Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 31

Referentni sustav

Galilejeve transformacije
Teme|n zk zakon su |ednak za dva sustava povezana gae|evm transformac|ama
3. Newtonova zakona
1)T|eo osta|e u mrovan|u |ednokom gban|u po pravcu sve dok na n|ega ne d|eu|e van|ska
sa
2).Prom|ena mpusa t|ea proporconana |e s ko|a d|eu|e na to t|eo
3.)Ako |edno t|eo d|eu|e na drugo som onda drugo t|eo d|eu|e na prvo stom som a
suprotnog sm|era (akc|a reakc|a)
Sila trenja
Dva tpa
Vr|ed
Trenje na kosini
Tren|e |e dspatvna sa t| ovs o putu
Odredvan|e statkog tren|a na kosn
Pseudo sile(prividne sile)
Za sustav S vr|ed:
Za sustav S' vr|ed
Prvdne P-se su pos|edca ubrzan|a nenerc|anog sustava, za|ednko svm P-sama |e da
ovse o mas
Prm|er kab s vodom:
1. Kab s vodom mru|e, sustav s |e nerc|aan sustav
2. Kab s vodom se okrece povrsna poprma paraboan obk, sustav s |e
nerc|aan sustav
3. Kab s vodom mru|e a povrsna poprma paraboan obk sustav S' |e
nenerc|aan sustav
nenertn sustav S'
inematika
Pooza| brzne estce ovs o vremenu
!akon o o"uvanju impulsa
3.Newtonov zakon

Zakon o ouvan|u mpusa nam govor da se ukupn mpus zatvorenog sustava ne m|en|a tokom
vremena
eplerovi zakoni
1.)Sva se nebeska t|ea gba|u po eptnm putan|ama u ko|m se u |ednom od sredsta naaz
sunce
2.)vektor(crta) povuena od sunca do paneta u |ednakm vrmenskm ntervama prebrsu|e ste
povrsne(panet se gba brze dok |e bze suncu)
3.)Kvadrat ophodnh vremena proporconan su kubovma vekh pouos epse
G-gravtac|ska konstanta
M-masa sunca +masa paneta
Newtonov zakon #ravitacije
Cavedshov eksperment
Torzona vaga
$ner#ija%rad %sna#a
.
Rad u"injen #ravitacijom
Zakon o ouvan|u energ|e
Rad un|en po bo ko|o| zatvoreno| krvu| u gravtac|skom po|u |e |ednak 0
onzervativne sile
Sa |e konzervatvna ako |e rad W(A-B)ko| ona zvrs pomuc estcu od A do B neovsan o putu
po ko|em se estca pomce od A do B
Sredi&te paralelni' sila
Razmatramo sstem paraenh sa F
1,
F
2,
F
3
..F
n
ste or|entac|e ko|e d|eu|u na kruto t|eo u
tokama A
1
,A
2
,A
3
..A
n
tada |e rezutantna sa tog sstema paraena komponenta od F
1
do F
n

stog |e sm|era, a or|entac|a |o| |e . Toka C kroz ko|u proaz n|a d|eovan|a
rezutantne se bez obzra kako paraena se rotramo u n|hova hvatsta za st kut u stom
sm|eru nazva se sredste paraenh sa.
Odredvan|e koordnata centra paraenh sa
(inamika kruti' tijela
Kruto t|eo se neda savt n stat,podrazum|evamo skup estca s posto|anm medusobnm
uda|enostma (u to| stuac| sk|uu|emo vbrac|e deformac|e ko|e prate gban|e)
)"uvanje momenta impulsa i jedna*+a #i+anja
Za centrane se
Moment mpusa |e ouvana vena
,oment impulsa i kineti"ka ener#ija
,oment tromosti
Pouak o usporednm osma
Moment tromost oko neke os |ednak |e zbro|u momenata tromost oko paraene os kroz tezste
umnoska mase t|ea kvadrata uda|enost medu dv|e os
Statka
Uv|et ravnoteze
$lastostatika
Skup znan|a posebne mehanke ko| se odnos na vrsto agregatno stan|e. U termnma tehnke
mehanke eastostatka prouava vrstocu, krutost stabnost d|ea kostrukc|e stro|eva te
|ednoso|nh konstrukc|skh gradevna.
Cvrstoca |e sposobnost prenosen|a sa opterecen|a bez omova, tra|nh pastnh deformac|a
osteen|a
Eastna stabnost konstrukc|e |e sposobnost konstrukc|e da zadrz poetn ravnotezn obk
-ookeovi zakoni
- Teor|a eastnost prouava mater|ae ko| ma|u svo|stva da povrate obk venu ko|u su
mae pr|e nego |e na n|h poea d|eovat sa deformac|e, a nakon sto |e ta sa prestaa
d|eovat.
Kad d|eu|emo som u sva tr medusobno okomta sm|era
Torzija
Savijanje &tapa
Moment se
,e'anika .uida
-idrostatika
- Bav te tekucnama u mrovan|u
- U mru|ucem stan|u sa po |ednnc povrsne preko bo ko|e pohe u udu okomta |e na tu
pohu |ednaka za bo kou or|entac|u pohe
- Tak u tekucn u neko| tok |ednak |e u svm sm|erovma
-idrostatski tlak
/z#on
-idrodinamika
1. Pretpostavka
Zakon ouvan|a mase
U prostoru
0ernulijev toerem
Staconarn tak - tok ko| se ne m|en|a u vremenu odnosno ma stan to
Prm|ena na tekucnu na zem|
1iskoznost
U stvarnm udma d|eu|u druge se(ko|e nsu van|ske) a ko|e su pos|edca unutarn|e
moekuarne strukture uda
-d|eovan|e th sa otu|e se kao unutarn|e tren|e(vskoznost)
Unutarn|e tren|e mozemo shvatt kao tren|e zmedu so|eva tekucne u gban|u. Moekue svakog
so|a d|eu|u na moekue sus|ednog, a ne tm uda|enostma se medu moekuama su ugavnom
prvane. Takve ce se pokusat usport spr|et medusobno gban|e so|eva dake d|eovat ce
kao neka vrsta unutarn|eg tren|a.
Koec|ent vskoznost
Tur+ulentna strujanja(vrtlozi)
- Kod mah brzna stru|an|e |e ugavnom staconarno sto znac de |e brzna uda u svako| tok
konstantna ne m|en|a se s vremenom. Porastom brzne prot|ecan|a stru|an|e uda posta|e
sozen|e, stvara se okano nepravno kruzno stru|an|e ko|e nazvamo vrtoz. Tako se
nepravno prot|ecan|e nazva turbuentno stru|an|e uda. Krtna brzna kod ko|e u neko|
c|ev doaz do preaska z staconarnog u turbuentno stru|an|e |e:

G-konstanta
r - poum|er c|ev
Fzkano se stvaran|e vrtoga ob|asn|ava d|eovan|em takozvanog grannog so|a. Tren|e zmedu
uda prepreke na|vece |e uz samu prepreku. U tom |e so|u gban|e uda tako poagano da
mozemo pretpostavt da u n|emu ud mru|e dok prema unutrasn|ost brzna uda raste
Re2noldsovi +rojevi
Eksperment pokazu|u da u karkater stru|an|a(staconarna vrtozna) moze odredt
kombnac|om 4 faktora poznath kao reynodsov bro|ev
ineti"ka teorija plinova
Fenomenoosk parametr
V - voumen
T - temperatura
P - tak
S - entrop|a
U - ukupna enrg|a
Idean pn |e tad kad svu energ|u pna mozemo svest na knetku energ|u
Tlak Plina
Produkt taka voumena ce uv|ek dat unutarn|e enrg|e pna
ineti"ka ener#ija i temperatura
Veza energ|e temperature |e k
B
Botzmanova konstanta
k
B
=1,38*10
-23
|K
-1
3edna*+a stanja idealno# plina
!akoni termodinamike
1.Energ|a svemra uv|ek osta|e konstantna
Topna dovedena u sstem + rad un|en na sstemu |ednak |e prom|en unutarn|e energ|e
sstema(topna |e |edna vrsta energ|e moze vrst rad)
2.Entrop|a svemra |e konstantno u porastu
Entrop|a - m|era nereda u nekom sustavu
-nema procesa u svemru gd|e b ukupn rezutat bo da se nek topnsk rezervoar ohad a nek
uteg podgne, odnosno nema stro|a u prrod ko| b perodk vrso rad korstec topnu |enog
topnskog rezervoara.
- ako |e sustavreverzban onda se ukupna entrop|a sustava ne m|en|a, a ako |e sustav
nereverzban entrop|a raste
3. z.t.d - Na T=0;S=0 na nua K posto| don|a granca entrop|e u svakom sustavu ta entrop|a
ma svo|u don|u grancu
$4kasnost idealno# toplinsko# stroja
Carnotov kruzn proces
1 korak zotermana ekspanz|a
2.ad|abatska ekspanz|a
3.zotermana kompres|a
4.ad|abatska kompres|a
2.
Produkt taka voumena u b=produkt taka voumena u tok c
0oltzmanova raspodjela
- Gustoca atoma u neko| tok
- V|ero|atnost naazen|a moekua(atoma) u nekom prostornom odreden|u m|en|a se
eksponenc|ano sa negatvnom vr|ednoscu potenc|ane energ|e tog ureden|a pod|e|eno sa
k
B
T
,a5velova raspodjela +rzina
Sredn|a brzna
Sredn|a brzna |e dupo veca od na|v|ero|atn|e brzne
!akon jednake raspodjele ener#ije
|edna estca u prostoru ma tr stupn|a sobode, N estca 3N stupn|eva sobode

Toplinski kapacitet idealno# plina
O - topna
Odnosno za moarn topnsk kapactet vr|ed
Gd|e |e R unverzana pnska konstanta
Za dean pn vr|ed:
Toplina
S - pres|ek
T
1
,T
2
- temperature
L-du|na
Topnska energ|a sto u |ednc vremena emtrea |ednna povrsna na neko| apsoutno|
temperatur T
0<e<1 - emtvnost t|ea

You might also like