ekati.

Ugledavi ga:

Ono spi na travi, po ga u tegnuti.
to mu su krvavi onako svi skuti?
Jaoh meni! evo je sebe sam ubio
ljubavi rad moje, ku mi je nosio.
Evo te jaoh zove alosna tvoja vil;
reci mi jaoh to ve uzrok je tomuj bil.
Izbrani moj cvite, to mue lei ta,
gdi meni krozi te probada srce ma?
Jaoh meni! to ve u nesrena ja sada,
kad ivjet mo neu bez tebe nikada?
to ve te oni as u milos ne primih,
kad tuni moj obraz slavljae vrhu svih?
to hoe toj rijeti? jaoh, to li s' pisao
kada si umrijeti za mene spravljao?
"Odi lei Radat, k noem smrt prijeku
sam sebi hotje dat, za smirit vil njeku."
Jaoh! to li da mene samiri, hotje umrijet,
ali da prisvene mladosti moje cvijet?
Ova e smrt tvoja od moje uzrok bit,
er se u rukom ja mojome jo ubit.
Sad u od alosti izeti ovi no
ter se u ubosti njim istim i ja jo,
da pored oba dva, jedan za drugoga
budemo sad mrtva od noa ovoga,
neka nas mrtvijeh u jedan grob stave
pak da nas vrhu svijeh ljuvenijeh proslave.
Al tko e mo izrijet toliku ljuvezan,
za koju b umrijet svaki nas podvezan?
Sad poznam da prava ljubav je tva bila.
Bi li te jaoh trava koja ozdravila?
Umrijet mi ne lipe; nu u po prije toga
na gore najvie na bil'ja svakoga.
Al u prije po' k drubi, jeda to uzmogu
u ovoj da tubi sada mi pomogu.

23

Poad iskat drubu, sretu ju one tri vile i tri pastijera, ter joj govori

VILA II:
to ti je druice, reci nam boga rad,
ter tako suzice prolijeva grozno sad?

VILA I:
Nesrena ja danas pastira obljubih,
koga pak oni as, mogu re, izgubih.

VILA III:
575
580
585
590
Nu svaka sad svoga pastira uhvati,
ter hod'mo ovoga najbre iskati.

VILA I:
On nebog ne bjei, kako vi sad mnite,
neg mrtav jaoh lei; hod' da ga vidite.
Rad moje ljubavi, oito ja poznam,
da on sad rastavi ivotom sebe sam.

Dovedi ih na njega:

Eto mi sva rados od moga ivota;
emu je m mlados i moja ljepota,
pokoli najvee na svijetu to ljubih
rad moje nesree nut kako izgubih?
Neka te u lice poljubim studeno,
kako cvijet ruice k bjee rumeno.

Pade vrhu njega, ter celiva, a

VILA TREA govori:
Uzmnona ljubavi, vele ti na svijet mo',
nut ovi gdi stavi u prsi za te no.
Kolici do sada, koji te slijedie,
od muke i jada sami se ubie!
Nije li alos aj vidjeti takoj nut
gdi lei mlados taj kako cvijet usahnut.

24

VILA IV:
Ljubavi goruta to s' toli nemila?
nut ovi gdi puta za te duh iz tila.
Lasno ti ovjeka, ljubavi, moe strt,
od tebe nije lijeka nego li jedna smrt.
Pravo bi da vee ne ljubi nitkor nas,
ako ovi sad nee oivjet u saj as.
595
600
605
610
615
620

PASTIJER I:
Molim vas da posluh date mi, gospoe;
inite opet duh Radatu da doe.
On bjee svakoga nas odi vjeran drug,
ne ima takoga pastira vee lug.
udim se, gospoe, kako vam svim srce
bridak ma ne proe rad ove sad smrce.

PASTIJER II:
Tvre bi neg kami srdace toj bilo
koje se suzami ne bi sad oblilo,
videi ovi prav gdi na smrt sam poe,
a sve toj za ljubav pridrage gospoe.
Ah sjetni Radate, emu se pogubi?
evo vil, koja te vee neg duh ljubi.
Pridrage gospoe, molim vas rad boga,
in'te duh da doe opet u ovoga.

PASTIJER III:
Gospoe da znate, svijem vam je sramota,
ako sad ne date Radatu ivota.
Za ljubav morit nas hoe li toj razlog?
kako e trpjet vas rad toga ljuven bog?
Njemu je toj danas, meni e sutra bit,
to emo radi vas, gospoe, mi dobit.
Nemojte rad boga toj init, drage vil;
oiv'te onoga kako je pravo
71
bil.

VILA II govori prvoj dviui ju:
Druice stan' goru, utjei pla i jad,
ter to ti govoru, hotjej me uti sad.

71
pravo - vjerojatno bi trebalo prvo

25

Ako je od prave on umro ljubavi,
nu mu naj ti trave na ranu postavi;
ime je toj travi ruica rumena,
ona je lijek pravi gdi je smrt ljuvena,
netom ju taj rana outi na sebi,
od noa k dana za ljubav tako bi;
taj as e oivjet, kad mu je stavi ti;
ovo je vele rijet, da nu e vidjeti.
625
630
635
640

VILA I:
uzami travu stavlja mu govorei:

Svemogi moj boe, znam, slavna tvoja mo
uinit da moe duh opet odi do;
molim tve milosti, ovojzi da travi
bude dat kreposti i smrti lijek pravi.

RADAT oivivi govori:
Tko ste vi? Gdi sam ja? to ete od mene?

VILA I:
Evo sam vil tvoja, za tobom k vene.
Dvigni se moj brae, er ovo tebe rad
srdace me plae i mlados vene sad.

VILA II:
Nut to je bog dobar! nut to je milostiv!
je li toj velik dar od mrtva biti iv!

PASTIJER I:
Zaisto udna stvar, koju sad vidjesmo:
ovogaj nikadar vidjeti ne mnjesmo.

RADAT:
Ah draga gospoe, za to me ostavi
ter meni duh poe rad tvoje ljubavi?

26

VILA I:
Ono ja hotijah tvu vjeru poznati,
a nigda toj ne mnjah da se e zaklati.
645
650
655
660
665

RADAT:
Kad poeh kazati prid tvojom ljepotom
da se u rastati za tebe ivotom,
zato se ne smili onada na mene,
neg gore ucvili mu mlados, da svene?

VILA I:
Ja ti u re uprav; kom te sam vidila,
moju sam svu ljubav u tebe stavila;
neg ono ja bolje hotijah iskusit
hoe li tej volje pro meni vazda bit.
Al sada neka zna er poznam tvu viru,
pro meni ku ima, tijem ivi u miru.
Er ti e biti sve od mene to prosi
ljubavi radi tve, koju mi ti nosi.
I neka togaj rad ne sumnji togodi,
nu prosi milos sad od mene kugodi.

RADAT:
Gospoe, neka zna, ino ti ne prosim
neg ljubav da mi da za ljubav, ku t' nosim.

VILA I:
Evo ti ma mlados, moj ures i dike,
ja hou da rados uiva po vike.

VILA II:
Nu rijei od toga na stranu ostav'te,
srano ter boga vinjega proslav'te,
neka se ovi dan do noi potraje
pojui u pjesan i kola igraje
72
.

72
igraje - igrajui

27

VILE
zanu
73
, a pastijeri sluaju:

Drage vile i gizdave,
nudjer da sad popjevamo
i vesel'ju da se damo
rad ljubavi ovej prave.
670
675
680
685
690
695
700

Drage vile i gizdave...
Svaka od nas nu promisli
koliko su vazda bile
pro ljubavi nae misli
i ohole i nemile,
a nut to su jadne strile,
ke pastire nae dave.
Mi inimo to bog nee,
mi morimo to bog stvori;
uj, nemilo koja vee
da nikomu ne govori,
a pastire da ne mori,
koji u nas ljubav stave.
Tko na ures ljubit bude,
da svakoga mi ljubimo
a nikoga da u trude
u ljuvene ne stavimo,
neg da milo zagrlimo,
kako ine vile prave.

Pristavi vile, zanu

PASTIJERI:
Nudjer sada drubo mila,
svi se odi veselimo,
a o tuzi ne mislimo,
koja nam je danas bila.
Nudjer sada...
Nut gospoe ove nae,
ke su vidjet ta ohole,
to nam brzo milos dae,
nee vile da se mole,
nu se joter nami bole;
blago slugam tacih vila.

73
zanu - zapjevaju

28

Nudjer sada...
Zatoj brao svaki od nas
vjerno slui vile ove,
i dajmo se pod njih oblas,
po svem svijetu koja slove,
pokli ljubav njih nas zove,
koja nas je zamamila.
705
710
715
720
725

Nudjer sada...
Sad, gospoe, vae sluge
vjerno vam se pridavaju
govorei da vil druge
sluit nigdar ne imaju,
druba naa er u raju
tadar ne bi mirna bila.
Nudjer sada...

Zavrivi pastijeri, zanu

VILE:
Drage vile i pastiri,
svi jednaga pojmo pjesan,
u vesel'ju strajmo vas dan,
kako sve tko ljubav tiri.
Drage vile...
Hvala bogu od ljubavi,
k ovakoj u radosti
ovu nau mlados stavi;
ovo nam je, boe, dosti;
mi ne znamo jo alosti,
neg nas slijede od svud miri.
Drage vile...
Boe ti nam udlji
74
ovoj
i nemoj nam tuga dati,
neka vazda ovi pokoj
mi budemo uivati;
uhit'mo se poigrati,
a ti glune nu nam sviri
75

Drage vile...

Uhitivi svaki pastijer svoju vilu izvedu tanac, s kojijem pak otidu u lug, i tako svri.

74
udlji - udijeli
75
glune ... sviri - glumac znai i zabavlja, svira

29

Nikola Naljekovi: Komedije Komedija II.
KOMEDIJA II.
Prolog.
Svi odi koji ste, priklono molim vas,
to u rijet, da biste uli me jedan as;
er vam u sad rijeti to ete odi pak
do mao as vidjeti; tijem mirno uj me svak.
Pastir e odi do, koji e rijet da je
gledao po svu no njegdi vil igraje;
5
10
15
20
25

1

ter e tuj le spati, pak ga e po srei
drugi tuj sastati onakoj leei,
i tuj ga poznavi on se e zaudit,
ter e stat na strai ne dat ga probudit.
U toj tri vile hode
2
cvijetje e poljem brat
za poi na vode vjenace svit, igrat;
tere e na njeku jabuku, s kom e po
k jednomu ovjeku, o ku se nee mo
prid njime pogodit, neg ih e k onomuj
na pravdu on vodit, koga rijeh da spi tuj.
K njemu e doi tuj, ter ga e probudit
da bi im stvar onuj hotio osudit;
kad im toj osudi, poslije e sudac ti
sa svijemi onudi tih tanac izvesti.
Togaj rad postojte posluno jedan as,
smetat ih nemojte, priklono molim vas.

___________________

Oni koji e bit sudac doad iz luga na livadu govori.

SUDAC:
Svemogi moj boe, ja cijenim, nikadar
na svijeti ne moe slavnija biti stvar
neg ove gizdave i slavne vil nae
od ove dubrave, ke svu no igrae.
Lijep' ti su njih tanci, slatke su njih pjesni,
mirni su njih danci, ere se meni mni
da toga ivota nalo se vik ne bi

1
igraje - igrajui
2
hode - hodei

30

ni tezijeh ljepota, na svijetu pod nebi.
Ne vidih ja nigdar takoga uresa,
rekal bih da su zgar sletili s nebesa.
Bjelja su njih lica neg li snijeg vrh gora,
a po njih ruica rek' bi cti od zgora;
prisvijetle njih oi ljuveno ta sjaju,
jak sunce s istoi da krepos imaju;
svjetlje su njih kose neg ica taj zlatna;
tanke ti sve nose koulje od platna;
a ruke njih bile jak mramor imaju
gizdave tej vile, sve suncem ke sjaju;
sva je put njih vidjet kroz platno odasvud,
kakono rumen cvijet kroz bistar caklen sud.
Ja eljah, ova no da viku
30
35
40
45
50
55
60

3
ne mine,
ni dzora bude do ni bil dan da sine.
Ove mi vil ine svu no bdjet, pak vas dan
ne more da mine s oiju mojijeh san.
Pokli su sva stada udrili pastiri,
i kad nije zla sada ovjeka ni zviri,
od kojijeh ke tete mogle bi nam pasti,
najmanje sad dijete moe ih svijeh pasti;
njimi je Ljubmir pak, k sa mnom prvi jes,
njega e sluat svak, a ima um i svijes;
toga rad mogu ja odi sad poinut,
ijem sunce obasja i bude svud sinut.

Lee sudac i zaspi, pak doe pastijer prvi ter govori.

PASTIJER I:
Na cvijetju lijep ti je naao njetko odar;
ah boe! tko li je? Majde je gospodar;
bre spi, neka ga, nije noas pospao;
majde u ekat ga, do noi da bih znao.
Zato je gruba stvar da lei bez strae
ovako gospodar drave
4
sve nae.

3
4
drava - kraj

31

Stavi mu ovi na strai podalek od njega, vila prva poje sama idui iz luga na
livadu.

VILA I:
Svila bih sad bogu korunu od cvitja,
viditi da mogu pastira moga ja,
za koga sve trude podnosi mlados m
as koji ne bude prid mojijem oima;
zato je m mlados u njega stavila
vesel'je i rados, kom ga je vidila;
ter vee bez njega jedan as na sviti
ivota mojega ne mogu iviti;
i vas mi ovi trud i ove gorkosti
ine se ljuven blud i njeke radosti;
i zasve boljezan er ovu podnosim,
veu mu ljuvezan svaki as ja nosim.
Drag ti je ljuven blud, svemogi moj boe,
a ne vim
65
70
75
80
85
90

5
ja od kud ova stvar bit moe.

Doad na livadu i ne naad nikoga govori sama:

to ima bit ovo? gdi e bit ove vil?
njeto e bit novo, to nije prvo bil'.
Al ih u iskati? ali u ja sjesti
odi ih ekati, im budu izljesti?
Znam da e odi do posidjet sve danas;
majde u odi po ekati jedan as.

Ova sjede daleko od onoga koji spi; a idui iz luga na livadu

VILA DRUGA zane
6
sama:
Ljubavi, koja vlada
vas saj svijet i nebesa,
pokli me tunu sveza
toli vrlo,
da tanko moje grlo
i bijele moje ruke
ne mogu vee muke
podnositi.
Jednu u sad prositi
milos u tvoje moi,
svakomu koja doi
vrha more,

5
ne vim - ne znam
6
zane - zapjeva

32

pokli me tunu more
i ine tvoje uze
da ljevaju grozne suze
svu no i dan.
Jes odi pastir jedan
u ovoj slavnoj gori,
kroz koga eljno gori
mlados moja.
Er tuna as pokoja
najmanji jo ne ima,
odkli ga jes oima
obazrila.
Zato sam postavila
u njega svu ljuvezan,
tijem ini da zavezan
Sa mnom stoji,
tere da se ne razdvoji
od tune moje dike,
dokli nam smrti prike
prvo ne da.
Ljubavi, koja vlada...
95
100
105
110
115
120
125

VILA PRVA
uvi govori u sebi:

Mni mi se, uju
7
glas gdi njeka zaina;
jedna e bit od nas, ne moe bit ina.
Po se u ja skriti da vidim jedan as
to e sad initi ne naad ku od nas.

DRUGA VILA
doad iz luga na livadu kon prve gdi se je skrila, ne videi nikoga govori:

Jurve je poludne, a nije ni vile,
koje su prije dne velekrat ranile;
a evo vidim ja da nam e svu ljepos
priuzet od cvijetja sunana sad krepos.
Ovo b najbolje da budu ostale
doadi na polje cvijeice nabrale,
ter bismo mi sada otile na vode,
pastiri gdi stada plandovat dovode.

7
mni mi se, uju - ini mi se, ujem

33

Prva vila koporne za pristrait vilu drugu, koja govori:

to ovo kopore? po se u strilit ja;
ino bit ne more neg da je zvijer koja.

VILA I:
Ne strili, sestrice, ustrili najdrau.

VILA II:
to si tuj, druice?

VILA I:
Htih da te pristrau.
8

VILA II:
Da jeda zna gdi su ove vil ostale? 130
135

VILA I:
Ja ne znam; bre su gdigodi zaspale,
ako su gdi bez nas igrale s pastiri;
er ujah ja noas gdi jedan njih sviri.

VILA II:
to emo mi sada ostale ekati?
Poimo za hlada cvijeica nabrati.

VILA I:
Molim te, poekaj jedan as, ako mo'
dokoli jedna daj od naijeh pride jo.

8
pristrau - prestraim (stariji oblik prezenta 1. l. jednine)

34

VILA III:
idui iz luga na livadu poje:

Ja sam mlada i gizdava,
jote nijesam ja vidila
vilu, koj bih zavidila,
er sam od svih vila slava.
140
145
150
155
160
Ja sam mlada i gizdava.

VILA I:
zauvi drugoj govori:

Sestrice, eto je; nu draga sele uj.

VILA II:
ujem ju gdi poje u strani njegdje tuj.

VILA III:
poje udilje idui:

Ja sam kruna od svijeh vila,
sve se vile mnome die,
svud rumeno cvijetje nie
gdi sam stupaj moj stavila,
svakoga sam zamamila,
tuj mi krepos ljubav dava.
Moju mlados ja provodim
u vesel'ju i radosti
s mojijem drazijem ku nahodim,
er s njegovom ja mladosti
u pokoju ivem dosti
kako hoe ljubav prava.
Zimi, ljeti i jeseni
a najlie u proljetje
ina misal nije meni
neg razliko brati cvijetje,
ter od njega pak vidjet je
ureena meni glava.

35

VILA PRVA drugoj govori:
Daj da se skrijemo da nas ne sastane.

VILA II:
Daj sele, hod' sjemo, stan' odi za grane.

VILA TREA
priad iz luga na livadu, ne videi nikoga govori:

Jurve je od gore sunace odskoil',
to ovo bit more da nijesu dole vil?
Ja cijenjah prije dne da e do ostale,
a nije nijedne, ovoj su zaspale.
165
170

Skrovene dvije vile pristraiv treu,

VILA I:
A to smo; kako ti?

VILA II:
Bi li te strah sele?

VILA III:
Dole ste straiti; da li ne bi vele.
Je li jo ka s vami? rec'te mi nebore;
er njeto para mi
9
da tamo kopore.

VILA I:
Na vjeru, sele, nije, a po' vi, ni jedne,
samo mi obe dvije doli smo prije dne.

9
para mi - ini mi se

36

VILA II:
Mi se smo i obje veomi udile
to ima bit da nije vidjeti ni vile. 175
180
185

VILA III:
to emo ovako u zaman stojati?
poimo polako cvijeica nabrati.

VILA I:
Poimo druice, potiho mi hode
10

nabrati ruice, pak emo kon vode
u hladu po sjesti, ter sviti po vjenac
a poslije izvesti pojui tih tanac.

VILA II:
Da vee tuj ne stoj, nego li najpree
uinit po'mo toj to sada ti ree.

Berui cvijeice govore meu sobom.

VILA I:
Evo mi ljubice.

VILA II:
Da nut je u mene.

VILA III:
Da nuti ruice ovamo rumene.

Ugledavi jabuku:

Nut odi jabuke.

10
hode - hodei

37

VILA II:
Lijepa ti je vidjeti.

VILA III:
Smijem li ju u ruke, sestrice, uzeti?

Uzami ju vila trea,

VILA I:
Nu ju daj ovamo.

VILA II:
Nu ve ju, sele, daj
da ju razgledamo.

VILA III:
Para od zlata, naj.

VILA I:
190 I meni toj para, ako me moja svijes
i oko ne vara.

VILA II:
Da majde, sele, jes.

VILA III:
Druice molim vas, svaka dio svoj uzmi.

VILA I:
Dio ti moj na s.

38

VILA II:
Majde i moj uzmi.

VILA TREA
gledajui pismo po jabuci:

Ah da nam sve vide to ovo rijet hoe.

VILA DRUGA
kaui joj pastijera drugoga, koji izide:

195
200
205
Eto taj k ide rijeti nam to moe!

VILA TREA:
dajui jabuku tomu pastijeru govori:

Pastijeru, dobar dan! mo' nam re toj to je?

PASTIJER uzami jabuku:
Od boga i vam dan, gizdave gospoje!

Pastijer ti to je napisano po jabuci:

Ne mogu vidjet ja, nu stan'te vi k strani,
er vema sunca sja va ures izbrani.
"Narav me je satvorila
za najljepu od svih vila."

VILA I uvi ovoj:
Dri ju pastijeru, ne daj ju opet njoj.
Sestrice na vjeru, ne dam ti dio moj.
Hou ju za sebe, zato sam ljepa ja.

VILA II:
A ja sam od tebe, zato e bit moja.

39

VILA III:
Nijesam li ja bila cijenjena do danas
najljepa od vila? a toj zna svaka vas.
11

PASTIJER oni drugi:
Gizdave gospoe, ujte svjet ovi moj;
emu je da doe po sili i jednoj?
jo da ju hodei kudgodi jedna vas
bude na po srei, ne bi joj bila s;
na svijetu er sila i srea to dava,
u tomu nije bila ikomu vik
210
215
220
225

12
slava,
neg svojom kreposti tko je to stekao,
po bojoj milosti koju je imao;
a vau svu krepos druga stvar, mogu re,
ne dri neg ljepos, ka ovo ima ste.
Togaj rad nemojte karat se ni trudit,
k onomu neg poj'te tko vam e osudit.

VILA I:
Spametno ree toj, tijem sudac ti budi
tere nam na sud tvoj ovu stvar osudi,
ako je ugodno i drago tezijem sad.

VILA II:
Osudi slobodno.

VILA III:
Osudi, mene rad.

PASTIJER II:
Hodite zbogom tja, ni mogu tej stvari
ni umijem sudit ja; toj me bog obari.
Nu odi jedan jes, tko i nas svijeh vlada,
u razum i u svijes druga mu nije sada;
ja se u potrudit njemu vas povesti,
ter vam e osudit, zato je tej svijesti.

11
svaka vas - svaka od vas
12
vik (uz negaciju) - nikad

40

VILA I:
230
235
240
245
Poimo na sud taj, al uj, te jabuke
ni jednoj ti ne daj, neg sucu u ruke,
ako ne' ti sade uinit, velike
da budu bit svade meu nami u vike.

PASTIJER II:
Nut ve se ne bojte, ja ju u ostavit,
itom me nemojte pri njojzi ugnjavit.
Nu hod'te udilje sa mnome u polje;
al to e pak zbilje meni tuj bit bolje?

VILA I:
Ne brin' se, er e pak i tebi bit bolje;
init u dobitak da ti vuk ne kolje.

VILA II:
A ja, u t' initi da ti se rasplodi,
i zimi i ljeti da ti se ir rodi.

VILA III:
A ja da t' vinograd nigdare ne zebe,
ni da t' na nj pada grad ni ra na tebe.

PASTIJER II:
Hvala ti gospoe, prem brci i brada
k vragu mi tja poe, to na nju toj pada.

VILA I:
Pastiru nu gledaj dobro ti odasvud,
jeda gdi bude taj k nam e init sud.

PASTIJER DRUGI
ugledavi prvoga, koji stoji na strai sudcu, govori:

Praa'mo onoga, jeda bi za nj znao.

41

Ugledavi sudca:

A bogme eno ga, rek' bi je zaspao.

PASTIJER I:
Dobar vi dan, vile! 250
255
260

VILA I:
Bog te zla slobodi!

PASTIJER I:
Gdi ste se spravile?

VILA I:
Njeto nas k vam vodi.

PASTIJER I:
to takoj u prei? rad bih tuj znati stvar.

PASTIJER II:
Znati e. to lei? jeda spi gospodar?

PASTIJER I:
Jote dan ne bjee, kad ga sam sastao
doadi tuj lee, gdi bjee zaspao,
ter rekoh: gruba stvar ovako bez strae
da lei gospodar drave sve nae;
poi u postati
13
kon njega odi, rijeh,
ijem bude pospati, er mi se vidi grijeh
da ga sad probude, najlie tko godi
ako odi pro bude, kako se prigodi.

13
postati - postajati, stati

42

VILA II:
Kad ti mi velimo, nu nam ga probudi,
er njeto elimo da nam on osudi.

PASTIJER I:
Gospoe izbrane, priklono molim vas,
doim on ustane, posjed'te jedan as,
ako je drago vam; a kad se probudit
gospoe bude sam, on vam e osudit.
265
270
275

VILA III:
Nije nam kad stati, a on e ipak mo
vazdakrat pospati, dug mu je dan i no.

PASTIJER I:
Ne in'te u prei; neka ve poine;
jeda vam kud bjei ali vam svjet gine?
nee vam nebore odtle mo ikudi.

VILA I:
Na vjeru kopore, eno se probudi.

PASTIJER I:
Eto vam velju
14
svijem, prit k njemu nemojte
doim vas opovijem, nego tuj postojte.

SUDAC probudiv se:
Tko ovo kopore? ah da vam bog plati!
zato mi nebore ne daste pospati?

PASTIJER I:
Mnogo vi dobar dan i zdravlje dao bog!
nemoj da sam karan, im reku
15
moj razlog.

14
velju - velim
15
reku - reknem, kaem

43

Ja te sam sastao jo jutros u dzoru,
gdi bjee zaspao, pravo ti govoru
280
285
290
295

16
;
ter rekoh postati, da tebe tko odi,
im bude pospati, proad
17
ne probudi.
Tot idu tri vile i rijeh im ja er spi,
njeto bi hotjele da im ti osudi.

SUDAC:
Da to me zazvao nijesi ti oni as?

PASTIJER I:
Bjee bo zaspao.

SUDAC:
Da gdi su?

VILA I:
Evo nas.

SUDAC dignuvi se:
Dobar dan gospoe! to ures va ite?

VILA I:
I tebi da doe sve dobro godite!

SUDAC:
Gospoe izbrane, jesu li oviku
do danas tej dane milosti bil' viku
18
,
da se je ta k meni dostojal da doe
va ures ljuveni, gizdave gospoe?
Er da se pod nebi obide, na svit saj
ja cijenim da ne bi nala se ljepos taj
ni ures ni dike, kakve su tej vae,

16
govoru - govorim
17
proad - proavi
18
viku - ikada

44

ke na svijet prilike do sad ne imae.
Rec'te mi, molim vas, gospoe, boga rad,
ki uzrok vodi vas ovako k meni sad.

VILA I ostalijem:
Koja e sad od nas govorit poeti? 300
305
310

VILA II:
Govori jedna vas.

VILA III:
Ja neu; govor' ti.

PASTIJER II:
A mi
19
gospodar, pokli je ovijeh sram,
ja ti u ovu stvar svu skazat, er ju znam.

SUDAC:
Onamo ti bree; govori i ti tuj?

VILA I:
Neka ti on ree, molim te, nu ga uj.

SUDAC:
Da nudjer ti skai; al eto t' govorim,
uvaj se, ne slai, da te ne umorim.

PASTIJER II:
A tako da sam zdrav; kako u sada vam
skazati sve uprav to godi uzaznam.
Jutroska u dzoru jo mjesec ne bjee
zaao za goru, a svijetla prem htjee
danica istei, turci ve svud bijahu

19
mi - ivio mi, iv mi bio

45

pristali turei, a ptice prem htijahu
iza njih poeti po dubju njih pjesan,
kako sve vidjeti kad ele bijeli dan;
odluih otiti na gornju planinu,
jedan as viditi pri stadijeh druinu;
im ruho ja spravih i doim u bisak
braance postavih, etoj ti proe mrak;
itom bjeh obuu nazuo na noge
tamo ja prid kuu, a sunce prem roge
na obor na vre; tuj podbih brano ja,
to mogoh najbre otidoh vee tja;
u njeko pak doba doad itom bjeh
do Miljkova groba, prid sobom kad vidjeh
u polju gdi njeki vihar se vijae,
iz koga veliki jedan zrak iae;
itom ti toj svrnu put mene da ide,
tuj mi put sva strnu a strah me obide;
u jedan cigli as kon mene toj doe,
jednaga ter uh glas i vidjeh gospoe
ove tri u jedno,
315
320
325
330
335
340
345
350

20
koje me zazvae,
evo t' se pravedno do dlake sve kae;
njeto se skarae, pak ovu jabuku,
ku ova drae, dae mi u ruku
i rijee: nu nas uj, toj ve se potrudi
ter jednoj od nas tuj jabuku osudi.
Rekoh im: drage vil, ja ti se vam udim,
ako mi to na zbilj velite da sudim;
er ovoj to pie ovuda govori:
rad vile najlipe da ju narav satvori.
Togaj cje ja im rijeh: meu nami odi jes
gospodar vrhu svijeh, ki ima taku svijes,
da k njemu od svudi na pravdu dohode;
er vrhu svijeh ljudi njegov um nahode.
Tuj ti me vratie od posla, kud gredu,
21

tere me molie da ih k vam dovedu.
22

Ino rijet ne imam, nego li u ruku
celunuv dati vam ovu njih jabuku.
A sad e odi rit svaka njih svoj razlog,
ter im e osudit kako te ui bog.

SUDAC uzami jabuku:
Ja cijenim, nije bila oito neg napas,
koja je donila ovu stvar meu vas;

20
u jedno - zajedno
21
gredu - idoh
22
dovedu - dovedem

46

tijem bih rad, gospoe, da mi znat vi date,
po k put vam doe i to me praate. 355
360
365
370
375
380

VILA III:
Sjedi der sude na, er valja da sjedi,
razloge kad slia.

SUDAC:
Toj pravo besjedi.
Nu tako t' bit zdravo tkono t' je najdrai,
tako mi ti pravo ovu stvar svu skai.

VILA III:
Zaisto veomi zakle me sude ti,
zdravo taj bio mi, pravo t' u sve riti,
zatoj me uj sade: jutroska mi dzorom
kraj ove livade stasmo se pod gorom,
dvignuv se otola poesmo hoditi
put vode, gdi kola htijahmo voditi;
ter grede
23
brahomo cvijetice za vijence,
koje svit htihomo od sunca rad sjence;
eto ja zamjerih tuj istu jabuku,
i tu ju prida svih uzeh ja u ruku,
pak im rijeh: drage vil, priklono molim vas
hotjej mi svaka dil darovat svoj na s.
Taj as mi po volji dio svoj svaka da.
Ako je ke bolji razlog svoj, rec' sada.

SUDAC:
to vi sad velite? pravedno je li toj
da opet prosite stvar ku ste dali njoj?
Nu zato nikoga suditi ne da bog
to sudac svakoga ne bude ut razlog,
tim vee ne cknite, neg sjemo vi blie
pristupiv recite va razlog najlie.

VILA II:
Govori sestrice.

23
grede - idui

47

VILA I:
Reci ve sele ti.

VILA II:
Na vjeru, druice, bolje e ti rijeti.

VILA I:
Razumni sude na, pokli ti dao jes
vinji bog da ima toliki um i svijes,
molim te, nu me uj. Inoga nijesu rad
meu nami neg za tuj jabuku rijei
24
sad;
za
385
390
395
400
405

25
nije stvar na svijet do danas jo bila,
pravedno mogu rijet, k bi nas svadila;
a neg li stvar taka, mogu re, od nita,
ku cijeni vil svaka za mrvu smetlita.
Ali mi gledamo po njojzi toj pismo,
tim ju njoj ne damo, od nita er bismo
pri njojzi mi bile; nu zato nijesmo toj
onadar vidile, zato ju dasmo njoj;
a kad bih ja znala toj, po njoj to pie,
ne bih ju njoj dala, da umrit hotie.

VILA II:
uj sude boga rad, ja za tu jabuku
ne imam alos sad najmanju ni muku;
neg zato ona njom mo se e gdi godi
pohvalit ljepotom da nas svih nadhodi;
tim da se ne vara, nu nas ti zagledaj,
ter koja t' uspara najljepa, njoj ju daj.

SUDAC:
Gizdave gospoe, volil bih ja danas
od moga da doe iman'ja zao glas
neg ovoj s ijem sada pridoste vi k meni;
er e tuj bit svada, ka viku
26
bila n,
ako se vi same tuj ne pogodite;
zato taj n za me sud, kako vidite;

24
rije - spor, svaa
25
za - jer
26

48

za ja tej kreposti ne imam, da mogu
tej vae ljeposti procijenit, er bogu
vele toj dano bilo, zasve er ste stvoren'je
njegovo i dilo; tim za me taj sud nije;
gospoe, toga rad, ja vidim, itete
da mi to bude sad sramote
410
415
420
425
430
435

27
i tete;
kad pozrim ja pro vam, prosuze me oi
kakono da gledam pro sunoj istoi;
za drage me vile, tko rekal sad ne bi
da ste vi sletile jednaga iz nebi?
Dobro je da odi ja sudim kegodi
ranice od ljudi, kad mi se prigodi;
nu taj stvar za moj sud i razum nije sad,
tim po'te vi inud sud iskat boga rad,
ali ju sad meni darujte vi na dar,
meu vami neka ni rije za tu malu stvar.

VILA I:
Majde sam ja rada, na as ti dio moj.

VILA II:
I moj ti dil sada, al da ju ne da njoj.

VILA III:
Vidje li, sude moj, kako sve tuu stvar
gdi svaka dio svoj pokloni vam na dar?
ali ja molim vas, ao vam ne budi,
ivot ti moj na s, a toj mi prisudi.

VILA I:
Sude moj, taj vila izmeu sve drube
uzrok je vik bila od smee i tube;
al nita ne manje toj ve se potrudi,
pokli je volja nje, ter nam toj osudi.

VILA II:
Eto si ti volju vidio od tezijeh,
i ja te jo molju, pokli je volja svijeh,

27
Trebalo bi: s sramote.

49

osudi ter ju daj onojzi ka t' se mni
najljepa, neka daj za tuj stvar rijei ni.

SUDAC:
Eto uh svih volje; ja u sad uinit
to umijem najbolje; nu vam pak nemoj bit
na mene to ao, er bih ja radije
bez due ostao neg li toj da mi je.
440
445
450
455
460

VILA II:
Ne misli za tuj stvar.

VILA III:
Majde ne, sude na.

VILA I:
To t' nee bit nigdar; tijem, sudi to ima.
Ako ju meni da i meni prisudi,
init u da ima koliko poudi
iman'ja i zlata, da e ti rei sam:
zamjerna bi plata, od ove ku imam.

VILA II:
Reci mi jednu stvar, molim te, sude moj;
eto si gospodar dravi ti ovoj,
ali ti drae jes gospostvo, pravo ka',
ali tvoj um i svijes, kojom ga ti vlada?
i to bi t' milije da ti se uzvisi,
ali pak alije da ti se ponizi?
Moj sude, cijenim ja da ti je tvoja svijes
veomi milija neg vas svijet i pjenez;
razumom iman'je zato
28
je lasno ste,
al blagom razum nije, ako je pravo re.
Tim to ti obea iman'je ova dat,
nije li t' dva vea potreba vee znat?
Er ovo to vlada, tebi je dovolje;
nu da jo vee zna, bilo bi t' jo bolje;
a ja ti mogu toj u jedan as dati,

28
zato - jer

50

ter vei razum tvoj vee e vladati
i vei gospodar na svijetu biti dva,
ako ti ovu stvar prisudiv meni da. 465
470
475
480
485
490
495

VILA III:
Pokoli obje dvije, sude moj, htje sliat,
molim te i menje da posluh bude dat.
Vele je gruba stvar kada se prigodi
uinit komu dar, najlie gospodi,
da mu ti dariva ni jedan put nee
jednu stvar, esa zna da ima odvee.
Gospostvo ti ima, i kad bi hotio,
jote bi vee dva gospodar ti bio;
nu vi
29
je s dosade ovogaj i s tuga,
a neg li da sade ti prima jo druga.
Takoer u tebi kad ne bi imao
razuma; ti ne bi odi sad vladao,
ni bismo mi na sud na ovi tvoj prile,
nu bismo mi inud iskat ga otile.
Tijem blaga ti ima i eto s' gospodar,
i dosti vele zna; nu jedna t' lipe stvar:
budui takoj mlad, pristao, plemenit,
pravo bi bilo sad najljepu na saj svit
djevojku da ima, ku bi ti u ruku
ja dala, da ti da meni tuj jabuku.

SUDAC:
Gospoe, za boga, to mi toj velite?
da li me takoga vi sudca cijenite?
Ali mi ne bi to vinji bog zazrio,
ako bi za mito ja pravdu uinio?
Toga ja ne gledam
30
; al imam odluku
ovojzi da ja dam gospoi jabuku,
kad ju ste vi iste samoho njoj dale,
inako er biste za zlo mi imale.
Cje toga naj vilo tebi taj jabuka;
a molim vas milo, nemoj vi bit muka;
er ovo ne inju
31
da vas ja pogrdim
a vie stavim nju, neg da rije potvrdim,
koju ste vi same danaske rekle njoj;
cje toga sad na me ao vam bit nemoj,
32

29
vi - vam
30
toga ja ne gledam - to ja ne traim
31
ne inju - ne inim
32
odnosno: nemojte mi zamjeriti

51

500
505
ni jednoj na drugu, tako vi ljeposti,
provodit u dugu vesel'ju s radosti.
I neka ja poznam da na nju nije ao
ni na me sada vam, er ju sam njoj dao,
hotjejmo jedan as svi tanac izvesti,
ako se vi danas neete ponesti.

Uhitivi se sve tri vile i tri pastira uine tanac, s kijem pou u lug, iz koga su izali, i takoj svri ovo
govoren'je.

52

Nikola Naljekovi: Komedije Komedija III.
KOMEDIJA III.
Prolog.
Priklono molim vas, hotjejte sliati
to vam u ovi as ukratko kazati.
Dalecijeh od strana jedna e vil ute
od mlaca tjerana, ter e pak trudna le;
tu ju e satiri zvjeren'ja lovei
u lugu etiri uhvatit leei;
u toj e iziti i mlaci oni tuj,
ter se e izbiti s satirim za vil tuj.
Starac e do tada, koga bog postavi
da mirno sve
5
10
15
20
25

1
vlada u ovoj dubravi;
ter e svak svoj razlog prid starcem govorit,
a vila, koju bog slobodnu htje stvorit,
iskat e slobodan provodit ivot svoj,
er nee ugodan ni jedan biti njoj.
Tu ju e na volju slobodit starac taj.
Zatoj vas ja molju, svak mirno posluaj.

___________________

VILA
doteki
2
sama govori:

Jaoh meni, je li sad itkore na svijeti,
tko bi moj gorki jad mogao izrijeti?
s koga u umrijeti, toli mi dodija,
er vee trpjeti ne mogu ovo ja,
gdi za as pokoja ne more prijati
tuna mlados moja, ni mirno pospati.
Rada t' bih jaoh znati, hou li do vijeka
ovomu imati k nain od lijeka,
prije neg me smrt prika slobodi ovoga,
k vadi ovika iz truda svakoga.
Nu pokli nikoga nije sad u lugu,
neg mene i boga, k moju zna tugu,
sad mogu najbolje za malo poinut

1
sve - svime
2
doteki - dotravi

53

od ove nevolje, s koje u poginut;
er vee ovoga ne mogu nemira
podnosit neboga od ovijeh satira,
i jote od ljudi, kijem nitko ne more
izrei zle udi ni djela k tvore,
po svak as od kojijeh svuda bjeh tjerana;
toj mi d za moj grijeh priista Dijana.
Od ove muke ve ne mogu stojati,
poi u tuna le malahno pospati
u ovoj dubravi, koja je puna sve
kreposti, ljubavi i mira vrhu sve,
u kojoj do sada nije se vidila
najmanja dosada ijednoj od vila;
u ovoj dubravi vinji bog zamirno
slobodu er stavi da ive svak mirno;
ter u daj odi ja slobodno neboga
mo prijat pokoja od truda od moga.
30
35
40
45
50
55
60

Odi vila lee pospat, a satiri daleko od nje budui govore, i poina

SATIR I:
Ljubima
3
druino, mni mi se ovi dan
bolje bi u ino da bude potrajan
neg itom leei pod dubjem na travi;
poimo lovei po ovoj dubravi,
pokli ju bog za nas satvori na svijeti,
u koj nam do danas ne da zla vidjeti
neg svake raskoe, mir, pokoj, radosti;
hvala ti na boe na ovoj milosti.
Kolici inamo u trudu provode,
4

a mi jo ne znamo najmanje nezgode;
nigda nam zli ljudi ne dae dosade,
5

mi nigdar zle udi ne bismo od svade;
vinji bog jes s nami, koji nas zla brani
i s naijem vilami pokojno jo hrani
6
.
Tim da se proslavi; a pak se svaki nas
loviti opravi vas dragi dan danas.

3
ljubima - ljubljena
4
kolici inamo... - koliki drugdje u muci bivaju
5
ne dae dosade - nisu nas uznemiravali
6
hrani - uva

54

SATIR II:
Majde je grijeh jedan, more se toj rei,
izgubit ovi dan u zaman leei,
pokli nas bog ove dubrave dobavi,
vrhu sve k slove po svijetu u slavi.
Zasve da mala jes, ali je tolika
u njojzi njeka es i krepos razlika;
vinji bog to godi satvori na svijeti,
odi se nahodi i zimi i ljeti.
Tim da se zaludu ne lei, neg pree
sva da se taj zbudu, koja nam ti ree.
65
70
75
80
85
90
95

7

SATIR III:
Dobro ste oba dva toj rekli najbolje;
i ja sam prem sada od iste tej volje;
zato je grjehota od ove dubrave
u zaman ljepota da stoji i slave.
Jeda bog na saj svijet satvori ki godi
dub, travu ali cvijet, ki nije sad odi?
Od svud nam izviru kladenci od vode;
odi se u miru ivoti provode.
Tim pokli od boga imamo milosti
od dobra svakoga i u p zadosti,
8

nudjer se svaki nas, kako ste rekli vi,
vas dragi dan danas loviti opravi.

SATIR IV:
Ne velim ja drugu neg to ste rekli vi;
tim da se po lugu vas dragi dan lovi.
Ovo je sad hora od kout najvee,
nije lug ni gora, gdi sad lov bit nee;
ovo je prispjelo prislavno proljetje,
rumeno i bijelo kad capti sve cvijetje,
po komu gizdavi tanac vil izvode
u vijencu na glavi pri sjeni kon vode;
more bit kugodi danaske lovei,
da se nam prigodi uhvatit po srei.
Tim nitkor ne krsmaj, nego se spravimo
najbre na lov taj da danas lovimo.

7
sva da se taj... - da se sve to zbije to nam ti kae
8
od dobra... - od svih dobara i pola od onoga to ima nam je dovoljno

55

SATIR I:
Pokoli ovi dan odluen na toj bi,
zanimo
9
svi pjesan iz glasa do nebi,
neka se pojei u taj lov spravljamo,
pak emo lovei put luga po tamo. 100
105
110
115
120
125
130

Spravljajui se u lov satiri zainaju ovu pjesan:

Nudjer u lov drubo mila
svi se hrlo opravimo,
a u zaman ne elimo,
er nas taj ud nije bila.
Nudjer u lov...
Jur nam evo proe zima,
prislavno je sad proljetje,
sada svako polje ima
svud po sebi drobno cvijetje,
tere milos taj vidjet je
ka se zimi nije vidila.
Nudjer u lov...
Odasvuda sad koute
poznajui ovu rados
zatjeu nam ravne pute;
bi li dake jedna alos,
ako bi se naa mlados
ne lovei izgubila?
Nudjer u lov...
I odasvud sad ishode
mlade vile i gizdave,
ter pojui tance vode,
a najlie ove prave
od prislavne sej dubrave,
ka je puna slavnijeh vila.
Nudjer u lov...
More bit se nam prigodi
po naojzi dobroj srei
da ih emo na gdigodi
tihe tance izvodei,
ter ih emo mi zatei,
da bi koja naa bila.
Nudjer u lov...
Toj nam samo jote lipe
10

da tej vile sadruimo;
a to more biti lipe
neg da vjerno njih sluimo?

9
zanimo - zapjevajmo
10
lipe - nedostaje

56

Tim se hrlo opravimo
u lug bratjo put od drijela.
Nudjer u lov...

Svrivi pjesan govori

SATIR PRVI:
Svi dobro sad nudjer gledajte od svuda,
jeda e koja zvijer izai od kuda.
135
140

SATIR II:
Ah brate, molju
11
te, stani djer boga dil
12
,
nut odi kouta ali je bre
13
vil.

SATIR III:
Nije zvijer, neg vila poiva od truda;
nu drubo sad mila za'mo
14
ju od svuda.

Stavi satiri okolo vile, probudi se ter govori

VILA:
Tko ovo sad doe ter me snom razdvoji?
15

SATIR IV:
Ne boj se gospoe, sluge smo svi tvoji.

VILA:
Do smrti do moje taj sluba bit nee.
Jaoh nuti u koje upadoh nesree!

11
molju - molim (stariji oblik prezenta 1. l. jednine)
12
boga dil - boga radi
13
bre - valjda, moda
14
za'mo - opkolimo
15
snom razdvoji - odvoji od sna, probudi

57

SATIR I:
Jedan e tvoj biti; tim sama rec' koga
srdace ljubi ti.
145
150
155
160

VILA:
Na vjeru, nikoga.

Mladii koji su iskali vilu ugledavi ih govore:

MLADI I:
Eno to od danas odi smo iskali;
nudjer svak sada nas srano navali.
Ako ste i u em junaci brao bil',
u ruci sad maem otmimo ovu vil.

MLADI II:
Ono su divjaci satiri od gore,
zamjerni junaci, koliko bit more;
bogme se meni mni, nu ete viditi,
da emo sramotni svi od njih otiti.

MLADI III:
Ako je koga strah, neka se taj skrije;
evo ja sada mrah
16
, da mi ih je na prije;
ako do tko nee, a ja u poi sam;
to more bit vee nego iv da nijesam?

MLADI IV:
Majde je sramota i jedan velik grijeh
da ona ljepota ostane u onijeh;
sada u vidjeti tko e moj drug biti;
hod'mo nju oteti a svijeh njih izbiti.

16
mrah - umirah

58

Ugledavi satiri mladie, govori

SATIR I:
Ah bratjo, nut uda! vi zla ne vidite,
tko su toj od tuda; svi na nje
17
udrite.

Odi se satiri i mladii udare i bijui se oni izide jedan starac i govori

STARAC:
Koja vas huda es, koje li nezgode
dovela odi jes, gdi guse ne hode?
to je taj rogobor u ovoj dubravi?
to mnite, u obor da ste tuj doli vi?
Sad mue svak stani, gdi vam se ini toj,
nu mue svak k strani, tuj stati sad nemoj.
Odkoli bog ovoj dao nam jes mjesto,
godi je velik broj, vee neg stokrat sto,
i viku
165
170
175
180
185
190

18
do danas nije se vidjela
taj smea, kao od vas, ni zla rije re smjela;
najmanja dosada nikomur ni sila
nije se do sada i u em vidila.
Za sebe, mogu rit, bog ovu dubravu
na svijetu htje stvorit i dat joj tuj slavu,
da izvan ostalijeh dubrava i luga
velicijeh i malijeh ne pozna vik tuga;
neg nam d u ovoj dubravi slavni bog
vesel'je, mir, pokoj, pravdu, sud i razlog,
da odi ne ini nitkore dosadu,
odovle jedini ukloni bog svadu;
rajske se mladosti ovdije nahode
ke mirno zadosti ivot svoj provode,
a ne ta kako vi, a ne znam od kude
doadi dubravi, ku vinji bog bljude,
ter odi tej smee inite i boje;
toga vam bit nee za moi za moje;
er mene bog stavi da odi ja vladam
u ovoj dubravi i nemir da ne dam.

17
nje - njih
18

59

SATIR II:
Prem te bog, stare na, donese od njekud;
kad odi ti vlada, molim te, primi trud
19

da uje na razlog pak tezijeh junaka,
kako te ui bog, ter uin' sud paka.
195
200
205
210
215
220

MLADI I:
Pokli si, mogu re, u mjesto od boga,
neemo mi ute od suda od tvoga;
zatoj se potrudi, toj ti je boga dil,
tere nam osudi komu e ova vil.

VILA:
Vinji bog, k vlada sva na svijet stvoren'ja,
donije te tuj sada rad moga smiren'ja;
pokli ti vinji bog zamjerno toli da
um, pamet i razlog, nu izvi ti sada:
da sam ja neboga alosna i tuna
bez moga uzroka ovako njim suna,
je li toj ugodno vinjemu bogu aj?
reci djer slobodno, nikoga ne gledaj.

STARAC:
Nu rec'te vi prvi kako je stvar bila,
pak ete rei vi; a pak e rijet vila;
kad vas svih razumijem, tada u sud stvorit
najbolje to umijem; ponite govorit.

SATIR I:
Mi emo u malo vas razlog na rei,
er znamo ostalo da e ti dosei.
Kako zna, satiri obiaj imaju
po lugu da zviri i vile hitaju;
danas mi lovei po lugu tuj zvijeri,
njeto nas po srei na tuj vil namjeri,
gdi sama leae pod sjeni na cvijetju,
od drube od nae svak ree uzet ju;
i tu ju uzesmo, kako e re sama;
nu joj rije ne smjesmo grubu rijet od srama,

19
primi trud - udostoj se

60

neg kako sve vili sluge se mi dasmo,
kako smo vik bili vilam, ke hitasmo.
U toj ti svi ovi napadi vrhu nas,
kakono vukovi na stado, gdi nije pas,
ter udri tko moe, toj da nam dadu strah,
nosei tej noe na tezijeh palicah.
Molimo sada vas, osudi, vila taj
komu e bit od nas, neka smo mirni, taj.
225
230
235
240
245
250

STARAC mladiem govori:
to vi sad velite? pravedno je li toj
da vi sad inite u mirnu mjestu boj?

MLADI I:
Majde ne, nikako, ni dao tega bog!
nu e na inako, kad uje na razlog.
Mi ti smo u ovi jo juer doli lug;
tuj ovu gdi lovi zamjeri jedan drug;
dokli on k nam doe da nam tuj stvar ree,
njekuda taj poe i vee utee;
tuj svaki odlui, dokli se ivotom
na poli razlui, iskat ju; i po tom
kad tuj ve nikuda ne more bjeati,
tada se od truda postavi leati;
tuj oni slidei ne vilu neg zvijeri,
njeto ih po srei na ovu namjeri
uzmu t' ju tuj pake kako sve
20
stvar nau;
ovoj ti do dlake pravedno sve kau.
21

Eto smo sada te za sudca svi htjeli,
in' da nam vil vrate, ku nam su uzeli.

STARAC:
A sada gospoje potiho reci ti
razloge sve tvoje, nemoj te sram biti.

VILA:
Ako me vinji bog slobodnu na svit d,
hoe li ki razlog da sam ja njim sada

20
kako sve - kao sasvim
21
kau - kaem

61

robinja i sluga? reci mi sude moj.
Jaoh je li vil druga nesrena ovakoj?

STARAC:
255
260
265
270
Ukratko gospoje rekla si dovolje,
i scijenim ja tvoje razloge najbolje;
ali bog i narav zamani ne stvori
najmanji jedan mrav, ni travu u gori;
ne bi li dake grijeh u tvomu vi' sudu
taj ljepos izvan svijeh da stoji zaludu?

VILA:
Pokoli nikoga ne imam to elju,
ne mislim neg boga sluiti, ja t' velju.

STARAC:
Kako toj moe bit, reci mi zaboga,
da ti ne' obljubit od ovih jednoga?
Odi e ti sjesti uza me jedan as,
a t e izvesti svi tanac tuj prid nas;
ako ti ugodan ki bude od ovijeh,
taj da ti bude dan; tim dobro gleda' svijeh.
A sada vam draga ako je imati,
svi prid njom jednaga ponite igrati.

Ovdi se uhvate igrat i satiri i mlaci, pak svrivi tanac, vili govori

STARAC:
Oto si vilo svijeh vidjela najbolje;
oberi, kako t' rijeh, koji ti je od volje;
itom rec' sada ti: ja hou onoga.

VILA:
Jesam li rekla ti: na svijetu nikoga?

62

STARAC
videi gdi vila ite slobodu govori:

275
280
285
Pokli ju vinji bog slobodnu satvori,
nije put ni razlog da ona vam dvori,
najlie u ovoj prislavnoj dubravi,
zamjerno bog u koj slobodu postavi;
odi se nije sila nikomu do danas
najmanja zgodila, nego li svaka s;
odi bog dao jes po svojoj milosti
mir, pokoj, zdravje, es, vesel'ja, radosti.
Cje toga ja sada molim vas, nemojte
initi tijeh svada, neg mirno svi stojte
i po'te lovei, ter ete more bit
na vil po srei, ke vas e obljubit,
jeda vam svijem bog d u ovoj dubravi
ivjeti od sada veselo u slavi.

Svrha.

63

Nikola Naljekovi: Komedije Komedija IV.
KOMEDIJA IV.
Prolog.
Priklono vas molim, ujte me, er u rijet
to ete vi od nas odi ut i vidjet.
Odi e dotei mladii etiri
iz luga bjeei, ke gusa zatiri;
drubu e ekati, ku budu izgubil',
tu im e kazati sve gdje su jedna vil,
i taj e isti dan s drubom se sastati,
vili e rijet pjesan, pak tanac igrati.
Molim vas toga rad, nitkore ne govor',
ter ete imat sad ne mao razgovor.
5
10
15
20

___________________

Izljezu etiri mladia iz luga igrajui na nain kako da su zatjerani, ter da bjee,
pak stavi pone govorit

MLADI I:
Koja b ovo stvar, koja li nesrea?
ne mnei nikadar da nas e na smea,
kako nas gusari razbie od gore?
prem njeki grijeh stari, ino bit ne more.

MLADI II:
Majde prem njeki grijeh odi nas dostie;
lijepo t' nas malo svijeh sada ne izbie;
skoie sad ovi kakono od glada
kad skoe vukovi ter udru na stada.

MLADI III:
Sveer se mni
1
meni da e do opeta,
ter mi se dua ni vratila iz peta;
napasti poi tja; jesam li brav jedan?
kuda ti pooh ja ostaviv rod i stan?

1
mni - ini

64

MLADI IV:
Ne itom ti brae, da nu smo zvijeri;
kamo djeste mae? kamo vam brokijeri?
to se ste pripali? stanite ovamo;
kamo nam ostali? daj da ih ekamo.
25
30
35
40

MLADI I:
Odi ih eka'mo dokoli bude no;
a u toj gleda'mo jeda e gdi tko pro,
ter emo svakoga za naijeh praati,
jeda to za koga budu nam kazati.

Ugledavi vilu prid lugom:

Mni mi se
2
, viu
3
ja njekoga onamo;
njeka je gospoja; da da ju ekamo?
jeda u k njojzi po za naijeh da pitam?

MLADI III:
Znamo te sve to ho', ne hodi tamo sam;
ona e ovamo, vidim ja kud hodi;
odi ju eka'mo, znati e togodi.

MLADI IV:
Vila je od gore, gospoa nije toj;
svaki se to more pokloni smjerno njoj;
ona e sve znati; sad ete vidjet vi,
da nam e kazati sve gdi e bit ovi.

Uputi se vila s tancom put mladaca i doad
4
kon njih pone govorit

VILA:
Dobar vam dan budi, mladii gizdavi,
to koji vas udi bilo vam s ljubavi!
Rec'te mi, molim vas, jeda ste po srei
vidjeli ku danas od naijeh lovei,

2
mni mi se - ini mi se
3
viu - vidim (stariji oblik prezenta 1. l. jednine)
4
doad - doavi

65

luk i tul pun strila nosei pernijeh
na nain od vila u krunah zelenijeh,
tekui
45
50
55
60
65
70
75
80

5
svud jeda jeljenka istjere
ali pak medvjeda ali ino k zvjere?

MLADI I:
Gospoe jedina, kroz slavni lug ovi
ni jedna vila ina ni proe ni lovi.
Reci nam boga rad, jesi li ti vila
ali si s neba sad na saj svijet sletila,
da nae nesree obrne u rados,
koje nam odvee skonaju sad mlados?
Er tvoja prilika, pravo se moe rijet,
i ures i dika umrla nije vidjet;
kagodi s' od vila, kruna si ljeposti,
kojom si zanila sve nae kreposti,
svi ti se za sluge jednaga davamo,
uj na trud i tuge, er gdi smo ne znamo.

VILA:
Od kud ste prili vi, koje li stvari rad
dooste u ovi lug, kud li grete sad?

MLADI I:
Pokli nas to praa, gospoe izbrana,
mi ti smo, neka zna, dalecijeh iz strana
prili cje uzroka prigorke ljubavi,
koja nas prije roka alosnijeh rastavi,
rastavi s najdraom slobodom i s dragom
opinom jaoh naom i stanom i blagom;
jere nas otravi mlaahnijeh odvee,
a poslije postavi u nemir i smee.
U prvi poetak vele nam blago bi,
jaoh ali brzo pak ivot na pogubi,
davi nas u ruke gospoam za sluge,
od kojijeh pak muke podnijesmo i tuge,
da mramor i kami i suh dub od gore
cvilil bi suzami, cviliti da more,
videi ivot na, gdi one od gospoj
daju nam vee dva po svak as nepokoj;
ni ljubav ni slube ni nae nemire
ne haju ni tube, napokon ni vire;

5
tekui - trei

66

svaki nas dan cvijele, svaki nas dan more,
koliko da ele da nas prije rastvore.
Ne mogu mi vee taj ivot trpjeti
ni taj pla ni smee, poosmo po svijeti,
ne za mo utei ljuvenijeh od jada,
od kojijeh bjeei u nje
85
90
95
100
105
110
115

6
se upada;
mi ljubav sluiti spravni smo sa svu mo,
neg je trud cviliti ovako dan i no;
itemo zatoj svud gospoe i vile,
ke slubu i na trud rado bi primile;
najlie er platu ni jedan ne gleda,
u srebru i zlatu da nam se za to da;
neg u njih milosti ivjeti i umrijet,
toj bi nam zadosti, pravo ti mogu rijet.
Doad mi tuj u lug, skoie gusari,
od straha svaki drug na stranu udari;
lipu nam etiri; al ti ih izbie,
al ti ih ke zviri u lugu izie.
Ako mo' ti znati to godi za nje sad,
hotjej nam kazati, molim te boga rad.

VILA:
Blaene vrhu svijeh bile bi tej vile
ke bi se tacezijeh sluga dobavile;
nu sada svaki vas odvrzi nemir taj,
er vam u dobar glas od vaijeh rijeti ja.
S vilami u lugu provode mladosti
zabivi svu tugu i svake alosti,
i vee za inu stvar na svijet ne haju
neg to se jo brinu, er za vas ne znaju.
Poite.............
7

O gospoje izabrane,
izljezli ste da sliate
to mladosti nae pate
kroz ljuvene smrtne rane.
Iz daleke zato strane
k vam smo prili, neka znate,
koju pomo da nam date,
neka ivot na ostane.
O gospoje...
Ne bjeimo od ljubavi,
er joj nije mo utei,

6
u nje - u njih
7
Taj je stih nedovren, te slijedi praznina za njim u svim sauvanim rukopisima.

67

neg itemo da nas stavi
gdino emo pokoj stei;
zato vjerno mi dvorei
nije pravo da za slube
dava nam se pla i tube
a milosti da se brane.
120
125
130
135
140
145

O gospoje...
Mi ni blaga ni pjeneza
za trud za na ne gledamo,
neg li ures va s nebesa
i milosti da prijamo;
er da od vas mi ufamo
na toj slubi ste milosti,
sve nemire i alosti
vrgli bismo sada s strane.
8

O gospoje...
Zauli smo vae dike
i va ures i ljeposti,
i pod nebom da prilike
ne imate u milosti;
zatoj rijesmo, do starosti
da sluimo dike vae,
jeda smrtne rane nae
od vas budu izvidane.
O gospoje...
Cje toga vas sad molimo,
nu pozrite nae tuge;
ino rijet mi ne elimo,
neg da vam smo vjerne sluge;
ne gledamo dnevi duge
ni takoer zimne noi;
nemojte nas tunijeh oi
9
,
jeda uz vas i nam svane.
O gospoje...

Svrivi pjesan uhite se svi osam mladaca, ter igraju u tanac, s kojijem otidu u lug, iz koga su
izljezli, i tako svri.

8
vrgli bismo sada s strane - odbacili bismo sada na stranu
9
oi - ostaviti, napustiti

68

Nikola Naljekovi: Komedije Komedija V.
KOMEDIJA V.
Prolog.
Poteno molim vas, velici i mali,
da biste jedan as mirno me sliali;
er vam u rijet od nas to ete vidjeti
i uti vi danas; muite vi djeti.
1

Dvije su ostale u kui godulje,
koje su pokrale soivo i ulje,
tere e besjed razlicijeh initi;
utoj e s posjeda
5
10
15
20

2
gospoa iziti,
tu ih e karati i bre poet bit,
one e plakati; pak zatim to e bit?
doi e gospodar, koji e s ulice
zauti vas taj kar i pla od Milice,
ter ju e tjeiti; tuj se e gospoja
na njega sriti da e bit do boja.
Gospoa jo vee alei sramote
gdi ljubit nju nee neg ljubi ogote,
pak se e od toga ukloniv otiti,
tere e po boga u kantun moliti.
Tu ih e od rodjk djevojka zvat doi,
s kojom e oba pak veerat k njim poi.
Cje tega molim vas od strane oda svijeh,
muite jedan as, ter ete imat smijeh.

___________________

Marua s Milicom sjedei doma, budui im gospoa na posjedu, razgovaraju se.
Poina

MARUA:
Ah Mile, Milice, zani
3
ve ku pjesan,
draga ve sestrice, da nam se traje dan.
4

1
muite vi djeti - utite vi djeco
2
posjed - sijelo, posijelo
3
zani - zapjevaj
4
da nam se traje dan - da nam proe dan

69

MILICA:
Na vjeru cje stvari dananje ne mogu. 25
30

MARUA:
to?

MILICA:
Vidjeh na kari
5
Petruu nebogu.

MARUA:
Ah Mile, rasuta, da je li igana?

MILICA:
Ne, nego vrh skuta itom bi frustana.

MARUA:
To joj se nee znat; to toj b zaboga?

MILICA:
Htjela je uputat u kuu njekoga.

MARUA:
U zao as, gruba
6
je, tko bi k njoj poao?

MILICA:
Stvari se tej taje, drugi je posao.

5
kara - stup sramote (naziv dolazi od tal. carro, jer su se u nekim mjestima u Italiji za istu svrhu koristila
kola.)
6
gruba - runa

70

MARUA:
Kako je radila, tako t' je, mi ti,
7

opeta patila; nu Mile zani ti.

MILICA zane:
Poruila Vidosava
po pristavu do Gojsava:
doi Gojo moj brajene
u zabre sm do mene,
i donesi dipli s sobom,
er u vodit horu
35
40
45
50
55

8
s momom;
zamnjet
9
nam e s gorom gora,
od planine dokraj mora,
bit u moma za ovcami;
doi da se tuje
10
s nami;
jer smo Gojo umijesile
lojanice tri pritile,
bit e k tomu gibaonica,
pundurilja mjete vinca.
Odporui knez Gojsave
do vladike Vidosave:
hvala t' Vide na toj asti,
odrastao sam ovce pasti,
isprosio sam Felaicu
vele ljepu vlahinjicu,
njomzi hou tanac vodit
i u dipli moje zvonit.

Pojui pjesan oute gospou gdi ide uz skalu.

MILICA:
Uh sjetna ne bila! evo nam gospoe.

MARUA:
Gdi bih se ja skrila, u salu im proe?

7
mi ti - iv mi bio ti, ivota ti
8
hora - kolo
9
zamnjet - odjeknuti
10
tovati se - astiti se

71

MILICA:
Sramotna ne pola! sjedi tuj gdi sjedi.

MARUA:
Gospo, dobra dola! 60
65
70

GOSPOA:
Nijesam vas ula, mni?
Veeru ti pote', Marua, monin prim'.
Zlo t' jutro! ne pote', kuda e tamo njim?
Sjemo ga meni daj, k ognjitu
11
ter hodi,
veeru prigledaj, pote' se pak k vodi.
12

inite da sudi
13
budu vam spravljeni;
ja vidim, vi udi ne znate jo meni.

MARUA Milici:
Izmi djer sude ti.

MILICA:
A to ih ti sama
ne umije izeti? ne ima daj srama,
neg vazda na menje htjela bi jahati;
a kad je da se ije, dobra si svijati,
14

umije i moje hljebine dohitit;
nut vrae gospoe, k me e jote bit.

MARUA:
Ja ve u po varit, nu mi da' oicu.

MILICA:
Naj. to u sada rit za onu pliticu.

11
ognjite - kuhinja
12
Tj. otii na vodu, po vodu.
13
sudi - sue
14
svijati - pojesti, "smotati"

72

Spravivi sude Milica govori gospoi:

Eto ti tuj sudi i novi i stari;
hou li po k vodi, Marua im vari?
75
80
85
90

15

GOSPOA:
Nu poi, prigledaj kokoi tej da vre,
a ini druga taj na vodu da sad gre.

Ne naad plitice njeke gospoa:

Velike ne vidim, kotune vik bile,
mi ja,
16
kako mnim da ju su razbile.
Hod' sjemo Milica, sramotna hodila;
kamo ona plitica? da si ju razbila?

MILICA Marui ape:
Ah Mare sestrice, zao t' nam dan ide.

MARUA:
Reci joj: s police maka ju ukide.
17

GOSPOA:
Ogoto, u li ti, sramotna i s drugom,
brzo ti razbiti poe jedna s drugom.

MILICA:
izljegi iz ognjita govori:

to je, to zaboga! ne smijemo rije rijeti;
vee se ovoga ne more trpjeti.
Toj sam zapantila, kad poe na posjed,
pak se s' nauila izgonit na nas jed.
Karaj se s drugami, a s nami ne karaj.

15
Marua im vari - dok Marua kuha
16
mi ja - ivota mi
17
ukide - obori

73

GOSPOA:
Ti meni rukami u obraz ide aj?

MILICA:
Vrajega zakona! u zao as govori.

GOSPOA:
Plitica kamo ona?

MILICA:
Maka ju obori.

GOSPOA:
Maka ju obori! nut k e bit smea,
da ve me umori ogota smrdea.
Juer je dva lonca velika razbila;
sve ti sam do konca na razlog
95
100
105

18
stavila;
bogme u t' jo ulje nabiti i leu,
ku sprca;
19
godulje, to mnite da neu?
Koje se soivo i ulje istrati,
ja neu, nu Divo toj vas e pitati.
Bogme u puknuti da vam se do dlake
bude kont dvignuti
20
od stvari od svake.

MILICA:
Pae mi prem razlog uini, ter me plat',
i to te ui bog er neu s tobom stat.

GOSPOA:
Prije neg se dinari zbroje, kako mni,
21

init u na kari da malo posjedi.

18
na razlog - na raun
19
sprca - potroi, potrati
20
bude kont dvignuti - bude odbiti s rauna, skinuti s plae
21
U drugoj polovini stiha nedostaje jedan slog.

74

MARUA:
Nemoj nas tuj karom, mi ti, straiti
ni s treskom i karom, i ja u otiti.
Na tomuj t' n hvala, oto t' rad gospara,
a da bih as stala,
110
115
120
125
130

22
bogme se svak vara.

GOSPOA:
Zao vas i obje naao gospodar!
s vami spi al ije? bre
23
je on va par?

MILICA:
Nemoj nas psovati, neg poni prvi dan
djevojke iskati, er emo i mi stan.
24

GOSPOA:
Prikuke smrdee, juer ste iz vlaha,
25

a u vas nije vee ni srama ni straha.
Jedva vas od ui mogla sam otrijebit,
a sad nam od mui hoete druge bit.

MARUA:
Ako smo uive zaisto kad bile,
bile smo i ive, mi se smo trijebile
i isto drale; nego nam ne da ti
da kako ostale budemo initi.
Djevojke jo sade sajune sve nose
a lijepo zaglade u prodio kose;
a da toj koja nas
26
uini, tuj vee
uee, da grad vas ugasit pak nee.

GOSPOA:
Neu bo da mene u crkvi zarad vas
malinjaju ene, er mi toj nije s.

22
as stala - i jedan as ostala
23
bre - valjda, moda
24
neg poni... - nego poni u ponedjeljak traiti nove djevojke, jer emo i mi traiti novu slubu
25
juer ste iz vlaha - tek ste juer dole sa sela
26
koja nas - koja od nas

75

MILICA:
Da kako ostalijeh sad ne malinjaju?
koji je vrai grijeh nosit to imaju?

MARUA:
Ni petke ni svetke ne znamo mi u vas;
kad je po u tetke, ne da nam jedan as.

GOSPOA:
Sramotne i njima! a odkud koja vas
tuj tetku sad ima? to mnite, ne znam vas?
da k meni vi paka s trbuhom doete
od tezijeh tetaka? bogme k njim neete.
Juer ste, kako rijeh, iz vlaha, a sada
da tako svaki grijeh, zloeste, vas vlada!
135
140
145

MILICA:
ti ja, vi s' duom naom ne brinite;
inako vi s muom do podne leite.
to ne bih umjela onakoj kako ti?
i mi smo od tijela, ako bi t' smjet rijeti.

GOSPOA:
Ajmeh ja! nut rijei koje su sloile.

MILICA:
Eto tuj ne krijei, plat' to smo t' sluile.

MARUA:
Boe, zbilj ja ne znam to nas si snala toj,
bre
27
mni da je sam jedan stan ovi tvoj?

27
bre - valjda

76

GOSPOA:
Nu se jo podboi; bogme u t' takoj dat;
idi mi tja s oi, da mi te nije gledat.
I kako bjestija njimi se sve karam;
bolje bi, mi ja, da cijepcem udaram;
al bogme kad ponu, bit vam e u zao as;
ujem vas dobro; nu prostrite vee glas.
150
155
160
165
170

GOSPODAR
doad u kuu srete Milicu, ter govori:

Ki je vrag Milica? vazda li plae ti?
vazda li ulica ima to initi?
Ja ne znam ki je vrag da vam e dovika
skandao biti drag i treska i vika.
Vazda li na nemir dohodim doma ja
odkoli ovu zvir dovedoh? + Poi + tja.
28

Ah santa Maria! + kad e taj biti dan
da na mir budu ja u ovi doi stan?

GOSPOA:
Nut gdi im part
29
dri! toj li si gospodar?
vrae, tuj ud skri, jur ve si eto star.

GOSPODAR:
Al corpo del brio,
30
kako si mahnita;
nijesam te jo bio, zato si srdita.

GOSPOA:
Bolja t' je tej
31
biti, s kijema se razumije;
al eto rije riti prid njima ne umije.
Pitaj tej godulje, najlie tuj veu,
za muku
32
, za ulje, za jeam i leu,
da t' s vragom sprcae to je djed stekao
i da nas poslae svijeh na opedao.

28
Krii ovdje i dalje znai da se govorei ini znak kria, kria se.
29
part (tal.) - strana; part dri - dri stranu
30
al corpo del brio - Talijanska uzreica. Zapravo bi trebalo: Al corpo del dio - za tijelo boje
31
tej - te, tj. slukinje
32
muka (tal.) - brano

77

GOSPODAR:
A to mni, osao da ti sam otac ja?
moj li je posao njimi se biti, a?

GOSPOA:
Ne, nego toj mene jo toka, usto znam,
jo manjka da ene ponu se biti vam.
Ne dao toga bog; al ovo hou ja:
objema vi razlog, ter neka idu tja;
zato u prvi dan druge ja iskati.
175
180
185

MILICA:
Zaisto ni nam stan nee nam manjkati.

GOSPOA:
Cje te je Milice skandao ovi vas.

GOSPODAR:
Draga ve duice, umukni jedan as,
neka ih ja pou jedan as karati.
Zato vi gospou neete sluati?

Doad gospar u ognjite govori

MARUA:
Ja ne znam ke druge sluaju ovako.

MILICA:
U toj nam nije druge,
33
majde ne nikako.

GOSPODAR u ognjitu vika:
Bestie da niente
34
, neete muati?
dobro ti umijete u zao as vikati.

33
u toj nam nije druge - u tome nam nije ravnih

78

Ti venga il malanno
35
, umukni jedan as,
deserta putano, toj li je naa s? 190
195
200

Gospar ape karecajui Maruu:

Nebore Marua, rad moje ljubavi,
ti bog i dua, te rijei ostavi.

MARUA govori polako:
U zao as, tamo nu dosjedi, ne tii.

GOSPODAR polako govori:
Neka te celunu, t' ja se ne mii.

GOSPOA ne videi ih vika:
Pitaj ih za leu i sude, ti bog.

GOSPODAR
karecajui Maruu gospoi odgovara:

A to mni da neu sve stavit na razlog?
Bogme sve do dlake, tako mi iva ti,
godulje opake, nu ja u vidjeti.
to mnite? bog te sam na razlog stavio
tri dnare za skip sam, ki se je razbio.

GOSPOA:
A zato nijesi ga etiri stavio?

MILICA:
Jes usto, bi li ga? a to je nov bio?

34
bestie da niente (tal.) - ivotinje nitarije
35
ti venga il malanno (tal.) - Nesrea te stigla

79

GOSPAR
karecajui Maruu gospoi govori:

Bog te im, brae, ja dobro znam razlog vas
36
.

MARUA ape:
Nebore hodi tja.

GOSPODAR:
Ah neka jedan as.

MARUA:
U zao as, eto e gospoa sad izit. 205
210

GOSPAR:
Po' s vragom, ter to e, kad doe? to e bit?

GOSPOA vika iz kamare:
Stav' im pet lonaca, koje su razbile,
i litru
37
konaca, ku su izgubile.
ut ete jo goru; pitaj tu godulju,
koja ti na moru izgubi koulju.
38

GOSPAR:
Kad pou do prve u mecan, ti bog,
do', er u do mrve stavit im na razlog.

GOSPOA
imbiceravi se potee
39
k njim:

Bog te u puknuti, ako vas taj mine.

36
vas - sav
37
Litra je bila mjera za teinu (sadrala je 12 uni).
38
Rublje se pralo na moru.
39
potee - potri

80

Ugledavi ih gdi se karecaju vikne:

Ajmeh ja! nuti prida mnom to ine!

GOSPAR:
Po' s vragom, ti mui, sad ti u bogme dat. 215
220

GOSPOA:
Bogme toj odlui da nee sa mnom spat.
Toj li si gospodar? godulje celiva!
bogme ne' u odar k meni le, neka zna.

GOSPAR:
Po' s vragom, umukni.

GOSPOA:
Neu ti muati.

GOSPAR:
Da vika'
40
ter pukni.

GOSPOA:
Zatoj u vikati.

GOSPAR
odvodi gospou ter ju tai:
41

Nebore mui tja; jeda je to bilo?
ono joj htijah ja razbiti sve rilo,
a ti mni da ju ja bre htijah celivat.

40
da' vika - onda vii
41
tai - tjei

81

GOSPOA:
Izvuc' se s vragom tja, razumjet ho' mi dat.
Boe ve, Divo moj, lud ti si, ako mni
da nijesam znala toj, svu dragu no gdi spi,
ter mi se skuava: njeto sam zle volje;
a ti ti tamo zna to ini najbolje.
225
230
235
240
245

GOSPAR:
Nut vraga, to ite! ti se s' pomamila;
jo nije godite kad nijesi rodila.
42

Ho' brae ako ' sad? na vjeru, nu hodi.

GOSPOA:
O sebi tamo rad', na me te vrag vodi.
43

Kako u bit iva od ove sramote,
gdi mi mu celiva na oi ogote?

GOSPODAR:
Nu mi rec' kad Krila Franeska upazi,
nije li pokrila i sve toj ugasi?
Da Stijepa kad Nika na Stani ugleda,
kakono vladika nikomu znat ne da;
a ti tu cipari kakono jedna zvir;
init u da udari glavom za to u mir
44
.

GOSPOA:
Er su tej mahnite, ter u ja jo biti?
bogme ti prem ni te ne bi s ijem popiti.
Bogme u puknuti, da brai od prve
kom bude svanuti ne skaem do mrve.

GOSPAR:
Ja . . . .
45
te bratje i tebe jo njimi;
a nuti gledajte gde bratjom prijeti mi.
Po' dokle s' tej volje, ter im se istui.

42
Jo nije prola godina a da nisi rodila.
43
Tamo ide rado, svojevoljno, a na mene te vrag vodi.
44
u mir - u zid
45
Praznina u svim sauvanim rukopisima, vjerojatno zbog "nezgodne" rijei koja bi tu trebala stajati.

82

GOSPOA:
Toj neka mo' bolje noas po k Marui.
A zatoj iz kue veeras neu po,
da viu komu e gora do ova no.
Bogme e poivat od sada tamo sam,
a ja u odi spat, ijem odrom providam.
250
255
260
265

46

GOSPODAR:
Ah boe hvala ti, a toj ja i elim;
mirno u daj spati, kad te se odijelim.

GOSPOA:
mi bog i dua, sve toj znam zato ho',
da k tebi Marua k samomu bude do.
Nee ti valjati na vjeru ni taj; nut
s tobom u leati, al me ne' ni taknut.

GOSPODAR:
Kad ve se tuj bude, toj ve zna bolje ti
er se sve zabude
47
; tezijem mi ne prijeti.

GOSPOA:
Ja t' nita ne prijetim.

GOSPODAR:
Eto ih ideni.

GOSPOA:
Znam, veu ljubav njim nosi dva neg meni.
Najmanje da je koj bolesti u glavi,
oni as bogme joj sam koko udavi;
a bogme da duu neboga ja kupim,
toga ne okuu, neg ako ja kupim.
Ah proklet oni as kad dooh u tvoj stan,
er nijesam do danas imala dobar dan.

46
ijem odrom providam - im pribavim krevet
47
zabude - zaboravi

83

GOSPAR:
Bjestiju u gradu enu mi ne mo' rijet
ni staru ni mladu, koj more zavidjet.
Ti ima sajune, koulje, kolete,
rukave, kordune, prstene, frecete,
razlike jo veze, kuplice, ubruse,
s biserom podveze, naprske, janjuse,
pantufe, cokule, bjevice pletene,
to nijesu obule do danas vik
270
275
280
285
290
295
300

48
ene,
daj suknje pak brune, daj modre, crljene;
a nut sad gdi kune kad doe za mene.

GOSPOA:
Sve to sam do danas od tebe imala,
sada bih u saj as sve vragu podala,
svaki as gdi vee ini mi sramote.

GOSPODAR:
to?

GOSPOA:
Eto smrdree celiva ogote.
Tebi se ini smijeh, a meni ivota
ne bude od mladijeh cje tezijeh sramota;
Po onu Gospou,
49
hou se prosjesti,
u crkvu kad dou, er ne smijem k njim sjesti,
gdi nami objema ruge su postale,
a one svojijema muim se sve hvale.
Tuj tako mi due, misicu ne uju
negli svoje mue hvalei mjentuju:
moj Andro, moj Pero, moj Frano, moj Maro,
moj Divo, moj Jero, moj Luko, moj Baro.
Svaka njih govori kako mu kj' ini;
taj: meni domori: uzmi ve, naj, zini;
taj veli: a meni vema mu ini moj
karec neg eni u gradu ijednoj;
taj veli: tri menje uini moj danas,
gdi meni volja nije da njim ijem, na mu s.
A Peri Baro je tri noas inio
uz leut da poje, koga je molio.

48
49
po onu Gospou - Gospe mi, majke mi Boje

84

GOSPODAR:
Takoj ti i mene snahode sad ljudi:
to ti je od ene? je li t' jo zle udi?
d l' ti se, ti bog, mijeat u ognjite?
ali ti jo razlog i od toga ite?
Od vraijeh otuna ivjet mi nije mo,
to mi e botuna
305
310
315
320

50
na uru za te do.
Navla
51
mi govore: sada je duga no,
hodimo nebore gdi godi zaas po.
A ja ne smijui od tebe nikuda,
mnome se smjejui cijene me za luda.
Uzeo vrag ene i tko ih jo slua;
ti uvat ho' mene g...no
52
ti je'
53
dua.

GOSPOA:
A zato s ogotam ide u ognjite?

GOSPAR:
Jeda ih rabotam?
54
nut, vraga, to ite!

GOSPOA:
Poi + tja + napasti, vee u ci ovijeh
veeras upasti u trista smrtnijeh grijeh.
A jutros od prjea a sada od buke
jo nijesam kralijea uzela u ruke

GOSPAR:
Ah da si blaena, toj od vas hoe bog,
a nee da ena ite muu razlog;
svaki je mu eni na svijetu gospodar,
a ti ho' na meni jahati; lijepa stvar.
Bogme u sjutra sam po nai fra Pavla
ter u rijet: ne imam ja enu neg avla.

50
botun (tal.) - prigovor, ujed (rijeima)
51
navla - hotimice
52
Praznina u svim rukopisima; opet umjesto "nepristojne" rijei.
53
je' - neka jede
54
Rije rabotati oigledno je u prenesenom, opscenom znaenju.

85

GOSPOA odgovara:
Set neno sinducas
55
+ - Poi djer ti vrae,
da mi rijet jedan as molitve ne dae.
325
330
335
340

GOSPAR:
A jeda ja tvojim ustima govorim?
Nut vraga, jo ne smim da usta otvorim.

GOSPOA:
Da nobi sodie.
56
+ - Ho' me se ostati?
kako ti ne da grijeh odi me smetati.
Funda nos in pae.
57
- Neu mu vee dat
da ga one svlae, ako e sa mnom spat.
Lumen de lumine.
58
- Dat e bog da ikad
ova mu ud mine, koja je u njem sad.
Tko tamo toj grede? zato ne vidite?

VESELA:
Ja sam; dobri sjede.
59

GOSPODAR:
Zdrava, to inite?

VESELA:
Zdravo smo i ivi s pomoi bojome.
Jeste li zdravo vi?

GOSPOA:
Ne pitaj o tome;
er ivot i zdravje njeto mi nije milo,
da majde, sestro, nije.

55
set neno sinducas (lat.) - fraza iz Oenaa, ali iskvareno; trebalo bi Et ne nos inducas (I ne uvedi nas...)
56
da nobi sodie (lat.) - trebalo bi: Da nobis hodie (Daj nam danas)
57
funda nos in pae (lat.) - Fraza iz crkvenog obreda: Utvrdi nas u miru.
58
lumen de lumine (lat.) - isto: svjetlost od svjetlosti
59
sjede - Prema Akademijinom rjeniku, gdje se rije navodi kao sijede, znai "sjedenje"; B. Klai smatra da
se radi o znaenju "susjede".

86

VESELA:
to se je zgodilo?

GOSPOA:
Nemoj me od tuga od mojijeh praati,
er ti ih od ruga ne mogu kazati.

GOSPODAR:
to s' dola Vesela? Starica to ini?

VESELA:
Nije nita izjela, vee su od dva dni.
Frano vas i Mara drago pozdravljahu
i gospoa stara, koji vas moljahu:
do'te ve jedan as, doite ovamo
zajedno veeras neka veeramo.
345
350
355

GOSPAR:
Nu hoemo li po? to veli? besjedi.

GOSPOA:
Onako kako ho', onako naredi.

GOSPAR:
in' brae veeru da nau ponesu.

VESELA:
Uh sjetna, na vjeru, bre mni da nijesu
spravili na to vas dozvat su hotjeli?
bogme su jo danas i plee nadjeli.

GOSPOA:
Milica spravi toj, tere e ti ponijet.

87

VESELA:
Vidjet e to e moj gospodar za toj rijet.

GOSPOA:
Marua, ti gdje si? na t' kljue od kamare,
ubrus mi donesi najbre odzgare.

MARUA uzam
60
klju mrmori:
U zao as posjede na svak as spravila!

GOSPOA spravljajui se:
Nut kuke, besjede koje je sloila!
Doi e jo k meni, ja ti u kuko dat,
komu se ovo mni tako odgovarat.
Hod' sjemo Milica, zna li kamo dje se
jutronja kuplica, ku Pera donese?
360
365
370

MILICA smjejui se:
Eto ju s' na glavu jo jutros stavila.

GOSPOA:
U istinu pravu; kako bjeh zabila!
61

Kako mi stoji sad? vi tamo nebore.

MILICA obhitivi joj glavu odzad:
Prem kako ine sad, bolje se ne more.
usto se sastavlja prem odi lozica.
62

GOSPOA:
Eto ju iskalja, ti s' njeka oslica.

60
uzam - uzevi
61
zabila - zaboravila
62
lozica - Akademijin rjenik pretpostavlja da e radi o nekoj vrsti veza, ili moda o nekoj vrsti kope.

88

MILICA rugajui se:
Ah gospo, udno ti uljudno stoji sad.

GOSPOA:
Nut rijei ogoti koje su dole sad!
Zovi tuj odzgara, sramotna ne dola!
dugo ti zatvara, ne umije do s posla.

MILICA:
375
380
Marua nebore. misli li toj snijeti?

MARUA:
Evo se ne more priko vrt letjeti.

GOSPOA:
uzami ubrus Marui govori:

Sjemo mi daj monin, ja ti u kuko dat,
kucat nas poslije in'; ne zabud', uj, zaspat.
A uzmi hljeb tamo, ter zabi u se vas.

MARUA:
To li u ja samo o hljebu bit noas?

GOSPOA:
Nut kuke smrdee, cipari tamo jo;
to ti u dat vee? hou li t' dat koko?

GOSPAR:
Ostav' joj peu daj od mesa onoga.

89

GOSPOA:
Zavrzi
63
zakon taj, zavrzi zaboga.
Ostav' joj, ti ja, rad mene i koko.
Napasti + poi + tja; manjkae ovo jo.
385
390
395
400
405

VESELA:
Hod'mo ve, docna je.

GOSPAR:
Ne in' jo ti preu.
Ja cijenim, rosa je; dajte mi fereu;
i ma mi sjemo daj: a ti ' tuj ostati
ter kuu zaskaaj, nemoj pak zaspati,
da potom
64
zakucam, dotee
65
na vrata,
ako ne' da ti dam, kad dou, sto bata.
66

Daj due ruicu, za me se uhiti.

GOSPOA:
Neka na ulicu budemo iziti.
Poi ti veeraj, i mesa ' na tamo.

MARUA sama:
Pola ti prije u raj neg doe ovamo.
Na vjeru i duu zautra za vas dan
kako u t' rijet muu tvoj ivot sramotan
i didli svakdanje, i kijem se vagia;
init u potanje, na vjeru, da mia.
67

Al zlje t' bih ja stala i bila prem luda,
da peu ukrala ne budem od gruda;
68

a ima i ckvare ovamo pod skalom
vee p bokare
69
pritopljene s salom;
toj bogme nije mala, ter u t' po zamesti
70

toliko prikala, to mogu izjesti.

63
zavrzi - odbaci
64
potom - poto, nakon to
65
dotee - dotri
66
sto bata - sto batina, udaraca
67
init u potanje ... da mia - uinit u da tanje mokri
68
od gruda - od hrpa, od cjeline
69
vee p bokare - vie od pola vra
70
zamesti - umijesiti, zamijesiti

90

Na vjeru, na vjeru, kako u, neka zna,
bolju ja veeru imati neg ti dva.
I da ti nije har, er me e na tvu s
poljubit gospodar, kom doe oni as.
71

Majde u sada po sredivi zasjesti,
ter neu mrve o, da silom znam jesti.
410

Odi poe Marua u ognjite, a vee nitkor ne ostavi, svri ovo govoren'je.

71
kom doe oni as - onaj as kad doe

91

Nikola Naljekovi: Komedije Komedija VI.
KOMEDIJA VI.
Prolog.
Vele bih tvrdo rad
1
da pamet stavi
2
svak,
er vam u rijeti sad to ete vidjet pak;
zato je smijena stvar, ja ne znam jeste li
smjeniju ikadar do danas vidjeli.
Njeki je gospodar imao u gradu
budui sijed i star jednu enu mladu;
i toj mu nije dosti, neg li se svud skita,
ne gleda starosti, gdi moe, svud pita.
Nu ga e njegov grijeh do groba dovesti,
kakono vodi svijeh koji su bez svijesti;
ter to je krijui inio pas jedan
s eljadi u kui, znat se e ovi dan.
Svoju slubenicu s babome jednaga
i tovjernaricu nabrea, nut vraga.
Al mu e njegov grijeh sve eni otkriti,
tere ete imat smijeh; to e tuj pak biti?
er mu e ena taj davati razumjet
da tuj mre cje togaj, tere e popa htjet.
Neboga taj ena init e tuj vike,
er e bit smetena od muke tolike,
tere e pop ovi u eni cijeniti
da su tri vragovi, ke e htjet goniti.
Poslije pop kad pozna zato je taj ena
toliko alosna i toli smetena,
svijeh e smiriti; pak e po zasjesti
tere e svi piti po svu no i jesti.
I ako mnite vi da ovo ja lau,
sjedite mue svi da vam toj ukau.
5
10
15
20
25

___________________

GOSPAR
doad s polja govori:

Vesela ti gdje si?

1
vele bih tvrdo rad - bilo bi mi vrlo drago
2
da pamet stavi - da se usredotoi, da posveti pozornost

92

VESELA iz ognjita:
3

Evo objed kuham.

GOSPAR:
Ovamo izljezi. Marija gdi je? 30
35

VESELA karecajui gospara:
Ne znam.
Para mi u treti pod
4
njeto otide
postava donijeti; sjed', mui; et' ide.

GOSPAR:
ut emo kad bude zaskaat kamaru.

VESELA:
Izvuc' se od tude; stavi me na karu.
5

GOSPAR:
Na karu, je li, a! kurvine bestije!
u gradu, mi ja
6
, djevojci bolje nije.
Ti ima modrine, brhane i gunje,
u nijedne sad nije per brio
7
to je u nje.

VESELA:
Ni trbuh ovaki.

3
ognjite - kuhinja
4
treti pod - trei kat
5
kara - stup sramote (naziv dolazi od tal. carro, jer su se u nekim mjestima u Italiji za istu svrhu koristila
kola.)
6
mi ja - ivota mi
7
per brio - talijanska fraza, trebalo bi zapravo: per dio, za boga

93

GOSPAR:
Da t' nije za toj har;
djevojkam toj svaki ini sad gospodar.
Dokli si daj taka, nemoj mi ti branit,
to ja znam, er paka moglo bi drugo bit.
40
45
50
55

VESELA:
Jeda me ovega bude bog rastati,
umjet u od tega naprijed
8
se uvati.
Al to bih, rasuta, gospoa da uzna?
nu ti mi joh skuta, sjetna ja i suna!

GOSPAR:
Gospoi ne kai, nego se odzdala
po njemu pripai; to se si pripala!

VESELA:
Rasuta, napokon gdi se e raati?

GOSPAR:
init u da u Ston otide jemati;
u onti
9
ja imam kmeticu jednu tuj,
koja e init vam svaki red:
10
nut miruj.

VESELA:
Sjetan ti taj mir moj, ja ti sam u zao as
uljezla u stan tvoj, izgubih brina s.

GOSPAR:
O em ti govori? nu sjemo, ti ja.

8
naprijed - ubudue
9
onta (tal.) - dodatak; ovdje se misli na dodatak posjedu
10
koja e init vam svaki red - koja e vam ispuniti svaki nalog, zapovijed

94

VESELA:
Kad je ona gori, hod' s vragom tamo tja.

GOSPAR:
to itom govori? gdi se zadruje,
doslek bih bogme tri.

VESELA:
Bogme nas sve uje.

GOSPOA izide:
Ajmeh ja! nuti ivota od mua!
hou li puknuti? sad mi e po dua. 60
65

GOSPAR:
Po' s vragom, ne vikaj, polahe govori.

GOSPOA:
Bogme u init taj na kari da dvori.

VESELA:
Nita mi ne prijeti, nijesam te pokrala.

GOSPOA:
Sjutra e vidjeti s kijem si spavala.
uah se gdi svak as u puti
11
pritlja je
a mlednja u obraz, gdi bljuje a ne ije.

VESELA:
Ja sjetna mrem hode,
12
gdi mi raste pikat,
od pitja i od vode evo u trupikat;
ne bih ovo stekla, da ovdi ne dou.
13

11
u puti - u tijelu

95

GOSPOA:
Pravo si toj rekla, po onu Gospou.
14
70
75
80

GOSPODAR:
Ki je vrag Marija? odkud toj namilja?

GOSPOA:
Nijesam li ula ja vaskolik ivot va?
Dobro sam sve ovoj po tebi poznala:
odkli je u stan moj ogota taj stala,
gdi jei svaku no, sve ti je otvorenje
15

neka k njoj moe po, laui sve menje.
Ne bjee prije taki, majde ne, mi ja,
neg kako lav jaki mnokrat mi dodija,
a sad kako vraga ne mo' me zgledati.

GOSPAR:
Bogme mi si draga, nemoj tu lagati.
Jo nijesu osam dni, ree li, ti ja:
tamo se odmakni, eto mi dodija?

GOSPOA:
Mao ti ree rok! osam dni, je li aj?

GOSPAR:
Bio je tvoj uzrok.

GOSPOA:
Nije neg kuka taj.

12
hode - hodei
13
dou - doem
14
po onu Gospou - Gospe mi, majke mi Boje
15
otvorenje - otvoreno (stari oblik priloga koji zavrava na -je koristi se zbog rime sa menje); prema nekim
miljenjima (velec), otvorenje na ovom mjestu znai proljev

96

GOSPAR:
Ako to dubita, a ti ju ideni. 85
90
95
100

GOSPOA:
Znam dobro er ne da opravit toj meni;
neg vazda tuj skuu iznae kugodi:
eto nam u Gruu batinu odhodi,
upu nam prigleda, obide i Brgat,
ukrasti nam ne da; Rijeku e otrgat.
16

VESELA:
Da jeda nijesam toj tisukrat obila?
17

GOSPOA:
Znam kuko ivot tvoj i to si inila.

GOSPODAR:
Re ti u, i ona neka me daj uje,
ove dni do Stona poslat je trebuje,
da nam grah i leu i poklone skupi,
i nikuda neu da od tuda stupi,
dokli sva jeman'ja i voa ne spravi;
jer neu tamo ja it radi nezdravi,
18

da na nju vee ti ne sumnji togodi.

GOSPOA:
Toj li ju ' poslati da ne znam kad rodi?
bogme u sve znati do dlake najmanje,
i opet primati u kuu neu nje.

16
Gru, upa dubrovaka, Brgat i Rijeka dubrovaka su lokacije u blizini Dubrovnika, gdje Gospodar ima
svoje posjede.
17
obila - obila (kao npr. u izrazu "obijati pragove")
18
Ston je bio na loem glasu zbog malarije.

97

BABA:
Sjetna ti ne bila, itom ja bjeh Niku
zaspati stavila, a zauh tuj viku.
Nije li sramota da vas toj tko uje? 105
110
115

GOSPOA:
Eto taj ogota skandao vas snuje.

BABA:
t' mi se togodi me ini ni uti,
toga se nahodi, er je svak od puti.
Da'te joj da stupi gdjegodi blizu tu
jedan as da kupi p kutla djetetu.

GOSPAR:
Naj u li ti, gdje si? po' brzo gdigodi,
ter vina donesi, na' dobro togodi.

VESELA:
Hou li bijeloga? crljenijeh er nije.

GOSPOA:
Ne dones' inoga nego mjeanije.
Jes' li ju vidjela? nuti joj trbuha.

BABA:
Ono se najela jutros vrua kruha.
Mui ve s bogom tja, m' ti, mljah
19
da s' bolja.

GOSPOA:
Ne mogu muat ja, er mi je nevolja.

19
mljah - miljah

98

GOSPAR:
Hodi ve tja s vragom, uju te susjede.

GOSPOA:
Poao ti s dragom; nuti mu besjede. 120
125
130

BABA:
to mi kruh ne date, malojzi da mi je
uinit panate? to mnite da ne ije?

GOSPOA:
Otvori tuj ormar, ter sama urjei,
nu ve joj lijepo svar', ne itet' u prjei.
20

BABA:
ijem se ovo sredi, poi ve gori ti,
ter kod nje posjedi, nemoj ti trud biti.

GOSPOA:
Da pou ja gori.

BABA:
Po' doim ja svaru;
stav' pamet, otvori najlahe kamaru,
ter ve se nikudi ne kreni od nje ti;
ako se probudi, jer se e pripasti.

GOSPAR:
Lijepo t' ju odmami.

20
ne itet' u prjei - ne upropasti u urbi

99

BABA:
t' dua, vidi li?
jaoh da zna to smo mi ove dni inili?
Vijeku ja alosna! ve bi me zaklala,
da po em uzazna da sam s tobom spala.
Radi nje i mua na trbuh kad zgledam,
strne mi sva dua, to ve u ja ne znam.
135
140
145

GOSPAR:
Neka taj besjedi; hod' sjemo Marica,
nu mi daj tej mjedi
21
; da gdi je polica?

TOVJERNARICA:
Polica eto na, eto t' i dinari;
rasuta, da ti zna ona nae stvari,
kunu t' se ja duom da bi me prognala;
blago onoj, er muom daj se je skuala;
al da se od moga trbuha domisli,
to ve bih neboga? nu malo ti smisli.

GOSPAR:
Hod' ve tja, nut vraga! s ijem si ti jo dola?
Celuni me draga.

TOVJERNARICA:
Joh nije jo pola.

GOSPAR:
Sad je u ognjitu, er ini panatu.

TOVJERNARICA:
Ja vidim er itu za grijehe sve
22
platu.

21
mjedi - novaca
22
sve - svoje

100

GOSPAR:
Ne boj se, kad t' pravlju
23
; nu sluaj da t' reku,
daj Mare da stavlju po peset ja Rijeku;
24

znam vrijedna er nije, neg navla
150
155
160

25
toj inju,
neka ti docnije prodavat bude nju;
nee je pivci pit, ter u ja svaku no
u stranju s tobom bit, a na dvije ure po.

TOVJERNARICA:
Dobro e toj biti, al to u alosna?
kako u roditi, da mi se ne uzna?

GOSPAR:
to e ti nego li deveti izleat;
rec' da te zub boli, ja u t' svijem proviat;
26

niim se ne brini, hodi ve s bogom tja;
nut itom ti ini kako ti velim ja.

TOVJERNARICA:
Pribroj tej dinare.

GOSPAR:
Neu ih brojiti;
ah srana Mare, vazda u tvoj biti.

GOSPOA
privue se ter uje:

Rasuta, nu gledaj; hou li sad umrijet!
Jo li je tretja taj? ku mi e skuu rijet?

23
pravlju - govorim
24
Litra vina sa imanja u Rijeci prodavat e se po pedeset novia.
25
navla - namjerno
26
ja u t' svijem proviat - ja u ti sve osigurati

101

GOSPAR:
Ja njome govoru, er bih rad da bavu
od Rijeke otvoru, po peset da nanu.
165
170
175
180

TOVJERNARICA:
Uzeo vrag va stranj, eto vam i kljui,
neu vam doi na nj, toj bogme odlui;
od jutros se kara; nuti udne ene,
djevojku potvara i babu i mene.

GOSPOA:
Sramotna hodila! da nudjer vi' trbuh.

TOVJERNARICA:
Dobro bo sam pila i bolje jela kruh,
bez mua uivam; koga se to bojim?
pridaju razlog
27
vam, mojijem se ja gojim
kako udovica, kojom se udi svak
to su glatka lica i debeo pupak.

GOSPOA:
Dobro znam toj salo, pamet u ja stavit
28

ho' li ga domalo, ogoto, probavit.

GOSPAR:
Po boga ivoga, ako uzmu sada bat,
na me e inoga; nemoj se, uj, varat.

GOSPOA:
Rasuta ja! nuti, koju sam rije ula!
Sada u puknuti, pade mi guula.

27
razlog - raun
28
pamet u ja stavit - pripazit u

102

VESELA
vrativi se s vinom govori:

to je toj od danas? mi bog i dua,
grad se je skupio vas za udo ter slua.

BABA doteki:
29

Ja mnjah da se biju, po grenu duicu.
30
185
190
195

GOSPOA:
Sada mi po Mariju teci
31
hondricu,
a popu ti teci, oslov pse, ne muu,
ena mi mre, reci; izgubih sad duu;
svuc'te me najbre, zato me ovi jed
u febru sad vre, obri'te sve ured,
neka se prije lee, umrijet u prije sjutra,
njeki me no ree po srcu unutra.

BABA:
Ne boj se nebore, na jed ti to stupi.

GOSPOA:
Vee se ne more, dua se jur kupi.

TOVJERNARICA:
Sad e Marija do, eto ve ju vodi;
sve ti e u as pro.

GOSPOA:
Vee se odhodi.

29
doteki - dotravi
30
po grenu duicu - grene mi duice
31
teci - tri

103

MARIJA HONDRICA doad:
Uh, sjetna Marija! od ta bi nemo
32
taj?

GOSPOA:
Umrijeh ti Mare ja, vee me ne pitaj.

HONDRICA:
Za isto rijet u vam, i nijesi zle ire,
33

bolju te vik ne znam, ne, do moje vire. 200
205
210

GOSPOA:
Sjetno ti dobro toj, neboga ja ti znam.

HONDRICA:
Prostri se ovakoj, neka te opipam.
Ti se si stravila gdigodi, viu ja,
ali se je razbila po tebi rabija.

GOSPOA:
A s koga neg s te tri, a zacje psa mua;
ja ti u umrijeti, gdi mu je psu dua?
in' na dvor da tamo sve pou, ti ja.
A nu ti ovamo.

HONDRICA:
Sve hod'te na dvor
34
tja.

GOSPOA:
Nu sjemo da njeto spovijem ja sve pravo;
bogme mi nije nito, dosta sam ja zdravo;
al nemoj njemu rijet, neg mi daj ti viru

32
nemo - bolest
33
ira (tal. cera) - lice, izgled
34
na dvor - van

104

da mu ' dat razumjet er vee umiru;
35

sve tej tri oslov pas er je nabreao;
uzaznah sve danas; toj mi je na nj ao.
Zatoj se u odar postavih ovakoj. 215
220
225

HONDRICA:
Ne brin' se za tuj stvar, upsi se
36
ti takoj.
Ako mi to reku, ja se u zakleti
da nee mo vijeku do sjutra ivjeti.
Rije ne progovori, nu dihaj najvema,
a oi zatvori, obrat' se ti plema.

GOSPAR:
to ti je od gospoe?

VESELA:
Vjeruj mi, ne znamo.

HONDRICA:
Para mi da doe, ujem ga onamo.

GOSPOA:
Nu ve ih posluaj, jeda e to rijeti.

BABA:
Hoe li do pop taj? bogme e umrijeti.

GOSPAR:
Sada e i pop do; zbilj, je li tvrdo zla?
37

35
da e mu pokazati da umirem
36
upsi se - pretvori se u psa
37
tvrdo zla - vrlo bolesna

105

TOVJERNARICA:
Priskoit nee no,
38
vee je otila.

GOSPODAR:
Nut gdi nas bog u as svijeh od nje slobodi;
mimo to svaka vas slobodno dohodi.
Ma zato nijeste vi mogle mi bolji glas
dohranit neg ovi, celun' me svaka vas. 230
235
240
245

HONDRICA:
Bogme on uiva, da prije umre tja,
njimi se celiva.

GOSPOA:
ujem ga sve i ja.
Ne mogu mirna bit, sada u po ustat
ter ih u svijeh izbit; ja im u kukam dat.
Ogote smrdee, zli vam ti celovi!
bjehote sve vee posjele stan ovi;
sve mi tri sad na dvor, er u raskosana
ovako po u dvor, a iti ti stana,
vlasteli da vide to patim neboga.

GOSPAR:
Hod' s vragom, pop ide; umukni, evo ga.

GOSPOA:
Makar svi popovi da dou i fratri
vidjeti rug ovi, ki ini s ove tri.

POP:
Mu'te per carita!
39
to je tako skoila?
ima li spirita? jeda li vaela?
Ah neboge ene, molitvu znam njeku;

38
priskoit nee no - nee preivjeti no
39
per carita (tal.) - za milost (boju)

106

daj vode krtene, doim ju ja reku,
ter joj e nemo ta dohodit urjee.

GOSPOA:
Ne imam spirita, neg su tej njim bree.

POP:
Izljezi iz nje ti, bogme te zaklinam.

GOSPOA:
Ideni ove tri. 250
255

POP:
Nut tri su, nije sam.

GOSPAR:
Ali je mahnita? ali ti vaela?
al ima spirita?

GOSPOA:
Nije, neg tva zla djela.
Mariju pitajte; nije mi nita, ne.

HONDRICA:
Zaisto, dumo, te tri ovo sve ine.

POP:
Ja vas ne razumijem; govori sebi svak,
ter evo ne umijem
40
ni to u init pak.

40
ne umijem - ne znam

107

HONDRICA:
Ako me ' sluati, sve ti u rijeti ja;
bree su njim tej tri, ter se ona rabija.
Ako mo' togodi, u to ju smiri njim,
a vee ne hodi za grijehe ni u Rim. 260
265
270

POP:
Miri se ne ine negli u trpezi,
rabija tuj mine. Djevojko, ti gdje si?
kuha li to tamo? slobodno sve reci.

GOSPAR:
Kapuna imamo; plee jo ispeci.

GOSPOA:
Jes, dumo, i jaja, kada ti ja pravlju,
41

sad vam u ljepu ja isprigat fritalju.

POP:
Poi ti Marica, ter vina dobra daj.

TOVJERNARICA:
Kamo bokarica od osam kutal taj?
Bogme u donesti tono se sad pije
prije neg bude sjesti.

POP:
Da' sim
42
mavasije.

GOSPOA:
Po'te vi, trpezu naprav'te sad gori,
doim ja uzljezu.

42
41
pravlju - govorim
da' sim - daj amo

108

POP:
t' ja se ne mori.

GOSPAR:
Da hod'mo majde svi u selu
43
uzljesti,
neka se prije spravi to emo izjesti.
Vidi li u koja govna sam upao? 275
280

POP:
Ne brin' se, vas u ja napravit posao.
Tuj babu opravi
44
i tovjernaricu,
a u mene stavi ovu godinicu;
45

moe k njoj vazda do svaki dan dva i tri.

GOSPAR:
A poslije svaku no neka ti njome spi?

POP:
Ne za to, po ovi red;
46
kako ti nije grijeh?

GOSPAR:
ti ja, hod' ured, ali t' sad ino rijeh.

Odi otidu svi, i tako svri ovo govoren'je.

43
u selu - u salu, u salon
44
opravi - otpremi, otpusti
45
godinica - godulja, slukinja koja se unajmi na godinu dana
46
po ovi red - zbog ovog reda (sveenikog)

109

Nikola Naljekovi: Komedije Komedija VII.
KOMEDIJA VII.
Prolog.
Nut me uj mirno svak, er vam u spovidjet
to ete malo pak vi uti i vidjet.
Otac je i mati, koji jedinoga,
sina e imati od srca od svoga,
i tu malo vrijedna kakono smamljena,
deserta er jedna vladat e njim ena,
s kom e bi' dezvijan da zloes
5
10
15

1
nee mo
ni u no ni u dan nikuda od nje po.
Otac e i mati izradi
2
tej ene
naine drati
3
da sina oene,
koji e napokon na despet toj eni
ocu re da ga on i vijera i eni.
Malahnu ovu stvar i loe narednu
4

primite vi u dar za ljubav za jednu.

Ovo govoren'je bit e razdijeljeno u tri ata.

___________________

POINA AT PRVI.

Mati sjedei ije ter djevojci govori:

MATI:
Nu hodi Marua.

DJEVOJKA MARUA:
to mi zapovijeda?

1
zloes - jadan, nesretan
2
izradi - poradi, zbog
3
naine drati - nastojati
4
loe narednu - loe ureenu, sainjenu

110

MATI:
ti bog i dua
5
, nu ve mi pravo ka',
i mislit uj nemoj da e toj znat itkor:
poe li taj sin moj u noi kud na dvor?
6

MARUA:
Ne bila alosna, sve ti u rijet pravo,
al nemoj da on zna, tako t' iv i zdravo!
er drugo nee bit, ako toj bude znat,
neg me e obruit i nos mi obrezat.
20
25
30
35

MATI:
Tako mi on ivo, vik
7
nee on znati,
i mi moj Divo, lijep ti u dar dati:
na s ti naplata i uzmi najbre
crevlje s dva poplata, ke Divo povre,
jer ih e taj psihar djeti sad podbiti;
jo ti e lijepi dar i lijepa s biti,
i da ti etiri kuplice nove dam,
ako me ti smiri, to te sad ja pitam.

MARUA:
Bogme ti jednu no ne bi jo zgrijeio,
8

kad nee na dvor po; i sino je bio.

MATI:
Da kuda prohodi? korta se zatvora.

MARUA:
Drugi put nahodi negli se vam para:
kanavu otvora i opet njekako
za sobom zatvora, vrag ti ga zna kako;
i mnokrat njim njetko jo doe, ter piju,
ma bogme ne znam tko, dobru mavasiju.

5
ti bog i dua - tako ti boga i due
6
na dvor - van
7
8
ne bi jo zgrijeio - ne bi jo propustio

111

Skita se do svijeta;
9
a doe pak k dzori
kanavom opeta, on ju sam otvori. 40
45
50

MATI:
Jaoh meni, Marua, to ve u alosna!
boju se od mua da sve toj ne uzna;
na mjestu na tomuj er bi mu goula
oni as pala tuj,
10
to ti sam jaoh ula.
Mnogo ti jaoh mati pritrpje i otac;
nu poi, Mare ti, ter tamo vi' lonac.

Marua poe u ognjite,
11
a mati ostane ijui, utoliko napolju srete se Divo, otac od sina, i Petar,
otac od kere, koji poina govorit:

PETAR:
Buon di, ser Giovanni!
12

DIVO:
Ser Piero, addio.
13

PETAR:
Son mille anni
14
da te sam elio.

DIVO:
Bio sam poao batine
15
sve obit.

PETAR:
Da kako s' naao?

9
do svijeta - do svjetla, do zore, do dana
10
tj. stislo bi mu se grlo od muke
11
ognjite - kuhinja
12
Buon di, ser Giovanni (tal.) - Dobar dan, gospodine Ivane (Divo)
13
Ser Piero, addio (tal.) - Gospodine Pero, pozdrav.
14
son mille anni (tal.) - ima tisuu godina
15
batine - imanja, posjede

112

DIVO:
Vina e dosta bit.

PETAR:
Nu neka stoji toj;
16
moj miser Giovanni,
htio ti sam rijet njeto majde jo od lani,
ali me je bio sram, er ti zna, svak gleda,
rekui to ja znam, proe li besjeda.

DIVO:
Nebore ser Pero, tuj ve smo prighenti
17

sve per brio vero
55
60
65

18
u mene more ti.

PETAR:
Svak svoje alosti najposlije razumije,
er zao glas donesti nikomu lasno nije.
U tebe sin jedan i drugo ne ima,
koji t' je namuran
19
, a bre
20
ti ne zna;
ter kako dezvijan da od nje ne umije
21

ni u no ni u dan, u nje spi, u nje ije.

DIVO:
Ne more biti toj, er ja znam, jednu no
na mjesec Maro moj iz kue nee po;
ja kortu zaklapam, nee on rijei re,
neg vazda mirno sm otide onas le.

PETAR:
Affe te inganni.
22

16
neka stoji toj - pustimo sada to
17
prighenti - nejasna rije; vjerojatno znai provjeriti, prenijeti
18
per brio vero (tal.) - talijanska uzreica, trebalo bi zapravo: per dio vero - za pravoga boga
19
namuran (prema tal. innamorato) - zaljubljen
20
bre - valjda
21
ne umije - ne moe
22
affe te inganni (tal.) - doista se vara

113

DIVO:
Affe non m' inganno.
23

PETAR:
Affe ser Giovanni, altri meglio sanno.
24

A nut ga jednu no poprei ti sada,
ter e na da e po i kud se pokrada. 70
75

DIVO:
Po njekijeh senjalijeh obraz mu toj kae.

PETAR:
Ovo t' ja itom rijeh ljubavi cje nae.

DIVO:
Da to bih sada ja? to me ti svjetuje?

PETAR:
Eto ga vjeri tja, ako ' da miruje.

DIVO:
Bogme to j' najbolje, inako er vijeku
25

ne pusti sve volje, neg poe niz rijeku.

PETAR:
Jo ako bi htio.

DIVO:
Ako bi htio a?

23
affe non m' inganno (tal.) - doista, ne varam se
24
affe ser Giovanni, altri meglio sanno (tal.) - doista, gospodine Divo, drugi bolje znaju
25
vijeku (uz negaciju) - nikad

114

PETAR:
Da bih ti re smio; njegda mu rekoh ja
ter za ker za moju, i rijeh dat kuu,
u kojoj ja stoju; i dukt tisuu;
ali mi najprije on ree udnu stvar,
odluka da ga nije vjerit se ikadar.
80
85
90
95

DIVO:
I osta na tomuj? Ah sad me svak ali.

PETAR:
Miser no;
26
nut me uj na em smo ostali.
Kue mi te nee, neg hoe sve dukt,
i prosi dva vee neg mu ja mogu dat;
na puno hoe tri tisue imati,
jo ako bude ti kontenat i mati.

DIVO:
Ja vee nego rad, a mati radija,
ter ako more sad, po' svr'te,
27
ti ja.

PETAR:
Ali ja ne imam neg dvije tisue,
kad nee da mu dam u ovi kont kue.

DIVO:
ti ja, ne gledaj, prilo' mu jo trista,
a ti mu konvit taj ne ini pak nita.

PETAR:
Ne imam jednu ker; dvije su za njom jo.

26
miser no (tal.) - gospodine, ne
27
po' svr'te - poi te to obavite

115

DIVO:
Da gdi ti je manastijer? lasno tej smirit mo'.
Dosta je od sve tri tu jednu da uda,
a dvije spravi ti u dumne da ih da.

PETAR:
Da me pak proklinju u kami tukue.
28

DIVO:
Da bogme ne mo' nju udat s dvije tisue. 100
105
110
115

PETAR:
Znam, Divo, er ti mo' u sina sve to ho.

DIVO:
Nut mu ti toj prilo', a ja u pak pomo;
toj ve zna er sade dinari varaju
i stare i mlade, svi dinar gledaju.

PETAR:
Po' na slavu boju, kontent sam i toj dat
za ljubav, ku t' nou, nita neu gledat;
dvije mu u tisue i trista sve dati
prije neg prag od kue bude mi spontati.
Nu bud' mi daj sade prijatelj, svr' mi toj,
29

ne gledaj ti mlade, gledaj ti poso tvoj.

DIVO:
Ne brin' se ser Pero, init u da s' miran,
Sci per brio vero,
30
ne prou osam dan.
Nu ho' me putati, er u sad poi tja,
ter mu u skantati materi sve toj ja.
Utoj e, nut me uj, na objed i on do,
ter emo oba tuj prionut sa svu mo,

28
u kami tukue - proklinjalo se tukui kamenom o kamen
29
svr' mi toj - obavi mi to
30
sci per brio vero (tal.) - znaj za boga pravoga

116

jeda toj sklopimo i jeda bog nam da
da se mi smirimo veeras obadva.

PETAR:
A ja u cje toga na misu po sada,
ter u molit boga da mi tuj milos da.
I zbogom.
120
125
130
135

DIVO:
Addio! Ako t' se prigodi
da bi ga vidio, rec' mu jo togodi.
Poi u ovdije avcu se javiti,
i jeda njega tuj budem viditi.

Odi otac ukloni se za jedan as, kako da u avca poe; utoliko opet mati govori s
djevojkom:

MATI:
Marua ti, gdje si? to tamo stan stavi?
31

nebore izljezi, trpezu napravi.
Sada e oba do, vrijeme je na objed,
neu ih zgledat mo, taki mi doe jed.
Hraknu se on;
32
bre po', lonac istavi,
ter uzmi najbre, trpezu napravi.

Doe otac doma, ter mu ena govori:

Dobar si doao! to ne da meni pla?
Gdi ga je vrgao! para ih pet ima.

Sagibavi ena pla, govori udilje:

Njeto si zlovoljan: udo t' bi toj bilo
da doe jedan dan veselo i milo.

OTAC:
Ostani me se tja, er kad bi ti ula
to sam sad uo ja, pala bi t' goula.

31
to tamo stan stavi - to tamo stoji, to si se ukipio
32
ula je mua kako uz stepenice kalje i pljuje.

117

Sin nam je dezvijan i k vragu poao,
ter nam e rasut stan, toga mi je ao.
A nut jo ovoj stav' na pamet ter gledaj
gdi nam e do francav. Ah, boe, ti ne daj. 140
145
150
155

MATI:
Ja ti sam alosna od muke tajala,
djevojka sve toj zna, sve mi je skazala;
i bre djeti taj sve mu toj opravlja,
33

nego ga na dvor daj, er za nas ne valja;
ter njekud svaku no kanavom izlazi,
pak dzorom bude do; ona ga sve pazi.
34

OTAC:
Kanavom, je li, a? uah se ja gdi je
naa mavasija; bogme ju on pije
i u tej odnosi, u koje spi i ije,
kom ti se zlo vozi; ja vidim, ino nije.

MATI:
Ne bi li mogo ti pasju tuj trabulju
uinit igati, pak poslat u Pulju?
35

OTAC:
Ho' da se smirimo i da je on miran,
daj da ga vjerimo kigodi itom dan.

MATI:
Da to je ao meni, to li se ja bolju,
nee se da eni, neg hoe svojevolju.

OTAC:
Dat ga u iz kue i dezereditat,
gdi mu dvije tisue i trista hoe dat;

33
i bre... - i valjda mu to onaj sluga sve sreuje
34
pazi - spazi, opazi
35
Pulja - Apulija, pokrajina u junoj Italiji; mati eli dati igosati bludnicu i poslati je u progonstvo

118

ako se ne vjeri zautra zavazdan
36

za Petrovom keri, bogme e iskat stan;
ter bismo trapili sve nae ledine,
kue napravili, skrojili haljine.
160
165
170
175
180

MATI:
Nemoj ve Divo, ne; na zlu njim ne valja,
na dobru nego ve taj se stvar napravlja;
za zlu rije er bi se uzbio za tvoju;
nut ja u dat mise njeke da se poju,
i init da pije vodu jo od moi,
pak njeto da izije
37
to mu e pomoi.
A nudjer ti gledaj gdi mu e trabulja
omrznut brzo taj kako sve godulja.
Korta se otvori.

OTAC:
Ide on, pas jedan.
Tko je? hodi gori.

DJEVOJKA TUA:
Ja sam. Dobar vam dan!
Pera vas i Baro drago pozdravljahu,
tamo je va Maro, ter i vas moljahu
da biste jo i vi k njim doi hotjeli,
er im su kmeti svi poklone donijeli,
kozlia imaju, prijesnac i procijepa,
da vas poitaju;
38
bit vam e s lijepa.

DIVO eni:
Sad nain imamo za onu nau stvar
govorit mi tamo bolje neg ikadar.
Djevojko poi ti, in' da nas ekaju.

DJEVOJKA TUA:
Da, pou ja rijeti neka se nadaju.

36
zautra zavazdan - sutra zauvijek
37
izije - pojede
38
poitati - poastiti

119

DIVO eni:
Ogrn' se moninom, pou ja odzgara.
Nu tumo s nainom rec' sinu to t' para.

MATI:
Monin mi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
190

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
39

[AT DRUGI]

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

MARO:
Uklon se de grazia
40
jedan as, im samo
reem joj njeto ja, ekaj me ti tamo.

FRANO:
Itom se potei, ukratko besjedi.

MARO:
Nebore ne bjei, tuj malo posjedi.

MARO Dragni govori:
Eto sam poslao po ribu tja u Gru;
Radi
41
je poao, ne bi joj inio mu.

39
U rukopisima nedostaje zavretak prvog (otili su na ruak kod Bare i Pere) i poetak drugog ina. Radnja
se u drugom inu nastavlja ispred kue Marove ljubavnice. Iz onoga to slijedi zakljuujemo da su na ruku u
Bara i Pere estoko oklevetali Marovu ljubavnicu (dakako, da mu je omraze), to je on sve (ve ovdje pred
njezinom kuom, na poetku drugog ina) ljutito ponovio njenoj slukinji, koja brani svoju gospodaricu. Maro
eli sa slukinjom nastaviti razgovor bez prisustva prijatelja Frana.
40
de grazia (tal.) - molim te
41
Radi - muko ime

120

DRAGNA AMANCINA:
Daj ve, da za boga, sve opogovori,
ne ima inoga mua.

MARO:
Nu govori.

DRAGNA:
udo
42
je zlo stala i vele zla
43
bila,
vas dan je bljuvala, ter te je molila:
doi ve veeras, a opet ako ho'
poi e oni as, sad ve je duga no;
nee ti na vjeru rije za toj otac rijet,
moe na veeru i doma jo prispjet.
195

200
205

MARO:
Da za mnom inijem pak moe otvarati.

DRAGNA:
Bre mni, takoj svak dohodi kako ti.
Nut gdi ju nebogu pravu sad potvara.

MARO:
Hou ako uzmogu; al mi se ne para,
zato e veeras, ako se ne varam,
od dunda bit u nas, nu erto jo ne znam.
Ako bih mogao i kako jedan as,
majde bih doao itom za vidjet vas.

DRAGNA:
Rec' ako nee do; zato
44
bih legla sad;
er ve je eto no, zatvara ve se grad.
45

42
udo - mnogo
43
zla - bolesna
44
zato - jer
45
Nou su se zatvarala gradska vrata.

121

MARO:
Ne umijem nita re, kad ne znam istine;
doma u sad pote
210
215

46
vidjeti to ine.
Ako e dundo do, neu ja mo u vas;
toj li ne,
47
ja u do vidjet ju jedan as.

DRAGNA:
Da jeda ino to?

MARO:
Tamo ju pozdravi;
a drugo ne nito.

DRAGNA:
Mue toj opravi.

Poe djevojka, a Frano se stavi s Marom

FRANO:
Zaoste u dugo, t' ja, mi rec' to bi.

MARO:
mi ja, ne drugo neg oto htjela bi
da dou
48
veeras.

FRANO:
Smiri
49
ju nebogu.

46
pote - potrati
47
toj li ne - a ako ne
48
dou - doem
49
smiri - utjei, umiri

122

MARO:
Dundo e bit u nas, cje toga ne mogu.
Eto ave Maria.
50
220
225
230
235

FRANO:
Nije.

MATO:
Bolje ja uju
51
.
Poi u domom tja, da me daj ne psuju
jeda to. Addio.

FRANO:
Buona notte, Maro!
Affe anche io a casa andaro.
52

Poe Maro, a ostane sam Frano govorei:

Kurvine bestije! zna kurva da ova
ni jednu no nije bez deset popova.
Mni da mu je vjerna; tvrdo t' se zvijer vara;
ono je tovjerna, svijem akom otvara,
i ono sve lae, a sad e u nje po,
neg da ga ne pree
53
, na vjeru t' nee pro.
Sada u doma po, ter se u strafoat,
svu dragu ter u no kon vrata kon nje stat;
i ako doe on, rankat u najbre,
init u napokon da kapu povre.

Otide Frano da se strafoa, a izide Maro u kapi.

MARO:
Poi u postati ja Meu crevjari,
54

tere u sluati kad ura udari;
onas u k njojzi po itom ju vidjeti,
opet u doma mo k veeri prispjeti.

50
Eto zvoni Zdravomarija (u 7 ili 8 sati naveer).
51
uju - ujem
52
Buona notte, Maro! Affe anche io a casa andaro. (tal.) - Laku no, Maro, upravo u i ja poi kui.
53
pree - eka
54
Meu crjevjari - tako se zvala jedna ulica u Dubrovniku

123

Ako mi to reku, rijet im u da imah
potrebu ja njeku s kumpanjim ter postah.
Eto ura udri, pou tja otiti,
neka se prije tri mogu daj vratiti.
Eno joj na vratijeh, per brio,
240
245
250

55
ovjeka,
sve ono er joj rijeh: potreba mi je njeka, -
rekui sad u mo drugoga dozvati.
Affe u sada po, ter ga u poznati.

Frano se ukloni s vrata, a Maro u sebi govori:

Ah da se furfanat sad ne uklanjae,
er mu ju htijah dat zasve er ma imae.
56

Maro kucajui, amanca ga polije ne poznavi ga, a on se javi govorei polako:

Ah kurvo, mene, ha, govni me s' polila
prem ti si je...
57
kurva vazda bila.

Odi ga Frano pozna, ter na njega aranka, a Maro prid njim bjeei ukine se i pade mu s ruke kapa i
ma i brokijer i elata; dvignuvi se utee bez svega, i svri drugi at, a poinje trei.

AT TREI

Frano zautra srete Mara, ter mu govori

FRANO:
Buon di! come stai?
58

MARO:
Buon di e buon anno!
Peggio che mai le cose mal vanno.
59

55
per brio (tal.) - za boga, tako mi boga (trebalo bi: per dio)
56
Ah da se... imae - Ah, da lopov sada ne pobjee, htijah mu dati to ga spada, premda je imao ma.
57
Tokice stoje umjesto dijela "neprikladne" rijei.
58
Buon di! come stai? (tal.) - Dobar dan! Kako si?
59
Buon di e buon anno! Peggio che mai le cose mal vanno (tal.) - Dobar dan i dobra godina! Gore nego
ikada stvari idu po zlu.

124

FRANO:
to ti je? ki t' je vrag? amancu uiva,
kojoj si vee drag nego nje oi dva;
a pak vas vijeraju i dukt daju jo;
ti s' Maro u raju, tuit se ti ne mo'. 255
260
265

MARO:
Vrag uzmi amancu i jo u rijet bre
svijeh koji ufancu u kurvah tijeh dre.

FRANO:
A miser Marino, amanca kurva nije.

MARO:
Da ki je vrag ino? Vjeruj Frano menje.

FRANO:
Para mi ti ini neg bjee juera;
kako i ti svak ini tko godi se vijera.

MARO:
Ne bih se ja nigdar do smrti vjerio,
da sino jednu stvar ne budu vidio;
al se u veeras za despet nje vjerit.

FRANO:
Kad joj taj doe glas, to t' para, to e rit?

MARO:
to ino nego li lanje e primat mo
za koga me poli govnim svega sino.

125

FRANO:
Polila, ha, cazzo?
60

MARO:
Polila; da to mni?

FRANO:
Tu mi par un pazzo,
61
ako ju ne pusti.
62

MARO:
Takaj ti je svaka. Jo ne zna to b pak.
Njetko me aranka.
270

FRANO:
Tko bjee?

MARO:
Cijenim
63
ak.

FRANO:
Bjee ga ti posje, neka ga pozna daj.
64

MARO:
Sve ti u, Frano, re, itom me posluaj.

FRANO:
Ah, da sam s tobom tuj,
65
er bih mu dao skoit.

60
cazzo (tal.) - vulgarni izraz za muki spolni ud
61
tu mi par un pazzo (tal.) - izgledat e mi kao luak
62
pusti - otpusti, ostavi
63
cijenim - mislim, pretpostavljam
64
bjee ga... - trebao bi ga ti posjei, ako ga prepozna
65
da sam s tobom tuj - da sam s tobom tamo bio

126

MARO:
I ja sam; nut me uj, to mi e poslije bit.
Sagna me nje vrata, tuj padoh ter tade
ma, kapa, elata i brokijer mi pade;
dvignuh se oni trat, ali se ne htjeh ja
njemu dat tuj poznat, neg sve toj pustih tja,
utekoh jedva g u aku najbre,
ne vidje me nitko, toj mi je najdrae,
ter ti se uvukoh najlahe doma ja,
tuj ti se obukoh ko da sam s place tja.
275
280
285
290
295

66

FRANO:
Alla fe'
67
Maroje, mi je, er mi s' drug,
er ti u rijet, to je veliak jedan rug;
kurvine deserte, putane smrdee,
da ona tej berte ini ti i smee!
Ino mi nije ao, neg kako trpi toj.

MARO:
Ja ne bih poao za vas svijet vee k njoj.

FRANO:
Bez kurve ti biti ne more, ja te znam.

MARO:
Ja se u vjeriti, partita sto imam.
Pero dava menje ker, ku sam vidio
kada na proten'je on ju je vodio,
lijepa je kako cvijet, s dvije tisue i trista.

FRANO:
Bogme u t' Maro rijet, ne induaj nita,
najbre neg poi tere se vjeri tom,
a kurvu tu oi
68
popovom i akom;
smir' oca neboga i mater i sebe.

66
ko da sam s place tja - kao da sam sad s trga (Placa, Straduna), tj. sveano, prikladno
67
alla fe' (tal.) - vjere mi
68
oi - ostavi

127

MARO:
A bogme, evo ga.

FRANO:
erto ite tebe.
Buon di, ser Giovanni! 300
305
310

OTAC DIVO:
Brigata addio.
69

Vi ste sad kumpanji, a ja sam s ocem bio;
on i ja i Pero bjehomo sve jedno,
i per brio vero,
70
i vazda zajedno,
njega nam bog dozva, Pero je iv i ja,
s kijem ivem kako dva roena prem bratja;
jo da me hoe taj smiriti u njeto,
umro bih mirno daj.

FRANO:
Mogu li znati to?

DIVO:
Drim te ja Frano, kako zna, za sina;
mogu t' re ufano, moli ve Marina
da bi se vjerio; Pero mu dava ker,
i oto nije htio.

FRANO Maru:
Ti s' mahnit, po' se vjer'.

MARO:
Neu mu ja kue uzet njom nikada.

69
brigata addio (tal.) - pozdrav drutvu
70
i per brio vero (tal.) - da, za boga pravoga

128

DIVO:
Ho' dvije tisue i trista da t' sad da?

FRANO:
Kankaro! tko ne bi taj partit aetao?

MARO:
Uzmi ga ti sebi. 315
320

FRANO:
Makar bi
71
ju meni dao.

DIVO:
uj, Frano, to pravi,
72
a sve toj, er bi rad
da mene zadavi goula odi sad.
Pus' mi ga jedan as, sad e do opet tuj.

FRANO:
Poite, jeda vas bog smiri u tomuj.

DIVO:
Marine, to tako ini me alosna?
jesi li ti sin moj?

MARO:
Majka toj sama zna.

DIVO:
Ti sprda, er si vas u vjetru, Marine;
vidi li zaci vas gdi mi ivot gine?
Zloesti sinu moj, htio sam svu bradu

71
makar bi - kad bi bar
72
pravi - govori

129

iskubsti, gdi inoj nije ut po gradu
neg tvoje sramote, o kijeh svak govori;
Ajmeh i! daj to te zla smrt ne umori!
325
330
335
340
345

MARO:
Per amor de Dio,
73
to ho' rijet, ne znam ja.

DIVO:
Sinoka gdje s' bio? gdi li su t' oruja?
Ajmeh ja! Marine, nut ivot pogledaj
sve tvoje druine, tere tvoj emendaj.

MARO:
Da smisli ti sebe;
74
ako se, ae, ja
uvrgoh u tebe, krivina nije moja.

DIVO:
Nut me uj Marine, nije mnom rug bio,
ki tobom sad ine, majde nije, per brio,
ni mi su oruja ni kape grabili,
er gdi sam bio ja druzi nijesu bili;
ni viku
75
u take ne pooh ja ene,
da prima pak svake onas iza mene:
a kad bi daj ena,
76
neg stara vjetica
deserta otrena, moja je vrsnica;
kad pone mazati oni nje obraz star,
vee kole trati neg Divo bokarar;
77

ali ti jes bolje far vita con quella,
o pigliar la moglie onesta e bella.
78

a mene smiriti? Da nito ino nije,
zato bi im ti vjerit se najprije.

73
per amor de Dio (tal.) - za ljubav Boju
74
da smisli ti sebe - ali promisli ti o sebi
75
76
a kad bi daj ena - a da je to barem ena
77
vee kole trati... - Vie potroi masti nego zanatlija Divo koji pravi vreve.
78
far vita con quella, o pigliar la moglie onesta e bella (tal.) - provesti ivot s ovom, ili uzeti enu
potenu i lijepu

130

MARO:
Ho' da sve uinju
79
i da ja smirim vas,
ne spomen' vee nju, er sam kriv kako pas.

DIVO:
Ah da si blaeni, nu uin' na moj svjet,
eto se oeni, mirno e poivjet.
350
355
360

MARO:
Ako se ne zgodi da budu za moj grijeh
dovesti kugodi od udi sadanjijeh,
ke hoe vee dva spenat neg donesu;
80

ah ako ti ne zna sadanje kakve su.

DIVO:
Ne ine toj svake, er nijesu, mi ti,
sve ene jednake; nemoj te strah biti;
er dobro svi znamo djevojku mi ovu,
za ku te vijeramo.

MARO
Toj li ker Perovu?

DIVO:
I ti ju dobro zna, er ju si vidio
u Gospi
81
bre
82
dva kad ju je vodio.
to se itom cjeri? trjebuje, mi ja,
da se za nju vjeri.

MARO:
Da gdi je prija?

79
uinju - uinim
80
ke hoe vee dva spenat neg donesu - koje namjeravaju dvaput vie potroiti nego donesu u miraz
81
u Gospi - u dubrovakoj katedrali
82
bre - ve

131

DIVO:
Ho' Maro ino to neg da t' se sad zbroji?

MARO:
Kad ti ho', ne nito. 365
370

DIVO:
Zbrojena ti stoji.
Vee ti on dava neg ostaje njemu.
A nut gdi pazmava s ijem u do k njemu.
Tako zdravo ja, neka ga dozovu,
neka djer pone
83
tja svrimo stvar ovu.

MARO:
Uini sve to ho', vee me ne pitaj.

DIVO:
Da hod'mo k njemu po, ter mu ti ruku daj.

Divo Peru:

Ser Piero, Addio!

PERO:
O Dio ve salvi.
84

MARO:
Buon di, signor mio.
85

PERO:
Anzi ste meni vi.
to zapovijedate?

83
pone - dakle
84
O dio ve salvi (tal.) - Bog vas spasio
85
Buon di, signor mio (tal.) - Dobar dan, moj gospodine

132

DIVO:
Zna sve to hou rijet.
Priju da date, a tebi na s dzet. 375
380
385

PERO:
Najprvo ja bogu na temu zahvaljam,
a zatijem to mogu zahvaljam drugo vam;
a vaa prija stoji u soklinu,
neka ju ja sada donijet odi inju,
da ti se pribroji i da t' se izmjeri.

MARO:
Neka tako stoji, podaj ju ti keri.

PERO:
Vee se pouzda u nju neg u mene.

DIVO:
Ljubav ih obuzda prije neg se oene.
Kad ho' tuj da stoje, hod' svr'te najbre.

MARO:
ako se jo boji da se ne razvre.
86

DIVO:
Po'mo rije itom dat, zato
87
e notar pak
otiti u pregat; neka je miran svak.

MARO:
Hodimo zaboga, neka se skapulam
daj prije ovoga.

86
razvre - razvrgne
87
zato - jer

133

PERO:
Kako je drago vam.

Svrha treega ata, i tako svri ovo govoren'je.

134

RJENIK
aetati (tal.) - prihvatiti
addio (tal.) - zbogom
affe (tal.) - doista, vjere mi
affe non m' inganno (tal.) - doista, ne varam
se
affe Ser Giovanni, altri meglio sanno
(tal.) - doista, gospodine Divo, drugi bolje
znaju
affe te inganni (tal.) - doista se vara
aj - hajde
al, ali - ili
al corpo del brio (tal.) - Talijanska uzreica.
Zapravo: Al corpo del dio - za tijelo boje
alla fe' (tal.) - vjere mi
amanca (tal.) - ljubavnica
anzi (tal.) - dapae, tovie; naprotiv
arankati (tal.) - napadati
aspra (gr.) - sitan srebrni novac; novac
uope
at (lat.) - in (u drami)

batina - oevina, imanje, zemljite, posjed
bat - udarac; batina; batinanje
berta (tal.) - ruglo, ala
bestie da niente (tal.) - ivotinje nitarije
bestija - v. bjestija
bisak - bisaga, dvije sastavljene torbe koje se
vjeaju o sedlo
bjevica - arapica
bjestija - betija, ivotinja
blago - ugodno (pored obinog znaenja)
bljude - v. bljusti
bljusti (prez. bljudem) - uvati, tititi, paziti,
nadzirati
bo - jer
bokara (tal.) - vr, pehar, posuda
bokarar - obrtnik koji proizvodi bokare
bolest - bol (pored obinog znaenja)
boljezan - bolest
botun (tal.) - udarac, zamah; prigovor, ujed
(rijeima)
brae - vokativ od bratac
braance - hrana
brano - hrana
brea - trudna, nosea, u drugom stanju
brhan (lat.) - vrsta materijala za enske
haljine, naziv za odjevne predmete od te
tkanine (slino barunu)
brian - jadan
brokijer (tal.) - tit
brtan - brljan
brun (tal.) - mrk, crnkast, sme, taman
bre - pored danas uobiajenog znaenja,
znai jo i: vjerojatno, valjda, moda, prije,
skoro, radije i sl.
bumbak (tal.) - pamuk
Buon di! come stai? (tal.) - Dobar dan! Kako
si?
Buon di e buon anno! Peggio che mai le
cose mal vanno (tal.) - Dobar dan i dobra
godina! Gore nego ikada stvari idu po zlu
Buon di, ser Giovanni (tal.) - Dobar dan,
gospodine Ivane (Divo)
Buon di, signor mio (tal.) - Dobar dan, moj
gospodine

captjeti - cvjetati
celunuti - poljubiti
ci - zbog, radi
cijepac - tap, batina
cipariti - cviljeti, zanovijetati
cje - zbog, radi
cjeriti se - ceriti se; kesiti zube
ckniti - kasniti
ckvara (tal.) - mast
crevlje, crevje - cipele, obua
ctiti - cvjetati

s - ast; aenje
elata (tal.) - kaciga, ljem
erto (tal.) - sigurno
es, est - sudbina, srea; dio
esa - ega
ijem, im - im; dok
injen'je - in, rad, djelo
ira (tal. cera) - lice, izgled
uti - osjetiti (pored obinog znaenja)
uti se - osjeati se; uvati se; uj se - uvaj
se

135

da - pored danas obinih znaenja jo i: a, ali,
nego, ve
da' - daj
daj - bar, barem, moda
dake - dakle
davati se - nuditi se; davati razumjeti -
obmanjivati, varati
de grazia (tal.) - za milost, molim te
deserta (tal.) - bludnica, rasputenica
despet (tal.) - inat, prkos
dezereditati (tal.) - razbatiniti
dezvijan (tal.) - koji je zastranio, zabludio,
raskalaen, razuzdan, nemoralan
didli - "dolazi jedanput u jednoga pisca XVI.
vijeka (tj. ovdje u Naljekovia) i kao da znai
nekakvo djelovanje nedobro, nepristojno kod
enske" (Akademijin rjenik)
Dijana - starorimska boica lova i mjeseca
(gr. Artemida)
dil - dio
dil - zbog, radi, boga dil - boga radi
dilo - djelo
dipli - glazbeni instrument: diple, dvojnice
djeti - djeca
docna - kasno
doim - dok, dokle
dohititi - dohvatiti
dohoditi - dolaziti
dohraniti - sauvati; doekati koga im,
ponuditi mu to na dolasku
dokoli - dok, dokle
domoriti - dosaditi
dosada - uznemiravanje, dodijavanje,
napastovanje (pored danas uobiajenog
znaenja)
doslek - do sada
doad - doavi
dotei - dotrati
dovolje - dovoljno
droban - sitan
drava - posjed, kraj
dub - stablo; hrast; dubje - uma; hrae
dubitati (tal.) - sumnjati, kolebati se
dubrava - uma
dumna (lat.) - redovnica, asna sestra
dumo - gospodin, titula sveenika (isto to i
dum, don)
dundo - stric, ujak
dva - dvaput
dvignuti - dignuti
dvizati - dizati
dzet - zet
dzora - zora

dilj (tal.) - ljiljan

ak - akon, pop, sveenik
onta (tal.) - dodatak
otun - uliar, nitarija
usto (tal.) - ba, upravo, tono

Elena - Helena, ljepotica koja je uzrok
trojanskog rata
emendati (tal.) - popraviti
er, ere - jer; da, kao da, budui da

far vita con quella, o pigliar la moglie
onesta e bella (tal.) - provesti ivot s ovom,
ili uzeti enu potenu i lijepu
febra (tal.) - groznica, vruica, poviena
temperatura
ferea (tur.) - kabanica, ogrta
francav - bolestan od "france", francuske
bolesti, odnosno sifilisa
frecet (tal. frecceta - strelica) - vrsta enskog
nakita, vjerojatno u obliku strelice
fritalja (tal.) - kajgana, jelo od jaja, friganica
frustan (tal.) - iiban, izbievan
furfanat (tal.) - lopov, lupe

gibaonica - gibanica, vrsta kolaa
gledati - traiti (pored obinog znaenja)
glumac - zabavlja, svira; glumac
goula (tal.) - kap
godinica - v. godulja
godite - godina
godulja - augm. od godinica, slukinja koja
se unajmi na godinu dana
gorut - gorui
gospoje - gospoo
grlo - vrat (pored danas uobiajenog
znaenja)
gruda - komad; hrpa, cjelina
gubera - gunj, pokriva
guula - v. goula
gusa - gusar

hajati - brinuti

136

har - korist, milost, zahvalnost; dobroinstvo
hip - trenutak
hitati - hvatati, loviti
ho' - hoe
hondrica - "kao da je enski nadimak"
(Akad. rjenik); moda je u vezi sa handraa
- trnje, ivica, bilje, raslinje, jer je Marija
hondrica vraara koja lijei travama
hora - kolo, ples (takoer i horo, oro)
hora (lat.) - sat; vrijeme
hotjej - ushtjedni (imperativ od gl. htjeti)
hraniti - uvati (pored obinog znaenja)
hrlo - urno
hud - zao

ije - v. isti
ikudi - ikuda
imbicerati se (tal.) - pobjesnjeti, naljutiti se,
rasrditi se
inako - drugaije
inamo - drugamo, drugdje
induati (tal.) - oklijevati, skanjivati se
inoj - ino, drugo
inud - drugdje, drugamo
iskati - traiti
iskubsti - iupati
isprigati - ispriti, ispei
istaviti - postaviti
isti - jesti; ije - jede
isto - istok; izlazak sunca
istratiti - potroiti, protratiti
itom - istom, tek, samo, jedva, ba, makar,
barem; odmah, iznenada, netom
itkor, itkore - itko
izeti (prez. izmu, pored izmem) - izvaditi
izljesti - izai
izradi - poradi, zbog
izrijeti - izrei
idenuti - otjerati

jak - kao
janjus (prema lat. agnus) - jaganjac; misli se
na "malo janje nainjeno od voska to neki
katolici nose o vratu" (Akad. rjenik)
jed - otrov; gnjev
jeda - eda, da; da li
jednaga - jednako
jedzero - jezero
jeljenak - jelen
jeman'je - berba groa, jematva
jemati - brati groe
jer, jere - jer; da
jes - jest
joh - uzvik jao, joj
jur - ve; nego
jurve - v. jur

k - koja
kagodi - koja god
kako - kao
kamara (tal.) - soba
kami - kamen
kanava (tal.) - podrum, konoba
kankaro! (tal.) - mletaki uzvik ljutnje sa
znaenjem: rak! (bolest)
kantun (tal.) - ugao, kut
kao - kako
kapa (tal.) - ogrta s kapuljaom
kapun (tal.) - kopun, ukopljeni pijetao za
tovljenje
kar - karanje, kazna; svaa
kara (tal.) - stup sramote
karan - pogren
karati se - svaati se
karecati (tal.) - milovati, maziti
ke - koje
k - koji
kigodi - koji god
kijem - kim
kladenac - izvor; zdenac, bunar
kmetica - seljakinja
k - koje
kola (tal.) - ljepilo; mast za podmazivanje
kolet (tal.) - ogrlica; ovratnik
koli - koliko
koliko - kao (pored obinog znaenja)
km - kojom
kom - kada, im, netom
kon - kod, pri
kont (tal.) - raun
kontenat (tal.) - zadovoljan
konvit (tal.) - gozba, banket
koporiti - micati se
kordun (tal.) - traka, uzica, vrpca
korta (tal.) - dvor, hodnik, kuna vea
koruna - kruna
ko - Akademijin rjenik navodi ovo mjesto
(da bi ga ubio ko), te napominje da se rije

137

koristi u psovkama, ali u nejasnom znaenju
kotuna - "ima samo oblik kotune (nom. pl.)
u knjizi iz XVI. vieka s nepoznatim
znaenjem, ali jamano u nedobrom smislu"
(Akad. rj.)
kralije - krunica, brojanica
kravaj - vrsta kolaa
krijeati - kriati, vikati, kretati
ku - koju
kugodi - koju god
kumpanj (tal.) - drug
kuplica - "kuplica valjada je nekakav nakit
to ene nose na glavi, prema tal. coppa,
zatjelak" (Akad. rj.)
kus - komad
kutao (gen. kutla) - "kao velika aa s
poklopcem"; "mjera (obino je nainjena od
lima) za vino i drugo to itko (otprilike 8
decilitara)" (Akad. rj.)

lasno - lako
leut - lutnja, vrsta glazbala
lipos - ljepota
lipsati - nestati, stradati; nedostajati,
manjkati
lis - list
lojanica - vrsta jela od loja

ljepos - ljepota
ljubi - ljuba, ena
ljuven - ljubavan; ljuven bog - bog ljubavi,
Amor, Eros
ljuvezan - ljubav

ma (tal.) - ali, nego, ve, no
m - moja
majde - uzreica s razliitim znaenjima:
zaista, doista, kako se meni ini, koliko ja
znam i sl.
majno - majko, majo
malinjati (tal.) - ogovarati, klevetati, zlo o
kome govoriti
manastijer (gr.) - samostan
mao - malen; za mao as - uskoro, za malo
vremena
maskariti - aliti se, govoriti gluposti (poput
makara)
mavasija - vrsta vina, malvazija
mecan (tal.) - soba u potkrovlju
menje - meni
meu - meu
mir (lat. murus) - zid
miser (tal.) - gospodin
mito - nagrada, plaa
miati (lat.) - mokriti
mjedi - novci
mjentovati (tal.) - spominjati
mjete - umjesto
mlednja (komp. od mledna) - mravija
mniti (prez. mnju i mnim) - misliti; mni mi
se - ini mi se, mislim
mnokrat - mnogo puta
mnju - v. mniti
modrina - vrsta modre enske haljine
monin - "kao da znai nekakav enski plat
ili kabanicu" (Akad. rj.)
more - moe
mos - moz, mozak
mo' - moe
muati - utjeti
mue - utke
muka (tal.) - brano

nabreati - nainiti breom, uiniti noseom
nain - pored uobiajenog znaenja dolazi u
sljedeim frazama: s nainom - kako treba,
kako valja; naine drati - nastojati
nadhoditi - nadilaziti
nahoditi se - nalaziti se
naj - neka
najbre - to prije, odmah
najlie - najvie, osobito
najvee - najvie
nalip (tal.) - otrov
namuran (prema tal. innamorato) -
zaljubljen
naprsak - "dio obue na nonijem prstima"
(Akad. rj.)
napuznuti - upuzati
naredan - nareen, ureen; lijep, prikladan
naad - naavi
navla - hotimice, namjerno
nebog - jadan; vok. nebore
ne' - nee
neg - kamoli (pored obinog znaenja: nego)
negli - kamoli (pored obinog znaenja: nego
li)
nemo - bolest (pored danas uobiajenog

138

znaenja)
n - nije
nigda, nigdar - nikad
nikakor - nikako
nitor - nita
nitkor, nitkore - nitko
notar (tal.) - javni biljenik
nuti - gle, evo

nje - njezin (njezina, njezino); njih
njih - njihov (njihova, njihovo)

obari - v. obarovati
obarovati - sauvati, izbaviti
obazriti - opaziti, primijetiti
objetati - obeati; objetuj - obeaj
oblas - vlast
obrati - odabrati
o - v. oi
oi (prez. oem) - pustiti, ostaviti, okaniti se,
zanemariti; otii; proi, minuti
odar - krevet
odi - ovdje
odijeliti se - otii, rastati se
O dio ve salvi (tal.) - O, Bog vas spasio
odkli - otkad
odkoli - otkad
odoljen - vrsta ljekovite mirisne biljke,
valerijana, macina trava
odrenuti - otjerati, ukloniti
odvee - odvie, previe
odvri - odbaciti
odzdala - odozdo
odzgara, odzgare - odozgo
oe, oi - v. oi
ognjite - kuhinja (pored obinog znaenja)
ogota - nevaljalica, gadura; magarica
ohaj - ostavi, pusti, okani se (imperativ od
oi)
oholas - oholost
on - onaj (pored obinog znaenja)
onada, onadar - onda, tada
onas - odmah
ono - eno
opina - zajednica
opogovoriti - opovrgnuti, porei
opor - otporan
opovijedati (prez. opovijem) - oitovati,
objavljivati, odavati
opraviti - uraditi; otpraviti, otpremiti,
otpustiti
opraviti se - obui se, odjenuti se
oprduj - odlazi, gubi se (Akademijin rjenik
navodi infinitiv oprdovati, ali napominje da
se rije koristi samo u imperativu)
osao, osal - magarac
oslica - magarica
osjeknuti se - drsko odgovoriti
ostati se - ostaviti se
osuditi - presuditi
opedao (tal.) - bolnica; sirotite
otiti - otii
oto - eto
otraviti - oarati, opiniti
otrena - otrta, satrvena, "ofucana"
otvorenje - otvoreno (stari oblik priloga koji
zavrava na -je koristi se zbog rime sa
menje); prema nekim miljenjima (velec),
otvorenje na ovom mjestu znai proljev ("sve
ti je otvorenje neka k njoj moe po")
ovo - evo
ovoj - evo; ovo
oica - lica

paka, pake - pak
palje - mekinje
pametovati - upamtiti
panata (prema tal. pane - kruh) - popara,
juha s ukuhanim kruhom
pantufa (tal.) - papua
para, para mi - v. parati
parati (tal.) - initi se; para - ini se; para
mi, para mi se - ini mi se; para mi -
izgleda mi
part (tal.) - strana; part drati - podravati
nekoga, drati nekomu stranu
partit (tal.) - "partija"; prilika za enidbu
pastijer - pastir
pazmavati (vjerojatno u vezi s gr. spasma) -
malaksavati, slabiti; griti se
pea (tal.) - komad; krpa
pei - peine
per amor de Dio (tal.) - za ljubav Boju
per brio (tal.) - za boga, tako mi boga
(trebalo bi: per dio)
per carita (tal.) - za milost (boju)
peset - pedeset
pikat (tal.) - jetra; trbuh

139

pjenez (njem.) - novac
pjesan - pjesma
placa (tal.) - trg; u Dubrovniku glavna ulica,
Stradun
plandovati - odmarati se
pla - plat
poitati - poastiti
pod - kat; treti pod - trei kat
podbiti - uhvatiti, ugrabiti, epati; izbiti,
zabiti (avle na cipelama)
podvezan - obvezan
pojati - pjevati
pokli - poto, nakon to, jer, budui da
pokoj - mir
pokoli - v. pokli
poli - pola; na poli - na pola
pone - jer, dakle; barem
popreiti - pripaziti
posjed - sijelo, posijelo; imanje, zemljite
posjesti - zaposjesti
postati - postajati, proboraviti, zadrati se
postav - platno, sukno
poad - poavi
potei - potrati
potrajan - potroen
potvarati - klevetati
povri (prez. povrem) - baciti, odbaciti
povre - v. povri
pozrijeti - pogledati, ugledati
praati - pitati
praviti - govoriti
prija (gr.) - miraz
pregat (tal.) - Vijee umoljenih (u starom
Dubrovniku)
prem - premda; upravo, ba, doista, osobito,
sasvim i sl.
prea (tal.) - hitnja, urba
preiti - gledati, motriti, uhoditi; ekati
pr - prije
pribila - prebijela, vrlo bijela
prid - pred
pridavati se - predavati se
prigoditi se - dogoditi se
prijati - primiti
prijati se - primiti se; uhvatiti se
prijesnac - vrsta kolaa
prikla (gen. mno. prikala, tal.) - vrsta
kolaa, utipak, fritula
priklono - ponizno, skromno, smjerno
prikuka - pre-kuka, vie nego kuka
prilika - oblik, lik; slinost, slika; primjer,
uzor; nije mu prilika - nema mu nita slino
pristati - prestati
pristav - vrsta nieg inovnika
pritil - pretio, debeo
pritlja - deblja
procijep - "vrsta sira to se prodaje u
procijepljenoj cijevi; govori se u Dubrovniku"
(Akad. rj.)
pro - protiv; prema
prodio (kose) - razdjeljak; u prodio - na
razdjeljak (nain eljanja)
prohoditi - prolaziti
prolog - uvod u komediju; glumac koji ga
govori
prositi - zahtijevati, traiti (pored
uobiajenog znaenja)
proten'je - crkveni god, proslava sveca
kome je posveena neka crkva
providati - opremiti, pribaviti
prs - prst
prvi dan - ponedjeljak
psihar - psetar, uvar pasa; ovdje moda
pogrdno znaenje, neto kao: "pasji sin" ili sl.
pundurilja - loe vino
punjestar (tal.) - prozor
pus - pust
put - tijelo; put
putana (tal.) - kurva, bludnica

rabija (tal.) - bijes, gnjev
rankati (tal. arrancare) - uriti se epajui,
uurbano epati
raskosan - raupan, nepoeljan
rasuta - "(obino samo u enskom rodu), kao
neka uzreica kojom enska osoba sama za
sebe kae da je zaboravljiva, rastresena,
jadna, bijedna, nepaljiva" (B. Klai)
razdijeljen - razdvojen, rastavljen
razgovor - utjeha, nada, spas; radost, slast,
ala, zabava (pored drugih znaenja)
razlik - razliit
razlog - raun, obraun; razum (pored
obinih znaenja); razlog uiniti - napraviti
obraun
red - nalog, zapovijed, odluka; zakon;
sveeniki red
rene - goni, ide (od gl. gnati)

140

rije - spor, sporjekanje, svaa (pored
obinog znaenja)
rijeh - rekoh (v. rijeti)
rijeti - rei; rijeh - rekoh
rilo - gubica, njuka
riti - rei
rub - rubac, komad platna
rug - sramota, ruglo; ala, smijeh
rusa (tal.) - rua

sade - sada
sahraniti - sauvati
saj, sa, se - ovaj, taj (ova, ta; ovo, to)
sajun (tal.) - "komad odijela od saje, crvene
fine ohe, koji se nosi preko prsiju" (Akad.
rj.)
samiriti (se) - smiriti (se), umiriti (se),
ublaiti; utjeiti; osloboditi
samoho - svojevoljno
sastati - susresti
scijeniti - misliti, smatrati, suditi
se - v. saj
sej - v. saj
senjal (tal.) - znak, oznaka, signal
ser (tal.) - gospodin
Ser Piero, addio (tal.) - gospodine Pero,
pozdrav
shranjivati - uvati, spremati
sjed - Prema Akademijinom rjeniku, gdje se
rije navodi kao sijede, znai "sjedenje"; B.
Klai smatra da se radi o znaenju "susjede".
sjemo - simo, ovamo
sjenca - sjena
sjetna - tuna, alosna, jadna, bijedna
skantati - priopiti
skapulati se (tal.) - spasiti se, izbaviti se,
osloboditi se
skarati se - posvaati se
skip (tal.) - ovea posuda
skua (tal.) - izgovor, isprika, opravdanje
skuavati se (tal.) - opravdati se,
opravdavati se
slijednik - nasljednik
sliati - sluati
sloboditi - osloboditi
sloviti - biti na glasu, biti uven, vrijediti;
slove - slovi
smea - smutnja, nered; svaa
smrca - smrt
smurati se (prema tal. innamorarsi) -
zaljubiti se
snahoditi - snalaziti, napadati, spopadati
soklin (tal.) - vreica
son mille anni (tal.) - ima tisuu godina
sopisati - crknuti, krepati, umrijeti, izdahnuti
spametno - pametno
spenati (tal.) - potroiti
spila - spilja
spirit (lat.) - zao duh, vrag
spjevaoci - pjesnici
spontati - zgrabiti, spopasti, unititi
spoviditi (prez. spovidim i spovijem) - rei,
pripovijedati, ispovjediti
spovidjeti - rei, pripovijedati, ispripovijedati
(v. spoviditi)
spovijem - v. spoviditi, spovidjeti
spravljati (se) - spremati (se)
sprcati - potroiti, potratiti
sriti se - srditi se, ljutiti se
stan - pored danas uobiajenih znaenja:
boravite; sluba (djevojke godinice); stan
staviti - stajati, ukipiti se
stati se - sastati se
staviti - postaviti; uznastojati oko ega
(pored obinih znaenja); staviti pamet -
posvetiti pozornost, pripaziti
stokrat - sto puta
strafoati se (tal. trasfoggiare) - presvui
se, preruiti se
strajati - istrajati, izdrati
strana - kraj, zemlja (pored uobiajenih
znaenja)
stranj (tal.) - podrum, konoba; spremite
straviti se - prestraiti se
stril - strijela
striliti - strijeljati, gaati strijelom
stupaj - korak
surla (tur.) - zurla, svirala, frula
suan - porobljen, zasunjen, zarobljen
svemogi - svemogui
svijati - pojesti, "smotati"
svijet - (pored obinog znaenja): svjetlo,
zora, svitanje, dan; na svijeti - na svijetu
sviriti - svirati
svjet - savjet; svjet tjerati - odbijati savjet
svren - savren, potpun, konaan
svreno - savreno, potpuno, konano

141

avac - kroja
titi - itati
tovati se - astiti se

ta - tako, toliko
taj - ta
tanac - ples
taiti - umirivati, tjeiti
teen'je - steevina, imetak
tei - trati; tekui - trei
tega - toga
tegnuti - dotaknuti, dohvatiti, dirnuti
temu - tomu, tome
tijem, tim - tim; prema tome, zato
tiriti - tjerati
ti venga il malanno (tal.) - Nesrea te stigla
tja - a, dalje, otale; ak
tjeskota - uzak prolaz
togaj - toga; togaj rad, togaj cje - radi toga
toj - to
tokati (tal.) - dirati, ticati
tot - tu, ovdje
tovijerna (lat.) - krma
tovjernarica (lat.) - krmarica
trabulja - drolja, bludnica
trajati - provoditi (pored uobi. znaenja);
trajati dan - provesti dan; gubiti vrijeme
trapiti - zamijeniti, prodati
trat (tal.) - trzaj, potez, mah, tren
tratiti - troiti
trijebi je - potrebno je, treba
trijes - grom
tri - triput
trud - muka
trupikati - debljati se od vodene bolesti
tuj - tu, ovdje
tul - tulac
tu mi par un pazzo (tal.) - izgledat e mi
kao luak
tuiti - tugovati
tvrdo - vrlo, veoma

udilje - odmah; dalje
ufanca - ufanje, nada
ukinuti - oboriti
ukrop - juha od rasola
uljesti - ui
umrli - smrtan
upaziti - opaziti
upaziti - opaziti
upsiti se - uiniti se psom, pretvoriti se u
psa
ured - odmah, smjesta
urjezati - odrezati, narezati
usilos - sila, potreba
usirati - usiriti
uzmoan - moan
uei - zapaliti

vaelati (tal.) - buncati, trabunjati
vagiati se (tal.) - oijukati s nekim, udvarati
vaj - jad
valjati - vrijediti
variti - kuhati
vas - sav, itav, cio
vaskolik - svekolik, itav
vazdakrat - uvijek
ve - rjeica s najrazliitijim znaenjima: li,
ded, daj, ba
vee - vie
velekrat - mnogo puta
veliak - velik
viditi (prez. vim) - znati
vihar - vihor
vijek, vijeku - uvijek; s negacijom - nikad
vijerati - vjeriti, zaruiti
vik, viku - v. vijek, vijeku
vil - vila; draga
vim - v. viditi
vlahinjica - seljanica
vri - baciti
vrh, vrhu - iznad, ponad; na; o
vrsnica - vrnjakinja
vrvom - urno
vrz' - v. vri

zabiti (prez. zabudem) - zaboraviti
zabude, zabude - v. zabiti
zaci, zacje - zbog, radi
za - zato; jer
zaeti - zapjevati
zai (prez. zaem) - opkoliti (pored danas
uobiajenih znaenja)
zaman - uzalud; u zaman - uzalud
zamani - uzalud
zamesti - zamijesiti, umijesiti
zamjeran - primjetan, osjetan, veliki
zamjeriti - opaziti, spaziti, uoiti, primijetiti,

142

vidjeti
zamnjeti - odjeknuti
zaskaati - zakljuavati
zasve - unato tome to, iako, premda
zato - jer, zato (pored danas uobiajenog
znaenja)
zatoj - zato
zautra - sutra
zavri - odbaciti
zazriti - zamjeriti
zbilj - zbilja, doista; na zbilj - uistinu, doista
zloes(t) - jadan, nesretan
zlje - zlo; gore (komp. od zlo)
zvoniti - svirati (prema tal. suonare)

- iv, ivio; mi - iv mi (bio), ivio mi;
mi ja - ivota mi; ti bog i dua - tako ti
boga i due
igan - igosan

143

Naljeskovic Komedije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Naljeskovic Komedije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Naljeskovic Komedije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Nikola Naljekovi: Komedije

You might also like