Naslov izvornika

TESLA - MAN OUT OF TIME

Copvright 1981 by Margaret Chenev
Prevoditelj Vlasta Mihavec
Struni savjetnik Miljenko Zagajek, dipl. ing. el.
Lektor Marijana Jeli
Izvrna urednica Merima Nikoevi
Urednica Nataa Trsli
Oblikovanje naslovnice Zlatko Havoi
Grafika priprema Renata Risek
Tisak Krati, Zagreb
Nakladnik Biovega, Zagreb
Zahvaljujemo se Hrvatskoj elektroprivredi d.d. na potpori pri izdavanju
knjige.
I_

Sva prava pridrava nakladnik. Nijedan dio ove knjige ne smije se
upotrebljavati ni reproducirati na bilo koji nain bez pisanog
doputenja, osim u sluaju kratkih navoda objavljenih u kritikama
ili ocjenjivakim lancima. Za sve obavijesti moete se obratiti
nakladniku.
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 621.3-05 Tesla, N. 929 Tesla. N.
CHENEY. Margaret
Tesla : ovjek izvan vremena / Margaret Chenev : <prijevod Vlasta
Mihavec>. - Zagreb : Biovega, 2003. - (Biblioteka Osoba)
ISBN 953-6567-49-0
I. Tesla, Nikola - ivot i djelo
430401 I 10
MARGARET CHENEY
TESLA
ovjek izvan
vremena
Zagreb, 2003.
Zrakoplov koji je Tesla patentirao 1920. godine bio je
namijenjen okomitom/kratkom uzlijetanju i slijetanju
(V/STOL), te je amerika mornarica 1980-ih godina
razmatrala njegovu uporabu kao subsoninog zrakoplova,
koji e obiljeiti devedesete godine. Moderni je mlazni
zrakoplov imao sofisticiranu elektroniku opremu, no
osnovni mu je koncept bio isti kao kod Tesle. Teslina
letjelica nije nikad izgraena.





SADRAJ
Zahvale 9
Uvod 3
1. Suvremeni Prometej 19
2. Kockar 26
3. Istaknuti doseljenici 45
4. Pred Edisonovim sudom 53
5. Rat struja poinje 67
6. Red ognjenog maa 85
7. Radio 100
8. Visoko drutvo 118
9. Uspon i pad 134
10. Pogrena procjena 147
11. Do Marsa 160
12. Roboti 174
13. Bljesak munje 192
14. Zamraenje u Colorado Springsu 203
15. Velianstven i proklet 216
16. Ismijavan, osuivan, osporavan 228
17. Velika rasprava o radiju 248
18. Ugroavanje postignutog 260
19. Afera s Nobelovom nagradom 266
20. Letei tednjak 277
21. Radar 290
22. Poasni gost 300
23. Golubovi 309
24. Prijelazna razdoblja 322
7
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA
25. Roendanske proslave 328
26. epovi na povrini vode 336
27. Pobratimstvo sa svemirom 348
28. Smrt i preobraaj 356
29. Nestali papiri 369
30. Ostavtina 385
Napomene 399
Post scriptum: Zavretak potjere za papirima 423
Literatura koritena prigodom prevoenja 425
Biljeka o autorici 427
8
ZAHVALE
Osobito bih eljela zahvaliti:
Lelandu Andersonu, jednom od osnivaa Drutva
Tesla*, suautoru poznate Bibliografije o dr. Nikoli Tesli (San
Carlos, California, Ragusan Press, 1979.) te piscu
monografije Prvenstvo u pronalasku radija -Tesla protiv
Marconija. Istraivanja i studijski radovi gospodina
Andersona o Tesli bili su za njega od ivotnog znaaja.
Kao inenjer elektrotehnike i bivi raunalni savjetnik
pregledao je moj rukopis te sa mnom dareljivo podijelio
svoju zbirku djela o Tesli, ukljuujui i mnoge dotad
neobjavljene radove i slike.
Mauriceu Stahlu, bivem fiziaru tvrtke Hoover, a
danas savjetniku Povijesnog muzeja McKinlev u Ohiu
(gdje je postavljena izloba o Tesli), koji je takoer
pregledao rukopis i pruio mi neke savjete vezane uz
tehnika pitanja.
Dr. Bogdanu Radii, koji je radio u Jugoslaviji u doba
predsjednika Tita tijekom ranih dana njegove vladavine,
te razjanjavao i bavio se politikim pitanjima vezanim za
Jugoslaviju tijekom Drugog svjetskog rata i njegovim
utjecajem na Teslu. Ve godinama ivi u Americi, gdje
objavljuje knjige i lanke te predaje Povijest Balkana na
Sveuilitu Fairleigh Dickinson.
Dr. Lauristonu S. Tavloru, savjetniku za radioloku
fiziku i donedavno predsjedniku Nacionalnog odbora za
radiologiju i fiziku, strunjaku za pionire rendgenskih
zraka koji je u tom svojstvu proitao i komentirao Teslin
doprinos na ovom podruju.
Lambertu Dolphinu, pomoniku ravnatelja Fizikalnog
radio-laboratorija tvrtke SRI International, koji je
analizirao Teslina
Drutvo je bilo rasputeno.
9
istraivanja u vezi kuglastih munja, oruja na svjetlosni
mlaz, radiokomunikacija i izmjenine struje.
Dr. Jamesu R. Waitu, nekadanjem znanstvenom
savjetniku u Dravnim oceanskim i atmosferskim
laboratorijima, gdje se provode istraivanja vezana za
okolinu gradia Boulder, Colorado, koji je vrhunski
autoritet za irenje valova i koji je - kao i gospodin
Anderson - komentirao Teslin koncept elektromagnetske
energije koja se prenosi kroz zemlju.
Profesoru Vvarrenu D. Riceu s Dravnog sveuilita
Arizone, vodeem istraivau Tesline turbine, koji je
takoer na temeljima suvremenih radova analizirao
Tesline teorije zemnih toplana i postrojenja za konverziju
energije oceana u toplinsku energiju.
Ostat u zahvalna i pioniru na podruju radioveza,
mornarikom asniku i kapetanu fregate E. J. Quinbyju,
koji mi je pomogao svojim razmiljanjima o Teslinu radu
vezanom uz radio i robote; dr. Albertu J. Phillipsu,
nekadanjem ravnatelju istraivakih grupa ASARCO-a,
za njegova sjeanja kad je radio s Teslom na jednom od
istraivakih projekata, te dr. Williamu M. Muelleru iz
Rudarske kole u Coloradu, Odsjek metalurgije, koji mi
je osigurao vlastitu analizu tog eksperimenta u ASARCO-
u.
Od mnogih Teslinih vjernih oboavatelja u Americi
samo ih je nekolicina toliko neumorno radila na tome da
njemu u spomen pravda dospije na vidjelo, kao to je to
radio Nick Basura. On me na samom poetku mojih
istraivanja odveo do korisnih izvora, na emu mu od
srca zahvaljujem.
I Harry Goldman, Teslin uenik i pisac-fotograf, dao
mi je vrijedne informacije i pruio posebnu pomo u
traganju za starim fotografijama, pridodavi tome i slike
iz svoje osobne zbirke.
Zahvalna sam i Eleanori Treibek iz udruge
Dobrovoljci u akciji, Language Bank, Monterev,
Kalifornija, na pomoi u prijevodima; Muzeju Tesla iz
Beograda, Jugoslavija, za fotografije i pisma Katharine
Johnson, Mihajla Pupina, A. J. Fleminga, Sir VVilliama
Crookesa, Richmonda P. Hobsona i drugih potovatelja
Nikole Tesle; profesoru Philipu S. Callahanu jer mi je
odobrio koritenje svoje fotografije Teslina rodnog
mjesta; knjinici Buder
10
Zahvali
na Sveuilitu Columbia za pisma i slike Roberta i
Katharine Johnson, Georgea Scherffa, Nikole Tesle,
GeorgeaVVestinghousea, bojnika Edvvina Armstronga i
Lelanda Andersona; Odsjeku rukopisnih djela Kongresne
knjinice za pisma Nikole Tesle, Roberta Johnsona,
Marka Tvvaina, B. F. Meissnera, Georga Scherffa, Georga
Vvestinghousea, J. Pierponta Morgana i drugih,
snimljena na mikrofilmovima; te arhivaru knjinice
Bancroft na Sveuilitu California, Berkelev, J. R. K.
Kantoru, koji mi je odobrio pristup dokumentima Juliana
Havvthornea i Projektu sveuilita vezanom za povijest
znanosti i tehnologije; knjinici John Steinbeck u
Salinasu i njezinoj katalogizaciji, Otvorenoj knjinici
NewYorka te knjinicama Instituta za tehnologiju u
Massachusettsu; knjiniaru Sveuilita Purdue,
gospodinu Elliotu N. Sivowitchu, za posebno uvane
zbirke; kao i Instituciji Smithsonian, Dravnom muzeju
amerike povijesti, korporaciji Westinghouse, Dravnom
laboratoriju Brookhaven, RCA i Niagara Mohavvku
svima njima za fotografije, te Robertu Golki za podatke o
Projektu Tesla.
eljela bih zahvaliti i Odsjeku FBI-a za mornaricu te
agencijama NSA i CIA, Dravnom arhivu i posebno
njegovoj evidencijskoj slubi, tehnikoj knjinici u
zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson, Uredu za vlasnitvo
stranaca te Uredu za medicinska istraivanja u gradu
NewYorku.
Autorica i izdava eljeli bi zahvaliti i sljedeim
osobama na besplatnoj pomoi:
Dr. Juleu Eisenbudu i gospoi Lauri A. Dale, koji su
bez naknade dopustili navoenje citata iz lanka dr.
Eisenbuda Dva pristupa spontanom kaljenom
materijalu, objavljenog u Glasilu .Amerikog drutva za
fizikalna istraivanja u lipnju 1963. godine; tvrtki David
McKay za doputenje da citiram djelo Johna O'Neilla
Nenadma-eni genij (izvorno ga je objavio izdava Ives
Vvashburn, Inc. 1944. godine); dnevniku The NewYork
Times za lanak iz Izvor elektrike autora VValdemara
Kaempfferta, objavljenog u veljai 1945.; tjedniku Time za
naslovnu stranicuu i priu o Nikoli Tesli od 20. srpnja
1931. godine; Fredericku B. Juenemanu za doputenje da
citiram dijelove njegove knjige Granice nesigurnosti,
strana 206, u izdanju
TESLA )VIFK 'RFM
izdavaa Dun-Donnelly iz Chicaga, tiskanom 1975.
godine, kao i dijelove Juenemanova lanka, objavljenog u
glasilu Industrijska istraivanja pod nazivom Zabiljeke
izumitelja u veljai 1974. godine.
Zahvaljujem i izdavau glasila Znanost & mehanika za
odobrene citate iz poglavlja Svakodnevna znanost &
mehanika te iz lanka Nikole Tesle pod nazivom Naa
budua pokretaka snaga, objavljenog u prosincu 1931.
godine, kao i na doputenju da koristim crte prikazan u
tom lanku.
Osobito zahvaljujem gospodinu Harvevu Gernsbacku,
predsjedniku tvrtke Gernsback Publications, Inc., za
dozvolu koritenja slika, crtea umjetnika Franka Paula te
citata iz djela Nikole Tesle Moji izumi, koji su se pojavili u
listovima Elektroeksperimentator i Znanost & izumi, to ih je
nekad izdavao Hugo Gernsback.
Isto tako i Lelandu Andersonu, za doputenje da
koristim citat iz njegova djela Prvenstvo u pronalasku radija -
Tesla protiv Marconija, u izdanju Antique Wireless
Association iz oujka 1980. godine.
Dugujem zahvalnost i Muzeju Nikole Tesle za rijei
citirane iz Teslinih Zapisa iz Colorado Springsa iz 1889.-
1900. godine; kralju Petru II. za citate iz djela Kraljevo
naslijede u izdanju Putnama, New York, 1954. godina, te za
retke T. C. Martina iz djela Pronalasci, istraivanja i pisana
ostavtina Nikole Tesle koje je preuzeo iz lista Elektroinenjer,
tiskanog 1984. godine (obnovljeno u izdanju Omni
Publications, Havvthome, Kalifornija, 1977. godina).
Meu svojim prijateljima i roacima posebno bih
zahvalila izumitelju Allenu Davidsonu, Randvju Pierceu i
PJ.-u, koji su marljivo itali i komentirali moj rukopis od
njegovih najranijih dana te me nadahnuli svojim
entuzijazmom. Nadasve hvala Barbari Nelson za njezinu
uredniku kritiku i podrku, koju mi je pruala tijekom
mojih nastojanja.
UVOD
Unato bljetavoj, dramatinoj pozornosti, kao i injenici
da se u vremenima dok je gospodario podrujima
istraivanja i strojarstva esto nalazio u sreditu panje,
Nikola Tesla je svoj osobni ivot uspio sauvati od oiju
javnosti. Kako je bio samotnjak - vjeiti neenja koji radi
kao nezavisni znanstvenik, ne ulazi ni u kakva
korporacijska udruenja i ne spaja meusobno prijatelje
koji pripadaju razliitim skupinama - njegov je ivot
drugima bio mutan i nepoznat. Takva povuenost koja je
obiljeila karijeru jedne od vodeih svjetskih linosti u
znanosti i strojarstvu postavljala je ozbiljne analitike
zapreke pred njegove biografe. Ipak, 1943. godine, gotovo
odmah nakon Tesline smrti u dobi od osamdeset est
godina, izala je njegova prva biografija koju je napisao
John J. O'Neill, znanstveni urednik njujorkog Herald
Tribunea. Ona je godinama bila jedina biografija o Tesli,
prije svega zbog tekoa s kojima su se svi drugi
potencijalni biografi susretali pri razotkrivanju znaajnijih
dodatnih podataka o njemu.
Nakon Drugog svjetskog rata, itave tone grae koja je
predstavljala Teslinu knjinicu otpremljene su u
Jugoslaviju (iako je Tesla bio ameriki dravljanin), i to u
Beograd, gdje se njemu u ast osnivao dravni muzej.
Okolnosti vezane za prebacivanje njegove imovine u
Jugoslaviju su, dodue, zanimljive, no zasad neemo
govoriti o njima; samo emo naglasiti problem velike
udaljenosti tog muzeja za sve amerike biografe, kao i
ozbiljna ogranienja pristupa arhiviranoj grai s kojima su
se suoavali istraivai koji su se ipak zaputili u muzej.
Godine 1959. pojavile su se dvije prilino kratke
Tesline biografije. Knjiga dr. Helen Vvalter bila je
namijenjena mladei, a
13
TESLA OVJEK VAN VREMENA
zauuje to je na naslovnici sadravala crte i lik koji
nimalo nije nalikovao na Teslu.
Knjiga Margaret Storm, koju je izdala u vlastitoj
nakladi i dala je otisnuti zelenim slovima, zasnivala se na
tvrdnji da je Tesla bio utjelovljenje nekog vieg bia koje
je stiglo s Venere! Godine 1961. pojavila se jo jedna
kratka Teslina biografija za mlade koju je napisao Arthur
Beckhard. Teslino ime bilo je pogreno napisano ak na
samom omotu te knjige (Tesla je jednom napisao prijatelju
kako mu je ao to ne moe sve munje svoga laboratorija
usmjeriti na one kritiare koji mu ni ime ne znaju napisati
kako treba), a u njoj je zapravo bilo isputeno sve o
njegovu ivotu nakon 1900. godine (kad je Tesla imao
samo etrdeset etiri godine). Sva su se tri pisca u cijelosti
oslanjala na O'Neillovu biografiju, to se vidjelo iz
brojnih ponavljanja pogrenih legendi koje su bile
naknadno pobijene, i tako nijedan od tih uradaka nije
uspio nadmaiti O'Neillovo djelo.
Knjiga Svjetlost u njegovoj ruci: Pria o ivotu Nikole Tesle
dviju autorica, Inez Hunt i Vvanette Draper iz Colorado
Springsa, pojavila se 1964. godine, dakle dvadeset godina
nakon O'Neillove biografije. O'Neill nije otiao do
Colorado Springsa, gdje je Tesla 1899. godine izgradio
eksperimentalnu stanicu i bavio se pokusima s elek-
tricitetom koji jo i danas zapanjuju znanstvenike irom
svijeta, pa zato nije ni mogao iskoristiti podatke koje su
mu mogli dati stanovnici tog grada o njihovu odnosu
prema Tesli. Biografijom koju su napisale Hunt i Draper
Tesla je uspio postati lik od krvi i mesa, a knjiga je na
svjetlost dana iznijela i niz zanimljivih fotografija. No,
uglavnom se bavila Teslinim estomjesenim boravkom u
Colorado Springsu, to je zapravo i bila namjera obiju
autorica.
Stvarno, zato bi uope itko poelio napisati jo jednu
cjelovitu biografiju nakon objavljivanja O'Neillove knjige
Nenadmoieni genij? Ona se drala najautoritativnijom
biografijom i vjerojatoo je predstavljala najbolje
nastojanje koje je itko u ono vrijeme mogao pruiti, ako
izuzmemo Kennetha Swezeyja znanstvenog pisca i
Teslina bliskog osobnog prijatelja tijekom posljednjih
dvadesetak
14
Uvod
godina njegova ivota. No, iz dananje perspektive
O'Neillova biografija djeluje slabanom, barem u dijelu
analiziranja Tesle kao ovjeka, i posve tankom u pogledu
njegovih odnosa s bliskim suradnicima i prijateljima. Iako
su Tesla i O'Neill prijateljevali, Tesla je O'Neilla, kao i
mnoge druge, drao na odstojanju, pa je O'Neill mogao
govoriti samo o onome to je uz velike tekoe uspijevao
izvui iz Tesle - zasigurno ne ba najsjajniji poloaj za
jednog biografa.
Mnogo je novih podataka izronilo na povrinu od dana
pojavljivanja O'Neillove biografije, dajui nove dimenzije
injenicama koje su poznate o Tesli. Mnoga pitanja, to su
ih postavili oni koji su prouavali njegov ivot, pronala
su svoje odgovore; no ovo razotkrivanje iznjedrilo je i
brojne nove tajne. Zakoni o slobodi informiranja otkrili su
da se amerika vlada iznimno zanimala za Tesline papire.
A zato i ne bi? Usred Drugog svjetskog rata, na
konferencijama za tisak Tesla je esto znao zapanjiti novi-
nare, govorei im o razvijanju oruja sa zrakama koje bi
mogle rastaliti pogoeni zrakoplov, o telegeodinamici i
drugim naprednim zamislima. Meutim, bile one stvarne
ili spekulativne, vlada itavu tu stvar nije eljela prepustiti
sluaju. to se dalje dogaalo s ovim istraivanjima
saveznih organa, pria je za sebe.
Razmiljajui o svom osobnom zanimanju za Teslu,
zakljuila sam da su me jo kao studenticu opinila
njegova istraivanja visokih frekvencija i visokog napona
po kojima je postao poznat irom svijeta. No, ljutili su me
neuobiajeni problemi oko pribavljanja kopija njegovih
tehnikih zapisa te oko dospijevanja do podataka o tome
dco je od ostalih autora pisao o Teslinu radu. Upravo su te
tekoe potakle viegodinji projekt stvaranja opsenog
kataloga (objavljenog 1979. godine u obliku bibliografije,
u kojoj se pojavljujem kao suurednica) o Teslinim
zapisima i djelima drugih pisaca o njemu i njegovu radu.
Dok sam studirala elektrotehniku, te kako je moje
zanimanje za Teslina istraivanja visokih frekvencija i
visokog napona jaalo, moja su me traganja na kraju
dovela do osoba koje su radile za njega - do njegovih
tajnica Dorodiv Skeritt i Muriel Arbus te do
laboratorijskog tehniara Waltera
TESLA - OVIEK
Wilhelma. S vremenom sam upoznala neke njegove
osobne prijatelje, kao i ljude koji su ga dobro poznavali.
to se vie pribliavala stota obljetnica Teslina
roenja (1956. godina), postajalo je sve jasnije da glavne
amerike znanstvene i tehnike institucije nee nita
organizirati kako bi se obiljeio taj dogaaj. Zajedno s
gospoama Skeritt i Arbus, gospodinom Wilhelmom i
odreenim brojem osoba koje su izrazile svoje zanimanje
za to pomogla sam pri osnivanju drutva Tesla, ija je
glavna zadaa bila razvijanje i usklaivanje djelatnosti
vezanih za obiljeavanje stote obljetnice. Ve sljedee
godine drutvo se ugasilo, ali uspjelo je obnoviti svijest o
Teslinu utjecaju na drutvo u cjelini. Iznova je probueno
zanimanje za otkria koja je Tesla najavio i demonstrirao,
no koja nisu razvijena do kraja zbog zaostale tehnologije
u pridruenim disciplinama, kao to su prirodne znanosti.
Nadahnua - to je ono to je Tesla dao drugim
izumiteljima nadahnutima njegovim ivotom i odcriima
i to je ono to njegov rad i dalje nastavlja davati
tehnikim strunjacima dananjice. Prigodom Teslina 71.
roendana (1931. godine) suvremenici su zabiljeili kako
su njegova predavanja jo uvijek jednako matovita i
inspirativna za produktivni razvoj kao to su to bila prije
etrdesetak godina, kad su prvi put objavljena:
Pri gotovo svakom koraku napretka postignutog u pro-
izvodnji struje i razvidcu radija moemo odcriti onu iskru
misli koja nas vodi do Nikole Tesle. Samo je nekolicina
ljudi mogla tijekom vlastitog ivota vidjeti kako se njihova
dalekosena stvaralaka mata pretvara u stvarnost.
(E. F. W.Mexandeison)
itajui Tesline radove neprestano nailazimo na njegove
brojne sugestije koje su predvidjele kasniji razvoj na podru-
ju radiotehnike.
(Louis Cohen)
Plodan izumitelj, koji je rijeio najvei problem
na podruju elektrine energije svoga doba,
podarivi svijetu sustav njezina prijenosa i
viefazni motor, izvrio je revoluciju u proizvodnji
struje i udario temelje njezinog nevjerojatnog
razvoja. Moja suradnja s Vama kao Vaeg asistenta
na povijesnim predavanjima o visokoj frekvenciji
odranima na Sveuilitu Columbia i poslije,
ostavila je na mene neizbrisiv dojam i dala mi
nadahnue koje je znatno utjecalo na moj ivot.
(Gano Dunn)
Raspirili ste moje pritajeno zanimanje za plinovita
stanja i preobrazili ga u plamen koji se vie nikada
nee ugasiti. Jo davne 1984. godine rekao sam
jednom naem zajednikom prijatelju kako e se
Vaa knjiga... koja sadri Vaa izvorna predavanja
i za stotinu godina drati pravim klasikom. Ovo
miljenje do danas nisam izmijenio.
CD. McFarkn Mooit)
ivo se prisjeam svoje revnosti i oduevljenja
kojim sam prije vie od etrdeset godina itao o
Vaim pokusima s visokim naponima. Bili su
izvorni i izazivaki, otvorili su nove vidike za
daljnja istraivanja, kako u mislima, tako i putem
pokusa.
(W.H.Bm
9S
)
Tri su aspekta Teslina djela koja posebno
zasluuju nae divljenje, a to su: znaaj samih
njegovih postignua mjerenih njihovom
iskoristivou u praksi; logika jasnoa i istoa
misli s pomou kojih je izvodio argumente i
postizao nove rezultate; te vizija i nadahnue,
gotovo bih mogao rei hrabrost sagledavanja
udaljenih stvari negdje daleko na obzorju, a time i
otvaranje novih putova za ovjeanstvo.
(I. C. M. Brentano)
17
TESLA OVJEK VAN VRHMRN4
Mislim da su Teslini zapisi i do dananjih dana nesma-
njenom snagom zadrali svoje inspirativne sposobnosti za
sve one koji ih proitaju. Tesla je uistinu bio ovjek ispred
svog vremena, a ova biografija uspjeno je nadvladala
neuobiajene tekoe pri istraivanju kako bi nevjerojatna
pria o njemu iznova oivjela.
Leland Anderson Denver. Colorado
18
1. Suvremeni Prometcj
To!no u osam sati nave!er mukarac tridesetih godina i
otmjene, gospodske pojave sjeo je za svoj stalni stol u Dvorani
palmi hotela Vvaldorf-Astoria. Visok i vitak, ukusno odjeven,
odmah je postao metom svih o!iju, iako je ve"ina ostalih gostiju
nastojala ne zuriti u njega, poznavaju"i povu!enost slavnog
izumitelja.
Kao i obi!no, na stolu je bilo postavljeno osamnaest !istih
platnenih ubrusa. Nikola Tesla ne bi znao objasniti zbog !ega
su mu bili najdrai brojevi djeljivi s tri, ili otkud potje!e
njegov morbidan strah od bacila, kao to ne bi znao re"i ni
zato ga opsjeda niz drugih neobi!nih manija koje su mu
zagor!avale ivot.
Odsutno je po!eo latiti ionako besprijekorno ulateno
srebro i kristal, uzimaju"i jedan po jedan ubrus i rastvaraju"i
ga, sve dok se na pomo"nom stoli"u nije stvorilo pravo malo
utirkano brdo. A potom, kako je stizalo koje jelo, obavezno bi
prije nego to bi zalogaj prinio ustima, prvo izra!unao njegovu
zapremninu. Ina!e ne bi osje"ao nikakva zadovoljstva u jelu.
Oni koji su u Dvoranu palmi doli upravo s ciljem da vide
poznatog izumitelja, mogli su zamijetiti da svoja jela ne
naru!uje iz jelovnika. Kao i uvijek, ona su se pripremala
posebno za njega, i to prema uputama koje bi prethodno dao
telefonom. Prema njegovu zahtjevu, nije ga posluivalo osoblje
ve" nadeonobar.
1

Dok je Tesla prebirao po svom tanjuru, priao mu je
William K.Vanderbilt da bi prekorio mladog izumitelja zato
to kazalinu louVanderbiltovih ne koristi neto !e"e. Ubrzo
nakon njegova odlaska, mla#i !ovjek s muketirskom
bradicom i malim, neuokvirenim nao!alama pri#e Teslinu
stolu i pozdravi ga vrlo srda!no. Robert Underwood Johnson,
osim to je bio urednik
19
TESLA !OVJEK IZVAN VREMENA
jednog tjednika i pjesnik, imao je i velikih drutvenih
ambicija te su ga drali bonvivanom sa zna!ajnim
poznanstvima.
Smijulje"i se, Johnson se sagnu kako bi priapnuo Tesli
najnovija govorkanja koja su kruila me#u !lanovima Grupe
400: da se !edna kolarka imenom Anne Morgan, izgleda,
zaljubila u mladog izumitelja i sad progoni svoga taticu, J.
Pierponta, ne bi li je upoznao s njim.
Tesla se blago nasmijeio i uljudno raspitao za Johnsonovu
enu Katharinu.
Kate me zamolila da Vas u subotu dovedem na ru!ak,
re!e mu Johnson.
Nakratko su porazgovarali o jo jednoj go"i koja je Tesli
bila draga - tek platonski - draesnoj mladoj pijanistici
Marguerite Merington. Kad se uvjerio da je i ona me#u
uzvanicima, on prihvati poziv.
Urednik krenu svojim putem, a Teslu iznova zaokupi
zapremnina njegova deserta. Jedva je dospio okon!ati izra!un
kad mu kod stola iskrsnu hotelski dostavlja! i uru!i mu
poruku. Odmah je prepoznao smioni rukopis svog prijatelja,
Marka Tvvaina.
Ako nema nekih uzbudljivijih planova za ve!eras,
javljao mu je pisac i humorist, moda bi mi se elio
pridruiti u kockarnici.
2

Tesla mu hitro navrlja sljede"i odgovor: Naalost,
moram raditi. No, eli li se ti meni pridruiti u pono" u mom
laboratoriju, mislim da ti mogu obe"ati dobru zabavu.
Po obi!aju, bilo je to!no deset sati kad je Tesla ustao od
stola i nestao u sporadi!no osvijedjenim ulicama Manhattana.
Vra"aju"i se u svoj laboratorij, skrenuo je u parki" potiho
zvide"i. Visoko na oblinjoj zgradi za!uo se lepet krila.
Ubrzo je poznati bijeli lik sletio na njegovo rame. Tesla izvadi
iz depa vre"icu punu sjemenja te nahrani goluba iz dlana, a
potom ga pusti da odleti u no", dobacivi za njim poljubac.
Sad malo zastade kako bi razmotrio svoj sljede"i potez.
Nastavi li dalje oko bloka ovih zgrada, bit "e primoran obi"i ga
tri puta. Stoga se radije vratio i krenuo prema svom
laboratoriju na Junoj
20
Suvremeni Prometej
petoj aveniji broj 33-35 (danas Zapadni Broadway), u blizini
ulice Bleecker.
Ulaze"i u mrak poznatog potkrovlja zgrade, pritisnu glavni
prekida!. Sa zidova se prosu jaka svjetlost iz staklenih cijevi,
osvjetljuju"i mra!an prostor natrpan !udnovato oblikovanim
strojevima. $udno je bilo to da se na stropu nisu vidjeli nikakvi
vodovi i elektri!ne ice izme#u tih cijevi. Zaista, i nije bilo
nikakvih vodova, nego su one svoju energiju dobivale
zahvaljuju"i bei!nom prijenosu. Mogao je uzeti svjetle"e
tijelo koje nije bilo spojeno ni na to i slobodno ga prenijeti u
bilo koji dio svog radnog prostora.
U kutu je po!ela tiho vibrirati neka !udna naprava. Tesli su
se -o!i suzile od zadovoljstva. To je ispod neke vrste pokrova
potiho po!eo raditi najmanji od njegovih oscilatora. Samo je
njemu bila poznata njegova strahovita snaga.
Zamiljeno je bacio pogled dolje kroz prozor, na mrke
obrise susjednih zgradurina u kojima su se stanovi mogli
jeftino unajmiti. Izgleda da su njegovi susjedi useljenici mirno
zaspali nakon napornog radnog dana. Policija ga je ve"
upozorila na albe pristigle zbog plavi!astih bljeskova, koji su
se mogli nazrijeti iza njegovih prozora, i !udne svjedosti koja
je prtala njihovim ulicama kad bi pao mrak.
Slegnuo je ramenima i vratio se na posao, bave"i se nizom
mikroskopskih uga#anja stroja. Duboko zaokupljen time, bio
je posve nesvjestan vremena koje je proteklo, sve dok na
vratima vee nije odjeknulo lupanje.
Tesla pouri dolje kako bi pozdravio engleskog novinara
Chauncevja McGoverna iz lista Pearsons Magazine.
Drago mi je to ste uspjeli do"i, gospodine McGovern!
Osje"ao sam da to dugujem svojim !itateljima, gospodine.
Svi u Londonu pri!aju o 'novom !arobnjaku sa Zapada', a pri
tome ne misle na gospodina Edisona.
Pa, do#ite gore. Da vidimo mogu li opravdati dobar glas
koji me prati.
Nisu jo zakora!ili na prvu stubu, kad se s ulaza za!uo
smijeh i glas koji je Tesla odmah prepoznao.
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
A, evo nam i Marka.
Iznova otvori vrata da bi pozdravio Tvvaina i glumca
Josepha Jeffersona. Obojica stigoe ravno iz kockarnice.
Tvvainove o!i blistale su prepune o!ekivanja.
Hajde Tesla, nek' predstava po!ne! Vi znate to ja uvijek
kaem.
Ne. Sto Vi to uvijek kaete, Mark? upita ga pronalaza!
sa smijekom.
Ono to uvijek kaem - a zapamtite, citirat "e me jo
dugo - to je - da je grom bog, grom je impresivan, no munja je
ona koja obavlja sav posao.
Onda "emo zahvaljuju"i njezinom poslu no"as imati
pravu oluju, prijatelju moj. Do#ite!
Ne zadrhtite li pri obilasku laboratorija Nikole Tesle,
prisje"ao se kasnije McGovern, zna!i da imate neuobi!ajeno
neustraiv um...
Zamislite sebe kako sjedite udobno zavaljeni u golemoj,
dobro rasvijetljenoj prostoriji s brdima !udnovatih naprava
koje vas posvuda okruuju. Prilazi vam visok, vitak mladi" i
odjednom samim pucketanjem prstiju smjesta stvara pravu
uarenu crvenu loptu, koju smireno dri u rukama. Dok je
gledate, ostajete zaprepateni jer mu jo uvijek nije opekla
prste. No, on sad doputa da mu padne na odijelo, na kosu, u
vae krilo, te kona!no ovu vatrenu loptu sputa u drvenu
kutiju. Zapanjeni uvi#ate da vatra nigdje nije ostavila ni
najmanjeg traga, pa trljate o!i da biste se uvjerili kako to nije
bio samo san.
3

Ako je McGoverna toliko zabezeknula Teslina vatrena
lopta, barem u tome nije ostao usamljen. Nitko od njegovih
suvremenika nije uspio objasniti kako je Tesla postizao taj
u!estalo ponavljani efekt, a nitko ga ne zna objasniti ni danas.
Kad je neobi!na vatrena kugla nestala jednako onako tajan-
stveno kako se i pojavila, Tesla je ugasio svjetla i u sobi je
nastao mrkli mrak, kao u kakvoj pilji.
Sad "u vam, prijatelji moji, napraviti malo danjeg svjetla.
22
Suvremeni Prometej
Odjednom je !itav laboratorij bio preplavljen !udnim,
prelijepim svjetlom. McGovern, Twain i Jefferson pogledom
su prelijetali prostor, no nisu uspijevali prona"i ni traga izvoru
te svjetlosti. McGovern se u !udu zapitao nije li ovaj efekt na
neki na!in povezan s demonstracijom koju je Tesla prema
pristiglim izvje"ima prikazao u Parizu, proizvevi svjetlost
izme#u dviju velikih plo!a smjetenih s obiju strana postolja,
no bez ikakvog vidljivog izvora te svjetlosti.*
Samo, pokazalo se da je ova svjetlosna predstava bila
namijenjena tek zagrijavanju izumiteljevih gostiju.
Napet izraz na Teslinu licu otkrio im je ozbiljnost kojom
se posvetio sljede"em pokusu.
Iz kaveza su doveli i za postolje privezali sitnu ivotinjicu,
koju je ubrzo usmrtila struja. Pokaziva! je zabiljeio tisu"u
volti. Truplo je bilo uklonjeno. Potom se sam Tesla uspeo na
isto postolje, dre"i jednu ruku u depu. Pokaziva! se polagano
po!eo uspinjali na sve ve"e vrijednosti. Na kraju je kroz
tijelo visokog mladog !ovjeka, koji nije trznuo ni mii"em,
protjecala struja ja!ine dva milijuna volti. Sad su njegovi
obrisi bili vrlo otro ocrtani svjetle"om aureolom struje,
oblikovane milijardama plamenih jezi!aca koji su
proplamsavali iz svakog djeli"a njegova tijela.
Ugledavi zaprepatenje na licu McGoverna, ispruio je
ruku prema engleskom novinaru, koji je neobi!an osje"aj to
ga je obuzeo ovako opisao: Iskrivi se na na!in sli!an onome
kad ljudi prime drke jakog elektri!nog akumulatora. Mladi"
je doslovno postao ljudska, 'iva provodna ica'.
Izumitelj je sko!io s postolja, isklju!io struju te odmah
umanjio napetost svojih gledatelja, nazivaju"i sve ovo samo
obi!nim trikom.
Ma! To su samo igrarije. Sve to nita ne zna!i. Nema
nikakve vrijednosti za veliki svijet znanosti. Ali do#ite
ovamo, pa "u vam pokazati neto to "e napraviti veliku
revoluciju u svakoj bolnici i svakom domu, !im to uspijem
izvesti u radnom obliku.
Do dananjeg dana nikome nije uspjelo ponoviti ovu demonstraciju
23
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Odveo je svoje goste u kut gdje je na gumenom podnoju
stajalo neobi!no postolje. Kad je okrenuo prekida!, ono je
zapo!elo brzo i tiho vibrirati.
Tvvain mu se znatieljno pribliio. Dajte mi da ja
pokuam, Tesla, molim Vas.
Ne, ne. Treba ga jo usavriti.
Ali, kada Vas molim.
Tesla se nasmijei. U redu, Mark, samo nemojte ostati
predugo. Si#ite !im vam to kaem! Pozvao je pomo"nika da
okrene prekida!.
Tvvain se, odjeven u svoje uobi!ajeno bijelo odijelo s
crnom kravatom, naao na postolju koje je glasno zujalo i
vibriralo pa je nalikovalo na nekog divovskog bumbara. Bio je
oduevljen. Veselo je galamio i lamatao rukama. Ostali su ga
promatrali sjajno se zabavljaju"i.
Nakon nekog vremena, izumitelj mu re!e: U redu, Mark.
Bilo Vam je dosta. Vrijeme je da si#ete!
Ni za to na svijetu! re!e humorist. Uivam u ovome!
Stvarno, bit "e bolje da si#ete, navaljivao je Tesla.
Vjerujte mi, najbolje Vam je da si#ete odmah!
Tvvain se samo nasmijao. Ne biste me odavde mogli
skinuti ni dizalicom.
No, jedva to su mu ove rije!i sile s usana, kad mu se
izraz lica ukrutio. Uko!eno je krenuo prema rubu postolja,
ustro mau"i Tesli da zaustavi napravu.
Brzo, Tesla. Gdje je...?
Izumitelj mu uz smijeak pomogne da si#e te ga usmjeri u
pravcu nunika. Njemu i njegovim suradnicima bio je dobro
poznat laksativni u!inak oscilatora.
4

Nitko od gostiju nije se dobrovoljno javio da se podvrgne
pokusu u kojemu je Tesla stajao na postolju pod visokim
naponom. No sad su od njega zahtijevali da im objasni kako je
mogu"e da ga struja nije ubila.
Tako dugo dok su frekvencije bile visoke, rekao im je,
izmjeni!na struja visokog napona uglavnom je protjecala
vanjskom
24
Suvremeni Prometej
povrinom koe, ne izazivaju"i nikakve ozljede. No to nije
igra za nestru!njake, upozorio ih je. $ak bi i miliamperi, kad
bi prodrli u tkivo ivaca, mogli biti smrtonosni, dok se amperi
razdijeljeni po koi mogu izdrati neko kra"e vrijeme. $ak i
vrlo slabe struje koje bi prodrle ispod koe, bile one
izmjeni!ne ili istosmjerne, mogle bi ubiti.
Ve" je svitalo kad je Tesla kona!no svojim gostima zaelio
laku no". No, svjeda u njegovu laboratoriju gorjela su jo
punih sat vremena prije nego to je zaklju!ao vrata i odetao u
svoj hotel na kratki odmor.
25
2. Kockar
Nikola Tesla rodio se to!no u pono" izme#u 9. i 10. srpnja
1856. godine u selu Smiljanima, u Lici, izme#u planinskog
masiva Velebita i isto!ne obale Jadranskog mora. Omanja
ku"a u kojoj je ro#en nalazila se uz samu srpsku pravoslavnu
crkvu kojom je upravljao njegov otac, paroh Milutin Tesla,
koji je ponekad pisao !lanke pod pseudonimom Rodoljub
Pravi!i".
Nijedna zemlja isto!nog dijela Europe nije sadravala ve"e
etni!ke i vjerske razli!itosti od Jugoslavije. Unutar Hrvatske
obitelj Tesla pripadala je srpskoj nacionalnoj i vjerskoj
manjini. $itavo je to podru!je pripadalo Habsburkoj
Monarhiji, !ijim su se strogim i iz Be!a nametnutim pravilima
narodi prilago#avali kako su najbolje znali i umjeli.
Etni!ke obi!aje !esto najvjernije njeguju upravo manjine
doseljene na neko podru!je, pa u tome ni Teslini nisu
predstavljali iznimku. Velik su zna!aj pridavali srpskim
ratni!kim pjesmama, pjesnitvu, plesovima i narodnoj predaji,
kao i krsnim slavama u !ast pojedinih svetaca te tkanju.
Iako je u ono doba na tim podru!jima bilo vie nepismenih
nego pismenih osoba, radilo se o rijedcom na!inu irenja
umnih sposobnosti, jer su se ljudi divili i njegovali !udesne
sposobnosti pam"enja.
U Hrvatskoj su se u doba Teslina djetinjstva mogu"nosti
ostvarenja poslovne karijere svodile vie ili manje na
poljoprivredu, vojsku i crkvu. Obitelji Milutina Tesle i
njegove supruge Duke Mandi", koje su svojim izvornim
podrijetlom bile iz zapadne Srbije, ve" su naratajima svoje
sinove slale da slue u crkvi ili vojsci, a svoje k"eri udavale za
sve"enike ili !asnike.
26
Kockar
Tako su i Milutina otpravili u !asni!ku kolu, no pobunio
se i napustio je da bi krenuo u sve"enike. Stoga je na crkvu
gledao kao na jedinu mogu"u karijeru i za svoje sinove, Danu i
Nikolu. Sto se ti!e njihovih sestara - Milke, Angeline i Marice,
paroh Tesla nadao se da "e im Bog u svojoj milosti i
providnosti poslati na put enike sve"eni!kog zvanja, kakvog
je i sam bio.
ivot ena u ondanjoj Jugoslaviji bio je iscrpljuju"i, jer se
od njih o!ekivalo ne samo da obavljaju teke ratarske poslove
na imanju, nego i da odgajaju djecu te vode brigu o ku"i i
obitelji. Tesla je uvijek govorio kako je svoje fotografsko
pam"enje i pronala-za!ki genij batinio od svoje majke i alio
je to ona nije ivjela u drugoj zemlji i u drugo vrijeme u
kojem bi se sposobnosti ena znatno vie cijenile. Ona je bila
najstarija k"i od sedmero djece u svojoj obitelji i time
primorana preuzeti na sebe !itavo doma"instvo kad joj je
majka oslijepila. Stoga se nije kolovala. No, bilo usprkos
tome, ili upravo zbog toga, razvila je zadivljuju"u sposobnost
pam"enja te naizust znala !itave tomove doma"eg i klasi!nog
europskog pjesnitva.
Nakon udaje brzo je stiglo i njezinih petero djece. Najstariji
je bio Dane. Nikola je ro#en kao !etvrto dijete.
Budu"i da je paroh Milutin Tesla u svoje slobodno vrijeme
pisao pjesme, dje!ak je odrastao u ku"i u kojoj je ritam uvijek
proimao obi!an govor i gdje je citiranje odlomaka iz Biblije ili
poezije bilo jednako prirodno, kao i pe!enje kukuruza ljeti na
aru.
I Nikola je u svojoj mladosti pisao pjesme, od kojih je neke
poslije ponio sa sobom u Ameriku. Nikad ne bi dopustio
objavljivanje tih pjesama, jer ih je drao isuvie osobnima. U
postarijoj dobi silno je volio zadiviti svoje novoste!ene
prijatelje recitiraju"i im pjesme iz njihove zemlje (na
engleskom, francuskom, njema!kom ili talijanskom jeziku).
Tijekom !itava ivota i dalje je povremeno pisao pjesme.
Vrlo rano, ve" u dobi od pet godina, po!eo je izra#ivati
svoje izvorno osmiljene izume. Izgradio je malo vodeno
kolo, posve druga!ije od onih koja je vi#ao u okolici. Naime,
bilo je gladco i bez lopatica, a ipak se pod strujanjem vode
ravnomjerno okretalo.
27
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Godinama poslije toga prisjetit "e se te !injenice kad se po!eo
baviti oblikovanjem svojih jedinstvenih bezlopati!nih turbina.
No, neki su njegovi pokusi bili manje uspjeni. Jednom se
us-pentrao na krov sjenika, rastvorio stari obiteljski kiobran i
duboko udisao svje planinski povjetarac, sve dok mu tijelo
nije obuzeo osje"aj velike lako"e i dok ga omaglica koju je
osjetio u glavi nije uvjerila da sad moe letjeti. Tresnuvi o
zemlju onesvijestio se, a majka, koja ga je pronala, odnijela
ga je ravno u postelju.
Isto tako, ni njegov motor, koji je pokretalo esnaest
kukaca, nije se mogao proglasiti uspjehom. Radilo se o
laganoj napravi sa!injenoj od trijeske koja je oblikovala
propeler, a vreteno i kolotur bili su pri!vr"eni na ive kukce.
Kad su zalijepljene bube lamatale svojim krilcima, to su
mahnito !inile o!ajni!ki pokuavaju"i pobje"i, motor je bio
pripravan za uzlijetanje. Ovu je istraiva!ku metodu Tesla
zauvijek napustio kad ga je jednom zgodom posjetio mali
prijatelj koji je oboavao okus hruteva. Primjetivi !itavu
staklenku punu kukaca, po!eo ih je trpati u usta. Mla#ahni
pronalaza! povratio je od zga#enosti.
Njegov je sljede"i pothvat bio usmjeren na rastavljanje i
sastavljanje djedovih satova. I to se tako#er, prisje"a se, brzo
okon!alo: U onom prvom uvijek sam bio uspjean, no
potonje bi se !esto izjalovilo. Trideset je godina proteklo
prije nego to se iznova dohvatio satnog mehanizma.
Ipak, nisu ba svi njegovi dje!ji nestaluci bili znanstvene
naravi. Bila je u gradu jedna dobrostoje"a dama, pisao je
kasnije u svojoj kratkoj autobiografiji, pobona, ali ohola
ena koja bi u crkvu obi!no dolazila dotjerana, odjevena u
haljinu s duga!kim skutom to se vukao daleko za njom i
uvijek okruena svojom poslugom. Jedne sam nedjelje taman
zavrio sa zvonjavom na crkvenom tornju i sjurio se niz stube,
preska!u"i ih po nekoliko odjednom, kad je ta visoka dama
dostojanstveno izlazila. Sko!io sam ba na njezin skut i za!uli
su se zvu!i paranja koji su meni zazvu!ali kao ispaljivanje
pu!ane salve.
1

Otac, iako o!ito kipte"i od bijesa, samo ga je lagano
oamario to je bila jedina tjelesna kazna koju je ikada
primijenio na
28
Kockar
meni, no gotovo da je i danas osje"am. Tesla je rekao da su
neugodnost i zbunjenost koju je osjetio bili neopisivi, te da je
zbog toga zapravo postao izop"enikom.
Ali, dobra sre"a dobacila mu je ue spasa ne bi li se iskupio
u o!ima sela. Kako su nabavljeni novi vatrogasni stroj i odore
za vatrogasnu jedinicu, to je zahtijevalo i odgovaraju"u
sve!anu proslavu. Vatrogasci su pripremili mimohod, odrani
su i govori, a tada odjeknu zapovijed da se zapo!ne crpsti voda
pomo"u nove opreme. No, ni kapi iz vatrogasnog mrka. I dok
su seoski poglavari stajali zbunjeni i u neprilici, pametan
mom!i" zagaca u rijeku i prona#e, kako je i pretpostavljao, da
je dolo do za!epljenja usisnog dijela cijevi. Rijeio je problem
oslobodivi cijev i odue-vivi seoske oce. Dugo nakon toga,
Tesla se prisje"ao kako prizor Arhimeda dok je nag tr!ao
ulicama Sirakuze vjerojatno nije ostavio ve"i dojam od mene.
Digli su me na ramena, i u!inili me junakom dana.
2

$ini se da je u pastirskim Smiljanima, gdje je proveo prvih
pet godina svoga ivota, bljedoliki dje!ak duguljasta lica
uokvirenog !upom crne kose proivljavao posve osebujno
djetinjstvo. I kao to je godinama poslije radio sa strujama
visokih napona bez nekih ozbiljnijih ozljeda, tako se i tada
uspijevao izvu"i iz nevjerojatnih opasnosti.
Pam"enja koje je sezalo daleko u prolost, i moda pomalo
pretjeruju"i, kasnije je pisao kako su lije!nici tri puta dizali
ruke od njega proglasivi ga beznadnim slu!ajem, da se
nekoliko puta gotovo utopio u rijeci, upao u kotao uzavrelog
mlijeka i opekao se u njemu jedva izbjegavi kremiranje, a
jednom je prilikom ostao preko no"i zato!en u staroj
zaba!enoj kapelici. Stravi!ne jurnjave pred pobjenjelim
psima, jatima podivljalih vrana i veprovima otrih kljova
za!inili su ovaj popis dogodovtina koje su se gotovo
pretvorile u katastrofe.
3

Pa ipak, uokolo njegova roditeljskog doma pruao se
idili!an pastoralni prizor. Ovce su smireno pasle na
panjacima, golubovi gukali ispod nadstrenica, a bilo je i
kokoi kojima se dje!arac bavio. Svakog bi jutra zadivljeno
promatrao jata gusaka kako se
29
TESLA - DVJEK IZVAN VREM1
veli!anstveno uzdiu nebu pod oblake; vra"ala bi se u sumrak
u savrenoj borbenoj formaciji koja bi posramila i eskadrilu
najboljih, pilota dananjice.
Uza svu ljepotu koja ga je okruivala, u mislima maliana
bilo je i nemani, prouzro!enih traumom uslijed obiteljske
tragedije. Otkad je znao za sebe i mogao se prisjetiti, na
njegov je ivot duboko utjecao njegov stariji brat, koji je u
vrijeme Nikolina ro#enja imao sedam godina. Dane, nadareni
prvijenac i idol svojih roditelja, poginuo je u dobi od dvanaest
godina u tajanstvenoj nesre"i.
Izravan uzrok tragedije moda je bio veli!anstven arapski
konj, kojega je obitelji poklonio dragi prijatelj. Ljubimac svih,
bio je obdaren gotovo ljudskom inteligencijom. To je
prekrasno stvorenje jednom prigodom ocu !ak spasilo ivot u
umi prepunoj vukova. No, sude"i prema Teslinu ivotopisu,
Dane je umro od ozljeda koje je izazvao konj, iako o samom
doga#aju nije ostalo vie pojedinosti.
4

Sve to je Nikola radio nakon toga izgledalo je glupim u
usporedbi s o!ekivanjima koja su se polagala u poginulog
brata. Njegova postignu"a samo su dovela do toga da su
roditelji jo dublje osje"ali svoj gubitak. Stoga sam odrastao sa
slabanim povjerenjem u samoga sebe. No, daleko od toga da
su me drali glupim dje!akom...
Postoji i drugo objanjenje smrti Teslina starijeg brata, psi-
holoki zamrenije. Prema njemu, Dane je poginuo zbog pada
niz podrumske stube. Neki vjeruju kako je dje!ak pri tome
izgubio svijest i u bunilu optuio Nikolu da ga je gurnuo.
Umro je od ozljeda glave, vjerojatno od hematoma, pa bi ovo
objanjenje stajalo. Naalost, danas je nemogu"e potvrditi bilo
koju od ovih mogu"nosti.
I mnogo kasnije u ivotu, Tesla je patio od no"nih mora i
halucinacija vezanih uz smrt svoga brata. Pojedinosti tog
iskustva nikada nisu bile razjanjene, no ovaj mu se doga#aj
vra"ao tijekom !itavog ivota kao da stie iz razli!itih
vremenskih okvira. Moe se teoretizirati kako je petogodinje
dijete, nesposobno za
30
Kockar
podnoenje tereta vlastite pretpostavljene krivnje, moglo izmijeniti
!injenice u svojoj svijesti.
Moemo samo naga#ati o stupnju u kojem je bratova smrt
mogla postati odgovornom za nevjerojatan popis fobija i opsesija
koje su se naknadno razvile kod Nikole. Sve to zasigurno moe-
mo re"i bilo bi da su se neki oblici njegove iznimne ekscentri!nosti
pojavili ve" u ranoj dobi. Tako je, primjerice, osje"ao silnu
odbojnost prema enskim naunicama, a posebno prema bisernim
ogrlicama, dok ga je nakit kristalnog odsjaja ili otro izbru-enih
povrina zanimao. Miris komada kamfora koji bi se pojavio bilo
gdje u ku"i izazvao bi kod njega akutni osje"aj nelagode. Ako bi
prilikom istraivanja ispustio komadi"e papira u posudu napunjenu
teku"inom, osjetio bi neobi!an i odvratan okus u ustima. Tijekom
etnje brojio bi korake, a pri jelu bi izra!unavao zapremnine
tanjura juhe, alica kave i komada hrane.
Kad to ne bi u!inio, jelo bi mu ostajalo bez ikakva okusa -stoga
je najradije jeo posve sam. No moda najozbiljniji poreme"aj, bar
to se ti!e fizi!kih odnosa, bio je taj to nije mogao dotaknuti kosu
drugih ljudi, osim moda pod prijetnjom revolvera.
5
Ali ne
moemo pouzdano odrediti kad su nastale ove ih mnoge druge
njegove fobije.
Prema samom Tesli, nadaju"i se da "e time utjeiti roditelje
zbog gubitka brata, ve" se u ranoj dobi podvrgnuo !eli!noj disci-
plini kako bi se istaknuo. Postao je pravi mali Spartanac, mnogo je
ozbiljnije u!io od drugih dje!aka, bio velikoduniji i na svaki na!in
nastojao biti bolji od njih. Kasnije je vjerovao da je upravo zbog
ovog zatajivanja samoga sebe i potiskivanja prirodnih poriva
po!eo razvijati svoje !udnovate prisilne radnje.
Ako se Teslina narav i po!ela mijenjati, simptomi se nisu vid-
ljivo iskazali odmah nakon Danetove smrti. Sve do moje osme
godine, pisao je, karakter mi je bio slab i kolebljiv. Sanjao je
duhove i !udovita, bojao se ivota, smrti i Boga. No, tada je dolo
do neke vrste promjene izazvane njegovom najdraom razonodom
- !itanjem u dobro opremljenoj knjinici njegova oca. Paroh
Milutin Tesla u jednom je trenutku zabranio Nikoli da se koristi
31
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
lojanicama, boje"i se da "e dijete upropastiti o!i !itaju"i uz
njih po cijele no"i. Dje!ak je pribavio ostatke lojanica i svije"a,
za!epio krpama klju!anicu i pukotine na arkama vrata te
nastavio s no"nim !itanjem. Ne bi prestajao !itati sve dok nije
za!uo majku kako u zoru po!inje sa svojim svakodnevnim
poslovima.
Knjiga koja je osobito izmijenila njegovu kolebljivu narav
zvala se Abafi ili Abin sin - djelo vode"eg ma#arskog
romanopisca koje je nekako razbudilo moju uspavanu snagu
volje, pa sam po!eo vjebati samokontrolu. Svoj kasniji
uspjeh, to ga je postigao kao izumitelj pripisao je rigoroznoj
disciplini koju si je tada uspio nametnuti.
6

Od ro#enja mu je bio namijenjen sve"eni!ki poziv. Iako je
udio za tim da postane inenjer, otac je bio nepopusdjiv. Da
bi ga pripravio za budu"e zvanje, paroh Tesla zadao bi mu
svakodnevne obveze: One su obuhva"ale sve vrste vjebi
poga#anje tu#ih misli, odcrivanje pogreaka u nekom obliku
ih izrazu, ponavljanje duga!kih re!enica ili obavljanje
ra!unskih operacija napamet. Ove su dnevne vjebe trebale
osnaiti pam"enje i um, a posebno razviti osje"aj kriti!nosti, i
nesumnjivo su za mene bile od velike koristi.
7

O svojoj je majci pisao da je bila prvorazredni izumitelj i
postigla bi, vjerujem, velike stvari, da nije bila toliko daleko
od suvremenog na!ina ivota i mnogostrukih prilika koje je on
pruao. Izumila je i izra#ivala razne vrste oru#a i naprava, a
koncem koji bi sama isprela vezla je najfinije ukrase. $ak je
sijala sjeme, uzgajala bilje i sama izra#ivala predivo.
Neumorno je radila od svitanja do kasno u no", a ve"ina
odje"e i uresa po ku"i bila je djelo njezinih ruku.
8

Briljantni je Dane prije svoje prerane smrti znao vidjeti
snane bljeskove svjetlosti koji bi mu u trenucima
uzbu#enosti ometali vid. Sli!na pojava mu!ila je i Teslu
tijekom ve"eg dijela ivota, a pojavila se jo u djetinjstvu.
Godinama kasnije opisao ju je kao !udnovatu boljku zbog
pojavljivanja slika, !esto popra"enih snanim bljeskovima
svjetlosti, koji bi mi zamaglili pogled na stvarne predmete i
utjecali na
32
Kockar
moje misli i djelovanje. Bile su to slike stvari i prizora koje
sam uistinu vidio, a ne onih koje sam izmiljao. Kad bi mi
netko neto rekao, slika predmeta o kojemu bi govorio
pojavila bi se pred mojim o!ima toliko ivopisno da sam
ponekad bio nesposoban razlu!iti je li ono to vidim opipljivo,
ili nije. To je u meni izazivalo osje"aj velike neugode i
strepnje. Nijedan od studenata psihologije ili fiziologije s
kojima sam razgovarao o tome, nije na zadovoljavaju"i na!in
znao objasniti ove pojave...
9

Sam je teoretizirao o tome da su ove slike proizlazile iz
refleksnog djelovanja mozga na mrenicu oka u trenucima
velike uzbu-#enosti. To nisu bile halucinacije. U tiini no"i,
ivopisna slika pogreba koji je vidio u prolazu ili neki drugi
uznemiruju"i prizor pojavio bi mu se pred o!ima, tako da bi taj
prizor ostajao nepomi!an na svom mjestu u prostoru i kad bi
kroz njega proao rukom.
Ako je moje objanjenje to!no, pisao je, trebalo bi biti
mogu"e na zaslonu projicirati prikaz bilo kojeg predmeta to
ga !ovjek moe zamisliti te ga tako u!initi vidljivim. Takav
napredak zna!io bi pravu revoluciju u svim ljudskim
odnosima. Uvjeren sam da se to !udo moe posti"i i da "e biti
postignuto u nadolaze"im vremenima. Mogu samo spomenuti
da sam se ozbiljno posvetio rjeavanju ovog problema.
10

Jo od Teslinih vremena, parapsiholozi su prou!avah osobe
koje su prema njihovim izvje"ima uistinu mogle projicirati
svoje mentalne slike na svitke neeksponiranog fotografskog
filma. I izravan prijenos misli na elektronske ispise tako#er je
postao predmetom nedavnih istraivanja.
Da bi se oslobodio slika koje su ga progonile i osjetio
barem privremeno olakanje, mladi je Tesla sam sebi po!eo
predo!avati izmiljene svjetove. Svake bi no"i kretao na neki
zamiljeni put vidio nova mjesta, gradove i zemlje, ivio u
njima, susretao ljude i sklapao prijateljstva, i ma koliko to
nevjerojatno zvu!alo, !injenica je da su mi ti ljudi bili jednako
dragi koliko i oni iz stvarnog ivota i nita manje dojmljivi u
svojim postupcima.
11

Time se bez prestanka bavio sve do svoje sedamnaeste
godine, kad je njegove misli ozbiljno zaokupilo pronalazatvo.
A tada
33
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
je na vlastito oduevljenje shvatio kako ve" tolikom lako"om
uspijeva vizualizirati predmete da mu modeli, nacrti ili pokusi
uop"e nisu potrebni da bi ih u svom umu oblikovao kao
stvarne.
Preporu!ivao je ovu metodu rada kao mnogo u!inkovitiju i
bru od one !isto eksperimentalne. Svi koji svoju zamisao
provedu u djelo, drao je Tesla, izlau se riziku da "e zaglibiti
u pojedinostima i pogrekama naprave koja ih zaokuplja, i
dok se bave njezinim popravcima i poboljanjima, po!inju
gubiti iz vida osnovno na!elo njezina oblikovanja.
Moja je metoda druk!ija, pisao je. Ne urim se
zapo!eti s prakti!nom izvedbom. Kad mi se javi ideja, odmah
u svojoj mati po!injem s njezinom izgradnjom. Mijenjam
konstrukciju, usavravam je i u mislima pokre"em ure#aj.
Meni je posve svejedno radi li moja turbina u mislima ili je
ispitujem u laboratoriju. Zamje"ujem !ak kad nije dobro
ugo#ena.
12

Dakle, zapravo je ustvrdio kako je u stanju usavriti neku
koncepciju iako se u stvarnosti ni!ega nije dotaknuo. Tek kad
bi sve njezine nedostadce ispravio u svom umu, izradio bi
ure#aj i u njegovu opipljivom obliku.
Bez iznimke, pisao je, moj bi ure#aj radio onako kako
sam i zamislio da treba raditi, a rezultati pokusa bili bi onakvi
kakve sam i o!ekivao. Tijekom punih dvadeset godina u tome
nije bilo nijednog jedinog izuzetka. A zato bi i bilo druk!ije?
Strojarstvo, elektri!no i mehani!ko, pozitivno je po svojim
rezultatima. Ovdje se tek tekom mukom moe nai"i na
predmet koji se ne bi mogao matemati!ki obraditi i !iji se
u!inci ne bi mogli prora!unati ili rezultati utvrditi unaprijed -
iz raspoloivih teoretskih i prakti!nih podataka...
J

3

Unato! takvim izjavama, Tesla je ipak !esto izra#ivao
male skice svojih izuma, u cijelosti ili djelomi!no. Kasnije u
ivotu njegove su metode istraivanja po!ele vie nalikovati
na Edisonov empirijski pristup.
Teslin razvoj u djetinjstvu pomalo zbunjuje, jer je svoju
uro#enu nadarenost osnaio tako strogom mentalnom
disciplinom da ju je nemogu"e razlu!iti od ste!ene. Neki ljudi,
primjerice,
34
Kocka:
radije misle da Teslino nevjerojatno pam"enje nije bilo nimalo
neuobi!ajeno, ve" prije rezultat maksimalnog iskoritavanja
onoga to mu je Bog podario. Ipak, sposobnost da se -
pogledavi tek kraji!kom oka neki nacrt - upamti broj stranice
s odre#enim tipom naprave, ili to!ni odnosi i mjere bezbroj
uzoraka na toj stranici - nazvali mi to fotografskim, ejdetskim
ili kakvim god pam"enjem - zaista je sposobnost koja resi
posebno nadarene osobe. Takvo pam"enje obi!no blijedi ve" u
adolescentskoj dobi, dokazuju"i time da je podlono utjecaju
kemijskih promjena u tijelu.
Ali u Teslinu se slu!aju, moda zbog njegova osobitog
uvjebavanja u ranom djetinjstvu i poslije nametnute
samodiscipline, nevjerojatno pam"enje zadralo tijekom
velikog dijela njegova ivota. $injenica da je tek u svojim
srednjim godinama, u Coloradu, po!eo svoju istraiva!ku
opremu podeavati metodom pokuaja i pogreaka ukazuje
nam na nestajanje ove sposobnosti.
Tvrdio je da njegova metoda vizualnih izuma ima samo
jednu manu, koja ga dodue !ini siromanim u financijskom
smislu, no zato bogatim zaneseno"u uma: naime, izume koji
su mu mogli donijeti veliku materijalnu korist !esto bi
odgurnuo u stranu ne ulau"i u njih onaj vremenski zahtjevan
rad na njihovu usavravanju, koji je jo trebalo obaviti da bi se
postigao i komercijalni uspjeh. Edison ne bi nikada dopustio da
se tako neto dogodi pa je zapoljavao mnoge suradnike koji su
trebali osigurati da do toga ne do#e. Zapravo, za Edisona
govore da je umio prikupljati ideje drugih izumitelja i potom
pohitati s njima u Ured za prijavljivanje patenata. Kod Tesle se
doga#alo upravo suprotno. Ideje su prtale jedna za drugom,
sijevaju"i mu umom bre nego to bi ih stigao zabiljeiti.
Jednom kad bi u potpunosti (u svojoj glavi) shvatio kako neki
izum djeluje, bio je sklon tome da izgubi za njega svako zani-
manje, jer su se na obzoru ve" nazirali uzbudljiviji, noviji
izazovi.
Moda bi njegovo fotografsko pam"enje moglo djelomice
objasniti teko"e u radu s drugim inenjerima na koje je
nailazio tijekom !itavog ivota. Dok su oni zahtijevali nacrte,
on je radio u svojim mislima. U viim je razredima, usprkos
svojoj briljantnosti
35
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
iskazanoj na satovima matematike, gotovo pao jedan razred,
jer se gnuao satova tehni!kog crtanja.
Bilo mu je dvanaest godina kad je svojevoljnim
nastojanjima uspio iz svog uma prognati slike i prizore koji su
ga uznemirivali; no nikada nije bio u stanju nadzirati
neobjanjive svjetlosne bljeskove koji bi se obi!no pojavljivali
u opasnim ili uznemiruju"im situacijama, ili pak u trenucima
kad je bio silno ushi"en. Ponekad bi posvuda oko obrisa
vlastitog tijela vidio zrak ispunjen ivim, plamte"im
jezi!cima. Umjesto da se smanjuje, njihova se gusto"a tijekom
godina pove"avala, a svoj je vrhunac dosegla kad mu je bilo
otprilike dvadeset pet godina.
U svojoj ezdesetoj godini izvijestio je: Ove svjetlosne
pojave jo se javljaju s vremena na vrijeme kad mi sijevne
neka nova ideja koja mi otvara nove mogu"nosti, samo to
nisu vie onoliko uzbudljive, jer imaju znamo slabiju snagu.
Kad zatvorim o!i, uvijek prvo vidim vrlo tamnu, jednoli!no
plavu pozadinu, pomalo sli!nu nebu u vedroj no"i bez
zvijezda. Za nekoliko sekundi ovo polje zatreperi bezbrojnim
bljetavo zelenkastim iskricama koje su poredane u nekoliko
slojeva i primi!u mi se. Potom se zdesna pojavljuju predivni
oblici dvaju sustava usporednih i vrlo blisko smjetenih linija
u svim mogu"im bojama me#u kojima prevladavaju u"kasto-
zelenkaste i zlatne. Odmah zatim ove linije posvije-de, i cijeli
prostor ispune blijete"e to!kice treperavog svjeda. Ovaj se
prizor polagano kre"e mojim vidnim poljem i nakon otprilike
desetak sekundi nestaje na lijevoj strani, ostavljaju"i iza sebe
prili!no sumorno i teko sivilo. Ali ubrzo ga razmi!e pravo
more oblaka koje kao da se pokuava zbiti u razli!ite ivopisne
oblike. $udno je da ne uspijevam projicirati neki oblik u ovo
sivilo, sve dok ono ne prije#e u drugi stupanj razvoja. Svaki
put prije nego to zapadnem u san, ispred o!iju mi prelije"u
prikazi osoba i predmeta. Kad ih ugledam, znam da "u uskoro
izgubiti svijest o okolini. Ako ih nema i ako odbijaju nai"i, to
mi najavljuje besanu no".
14

U koli je izvrsno svladavao jezike u!e"i engleski,
francuski, njema!ki i talijanski kao i slavenske jezike, a u
matematici je upravo blistao. Bio je od one vrste u!enika koja
se naviruje iza le#a
36
Kockar
predava!a dok ovaj ispisuje zadatke na plo!i i posve mirno
zapisuje ispravan rezultat u biljenicu u trenutku kad u!itelj
zavrava. U po!etku se sumnjalo da na neki na!in vara. Ali,
ubrzo je postalo jasno kako je to samo jo jedan od aspekata
njegove neuobi!ajene sposobnosti da vizualizira i zadri te
slike pred o!ima. Opti!ki zaslon pohranio je u njegovu umu
!itave logaritamske tablice i on bi ih dozivao u trenutku kad bi
mu zatrebale. No, kad je ve" postao izumitelj, ponekad se
dugo morao boriti kako bi rijeio neki znanstveni problem.
Izvijestio je o jo jednoj neobi!noj pojavi koja je poznata
mnogim stvarala!ki nastrojenim osobama, to jest da je uvijek
nailazio trenutak kad nije bio usredoto!en, ali bi odjednom
znao da ima odgovor, makar se on jo nije materijalizirao. A
ono prekrasno u tome , rekao je, bilo je to to sam kad sam
se tako osje"ao, znao da sam problem stvarno rijeio te da "u dobiti
ono za !ime tragam.
Prakti!ni rezultati op"enito su potvr#ivali ovaj intuitivni
osje"aj. $injenica je da su ure#aji koje je Tesla poslije toga
izradio gotovo uvijek radili. Moda je mogao pogrijeiti u
svom razumijevanju nekog znanstvenog na!ela, ili !ak
grekom u samoj izvedbi upotrijebiti materijale loije
kakvo"e, no nekako su ure#aji onakvi kakve bi razvio u
svojim mislima i kakvi su kasnije bili preneseni u metal -
obi!no radili upravo ono to je elio.
Da su za njegova djetinjstva postojali kolski psiholozi, one
bi mu slike, koje su se mijeale s njegovim osje"ajem za
stvarnost, vrlo lako priskrbile dijagnozu shizofrenije te bi mu
moda propisali lije!enje i gomile lijekova vjerojatno s
namjerom da izlije!e sami izvor njegova stvaralatva.
Kad je prvi put otkrio da ga slike u njegovu umu uvijek
mogu odvesti do stvarnih prizora koje je prije toga negdje
vidio, povjerovao je da je uspio otkriti istinu od velikog
zna!aja. To je i dokazao, pokuavaju"i otada uvijek prona"i
tragove vanjskih izvora podraaja. Ukratko, i prije nego to su
Freudove metode postale svima poznate, Tesla je na sebi
primjenjivao neku vrstu samoana-lize, da bi nakon nekog
vremena njegovo nastojanje preraslo u gotovo refleksnu
radnju.
37
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Postigao sam veliku lako"u pri povezivanju uzroka i
posljedica, izvijestio je. Uskoro sam !ak, na svoje veliko
iznena#enje, postao svjestan da je svaka misao koju bih
pomislio zapravo bila izazvana nekim vanjskim dojmom.
15

Zaklju!ak koji je izvukao iz ovog iskustva nije ga nimalo
razveselio. Sve to bi !inio i za to je mislio da je rezultat
njegove slobodne volje bilo je zapravo izazvano stvarnim
okolnostima i doga#ajima. A ako je to to!no, iz toga bi
proizlazilo da i on sam mora biti neka vrsta automata. I
obrnuto, za sve ono to je ljudsko bi"e u stanju u!initi, mogao
bi se napraviti stroj koji bi mogao !initi to isto, uklju!uju"i
djelovanje s procjenom zasnovanom na dotad ste!enim
iskustvima.
Iz tih je meditacija mladi Tesla razvio dvije teorije koje "e
mu, iako na razli!ite na!ine, postati zna!ajne u kasnijem ivotu.
Prva je bila da se ljudska bi"a mogu shvatiti i kao strojevi od
mesa. Druga je razvijala ideju da se strojevi mogu
humanizirati te se na taj na!in koristiti za razli!ite prakti!ne
svrhe. Prva ideja moda nije u!inila nita da bi pospjeila
njegovu drutvenost i sposobnost komuniciranja s okolinom,
ali zato ga je druga duboko nagnala u neobi!an svijet onoga
to je nazvao teleautomatikom ili robotikom.
Obitelj Tesla preselila je u oblinji grad Gospi" kad je
Nikoli bilo est godina. Tamo je krenuo u kolu i vidio prve
mehani!ke modele, uklju!uju"i vodene turbine. Izradio je
mnoge od njih i otkrio veliko zadovoljstvo u radu na njima.
Tako#er ga je oduevio i opis slapova Nijagare, na koji je
negdje naiao. U mati je vidio kako se pojavljuje golem kota!
koji se pokre"e zahvaljuju"i padu vodenih slapova. Svom je
ujaku rekao da "e jednoga dana oti"i tamo i provesti ovu
zamisao u djelo. Trideset godina kasnije, vidjevi svoju ideju
ostvarenom, samog je Teslu zadivila ova neshvatljiva tajna
uma.
U desetoj je godini krenuo u realnu gimnaziju,
novoizgra#e-no zdanje koje je raspolagalo prili!no dobro
opremljenim kabinetom za fiziku. Oduevili su ga pokusi koje
im je nastavnik prikazivao. I tu je blistao njegov briljantni
matemati!ki um, no
38
Kockar
moj je otac imao dosta briga prebacuju"i me iz jednog
razreda u drugi, jer Tesla nije mogao podnijeti satove
tehni!kog crtanja.
Na drugoj godini postao je opsjednut idejom da ostvari
perpe-tum mobile pomo"u stalnog tlaka zraka, kao i
mogu"nostima koje prua vakuum. Posve ga je zaokupila elja
da obuzda tu snagu, ali dugo je vremena tapkao u mraku.
Kona!no, prisje"a se, moja su se nastojanja iskristalizirala
u jednom izumu koji mi je trebao omogu"iti da postignem ono
to dosad nijedan smrtnik nije ni pokuao. Sve je to bio dio
njegova neobuzdanog sna o sposobnosti da leti.
Svakog sam dana u mislima letio zrakom do udaljenih
krajeva, samo nisam mogao shvatiti kako mi to uspijeva,
sje"a se. No, sada sam imao i neto posve opipljivo - letjelicu
koja se sastojala jedino od rotiraju"e osovine, pokretnih krila
i... vakuuma neograni!ene snage!
16

Ono to je izgradio bio je valjak koji se mogao slobodno
okretati na dva leaja i koji je bio djelomi!no okruen
pravokutnim lijebom, na koji je savreno nalijegao. Slobodna
strana lijeba bila je zatvorena pregradom, tako da cilindri!ni
odsje!ak unutar okruenog prostora dijeli lijeb na dva
odjeljka, sasvim odvojena jedan od drugog hermeti!kim
kliznim spojnicama. Kad se jedan od tih odjeljaka potpuno
zatvori i iz njega izvu!e sav zrak, a drugi i dalje ostane
otvoren, rezultat je trebala biti neprestana rotacija valjka
barem je izumitelj tako mislio. I uistinu, kad je dovrio svoj
rad, njegov se valjak lagano vrtio.
Otada sam svakoga dana kretao na svoje dnevne izlete
zrakom, i to u vozilu opremljenom takvim udobnostima i
luksuzom da bi mi pozavidio i sam kralj Salomon, prisje"a
se. Trebale su prote"i godine prije nego to sam shvatio da je
atmosferski dak djelovao na povrinu valjka pod pravim kutom
te da je slaboj vrtnji, koju sam zamijetio, uzrokom bilo
proputanje. Iako sam do ovih saznanja dolazio postupno, ipak
mi je to predstavljalo bolan ok.
17

Dok je jo iao u tu kolu za koju je vjerojatno bio
suvie napredan - svladala ga je opasna bolest ili, bolje
re!eno, !itav niz bolesti, i moje je stanje postalo toliko o!ajno
da su lije!nici digli
39
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
ruke od mene. A kad mu se stanje malo poboljalo, dopustili
su mu da !ita ne bi li to pripomoglo njegovu oporavku.
Naposljedcu su ga zamolili da sredi popis knjiga u mjesnoj
knjinici. To je bio zadatak, kako je kasnije rekao, koji ga je
upoznao s najranijim djelima Marka Tvvaina. Svoj !udesni
oporavak pripisao je upravo svom oduevljenju njihovim
odcrivanjem. Naalost, ova anegdota zvu!i pomalo apokrifno,
jer u to doba Tvvain nije napisao gotovo nita to bi moglo
prona"i svoj put preko oceana i nekako dospjeti do neugledne
hrvatske knjinice. Kakva god bila istina, Tesli se ova pri!a
svi#ala i nije je mijenjao. Dvadeset pet godina poslije upoznao
je velikog humoristu u NewYorku, ispripovijedao mu svoje
iskustvo i posve se zbunio, kako je rekao, kad su Tvvainu navrle
suze na o!i. Dje!ak je svoje kolovanje nastavio na vioj koli u
Karlovcu, gdje je kraj bio nizinski i mo!varan, zbog !ega je
dva puta podlegao napadima malarije. Me#utim, bolest ga nije
sprije!ila da razvije veliko zanimanje za elektricitet,
zahvaljuju"i podrci i utjecaju svog profesora fizike. Svaki
pokus koji je imao prigode promatrati izazivao bi tisu"e
odjeka u njegovu mozgu te je po!eo udjeti za istraivanjima
i eksperimentiranjem kao svojim pozivom.
Kad se vratio, kod ku"e je vladala kolera i on se odmah
zarazio tom opakom bole"u. U postelji je proveo punih devet
mjeseci, jedva sposoban da se pomakne, tako da su po drugi
put pomiljali kako je na umoru. Prisjetio se kako je otac sjeo
uz njegov krevet nastoje"i ga razvedriti i kako se on dovoljno
pribrao da natukne: Moda bih se oporavio kad bi mi
dopustio da studiram tehniku. Paroh Tesla, koji nikada nije
popustio u svojoj odluci da Nikola treba u"i u redove
sve"enstva, naao se zarobljen u stupici vlastita o!aja i dao mu
svoj sve!ani pristanak.
Pomalo je nejasno to se doga#alo nakon toga. $ini se da
je Tesla dobio poziv za trogodinje sluenje vojske, to mu se
!inilo jo odbojnijim nego postati sve"enikom. Ali poslije nije
mnogo govorio o tome, rekavi samo da je otac zahtijevao da
zbog oporavka i zdravlja godinu dana proboravi u planinama.
U svakom slu!aju, zaista je tamo proveo punu godinu, ne
odsluivi vojni rok. Kako je u obitelji njegova oca bilo visokih
!asnika, vrlo je vje-
40
Kockar
rojatno da su iskoristili njihov utjecaj kako bi isposlovali
slubeni vojni otpust zbog zdravstvenih razloga.
18

Teka godina provedena u planinama nije nimalo obuzdala
njegovu bogatu matu. Zamislio je plan o izgradnji podvodne
cijevi ispod Atlantskog oceana kojom bi izme#u dvaju
kontinenata putovala pota. Izra!unao je matemati!ke
pojedinosti !itavog postrojenja crpki koje bi potiskivale vodu
kroz cijev, to bi pokretalo oble spremnike napunjene pismima
i potanskim poiljkama. Samo, nije uspijevao to!no procijeniti
otpor trenja koji bi cijev pruala strujanju vode. $ini se kako je
ipak bio dovoljno velik da primora Teslu na odustajanje od
plana. Bez obzira na to, iz toga je izvukao neka znanja koja "e
primijeniti na svojim kasnijim izumima.
Ne trate"i vrijeme na izradu nacrta i shema, zamislio je
izvedbu gigantskog lebde"eg prstena oko ekvatora. U po!etku
bi ga drale posebne skele. Kad bi se one uklonile, prsten bi
se po!eo okretati jednakom brzinom kao i Zemlja. Sude"i po
opisu, taj bi prsten mogao biti sli!an sinkroniziranim
satelitima koji su odcri-veni tek krajem dvadesetog stolje"a.
No, Teslin je cilj bio jo ambiciozniji. Sljede"i je njegov
prijedlog bio da se iskoristi reaktivna snaga kojom bi se taj
divovski prsten zadravao na mjestu u odnosu na Zemlju.
Putnici bi se tada ukrcali na njega i pojurili oko Zemlje
vrtoglavom brzinom od tisu"u i pol kilometara na sat - ili
to!nije, Zemlja bi jurila ispod njih, omogu"uju"i im da obi#u
zemaljsku kuglu u samo jednom danu, i to sjede"i na mjestu.
Na kraju te veli!anstvene, iako izgubljene godine, prepune
tumaranja i sanjarija, 1875. godine upisao se na austrijsku
Visoku pohtehni!ku kolu u Grazu. Tijekom prve godine
studija primao je stipendiju uprave Vojne krajine pa nije imao
nov!anih briga. Usprkos tome, bubao je od tri sata ujutro pa
sve do jedanaest nave!er, odlu!an u nakani da poloi dvije
godine studija u jednoj. Glavni predmeti bili su mu fizika,
matematika i mehanika.
Zapisao je kako ga je taj nagon da dovri sve ono !ega se
dohvati umalo ubio kad je po!eo !itati Voltaireova djela. Na
svoj o!aj uvidio je da se radi o gotovo stotinjak svezaka,
tiskanih sitnim slovima koje je taj monstrum napisao
ispijaju"i sedamdeset dvije
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
alice crne kave na dan. No Tesla se nije mogao smiriti dok ih
nije pro!itao sve.
Na kraju godine s lako"om je poloio devet ispita. Ali kad
se idu"e godine vratio, nestalo je financijske udobnosti koju
mu je osiguravala stipendija. Jer, Vojna krajina je ukinuta, a
o!evi sve"eni!ki prihodi nisu bili dostatni za pokrivanje
visokih trokova kolarine. Stoga je Tesla bio primoran
odustati od studija prije kraja kolske godine. No, ono malo
vremena koje je proveo sluaju"i predmete iz druge godine
iskoristio je na najbolji mogu"i na!in, pa se upravo na toj
drugoj godini po!eo zabavljati idejom o alternativama za
elektri!ne strojeve istosmjerne struje.
$ovjek kojega treba drati odgovornim za uvo#enje Tesle
u !uda elektrotehnike bio je Nijemac, izvjesni profesor
Poschel, koji je predavao teorijsku i eksperimentalnu fiziku.
Iako je imao golema stopala, a ruke poput medvje#ih apa,
Teslu su oduevljavali pokusi koje im je prikazivao. Kad je
jednoga dana u Politehni!ku kolu iz Pariza stigao Grammov
ure#aj istosmjerne struje, koji se mogao koristiti i kao motor i
kao dinamo, Tesla ga je podrobno pregledavao, osje"aju"i
pritom neobi!no uzbu#enje. Imao je i!anu armaturu s
komutatorom. No, tijekom rada ure#aja dolazilo je do velikog
iskrenja, pa je Tesla drsko rekao profesoru Posche-lu da bi se to
moglo rijeiti uklanjanjem komutatora i prijelazom na
izmjeni!nu struju.
Gospodin Tesla "e moda u!initi velike stvari, naduto "e
njema!ki profesor, ali sigurno je da ovo ne"e unaprijediti.
Bilo bi to kao da neku stalnu silu, primjerice silu gravitacije,
obrne u rotacijsku. To bi bio perpetuum mobile, ure#aj koji se
neprestano pokre"e, a to je nemogu"a ideja.
19

Mladi" nije, dodue, imao ideju kako bi se to moglo
izvesti, no instinkt mu je aputao da je odgovor ve" pohranjen
negdje u njegovoj glavi. Znao je da ne"e mirovati sve dok ne
prona#e upravo takvo rjeenje.
Ali Tesli je ponestalo sredstava. Uzalud je pokuao posuditi
novac, a kad mu to nije uspjelo, po!eo je kockati. Nije ba bio
dobar karta, ali zato je postao pravi stru!njak za bilijar.
42
Koc
Naalost, njegovo ga novootkriveno umije"e nije uspjelo
spsiti. Teslin ne"ak Nikola Trbojevi" pri!ao je kako je od
drugih !lanova obitelji !uo da je Teslu s fakulteta, a potom i iz
grada otpustila policija, jer je kartao i vodio neuredan
ivot. Ne"ak je dodao: Njegova je majka prikupila novac da
bi mogao oti"i u Prag, budu"i da otac nije s njime elio ni
progovoriti. Mogu"e da je u Pragu, gdje je proveo dvije
godine, neobavezno poha#ao predavanja, no istraga koju je
provela !ehoslova!ka vlada pokazala je da nije bio upisan ni na
jedno od !etiri sveu!ilita u $ehoslova-!koj... Izgleda da je
Tesla u osnovi bio samouk !ovjek, to nimalo ne umanjuje
njegov zna!aj. I Faradav je isto tako bio samouk.
20

Godine 1879. Tesla je pokuao prona"i posao u Mariboru,
no bezuspjeno. Kona!no je bio primoran vratiti se ku"i. Otac
mu je umro iste godine i on se ubrzo opet naao u Pragu,
nadaju"i se da "e mo"i nastaviti sa studijem. Vjeruje se da je
tamo ostao do svoje dvadeset !etvrte godine, sluaju"i
predavanja i u!e"i u knjinici te tako prate"i napredak na
podru!ju elektrotehnike i fizike.
Moda je nastavio i kockati u nastojanju da prikupi sredstva
za ivot, no u to vrijeme vie zasigurno nije bilo opasnosti od
toga da postane ovisnikom. Sam je Tesla opisao kako je uop"e
postao kockar i kako se tome uspio oduprijeti. Sjesti uz
partiju karata, govorio je, predstavljalo je za mene uitak
nad uicima. Moj je otac ivio primjernim ivotom i nije
nalazio opravdanja za toliki gubitak vremena i novca u koji
sam se uputao... Rekao bih mu: 'Mogu prekinuti s tim kad
god zaelim, no je li vrijedno odustati od ne!ega !ime bih
zamijenio i uivanja u raju?' Za razliku od moje majke, on bi
!esto znao dati oduka svojoj srdbi i preziru. Majka je
shva"ala ljudsku narav i znala da se nedco moe spasiti jedino
vlastitom voljom. Jednog poslijepodneva, sje"am se, kad sam
izgubio sav novac i !eznuo za partijom, prila mi je sa smot-
kom nov!anica i rekla: 'Idi i zabavi se. to prije izgubi sve to
posjedujemo, to bolje. Znam da "e te to pro"i.' Bila je u pravu.
Tog sam !asa nadvladao svoju strast... I ne samo to sam je
nadvladao, nego sam je i i!upao iz svog srca tako da u njemu
vie nije ostalo ni traga udnje...
21

43
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Kasnije u ivotu po!eo je nevjerojatno mnogo puiti te
otkrio da kava znatno utje!e na njegovo srce. Snaga volje
iznova je trijumfirala i uspio se rijeiti oba poroka. Tada je
prestao piti !ak i !aj. O!ito da je Tesla !inio razliku izme#u
uvjebavanja slobodne volje (koja je nedostajala strojevima
od mesa) i snage volje ili uvjebavanja odlu!nosti.
44
3. Istaknuti doseljenici
Telegrafi su ve" radili u Sjedinjenim Ameri!kim Dravama i
Europi. Prekooceanski kabel bio je poloen. Telefon
Alexandera Granama Bella ve" je osvojio kontinent kad se
1881. godine proirila vijest da "e se u Budimpeti uskoro
otvoriti telefonska centrala. Tako je Budimpeta uvrtena u
!etiri grada kojima je ukazana po!ast da postanu europskim
podrunicama tvrtke Thomasa Alve Edisona.
Tesla je krenuo za Budimpetu u sije!nju iste godine.
Odmah je dobio posao u Sredinjem telegrafskom uredu
ma#arske vlade, zahvaljuju"i nekom utjecajnom prijatelju
svog ujaka. Naravno, nije to bilo ono to bi mladi inenjer sam
odabrao - posao crta!a s vrlo niskom pla"om. Svejedno, na
posao se bacio svojim uobi!ajenim arom.
Potom ga je oborila neka !udna bolest koju su lije!nici, u
nedostatku boljeg imena, nazvali iv!anim slomom.
Teslina su osjetila oduvijek bila iznimno izotrena. Tvrdio
je da je u djetinjstvu vie puta spasio susjede da ne izgore u
plamenu vlastitih domova, jer ga je probudio zvuk pucketanja
vatrenih je-zi!aca. A kad mu je bilo vie od !etrdeset godina, u
razdoblju istraivanja obavljanih u Coloradu, govorio je da
!uje grmljavinu na udaljenosti od 880 km, dok je njegovim
mla#im pomo"nicima granica zamje"ivanja zvukova iznosila
jedva 240 km.
No, ono to se dogodilo tijekom tog iv!anog sloma bilo je
zapanjuju"e !ak i po Teslinim mjerilima. Mogao je !uti
kucanje ru!nog sata koji se nalazio tri sobe dalje od njegove.
Lagano slijetanje muhe na stol izazvalo bi pravu tutnjavu u
njegovu uhu. Ko!ija to je prolazila na udaljenosti od nekoliko
kilometara protresla
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
bi mu !itavo tijelo. Zviduk lokomotive s udaljenosti od
tridesetak kilometara nagnao bi !ak i stolac na kojem je sjedio
da se zatrese tako snano da bi bol postala nepodnoljivom. I
zemlja pod njegovim nogama neprestano se tresla. Da bi se
uspio odmoriti, pod noge svoje postelje morao bi namjetati
gumene podmeta!e.
Zagluuju"a buka izbliza i izdaleka, zapisao je, !esto je
bila izazvana zvukom izgovorenih rije!i, to bi me uplailo da
nisam bio u stanju razdvojiti je u njezine odgovaraju"e
komponente. Sun!eve zrake, kada bi periodi!no bile
prekidane, prouzro!ile bi da mi mozak pretrpi udarce takve
snage da bih ostao omamljen. Morao sam prikupiti svu snagu
volje da pro#em ispod nekog mosta ili neke druge gra#evine,
jer bih na tjemenu osje"ao razoran pritisak. U mraku sam
imao osjete imia i jezovitim osjetom na !elu mogao sam
osjetiti postojanje predmeta na udaljenosti od tri i pol metra.
1

Tijekom ovog razdoblja puls mu je divlje skakao od
nekoliko slabih pa sve do 260 udaraca u minuti. A neprestano
potresanje !itavoga tijela izazvano trzajima i drhtajima
preraslo mu je u gotovo nepodnoljiv teret.
Razumljivo, zdravstveni stru!njaci u Budimpeti bili su
zate!eni. Jedan poznati lije!nik propisao mu je velike doze
kalija, a samu bolest istodobno proglasio jedinstvenom i
neizlje!ivom.
Tesla pie: Vje!ito "u aliti to se u to vrijeme nisam
podvrgnuo promatranjima stru!njaka za fiziologiju i
psihologiju. Gr!evito sam se uhvatio ivota, no bez imalo
nade da "u se uop"e oporaviti.
2

Ipak, ne samo to mu se zdravlje vratilo, nego je uz pomo"
privrenog prijatelja ubrzo postao vitalniji nego ikad. Taj je
prijatelj bio Antal Szigetv, tehni!ar s kojim je Tesla !esto
radio i koji se bavio tjelovjebom. Szigetv ga je uspio uvjeriti
u vanost vjebanja pa su !esto udvoje kretali u duga!ke
etnje gradom.
U godinama koje su uslijedile nakon njegova naputanja
Visoke politehni!ke kole u Grazu, Tesla se nije prestajao
baviti problemom nezadovoljavaju"eg rjeenja ure#aja
pokretanih istosmjernom strujom. Poslije je svojim
uobi!ajenim ki"enim
46
Istaknuti doseljenici
stilom napisao kako se tim problemom nije bavio zato da bi nekim
jednostavnijim rjeenjem postigao uspjeh. Za mene je to bio sveti
zavjet, pitanje ivota i smrti. Znao sam da bih propao da sam
pogrijeio.
Zapravo, ve" je osje"ao da je bitka dobivena. Negdje u dubini
moje svijesti nalazilo se rjeenje, samo to mu jo nisam uspijevao
dati njegov vanjski izraz.
3

Jednog kasnog poslijepodneva on i Szigetv etali su Gradskim
parkom, a Tesla je recitirao Goetheova Fausta. Zalazak sunca pod-
sjetio ga je na !uveni odlomak:
Ve" tone sunce, zamire ve" dan, Al' ono drugdje novi ivot
stvara. O, imat krila - moj je davni san, O, letjet za ljepotom toga
ara! Da, divna sna! al' sunce zapada. No !ovjek ima krila
duhovna Al' tjelesna ne. Bozi nisu dah!
(Prijevod: Tito Strozzi, Zagreb, 1892 970,
I odjednom, ideja je sijevnula kao bljesak munje i u trenutku
sam otkrio istinu.
Tesline duga!ke ruke kojima je gestikulirao zastale su u zraku,
kao da ih je netko iznenada zamrznuo. Uznemiren, Szigetv ga je
pokuao odvesti do najblie klupe, no Tesla nije elio sjesti sve
dok negdje nije pronaao nekakvu odlomljenu gran!icu. Njome je
u praini po!eo crtati dijagram.
Vidi li ovdje moj motor? Pogledaj kako sada radi u drugom
smjeru, uzviknuo je. Dijagram koji je tog dana nacrtao u praini,
est godina kasnije pokazao je i pred Ameri!kim institutom
elektroinenjera, upoznaju"i tako svijet s novim znanstvenim
na!elom zapanjuju"e jednostavnosti i iskoristivosti. Njegova je
primjena doslovno unijela revoluciju u svijet tehnike.
To to je osmislio bio je posve novi sustav, a ne tek novi
motor, jer je Tesla otkrio na!elo rotacijskog magnetskog polja,
47
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
dobivenog pomo"u dviju ili vie izmjeni!nih struja, koje su bile u
raskoraku jedna s drugom.
4
Stvaraju"i, zapravo, na taj na!in
magnetski vihor koji je nastao zahvaljuju"i tim strujama, uklonio
je potrebu za komutatorom (ure#ajem koji se koristio za obrtanje
smjera elektri!ne struje) i !etkicama, osiguravaju"i istodobno
protjecanje struje. Pobio je tvrdnju svog profesora Poschela.
I drugi su znanstvenici nastojali izumiti motore na izmjeni!nu
struju, ah pritom su koristili samo jedan strujni krug, kao i kod
istosmjerne struje, koji ili ne bi uop"e radio ili bi radio loe,
stvaraju"i mnogo posve nepotrebnih vibracija. Elihu Thomson,
koji je u Americi prvi izgradio generator, izmjeni!ne struje koristio
je za napajanje lu!nih elektri!nih svjetiljaka jo 1878., tj. 1879.
godine. Europljani Gaulard i Gibbs proizveli su prvi transformator
izmjeni!ne struje, koji je bio nuan za pove"anje i smanjivanje
visine napona pri prijenosu energije. George Vvestinghouse, jedan
od prvih velikih poklonika izmjeni!ne struje i vizionar velikih
planova vezanih uz elektrifikaciju Amerike, kupio je prava na
patente Gaularda i Gibbsa za ameri!ko podru!je.
Pa ipak, navedene djelatnosti nisu dovele do pravog uspjeha
motora izmjeni!ne struje sve dok Tesla nije izumio svoj indukcij-
ski motor, koji je predstavljao samo srce novog sustava i golem
iskorak ispred svoga vremena.
Ali naravno, jedna je stvar ostvariti neki vaan izum, a posve
druga uvjeriti i ostale u njegov zna!aj. Tesla se ve" po!eo
zamiljati bogatim i slavnim, to ima zahvaliti velikoj snazi svoje
mate, budu"i da je sa svojim prihodima jedva uspijevao
preivljavati. Kako je duhovito primijetio, posljednjih dvadeset
devet dana u mjesecu uvijek je bilo najtee. No i neimatina je
izgledala nekako podnoljivijom sada kad je znao da se kona!no
moe nazvati izumiteljem.
Bilo je to jedino to sam ikada elio postati, rekao je.
Arhimed je bio moj idol. Divio sam se i djelima umjetnika, no za
mene svi su oni predstavljali samo sjenke i privide. Izumitelj,
mislio sam, predaje svijetu svoja postignu"a koja su opipljiva, koja
ive i rade.
5

48
Istaknuti doseljenici
U danima koji su slijedili u cijelosti se posvetio beskrajnom
uitku zamiljanja novih oblika strojeva izmjeni!ne struje.
Bilo je to tako cjelovito duhovno stanje sre"e, kakvo
nisam upoznao nikada ranije u ivotu, prisje"a se. Ideje su mi
navirale u neprekidnom strujanju i jedino to mi je
predstavljalo stvarne teko"e bilo je kako da ih !vrsto
zadrim.
Dijelovi ure#aja koje sam zamiljao bili su mi posve stvarni
i mogao sam si predo!iti sve njihove pojedinosti, pa i do
najsitnijih oznaka ili njihovih znakova habanja. Oduevljeno
sam zamiljao motore u neprekinutom radu... Kad se neka
prirodna sklonost razvije u strastvenu udnju, !ovjek napreduje
prema svome cilju divovskim koracima. U nepuna dva mjeseca
razradio sam doslovce sve tipove motora i modifikacije !itavog
sustava...
6

Osmislio je prakti!ne motore izmjeni!ne struje kao to su
viefazni indukcijski motor, razdjelno-fazni indukcijski motor
te viefazni sinkroni motor, kao i cjelovit viefazni i jednofazni
sustav motora za proizvodnju, prijenos i koritenje elektri!ne
struje. I uistinu, tijekom vremena "e se prakti!ki sva elektri!na
energija na svijetu proizvoditi, prenositi, razdjeljivati i
pretvarati u mehani!ku snagu upravo pomo"u Teslina
viefaznog sustava.
Ono posebno to je ovaj sustav donio bio je neusporedivo
vii napon nego to se mogao posti"i istosmjernom strujom te -
uz prijenos mogu" i na daljine od stotina kilometara - novo
doba elektri!ne rasvjete i energije irom svijeta. Edisonova
elektri!na arulja s ugljenim nitima mogla je koristiti
izmjeni!nu ili istosmjernu struju, ali se elektrifikacija nije
mogla izvesti ekonomi!no, budu"i da je na svaka tri i pol
kilometra bio potreban generator. A sam je Edison zbog svoje
osje"ajne vezanosti za istosmjernu struju bio manje prilagodljiv
i od vlastite arulje.
Bila je 1882. godina, a Tesli su se ideje i dalje strelovito
rojile u mislima. Kako nije imao vremena ni sredstava za
izradu prototipa, okrenuo se svom poslu u telegrafskom uredu,
gdje su ga ubrzo unaprijedili u inenjera. Nekoliko je puta
usavrio ure#aje u Sredinjoj telefonskoj stanici (uklju!uju"i i
izum telefonskog poja!ala koji je zaboravio patentirati), a taj
mu je posao zauzvrat
49
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
osigurao vrijedno prakti!no iskustvo. Potom je zahvaljuju"i
obiteljskim prijateljima - bra"i Puskas - dobio preporuku za
posao u Edisonovoj telefonskoj podrunici u Parizu, kamo je
otiao u jesen 1882. godine.
Vie od svega zanimalo ga je to da dunosnike tvrtke
Continental Edison Companv uvjeri u ogrorftnu potencijalnu
korist koja bi se mogla dobiti od izmjeni!ne struje. Mladog je
izumitelja obuzelo gorko razo!aranje kad su ga obavijestili o
Edisonovoj odbojnosti !ak prema samom spominjanju tog
pitanja.
Biti mlad i nalaziti se u Parizu prualo je istodobno razne
prigode za utjehu koje Tesla nije propustio. Stekao je nove
prijatelje, kako me#u Francuzima tako i me#u tamonjim
Amerikancima. Obnovio je i svoje staro umije"e u bili jaru te
svaki dan satima etao i plivao u Seini.
Na poslu su ga zaduili poslovima utvr#iva!a kvarova,
to je zna!ilo da treba pronalaziti manjakvosti u radu
Edisonovih elektrana u Francuskoj i Njema!koj. Kad ga je
tvrtka slubeno poslala u pokrajinu Elzas, uzeo je sa sobom
sav potreban materijal te tamo izgradio svoj prvi pravi
indukcijski motor izmjeni!ne struje - nedotjeran ure#aj, ali
mi je najve"e zadovoljstvo bilo kad sam prvi put ugledao
rotaciju bez komutatora, izazvanu izmjeni!nim strujama.
7

Tijekom ljeta 1883. godine jo dva je puta sa svojim
suradnikom ponovio ove pokuse. Prednosti izmjeni!ne struje u
odnosu na Edisonovu istosmjernu bile su toliko o!ite da
jednostavno nije mogao vjerovati kako bi itko pred njima
mogao zatvarati o!i.
U Strassburgu su zatraili od Tesle da utvrdi to bi se
moglo u!initi s planom elektrane koja je trebala rasvjedjavati
eljezni!ku postaju, jer ju je njema!ka vlada kao kupac odbila
preuzeti. S valjanim razlogom. Naime, tijekom same
sve!anosti otvorenja dolo je do kradcog spoja koji je izazvao
eksploziju i sruio velik dio zida, i sve to u nazo!nosti staroga
cara Wilhelma I. Francuska podrunica, suo!ena s golemim
financijskim gubicima, obe"ala je Tesli posebnu nagradu
uspije li usavriti dinamo i umiriti Nijemce.
50
Istaknuti doseljenici
Bila je to pomalo kakljiva situacija za dosta neiskusnog !ovjeka,
no prevagnulo je Teslino poznavanje njema!kog jezika. Na kraju, ne
samo to je uspio ispraviti problem nastao u elektri!nim spojevima,
nego se sprijateljio i sa gradona!elnikom, nekim M. Bauzinom, od
kojega je pokuao dobiti podrku za svoj izum. Gradona!elnik je
uistinu prikupio nekoliko mogu"ih bogatih investitora kojima je Tesla
prikazao rad svog novog motora. Ali, iako je motor radio savreno,
oni jednostavno nisu bih u stanju uvidjeti njegove prednosti u
primjeni.
Nekoliko boca vina St. Estephe iz 1801. godine, preostalih jo od
posljednje njema!ke okupacije pokrajine Elzas, koje je gradona!elnik
odnekud izvukao, tek je djelomi!no uspjelo utjeiti razo!aranog
mladog pronalaza!a. Nidco, rekao mu je pritom ljubazno, nije vie od
Tesle zavrijedio kuati to dragocjeno pi"e.
Uspjeno okon!avi svoj zadatak, pronalaza! se vratio u Pariz
raduju"i se preuzimanju obe"ane nagrade. No na njegov o!aj do toga
nije dolo. Jer, sva trojica njegovih nadre#enih slala su ga od vrata do
vrata, ne ele"i preuzeti odgovornost za isplatu, sve dok im Tesla,
razbjenjen zbog prijevare nije uru!io svoju ostavku.
8

Upravitelj elektrane Charles Batchelor, ina!e Edisonov dugo-
godinji bliski prijatelj i suradnik, uo!io je sposobnosti mladoga
!ovjeka. Ponukao ga je da krene u Ameriku gdje su i trava a i nov-
!anice znatno zelenije.
Batchelor je bio engleski inenjer koji je s Edisonom radio upravo
u doba kad je Edison usavravao Bellov prvi telefon. Edison je izumio
odailja! koji je omogu"io da se glasovi !uju na velikim udaljenostima,
a Batchelor mu je pomagao pri javnim ispitivanjima telefona, oglasivi
se pritom, kako je to opisao neki njujorki novinar, svojim bu!nim
napomenama i gromoglasnim pjesmama.
Nakon toga su Englez i Edison zajedno nadzirali izvedbu prve
Edisonove komercijalizirane pokretne elektrane na parobrodu
Columbio, koji je pruao prelijepu sliku isplovljuju"i iz zaljeva
Delavvare na svoj put oko Cape Horna prema Californiji.
Prema tome, Batchelor je imao razloga pomiljati da dobro poznaje
Edisona te je napisao Tesli sjajnu preporuku, upoznaju"i tako


TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
jednog egocentri!nog genija s drugim. Ipak, razvoj doga#aja
"e pokazati da je Batchelor Edisona poznavao znatno manje
nego to je zamiljao.
Rasprodao sam svoju skromnu imovinu, prisje"ao se ka-
snije Tesla, osigurao si smjetaj i naao se na eljezni!koj
postaji kad je vlak ve" po!eo kretati. U tom sam trenutku
otkrio da mi je nestao nov!anik s voznim kartama i novcem.
to u!initi? Herkules je imao dosta vremena za razmiljanje,
ali ja sam morao donijeti odluku tr!e"i uz vlak koji je
ubrzavao, prepun posve opre!nih osje"aja to su mi prolijetali
mozgom poput oscilacija kondenzatora. Odluku sam donio u
posljednji tren, ali sam morao upotrijebiti svu svoju
spretnost...
9

U depovima je pronaao dovoljno sitnia da plati kartu, a
potom je trebalo uvjeriti djelatnike broda Saturnia u istinitost
onoga to mu se dogodilo. Kad se uistinu nitko nije pojavio i
zatraio mjesto koje je !ekalo njega, odobrie mu ukrcavanje.
U Ameriku je, osim par kovanica, donio i nekoliko svojih
pjesama i !lanaka, svitak prora!una vezanih uz ono to je
opisao kao nerjeivi problem (bez ikakvog daljnjeg
pojanjenja) te svoje nacrte za lete"i stroj. Zasigurno, u svojoj
dvadeset osmoj godini ve" je bio jedan od najve"ih izumitelja
svijeta. Samo to osim njega samoga to nije znala nijedna iva
dua.
52
4. Pred Edisonovim sudom
Kad je Tesla tog lipanjskog dana izaao iz Ureda za useljenike
u Castle Gardenu na Manhattanu sa svojim otmjenim
polucilindrom i u kratkom crnom kaputu, barem ga nidco nije
mogao zabunom zamijeniti za crnogorskog pastira ih
bjegunca iz duni!kog zatvora. Bila je 1884. godina, ista ona
u kojoj je narod Francuske New Yorku darovao Kip slobode.
Gotovo kao odgovor na rije!i to ih je izrekla Emma Lazarus,
tijekom sljede"ih nekoliko godina u ovu "e se zemlju sliti 16
milijuna Europljana i Azijaca, i nastavit "e stizati. Mukarci,
ene, pa !ak djeca, bili su potrebni kao gorivo kojim se
pokretala zahuktana industrijska revolucija u Americi. Bila je
to i poznata Godina panike, 1884.
Tesla se nije zaputio u Dvoranu za zapoljavanje
doseljenika, gdje su se pridolice upisivale u radne skupine
kako bi potom po trinaest sati na dan crn!ili na eljezni!kim
prugama, u rudnicima, tvornicama i skladitima.
Umjesto toga, on se dodirnuvi u depu svoju preporuku
za Edisona i adresu jednog znanca raspitao kod policajca za
smjer kojim treba krenuti te se odvano uputio ulicama
NewYorka.
Prolaze"i pokraj radionice u kojoj je vlasnik zvu!no
proklinjao pokvareni stroj, zaustavio se i ponudio da ga
popravi. Kad je to zaista i u!inio, !ovjek je bio toliko
zadovoljan da je Tesli uru!io punih dvadeset dolara.
Nastavivi dalje ulicom, mladi" se u sebi nasmijeio
prisjetivi se ale koju je !uo na brodu. Crnogorski pastir, tek
pristigao u Ameriku, ide ulicom, kad na du ugleda nov!anicu
od deset dolara. Sag-nu se ne bi li je podigao, ah odjednom u
pola pokreta zastane i re!e samom sebi: Moj prvi dan u
Americi! $emu raditi ve" danas?!
53
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Thomas Alva Edison, gotovo prosijed ve" u dobi od
trideset dvije godine, do grla zakop!an u jednoj od prugastih
koulja koje mu je vlastoru!no krojila i ila gospo#a Edison,
bio je nezgrapan, poguren, estok i prevrtljiv. Na prvi bi se
pogled njegovo oporo lice moglo u!initi neuglednim, ali
posjetitelja bi se vrlo brzo dojmilo ono svjetlo strasti,
inteligencije i neumorne energije to je sjalo u njegovim
o!ima.
U to je vrijeme Edison gotovo neumjereno irio svoje
djelatnosti, !ak i za jednog genija. Otvorio je tvornicu Edison
Machine VVbrks u ulici Goerck i Edison Electric Light Companv na
Petoj aveniji, na broju 65. Njegova postaja s generatorima
smjetena u ulici Pearl br. 255-257 isporu!ivala je struju
cijelom podru!ju Wall Streeta i East Rivera. A imao je i veliki
istraiva!ki laboratorij na Menlo Parku u New Jersevju, koji je
zapoljavao mnogo ljudi i gdje su se znale doga#ati uistinu
!udesne stvari.
Ponekad se tamo moglo vidjeti i samog Edisona kako plee
oko malog !eli!nog !udovita od lokomotive, koja je svoju
istosmjernu struju dobivala iz generatorske stanice izgra#ene
iza laboratorija i koja je ve" jednom pri brzini od 65 km na sat
izletjela s tra!nica, na veliko oduevljenje svog izumitelja.
1

Upravo je u ovaj laboratorij dola arah Bernhardt, kako bi
svoj glas ovjekovje!ila na Edisonovu fonografu. Tom je
prigodom uljudno primijetila njegovu sli!nost s Napoleonom
I.
Generatorska stanica u Pearl Streetu opskrbljivala je
elektri!nim svjetlom nekoliko stotina pojedina!nih pala!a
bogatih gra#ana NewYorka, ah Edison je istosmjernu struju
isporu!ivao i izdvojenim postrojenjima u predionicama,
tvornicama i kazalitima irom grada. Usto, dobivao je sve
vie zahtjeva za izgradnjom takvih postrojenja na
parobrodima, to mu je zadavalo posebne glavobolje, jer se
opasnost od poara na otvorenoj pu!ini za njega pretvorila u
neprestanu no"nu moru.
Uza sve to, bio je primoran i dalje odravati svoj poznati
ugled !ovjeka prepunog jezgrovitih izjava: U trgovini i
industriji svi kradu. I ja sam ukrao puno. Ali ja barem znam
krasti. Oni ne znaju kako krasti... Pod oni je podrazumijevao
tvrtku VVestern
54
Pred Edisonovim sudom
Union za koju je radio, dok je u isto vrijeme svoj konkurentni
izum prodao njezinim takmacima.
Poznata je bila i njegova prezriva izjava da osobno ni ne
treba biti matemati!ar, jer uvijek moe unajmiti njihovo
znanje. Redovito kolovani znanstvenici mogli su je doivjeti
i kao uvredu, ah u tom trenutku tehnolokog razvoja Amerike
vjerojatno nije bila neistinita, budu"i da su tehni!ari i
izumitelji uistinu pruali zna!ajnije doprinose ivotu nacije od
svojih akademski obrazovanih suvremenika. I da se slu!ajno
ne bi pogreno shvatilo, Edison bi ovome volio dodati kako
uvijek moe procijeniti zna!aj bilo kojega od svojih izuma po
koli!ini dolara koje mu donosi te da ga nita drugo i ne
zanima.
1

Julian Havvthorne je primijetio: Kad bi gospodin Edison
prekinuo s radom na izumima i prihvatio se beletristike,
postao bi jednim od najve"ih romanopisaca...
Jednog iznimno napornog ljetnog dana 1884. godine
ameri!ki izumitelj hitao je nakon intervencije na elektri!nim
instalacijama u Vanderbiltovoj pala!i na Petoj aveniji ravno u
svoju genera-torsku stanicu u ulici Pearl. Ku"u je zahvatio
poar izazvan dvjema icama koje su se ispreplele iza ukrasnih
zidnih zastora, to su bih protkani finim metalnim nitima.
Nastali plamen ubrzo je ugaen, no uvijek histeri!na gospo#a
Vanderbilt bila je uvjerena kako su izvorita njezinih
problema zapravo parni stroj i kotao u podrumu. I sad je ta
nerazumna ena zahtijevala da Edison cijelu instalaciju ukloni
iz njezine ku"e.
2

Poslao je tamo ekipu za popravke, srknuo gudjaj hladne
kave iz svog vr!i"a te pokuao razmisliti to jo treba u!initi.
Zazvonio je telefon. Prislonio je slualicu na uho kojim je
bolje !uo.
Upravitelj brodske kompanije, u !ijem se vlasnitvu
nalazio parobrod Oregon, sarkasti!no je upitao ima li ikakvih
planova za popravak dinama na njegovoj plove"oj elektrani.
Parobrod je zbog toga ve" danima bio ukotvljen i svaki je dan
donosio goleme gubitke novca.
to da mu Edison odgovori? Nije mu mogao poslati
nijednog elektri!ara.

TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Zavidno pomisli na Morgana. Gospodin J. Pierpont
Morgan zaposlio je vlastitog elektrotehni!ara, i to na puno
radno vrijeme, da bi se bavio jedino njegovim privatnim
kotlom i parnim strojem, smjetenim u neku udubinu u dnu
vrta njegove gospodske pala!e Murrav Hill. Bio je toliko
bu!an da su susjedi ve" zaprijetili sudskim tubama. No to
Morgana nije previe zabrinjavalo. Kad bi stvari postale
ozbiljnije, jednostavno bi zapakirao zalihu svojih omiljenih
cigara i krenuo u prekrasnu, dugu plovidbu svojom jahtom
Corsair.
Poslat "u vam elektri!ara ve" tijekom poslijepodneva,
obe"a Edison brodovlasni!kom magnatu.
Morgan je bio glavni financijer tvrtke Edison Electric
Company, !iji su kablovi istosmjerne struje kao neki !udnovati
ukrasni vijenci visjeli nad ulicama NewYorka, nerijetko se
kvare"i i po!esto prestravljuju"i konjske zaprege.
Iako su prosje!ni nov!ari ili industrijalci jo uvijek vrlo
malo znali o elektri!noj struji, nekolicina takvih kakav je bio
Morgan bila je u stanju uvidjeti da se radi o razvoju koji
najvie obe"ava jo od vremena u kojemu je Arhimed izumio
vijak. Energiju su trebali svi i svi "e ubrzo eljeti Edisonove
uarene svjetiljke.
Elektrotehnika je uistinu postala pravim podru!jem za sve
nadarene osobe sklone znanstvenom ili pronalaza!kom radu,
jer ne samo to im je osiguravala financijski uspjeh, nego je
nudila i svu svoju zavodljivost i opasnosti na koje se moe
nai"i na jednoj gotovo neistraenoj granici.
Sveu!ilita Cornell i Columbia bile su jedine visoke kole
u zemlji koje su osnovale svoje katedre za elektrotehniku.
Stoga je Amerika raspolagala samo malim brojem doma"ih
stru!njaka, osim giganata kakvi su bili Edison, Joseph Henry i
Elihu Thomson. Zato je industrijalcima bilo drago to mogu
posegnuti i za darovitim strancima: izme#u ostalih za Teslom,
Mihajlom Pupi-nom, Charlesom Proteusom Steinmetzom,
Batchelorom i Fritzom L6wensteinom.
Ipak, prvenstveno je Edisonovoj sirovoj i neugla#enoj
genijalnosti trebalo zahvaliti to je u NewYorku gorjela (i
gasila se)
56
Pred Edisonovim sudom
treperava elektri!na svjetlost. Prije samo godinu dana gospo#a
Williama K. Vanderbilta priredila je poznati bal kojim je bio
proslavljen kona!no uspostavljen mir me#u obiteljima Astor i
Vanderbilt, i na kojem se gospo#a Corneliusa Vanderbilta
polagano i dostojanstveno spustila raskonim glavnim
stubama obiteljske pala!e, odjevena kao elektri!na svjetlost,
bljetava prikaza u bijelom satenu i s dijamantima, prizor koji
bi rijetko tko od onih prisutnih na balu mogao zaboraviti.
Novi energetski izvor bio je toliko veli!anstven da je
proizvo#a! za Boi" pripremio promidbu kojom o!eve
pouruje da iznenade cijelu obitelj ugradnjom uti!nica.
Jednako su uzbudljivi - premda pomalo zagonetni - bili i
darovi, koji su jam!ili da "ete preduhitriti susjednu obitelj
Jones poklonite li svojoj mami elektri!ni korzet, a tati
magnetni opasa!. Seljaci su na sajmovima bili spremni dobro
platiti za uitak to im ga moe pruiti elektro-ok iz
akumulatora.
Edison jo nije pravo poklopio slualicu nakon to je
brodskoj kompaniji obe"ao poslati nepostoje"eg elektri!ara,
kad mu u ured posve bez daha utr!i dje!ak kako bi ga
izvijestio o nesre"i kod ulice Ann i Nassau. Probila je spojna
kutija koju je postavio jedan od izumiteljevih neiskusnih
elektri!ara. Mali je ivopisno opisao kako su ko!ija i njegov
konj katapultirani u zrak, a potom su nevjerojatnom brzinom
nestali tutnje"i niz ulicu.
Edison zaurla u slualicu svom poslovo#i: Na#i grupu
ljudi, ako ih uop"e ima! Isklju!ite tamo struju i popravite taj
kvar!
Podigavi pogled, posta svjestan visoke crnomanjaste
osobe koja je upravo ulazila u njegov ured.
Izvolite, gospodine?
Tesla se predstavi, paljivo govore"i engleski nastoje"i
ispravno naglaavati rije!i, samo neto glasnije nego ina!e, jer
su mu bili poznati problemi koje je Edison imao sa sluhom.
Imam pismo gospodina Batchelora za Vas, gospodine.
Batchelor, ha? to ne valja u Parizu?
Koliko znam, tamo je sve u redu, gospodine.
Gluposti, u Parizu uvijek neto ne valja.
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Edison pro!ita kratku Batchelorovu preporuku i prezrivo
otpuhnu. No ipak upre u Teslu svoj prodoran pogled.
'Poznajem dva velika !ovjeka, a jedan od njih ste Vi; drugi
je ovaj mladi" pred Vama!' Hmm! Ba prava preporuka. to
znate raditi?
3

Tijekom svog duga!kog putovanja brodom, Tesla je
mnogo puta u sebi odgovarao na ovo pitanje. Bio je pod
dubokim dojmom ugleda koji je Edison uivao. Stajao je pred
!ovjekom koji je bez ikakvog redovitog kolovanja izumio na
stotine korisnih proizvoda. On sam proveo je godine i godine
gutaju"i knjige, a zbog !ega? to mu sad moe pokazati? Od
kakve je koristi to njegovo obrazovanje?
4

Uurbano je po!eo opisivati svoj dosadanji posao koji je
obavljao za tvrtku Continental Edison u Francuskoj i Njema!koj.
A zatim je, prije nego to je Edison ita mogao priupitati,
glatko preao na opisivanje indukcijskog motora za
izmjeni!nu struju, zasnovanog na njegovu otkri"u rotacijskog
magnetskog polja. To je budu"nost, rekao je. Pametan
pronalaza! mogao bi osmisliti tisu"e na!ina da se njime
obogati.
Stanite! re!e mu Edison srdito. Potedite me tih
gluposti. To je opasno. Mi smo se u Americi odlu!ili za
istosmjernu struju. Ljudi je vole, i ona je sve !ime "u se ikada
baviti. No, moda bih Vam mogao dati posao. Znate li
popraviti parobrodsku elektranu?
Tesla se istoga dana ukrcao na parobrod Oregon sa svojim
instrumentima i po!eo obavljati nune popravke. Svi dinamo
ure#aji bili su u loem stanju i izazvali su kratke spojeve i
prekide rada. Zahvaljuju"i zdunoj pomo"i !itave posade
radio je cijele no"i. U zoru je posao bio dovren.
Vra"aju"i se Petom avenijom prema Edisonovoj
sredinjici, susreo je svog novog poslodavca i nekolicinu
njegovih glavnih stru!njaka i oni su upravo kretali na malo
zasluenog odmora.
Gle naeg Parianina, kako se skice no"u! zafrkta Edison.
5

Kad mu Tesla re!e da je upravo zavrio s popravkom i da
oba dinamo ure#aja rade, Edison ga samo pogleda u tiini koja
je
58
Pred Edisonovim sudom
odjednom zavladala i bez rije!i nastavi dalje. No, svojim
sjajno izotrenim sluhom Tesla za!u njegovu primjedbu koju
je dobacio ostalima: Vraki sposoban !ovjek!
Kasnije mu je Edison pri!ao o dolasku jo jednog
zna!ajnog europskog znanstvenika u Sjedinjene Drave.
Charlesa Proteusa Steinmetza, briljantnog njema!kog patuljka,
gotovo da su deportirali kao nepoeljnog stranca. No, nekako
se uspio provu"i nadzoru da bi potom postao pravi genij u
prvom Laboratoriju za industrijska istraivanja tvrtke General
Electric u Schenectadvju. Kasnije je uspio razviti prihvadjivu
alternativu za Teslin sustav izmjeni!ne struje, kad su Edison i
General Electric nastojali uhvatiti korak s njegovim izumima.
Edison je visoko cijenio Teslinu vjetinu pa mu je ubrzo
dao gotovo potpunu slobodu u radu na konstrukciji pojedinih
ure#aja i na rjeavanju teko"a u njihovu radu. Uobi!ajeno mu
je radno vrijeme bilo od 10.30 sati prije podne do 5.00 sati
narednog jutra, to mu je pribavilo sljede"u progun#anu
napomenu novoga gazde: Imao sam mnogo marljivih
pomo"nika, no Vi ih sve nadmaujete.
Oba su !ovjeka raspolagala sposobno"u da u hitnim
slu!ajevima izdre bez spavanja puna dva, pa !ak tri dana,
dok su ostali smrtnici oko njih posustajali. No, Edisonovi su
djelatnici oduvijek me#u sobom mrmljali kako gazda ipak
potajice zna odrijemati.
Tesli nije trebalo dugo da uo!i mogu"nosti kojima bi Edi-
sonovi primitivni dinamo strojevi mogli raditi mnogo
u!inkovitije, iako bi i nadalje bili ograni!eni na proizvodnju
istosmjerne struje. Stoga je predloio plan njihove izmjene
rekavi da bi tako bolje radili, a usto bi se utedjelo mnogo
novca.
Promu"uran poslovni !ovjek u Edisonu odmah se
razvedrio na ovo posljednje, ali je tako#er uvidio da su
izmjene koje je Tesla predlagao toliko opsene i sutinske da
bi iziskivale mnogo vremena. Dobit "ete pedeset tisu"a
dolara - ako to moete izvesti, rekao mu je.
6

Tesla je mjesecima lu#a!ki radio, spavaju"i jedva nekoliko
sati na dan. Osim to je u potpunosti izmijenio izgled dvadeset
!etiri
S9
TESLA - $OVIEK IZVAN VREMENA
dinamo ure#aja i znatno unaprijedio na!in njihova rada,
ugradio je i automatsko upravljanje, koriste"i pri tome izvornu
zamisao, za koju su bili pribavljeni patenti.
Zna!ajne razlike u osobnostima dvojice izumitelja, od
samog su po!etka osudile njihov odnos na propast. Edison
nije volio Teslu jer mu se !inio previe intelektualnim,
kultiviranim i sklonim teoretiziranju. Po miljenju $arobnjaka
iz Menlo Parka, devedeset devet posto genijalnosti sastojalo
se u poznavanju stvari koje ne rade. Zato je on svakom
problemu pristupao primjenjuju"i postupak eliminacije.
O takvim njegovim empirijskim potragama Tesla je
kasnije u ali rekao: Da je Edison dobio zadatak prona"i iglu
u plastu sijena, on bi se odmah bacio na posao marljivo"u
p!elice, te bi provjeravao slamku za slamkom sve dok ne bi
naiao na predmet za kojim traga. Bio sam alostan svjedok
takvih poslova, znaju"i da bi mu samo malo teorije i
prora!una utedjelo i do devedeset posto truda.
7

Poznati izdava! i tehni!ar Thomas Commerford Martin
zapisao je da je Edison, ne uspijevaju"i na zemljovidu prona"i
neobi!an naziv Teslina rodnog mjesta u Hrvatskoj, ovoga
posve ozbiljno upitao je li ikada okusio i jeo ljudsko meso.
$ak i najve"i genij ima svoju orbitu, mudro je zaklju!io
Martin, a ova su dva !ovjeka jedinstveni predstavnici razli!itih
na!ina obrazovanja, razli!itih metoda i razli!itih stilova rada.
Gospodin Tesla se od svega toga mora odvojiti... za ljubav svog
vlastitog djela.
Nisu se mogli vie razlikovati !ak ni u onim najosnovnijim
stvarima: Tesla, uvijek u strahu od bacila, do krajnosti
osjetljiv, jednom je prigodom primijetio o Edisonu: On nema
nikakvog hobija, ne zanima ga ni sport niti bilo koja druga
vrsta zabave, a ivi posve zanemaruju"i najosnovnija
higijenska pravila... Da se kasnije nije oenio enom iznimne
inteligencije, koja je vo#enje brige o njemu u!inila jedinim
ciljem svoga ivota, umro bi jo prije mnogo godina od
posljedica puke zaputenosti...
8

No, nepomirljive su razlike me#u njima daleko nadilazile
ove na osobnoj razini. Edison je osje"ao da nadareni stranac
predstavlja
60
Pred Edisonovim sudom
prijetnju njegovu sustavu istosmjerne struje, pogreno misle"i
da je istosmjerna struja od ivotne vanosti za proizvodnju i
prodaju njegovih arulja. Bila je to stara pri!a o podijeljenim
interesima. I sam se Edison na svojim po!ecima suo!io sa
strahovitim otporom monopolisti!ki nastrojenih plinara.
Pobijedio ih je zahvaljuju"i svojoj uro#enoj darovitosti za
promidbu, tako to je redovito objavljivao broure u kojima je
objanjavao opasnosti od velikih eksplozija plina. Svoje je
prodajne agente slao irom zemlje da bi izvjetavah o svakoj
pa i najmanjoj nezgodi vezanoj za industrijsko ugnjetavanje
u kojemu stradava zdravlje radnika zbog silne vru"ine u radu
s plinom ili im slabi vid zbog uporabe plinskih svjetiljaka. A
sad je izgledalo da bi se ubrzo i sam mogao estoko sukobiti s
tehnologijom jo novijom nego to je njegova vlastita.
9

U onim rijetkim trenucima slobodnog vremena koje bi
uhvatio, Tesla je gutao knjige o povijesti, knjievnosti i
obi!ajima u Americi te uivao u sklapanju novih poznanstava
i prikupljanju novih iskustava. Ve" je dobro savladao engleski
jezik, a sad je !ak po!eo razumijevati i ameri!ki smisao za
humor. Ili je barem mislio da ga po!inje shva"ati. Ali, kako "e
pokazati doga#aji koji su uslijedili, Edison ga je o tome trebao
jo poneto nau!iti.
Uivao je etati ulicama NewYorka kojima su novi,
elektrikom pokretani tramvaji ve" donijeli guvu i nemala
uzbu#enja na ionako zakr!enim cestama. Polovinu vremena
sredinji dinamo ure#aji bili su u kvaru. A kad bi se tramvaji
kona!no pokrenuli, jednako bi se prestravili pjeaci koliko i
sami putnici. Glavni urednik jednih novina dostojanstveno je
upozorio kako svi koji se u njima voze mogu o!ekivati da "e
ih udariti kap te da stoga ne trebaju ra!unati ni na kakvu su"ut
ostalih.
Stanovnici Brooklvna, koji su se iz nekih razloga osjetih
osobito pogo#eni napadima tih stranih tramvaja, udruili su se
pod sloganom Trollev Dodgers (oni koji su prepredeniji od
tramvaja, op. p.), pa im je kasnije, kad se na tom podru!ju
osnovao bejzbol--klub, bilo posve prirodno nazvati ga imenom
Brooklvn Dodgers.
Ve"i dio te godine Tesla je proveo unapre#uju"i Edisonove
dinamo ure#aje. Kad je posao kona!no bio dovren, otiao je
gazdi
6
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
da bi ga izvijestio o potpunom uspjehu obavljenih radova i ne
posve uzgred priupitao kad moe o!ekivati isplatu svojih 50
tisu"a dolara.
Edison naglo zbaci noge sa svog stola i zaprepateno se
nagnu naprijed razjapljenih usta.
Tesla, re!e mu, pa Vi uop"e ne razumijete na ameri!ki
humor!
10

Jo ga je jednom, !inilo mu se, Edisonova tvrtka namjerno
prevarila. Razbjenjen, odmah najavi svoj otkaz. Edison mu
ponudi kompromis: poviicu od 10 dolara na njegovu
kneevsku tjednu pla"u od 18 dolara. Tesla uze svoj
polucilindar i napusti ured.*
S Edisonova stajalita, Tesla je bio pjesnik u znanosti.
Njegove su ideje bile veli!anstvene, ali i posve neprakti!ne.
Upozorio je mladog elektrotehni!ara da !ini pogreku -
uostalom, tako je neko vrijeme i izgledalo. Zemlja se jo
uvijek nalazila u dubokoj krizi i bilo je teko prona"i posao.
Edison, koji se potpuno nalazio u Morganovim akama, i
sam je imao velikih financijskih teko"a. Dok je pronalaza!
elio krenuti naprijed punom parom, bankar je ustrajao na
politici polaganog napredovanja. Uskra"ivao je Edisonu i
najskromnije zajmove za proirenje posla, budu"i da je
Morganova banka trenutno ulagala golema sredstva u
otkupljivanje udjela u eljeznici.
Postupak morganizacije bio je potanko utvr#en. Od
svega !ega bi se dotaknuo, nov!ar bi uskoro nadzirao 51
posto, a ustrajao je u tome da bude i !lan nadzornog odbora
tvrtke, mada anoniman. Morganizacija je zna!ila stalni proces
kupovanja drugih tvrtki koje su se bavile sli!nim poslovima,
osiguranu prodaju zaliha te centralizaciju mo"i tako to bi
uklanjao destruktivnu konkurenciju.
Morgan, tada !ovjek !etrdesetih godina koji se pribliavao
vrhuncu svoje mo"i, bio je surov, arogantan, pravi strah i trepet
za okolinu, usamljenik kojemu nije bilo nimalo stalo do
suradnika,
Edisonov tabor ima druk!iju verziju: da je Tesla ponudio Edisonu svoje
patente izmjeni!ne struje za 50 tisu"a dolara, to je ovaj s prezirom
odbio.
1
Pred Edisonovim sudom
podre#enih, a ni do javnosti. Bio je visok punih metar i
osamdeset centimetara, imao blizu stotinjak kilograma, a zbog
neke mu se nesretne kone bolesti nos sjajio poput jedne od
Edisonovih novoizumljenih svjetiljaka. Usprkos tome - takva
je ve" privla!na snaga novca i mo"i - bio je pravi Don Juan,
koji se otvoreno razmetao svojim uspjesima kod dama.
11

Njegova povrna predodba o kulturnom !ovjeku zahtijevala
je u!estala putovanja u Europu radi odabiranja umjetni!kih
djela za vlastitu zbirku, pri !emu se znatno razlikovao od
mnogih skorojevi"a koji su u svojim domovima gomilali blaga
Staroga svijeta. Nepokolebljiv pripadnik episkopalne crkve,
!esto bi poslijepodne naputao svoje urede u Wall Streetu
kako bi u druenjima s pastvom episkopalne crkve St. George
proveo pokoji ugodan trenutak pjevaju"i psalme popra"ene
svirkom njegova omiljenog orguljaa.
Izmu!en nevoljama kao to su ratovi oko eljezni!kih tarifa
ili pak radni!ki nemiri, koji bi zaprijetili njegovim
eljznicama, jedva bi do!ekao svaku prigodu da napusti svoj
radni stol. Na poslovnim putovanjima Amerikom koristio je
svoj 100 tisu"a dolara vrijedan eljezni!ki vagon-pala!u,
koji bi priklju!io na vlak to je kretao k odabranom odreditu.
Skromnije kota!e eljezni!kih kompozicija tada su skretali s
njegova puta.
Kao i Edison, bio je poznat po svojim mudrim izrekama.
Jedna od njih, koje se Tesla imao razloga prisjetiti, glasila je:
$ovjek uvijek ima dva razloga za stvari koje radi - onaj dobar,
i onaj pravi.
Panika na financijskom tritu koja je zavladala 1884.
godine izazvala je toliku nesigurnost da su tisu"e malih
ulaga!a irom Amerike bankrotirale. Poslovni ljudi radije su se
za spas obra"ali Morganovoj tvrtki, nego Vladi. Bankaru se
!inilo da bi sve njegove podrobno razra#ene planove oko
centralizacije nadzora nad gospodarskim kretanjima mogli
osujetiti upravo problemi s radnicima i tarifni ratovi, koje su
vodile eljezni!ke kompanije to su se pretjerano proirile
diljem zemlje.
Svima je bilo jasno da se zbog spekulacija gradilo daleko
vie eljezni!kih pruga, nego to ih je uistinu bilo potrebno i da
su se sad mnogi nali pred bankrotom. Moralo se krenuti s
udruivanjima.
63
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
Ali Morgan nije bio !ovjek kojega se moglo pourivati ili koji
bi bilo to u!inio na brzinu. Neka se njegovi takmaci samo
znoje. On "e za to vrijeme skoknuti malo do Europe i prona"i
togod za svoju zbirku.
Sredinom ljeta iste one godine kad je Tesla stupio na tlo
Amerike, Morgana su putovanja odvela do Engleske, gdje ga
do!ekae jo nepovoljnija izvje"a o upropatenim
eljeznicama i panici koja je zavladala kod ku"e. Kona!no
odlu!i da je vrijeme za povratak te primora svoj zadivljuju"i
um na razmiljanje o svemu to bi trebalo u!initi za dobrobit
nacije.
Morganovo rjeenje bilo je da jednostavno okupi glaveine
svih zara"enih strana na mirovnom sastanku na palubi svoje
jahte Corsair. $itav su dan on i zarobljeni industrijalci plovili
du zaljeva i East Rivera.
12
Tu se nije radilo o ratu izme#u
pojedinaca, nego o borbi naftnih, metalurkih i eljezni!kih
interesa, koji su se svodili na me#usobno oligarhijsko
otimanje. Prije nego to je pala no", Morgan ih je uspio
preustrojiti na jedan tako majstorski na!in, da je
ugovaranjem mudrih uzajamnih udruivanja sveo
destruktivnu konkurenciju na najmanju mogu"u mjeru. To
je bila bit Morganova dara, dara koji "e ubrzo nanjuiti i novo,
obe"avaju"e podru!je korisnih elektri!nih pomagala.
U me#uvremenu je Tesli, kojemu je ugled me#u elektro-
tehni!arima ve" porastao, pristupila skupina investitora i
ponudila mu priliku da osnuje tvrtku pod vlastitim imenom.
Objeru!ke ju je zgrabio. Kona!no se njegovo veliko odcri"e
izmjeni!ne struje moglo predstaviti svijetu. $ovje!anstvo "e
se rijeiti tekoga bremena, smatrao je. Naalost, njegovi su
sponzori imali na umu neto mnogo skromnije i prakti!nije.
Postojalo je golemo trite koje je !ekalo na usavrenje lu!nih
svjetiljaka za ulice i tvornice, i tome je trebalo dati prednost.
Osnovana je tvrtka Tesla Electric Light Company sa sjeditem u
Rahwayju, u New Jersevju, i podrunicom u NewYorku. Jedan
od ljudi uklju!enih u tvrtku bio je i James D. Carmen koji je, u
ulozi !ovjeka iz sjene, ostao s Teslom sljede"ih dvadesetak
godina. On i Joseph H. Hoadlev bili su rukovoditelji u
nekoliko Teslinih tvrtki.
64
Pred Edisonovim sudom
Rade"i u svom prvom laboratoriju u ulici Grand, Tesla je
razvio lu!nu svjetiljku koja je bila jednostavnija, pouzdanija,
sigurnija i jeftinija od onih koje su trenutno bile u uporabi.
13
Patentirao je sustav, koji je prvi put bio puten u uporabu na
ulicama Rahwayja.*
Teslinu nagradu trebale su predstavljati dionice tvrtke. Stoga
je na svoje nemilo iznena#enje ostao zaprepaten na!inom
ameri!kog poslovanja kojim su ga uspjeli izbaciti iz dioni!kog
drutva. Rijeili su ga se uru!uju"i mu lijepo uokvirenu
potvrdu o vlasnitvu nad dionicama za koje je ubrzo saznao da
imaju tek neznatnu vrijednost budu"i da se radilo o tek
osnovanoj tvrtki, a usto je vladala gospodarska kriza.
I tre"i put je bio izigran.
Gospodarski zastoj pretvorio se u pravu krizu. Bilo je
nemogu"e prona"i posao elektrotehni!ara. Od prolje"a 1886.
do sljede"e godine proao je kroz jedno od najmu!nijih
razdoblja svoga ivota. Rade"i kao nadni!ar na ulicama New
Yorka, jedva je uspio preivjeti. Tesla je poslije vrlo rijedco
spominjao to bolno iskustvo. No, ipak je zabiljeio i odre#en
napredak. Za njegove je usavrene lu!ne svjetiljke bilo
odobreno sedam patenata, a dobio je i druge patente vezane za
elektriku od kojih su dva bila posebno zanimljiva.**
Radilo se o iskoritavanju pojave gubitka magnetizma u
eljezu na temperaturama viim od 750 stupnjeva Celzijevih
za izravno pretvaranje topline u mehani!ku ili elektri!nu
energiju. Kao i velik dio ostalih Teslinih izuma, ni oni se nisu
odmah po!eli primjenjivati te su pali u zaborav. No, nedavno
je, u dvadesetom stolje"u, pozornost privukao sli!an postupak,
ali Teslino pravo prvenstva u njegovu pronalasku nije ni
spomenuto.
Ve" su prole !etiri godine otkako je izumio rotacijsko
magnetsko polje i izradio svoj prvi motor izmjeni!ne struje u
Strass-burgu. Po!eo se pitati do kada "e se zanositi bljetavim
i zlatnim
* Patenti 334 823, 335 786, 335 787, 336 961, 336 962, 359 954, 359
748. ** Patenti 396 121 - Termomagnetski motor, te 428 057 -
Piromagnetski elektri!ni generator. Vidi i patent 382 845 - Komutator za
dinamo-elektri!ne ure#aje.
65
TESLA !OVJEK IZVAN VREMENA
obe"anjima Amerike. Ponien svojim nedavnim
razo!aranjima, iznova je mozgao nad godinama kolovanja
koje su mu sad izgledale posve uzaludne.
I tada do#e do neo!ekivanog obrata njegove sre"e. Saznavi
za njegov indukcijski motor, predradnik radne grupe u kojoj
je Tesla tako gorko zara#ivao svoj svakidanji kruh povede ga
sa sobom na sastanak s A. K. Brownom, rukovoditeljem tvrtke
VVestern Union Telegraph Company, koji ne samo to je znao da
izmjeni!na struja postoji, nego se i osobno zanimao za tu novu
ideju.
Tamo gdje Edison nije uspio uvidjeti revolucionarnu
zamisao ili, to je jo vjerojatnije, gdje je predvidio smrt svog
vlastitog sustava elektrifikacije istosmjernom strujom, Brown
je ispravno procijenio budu"nost. Uz njegovu je pomo"
osnovana druga tvrtka na Teslino ime. Poseban cilj tvrtke Tesla
Electric Company bio je kona!no razviti sustav izmjeni!ne
struje, koji je izumitelj osmislio u Gradskom parku u
Budimpeti jo 1882. godine.
14

(.(.
5. Rat struja po!inje
Laboratorij i radionice koje je oduevljeni Tesla pronaao za
svoju novu tvrtku nalazili su se u junoj Petoj aveniji na
brojevima 33--3 5, samo nekoliko blokova od Edisonovih
radionica. Tvrtka Tesla Electric Compony po!ela je s radom u
travnju 1887. godine, s uloenim kapitalom od pola milijuna
dolara. Izumitelju, koji je toliko dugo !ekao ovaj trenutak, sve
se to !inilo ispunjenjem njegova jedinog sna. Zato je radio
danju i no"u, bez ikakve stanke, poput svojih dinamo ure#aja.
Kako je zapravo sve ve" bilo dovreno u njegovoj glavi,
trebalo mu je samo nekoliko mjeseci da bi po!eo podnositi
patentne prijave za viefazni sustav izmjeni!ne struje. On se
zapravo sastojao od tri kompletna sustava za jednofazne,
dvofazne i trofazne izmjeni!ne struje. Tesla je vrio pokuse i s
ostalim vrstama struje, a za svaku je vrstu izradio i potrebne
dinamo ure#aje, motore, transformatore i automatske
upravlja!ke ure#aje.
U to su vrijeme u Americi ve" radile stotine sredinjih
stanica, koriste"i barem dvadesetak razli!itih kombinacija
strujnih krugova i opreme. Obi!no su bile okupljene oko samo
jednog, ili pak oko grupe izuma. Tako je Elihu Thomson
1886. godine postavio mali alternator i transformatore u tvornici
Thomson-Houston Companv u Lynnu, u Massachussettsu,
isporu!uju"i svjetiljke sa arnim nitima drugoj tvornici. No
trebala je prote"i jo puna godina dana prije nego to je razvio
siguran sustav oi!enja ku"a. Isto tako, George
Vvestinghouse, izumitelj zra!ne eljezni!ke ko!nice, nakon
to je nabavio patente Gaularda i Gibbsa za sustav razdiobe
izmjeni!ne struje, nagnao je svog glavnog elektroine-njera
Williama Stanlevja da radi na transformatorskom sustavu.
7
TESLA $OVJEK IZVAN VREMENA
Uspjeno je ispitan 1886. godine. Tako je Vvestinghouse u
studenome te godine u gradu Buffalo pustio u pogon prvi
komercijalni sustav izmjeni!ne struje u Americi, a do 1887.
godine u pogonu je bilo ve" vie od trideset elektrana.
Naravno, bio je tu i sustav istosmjerne struje koji je proizvodila
tvrtka Edison Electric Company kao jedan od prvih takmaca na
tom podru!ju.
Ali, jo nije postojalo zadovoljavaju"e rjeenje za motor na
izmjeni!nu struju. est mjeseci nakon otvaranja svoje
radionice, Tesla je Uredu za patente dostavio nacrte s dva takva
motora kako bi bili ispitani te je prijavio svoje prve patente
izmjeni!ne struje.* Sveukupno je do 1891. godine podnio
prijave za 40 patenata i sve su odobrene.**
Svi su bili toliko originalni i temeljito obra#eni da pri tome
nije naiao ni na kakvo odugovla!enje.
1

Sada se kona!no milostivo pribliilo i zaslueno priznanje.
VVilliam A. Anthonv, koji je osnovao katedru za elektrotehniku
na Sveu!ilitu Cornell, odmah je uvidio zna!aj Teslina sustava
i javno mu pruio svoju podrku. To nije samo novi motor,
ve" vrlo vjerojatno i za!etak jedne posve nove tehnologije. Sr
tog sustava, kako je izjavio profesor Anthonv, bila je predivna
jednostavnost indukcijskog motora, koji gotovo da nije imao
potronih dijelova koji bi izazivali kvarove i zastoje u radu.
Vijest o takvoj neuobi!ajenoj djelatnosti Ameri!kog ureda
za patente potresla je Wall Street, ali i industrijske i
akademske krugove. Zaslugom profesora Anthonvja, tog su
gotovo nepoznatog mladi"a pozvali da 16. svibnja 1888.
godine odri predavanje pred Ameri!kim institutom
elektrotehni!ara.
* Patenti 381 968, 381 969, 381 970, 382 279, 382 280, 382 281 i 382 282
odnosili su se na njegove jednofazne i viefazne motore, na njegov sustav raz-
diobe struje i na viefazne transformatore.
'* Ostatak njegova viefaznog sustava dobio je sljede"e brojeve patenata: 390
413, 390414,390415,390 721,390 820,487 796,511559,511560,511915,
555 190, 524426, 401 520, 405 858, 405 859, 406 968, 413 353, 416 191,
416192, 416193, 416194, 416195, 445 207, 459 772, 418 248, 424036, 417
794. 433 700. 433 701. 433 702, 433 703. 455 067, 455 068 i 464 666.
68
Rat struja po!inje
Na svoje veliko iznena#enje, Tesla je otkrio da je prirodno
nadaren i blistav predava!, a njegovo se obra"anje sluateljima
uvrstilo u klasiku teorijske elektrotehnike. Naziv njegova
predavanja glasio je: Novi sustav motora i transformatora na
izmjeni!nu struju.
2

Dr. B. A. Behrend rekao je za to predavanje: Jo od pojave
Faradavjevih 'Eksperimentalnih istraivanja elektri!ne struje'
nije bila izgovorena ve"a eksperimentalna istina na toliko
jednostavan i jasan na!in... Onima koji tek dolaze za njim nije
ostavio nita to bi jo trebali u!initi. Jer, njegovi su papiri
sadravali kostur !ak i za matemati!ku teoriju.
3

Tesla nije mogao pogoditi bolje vrijeme. Upravo su njegovi
patenti bili karika koja je nedostajala za ostvarenje plana
Georgea Vvestinghousea. Magnat iz Pittsburgha, zdepast,
nezgrapan i dinami!an momak s morevskim brkovima, imao
je smisla za odijevanje po posljednjoj modi i za pustolovine.
Kao i Morgan, uskoro "e se i on voziti svojim privatnim
eljezni!kim vagonom - isprva samo od Pittsburgha do
NewYorka, a na kraju i do slapova Nija-gare. Zbog glasa
hazardera koji ga je pratio, Vvestinghouse je pomalo nalikovao
na Edisona. Kao i Edison, bio je borac. U bitkama koje su
uslijedile sukobili su se pravi protivnici, dostojni jedan
drugoga.
VVestinghouse je bio poslovni !ovjek kojemu je posao bio
na prvom mjestu, no prava antiteza poslovnim grabljivcima;
nije drao da je za uspjeh u poslu bitno kupovati politi!are i
operuati javnost. Me#utim, ono to je uvidio i to je cijenio od
samih po!etaka bile su mogu"nosti sustava za proizvodnju
struje, koji bi mogao distribuirati struje visokog napona diljem
golemih prostranstava Amerike. Kao i Tesla, i on je sanjario o
iskoritavanju nevjerojatne vodene snage veli!anstvenih
slapova Nijagare.
Svratio je do izumiteljeva laboratorija. Obojica su, budu"i
da su dijelili kako zaljubljenost u novi oblik dobivanja energije
tako i smisao za osobnu dotjeranost, odmah osjetili uzajamnu
povezanost. Teslina radionica i laboratorij bili su zakr!eni
zanimljivim ure#ajima. Vvestinghouse je iao od stroja do
stroja; ponekad bi
69
TESLA - $OVFEK IZVAN VREMENA
se zagledavao u ure#aj naginju"i se unaprijed, ruku poduprtih
o koljena, a drugi bi put naherio glavu i zadovoljno kimao
oslukuju"i jednoli!an zuj motora na izmjeni!nu struju. Nije
mu trebalo puno objanjavati.
Iako o tome ne postoje zapisi, kolala je pri!a da se potom
okrenuo Tesli te mu ponudio milijun dolara i tantijeme za sve
njegove patente vezane uz motore izmjeni!ne struje. Ako je
ikada i dolo do nje, ova je ponuda vjerojatno bila odbijena,
jer podaci govore da je za svih svojih !etrdeset patenata Tesla
od tvrtke VVestinghouse primio oko 60 tisu"a dolara, u koje je
bilo uklju!eno i 5 tisu"a dolara ispla"enih u gotovini te 150
dionica. Vano je re"i, me#utim, da je po povijesnim podacima
tvrtke VVestinghouse, Tesla trebao zaraditi i 2,50 dolara po
svakoj prodanoj konjskoj snazi struje.* Ve" nakon nekoliko
godina ovakvi bi tantijemi iznosili toliko nevjerojatnu svotu
novca da bi njihovo izra!unavanje predstavljalo ozbiljan
problem.
No zasad, budu"i da je Tesla svoje prihode dijelio s
Brovvnom i ostalim investitorima svoje tvrtke, bio je jo jako
daleko od grupe najbogatijih. Unato! tome, njegov je prijelaz
iz olinjalih u pomodna odijela te ulazak u drutvene
krugovime Manhattana bio ugodan, ali i pomalo omamljuju".
Pristao je raditi za Westinghousea kao savjetnik tijekom
uvo#enja njegova jednofaznog sustava, uz pla"u od 2 tisu"e
dolara na mjesec. Iako mu je ovaj dodatni prihod dobrodoao,
zna!io je preseljenje u Pittsburgh upravo u trenutku kad su
po!eli pristizati uzbudljivi drutveni pozivi, i to iz redova
njujorke Grupe 400. Otiao je, ali nerado.
Kako je mogao i o!ekivati, pri radu s posve novim
sustavom javile su se brojne teko"e. Struja od 133 perioda,
koju je u ono vrijeme koristio VVestinghouse, nije bila
pogodna za Teslin induk-
Sporazum me#u tvrtkama VVestinghouse Electric Compmr/ i Tesla Electric
Company bio je potpisan 7. srpnja 1888. Daljnji ugovor izme#u Nikole
Tesle i tvrtke VVestinghouse Electric Company potpisan je 27. srpnja 1889.
Nekoliko prethodnih Teslinih biografa pogreno je navodilo da su Teslini
tantijemi trebali iznositi samo 1 dolar po prodanoj konjskoj snazi struje.
70
Rat struja po!inje
cijski motor, jer se on temeljio na 60 Hz. Kad je o tome
obavijestio inenjere, uspio ih je toliko razljutiti da je trebalo
prote"i nekoliko mjeseci u provo#enju besplodnih i skupih
pokusa na njihov na!in da bi kona!no prihvatili njegov stav. A
kad su to jednom u!inili, motor je po!eo raditi to!no onako
kako je to njegov izumitelj zamislio. Otada pa sve do danas, 60
Hz ostao je standard za izmjeni!nu struju.
Tesla je uskoro postigao jo neto to mu je bilo gotovo
jednako vano kao i razvijanje izumiteljskih radova. Dana 30.
srpnja 1891. godine dobio je ameri!ko dravljanstvo. Kako bi
!esto znao re"i prijateljima, to mu je vrijedilo vie od bilo koje
znanstvene po!asti. Priznanja i po!asne potvrde pobacao bi u
ladice, dok je potvrda o dravljanstvu bila pomno pohranjena u
njegovu uredskom sefu.
Nakon nekoliko mjeseci okon!ao je svoje obveze u
Pittsburg-hu i vratio se u NewYork, osje"aju"i se fizi!ki i
mentalno iscrpljenim. Sve ove mjesece drao je u velikoj mjeri
izgubljenima, budu"i da su ga omeli u napredovanju rada i u
novim istraivanjima.
U rujnu je otiao u Pariz na povijesnu me#unarodnu
izlobu, a otuda se u pratnji svog ujaka Petra Mandi"a zaputio
u Hrvatsku. Petar je nekad bio monah u manastiru Gomirje
blizu Ogulina, pa je nagovorio iscrpljenog mladog izumitelja
da tamo pokua obnoviti svoje zdravlje i odmoriti se.
Potom je krenuo u posjet majci i sestrama. Naalost, nisu
prona#eni nikakvi podaci o okolnostima u kojima je u to
vrijeme ivjela njegova obudovjela majka ili o tome je li joj
ikada slao kakvu pomo" kad je po!eo dobro zara#ivati u
Americi. No, doga#aji to su uslijedili odcrili su koliko bi
!esto ona znala ovladati njegovim mislima.
Edisona je obuzeo pravi napad bijesa kad je saznao za novost o
Teslinu dogovoru s Westinghouseom o sustavu izmjeni!ne
struje. Kona!no su grani!ne crte bile jasno zacrtane. Ubrzo je
njegov propagandni stroj iz Menlo Parka po!eo s pravom
baranom
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
vatrom alarmantnih letaka o navodnim opasnostima
izmjeni!ne struje.
4
Kako je Edison to sagledavao, ako se
nesre"e prouzro!ene izmjeni!nom strujom ne mogu prona"i,
tada ih treba izazvati, samo da bi se javnost upoznala s
rizicima koje ona sa sobom nosi. U tom se Ratu struja nije
radilo samo o ugroenom bogatstvu, nego i o osobnom
ponosu egocentri!nog genija.
Dotad su se loa vremena za gospodarstvo ve" preokrenula
u nagli gospodarski procvat. Zemlja je razmiljala o irenju
svojih podru!ja. Bilo je to doba !eli!ana u Pittsburghu, novog
brooklvn-skog mosta, izgradnje tornjeva na Manhattanu koji
su nastojali dodirnuti samo nebo. eljeznice, zemlja i zlato
donosili su bogatstva onima koji su spekulirali i u pravo
vrijeme ulagali u razvoj. Pa i Edison je postao jednim od
vode"ih industrijalaca Amerike, zapoljavaju"i gotovo 3
tisu"e radnika u svojim brojnim postrojenjima.
Mihajlo Pupin, koji se kasnije pridruio Edisonu i
Marconiju te tako oblikovao opasnu trojku usmjerenu protiv
vlastitog zemljaka, nalazio se me#u onima koji su odmah
uvidjeli velike prednosti Teslina sustava izmjeni!ne struje.
$ak je ustvrdio da su ga gotovo otpustili s Elektrotehni!kog
fakulteta Sveu!ilita Columbia zato to je uzdizao u
zvijezde tu novu tehnologiju.
Pupin, seoski dje!ak odrastao na vojnoj granici Srbije,
stigao je u NewYork u svojoj petnaestoj godini s jednim
centom u depu vie od onoga to je imao Tesla. Pretovarivao
je ugljen za pedeset centi po toni, no kasnije se dokopao
stipendija za sveu!ilita Columbia i Cambridge. Kao i Tesla,
postao je jednim od najve"ih fizi!ara i elektrotehni!ara
Amerike.
No Pupina je jako ljutilo to prvaci elektroindustrije
obra"aju tako malo pozornosti visoko kolovanim
elektrotehni!kim stru!njacima. $inilo mu se kako brinu samo
o tome da njihove sustave istosmjerne struje ne bi zamijenila
izmjeni!na struja.
Nevjerojatan i posve neameri!ki mentalni stav! rekao je
taj novope!eni Amerikanac. Svakom je nepristranom i
pametnom stru!njaku bilo jasno da ova dva sustava jedan
drugoga prekrasno nadopunjuju.
77
Rat struja po!inje
Patente to ih je drao Vvestinghouse ugroavali su mnogi
parni!ari, prije svega proizvo#a!ki takmaci koji su sudskim
tubama pokuavali dokazati da su njihovi izumitelji preduhitrili
Teslu. Podnesene su tube u ime izumitelja VValtera Bailvja,
Marcela Depreza i Charlesa S. Bradleva. Osim toga, u pokuaju da
osvoji Tesline patente, tvrtka General Electric podnijela je zahtjev
za ono to je nazvala monocikli!kim sustavom svog briljantnog
matemati!ara, Charlesa Steinmetza. Sam Steinmetz, me#utim,
nikada nije osporavao Teslino prvenstvo na podru!ju izmjeni!ne
struje.
Sve je to zbunjivalo javnost, pa !ak ni neki pripadnici elektro-
tehni!ke struke nikada nisu posve jasno shvatili da je sustav koji je
bio gotovo posvuda prihva"en bio upravo onaj Teslin. U odre#e-
noj mjeri ova zbunjenost vlada !ak i danas, usprkos neprikosno-
venoj i rje!itoj presudi suca Townsenda u Teslinu korist, koju je u
rujnu 1900. godine izrekao u sudnici Dravnog suda u Conne-
cticutu. Stoga, u nastavku doslovce navodimo njegove rije!i:
Teslinu je geniju pripala !ast da zahvati nepravilne, neobuzdane i
me#usobno suprotstavljene elemente iz podru!ja prirode i tehnike
te da ih upregne kako bi pokrenuli strojeve koje je osmislio
!ovjek. On je bio taj koji je prvi pokazao kako se obi!na igra!ka
moe pretvoriti u stroj prepun snage; kako Bailvjev 'laboratorijski
pokus' moe postati u!inkovit i prakti!an motor; kako indikator
moe postati pogonski pokreta!; on je prvi osmislio ideju da se
zapreke pri obrtanju u suprotni smjer te kontradikcije alternacije
mogu pretvoriti u rotacije koje proizvode struju, u pravi vihor
snage.
Ono to su ostali drali nesavladivim preprekama,
neprohodnim strujama i suprotstavljenim snagama, on je
nadvladao te uskladivi njihovo kretanje primorao snagu jedne
Nijagare da kroz prakti!ne motore slui udaljenim gradovima.
Ova se presuda moe unijeti u sudski nalog i odnosi se na sve
podnesene tube.
73
TESLA - !OVJEK IZVAN VREME1
Za to vrijeme, na podru!ju West Orange u dravi New
Jersev, obitelji, koje su ivjele u susjedstvu Edisonova
golemog laboratorija, po!ele su primje"ivati da im nestaju
ku"ni ljubimci. Uskoro se otkrilo i zato. Edison je kolarcima
pla"ao dvadeset pet centi za dopremljenog psa ili ma!ku, koje
bi potom ubijao strujom u vrlo okrutno osmiljenim pokusima
s izmjeni!nom strujom. Istodobno je po!eo raspa!avati ledte za
zastraivanje javnosti s rije!i UPOZORENJE! otisnutom na
vrhu velikim crvenim slovima. Sr tih poruka bila je jasna: ne
pripazi li, javnost bi mogla postati trajno
westinghousiranom.
Edison je temelje ove svoje osvete polagao pune dvije
godine. E. H. Johnsonu je napisao: Sigurno je kao sama smrt
da "e VVestinghouse ubiti svog kupca u roku od est mjeseci
nakon to u pogon pusti neki od svojih sustava bilo koje snage.
Do!epao se nove stvari, ali "e mu trebati brojna ispitivanja i
pokusi da bi se ona mogla primijeniti u prakti!ne svrhe.
Nikada ne"e biti oslobo#ena opasnosti koju predstavlja...
5

Sada je optuivao Vvestinghousea da radi ono to je i sam
svojedobno !inio plinskim kompanijama - odailju"i svoje
agente da promi!u sve vrline njegove istosmjerne struje: Niti
jedan od njegovih planova ni najmanje me ne zabrinjava.
Jedino me mu!i to to je W jak jedino onda kad !itavu zemlju
treba preplaviti agentima i trgova!kim putnicima. Posvuda se
moe osjetiti njegova nazo!nost i osnovat "e !itav niz tvrtki
prije nego to mi ita saznamo o tome...
6

VVestinghouse, o!iju uprtih u izazove koji su se nalazili
pred njim, tek je nerado obra"ao pozornost na Edisonova
zastraivanja, no na kraju se suglasio s time da treba nastaviti s
obrazovnim nastojanjima kako bi ih pobio. Stoga "e posvuda
gdje se zatekne, rekao je, drati govore, pisati !lanke i u!initi
sve da istina dopre do naroda. A Tesli je priznao kako je posve
odlu!an u tome da za svoju tvrtku dobije prava na
iskoritavanje slapova Nijagare.
Jednim je okom budno pratio i doga#anja vezana uz
Chicago i Kolumbovu izlobu, koja se tamo trebala odrati
1893. godine. Njegovi su planeri ve" naveliko govorili o tom
doga#aju -
74
Rat struja po!inje
posve"enom !etiristotoj obljetnici otkri"a Amerike kao
svijetu sutranjice, Bijelom Gradu koji treba obasjati !itavu
zemlju. Nije mogao poeljeti bolju prigodu za takav prikaz.
Naalost, predsjednikom Me#unarodnog vije"a za
Nijagaru bio je imenovan lord Kelvin, slavni engleski
znanstvenik. To je Vije"e ustanovljeno kako bi se odabrao
najbolji na!in iskoritavanja slapova. A Kelvin se jasno i
!vrsto izjasnio za staromodnu istosmjernu struju.
Kad je Vije"e ponudilo nagradu u iznosu od 3 tisu"e dolara
za najprakti!nije rjeenje, pristiglo im je dvadesetak
prijedloga. Ali tri najve"e tvrtke koje su se bavile elektrikom
VVestinghouse, Edison General Electric i Thomson-Houston -
odlu!ile su ne sudjelovati. Vije"e je, naime, bilo sastavljeno od
grupe stru!njaka iz NewYorka, predstavnika tvrtke Cutaract
Construction Companv, kojom je predsjedavao Edward Dean
Adams. Kako je VVestinghouse gledao na sve to, ova je tvrtka
na taj na!in pokuavala za tri!avih 3 tisu"e dolara do"i do
podataka koji su vrijedili stotine tisu"a dolara. Kad budu
spremni uistinu zauzeti poslovni stav, rekao je, on "e im
podnijeti svoje planove.
Kao i obi!no, u ovim se godinama ubrzanog razvoja
George VVestinghouse naao pred nov!anim teko"ama.
Prebacivanje njegovih postrojenja na Teslin viefazni sustav
stajalo ga je puno vie nego to je o!ekivao. I sada, kad su mu
bila potrebna sredstva za ekspanziju, od bankara je dobivao
samo krte odgovore.
Jedinu je utjehu nalazio u pomisli da se Edison nalazi u
istim problemima. Govorkanja s Wall Streeta upu"ivala su na
to da su Edisonovi problemi vrlo akutne naravi, osim ako ne
prona#e snage za konsolidaciju. Da bi prestao misliti na njih,
on se po!eo razmetati izjavama. VVestinghouse bi se, rekao
je, trebao drati svojih poslova sa zra!nim ko!nicama, jer
nema blage veze o proizvodnji struje.
Prva Edisonova lukavtina, kojom je zapravo po!eo Rat
Struja, uklju!ivala je lobiranje kod zakonodavaca u Albanvju
za donoenje zakona kojim bi se napon elektri!ne struje
ograni!io na samo 800 V Na taj "e na!in, mislio je,
izmjeni!na struja biti izba!ena iz
7<:
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
igre. No, tamonji zakonodavci nisu nasjeli na to, jer je
Vvesting-house odgovorio prijetnjom da "e tuiti Edisonovu
tvrtku i sve ostale koji bi sudjelovali u takvoj zavjeri,
pozivaju"i se na zakone koji vladaju u dravi NevvTork.
$ovjek je posve pomahnitao, osvetni!ki je bjesnio
Edison u Pittsburghu, i uzletio na papirnatom zmaju kojim "e
prije ili poslije tresnuti ravno u blatnu kaljuu.
7

Osim estoke novinske kampanje, dijeljenja letaka i irenja
pri!a, Edison je organizirao i subotnje demonstracije, namije-
njene novinarima s dobrim elucima. Pozvao bi ih da
posvjedo!e prizorima prestravljenih pasa i ma!aka, istih onih
koje su kolarci krali iz vrtova i zaba!enih ulica.a koje bi onda
privezao na metalnu podlogu spojenu na ice iz generatora
izmjeni!ne struje te potom pustio struju od tisu"u volti.
8

Ponekad bi mu u tim javnim prikazivanjima pogibelji
izmjeni!ne struje pomagao i Batchelor. Jednom prilikom dok
je pokuavao umiriti psi"a koji se bacakao i sam je preivio
snaan strujni udar. Opisao je to kao da se prisje"a uasnog
osje"aja da mu se razdvajaju tijelo i dua... osje"aja
nevjerojatne, grube sile koja razara sva tkiva njegova tijela.
Usprkos tome, ubijanje ivotinja nastavilo se i dalje.
Edison je ovu borbu doslovce vodio na ivot i smrt, mada
ne svoju vlastitu. On, Samuel Insull i njegov nekadanji
laboratorijski pomo"nik Harold P. Brown pripremili su plan
kojim "e Vvesting-housea dotu"i jednom za svagda, barem su
tako oni mislili - uz pomo" smrti ljudskog bi"a.
Brown je, slue"i se raznim izlikama, uspio bez znanja
West-inghousea kupiti licence za uporabu Teslinih triju
patenata izmjeni!ne struje. Potom je otputovao u zatvor Sing
Sing. Ubrzo nakon njegova posjeta, zatvorske su vlasti objavile
da se u njihovoj ku"i smrti smrtne kazne vie ne"e izvoditi
vjeanjima kao dosad, nego strujom, to!nije izmjeni!nom
strujom, za koju mogu zahvaliti VVestinghouseovim
patentima.
Prije izvo#enja sljede"eg smaknu"a, profesor Brovvn
krenuo je na turneju s pravim Edisonovim putuju"im
cirkusom. Na
76
Rat strujo po!inje
montanoj bi pozornici izmjeni!nom strujom usmr"ivao
brojnu telad i krupne pse, te bi potom svima objavio da ih je
upravo vvestinghousirao. Na kraju bi okupljene i
znatieljne Amerikance upitao: Biste li eljeli da vam enica
kuha ve!eru uz pomo" ovog pronalaska?
Op"a zabrinutost dosegla je svoj prieljkivani vrhunac kad
je uprava dravnog zatvora u NewYorku najavila izvrenje
prve smrtne kazne pomo"u struje nad pravomo"no osu#enim
ubojicom. Izvjesni William Kemmler trebao je 6. kolovoza
1890. godine biti - vvestinghousiran.
Kemmlera su posjeli, privezati za elektri!nu stolicu i
okrenuli prekida!. Ali Edisonovi elektrotehni!ari su
pogrijeili, jer su dosad pokuse izvodili na manjim
stvorenjima. Elektri!ni naboj bio je preslab pa je osu#enik bio
samo napola mrtav. Zato se stravi!ni postupak morao
ponoviti. Izvjestitelj ga je opisao kao jeziv doivljaj, daleko
gori od vjeanja.
9

Za to je vrijeme VVestinghouse dugom, iscrpljuju"om
kampanjom tvrdokorno nastavljao sa svojim pokuajima da
javnosti razjasni prednosti izmjeni!ne struje, navode"i
!injenice i brojke kojima bi potkrijepio njezinu sigurnost.
Sre"om, imao je uglednu podrku profesora Anthonvja na
Sveu!ilitu Cornell, profesora Pupina na Columbiji, kao i
drugih cijenjenih znanstvenika.
Edisonovi suradnici kona!no su po!eli osje"ati da bi se val
plime mogao okrenuti prema njima te su nastojali uvjeriti
velikog pronalaza!a kako !ini ogromnu pogreku, s obzirom
na vlastitu budu"nost u industriji. No tvrdoglavost je bila
jedna od njegovih slabosti pa je uporno odbijao uvidjeti tako
neto. Trebalo je pro"i dvadeset godina kako bi priznao da je
to ipak bila njegova najve"a zabluda. Kona!no, jedna je od
njegovih omiljenih izreka bila i ova: Nije mi toliko stalo do
bogatstva... koliko do toga da budem ispred onoga drugog.
Ali puno prije nego to "e Edison biti spreman priznati
vlastitu znanstvenu zabludu, morao je izmijeniti svoje
prioritete. Njegovi su financijski problemi poprimili goleme
razmjere i udruivanje s drugom tvrtkom postalo je
neizbjeno.
77
TESLA - !OVTEK IZVAN VREMENA
Tvrtka Thomson-Houston predstavljala je pravi primjer, kad
ju je preuzela bankarska ku"a Morgan i predala na upravljanje
ste!ajnom upravitelju, Charlesu A. Coffinu. Kao uzoran
u!enik J. Pierponta Morgana, Coffin je zapo!eo rat cijena u
odnosu na svoje takmace a potom bi ih, kad ih je dovoljno
oslabio, natjerao u smrtonosno udruivanje. Dok se sve to
doga#alo, Thomson i Houston uspjeli su izgubiti nadzor nad
svojom vlastitom tvrtkom.
Westinghouse je kasnije novinaru Clarenceu W Barronu
opisao svoj razgovor s Coffinom: On (CofFm) mi je rekao
da je pokupovao zalihu dionica te da je Thomsona i Houstona
liio svih privilegija koje su mogli imati uslijed pove"anja
dioni!kog kapitala. Obojicu je natjerao da potpiu novi
ugovor kojim su se odrekli svojih prava da pri raspisivanju
novih dionica zadre udio razmjeran svom osniva!kom
kapitalu tvrtke, prava koja su imali prema prethodnom
ugovoru s njegovom tvrtkom.
Rekao sam Coffinu: 'Upravo ste mi ispri!ali kako ste se
ponijeli prema Thomsonu i Houstonu; pa, zbog !ega bih Vam
onda ja trebao vjerovati...?'
10

Me#utim, Edison sebi nije mogao dopustiti luksuz da
odlu!i ho"e li vjerovati Coffinu. Dana 17. velja!e 1892.
stru!no glasilo The Electrical Engineer objavilo je udruivanje
tvrtki Edison Electric Compair/ i Thomson-Houston Compam/, a
novi naziv ne"e sadravati ime bilo kojeg od osniva!a prethodnih
tvrtki. Nova je tvrtJka, naime, dobila naziv General Electric
Company, a njezinim je prvim predsjednikom postao Coffin.
U istom !lanku glasila The Electrical Engineer pisalo je:
$ini se posve razumnim o!ekivati ono to ve" mnogi o!ekuju,
a glasine i potvr#uju, da "e ubrzo uslijediti uklju!ivanje tvrtke
Westinghouse Company u novu korporaciju. Kupovina dionica
vrijednih 16,6 milijuna dolara, od !ega je !ak 6 milijuna bilo
ispla"eno drugim vrstama dionica visoke trine vrijednosti,
omogu"ila je da i nakon preuzimanja Edisonovih i Thomson-
Houstonovih dionica u trezorima
78
Rat struja po!inje
ostane dovoljno za preuzimanje tvrdce VVestingouse Company, kad
se jednom za to ukae prilika; ali javno nisu bili izre!eni nikakvi
podaci o planovima u tom smjeru.
Ukratko, Morgan se pribliavao svom cilju da nadzire
budu"u elektrifikaciju !itave Amerike, kako istosmjernom,
tako i izmjeni!nom strujom, i to uklanjanjem skupe
konkurencije. Namjeravao je upotrijebiti istu onu taktiku
kojom je tako sjajno uspio centralizirati nadzor nad ameri!kim
eljeznicama, naftom, ugljenom i !elikom. Jasno, najbolje
investicije u budu"i rast bile bi one koje bi mu omogu"ile
nadzor proizvodnje svih onih elektri!nih ure#aja i strojeva,
kao i osiguravanje odgovaraju"ih servisnih usluga za njih, koji
"e se jednoga dana nazivati infrastrukturom od op"e
dobrobiti. Samo, da bi u tome zaista i uspio, bili su mu
neophodni upravo Teslini patenti.
U svom drskom razgovoru s Vvestinghouseom Coffm je
zapravo otkrio da je strahovito srezao cijene kako bi
nokautirao ostala elektropoduze"a. Ono to je pri tome
vano, rekao mu je u !etiri oka, jest stvoriti vlastiti sustav
prije nego to to uspije konkurenciji, pa bio to pogonski sustav
za tramvaje i trolejbuse, ili togod drugo; nakon toga, sve bi
izmjene bile nevjerojatno skupe. Korisnici bi dobrovoljno
pla"ali nau cijenu, budu"i da si ne bi mogli priutiti izmjenu
sustava, zaklju!io je.
11
Ali nije znao da razgovara s potpuno
pogrenom osobom; VVestinghouse je, naime, ve" !vrsto
odlu!io dokazati da bolji sustav ipak moe nokautirati
ustaljeni, ali loiji sustav.
Coffm je u tom razgovoru ozbiljno progovorio i o
prednostima potkupljivanja. Zatraio je da VVestinghouse
podigne svoju cijenu uli!nih svjetiljaka sa 6 na 8 dolara, kao
to je u!inila i njegova vlastita tvrdca, to bi mu omogu"ilo da
izdvoji 2 dolara za mito odbornicima i politi!arima, ne gube"i
pritom ni centa od zarade.
12
Ali, kad je postalo jasno da
VVestinghouse nije raspoloen postati dobrovoljnim
sudionikom u vlastitoj propasti, General Electric Compair/ i
Morganove banke okrenule su se protiv njega upravo ondje
gdje je bio najranjiviji - na tritima novca.
79
TESLA - $OVJEK :VAN VREMENA
Iz svih tajnih i prikrivenih prostora burze, iz mijih rupa
drave i Wall Streeta, po!ela su miljeti zlobna ukanja i procurile
su podmukle glasine, pisao je Thomas Lawson u glasilu Frenzied
Finance. George Vvestinghouse loe je upravljao svojim
tvrtkama... George Westinghouse... bez ikakve se sumnje moe
uklju!iti me#u propale tvrtke, osim ako se ne spoji s tvrtkom
General Electric... Dolo je do velikog pada Vvestinghouseovih
dionica.
Lawson izvjetava da su i njega samog kao stru!njaka za bur-
zovno meetarenje pozvali da pomogne VVestinghouseu te da je
tom prigodom predloio hrabru pogodbu. Kao prvo, mora do"i do
barem nekog oblika udruivanja. Vvestinghouse se uistinu
prekomjerno razapeo u svom porivu da !itavu zemlju preplavi
sustavom izmjeni!ne struje.
Financijski savjetnici dogovorili su udruivanje s nekoliko
manjih tvrtki, uklju!uju"i U.S. Electric Companv i Consolidated
Electric Light Company. Nova je tvrtka postala poznatom kao
Vvestinghouse Electric and Manufacturing Company.
Sve je dosad bilo u redu; no ostao je samo jedan problem:
autorska prava Nikole Tesle, prema velikodunom dogovoru koji je
postigao s Vvestinghouseom, potopila bi svaki brod, rekoe
bankari koji su se iskazali pripravnima uloiti svoj novac u novu
tvrtku. Jedan je izvor naveo da mu je Tesla rekao kako mu je
Vvestinghouse unaprijed isplatio milijun dolara za autorska
prava.
13
Samo !etiri godine nakon potpisivanja tog ugovora,
govorkalo se da bi se ugovorena autorska prava mogla kretati blizu
12 milijuna dolara. Nitko to nije mogao to!no znati, a Tesla jo
manje od drugih. Kako su se postrojenja irila, prava bi se
napla"ivala po konjskoj snazi opreme i motora te po svakom
ure#aju izra#enom prema patentima za izmjeni!nu struju. Prema
pravima koja je posjedovao, Tesla je trebao postati milijarderom,
jednim od najbogatijih ljudi svijeta.
Rijei se tog ugovora i njegovih prava, Vvestinghouse, savje-
tovali su investitori, ina!e "e stabilnost novog poduze"a biti
dovedena u opasnost.
Vvestinghouse nije bio pripravan u!initi to. I sam je bio
pronalaza! te je duboko vjerovao u sustav autorskih prava. Osim
80
Rat struja po!inje
toga, uvjeravao ih je da autorska prava pla"aju kupci i
uklju!ena su u trokove proizvodnje. No, bankari mu nisu
ostavljali izlaza.
Nevoljko je otiao do izumitelja a taj mu je susret
vjerojatno bio jedan od najneugodnijih susreta u ivotu. (U
slubenoj biografiji Georgea Vvestinghousea ovaj se trenutak
ne spominje.) Ugovor izme#u Tesle i VVestinghousea bio je
sklopljen u dobroj vjeri s obiju strana. Da je tako odlu!io, Tesla
je mirne due mogao s ugovorom oti"i na sud, i dobio bi
parnicu. No, s kakvim ishodom, ako bi Vvestinghouse zbog
toga izgubio tvrdcu?
Kao i obi!no, George Vvestinghouse izravno je preao na
stvar. Objanjavaju"i mu problem, rekao je: O Vaoj odluci
ovisi sudbina tvrtke Vvestinghouse.
14

Tesla je bio posve uronjen u svijet svojih novih
istraiva!kih podru!ja. Novac je bio neto to je sa
zadovoljstvom troio kad ga je bilo, ali rijetko bi kad znao s
koliko novca raspolae. Za njega se vrijednost novca sastojala u
onome to !ovjek !ini s njim, a ne u njegovoj stvarnoj
vrijednosti.
Recimo da odbijem odre"i se svog ugovora, upitao je,
to biste tada u!inili?
Vvestinghouse je bespomo"no rairio ruke: U tom biste se
slu!aju dalje morali dogovarati s bankarima, jer ja vie ne bih
imao nikakva utjecaja na !itavu situaciju.
A odreknem li se ugovora, Vi "ete spasiti svoje poduze"e i
zadrati nadzor nad njim? Nastavit "ete s Vaim planovima da
moj viefazni sustav predate svijetu na raspolaganje?
Ja duboko vjerujem da je Va viefazni sustav najve"e
odcri"e na podru!ju elektriciteta, re!e mu Vvestinghouse.
Svim sam ga snagama nastojao pribliiti svijetu, to me i
dovelo do trenutnih problema. No, namjeravam nastaviti s tim,
ma to se dogodilo, kao i sa svojim prvobitnim planom da u
cijelu zemlju uvedem izmjeni!nu struju.
Budu"i da nije bio poslovan !ovjek, Tesla nije mogao
procjenjivati Vvestinghouseove tvrdnje vezane za financijsku
situaciju, no vjerovao je industrijalcu. Gospodine
Westinghouse, rekao mu je, bili ste mi prijatelj, vjerovali ste
u mene kada drugi nisu,
8
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
i bili ste dovoljno neustraivi da krenete naprijed... kad je
drugima uzmanjkalo hrabrosti; podravali ste me !ak kad Vai
inenjeri nisu imali viziju krupnih stvari koje lee pred nama, a
koje smo vidjeli Vi i ja; pomogli ste mi kao prijatelju... Spasit
"ete svoju tvrtku tako da moete dalje razvijati moje pronalaske.
Evo Vaeg ugovora, a tu je i moj ugovor - oba "u razderati na
komadi"e i vie ne"ete imati briga zbog mojih autorskih
prava. Je li to dovoljno?
15

Godinje izvje"e tvrtke VVestinghouse iz 1897. godine
navodi da je Tesli bilo ispla"eno 216.600 dolara za trajnu
kupovinu njegovih autorskih prava nad patentima, kako bi se
izbjeglo pla"anje tantijema.
Unitivi taj ugovor, Tesla ne samo to se odrekao svog
prava na milijunske iznose ve" zara#enih tantijema u
dolarima, nego i na sve to bi mu ta prava donijela u
budu"nosti. U industrijskom miljeu onog ih bilo kojega
drugog vremena, to je predstavljalo !in nezamislive
velikodunosti, ako ne i gluposti. Pred njim se nalazilo jo
desetak godina udobnog ivota, no nakon njih nailazila je
muka kroni!ne nestaice sredstava, potrebnih za istraivanja i
razvijanje novih pronalazaka. Moemo samo naga#ati koliko
je novih otkri"a zbog njegove geste ostalo zauvijek izgubljeno
za znanost i drutvo.
VVestinghouse se vratio u Pittsburgh, gdje su do kraja
dogovorili i proveli udruivanje. Njegova se tvrtka po!ela
razvijati u giganta, ali odrao je obe"anje zadano Tesli.
Godinama kasnije, u svom slubenom svjedo!anstvu o
industrijalcu prigodom komemoracije u njegovu !ast, Tesla je
napisao: George VVestinghouse je, po mome miljenju, bio
jedini !ovjek na kugli zemaljskoj koji je mogao preuzeti moj
sustav izmjeni!nih struja i u danim okolnostima pobijediti u
borbi s predrasudama i mo"i koju daje novac. Bio je pionir
velikih razmjera, jedan od onih istinski plemenitih ljudi
kojima se Amerika moe zaista ponositi i kojemu cijelo
!ovje!anstvo duguje golemu zahvalnost.
16

Nakon mjeseci provedenih u Pittsburghu, Tesla se vratio
potiten ne samo zbog svojih sukoba s Vvestinghouseovim
elektrotehni-
82
Rat struja po!inje
!arima, ve" i zbog nekoliko sudskih tubi koje su pokrenute u
vezi s njegovim izumima utemeljenim na izmjeni!noj struji.
Na stotine proizvo#a!a struje preuzimalo je Tesline
patente, zabiljeio je John J. O'Neill u jednom svom
privatnom pismu, a kad bi ih Vvestinghouse unitio po
sudovima i posve smrvio ove neovlatene korisnike, mrnja tih
gubitoika svom bi se snagom obruila na Teslu.
Neki od tih napada nadmaivali su obi!no piratstvo, kao
primjerice tuba podnesena u ime profesora Galilea Ferrarisa
sa Sveu!ilita u Torinu, kao prvoga koji je opisao metodu
dobivanja rotacijskog magnetskog polja. On je o!ito razmiljao
o tom problemu 1885. godine, no nije ga uspio rijeiti. U
usporedbi s njim, Tesla je doao do otkri"a rotacijskog
magnetskog polja 1882. godine i u samo dva mjeseca razvio
potpuni sustav koji je uklju!ivao i kasnije patentirane ure#aje.
On je uistinu izgradio svoj prvi indukcijski motor. Ferraris je,
nasuprot tome, zaklju!io da se ovo na!elo nikada ne bi moglo
upotrijebiti tako da se dobije bilo kakav motor podesan za
prakti!ne potrebe.
Unato! tome, tjednik The Electrician iz Londona njega je
naveo kao osobu koja ga je najvjerojatnije i izumila. Kad su
izdava!i !uli za Tesline izume, pogreno su pretpostavili da je
bio nadahnut konceptom profesora Ferrarisa.
Zbog strahovitog rivalstva izme#u Edisona i
Vvestinghousea, prvospomenuti bi jedva do!ekao bilo kakvu
prigodu da napakosti Tesli. A Ferrarisov prividni argument bio
je za to jednako dobar, kao i bilo koji drugi.
Dvojica cijenjenih useljenika (koji "e se neto kasnije ipak
pridruiti Edisonovoj kliki) u isti su tren javno istupili u
Teslinu obranu. Steinmetz je u dokumentu dostavljenom
Ameri!kom institutu elektrotehni!ara ustvrdio: Ferraris je
sagradio samo malu igra!ku, a njegovi su magnetski krugovi,
koliko mi je poznato, bili dovreni u zraku, a ne u eljezu,
premda to ne !ini neku
razliku.
A profesor Mihajlo Pupin napisao je izravno Tesli: Vai su-
parnici uzdiu Ferrarisovu prijevaru do uvredljivih razina. Jer,
R3
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
kako ja na to gledam, treba jo prije"i gigantske korake od
Ferrari-sova malog kovitlaca do Teslina rotacijskog
magnetskog polja. Ove mi dvije stvari izgledaju radikalno
razli!itima, pa to treba naglasiti i prikazati u pravom
svjetlu...
17

Tesla, obuzet svojim istraivanjima, jedva da je bio svjestan
antagonizama koji su nagrizali sve to je imalo veze s
njegovim izumima. Potpuno se posvetio !itavom jednom
novom svijetu elektri!nih pojava.
U me#uvremenu je Vvestinghouse, kad ne bi svjedo!io po
sudovima ili drao govore, agresivno irio prve linije svog
industrijskog carstva. U zaba!enom rudarskom gradi"u
Telluride, u dravi Colorado, Teslini su motori i generatori,
koje je izgradio Vvestinghouse, prvi put uli u komercijalnu
uporabu. Bili su postavljeni 1891. godine da bi strujom
opskrbljivali tamonja rudarska naselja.
18

84
6. Red ognjenog ma!a
Sve dok bi ga svijet ostavljao da se u miru posve"uje svojoj
ljubavi prema elektricitetu u laboratoriju na Manhattanu, Tesla
je bio najsretniji !ovjek na svijetu. Podcraj 1880-ih i
po!etkom 1890-ih uivao je u jednom takvom kratkom
razdoblju. Ali nakon to je odrao svoja !etiri znamenita
predavanja u Americi i Europi 1891. i 1892. godine, u
razdoblju od svega nekoliko mjeseci postao je najslavljeniji
svjetski znanstvenik i njegov se ivot stubokom izmijenio.
Bio je !udnovata pojava na podiju predavaonice, pomalo
nalik na rodu sa svojom bijelom kravatom i u fraku, visok
gotovo dva metra, jer bi tijekom prikazivanja svojih opasnih
pokusa navla!io debele plutene potplate. Kad bi se zanio u
opisivanju onoga to upravo radi, njegov bi se povieni,
gotovo falsetni glas jo vie utanjio od uzbu#enja. Publika bi
ostala prikovana melodi!nom bujicom njegovih rije!i, igrom
svjetlosti i magije, te bi zurila u sve to kao u nekom transu.
Budu"i da jezik znanosti tada jo nije bio razvijen Tesla bi
vizualne efekte opisivao stilom pjesnika zaljubljenog u ples
vatre i bljeskova koji se odvijao pred njim. Zaista se !inilo da
su mu oni jednako zna!ajni kao i zarobljavanje energije koja
se skrivala u njima. Pa ipak, nijedan znanstvenik ne bi ga
mogao optuiti da je pri tome zanemario bilo koju tehni!ku
pojedinost.
Usprkos vatrometu, filozofiji i pjesnitvu, svaka se njegova
znanstvena tvrdnja zasnivala na pokusima koje je osobno
ponovio najmanje dvadesetak puta. Svaki dio opreme kojom se
sluio bio je nov, on ga je oblikovao, a obi!no i izradio u
vlastitoj radionici. No rijedco bi od jednog do drugog
prikazivanja ponovio isti pokus.
85
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
Sto se ti!e nerazvijenosti znanstvene terminologije
njegova vremena: vatreno svjetlosno pranjenje elektriciteta u
vakuumizi-ranoj cijevi, o kojemu bi u svojim predavanjima
govorio kao o kreevu, zapravo je bila zraka elektrona i
ioniziranih plinskih molekula. On ne bi govorio: Sad "u vam
opisati ciklotron, jer ta rije! tada jo nije postojala, ali ono
to je opisivao i prikazivao, podu!avali su kasnije upu"eni,
predstavljalo je prete!u tog ure#aja za razbijanje atoma.
Nije rekao niti: Sad "u vam opisati elektronski
mikroskop. Opisat "u vam kozmi!ke zrake. Ili vakuumiziranu
elektronsku radiocijev. Ili X-zra!enje. Kad je opisivao
vakuumiziranu arulju za koju se ispostavilo da je prete!a
audiona, radio su nazvali bei!nim, a bei!ni prijenosi jedva
da su bili u povojima. Kad je opisivao zamagljene fotografske
plo!e u svom laboratoriju te vidljiva i nevidljiva svjeda, ni
sam Rontgen nije jo znao to su X-zrake ili kako bi se one
mogle iskoristiti. A kad je Tesla izumio vatru za koju je rekao
da izgara bez troenja materijala, pa !ak i bez kemijske re-
akcije, vjerojatno se odvaio u"i i u podru!je fizike plazme.
Pojave na koje smo obi!no gledali kao na !uda koja vape
za objanjenjima, danas sagledavamo u druga!ijem svjedu,
rekao je u Ameri!kom institutu elektroinenjera. Iskra na
indukcijskoj zavojnici, bljetavilo elektri!ne arulje,
manifestacije mehani!ke snage struja i magneta nisu nam vie
izvan dohvata. Umjesto njihove nekadanje neshvadjivosti,
promatranja nas u umu upu"uju na jednostavne mehanizme, i
mada se jo tek naga#a o samoj njihovoj prirodi, znamo da
nam istina ne"e vie dugo mo"i izmicati i instinktivno
osje"amo da njezino razumijevanje nailazi. Mi se jo uvijek
divimo tim prekrasnim pojavama, tim neobi!nim silama, ali
vie pred njima nismo toliko bespomo"ni...
1

Govorio je o svojoj !udesnoj op!injenosti elektricitetom i
magnetizmom te o njihovu naoko dvojakom karakteru,
jedinstvenom me#u snagama to djeluju u prirodi, s njihovim
fenomenima privla!enja, odbijanja i rotiranja, te o
!udnovatim manifestacijama njihovih tajanstvenih
pokreta!a, koji pokre"u i uzbu#uju um.
SA
Red ognjenog ma!a
No kako ih objasniti?
Neizmjerno si"uan, mfinitezirnalni svijet, prepun
molekula i atoma koji se obr"u i kre"u svojim orbitama na
na!in vrlo sli!an orbitama nebeskih tijela, nose"i i vjerojatno
vrte"i sa sobom istodobno i eter, ili drugim rije!ima - nose"i
sa sobom stati!ke naboje, rekao je, mom se umu !ini
najvjerojatnijim stanjem, koje vrlo vjerojatno vrijedi za najve"i
dio promatranih pojava. Obrtanje molekula i njihova etera
dovodi do nabijanja etera ili do stvaranja elektri!ne
povezanosti. Izjedna!avanje naboja etera opet stvara daljnja
kretanja, odnosno elektri!ne struje, a orbitalna kretanja
proizvode u!inke elektromagnetizma i stalne
magnetiziranosti.
Protekle su samo tri godine od dana kad je pred istom gru-
pom stru!njaka objanjavao pogonski sustav koji "e unijeti
revoluciju u industriju i donijeti svjedo i u najudaljenije
domove. Sad je opisivao svoja istraivanja vezana za samu
sutinu elektriciteta, i to uz pomo" svjedosnih i svjede"ih
efekata, posve zaokupivi pozornost svog sluateljstva.
Podij s kojega je govorio bio je osvijetljen zadivljuju"im
prikazima cjevastih svjetiljaka ispunjenih plinom, od kojih su
neke bile fosforescentne kako bi se naglasilo njihovo bljetavilo,
dok je za neke upotrebljavao uranovo staklo. Bili su to
prethodnici dananjih fluorescentnih svjetiljaka. Tesla ih nije
nikad patentirao ili unov!io, pa su se na tritu pojavila tek
kojih pedesetak godina poslije. Tipi!no za njega, za svoje je
predavanje svakoj od tih svjetle"ih cijevi nadjenuo ime - ne
samo imena velikih znanstvenika, ve" i njemu najdraih
srpskih pjesnika.
Okre"u"i se prema radnom stolu, govornik koji je ve"
posve op!inio svoje sluatelje, oprezno je odabrao jednu krhku
cijev. Ovdje vidite jednostavnu staklenu cijev iz koje je
djelomi!no isisan zrak, re!e im. Ja je drim - svoje tijelo
stavljam u dodir sa icom koja "e do njega dovesti izmjeni!nu
struju visokog napona, dok "e cijev u mojoj ruci arko zasjati.
U koji god je poloaj stavio, ma kako je pomicao u prostoru,
koliko god mogao rukom daleko dosegnuti, njezino meko,
treperavo svjedo ne"e se ugasiti, nego "e svijetliti
nesmanjenom jasno"om.
2

TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
A kad je cijev koju je drao u ruci uistinu zabljesnula -
odailju"i tako, izme#u ostalog, i zornu politi!ku poruku o
bezopasno-sti izmjeni!ne struje - izvjesni profesor Brown,
Edisonov agent, neopaeno se izvukao iz dvorane i pohitao
niz hodnik. Njegov "e se ef sigurno iv pojesti kad !uje za
mete koji je izazvao ovaj pokus. No, zato se George
VVestinghouse, koji je iz Pittsburgha stigao samo zbog ovog
predavanja, zadovoljno i sa smijekom nagnuo prema
naprijed, vrte"i glavom u !udu.
Potom im je Tesla odcrio svoje bei!ne svjetiljke kojima
nisu potrebne elektrode i koje su indukcijski povezane s
izvorom struje visokog napona, to ih je izumio poto je
shvatio da plinovi pri smanjenom pritisku dobivaju svojstvo
neizmjerno visoke provod-ljivosti. Kako je pokazao, mogu se
pomicati posvuda u prostoru, a da i dalje tajanstveno svijetle.
On ih nikada ne"e uspjeti u!initi prakti!nima i pristupa!nima
za komercijalnu uporabu, no bei!ne su svjetiljke izazivale
pozornost znanstvenika i osamdesetak godina poslije, kako su
pokazali nedavno izdani patenti.
Roland J. Morin, rukovoditelj grupe inenjera tvrtke
Svlvania GTE International iz NewYorka, kasnije je napisao:
Uvjeren sam da su ova (Teslina) prikazivanja izvora svjetlosti
na Svjetskom sajmu u Chicagu (1893.) potakla D. McFarlana
Moorea da razvije i objavi svoje komercijalno ostvarenje
zvano fluorescentna svjetiljka...
Uvijek plemenito odaju"i po!ast onim znanstvenicima koji
su mu utrli put, Tesla je izrazio svoju zahvalnost Sir Williamu
Crookesu, koji je 1870-ih godina izumio vakuumiziranu cijev
s parom elektroda. Govore"i o istom tom nerazjanjenom
svijetlu (kasnije nazvanom strujom elektrona), razradio je
efekte koji se dobivaju zahvaljuju"i izmjeni!noj struji visokog
napona i frekvencije: Promatramo kako se manifestira
energija izmjeni!ne struje koja prolazi kroz icu - ne toliko na
samoj ici, koliko u prostoru oko nje - i to na iznena#uju"i
na!in, preuzimaju"i oblike topline, svjetlosti, mehani!ke
energije i, to iznena#uje vie od svega, !ak i kemijske
privla!ivosti.
Svojim je duga!kim prstima dohvatio potom drugu cijev.
88
Red ognjenog ma!a
Ovo je vakuumizirana arulja koja se napaja jednom jedi-
nom icom... Hvatam je, a platinasta krunica ugra#ena u nju
dovodi je do nevjerojatnog bljetavila.
Ovdje je, priklju!ena na glavni vod, jo jedna arulja koja
se, !im dodirnem njezin metalni naglavak, puni predivnim
bojama fosforescentnog svjeda.
Ovdje "u opet, re"i "e, ovako izdvojen na podiju,
staviti vlastito tijelo u dodir s jednim od sekundarnih izvora
struje iz ove indukcijske zavojnice... a vi moete vidjeti
strujanja svjeda koja izbijaju naprijed s njezinog udaljenijeg
kraja, na kojemu se odvi-j aju divlj e vibracij e...
Jo jednom priklju!ujem ove dvije plo!e od i!ane mree
na krajeve zavojnice. Protjecanje pranjenja... daje oblik
svjedosnih strujanja.
Bilo je nemogu"e provoditi bilo kakva nova istraivanja s
indukcijskom zavojnicom, rekao je, a da se pritom ne nai#e na
zanimljive ili pak korisne !injenice. Po!eo je opisivati efekte
koje je dobio u laboratoriju veliko vatreno kolo, koje je u
mraku predstavljalo prelijepu pojavu zahvaljuju"i mnotvu
struja, te kako je nastojao proizvesti lani plamen koji bi
bio nepomi!an.
Njegovim bi se sluateljima ponekad u!inilo da su mu ova
vizualna uzbu#enja isto onoliko vana koliko i iskoristivi
rezultati; no, ve" bi ih u sljede"em trenu zatrpao tim
iskoristivim rezultatima, niu"i ih jednog za drugim.
Primjerice, pokazao im je motor koji radi priklju!en samo
na jednu icu, dok se povratni krug bei!no odvijao kroz
prostor. A obnavljaju"i svoju !aroliju pred ljudima koji su se
zaklinjali u zdrav razum i svoju neosjetljivost na iluzionisti!ke
tri!arije, govorio im je i o mogu"nosti rada motora bez
ikakvih ica. Spominjao im je energiju u prostoru, koja samo
!eka na to da se uhvati i obuzda.
Takvi bi se 'bei!ni' motori, ako ih tako nazovemo, rekao
je, sasvim vjerojatno mogli pokretati pomo"u provodljivosti
kroz prorije#eni zrak, i to na znatnim udaljenostima.
Izmjeni!ne struje, posebice one visokih frekvencija,
nevjerojatno slobodno prolaze kroz !ak neznatno prorije#ene
plinove. Gornji su slojevi
8Q
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
zraka prorije#eni. Da bi se dosegle kilometarske udaljenosti u
visinama, treba nadvladati samo teko"e posve mehani!ke
prirode. Nema sumnje da bi s pomo"u ogromne potencijalne
energije, koja bi se mogla izlu!iti uporabom visokih
frekvencija i izdvajanjem nafte, izbijanje svjetlosti moglo
preletjeti kilometrima dug put kroz razrije#en zrak. Tako bi,
usmjeruju"i na taj na!in energiju od bezbroj stotina tisu"a
konjskih snaga, motori ili svjetiljke mogli raditi na zna!ajnoj
udaljenosti od svojih izvora energije. No, takva rjeenja
spominjem samo kao mogu"nosti. Nama ne"e biti potrebno
prenositi struju na taj na!in. Ne"e nam uop"e biti potreban
prijenos struje. Ne"e pro"i mnogo narataja kada "e nae
strojeve pokretati struja koja "e se mo"i dobiti na svakoj to!ki
zemaljske kugle. A ova ideja nije nikakva novost... Nalazimo
je u prelijepom mitu o Anteju, koji svoju snagu crpi iz zemlje;
nalazimo je u profinjenim spekulacijama jednoga od vaih
sjajnih matemati!ara... Kroz !itavi prostor oko nas protee se
energija. Je li ta energija stati!ka ili kineti!ka? Ako je stati!ka,
nae su nade uzaludne. No ako je kineti!ka - a mi zasigurno
znamo da je takva - tada je tek pitanje vremena kad "e ljudima
po"i za rukom da svoje strojeve priklju!e izravno na sam
pogonski kota! prirode...
3

No vrhunac Teslina izlaganja na izlobi (koje je kasnije
razradio i na svojim predavanjima odranim u Engleskoj i
Francuskoj) bila je vakuumizirana cijev presjeka petnaestak
centimetara, koju je nazivao aruljom s ugljenom krunicom.
Tim je istraiva!kim alatom zaao u prou!avanje sasvim novih
podru!ja znanstvenih odcri"a.
4

Bila je to mala staklena kugla sa sitnim komadi"em krutog
materijala pri!vr"enim na kraj ice, koja je sluila kao jedina
i!ana veza s izvorom struje visoke frekvencije. Sredinja
krunica materijala elektrostati!ki je gurala okolne molekule
plina naprijed prema staklenoj kugli. Potom bi one bile
stjerane natrag prema krunici, udaraju"i o nju i zagrijavaju"i je
toliko da je blije-tala, budu"i da se cijeli proces odvijao po
nekoliko milijuna puta u sekundi.
Ovisno o ja!ini izvora, mogle su se posti"i iznimno visoke
temperature koje bi istog trenudca ve"inu tvari pretvorile u
paru
90
Red ognjenog ma!a
ili ih otopile. Tesla je izvodio pokuse s krunicama od
dijamanta, rubina i cirkonija. Naposlijetku je otkrio da
karborund ne isparava brzo kao drugi kruti materijali niti
stvara toliko taloga unutar staklene kugle - otuda joj i naziv
arulje s ugljenom krunicom.
Toplinska energija prenosila bi se s karborunda na manje
koli!ine plinskih molekula u kugli zbog !ega bi postale izvor
svjetlosti oko dvadeset puta snaniji od Edisonove arulje uz
istu koli!inu utroene energije.
Dok bi mu visokofrekventne struje od stotina tisu"a volti
pro-tjecale tijelom, on bi u ruci drao svoj veli!anstveni izum,
pravi radni model bljetavog sunca. Njime je prikazao ono za
to je vjerovao da su kozmi!ke zrake. Sunce je, razmiljao je,
bljetavo tijelo koje u sebi nosi visok elektri!ni naboj i
odailje !itave mlazove si"unih !estica, od kojih je svaka
nabijena energijom zbog svoje brzine. No, kako nije
zatvoreno u staklenom omota!u, Sunce doputa svojim
zrakama da se slobodno ire svemirom.
Tesla je bio uvjeren da je !itav svemir ispunjen takvim
!esticama te da one neprestano bombardiraju Zemlju i druge
tvari, jednako kao to se zbog sli!nog bombardiranja u
njegovoj arulji s ugljenom krunicom i najtvr#i materijali
raspadaju u atomski prah.
Jedna je od manifestacija takvog bombardiranja, rekao je
Tesla, i aurora borealis (polarna svjetlost). Iako ne postoje
nikakvi zapisi o njegovim metodama i pokusima, objavio je
da je otkrio upravo takve kozmi!ke zrake, izmjerio njihovu
energiju te izra!unao da se gibaju brzinom od stotina milijuna
volti.
5

Kad su !uli ovako nevjerojatne tvrdnje, trezveniji su
fizi!ari i inenjeri, koji su !inili njegovo sluateljstvo, svoje
miljenje radije zadrali za sebe. Naime, gdje li mu je dokaz?
Danas je poznato da termonuklearne reakcije na Suncu
uzrokuju emisije X-zraka, ultraljubi!astih, vidljivih te
infracrvenih zraka, kao i radiovalova i solarnih !estica, i to u
koli!ini od 64 milijuna vata (ili volt-ampera) po !etvornom
metru povrine Sunca.
Kozmi!ke zrake, prema suvremenim saznanjima, javljaju
se u raznim oblicima, a rezultat su stvaranja i razaranja !estica
te
TESLA $OVJEK IZVAN VREMENA
njihova sudaranja zbog visokog energetskog naboja. One ne
stiu samo sa Sunca ve" i sa zvijezda repatica, a mogu nastati i
eksplozijom zvijezda.
Solarni elektroni i protoni koji se pribliavaju Zemlji, gdje
ih zarobljava njezino magnetsko polje, oblikuju radijacijske
pojaseve koje je mnogo kasnije otkrio Van Allen. Solarna
radijacija, vidljiva i nevidljiva, odre#uje temperaturu povrine
planeta. Polarnu svjetlost uzrokuju solarne emisije !estica
prilikom njihova sudaranja s atomima u viim slojevima nae
atmosfere.
Pet godina nakon Teslinog predavanja, francuski fizi!ar
Henry Becquerel otkrio je tajanstvene zrake koje emitira uran.
Marie i Pierre Curie potvrdili su njegov rad prou!avanjem
kemijskog elementa radija, kod kojega je dolazilo do
spontanog raspadanja atoma urana. Tesla je pogreno vjerovao
da su njegove kozmi!ke zrake jednostavan razlog
radioaktivnosti radija, torija i urana. No, posve je to!no
predvidio da "e bombardiranje kozmi!kim zrakama, tj.
subatomskim !esticama nabijenim energijom, mo"i u!initi
radioaktivnima druge elemente, kao to su kona!no dokazali
Irene Curie i njezin suprug, Frederic Joliot, 1934. godine.
Iako znanstveni svijet Teslina doba nije prihvatio njegovu
teoriju o kozmi!kim zrakama, dvojica znanstvenika koja su se
kasnije proslavila na tom podru!ju odala su mu priznanje za
nadahnu"e kojim ih je zaduio. Trebalo je prote"i trideset
godina da bi dr. Robert A. Millikan iznova odcrio Tesline
kozmi!ke zrake. Vjerovao je da one, kao i svjetlost -
osciliraju, to jest da se radi o fotonima, a ne o zasi"enim
!esticama. To je dovelo do prave znanstvene bitke 1940-ih
godina, koja se vodila izme#u dvojice laureata Nobelove
nagrade, dr. Millikana i Arthura H. Comptona, koji je bio
uvjeren - i zaista, kasnije se to pokazalo to!nim - da se
kozmi!ke zrake sastoje od !estica tvari s golemim brzinama
kretanja, upravo onakvih kakvima ih je opisao Tesla.
I Millikan i Compton priznali su da svoje teorije duguju
intuitivnosti njihova viktorijanskog prethodnika. Ali znanost
je nezaustavljivo kro!ila dalje, dokazuju"i da su kozmi!ke
zrake puno razli!itije i sloenije nego to je itko od njih
naslu"ivao.
92
Red ognjenog ma!a
Teslina neobi!na aruljica s ugljenom krunicom, kojom je
zaslijepio svoje gledateljstvo 20. svibnja 1891. na Sveu!ilitu
Columbia, u sebi je sadravala i utjelovljenje koncepta
elektroni!kog mikroskopa. Ona je proizvodila naelektrizirane
!estice koje su u ravnim linijama izbijale iz malenog aktivnog
otvora na krunici, uvijek pod visokim nabojem. Na sfernoj
povrini arulje te su !estice u fosforescentnim prikazima
odraavale uzorke mikroskopski si"unog podru!ja iz kojega
su potekle.
6

Jedino ograni!enje stupnja uve"avanja koji se mogao
posti"i bila je veli!ina staklene kugle. to je polumjer bio
ve"i, to je i uve"anje bilo ve"e. Budu"i da su elektroni manji
od valova svjetlosti, predmeti previe sitni da bi se vidjeli
svjedosnim valovima ipak su se mogli uve"ati prema
uzorcima koje bi proizveli emitirani elektroni.
Vladimiru R. Zworykinu pripisuju se zasluge za otkri"e
elektroni!kog mikroskopa 1939. godine. No, u Teslinu opisu
u!inaka postignutih sa aruljom s ugljenom krunicom, kad bi
koristio visoko vakuumizirane cijevi, jedva da bi bilo
potrebno izmijeniti ikoju rije! u usporedbi s opisom
elektroni!kog mikroskopa koji postie uve"anja od milijun
puta.
7

Drugi rezultat do kojega je dovela arulja s ugljenom
krunicom bilo je odcrivanje pojave rezonancije. Opisuju"i
na!elo rezonancije, Tesla je !esto koristio usporedbu s !aom
za vino i nji-haljkom. $aa vina prsnut "e pri sve viim
tonovima violine zbog vibracija do kojih dolazi u zraku, ako
vibracije koje proizvodi violina do#u do frekvencije koju ima i
vibracija !ae.
Osoba na njihaljci moe teiti stotinu kilograma, a ipak je
moe zanjihati nevelik dje!arac koji je teak svega dvadeset
pet kilograma, i koji bi ina!e jedva mogao pomaknuti
kilogram teine. Pa ipak, ako svoje odguravanje ljulja!ke
vremenski uskladi s udaljavanjem ljulja!ke od njega te tako
svaki put pridoda po kilogram, na kraju "e morati odustati od
svog posla da ne bi osobu na njihaljci katapultirao u svemir.
Na!elo je nepogreivo, govorio je Tesla. Potrebno je
samo dodavati malo po malo snage, i to u pravo vrijeme.
93
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
I upravo zato se za Teslinu arulju s ugljenom krunicom
moe re"i da je prethodnik ure#aja za razbijanje atoma.
Koriste"i kruti karborund u staklenoj kugli iz koje je bio isisan
gotovo sav zrak, povezuju"i je s izvorom visoke, brzo
izmjenjive struje, izazvao je da preostale molekule zraka
postaju nabijene te se sve ve"im brzinama odbijaju od krunice
do staklene kugle pa opet na krunicu, razbijaju"i pritom
ugljene !estice na krunici u atomski prah, koji bi se ponovno
pridruio osciliraj u"im molekulama zraka samo kako bi
izazvao daljnje i jo ja!e razbijanje.
Kad bi se mogla posti"i dovoljno visoka frekvencija,
rekao je tada Tesla, gubitak do kojega bi dolo uslijed slabe
elasti!nosti stakla mogao bi se posve zanemariti...
8

Godine 1939. Ernest Orlando Lavvrence sa Sveu!ilita
Ber-keley u Californiji dobio je Nobelovu nagradu za svoj
izum nazvan ciklotron. U jednom izvje"u navodi se: Godine
1929. Ernest Orlando Lavvrence... pro!itao je rad njema!kog
fizi!ara koji je uspio zadaju"i dva elektrostatska impulsa
umjesto jednog razbiti nabijene atome kalija u
vakuumiziranoj cijevi, dobivi dva puta ve"u koli!inu energije
od one koju bi ina!e dobio od takvog naboja. Lavvrence se
pitao: ako se impuls moe udvostru!iti, ne bi li se mogao i
utrostru!iti, ih uop"e umnoiti mnogo vie puta? Problem je
bio u tome da se na !estice djeluje !itavom serijom impulsa,
koji bi svaki put bih sve ja!i, sve dok se - kao kod dje!arca koji
odgurava ljulja!ku taj moment ne bi zna!ajno uve"ao.
9

Izradio je stroj od stakla i voska za davanje impulsa
!esticama. Vakuumska komora u obliku diska bila je iroka
svega desetak centimetara. U njoj su bile dvije elektrode,
svaka oblikovana poput polovine okrugle kutije za kekse, koje
je nazvao D-plo!a-ma. Izvan vakuumske komore postavio je
snaan elektromagnet. Naelektrizirane !estice ili protoni
kovitlali su se u magnetskom polju unutar okrugle komore, u
uzanom mlazu atomskih metaka goleme brzine. Lavvrenceov
prvi model nazvan je ciklo tronom zato to je protone kovidao
u krugovima. Ubrzo je izgradio ve"i ure#aj koji je ispaljivao
protone i do energije od 1,2 milijuna elektronvolta.
Q4
Red ognjenog ma!a
Za revolucionarnost njegova postignu"a nije toliko vano je
li Tesla uistinu razbio atomsku jezgru ugljika, kako je to mislio
njegov prvi biograf. Sam izumitelj opisao je kako preostale
molekule plina divlja!ki udaraju o ugljenu krunicu te dovode
do toga da ona sve vie bljeti, odnosno do toga da kruta tvar
gotovo dosegne plasti!no stanje.
Lavvrence moda nije imao nikakvih spoznaja o Teslinoj
arulji za bombardiranje molekula. No nedvojbeno je znao za
pokuaje izgradnje ure#aja za razbijanje atoma, kojima su se
bavili Gregorv Breit i njegovi suradnici u Institutu Carnegv u
Vvashingtonu, 1929. godine, jer je ta grupa koristila Teslinu
zavojnicu od 5 milijuna volti da bi dola do potrebne snage.
Bez takvog ure#aja strojevi potrebni za razbijanje atoma
nikada ne bi proradili kako treba.
Opisi Tesline arulje s ugljenom krunicom ili aruljom za
molekularno bombardiranje na"i "e se me#u najvrednijim
zapisima u pet u!enih drutava.* Naalost, ranih 1890-ih
godina nijedno drutvo nije imalo dovoljno znanja da bi
moglo zamisliti uporabu ove tehnologije koja je postala
prete!om atomskog doba.
Frederic Joliot i Irene Curie, Henry Becquerel, Robert A.
Millikan, Arthur H. Compton i Lavvrence svi su odreda
postali dobitnicima Nobelove nagrade. Victor F. Hess
nagra#en je njome 1936. godine za otkrivanje kozmi!ke
radijacije. Zasigurno bi jedini pravedan !in bio da znanstveni
krugovi kona!no priznaju Teslina pionirska otkri"a na svakom
od njihovih podru!ja rada.
Mada mnogi - a moda i ve"ina - njegovih znanstvenih
suvremenika nije u cijelosti shvatila njegova predavanja, Tesla
je uspalio matu barem nekolicine otroumnih. Jednako kao i
neke koji ga danas otJkrivaju po prvi put, zahvatila ih je neka
vrsta ludila. On nije podu!avao samo na temelju vlastitih
postignu"a,
* Ameri!ki institut elektroinenjera, Columbia College, 20. svibnja 1891.;
Institucija elektroinenjera i Kraljevsko drutvo Velike Britanije, London,
velja!a 1892.; Udruga elektroinenjera Francuske i Udruga francuskih
fizi!ara, Pariz, velja!a 1892.; to se ti!e knjiga koje sadre njegova
predavanja, vidi bibliografiju.
TESLA - DVIEK
prisje"a se bojnik Edvin H. Armstrong, koji je kasnije poeo
slavu za svoje doprinose radioindustriji, ve" je podu!avao
pomo"u veli!anstvene matovitosti koja je odbijala prihvatiti
trajnost onoga to se ostalima !inilo nepremostivim
zaprekama - matovitosti !iji se ciljevi u najve"em broju
slu!ajeva jo nalaze u carstvu spekuliranja.
10

Engleski znanstvenik J. A. Fleming napisao je Tesli:
$estitam Vam od sveg srca na velikom uspjehu... Nakon
ovoga, vie nitko ne"e mo"i posumnjati u Vae kvalifikacije
kao !arobnjaka prvog reda. Recimo, !arobnjaka Reda
ognjenog ma!a.
11

Gotovo je nemogu"e u"i u trag nekom redoslijedu za sve
ono !ime se Tesla bavio u tom razdoblju. $inilo se da je u isto
vrijeme posvuda, rade"i na dvanaestak podru!ja koja su se
me#usobno preklapala i povezivala - no, uvijek se sve kretalo
oko elektriciteta, te tajanstvene supstancije koja je postala
samim sreditem njegovih istraivanja. Za njega je elektricitet
bio kao neki fluid transcendentalnih mo"i koji se udostojio
povinovati odre#enim fizikalnim zakonitostima, a ne tek mlaz
izdvojenih !estica ili valovitih snopova koji se podvrgavaju
odre#enim zakonima to upravljaju tim !esticama, kako danas
dri suvremena teorija.
Pa ipak, tijekom nekoliko nadolaze"ih godina on "e
razotkriti !itav jedan pravac suvremene elektronike, iako sam
elektron ne"e biti poznat sve do 1897. godine, kad ga otkrio
JosephJ. Thomson.
Godine 1831. Faradav je pokazao da je mogu"e mehani!ku
energiju pretvoriti u elektri!nu struju. Potom je u godini
Teslina ro#enja engleski lord Kelvin doao do daljnjih otkri"a
na tom podru!ju, koja "e nadahnuti mladog Amerikanca
srpskog podri-jeda da po!ne tragati za novim izvorima struja
visokih frekvencija, viih od onih koje su se mogle dobiti
mehani!kim na!inima.
Vjerovalo se da kod pranjenja kondenzatora elektricitet
protje!e iz jedne plo!ice u drugu poput vode. Kelvin je
pokazao da je to sloen postupak, da elektricitet protje!e iz
jedne plo!e u drugu, pa onda natrag sve dok se sva pohranjena
energija ne utroi na svladavanje otpora, postiu"i pri tome
enormno visoku u!estalost od stotina milijuna takvih kretanja
u sekundi.
96
Red ognjenog ma!a
Onoga dana u Budimpeti kad se Tesli posve razotkrio
koncept rotacijskog magnetskog polja, on je u jednom
jedinom bljesku sagledao !itav svemir sastavljen od simfonije
izmjeni!nih struja, kojima se u savrenom skladu mogu izvesti
golemi rasponi oktava. Izmjeni!na struja sa svojih 60 perioda u
sekundi bila je tek jedna jedina nota u nioj oktavi. U jednoj
od viih oktava, na frekvenciji od milijarde krugova u
sekundi, nalazilo se oku vidljivo svjetlo. Osje"ao je da bi ga
istraivanje !itavog tog raspona elektri!nih oscilacija izme#u
njegove izmjeni!ne struje niske frekvencije i svjetlosnih
valova moglo pribliiti razumijevanju te svemirske simfonije.
Radovi Jamesa Clerka Maxwella iz 1873. godine upozorili
su na postojanje golemog raspona elektromagnetskih
oscilacija iznad i ispod oscilacija vidljive svjetlosti, i to
mnogo manjih i mnogo ve"ih duina valova. Tu je teoriju
provjeravao njema!ki profesor Heinrich Hertz koji je, u
potrazi za valovima duim od valova svjetlosti ili topline, u
Bonnu 1888. godine prvi proizveo umjetno izazvanu
elektromagnetsku radijaciju. Hertzovi pokusi s iskri!avim
izbojem indukcijskih zavojnica dokazali su postojanje
magnetskog polja kad bi odaslao snaan elektri!ni naboj
preko iskrita, to bi prouzro!ilo izbacivanje manje iskre, koja
bi presko!ila iskrite i pojavila se na udaljenijem mjestu. U
isto je vrijeme sir Oliver Lodge u Engleskoj pokuavao
izmjeriti duine si"unih elektri!nih valova u icanim
namotima.
Hertzova oprema bila je slaba, a zavojnica za iskrenje
neprakti!na i opasna. Tesla je sad po!eo raditi s ne!im bitno
razli!itim i znatno superiornijim s nizom
visokofrekventnih alternatora kojima je postizao frekvencije i
do 33 tisu"e perioda u sekundi.* Ta je vrsta ure#aja bila
zapravo prethodnica velikih alternatora za visoke frekvencije,
koje "e u dalekoj budu"nosti razviti drugi ne bi li postigli
neprekinute valove u radiokomunikacijama. Dobiveni ure#aj
svojom snagom nije odgovarao !ak ni Teslinim trenutnim
potrebama. Stoga se pozabavio izgradnjom onoga to
* Danas bi se to nalazilo u rangu srednjih do niskih frekvencija.
97
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
je poznato kao Teslina zavojnica - transformator sa zra!nom
jezgrom te primarnim i sekundarnim namotima, ugo#enima
tako da se me#u njima javlja rezonancija. Bio je to
transformator koji je pri visokim frekvencijama jaku struju
relativno niskog napona pretvarao u slabu struju visokog
napona.
Taj ure#aj za proizvodnju visokog napona, koji se danas u
ovom ili onom obliku koristi u svakom radio ili televizijskom
ure#aju, ubrzo je postao neophodnim dijelom istraiva!ke
opreme svakog sveu!ilinog znanstvenog laboratorija.
Doputao je operateru da pretvara slabe, gotovo posve
neprimjetljive oscilacije izvornog Hertzova strujnog kruga te
da postie struje gotovo bilo koje ja!ine. Tim je istraivanjima
Tesla za nekoliko godina preduhitrio prve Marconijeve pokuse.
Potreba za izoliranjem opreme visokog napona navela ga je
da ju uroni u naftu kako bi posve istisnuo zrak. Bila je to
metoda koja se uskoro po!ela iroko primjenjivati, budu"i da je
postala op"enito prihva"enim na!inom izoliranja svih
visokonaponskih ure#aja. Da bi smanjio otpor u svojim
zavojnicama, Tesla je koristio trakaste vodi!e sa zasebno
izoliranim nitima. Budu"i da bi rijetko pronaao vremena za
patentiranje svog istraiva!kog alata ili metoda, i ovaj je
njegov izum postao javna svojina. Kasnije su ga unov!ili drugi,
postao je poznat kao litz-ica, pojam nastao skra"ivanjem
njema!ke rije!i Litzendracht.
Potom je razvio novu vrstu povratnog dinama, podeenog
za njegove posebne potrebe vezane za struje visoke
frekvencije -genijalni jednocilindri!ni stroj bez ventila, koji se
mogao pokretati komprimiranim zrakom ili parom. Brzina
koju je postizao bila je toliko nevjerojatno ujedna!ena i stalna
da je odmah pomislio kako bi ga trebao namjestiti na svoj
viefazni sustav sa 60 perioda, koriste"i pri tome sinkrone
motore kao sredstvo za utvr#ivanje ispravnog vremena
posvuda u svijetu, gdje god se moglo do"i do izmjeni!ne
struje. To je njegovo nadahnu"e vezano za suvremeni
elektri!ni sat.
n
Tesla u svom hitanju za novim i novim
otkri"ima nije pronaao vremena patentirati ni krono-metar.
98
Red ognjenog ma!a
Kona!no, treba spomenuti da je iz njegovih opasnih
pokusa sa stotinama tisu"a volti struje visoke frekvencije
proizalo jo jedno otkri"e od velikog zna!aja za
!ovje!anstvo. Godine 1890. objavio je svijetu ljekovita
svojstva dubokog zagrijavanja koja visokofrekventne struje
imaju za ljudsko tijelo. Taj je postupak lije!enja kasnije
postao poznat pod nazivom dijatermija. Nakon njegove
objave krenula je prava poplava radova na podru!ju
medicinske tehnologije, kojih su se prihvatili mnogi njegovi
rani imitatori, kako u Americi, tako i u Europi.
13

7 Radio
Tesla je po!etkom 1890-ih godina obolio od !udne djelomi!ne
amnezije, kao posljedice viemjese!nih mentalnih napora i
dugih sati provedenih u laboratoriju u NewYorku.
Odmah nakon to je okon!ao svoj savjetodavni posao za
korporaciju Westinghouse, doslovce je postao opsjednut onim
o !emu se u po!etku govorilo kao o bei!nom telefonu a to je
kasnije dobilo svoje suvremeno ime - radio.
Kad je u laboratoriju izgradio svoje zavojnice velike snage,
uvjerio se u to da je odailjanje zapravo tek jedan vid golemog
globalnog i me#uplanetarnog potencijala. Radio je, dodue,
postavljao pred njega druga!ije probleme od onih vezanih za
bei!ni prijenos elektriciteta, no ipak je bio uvjeren da su ti
problemi dovoljno bliski da bi se dodirivali u jedinstvenoj
zadivljuju"oj orkestraciji.
Svojim sam uzemljenim odailja!em proizveo
nevjerojatnu pojavu, prisje"ao se kasnije, i nastojao sam
proniknuti u njezino pravo zna!enje s obzirom na struje koje
se ire kroz zemlju. To je izgledalo kao beznadni pothvat na
kojem sam uzaludno radio i vie od godine dana. No, to
temeljito prou!avanje toliko me obu-zelo da sam po!eo
zaboravljati sve ostalo, pa i svoje oslabljeno zdravlje. Na
kraju, kad sam ve" dospio do to!ke iv!anog sloma, priroda je
primijenila svoj obrambeni sustav i izazvala za mene gotovo
smrtonosni san.
1

Budu"i da je prolo nekoliko mjeseci tijekom kojih se nije
nimalo odmarao, rekao je da je zaspao kao da je drogiran. A
kad mu se svijest iznova vratila, zaprepastio se shvativi da si
ne moe predo!iti nijedan od prizora iz svoje prolosti, osim
onih iz ranog djetinjstva.
100
Radio
Kako je ve" odavno bio sasvim ravnoduan prema
lije!nicima, sad se odlu!io usredoto!iti se na to da se sam
izlije!i.
Iz no"i u no" samoga bi sebe primoravao da se prisjeti
uspomena iz najranijeg djetinjstva. Tako je uistinu postupno u
sje"anje po!eo vra"ati sve vie i vie slika iz svog ivota. U
tim bi neprestanim pokuajima uvijek sve po!injalo od
glavnog lika - njegove majke. Osjetio je strahovitu elju da je
vidi.
Taj je osje"aj postao toliko jak, pri!ao je dalje, da sam
odlu!io ostaviti sav svoj posao i udovoljiti svojoj !enji. No,
bilo je teko sve napustiti posve iznenada pa je proteklo
nekoliko mjeseci tijekom kojih sam pomalo uspio oivjeti sve
dojmove i uspomene iz svog proteklog ivota...
Bilo je rano prolje"e 1892. godine. Jo nije prihvatio
nijedan od poziva za predavanje koji su mu bili upu"eni iz
Engleske i Francuske, jer se zapravo nalazio u dvojbi treba li
ih uop"e odrati.
I tada je, prisje"a se, pred sobom ugledao sliku koja kao da
je izronila iz maglutine zaborava - samoga sebe kako se
upravo budi u parikom hotelu De la Paix iz jednog od onih
neobi!nih snova bez sje"anja. U prizoru su mu tog trenutka
donijeli tunu vijest da mu majka umire.
$udna !injenica vezana za tu djelomi!nu amneziju bila je,
pisao je Tesla kasnije, da bi mu u ivom sje"anju ostajalo sve
ono to je imalo veze s njegovim istraivanjima te da su ona i
dalje nesmetano napredovala. Mogao sam se prisjetiti i
najmanjih sitnica, a i posve nevanih promatranja obavljenih
tijekom pokusa, pa !ak izrecitirati !itave stranice raznih
tekstova ili sloene matemati!ke formule.
$ini se da je razlog za potisnutu zabrinutost zbog maj!ina
zdravlja zaista i postojao. Od obitelji iz Gospi"a stizala su mu
pisma koja su nagovjetavala da joj je zdravlje stvarno sve
loije. A iz svih dijelova svijeta stizali su mu pozivi, po!asti i
druga laskava priznanja s porukom da ih posjeti i odri
predavanje. Na kraju, prihvatio je pozive pristigle iz Londona i
Pariza, planiraju"i nakon tih predavanja krenuti ravno ku"i.
mi
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
Njegovo je predavanje u Institutu elektroinenjera u
Londonu bilo pozdravljeno kao izniman znanstveni doga#aj, a
kad ga je dovrio, Britanci mu nisu eljeli dopustiti da ode.
Sir James Devvar zahtijevao je i ustrajao u tome da se
moram pojaviti pred Kraljevskim drutvom, prisjetio se. Ja
jesam odlu!an !ovjek, no argumenti tog velikog kota lako su
me uspjeli uzdrmati. Gurnuo me u stolac i ulio mi u !au
predivnu sme"ka-stu teku"inu koja je blijetala svim vrstama
boja, a imala okus nektara.
Na njegovo iznena#enje, Devvar je rekao: Upravo sjedite
u Faradavjevu stolcu i uivate u viskiju, koji je on najradije
pio.
2
Uvjerivi Teslu da nema osobe na svijetu koja bi vie od
njega zasluivala takvu po!ast, uspio ga je razoruati. Francuzi
"e morati pri!ekati jo koji dan.
Predavanje pred Kraljevskim drutvom Velike Britanije koje
je posjetila elita znanstvenog svijeta donijela je mladom
izumitelju jo ve"u slavu. Lord Ravleigh, cijenjeni fizi!ar koji
je tada predsjedavao Kraljevskom drutvu, nastojao ga je
uvjeriti da bi zbog svoje iznimne nadarenosti za otkrivanje
osnovnih znanstvenih na!ela trebao razmotriti promjenu svog
na!ina rada.
Naime, preporu!io je Tesli da ubudu"e svoje snage
usredoto!i na samo jedno podru!je istraivanja. Bila je to
posve nova zamisao za znanstvenika poput Tesle, koji je vapio
za pronalaenjem svih mogu"ih odgovora odjednom.
Sir VVilliam Crookes, !ijem se radu Tesla oduvijek divio,
poslao mu je nakon predavanja pisamce u hotel opisavi u
njemu kako ga je nadahnuo da svoje vlastito tijelo podvrgne
nepoznatim elektri!nim u!incima.
Dragi moj Tesla, pisao je, Vi ste pravi prorok. Zavrio
sam s radom na svojoj novoj zavojnici, ali ne radi onako dobro
kao ona mala, koju ste Vi izradili za mene. Bojim se da je
suvie velika... Kad drim jedan njezin kraj, fosforescencija
kroz moje tijelo znatno je slabija od one koju dobivam s
malom zavojnicom...
3

Otro Crookesovo oko zamijetilo je iscrpljenost mladog
izumitelja pa ga je pokuao upozoriti da mu izgleda kao da se
nalazi
102
Radio
na samom rubu fizi!kog i iv!anog sloma. Nadam se da "ete
pobje"i u planine Vae rodne grude to je mogu"e prije, pisao
mu je. Patite od posvemanje iscrpljenosti radom i ako se sami
ne pobrinete za sebe, slomit "ete se. Nemojte mi odgovarati na
ovo pismo, niti se sastajati bilo s kim, ve" sjedajte na prvi
vlak.
Sir William je bio u pravu. No Tesli je u tom trenutku bilo
jednostavno nemogu"e posluati njegov o!inski savjet.
Naime, odjurio je u Pariz da bi odrao predavanje pod
nazivom Pokusi s izmjeni!nom strujom visokog napona i
visokih frekvencija te iznova prikazao svoje osjetljive
elektroni!ke cijevi. Ovaj put su u gledateljstvu sjedili !lanovi
Me#unarodne udruge elektroinenjera i Drutva francuskih
fizi!ara.
Istog tog mjeseca, u velja!i 1892. godine, SirWilliam
Crookes potvrdio je Teslinu intuiciju. Objavio je predvi#anje
da bi se elektromagnetski valovi u prostoru zaista mogli
koristiti za bei!ni prijenos.
$im je okon!ao svoje posljednje predavanje, Tesla se ispri!ao
iscr-pljeno"u i zaputio u hotel De la Paix, gdje je odsjeo. $inilo
se pravim antiklimaksom kad mu je glasnik uru!io telegram s
porukom da mu je majka na umoru.
Hitaju"i na eljezni!ki kolodvor, u posljednji se tren uspio
ukrcati na vlak za Hrvatsku. Preavi kasnije u ko!iju, polo mu
je za rukom da stigne ku"i na vrijeme kako bi proveo jo
nekoliko posljednjih sati s majkom. A tada su ga, ve" posve
iznemoglog i blizu sloma, odveli u oblinju ku"u da se
odmori.
Dok sam ondje leao posve bespomo"an, zapisao je u
svojim memoarima, razmiljao sam o tome kako bi mi majka
zasigurno poslala neki znak da je izdahnula dok sam se jo
nalazio na putu... Bio sam u Londonu sa svojim starim
prijateljem, Sir Williamom Crookesom, kad se poveo razgovor
o spiritualizmu i kad me posve obuzela tajanstvena privla!nost
ovih misli... Bio sam uvjeren da su uvjeti za zagledanje s onu
stranu ivota vie nego pogodni, jer je moja majka bila
duhovna ena i imala je osobito izraenu mo" intuicije.
4

103
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
$itave te no"i njegov je um bio napet i ispunjen
o!ekivanjima, no nita se nije doga#alo sve do ranih jutarnjih
sati. U laganom drijemeu koji ga je obuzeo, zapisao je,
ugledao je oblak na kojem su se nalazili an#eoski likovi
zapanjuju"e ljepote, a jedan od njih gledao je ravno u mene
pogledom prepunim ljubavi i postupno je po!eo dobivati
obli!je moje majke. Oblak je polagano lebdio kroz sobu, sve
vie se udaljavaju"i, da bi na kraju nestao, a mene je probudila
neopisivo sladca pjesma koja se orila iz mnogih grla. U tom
sam djeli"u sekunde, koji ne mogu ni izraziti rije!ima, shvatio
da mi je majka upravo umrla. Tako je i bilo...
Kasnije mu je postalo vano obuhvatiti sve vanjske uzroke
tih o!ito transcendentalnih dojmova, jer se i nadalje pridravao
svoje teze da su ljudska bi"a samo strojevi od krvi i mesa. U
njegovim se memoarima pojavilo sljede"e objanjenje tog
doivljaja:
Kad sam se oporavio, puno sam vremena proveo tragaju"i
za vanjskim uzrokom ove neobi!ne pojave i, na svoje veliko
olakanje, uspio u tome nakon mnogih mjeseci uzaludnih
napora. Svojedobno sam vidio sliku proslavljenog umjetnika
koja me se snano dojmila, a alegorijski je predstavljala jedno
od godinjih doba u obliku oblaka s grupom an#ela koji su,
kako se !inilo, zaista leb-djeli u zraku. Upravo se ta slika
pojavila u mom snu, izuzimaju"i pritom sli!nost s mojom
majkom. Glazba je dopirala iz oblinje crkve gdje je zbor
pjevao na ranoj misi u uskrsno jutro, te se tako sve objasnilo
na zadovoljavaju"i na!in i u skladu sa znanstvenim
!injenicama.
Sve se to dogodilo jo davno, i otada nisam imao ni najma-
njeg razloga zbog kojega bih izmijenio svoje poglede vezane
za psihi!ke i spiritualne pojave, za koje nema apsolutno
nikakvih temelja. Vjerovanje u njih prirodna je posljedica
intelektualnog razvoja. Vjerske dogme vie se ne prihva"aju u
svom ortodoksnom zna!enju, no svaki pojedinac sklon je
vjerovanju u nekakvu vrhunaravnu mo". Svi mi moramo imati
neki ideal koji "e upravljati naim ponaanjem i pruati nam
zadovoljstvo, ali je posve nevano ho"e U se ono posti"i
vjerom, umjetno"u, znano"u ih ne!im drugim sve dok
ispunjava funkciju neke nematerijalne sile.
104
Radio
Od presudnog je zna!aja za miroljubivo opstojanje
!ovje!anstva da pritom prevlada jedna zajedni!ka predodba.
I mada nisam uspio do"i do nikakvih dokaza kojima bih
podrao uvjerenja psihologa i spiritualista, na svoje veliko
zadovoljstvo ipak sam uspio dokazati automatizam ivota - ne
samo neprestanim promatranjem pojedinaca i njihovih djela,
nego jo uvjerljivije odre#enim uop"avanjima.
5

Rekao je da bi, uvijek kad bi njegovi prijatelji ili ro#aci na
bilo koji na!in bili ne!im povrije#eni, on osobno osje"ao ono
to bi se moglo opisati jedino rije!ima kozmi!ka patnja. To
proizlazi iz !injenice da su ljudska tijela sli!no gra#ena i
izloena istim vanjskim utjecajima, to opet dovodi do toga da
sli!no odgovaraju na vanjske podraaje. Vrlo osjedjivo i
pronicljivo stvorenje s visoko razvijenim mehanizmima svih
osjetila, koje precizno radi u skladu s promjenama u svojoj
okolini, pisao je, obdareno je transcendentalnim
mehani!kim osjetilom koje mu omogu"ava da izbjegne
opasnosti koje se ne mogu izravno zapaziti. Kada takvo
stvorenje do#e u dodir s ostalima, !iji su organi za nadziranje
znatno slabiji, taj osje"aj ja!a pa ono osje"a 'kozmi!ku'
bol...
6

O!ito je iz ovih izumiteljevih zapisa da ni sam nikada nije
bio posve zadovoljan svojim teorijama vezanim za taj
predmet.
Ovo nije ostalo jedinim doivljajem slutnje i
izvanosjetilnih zapaanja u Teslinu ivotu. No, on ih je uvijek
nastojao objasniti na mehani!ki na!in, tragaju"i za intuicijom
vezanom za vanjske doga#aje. Tako je, primjerice, kad mu je
sestra Angelina smrtno oboljela, poslao telegram iz
NewYorka u kojem je stajalo: Imao sam viziju da se
Angelina uzdie i nestaje. Osjetio sam da nije sve kako treba.
Teslin ne"ak, Sava Kosanovi", kasnije se prisjetio da mu je
izumitelj pri!ao o svojim predosje"ajima, ali bi im redovito
umanjivao zna!aj. On je pravi osjetilni prijemnik, rekao mu
je, koji biljei svaku, pa i najmanju uznemirenost - no, u tome
nema nikakve tajnovitosti.
Izjavio je, rekao je Kosanovi", da je svaki !ovjek poput
automata koji reagira na vanjske dojmove. Ali kakvi bi mu
vanjski
TESLA - !OVIEK IZVAN VREMENA
dojmovi mogli dati onakvu mo" predvi#anja koju "emo
opisati u nastavku, o tome nije nikad govorio.
Opisao je Kosanovi"u doga#aj to se zbio na Manhattanu
1890-ih godina, nakon jednog od velikih prijema koji je
priredio za svoje znance. Neki od gostiju pripremali su se oti"i
vlakom za Philadelphiju. Tesla, obuzet nekim mo"nim
unutarnjim porivom, jednostavno je bio primoran zadrati ih,
zbog !ega su zakasnili na vlak. Kasnije se uspostavilo da je
dolo do velikog sudara u kojemu je bilo ozlije#eno mnogo
putnika.
7

Neobi!nu promjenu osobnog fizi!kog izgleda povezao je
sa zabrinutom urbom, kojom je pohitao maj!inoj samrtni!koj
postelji. Naime, jedan posve sijedi pramen pojavio mu se na
desnoj strani ina!e posve crne i guste kose. Ali on je nekim
!udom ve" nakon nekoliko mjeseci iznova zadobio svoju
prirodnu boju.
Tesla se tjednima oporavljao od maj!ine smrti. Kad je
kona!no bio u stanju iza"i iz ku"e, posjetio je ro#ake u
Beogradu. Tamo su ga do!ekali velikom dobrodolicom i
po!astima. Potom se zaputio u Zagreb i Budimpetu.
Jo kao dje!arca Teslu su znali op!injavati odnosi izme#u
bljeskova munje i kie. Na ovom je putovanju, prigodom
lunjanja svojim rodnim planinama doivio iskustvo, koje je
temeljito utjecalo na njega kao na znanstvenika.
Tragao sam za bilo kakvim zaklonom od nevremena koje
se naglo pribliavalo, prisje"ao se kasnije. Nebo se
zamra!ilo od tamnih oblaka, no kia nikako da po!ne padati
sve dok, odjednom, ne zabljesnu sjaj munje i ve" nekoliko
trenutaka potom krene prava poplava. Taj me prizor natjerao na
razmiljanje. Bio je pokazatelj toga koliko su te dvije pojave
uzajamno bliske i povezane, kao uzrok i posljedica, pa me
malo dublje razmiljanje dovelo do zaklju!ka da je ja!ina
elektri!ne energije pri ubrzavanju vode bila zanemariva, jer je
munja posluila kao osjedjivi okida!.
Bila je to veli!anstvena mogu"nost za razna postignu"a.
Kad bismo mogli proizvesti elektri!ne oluje zahtijevanih
sposobnosti, cijeli na planet i uvjeti ivota mogli bi se
promijeniti. Sunce vode iz oceana izdie uvis, a vjetar ih
odnosi u udaljena podru!ja gdje
106
Radio
ostaju u stanju vrlo profinjene uravnoteenosti. Kad bi bilo u
naoj mo"i da nju uzburkamo kad god i ma gdje mi to eljeli,
mogli bismo po volji upravljati tim mo"nim medijem koji je
nuan za ivot. Mogli bismo navodnjavati ve" posve isuene
pustinje, stvarati jezera i rijeke te osiguravati pokreta!ku
snagu u neograni!enoj mjeri.
Upravljanje munjama, zaklju!io je, bio bi najpogodniji
na!in zauzdavanja snaga i mo"i sunca.
Ostvarenje toga ovisilo bi o naoj sposobnosti da
razvijemo elektri!ne sile onih veli!ina koje vladaju u prirodi,
kona!no je odlu!io. Iako se !ini beznadnim pothvatom, donio
sam odluku da to pokuam. Odmah nakon to sam se u ljeto
1892. vratio u Sjedinjene Drave, zapo!eo sam s radom koji
me sve vie privla!io, jer su za njega bila potrebna ista
sredstva kao i za uspjeno postizanje bei!nog prijenosa
energije.
8

Dana 31. kolovoza 1892. godine u tjedniku The Electrical
Engineer objavljeno je da se gospodin Nikola Tesla, visoko
cijenjeni elektroinenjer, parobrodom Augusta Victoria vratio
iz Hamburga u New York. Nakon kratke napomene o smrti
njegove majke i bolesti koja je potom shrvala i njega samog,
novinar je dodao: Veli!anstveni prijemi kojima su ga
posvuda do!ekivali europski elektroinenjeri postali su, kao i
njegovi istraiva!ki radovi, dio same povijesti elektrotehnike,
a priznanja kojima su ga obasipali bila su takva da se
Amerikanci mogu uistinu ponositi time to je on upravo ovu
zemlju odabrao da mu postane domom.
Tesla je iznova unaprijedio povijest znanosti u prolje"e
1893. godine kad je, obra"aju"i se sluateljima na Franklin
Institutu u Philadelphiji te potom u St. Louisu pripadnicima
udruenja National Electric Light Association, do najmanjih
pojedinosti opisao na!ela radio-tehnike.
U St. Louisu je prvi put javno prikazao komuniciranje
radiovezom, iako je taj izum slubeno pripisan Talijanu
Marconiju 1895. godine.
Teslin dvadesetosmogodinji pomo"nik tijekom predavanja
u St. Louisu bio je H. P. Broughton. Njegov je sin, William G.
107
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
Broughton, dobio koncesiju za memorijalni muzej
Schenectadv s amaterskom radiostanicom W21R. Tijekom
govora odranog 1976. godine, prigodom obljetnice rada
stanice, VVilliam Broughton osvrnuo se na Teslino povijesno
prikazivanje radiokomu-niciranja u St. Louisu nakon
tjedana i tjedana priprema za njega i to onako kako mu je to
osobno ispri!ao njegov otac:
Prije osamdeset tri godine udruenje National Electric
Light Association organiziralo je javno predavanje o
svjetlosnim i drugim pojavama kod visokih frekvencija u St.
Louisu, rekao je Broughton mla#i. Na pozornici je izvreno
i javno prikazivanje, pri !emu su se koristile dvije skupine
opreme.
S jedne strane pozornice nalazila se odailja!ka oprema -
distribucijski transformator ja!ine 5 kVa ispunjen uljem, te
povezan s kondenzatorom, otvorom za iskrenje, zavojnicom i
icom koja je vodila sve do stropa.
U grupi prijemnika s druge strane pozornice nalazila se
isto takva ica, koja je visjela sa stropa, isti takav kondenzator i
zavojnica, samo se umjesto otvora za iskrenje tu nalazila
Geisslerova cijev koja bi zasvijedila kao suvremena
fluorescentna arulja kad bi se postigao dostatan napon.
Izme#u odailja!a i prijemnika nije postojala nikakva ica koja
bi ih me#usobno spajala.
Transformator u odailja!kom dijelu, nastavio je
Broughton, napajao se iz zasebnog strujnog izvora s
prekida!em. Kad bi prekida! bio zatvoren, transformator bi
kripao i je!ao, oko kondenzatora se stvorila aureola koja je
pitala oko njihovih lisnatih krajeva, otvor za iskrenje bu!no
bi se zatvorio pri pranjenju, a nevidljivo elektromagnetsko
polje zra!ilo bi energiju u prostor s odailja!ke antenske ice.
Istovremeno je u grupi prijemnika zasvijedila Geisslerova
cijev, potaknuta radio-frekvencijom koju je primila preko pri-
jamne antenske ice.
Tako se rodio bei!ni prijenos. Bez ikakvih ica i pomo"u
iskri!avog odailja!a ja!ine 5 kW bila je prenesena poruka koju
je Geisslerova cijev odmah prihvatila kao prijemnik, udaljen
oko 9 metara od odailja!a...
108
Radio
Genij poznat diljem svijeta, koji je izumio, vodio i
objasnio ovo znanstveno prikazivanje pred mnogim
svjedocima, zaklju!io je govornik, bio je Nikola Tesla.
Iako se tijekom tog prikazivanja u St. Louisu nije odaslala
poruka oko svijeta, to je Tesla nedvojbeno silno
prieljkivao, on je ipak tada prikazao osnovna na!ela
suvremenog radija: 1. antenu; 2. uzemljenje; 3. krug zrak-
zemlja, to uklju!uje induktiv-nost i kapacitet; 4. podesivu
induktivnost i kapacitet (za uga#anje); 5. opremu za
odailjanje i prijem, ugo#enu na me#usobnu rezonanciju; te 6.
elektronske cijevi kao detektore u radiotehnici.
9

U svojim je najranijim prijenosima koristio vibriraju"e
kontakte da bi dobio neprekinute !ujne valove u sustavu
prijemnika. Nekoliko godina kasnije uveden je kristalni
detektor koji je primao signale s otvora za iskrenje na
odailja!u. To je postalo op"e prihva"enom praksom
radiostanica, sve dok bojnik Edwin H. Armstrong nije izumio
regenerativni ili povratni krug, koji je uveo radio u novu eru
obiljeenu poja!alima i mo"nim zvucima. Jo kasnije,
Armstrong je uveo interferencijski krug radiovalova, koji je
postao podlogom svim suvremenim radio i radarskim
prijemnicima. Armstronga, studenta koji je diplomirao kod
profesora Mihajla Pupina na Sveu!ilitu Columbia, nadahnula
su upravo Teslina predavanja. Me#utim, poslije je - moda pod
Pupinovim utjecajem -priznao Marconijevo prvenstvo u
dugom i estokom ratu koji je Tesla poveo protiv Marconija
zbog patenta za izum radija.
Znanstvenik koji je osim Tesle najvie zasluio da mu se
prizna pionirski rad na podru!ju radija bio je sir Oliver Lodge,
koji je 1894. godine prikazao mogu"nosti prijenosa bei!nih
telegrafskih znakova valovima Hertza na daljinu od gotovo
140 metara.
Pune dvije godine kasnije mladi Marchese Guglielmo
Mar-coni stigao je u London sa svojom bei!nom opremom,
istovjetnom onoj kakvu je imao Lodge. Naravno, ona nije
izazvala previe uzbu#enja me#u vode"im poznavateljima tog
podru!ja. No, on je usto imao uzemljenje i antenu, kojom se
sluio pri pokusima izvedenim u Bologni. Ta je oprema
izgledala to!no onako kako ju je Tesla opisao u svojim javno
objavljenim predavanjima, odranim
109
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
1893. godine a koja su bila prevedena na mnoge jezike.
10
Kako
"emo vidjeti, Marconi "e poslije zanijekati da je ikada !itao o
Teslinu sustavu, a istraitelj Ameri!kog patentnog zavoda
proglasit "e njegovu tvrdnju o!evidnim apsurdom.
Zna!ajno je spomenuti kako je sve do ranih 1960-ih godina
pred Vrhovni sud Sjedinjenih Drava dospjelo svega jedanaest
predmeta vezanih za patente, od !ega su se !ak dva odnosila
na Tesline patente. Karakteristi!na je bila fundamentalna
priroda njegova rada. Visoki sud sasluao je slu!ajeve koji su
se odnosili na njegove patente za viefazni sustav izmjeni!nih
struja te za radio, i u oba je slu!aja donio presudu u njegovu
korist. Ironi!no, nijedan od oba predmeta nije pred Sud iznio
sam izumitelj.
Sije!anjska susnjeica zabijelila je prozore Teslina
laboratorija. Njegov pomo"nik Kolman Czito lagano je
drhturio dok mu je pomagao pri ugo#avanju stroja, no sam
izumitelj posve se usredoto!io na posao. Sto se ti!e Tesline
svijesti o temperaturi, vani su isto tako mogli pupati i proljetni
cvjetovi.
Zazvonio je telefon i on uzdahnu dok je kretao da bi odgo-
vorio na poziv. Telefonski operater upravo je spajao
me#ugradski poziv iz Pittsburgha.
Glas Georgea Westinghousea grmio je !ak i na tolikoj uda-
ljenosti, a njegov je vlasnik zamuckivao od uzbu#enja.
Njegova je tvrtka dobila ugovor za postavljanje cjelokupne
elektroopreme za proizvodnju struje i osvjetljivanje velikog
svjetskog sajma Chica-goVVbrld Fair poznatijeg kao
Kolumbov sajam, koji je odran 1893. godine, kao prvi
sajam elektrotehnike u povijesti. Tijekom njegova odravanja
koristit "e se dosad toliko ocrnjivan i ismijavan Teslin sustav
izmjeni!ne struje.
Bila je to dobra, ali i loa vijest. Dobra stoga to "e jedan
takav me#unarodni doga#aj biti pretvoren u pozornicu za
prikazivanje prednosti tog sustava. Loa zato to je
najavljivala da "e morati napustiti rad na onome to mu je
trenutno zna!ilo vie od i!ega u ivotu. Njegova istraivanja
vezana za radio bila su u najuzbudljivijem, kriti!nom stadiju.
10
Radio
Rije!i industrijalca sustizale su jedna drugu. Bit "e to
najve"i spektakl suvremenog doba, re!e mu. Ne samo to
prua mogu"nost prikazivanja svega onoga to izmjeni!na
struja moe u!initi, nego se mogu izloiti i svi oni novi
elektri!ni proizvodi koji su u me#uvremenu izumljeni. Tko ne
bi prodao duu za takvu priliku?
Tvrtka General Electric prikazivat "e Edisonova otkri"a. Tamo
"e se na"i svi koji neto zna!e u me#unarodnoj znanosti.
Arhitektura "e biti veli!anstvena...
Kad se sajam otvara? upita Tesla, pribojavaju"i se najgoreg.
Prvog svibnja. Teko da "emo imati dovoljno vremena za
sve ono to treba u!initi.
U redu, gospodine VVestinghouse, re!e pronalaza!.
Okre"u"i le#a radu na svojim voljenim zavojnicama, baci
se na poslove vezane za veliku izlobu. Ideje o tome kako "e
zaprepastiti znanstvenu zajednicu i o!arati posjetitelje ve" su
mu se rojile mislima. Ovo ni u kom slu!aju nije mogao odbiti.
Amerika je jednostavno udjela za spektaklom, koji joj je
ujedno bio neophodno potreban. Ubrzo nakon ponovnog
izbora predsjednika Grovera Clevelanda na drugi
predsjedni!ki mandat, zemlju su preplavile propale banke,
nezaposlenost i ste!ajevi. Velika panika iz 1893. jednako je
zahvatila sirotinju i bogatae. Politi!ki gledano, !inilo se vrlo
poeljnim odvratiti misli ljudi od nesigurne budu"nosti i
stajanja u duga!kim redovima zbog korice kruha.
Kolumbova izloba bila je zamiljena kao proslava
!etiristote godinjice otkri"a Amerike (s godinom dana
kanjenja). Predsjednik Cleveland pozvao je kraljeve
panjolske i Portugala da ga po!aste svojom nazo!no"u, kao
i druge strane velikodostojnike. $ak je pristao osobno okrenuti
pozla"eni glavni prekida! kojim "e propustiti struju te Grad
budu"nosti preplaviti svjetlo"u, pokrenuti izloene
vodoskoke i strojeve dok se budu dizale izvjeene zastave i
simboli zemalja te tako obiljeiti veliko i raskono sve!ano
otvorenje. Trebalo je i osobne hrabrosti da bi pristao na to.
Dodue, struja je u Bijelu ku"u ula ve" 1891. godine, no
dosad predsjedniku nisu nijednom dopustili da dodirne bilo
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
kakav prekida!. Ovu su zada"u mudro namijenili za to
odabranim najamnicima. Naposljetku, javnost je na opasnosti
kojih se treba pribojavati upozorio ni manje ni vie nego takav
jedan autoritet kakav je Edison.
Kad je kona!no stigao veliki dan Chicago je bio grad
prepun sivila, a redovi za kruh postajali su sve dui. No, onoj
masi koja je pristigla na izlobu pogled na sajam posve je
oduzeo dah dok su ga izvjestitelji odmah po!eli prozivati
Bijelim Gradom. List The NewYork Times (od 1. svibnja 1893.
godine) izvijestio je: Grover Cleveland, smiren i
dostojanstven, s nekoliko je odmjerenih rije!i jasnim i
zvonkim glasom objavio okupljenoj masi da je Svjetska
izloba u !ast Kolumbu otvorena... te je potom polagano
dotaknuo prekida! izra#en od slonova!e i zlata...
Pravi svjetlosni toranj zasjao je bljetavilom tisu"a
elektri!nih arulja odailju"i svoju poruku o budu"nosti punoj
svjeda. Bili su izgra#eni i venecijanski kanali kako bi ozrcalili
suvremeno osvjetljenje arhitekture Staroga svijeta. Posvuda
se !ulo kuckanje pulsa budu"nosti - izmjeni!ne struje.
Kad su svjetla bljesnula, pred golemom se masom svijeta
ukazao veli!anstven prizor. A tada su u sjedalima
namijenjenim po!asnim gostima vojvoda i vojvotkinja od
Verague te ostali strani dostojanstvenici po!eli klicati. Odmah
im se pridruila gomila dok se damama u suvie
pritijenjenim korzetima maglilo pred o!ima te su padale u
nesvijest poput vojnika usred bidee.
Vvestinghouse, koji je ponudio povoljniji ugovor za
osvjedji-vanje sajma od tvrtke General Electric, uivao je u svom
o!evidnom trijumfu. U Elektri!nom paviljonu mogli su se
vidjeti svi najnoviji proizvodi i izumi za koje se moglo
zahvaliti ameri!koj genijalnosti. Mjesto odravanja sajma
izgledalo je naprosto !arobno, posebice no"u. Svjedost u svim
bojama obasjavala je vodoskoke i igrala svoju igru u vodenim
kapljicama, predo!avaju"i tako divne prizore da bi poneko
uistinu zaplakao od ganu"a. Gra#ani pustolovne naravi usudili
su se sjesti u mali elektri!ni vlak to bi ih vozio kroz prostore
Bijeloga Grada. Oni jo smioniji sjatili su se oko golemog
panoramskog kola G. W Ferrisa, promjera od gotovo
112
Radio
75 metara, !uda kakvo se dotad nigdje nije vidjelo. Potom bi
ih se po ezdesetak utrpalo u kabine da bi se vinuli u visine te
bacili pogled kako na Bijeli Grad, tako i na dio grada obavijen
sivilom, koji je leao iza njega.
Od svibnja do 25. listopada te godine Chicago je posjetilo
25 milijuna Amerikanaca koji su se eljeli upoznati s
najnovijim !udima iz znanosti, industrije, umjetnosti i
arhitekture. To je bila tre"ina ukupnog broja stanovnika.
Posjetitelji bi se naguravali u izlobene sale nad kojima je
predsjedao slavni Nikola Tesla. Otmjeno odjeven, s bijelom
kravatom i u fraku, stajao je usred hrpe !udesne
visokofrekventne opreme prikazuju"i im jedno !udo za
drugim. Zatamnjene plo!e zasvijetlile bi obasjane njegovim
fosforescenttrim cijevima i svjetiljkama. Na jednom su mjestu
cijevi odailjale svjede"u poruku Dobrodoli, elektri!ari!,
koju je Tesla marljivo oblikovao puhanjem rastaljenog stakla.
Druga su svjede"a slova slavila velika imena iz svijeta znanosti
kao to su Helmholtz, Faradav, Maxwell, Henry i Franklin.
No, nije zaboravio - upravo tamo, me#u slavnim
znanstvenicima ni ime najpoznatijeg tada ivu"eg srpskog
pjesnika, Jovana Jovanovi"a, koji je stvarao pod
pseudonimom Zmaj.
Dan za danom svojim je prikazivanjem najrazli!itijih
na!ina na koje moe raditi izmjeni!na struja oduzimao dah
znatieljnicima.
11
Na stolu prekrivenom barunastom
presvlakom izloio je male metalne predmete - bakrene
kuglice, metalna jaja i sli!no -da bi pokazao kojim se
golemim brzinama mogu vrtjeti te potom, i to u to!no
odre#enim intervalima, u trenudcu gladco izmijeniti smjer
svog kretanja.
Prikazao je i prvi sinkronizirani elektri!ni sat, priklju!en
na oscilator, kao i svoju prvu zavojnicu za elektri!na
pranjenja. Gledateljstvo je, dodue, slabo shva"alo
znanstvenu stranu prikazanog, ali je bilo o!arano svime to bi
vidjelo. A kad bi samoga sebe pretvorio u ljudsku buktinju,
koriste"i za to ure#aj kojim je toliko !esto oduevljavao
posjetitelje svog laboratorija, ljudi bi vritali - to od straha,
to od divljenja.
113
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Iz NewYorka je pod strogom pratnjom pristiglo i !itavo
jato Teslinih mla#ahnih oboavateljica. O!ijukale su s njim,
provozale se Ferrisovim kolom i posjetile Paviljon ena da bi
!ule feministi!ko predavanje gospo#e Potter Palmer (!ikake
istomiljenice gospo#e Astor), koja je objavila da je ovaj
model kuhinje, koji se moe podi!iti elektri!nim tednjakom,
elektri!nim ventilatorima, pa !ak i automatskom perilicom
suda, nagovijestio oslobo#enje enskog roda.
No, mogu"e je da su se osjetile jo oslobo#enijima
gledaju"i princezu Eulaliju, koja je predstavljala svog ne"aka,
kralja Alfonsa od panjolske, kako pred !itavom javno"u
bezbrino pui cigaretu za cigaretom.
Vidjele su i prvi patentni zatvara!, kao i Edisonov
kinetoskop (najranije prikaze pokretnih slika) koji je pred o!i
donosio slike, a u ui zvukove, preko telefona sluale su tihe
zvuke glazbe s upravo odravanog koncerta na Manhattanu.
Stajale su u gomili plje"u"i trbunom plesu mlade energi!ne
ene, nazvane Mali Egipat, i - budu"i da se na sajmu moglo
na"i poneto za sva!iji ukus - divile se punanoj Veneri
Milonskoj, izra#enoj od !okolade.
Neki novinar, jedan od mnogih koji su posjetili Tesline
izloke, poslao je svom urednitvu izvje"e:
Gospodin Tesla primao je kroz svoje ruke struju napona
ve"eg od 200 tisu"a volti, koja je vibrirala milijun puta u
sekundi i iskazivala se u bljetavoj struji svjetlosti... Nakon
tako zapanjuju"eg pokusa, kojeg se, usput budi re!eno, nitko
nije pretjerano urio ponoviti, tijelo i odje"a gospodina Tesle
nastavili bi odailjati fme odbljeske ili ostatke plavkastog
svjeda. Zapravo, prava vatra stvara se zahvaljuju"i
elektrostatski nabijenim molekulama, a na ovaj neobi!an
prizor moe se gledati kao na snane bijele, elektri!ne
plamenove koji ne sagorijevaju - oni izbijaju iz krajeva
indukcijske zavojnice i neprestano tinjaju poput gore"eg grma
na svetome du.
Izvijeteno je i kako izumitelj o!ekuje da "e se jednog dana
!itav obaviti tim plamenom i u svemu tome ostati posve
neozlije#en.
4
Radii
Takva struja, ustvrdio je, mogla bi nagog !ovjeka grijati i na
samom Sjevernom polu, a njezina uporaba u svrhe lije!enja
samo je jedan od na!ina njezine prakti!ne iskoristivosti.
Moje prvo objavljivanje medicinske dijatermije proirilo
se brzinom poara te su se, kako ovdje, tako i u drugim
zemljama, stru!njaci po!eli baviti raznovrsnim pokusima,
pisao je Tesla kasnije. Kad je dr. D'Arsonval, slavni francuski
lije!nik, objavio da je doao do istog otkri"a, po!eo je estoki
sukob vezan za pravo prvenstva. Francuzi su ga, ele"i tu
po!ast pripisati svom zemljaku, proglasili !lanom Akademije i
u cijelosti zanemarili moje znatno ranije objavljene zapise.
Odlu!an da poduzmem korake za zatitu svojih prava, zaputio
sam se u Pariz i izravno se susreo s dr. d'Arsonvalom. No,
njegov me osobni arm toliko razoruao da sam odustao od
svojih namjera i zadovoljio se time da se zadrim na prvenstvu
svojih zapisa. Jer, oni jasno pokazuju da je moja objava tog
otkri"a preduhitrila njegovu, kao i to da se on prilikom svojih
izlaganja i prikazivanja posluio mojim ure#ajem...
12

Iako je Tesli na kraju ipak pripala zasluga i prvenstvo u
objavljivanju !injenice (1891. godine) da bi se nastajanje
topline koja se razvija uslijed bombardiranja tkiva
izmjeni!nom strujom visoke frekvencije moglo iskoristiti u
medicini pri lije!enju artritisa i mnogih drugih bolesti, u
medicinskoj se terminologiji zadrao naziv d'Arsonvalove
struje. U svakom slu!aju, uporaba zra!enja vrlo brzo se
proirila, a podru!je medicinske tehnologije
- koja se u po!etku nazivala dijatermijom, a sada
hipertermijom
- razvilo se toliko da ono danas pri unitavanju kancerogenih
stanica uklju!uje i primjenu X-zraka, mikrovalova te
radiovalova, to se sve koristi i za lije!enje bolesti kostiju i
dciva.
Tijekom !itavog svog ivota Tesla je !vrsto vjerovao u
iscjelitelj sko djelovanje onoga to je nazivao hladnom
vatrom, dre"i je osobito vrijednom za osvjeenje uma i
pro!i"avanje koe. Zapravo, !ini se da pranjenje !edcica ili
korona koje se stvaralo kod terapeutskih ure#aja niske snage
uistinu osnauje rad mii"a, pospjeuje cirkulaciju, a ujedno
stvara ozon koji tako#er ima lagano stimuliraju"i u!inak kad se
udie u niskim koncentracijama.
5
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Fiziolog Maurice Stahl izjavio je: Postoji i psihosomatski
u!inak. Drim da cjelokupno djelovanje nije tek mehani!ke
naravi.
Pronalaza! se tako#er nadao da bi jednoga dana i elektro-
anestezija mogla postati mogu"om. Predlagao je da se ispod
kolskih klupa ugrade ice pod visokim naponom ne bi li se
lijeni u!enici bolje stimulirali na rad. Na njegov je nagovor
tako bila izgra#ena garderoba njujorkog kazalita, to je
trebalo obodriti glumce prije izlaska na pozornicu.
Na Kolumbovoj izlobi Tesla je opisao i zagrijavanje sipki
izra#enih od eljeza, rastaljenog olova i kalaja, do kojega
dolazi u elektromagnetskom polju posebno oblikovanih
visokofrekvent-nih zavojnica. To je svoje vrlo zna!ajne
komercijalne posljedice dobilo tek kasnije, nakon niza godina.
Premda je nerado napustio svoj laboratorij, radi !ikakog
sajma, pokazalo se da je ta izloba postala za njega
uzbudljivim iskustvom. Isto je vrijedilo i za Georgea
VVestinghousea. Ovaj je u Strojarskom paviljonu izloio
razne motore pokretane izmjeni!nom strujom, kao i dvanaest
dvofaznih generatora, izgra#enih isklju!ivo za svrhe
distribucije svjeda i struje. Kako bi pokazao potpunu
prilagodljivost svog sustava, Vvestinghouse je prikazivao kako
rotacijski konvertor moe pretvarati viefaznu izmjeni!nu
struju u istosmjernu, potrebnu za pokretanje motora
lokomotive.
Najzna!ajniji dan za Teslu vjerojatno je bio 25. kolovoza
kad je odrao predavanje na Kongresu elektroinenjera i tom
prilikom prikazao svoje mehani!ke i elektri!ne oscilatore.
Thomas Com-merford Martin, dobro poznat izdava! i
elektroiaenjer, napisao je da "e izumitelju sada biti mogu"e
provoditi svoja istraivanja s izmjeni!nom strujom uz
postizanje velike to!nosti. Ali, dodao je, ova "e oprema
zasigurno na"i mjesta i na polju harmonizirane i
sinkronizirane telegrafije, to opet otvara daljnje goleme i
raznolike mogu"nosti.
13

Herman Helmholz, proslavljeni njema!ki fizi!ar,
prisustvovao je tom predavanju na Kongresu elektroinenjera
kao slubeni delegat Njema!kog carstva, pri !emu je bio
izabran za predsjedavaju"eg !itavog Kongresa. Teslin
sunarodnjak Mihajlo Pupin tako#er
16
Radio
je bio sudionik Kongresa. Pitanja o kojima se na Kongresu
raspravljalo, napisao je Pupin kasnije, kao i osobe koje su o
njima raspravljale pokazale su da se elektrotehnika vie ne
nalazi u svojim povojima i da stvari vezane uz elektrotehniku
nisu tek puki prakti!ni pokusi, nego se zasnivaju na
znanstvenim na!elima. Iz toga se moe zaklju!iti da se i on
zgraao nad Edisonovim zadovoljstvom to se jo uvijek nije
posve i do kraja shvatilo kako je izmjeni!na struja ipak
sigurna za uporabu.
Tesla se vratio u NewYork ponosan na postignute uspjehe.
Na krilima slave odlu!io je !vr"e nego ikada prije da "e to je
mogu"e vie izbjegavati silne drutvene pozive koji bi mu
samo oduzimali vrijeme. Najradije bi odlu!io izbjegavati i
pozive poslovne prirode, ali mu je potreba za financiranjem
njegovih istraivanja vezanih za radio i druge izume ubrzo
pokazala da je to nemogu"e.
8. Visoko drutvo
Wall Streetom su tada vladali poslovni pustolovi, uklju!uju"i
legendarne li!nosti kao to su bili Morgan, John D.
Rockefeller, Vanderbiltovi, Edward H. Harriman, Jay Gould,
Thomas Fortune Ryan i drugi manje poznati, no jednako
ivopisni likovi. Neki bi od njih procvjetali tek na jedan dan,
da bi potom bili pregaeni i zaboravljeni. Ve"ina se bavila
tako sumnjivom trgovinom da bi svatko tko bi danas pokuao
to isto ve" sutra vjerojatno bio primoran zapo!eti ivot u
nekoj stranoj prijestolnici iz koje mu ne bi prijetilo izru!enje
Americi. Bave"i se ugljenom, eljeznicama, !elikom,
duhanom i novim podru!jem elektri!nih ure#aja, oni su drali
sve konce u svojim rukama.
Prema bezobzirnom i drskom Tvvainu, evan#elje koje su
propovijedali ti razbojni!ki magnati tijekom galopiraju"e faze
industrijske revolucije glasilo je: Zgrabi novac. Zgrabi ga
brzo. Zgrabi ga napretek. Zgrabi ga nepoteno ako moe ili
poteno -ako ba mora.
Svaki dan kad bi odjeknuo gong koji je ozna!avao
zatvaranje burze na Wall Streetu mnogi bi se njezini !lanovi
preselili u hotel VHildorf-Astoria, koji se tada nalazio na mjestu
na kojem se danas uzdie Empire State Building. Svakom bi
brokeru uspjean prodor me#u !lanove vvaldorfske gomile
zna!io patentiranje prava na uspjeh. Veli!anstvena predvorja i
blagovaonice tada bi se pretvarale u pozornice predstava u
kojima su se mogla gledati razmetanja pobjednika ili
obeshrabrenost gubitnika. Strepnja je ovdje !esto bila gotovo
opipljiva u zraku.
Tesla bi instinktivno krenuo prema staklom odvojenoj
Dvorani palmi da bi vidio i bio vi#en te tako na sebe
podsjetio boga-
18
Visoko drutvo
tune vane za njegovu daljnju karijeru. Po!eo je tamo redovito
ve!erati jo prije no to si je mogao dopustiti stalni boravak u
tom otmjenom hotelu. U usporedbi sa silnim bogatstvom
kojim su raspolagali ovi pekulanti i pokreta!i razvoja tog
vremena, on nije bio imu"an. No bio je zgodan, ugla#en,
armantan, i ivio je na na!in kojim je poru!ivao da su njegovi
izgledi za ostvarenje budu"eg bogatstva sjajni, kao to su
uistinu i bili. Pa kona!no, kako je to zamijetio Ward McAllister
iz tjednika Gilded Age: Danas se !ovjek s milijun dolara moe
osje"ati jednako sretnim kao da je uistinu bogat.
I sam je Tesla postao !lanom McAllisterove elitne skupine
bogataa, zauzimaju"i svoj drutveni poloaj u njegovoj
njujor-koj grupi 400. Susretao se s tim proslavljenim
velikim, tihim ljudima hladnih o!iju i grubih osmijeha na
njihovu vlastitom terenu. Oni su se udvarali njegovom znanju
a on je uivao u toj igri. Moe li si dopustiti da bude
morganiziran kao Edison? Ili bi trebao postati astoriziran,
insulliziran, melloniziran, rvaniziran ili frickiziran?
Nije imao nikakvih iluzija o riziku koji je u to uklju!en. Tko bi
god od njih uloio svoj kapital u njegove izume, zasigurno bi
se uplitao u njegov rad, a vjerojatno bi bilo i onog krajnjeg,
kona!nog nadzora pri donoenju odluka. Tako taj sustav
djeluje i to je naprosto cijena koju izumitelj mora platiti.
Nekoliko ga je znalaca ve" po!elo nazivati najve"im
izumiteljem u povijesti !ovje!anstva, ve"im !ak i od Edisona.
Ako su bili potrebni daljnji dokazi o njegovu uspjehu u
Novom Svijetu, mogli su se prona"i u zakulisnim igrama koje
su se po!ele odvijati oko njega - i to ne samo u Edisonovu
taboru, nego mnogo tie i kod ostalih znanstvenika kojima su
novine posve"ivale znatno manje pozornosti i koji nikad nisu
dobili pozivnicu za uzbudljiva i slavna prikazivanja u
njegovom laboratoriju.
$itav svoj ivot Tesla je njegovao dobre odnose s grupom
novinara, izdava!a i knjievnika koji su ga oboavali. Mada su
mu predavanja donijela svjetsku slavu i ostala sa!uvana u
zapisima znanstvenih udruenja, on nikada nije predao !lanak
bilo kojem
119
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
akademskom glasilu. Zapravo, kad je stigao u Ameriku takvi
!asopisi nisu jo ni postojali. Institucionalna povezanost velike
trojke - industrije, vlade i sveu!ilita - znanstvenicima jo nije
bila prihva"eni put za postizanje priznanja. No, sada se to
po!elo mijenjati.
On je po vlastitom izboru bio usamljenik, iako je vrijeme
vukova samotnjaka brzo prolazilo. Sam Edison je kao jedan od
posljednjih neovisnih pronalaza!a bio prijelazni lik, koji je
izgradio prvi veliki istraiva!ki laboratorij i time utemeljio
budu"i na!in rada suvremene znanosti.
No, Tesla se !itav ivot gnuao uklju!ivanja u poslove
korporacija, i to iz dva razloga - jer bi ga ve"ina drugih
inenjera dovela do ludila svojom nestrpljivo"u te zato to mu
je bio mrzak bilo kakav oblik nadzora. Ako ve" mora raditi s
nekim tko pripada nekoj korporaciji, tada je najbolje da to
bude njezin predsjednik ili barem predsjedavaju"i u njezinu
nadzornom odboru.
S onima koje je svakodnevno promatrao u VValdorfu,
nakon to bi se burza zatvorila, moglo se porazgovarati o vrlo
malom broju tema. Uglavnom su ih zanimale cijene i tarife, a
strahovanja su im se svodila na nov!arsku paniku i radni!ke
nemire. Strana!ka politika jedva ih je zanimala, osim
kupovanja glasova koji su im bili potrebni kako bi zatitili
svoje cijene i tarife. Bernard Baruch pri!ao je jednom
prigodom o neotesanom njema!kom trgovcu Jacobu Fieldu,
zvanom Jake, kojega su neki njegovi zahvalni prijatelji !astili
ve!erom. Kad su dvije zgodne dame koje su sjedile do njega
utihnule ne znaju"i o !emu bi s njim mogle pri!ati, jedna od
njih se ipak odvaila i upitala ga voli li Balzaca. Jake zavrnu
svoje brkove i re!e: Nikad se ne bavim ni!ime osim
dionicama.
1

Teslinu ukusu mnogo su vie odgovarali novinari i
obrazovane ene. Sto se ti!e ljudi od tiska, oni bi u na!elu bili
toliko o!arani njegovom karizmati!nom nazo!no"u da bi se
nakon susreta s njim teko mogli prisjetiti ima li on gustu i
crnu ili pak sme#u valovitu kosu, koja mu je boja o!iju ili
koliko su mu dugi pal!evi -za!udo, ovo posljednje bilo je u
predmet op"eg zanimanja.
120
Visoko drutvo
Spisatelji toga doba !esto su se koristili ki"enim proznim
stilom, a vode"i je u takvom na!inu izraavanja bio Julian
Haw-thorne, pisac i jedini sin Nathaniela Havvthornea. O!aran
Teslom ve" pri svom prvom susretu s njim opisao ga je kao
viziju opae-nu kroz dim opijumskog brloga:
Ugledah visokog, vitkog, mladog !ovjeka duga!kih
prstiju i ruku, !iji su pomalo usporeni pokreti prikrivali
izvanrednu snagu mii"a. Lice mu je bilo ovalno, iroko kod
sljepoo!ica, a snano oko usana i brade. Imao je duguljaste o!i
nad kojima bi se kapci rijetko posve otvorili, pa bi izgledao
kao da hoda u snu privu!en prizorima koji ostalim smrtnicima
ostaju skriveni. I smijeak mu je bio polagan, kao da se budi
usred zbilje i u njoj nalazi neto aljivo. Uzgred bi odisao
ljubazno"u i prijazno"u koje su gotovo grani!ile sa
enstveno"u, a ispod svega bi se nalazila jednostavnost i
netaknutost djeteta... Imao je gustu i valovitu sme#u kosu,
plave o!i i njenu kou... Susresti se s Teslom zna!ilo je
zadrijeti u podru!je slobode slobodnije i od usamljenitva, jer
se obzor toliko protee...
2

S druge strane, jedna je od pronalaza!evih tajnica napisala
da je Tesla imao gustu, crnu kosu, i to glatko za!eljanu
unatrag.
Ipak, izgleda da se svi slau u jednom - snazi Tesline osob-
nosti. Franklin Chester je u glasilu Citizen od 22. kolovoza
1897. zabiljeio da nema toga tko Teslu moe pogledati, a da
ne osjeti njegovu snagu. Chester ga je pritom opisao kao
visoku osobu, i to znatno viu od 185 cm (on je ustvari bio
visok gotovo puna dva metra), velikih dlanova s neuobi!ajeno
duga!kim palcima, to je znak velike inteligencije. A to se
ti!e izumiteljeve kontroverzne kose, Chester je iznio da je
ravna, posve crjia i sjajna te strogo za!eljana preko uiju
prema zatiljku. Imao je visoko smjetene kosti lica slavenskog
tipa, a upale o!i bile su plave boje i znale bi se grozni!avo
zaariti kao kakve uarene kugle.
Izgledalo je kao da su oni !udnovati svjetlosni bljeskovi
koje izvodi pomo"u svojih instrumenata, nastavio je Chester,
ispaljeni iz njih. Glava mu je duguljasta oblika, a brada vrlo
iljasta... Kad progovori, primorani ste sluati ga. Moda i ne
!)
TESLA !OVJEK 'AN VREMENA
znate o !emu govori, ali ipak vas o!arava... Sjajno govori
engleski jezik, onako kako ga govore visoko obrazovani
stranci, bez naglaska i vrlo jasno... A jednako tako dobro
govori jo osam drugih jezika...
Arthur Brisbane, urednik Hearsta sklon slikovitom
izraavanju ustvrdio je da su izumiteljeve o!i prili!no
svijetle, i to zbog tolikog umnog naprezanja (Tesla je kasnije
potvrdio da je to istina). I Brisbane je iznio op"e prihva"eno
miljenje da duga!ki palci ozna!avaju njegov mo"an intelekt,
pozivaju"i svoje !itatelje da se prisjete malih pal!eva to ih
imaju majmuni. No, za Teslina je usta mislio da su premalena,
a za bradu, iako mu se nije !inila bradom slabi"a, da ipak ne
iskazuje dostatnu snagu. Naga#aju"i da je vii od 185 cm, a
teak manje od 70 kg, primijetio je da Tesla naginje
pogrbljenosti. Glas mu je opisao kao pomalo piskav, vje-
rojatno zbog unutarnje napetosti.
On posjeduje onu dozu samodopadnosti i samopouzdanja
koja obi!no ide ruku pod ruku s uspjehom.
3

John J. O'Neill, glavni urednik znanstvene rubrike
njujorkog Herald Tribunea i dobitnik Pulitzerove nagrade, koji
je kasnije postao Teslin prvi biografi vjeran dugogodinji
prijatelj, opisao mu je o!i kao sivo-plave te njihovu boju
pripisao genetskom naslije#u, a ne umnim naprezanjima. Za
njega je Tesla bio bog !ija je nadzemaljska otroumnost
stvorila suvremeno doba.
4

Sa svog romanti!nog stajalita O'Neill biljei kako je Tesla
bio isuvie visok i vitak da bi ga uzeli kao model za Adonisa,
no to su u potpunosti mogle nadoknaditi njegove ostale
osobine.
Bio je zgodan i magnetski privla!an, ali je bio tih, gotovo
stidljiv. Govorio je meko, bio je vrlo obrazovan i uvijek se
lijepo odijevao.
to se ti!e Teslina osobnog pogleda na ova pitanja, bilo mu
je drago kad su ga proglasili najbolje odjevenim mukarcem
Pete avenije. tovie, kako je jednom prigodom rekao svojoj
tajnici, nastojat "e da tako i ostane. Na ulicu bi obi!no izlazio
u crnom ogrta!u i obavezno s polucilindrom - njih bi nosio
!ak i u svom laboratoriju, osim ako neki iznimno zna!ajan
pokus ne bi zahti-
22
Visoko drutvo
jevao sve!ano ve!ernje odijelo. Maramice su mu bile od bijele
svile a ne platnene, kravate mirnih boja, a ovratnici strogo
ukrobljeni. Sve dodatke odje"i, uklju!uju"i i rukavice, bacao
bi nakon vrlo kratkog koritenja. Nikad nije nosio nakit i nije
ga volio vidjeti ni na drugima, to je bio rezultat njegovih
fobija.
Robert Undervvood Johnson je, nakon to je upoznao
Teslu, dogovorio da Sveu!ilite Yale, koje je bilo i njegova alma
mater, dodijeli Tesli po!asnu titulu. Kasnije je i Sveu!ilite
Columbia odlu!ilo Teslu odlikovati na isti na!in pa su od
Johnsona zatraili da im dostavi svoj opis i vi#enje posebnih
vrlina koje, prema njegovu miljenju, krase izumitelja. Teslina
osobnost, napisao je, posjeduje izrazitu njenost i iskrenost,
skromnost, profinjenost, velikodunost i snagu...
I enski bi rod jednako !esto o!arao kao i svoje muke
potovatelje.
Gospo#ica Dorothv F. Skerritt je, kao njegova
dugogodinja tajnica, posvjedo!ila da su !ak i u poznijoj dobi
njegova nazo!nost i ugla#enost posvuda ostavljale zapaen
dojam. Napisala je: $inilo se kao da njegove upale, !eli!no
sive, njene, a ipak prodorne o!i, smjetene pod stre"im
obrvama, uspijevaju pro!itati vae najskrovitije misli... lice mu
je zra!ilo ne!im gotovo nadnaravnim... njegov njeni
polusmijeak i ugla#enost odmah bi odavali osobine
dentlmena, ukorijenjene u njegovoj dui.
5

Njegova prijatelja Havvthornea dojmila se ne samo Teslina
fizi!ka privla!nost nego i bogatstvo njegove obrazovanosti i
kulture. Rijetko se susre"e znanstvenik ili inenjer, napisao je,
koji je istodobno i pjesnik, i filozof, i ljubitelj glazbe
profinjena ukusa, i lingvist te sjajan poznavatelj jela i pi"a.
Bilo da se govorilo o goditima vina ili kuhanju plodova iz
povrtnjaka, on se u to razumio. A kad bi progovorio, ustvrdio
je Havvthorne, na njegovu se licu ogledala budu"nost i moglo
se vidjeti kako !ovje!anstvo... uzdie Titana i spoznaje
nebeske tajne. Vidio bih da dolazi vrijeme kad ljudi vie ne"e
biti primorani mukotrpno raditi kako bi preivjeli, kad
pojmovi kao to su bogat i siromaan vie ne"e ozna!avati
razlike me#u ljudima vezane za njihovo materijalno
123
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
stanje, ve" za njihove duhovne sposobnosti i ambicije.
Vrijeme... kad "e se znanje !ak crpiti iz izvora koje nam je
danas teko zamisliti...
6

Ponekad je Tesla znao biti okrutan, to je, !ini se,
proizlazilo iz njegovih osobnih naklonosti ili gotovo prisilnih
antipatija. Gnuao se gojaznih ljudi i nije se trudio prikriti
svoje osje"aje. Po njegovu je miljenju jedna od njegovih
tajnica bila predebela. Jednom je neto nespretno gurnula sa
stola i to je bilo dovoljno da je na licu mjesta otpusti. Kle!u"i
na punanim koljenima, molila ga je da izmijeni svoju odluku,
ali on ju je odbio. Najdraa poalica koju bi rado pripovijedao
odnosila se na njegove dvije pratetke, a zasnivala se na
!injenici da su obje bile krajnje rune.
Jednako je svojevoljan znao biti i u vezi s na!inom
odijevanja svojih djelatnika. Tajnica je mogla utroiti i
polovinu svoje mjese!ne zarade na novu haljinu, ali on bi ipak
pronaao razloga za kritiku te joj naloio da ode ku"i i
preodjene se prije nego to odnese poruku nekom od njegovih
vanih prijatelja bankara.
Izgleda da njegovi zaposlenici nikad nisu dvojili o
njegovoj neprikosnovenoj ulozi suca nadlenog za ukusno
odijevanje i zapravo su mu bili izrazito vjerni. Jer bi im sve
nadoknadio svojim ostalim vrlinama. Njegovi pomo"nici
Kolman Czito i George Scherff te tajnice Muriel Arbus i
gospo#ica Skerritt ostale su uz njega i u dobru i u zlu. Kad je
ostario i davao ve" pomalo nesuvisle odgovore, novinari bi ga
titili od njegovih vlastitih nesmotrenih izjava. Znanstveni
novinari Kenneth M. Swezey i O'Neill, jo maloljetnici u doba
kad su ga upoznali, gotovo da su ga tovali kao boanstvo.
Hugo Gernsback, slavni urednik znanstvenih tjednika i otac
znanstvene fantastike, objavljivao bi sve Tesline tekstove
kojih se mogao do!epati, dre"i ga barem jednako zna!ajnim
kao Edisona.
Taj lik to je imao tako neobi!nu mo" op!injavanja
okoline nije bio okruen samo piscima, industrijalcima i
financijerima, ve" su mu dolazili i glazbenici, glumci,
kraljevi, pjesnici, kipari, sveu!ilini profesori, mistici i
ekscentrici. Bio je obasut po!astima i odlikovanjima, strani
dravnici i vlade traili su njegove usluge.
124
Visoko drutvo
Ljudi su ga nazivali !arobnjakom, vizionarom, prorokom,
nenad-maenim genijem i najve"im znanstvenikom svih
vremena. Ali, to nije bilo sve.
Naime, bilo je i onih koji su ga zvali prevarantom i arlata-
nom, isto kao to su povremeno napadali i Edisona kad bi
objavljivao svoja otkri"a i hvalio se novinarima. Kolege i
znanstvenici sa sveu!ilita ni Tesli nisu opratali isti grijeh.
Edisonova slava nadivjela je te optube zato to je on
poduzeo mjere predostro-nosti te se osigurao golemim
bogatstvom i mo"i, kao i velikim brojem sljedbenika. No,
Tesli su dolari sipili kroz prste kao pijesak i on je naposlijetku
ostao usamljen, udaljen i ravnoduan pred miljenjem
javnosti.
Njegov otar kriti!ar, VValdemar Kaempfiert, znanstveni
urednik novina The NewYork Times, nazvao ga je
intelektualnim udavom u !ijem su smrtonosnom zagrljaju J.
P. Morgan i pukovnik Astor postajali bespomo"na lovina.
Kaempfiert ga je opisao kao srednjovjekovnog prakti!ara
crne magije... mutnog poput nekog orijentalnog mistika te ga
istodobno optuio (umijeavi i povijesne metafore) da je
beznadno zadrt i nazadni viktorijanac, nesposoban prihvatiti
novu atomsku znanost dvadesetog stolje"a. A njegovi kolege
novinari, ruio ga je dalje Kaempfiert, iako nisu mogli
shvatiti ono o !emu im [Tesla] govori, bili su oduevljeni
njegovim prijedlozima o komuniciranju s Marsom te o
bei!nom prijenosu elektri!ne energije na ogromne
udaljenosti.
7
U svojim je napadima uspio snano
nagovijestiti i to da me#u prevarene prije svega ubraja
novinare konkurentskog lista, Herald Tribune. O'Neill poklanja
Tesli isuvie povjerenja, pisao je Kaempffert, to je rezultat
adolescentnog oboavanja heroja. O'Neill je upoznao Teslu
dok je kao potr!ko radio u knjinici NewYork Public Librarv, a
navodno mu je !ak pisao pjesme. Kaempffertov stav moda
"e nam razjasniti sljede"a zgoda koju je opisao O'Neill:
Godine 1898. Tesla je u velikoj dvorani Madison Square
Gardena odrao slavno prikazivanje svog daljinski
upravljanog broda i raznih vrsta torpeda. KaempfFert, koji je
u to doba jo studirao, drsko je uvukao slavnog znanstvenika
u razgovor.
125
TESLA DVJEK IZVAN VREMENA
Vidim da biste jo ve"i brod mogli natovariti dinamitom, ubacio se,
nagnati ga da plovi pod vodom te jednim pritiskom prsta izazvati eksploziju
dinamita kad god to poelite, jednako kao to moete nagnati svjedost da zasja
na pramcu broda ili s udaljenosti bei!nim putem raznijeti !ak i najve"i bojni
brod.
Tesla je prasnuo: Ali, Vi tamo niste vidjeli nikakav bei!ni torpedo! Vidjeli
ste prvog iz rase robota, mehani!kog !ovjeka koji "e obavljati teke poslove
ljudskog roda.
8

Zavidni znanstvenici i kriti!ki nastrojeni novinari nisu bili jedini uzrok
Teslinih nevolja. Privla!io je i okultiste pa su se tako pod njegovu zastavu
pokuavali ugurati neki !udnovati mukarci i ene koji su se bavili jo
!udnovatijim stvarima, proglaavaju"i ga svojim vrhovnim izvanzemaljcem. On
je ro#en na Veneri, tvrdili su, a na Zemlju je dospio ili svemirskim brodom ili na
duga!kim krilima goleme bijele golubice.
9

Ovi su nepoeljni sljedbenici vjerovali da on ima sposobnosti proroka i
veliku psihi!ku snagu te da je stigao na Zemlju da bi obi!ne smrtnike
razvojem automatizacije podigao na viu razinu. Djelomi!no zbog toga da
obeshrabri sve one koji su mu eljeli pripisati neuobi!ajene sposobnosti i mo"i,
Tesla je ustrajno poricao !ak i svoju osjetilnu darovitost koju je nesumnjivo
posjedovao. U istom je duhu krenuo dalje, izlau"i svoju mehanisti!ku filozofiju
i objavljuju"i kako ljudi nemaju svoje vlastite volje te da je svaki njihov !in
rezultat vanjskih doga#aja i okolnosti.
10
Me#utim, unato! svim njegovim
negiranjima !udne su ga spodobe nastavljale slijediti, povezuju"i katkad njegovo
ime s vrlo nezgodnim oblicima publiciteta. Postavljalo se pitanje - tko bi, osim
obi!nog arlatana, mogao privu"i ovakvu vrstu ljudi?
Jedne se jesenje ve!eri Teslina otmjena ko!ija zaustavila pred raskonim domom
Roberta Undenvooda Johnsona na broju 327 Avenije Lexington. Na prohladnom
su povjetarcu posvuda blistale lu!ne svjetiljke, dok su otvorena kola, zatvoreni
jednoprezi i druge vrste vozila po!ela dovoziti pomno odabrane goste. Kroz
irom otvorena vrata dopirali su njeni zvu!i Mozartova Kon-

Visoko drutvo
certa za klavir. Obitelj Johnson nije se ubrajala me#u
bogatae, no kod njih su se posve ravnopravno okupljali
milijunai, super-milijunai, siromani umjetnici i
intelektualci. Iako se ni Robert ni Katherine nisu previe
razumjeli u znanost, oboje su naprosto oboavali Teslu.
Bili su privla!an par, on u!ena izgleda, nadaren za strane
jezike, poeziju i uvijek pripravan na brz i duhovit odgovor, a
ona sitna i zgodna, no suvie inteligentna i nemirna duha da bi
se u ivotu zadovoljila samo ulogom majke i ene.
Osim to su njegovali odnose s umjetnicima, oni su se
zaista iskreno zanimali za umjetnost. Johnson je bio pomo"nik
urednika tjednika Century Magazine, a kasnije je postao i
njegovim glavnim urednikom. Njihov je dom Tesli postao
pravi raj, jer mu je do!aravao civilizirane obi!aje gradova
Staroga Svijeta, koji su mu !esto nedostajali. Teslu i Mihajla
Pupina - iako su obojica stigli iz najsiromanijih dijelova
Jugoslavije - zaprepastio je prvi susret s vulgarnom bukom i
galamom Amerike. U Johnsonovu domu Tesla je mogao
susresti poznate europske umjetnike, pisce i politi!are, kao i
kremu ameri!kog drutva.
S Johnsonovima ga je 1893. godine upoznao Thomas
Com-merford Martin i odmah su mu se svidjeli. Uskoro je ova
trojka razvila blisko prijateljstvo. Uz Roberta i Katherine Tesla
je nau!io zanemariti strogu ugla#enost, oslovljavati ljude
njihovim osobnim imenima, !ak i uivati u ponekoj glasini.
Teslino ustrajno traganje za milijunaima koji bi financirali
njegove izume trojci je postalo najdraom alom.
Kad ne bi bili zajedno, razmjenjivali bi poruke putem
tekli"a - ponekad i po tri ili !etiri na dan. Tijekom godina
druenja Robertovo i Nikolino dopisivanje obuhva"alo je na
tisu"e pisama, no gotovo isto je toliko bilo i onih koje je
Katherine odailjala gospodinu Tesli. Naime, tako ga je
oslovljavala !ak i onda kad se vie nije trudila da u svojim
porukama prikrije snane osje"aje koje je gajila prema njemu.
Nije dugo potrajalo da se Tesla dostatno opusti da im nadjene
i nadimke. Tako je Johnson dobio ime Luka Filipov po
legendarnom srpskom junaku kojemu se
177
TESLA - !OVIEK IZVAN VREMENA
Tesla divio, a gospo#a Johnson se pretvorila u madame
Filipov. Johnson mu je uzvratio tako to je po!eo u!iti njegov
materinji jezik.
Pozivnice koje su mu Johnsonovi slali otkrivaju nam u
kakav je freneti!an drutveni ivot izumitelj uronio u to
vrijeme. Ako moe, navrati do nas kad odVan Allenovih
krene Leggettima...; Do#i upoznati Kiplingove; $eka te
Paderevvski; Treba se susresti s barunom Kanekom.... U
odgovorima koje bi Tesla naslovio: Za Filipove, potpisivao
se takvim frivolnim imenima kao, primjerice, Nikolaj I., ili
inicijalima V. I. koji bi ozna!avali Velikog Izumitelja. Tako
zaigran uspijevao je biti samo s nekolicinom prijatelja.
Zahvaljuju"i Johnsonovima Tesla je sada dobio pristup i
povlatenom rezervatu u kojemu su dokoni bogatai igrali igru
ivota s fanati!nom razmetljivo"u i vulgarno"u. Robert mu
je opisao raskone bankete odravane u hotelu Delmonico, koje
su prire#ivali basnoslovni bogatai. Nazivali bi ih srebrnim,
zlatnim ili dijamantnim ve!erama, ovisno o tome koju je vrstu
nakita trebalo staviti u ubrus ne bi li se nazo!nim damama
pripravilo ugodno iznena#enje. Ponekad, zbog !iste potrebe da
se uzbu#enje i okusi, uokolo bi kruile cigarete uvijene u
nov!anice od stotinu dolara.
Ako i nije bio osobno nazo!an, izumitelj je zasigurno u
novinama !itao o jo jednom bizarnom okupljanju koje su
nazvali imenom Siromana zabava. Doga#aj o kojem je
rije!, odvijao se u staroj kamenoj ku"i, prebivalitu nekog
koara sa Zapada. Gostima je naloeno da se pojave u
iznoenim, prljavim dronjcima. Sjedili su na du, pili pivo iz
konzervi i jeli ostatke hrane koje su im posluivali lakaji u
svojim sve!anim odorama, ali na drvenim tanjurima.
Suosje"ajnost o!ito nije bila zna!ajka ovog zlatnog doba.
No, zanemarimo li pitanje dobrog ukusa, bogatstvo je
imalo i svojih nepobitnih drai. Jedina mogu"nost da se kod
mene na#e nov!i" je da imam toliko novca da ga punim
akama mogu bacati kroz prozor, rekao je Tesla.
1
'
128
Visoko drutvo
U to je doba ivio u hotelu Gerlach, koji se promovirao kao
obiteljski hotel, strogo zati"en od poara. Tavorio je u nje-
govim neglamuroznim prostorima te sanjario o hotelu
VValdorf na Petoj aveniji i njegovim zlatom bogato
ukraenim listovima papira.
Osim to je upoznao Rudvarda Kiplinga, kojega su i on i
Robert drali jednim od najve"ih pisaca svoga doba, u domu
John-sonovih Tesla je upoznao i spisatelje Johna Muira i Helen
Hunt Jackson, skladatelje Ignacea Paderewskog i Antonina
Dvofaka, primadonu Nellie Melba te !itavu paradu likova iz
drutvenog ivota i politike.
12
Tu je upoznao i nepoznatog, no
zapanjuju"e zgodnog, junjaka koji je upravo diplomirao na U.S.
Naval Academy, mladog mornari!kog !asnika Richmonda
Pearsona Hobsona.
Tesli je ve" bilo trideset i sedam godina, postao je pravi
kozmopolit i nova ga se poznanstva nisu lako dojmila. No,
osjetio je neobi!nu privla!nost prema ovom mladom !asniku,
!ije su dje!a!ke crte lica bile u neobi!noj opre!nosti s
njegovim tamnim, pomno njegovanim brcima. Hobson se, uz
srpske junake kojima se Tesla divio, najvie pribliio njegovu
idealu - muevnom, romanti!nom !ovjeku od akcije koji u
sebi objedinjuje prirodnu inteligenciju i kulturno podrijedo.
Me#u zamjerke upu"ene Tesli ubrajala su se i aputanja o
tome da je homoseksualac. U nekim drugim vremenima ili u
nekoj drugoj zemlji to ne bi previe utjecalo na njegovu
karijeru. No, u viktorijanskoj Americi i trezvenja!kom drutvu
inenjera u kojem se kretao takva su govorkanja postala
otrovni arsenal njegovih neprijatelja. Budu"i da se nikad nije
udostojio osporiti tra! bilo koje vrste, jedino objanjenje svog
celibatskog na!ina ivota koje je ikada iznio bili su posebni
zahtjevi koje je pred njega postavljao njegov rad. Me#utim,
kako je to drutvu onoga vremena bilo neprihvatljivo, pritisci
da se kona!no oeni nisu jenjavali.
Povrh toga, Tesline razne fobije nisu ga !inile vjerojatnim
kandidatom za intimne odnose. Me#utim, u jednom je
razdoblju zakupio raskoni apartman hotela Marguery na
zapadnoj strani Park avenije, dok je u isto vrijeme stanovao u
drugom hotelu. Jednom
129
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
je prigodom Kennethu Swezeyju rekao da mu je potreban za
susrete s posebnim prijateljima i znancima. No, ta je izjava
ostala otvorenom za mnoga tuma!enja.
Johnsonovi su ga upoznali s mnogim ljupkim, nadarenim, i
bogatim enama, koje su ponekad posjedovale sve tri odlike.
Za dobar dio njih govorilo se da ih je seksualno privukao. On
im nikad nije odgovorio na taj na!in, premda je takva vrsta
pozornosti o!ito godila njegovu egu.
Te jesenje ve!eri kad je stigao do doma Johnsonovih i ve"
pred ulazom !uo zvuke Mozartove glazbe, odmah je
prepoznao virtuozne ruke pijanistice. Marguerite Merington
bila je jedna od njemu najdraih osoba s kojima se volio
druiti na ve!erama i prijemima. $ini se da su divljenje i
osje"aji koje je gajio prema njoj bili vrhunac to ga je mogao
osjetiti za neku enu.
Ugledavi ga, Johnson ga odmah odvu!e kako bi ga
upoznao s jednom visokom, ozbiljnom djevojkom, odjevenom
u skupocjenu francusku haljinu ukraenu cvijetom i
obrubljenu !ipkom oko vrata. Kad se okrenula, njezine su ga
u"kasto-sme"kaste o!i iznenadile. Bio je siguran da se nikada
ranije nisu sreli, ali te je o!i ve" negdje vidio. Neka glumica,
moda?
Gospo#ica Anne Morgan, rekao je Johnson. Gospodin
Tesla. I ostavio ih.
Ona mu je lagano kimnula glavom i potom svoju pozornost
iznova posvetila glazbi. Tesla se nasmijeio samom sebi. Pa
naravno. Njezine su o!i iskazivale istu onu odlu!nu
inteligenciju koja se odmah mogla uo!iti i kod njezina oca.
Gotovo ju je mogao zamisliti kako pripaljuje crnu cigaru.
Johnson mu je priapnuo da se djevojka zaljubila u njega. Ako
je tako, o!ito je odlu!ila ni!im to ne odati. Dojmilo ga se
njezino dranje, o!ito ste!eno u takozvanim kolama za mlade
dame. Toliko bogata, a ipak tako draesna.
Kakva teta, pomislio je, to se djevojka uresila bisernim
naunicama - odmah su ga u!inile nervoznim. Uivao bi u
razgovoru s njom, no biseri su se pobrinuli da mu to postane
nemogu"e. Moda "e Robert biti toliko ljubazan da joj to
napomene za
130
Visoko drutvo
ubudu"e. Prema rije!ima Elisabeth Marburv, Anne su tako
dobro !uvali pod staklenim zvonom da je ostala pravo dijete.
No, da je o tome trebao prosuditi Tesla, rekao bi da "e ovo
samosvjesno stvorenje koje je stajalo pred njim vrlo brzo
ostaviti svoju !ahuru. Bilo bi zanimljivo promatrati njezinu
preobrazbu.
Zaklju!io je da "e Johnsonovi biti vie nego spremni
zadirkivati ga ako odmah ne iskae zanimanje za enidbu s
k"erkom J. Pierponta Morgana. Kao ambiciozan izumitelj
kojemu je bio potreban kapital, odmah je uvidio klopku koju
je predstavljala situacija. Nije mogao ohrabriti mladu enu u
njezinim osje"ajima, ali je morao na vrlo diplomatski na!in
u!initi sve da ih ne povrijedi.
$im je utihnula glazba oko njega su se okupili ostali gosti.
Tih je dana bivao sreditem pozornosti svih drutvenih
okupljanja na kojima bi se pojavio. Ljudi su izbliza eljeli !uti
nadarena govornika koji o!arava svojim rije!ima. Bogatai
obi!no nisu bili jako kriti!ki nastrojeni prema znanosti, a Tesla
im je znao razbiti dosadu koju bi ina!e osje"ali kad se govorilo
o tim pitanjima. Zauzvrat, on je uvijek doputao da mu mata
poleti u neslu"ene visine.
Me#utim, ove im se ve!eri ispri!ao i potraio Margueritu,
!iju je iskrenost vrlo cijenio. Uputivi joj pohvale za sjajnu
izvedbu, pomalo je nespretno upitao: Recite mi, gospo#ice,
zbog !ega iVi ne nosite dijamante i nakit kao ostale dame?
Kod mene se ne radi o pitanju izbora, re!e mu ona. No,
kad bih i imala dovoljno novca da se natovarim dijamantima,
znala bih smisliti bolje na!ine da ga utroim.
I, to biste u!inili s novcem kad biste ga imali? upita je
sa zanimanjem.
Tada bih radije kupila ku"u na ladanju, samo to ba ne
bih uivala svakodnevno putuju"i iz predgra#a.
13

Tesla je zasjao od zadovoljstva. Lijepa i nadarena ena, a
odbija dragulje. On sebi nikada nije zadjenuo !ak ni ukrasnu
iglu na kravatu, niti je nosio satni lanac.
Pa, gospo#ice Merington, kad po!nem zgrtati svoje mili-
june, re!e joj, rijeit "u taj problem. Kupit "u !itav jedan
blok
3
TESLA !OVJEK IZVAN VREMENA
ku"a ovdje u NewYorku i u njegovu Vam sreditu izgraditi
vilu te posaditi drve"e oko nje. Tada "ete imati svoj dom na
ladanju, a ipak ne"ete morati naputati grad.
14

Nasmijala se, pitaju"i se moda nije li to neka vrsta
prosidbe. No, vjerojatnije je kako je zaklju!ila da Tesline rije!i
predstavljaju tek njegovo uobi!ajeno zadirkivan]e.
Prema jednom od izumiteljevih bliskih prijatelja,
Marguerite je kasnije tvrdila da je bila jedina ena koja je
ikada dodirnuh Teslu. No, njegov prijatelj ba i nije vjerovao u
to. Nikad nije otkriven bilo kakav dokaz izumiteljeve
intimnosti s njom ih bilo kojom drugom enom.
Isti je taj pouzdanik rekao da se Anne Morgan bacila pred
noge Tesli. No, ni tu nema ni!ega to bi poduprlo miljenje da
je njih dvoje povezivalo ita vie od prijateljstva. Njihove su se
karijere razvijale usporedno, pri !emu je Anne vlastitim
zaslugama postala vrlo zna!ajna ena. I premda se njezino ime
povezivalo s velikim brojem poznatih mukaraca, nikada se
nije udala.
S vremena na vrijeme, da bi uzvratio na silne pozive
kojima su ga obasipali, Tesla bi pozivao !lanove grupe 400
i manje vane smrtoike na profinjene bankete u hotel Vvaldorf.
Dolo bi do prave jagme i ljubomornih ispada zbog pozivnica
na te veli!anstvene doga#aje. Naime, znalo se da on osobno
odabire najfinija jela i pi"a koja "e se posluivati, nadgleda
njihovo pripremanje, kua umake i bira skupocjena vina. Nije
tedio ni na !emu, ali nije ni pozivao obi!an puk.
Nakon takvih banketa pozvao bi goste da posjete njegov
laboratorij, gdje bi im odrao privatna prikazivanja, pa bi u
novinama sljede"eg dana osvanule mnoge proro!anske najave
njegovih uzbudljivih izuma. Nije mogao odabrati rje!itiji i
bolji na!in mu!enja svojih znanstvenih suvremenika koji su
bili isklju!eni iz takvih predstava.
Ipak, njegova prili!na ravnodunost prema enskom rodu i
nadalje je ostajala predmetom govorkanja, !ak i na
me#unarodnoj razini. Jedne je ve!eri sjedio u Cafe de la Paix u
Parizu s jednim francuskim znanstvenikom, kad je nailo neko
kazalino drutvo
32
Visoko drutvo
u kojem se zatekla i boanstvena arah Bernhardt. Dok su
prolazili pored njih, glumici je na tlo znakovito pala !ipkom
ureena maramica. Tesla je odmah sko!io i uljudno joj vratio
isputeni predmet, gotovo je ne pogledavi, odmah potom sjeo
te, na veliko !u#enje nazo!nog Francuza, nastavio razgovor o
elektricitetu.
$ak ga je i londonsko glasilo Electrical Revievv (u broju od
14. kolovoza 1896.) u svom poduem uvodnom !lanku korilo:
Naravno, gospodin Tesla moe biti posve neranjiv kad se
radi o Kupidovim strijelama, no mi sumnjamo u to. Veliki
smo potovatelji njega osobno kao i njegova rada i odajemo
mu priznanje za umne sposobnosti... Me#utim, imamo
dovoljno povjerenja u enski rod i vjerujemo da ga !eka
njegova sudbonosna dama koja ne samo to "e odgovarati
njegovu inventivnom geniju, nego "e mu pomo"i da ga u
potpunosti izrazi: primjerice, kad "e joj nastojati objasniti gdje
se protekle no"i zadrao do dva iza pono"i... Ma koji bio
uzrok neuobi!ajenog stanja u kojem se nalazi ugledni
znanstvenik, nadamo se da "e ubrzo nestati, jer smo uvjereni
da "e znanost op"enito, a osobito sam gospodin Tesla postati
bogatiji kad se kona!no oeni.
Naravno, blagoglagoljivi pisac ovog uvodnika nije doivio
ispunjenje svog proro!anstva. No, zasigurno nije ostao
razo!aran Teslinim znanstvenim i tehni!kim dostignu"ima
koja su uslijedila, jer "e za izumitelja uskoro zapo!eti jedno od
naj!udesnijih razdoblja rada u njegovoj i ina!e sasvim
!udesnoj karijeri.
Doga#aj koji je obiljeio novi obrat Tesline sre"e bio je
opet jedan telefonski poziv Georgea Vvestinghousea. Prelijepa,
nevjerojatna vijest. Izumitelj urno potrpa sve potrebno u
kov!ege i ukrca se na vlak za slapove Nijagare.
133
9. Uspon i pad
U jednom se kratkom razdoblju nanizalo gotovo previe
uspjeha. Vije"e za slapove Nijagare, koje su Edison i lord
Kelvin godinama uvjeravali u strahovite i smrtonosne
opasnosti izmjeni!ne struje, objavilo je u listopadu 1893.
godine upravo ono to jeWesting-house i predvidio - da se
njegovoj tvrtki dodjeljuje ugovor za izgradnju prvih dvaju
generatora na Nijagari.
Rat struja, koji je tako dugo izazivao raskol u ameri!koj
industriji, zavrio je pobjedom Teslina sustava izmjeni!ne
struje zahvaljuju"i prije svega VVestinghouseovoj ustrajnosti.
1

Nema sumnje da su velikim dijelom za to bila zasluna i
njihova zorna prikazivanja na Svjetskom sajmu u Chicagu.
Rat je zavren kompromisom - tvrtka General Electric dobila
je ugovor za izgradnju sustava prijenosa i distribucije struje od
slapova Nijagare do grada Bufallo. Obje su tvrtke podnijele
prijedlog da se postavi Teslin viefazni proizvodni sustav, jer
je i General Electric pribavio licencu za koritenje Teslinih
patenata pa je stoga predloio postavljanje trofaznog sustava.
VVestinghouseov prijedlog nudio je dvofazni sustav.
Godine 1895. Westinghouse je dovrio hidroelektranu koja
je bila spremna isporu!iti 15 tisu"a konjskih snaga struje, za
ono vrijeme uistinu izvanredno dostignu"e. Sljede"e je godine
General Electric dovrio sustav prijenosa i distribucije !ime je
omogu"eno da struja pote!e dalekovodom duga!kim oko 35
km, kako bi osvjetljavala grad Buffalo te postala pogonskim
sredstvom za njegov gradski prijevoz.
Iskoritavanje snage slapova Nijagare teklo je prema dogo-
vorenim rokovima. Ljudi su s potovanjem govorili o tome
kao o
134
Uspon i pad
jednom od svjetskih !uda. VVestinghouse je izgradio jo sedam
generatorskih jedinica koje su pove"ale proizvodnju struje na
50 tisu"a konjskih snaga. General Electric izgradio je drugu
elektri!nu centralu, koja je tako#er koristila izmjeni!nu struju
te jo jedanaest generatora.
Uslijedilo je jo jedno povijesno po prvi put. Izmjeni!nu
struju isporu!ili su jednom od njezinih prvih i najzna!ajnijih
kupaca, poduze"u Pittsburgh Reduction, iz kojega je kasnije
nastala tvrtka Aluminium Companv of America ili ALCOA.
2
Nova
metalurka industrija !ekala je visoke napone koje joj je mogla
osigurati jedino izmjeni!na struja. Kako je Tesla i predvidio,
prerada aluminija ubrzo je omogu"ila razvijanje zrakoplovne
industrije.
Zapanjuju"i aspekt Rata struja je taj da se on zapravo
nastavio i do naih dana, poput drevnog vjerskog sukoba. Jer,
svi koji bi sedamdesetih godina dvadesetog stolje"a naili na
neku od promidbenih kampanja General Electrica mogli su
pogreno zaklju!iti kako je ova tvrtka sama ukrotila slapove
Nijagare te da je Tesla bio tek jedan od izumitelja koji su se
natjecali za projekt izgradnje hidrocentrale.
Gardner H. Dales iz korporacije Niagara Mohavvk Povver
Corporation prigodom svog obra"anja Ameri!kom institutu
elektroinenjera 5. travnja 1956. godine prisjetio se neto
to!nije:
Ako je ikada ivio !ovjek koji je stvorio tako mnogo, a
koji je primio tako malo priznanja bio je to Nikola Tesla.
Viefazni sustav bio je njegov izum, a njegovo je prvo
koritenje snage slapova Nijagare, koje je provela Niagara Falls
Povver Compair/, postavilo temelje energetskog sustava koji
danas koristi ova zemlja, kao i sve zemlje irom svijeta...
Zapravo, Tesli su u tom razdoblju pohvale i priznanja stizala
sa svih strana. Tek se kasnije iskoritavateljima njegova genija
zaboravljivost u!inila znatno prikladnijom. 1890-ih godina
moglo se o njegovu imenu i postignu"ima gotovo bez
prestanka !itati na naslovnim stranicama svih ozbiljnijih
listova.
Novine i tjednici koji su se bavili znano"u i tehnikom jed-
nako su mu tako pjevali hvalospjeve. The NewYorkTimes objavio
je da
*<;
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
njemu pripada neosporna !ast to je iskoritavanje Nijagare
u!inio mogu"im. Te je rije!i potom ponovio i George Forbes
u tjedniku Electricitv (broj od 2. listopada 1895.). Svjetski tisak
popratio je vrlo opirno njegov novi uspjeh. Crnogorski knez
uru!io mu je Orden zlatnog sokola. Ameri!ki institut
elektroininjera dodijelio mu je Medalju Elliott-Cresson za
uspjehe u istraivanjima visokih frekvencija. A lord Kelvin,
koji je sad bio velikoduan u hvalospjevima, objavio je da je
Tesla izumitelj koji je pridonio znanosti o elektricitetu vie
nego ijedan !ovjek prije njega.
Uskoro su se sustavi za proizvodnju izmjeni!ne struje
zapo!eli graditi i u New Yorku za eljezni!ke nadvonjake i
uli!ne pruge, za elektrifikaciju parne eljeznice, a potom su se
!ak proirili i na Edisonove podstanice.
Usprkos tome, izumitelja i Westinghousea mu!ili su i
zabrinjavali mrzovoljni i ljutiti gubitnici. Tvrtka je bila
primorana braniti svoje patente ulaganjem dvadesetak sudskih
tubi - uklju!uju"i i onu za koju je svoj pravorijek Vrhovni
sud ve" izrekao - i u svakoj je od njih VVestinghouse odnio
uvjerljivu pobjedu. Podnio je i tubu protiv tvrdce General
Electric i drugih ah su se i one uspjeno okon!ale. No, kako je
ve" spomenuto, toliko strke stvaralo je zabunu u javnosti i za
sobom ostavljalo nesretne ljude. Neki od onih koji su nekada
slavili Teslu po!eli su sada !initi sve to mogu da mu nakode.
B. A. Behrend, kasnije potpredsjednik Ameri!kog instituta
elektroinenjera i osoba koja je pozorno pratila to se
doga#alo u tadanjem javnom ivotu, napisao je: Neobi!na je
osobina neznalica da uvijek idu iz jedne u drugu krajnost pa
su oni, to su nekad slijepo oboavali gospodina Teslu i
uznosili ga do mjere koja bi se mogla usporediti samo s
fanatizmom kojim javnost ina!e obasipa rtve javnog
oboavanja, sada zduno prionuli da ga ismiju.
Behrend je sve to smatrao vrlo tunim. Dodao je:
Ne mogu ni pomisliti na Nikolu Teslu da se ne raspalim i
ne po!nem osu#ivati nepravdu i nezahvalnost kojom su ga
nagradili kako javnost, tako i elektrotehni!ka struka.
3

136
Uspon i pad
Izmoren od svega, izumitelj se vratio u NewYork odlu!niji
nego ikada u tome da vrijeme koje mu je potrebno za rad
oslobodi od svih ostalih obveza, ude"i za tim da nastavi ni
manje ni vie nego est razli!itih istraivanja.
S opremom za visoke napone po!eo je ostvarivati takve
rezultate da su mu se po!ele otvarati bezbrojne mogu"nosti.
Nadao se da bi pomo"u saznanja kako stvoriti umjetnu munju
otkrio ne samo kako nadzirati vremenske uvjete u svijetu,
nego i kako prenositi energiju bei!nim putem. A to ga je
zauzvrat zaplelo u mreu istraivanja za koja se ponadao da "e
mu omogu"iti izgradnju prvog sustava radioprijenosa
dostupnog irom svijeta.
Zadovoljavaju"i rezultati pojavili su se kad je postigao
napone od blizu milijun volta, koriste"i pritom konusnu
zavojnicu. Instinktivno je osjetio da bi, umjesto da po!ne
izra#ivati sve ve"e i ve"e ure#aje za visoke napone, isti
rezultat mogao posti"i oblikuju"i odgovaraju"i transformator,
malen u usporedbi s postoje"ima.
4
Taj ga je problem po!eo
gotovo opsjedati, no nije bio i jedini.
Kad bi neki spektakularni pokus prkosio najosnovnijim
zakonima elektriciteta, Tesla bi ga radosno slijedio ma kamo
ga on odveo. A ponekad ga je znao odvesti u !udnim
smjerovima.
Elektronska cijev za radio, kod koje se struja sprovodila
kroz vakuum, bila je zapravo izvorni elektronski ure#aj.
Njezina slu!ajna prethodnica bila je vakuumska svjetiljka koju
je izumio Edison jo 1883. godine. Njega je, pak, zbunjivalo
ono to je kasnije postalo poznato kao Edisonov efekt, i u
njemu nije uspio sagledati nikakvu vrijednost. No, zato su se
drugi znanstvenici - Sir VVilliam Preece, J. A. Fleming, Tesla,
Elihu Thomas i J. J. Thomson - zanimali za njega. Tako je J. J.
Thomson shvatio da zamije"enu pojavu izazivaju emisije
negativnog elektri!nog naboja ili elektroni kad prolaze kroz
uareni element i stiu do hladne elektrode. Edison, jo
zbunjen i razo!aran to nije uspio stvoriti dobru svjetiljku,
izvijestio je da izgleda kako se taj efekt dojmio nekih nadutih
glava iz bratstva u svijetu savane. On sam preao je na
vanije stvari.
137
TESLA - !OVIEK IZVAN VREMENA
Tesla je po!eo razvijati vakuumske elektronske cijevi po!etkom 1890-ih
godina, o!ekuju"i da "e biti podesne za otkrivanje postojanja prijenosa
radiosignala. Kasnije je !ak na puno radno vrijeme zaposlio staklopuha!a te
izumio tisu"e raznih oblika cijevi koje je koristio kako u svojim istraivanjima na
podru!ju radija, tako i u proizvodnji svjetla.
Fleming je bio taj koji je, nakon to je prou!io Edisonove i Preecove radove,
uspio uspjeno primijeniti Edisonov efekt kod otkrivanja radiosignala, postiu"i
pove"anje osjetljivosti pomo"u kristalnih detektora koji su se tada koristili.
Godine 1907. Lee De Forest dodat "e Flemingovoj diodi mreicu ili kontrolni
element, nazvavi je audionom, !ime je lansirana znanost nazvana suvremenom
elektronikom.
No, davno prije svega navedenog, Tesla je opisivao svoj rad s vakuumskim
aruljama i strujom visoke frekvencije, dijele"i vlastitu o!aranost i zbunjenost sa
svojim sluateljstvom. Tako je jednog dana duga!ku staklenu cijev, iz koje je
djelomi!no izvukao zrak, smjestio u duu bakrenu cijev sa zatvorenim krajem. U
bakrenoj je cijevi napravio mali razrez kako bi se mogla vidjeti ona staklena u
njezinoj unutranjosti. Kad je bakrenu cijev spojio s elektri!nim strujnim krugom
visoke frekvencije, otkrio je da zrak u unutarnjoj cijevi bljetavo svijetli, mada je
izgledalo da kroz bakreni omota! ne protje!e nikakva struja. $inilo se da
elektricitet radije protje!e kroz staklenu cijev indukcijom i da "e radije prolaziti
kroz zrak pod niskim pritiskom, nego kroz metalni omota! koji je predstavljala
vanjska cijev.
U ovome je izumitelj vidio na!in za prijenos elektri!nih impulsa bilo koje
frekvencije putem plinova. Kad bi se mogla posti"i dovoljno visoka frekvencija,
razmiljao je, tada bi se mogao ostvariti i neobi!an sustav distribucije koji bi
vjerojatno jako zanimao proizvo#a!e plina. Metalne cijevi ispunjene plinom - pri
!emu bi metal bio izolator, a plin vodi! - mogle bi napajati fluorescentne arulje, a
moda i neke druge ure#aje koji jo nisu izumljeni.
Zapravo, to to je opisivao bila je prethodnica prijenosa mikrovalova.
38

Uspon i pad
Ta su istraivanja Teslu odvela do jedne od njegovih
najveli-!ajnijih koncepcija, do no"nog osvjetljavanja
zemaljske kugle, tj. do na!ina osvjetljavanja cijele Zemlje i
atmosfere koja je okruuje, kao da je Zemlja jedna golema
arulja. Teoretizirao je da su plinovi koje nalazimo u atmosferi
Zemlje na velikim visinama jednako razrije#eni kao i zrak u
njegovim djelomi!no vaku-umiziranim cijevima te bi stoga
mogli posluiti kao izvrsni vodi!i za struje visoke frekvencije.
Taj ga je koncept godinama zaokupljao. Na njega je gledao
kao na sredstvo koje bi prekooceanska putovanja i zra!ne luke
u!inilo mnogo sigurnijima no"u, ili pak kao na na!in kojim bi
se no"u bez uli!ne rasvjete osvjetljavali !itavi gradovi.
Trebalo bi samo izvriti dostatan prijenos struja visoke
frekvencije u pravom obliku do gornjih slojeva atmosferskog
zraka, na visinu od oko 10 tisu"a metara pa !ak i nie. Upitan
kako predlae izvrenje prijenosa struja do gornjih slojeva
zraka, jednostavno je odgovorio da to ne predstavlja nikakvu
prakti!nu poteko"u. Imao je naviku da nikad ne razotkriva
svoje metode ako ih prije toga nije iskuao u praksi. Bila je to
jedna od njegovih ideja koju "e biti primoran napustiti zbog
nedostatka kapitala potrebnog za istraivanja.
Novinari bi ga ipak nastavljali ispitivati i spekulirati. Neki
su nagovijestili da planira iskoristiti jednu od svojih cijevi za
bombardiranje molekula, kako bi usmjerio snaan snop
ultraljubi-!astih zraka u atmosferu, ioniziraju"i zrak na
ogromnim udaljenostima i pretvaraju"i ga tako u dobrog
vodi!a elektriciteta na visokim frekvencijama. Ovo bi,
teoretizirah su, moglo osigurati na!in sprovo#enja do bilo koje
eljene visine, na koju bi se tako mogla odailjati struja visoke
frekvencije.
5
Kasnije, kad je bila izgra#ena njegova zlosretna
radiopostaja s velikim tornjem na Long Islandu, gornja
platforma bila je oblikovana tako da primi brojna leita
snanih ultraljubi!astih svjetiljki. Njihova svrha nikad nije bila
otkrivena.
Drugom je prilikom Tesla govorio o svom planu da
iskoristi i Zemlju i gornje slojeve zraka kao vodi!e
elektriciteta, a donji stratum zraka izme#u ni ih kao izolator.
Ta bi kombinacija stvorila
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
neku vrstu divovskog kondenzatora, sprave za pohranjivanje i
pranjenje elektriciteta. Ako se Zemlja pobudi elektricitetom,
gornji slojevi zraka tako#er "e se naelektrizirati putem
indukcije. Tako bi cijela zemaljska kugla bila pretvorena u
Levdensku posudu, pune"i se i prazne"i naizmjence. Struja
koja bi istodobno protjecala kroz gornje slojeve zraka i kroz
zemlju izazvala bi osvjetljavanje gornjih slojeva zraka, a to bi
osvjetljavalo cijeli svijet. Je li to na!in koji bi Tesla predloio
za odailjanje svoje struje u gornje zra!ne slojeve? To nikada
ne"emo saznati.
U svojim predavanjima odranim u Londonu 1892. godine
s velikom se ljubavlju zadrao na opisivanju naj!udnije i
najosjetljivije vakuumske cijevi koju je ikada izumio. Pod
utjecajem struje visoke frekvencije ona bi izbacivala zraku
koja je pokazivala nevjerojatnu osjetljivost na sve vrste
elektrostatskih i magnetskih utjecaja. S tom je cijevi znao
izvoditi neobi!ne pokuse.
Kad bi objesio arulju na icu i kad su svi drugi predmeti
bili udaljeni od nje, Tesla bi samim svojim pribliavanjem
zraku natjerao da odleti na suprotnu stranu arulje; a ako bi
hodao oko arulje, zraka je uvijek bila na suprotnoj strani od
njega. Ponekad bi se zraka po!ela divlje okretati oko arulje.
Malim potkovi!astim magnetom on je mogao usporiti ili
ubrzati njezino obrtanje, ovisno o poloaju magneta.
Me#utim, kad je bila najosjetljivija na magnet, bila je manje
osjetljiva na elektrostatske utjecaje. On ne bi mogao u!initi ni
najmanji pokret, !ak ni trzaj mii"em ruke, a da ne izazove
vidljivo pokretanje zrake.
Tesla je vjerovao da se ona oblikuje uslijed nesavrene
povrine stakla koja joj onemogu"ava jednako prolaenje sa
svih strana. O!aran tom pojavom, bio je uvjeren da bi takvo
sredstvo moglo postati vrijednim alatom u istraivanju prirode
energetskih polja.
Ako u prostoru postoji bilo kakvo kretanje koje se moe
izmjeriti, rekao je, ovakva bi ga naprava morala otkriti. Ona
je, moemo re"i, svjetlosni snop u kojemu nema trenja, niti
inercije.
Mislim da bi ona svoju prakti!nu primjenu mogla na"i u
telegrafiji. S takvom napravom moglo bi se, primjerice, slati
telegrame preko Adantika bilo kojom brzinom, budu"i da
njezina
140
Uspon i pad
osjetljivost moe biti toliko velika da bi i najmanje promjene
utjecale na nju. Kad bi bilo mogu"e napraviti snaniji i vrlo
uzan mlaz zraka, njegovi bi se otkloni mogli lako i
fotografirati.
Svoje je predavanje zavrio sljede"im komentarom: Pravo
je !udo to se na dananjem stupnju znanja i ste!enih
iskustava jo nije pokualo poremetiti elektrostatsko ili
magnetsko stanje Zemlje te izvriti prijenos - ako ve" ni!ega
drugog, a ono obavijesti....
6

No, malena vakuumska cijev nije se pokazala korisnom u
njegovim planovima ni kao detektor elektri!nih smetnji, a ni
radio-signala s ve"ih udaljenosti. Kad ju je Tesla pokuao
iskoristiti kao detektor, bilo ju je toliko teko prilagoditi da
nije bila pogodna za bilo to drugo osim za laboratorijska
istraivanja.
Ali zato bi danas, kad se znanost po!ela zanimati za dosad
slabo razjanjene bioloke pojave, Teslina neobi!na
vakuumska cijev mogla iznova pobuditi zanimanje. Mogla bi
se, primjerice, primijeniti u nadziranju autonomnih funkcija
tijela zahvaljuju"i bio-feedback tehnikama. Ili, mogla bi nam
pomo"i da shvatimo tajanstveni Kirlianov efekt. Kirlianova je
fotografija, u sprezi s Teslinom zavojnicom visokih
frekvencija i napona, izazvala zanimanje znanstvenika za auru
!ovjeka, jer je kona!no prostom oku otkrila ono to je
oduvijek bilo vidljivo psihi!kim medijima. Teslina
istraivanja iz 1890-ih godina pokazala su da se struja visokih
frekvencija kre"e na povrini ili barem blizu povrine
sprovodnih materijala, sli!no pojavi supravodljivosti.
Naga#alo se da bi korona koja se pojavljuje na Kirlianovim
fotografijama mogla predstavljati drugi oblik i modulaciju
neke vrste nositeljeva polja, koje okruuje iva bi"a. (I
akupunkturne to!ke bi tako#er mogle biti povezane s takvim
energetskim poljima). Stoga je mogu"e uzeti u obzir
nagovjetaje suvremenih inenjera kako bi Teslina
hipersenzitivna vakuumska cijev mogla postati sjajnim
detektorom ne samo Kirlianovih aura, nego i drugih
takozvanih paranormalnih pojava, uklju!uju"i i bi"a koja
obi!no nazivamo duhovima.
141
TESLA - !OVJEK I ZVAN VREMENA
Od svog povratka u NewYork, Tesla je ivio gotovo pustinja!kim ivotom.
Prijatelji bi ga uspijevali izvu"i iz laboratorija jedino kad se radilo o
najprimamljivijim drutvenim doga#anjima. Prekinuo je sa zabavama do dugo u
no" i svim drutvenim igrama. Robert i Katherine Johnson zabrinuli su se za
njega, upozoravaju"i da bi ga toliko rada bez ikakve zabave i odmora opet moglo
dovesti do sloma ivaca.
Stoga se Katiierine ta zima 1893. godine, koja je protjecala bez njegovih
u!estalih posjeta, strahovito oduila. U hladnome sije!nju poslala mu je cvije"e
nadaju"i se da "e joj na neki na!in odgovoriti. Pronaao je toliko vremena da joj
poalje !lanak profesora Crookesa i Crookesov radiometar malu vjetrenja!u
koja se pokre"e toplinom i okre"e u ispranjenoj staklenoj kugli, a koju je on
drao (barem joj je tako napisao) najljepim ikad otkrivenim izumom. Te male
vjetrenja!e, koje su u svojoj jednostavnosti utjelovile Teslin ideal otmjenih
rjeenja, i danas se mogu vidjeti u izlozima prodavaonica neobi!nih predmeta,
gdje njihove lopatice bez imalo buke okre"e - toplina sunca.
Iako znanost ba nije bila njezina najdraa tema, Katherine se osjetila
polaskanom i po!a"enom. Jedne olujne no"i u velja!i sjedila je s Robertom pred
njihovim otvorenim kaminom dosa#uju"i se i osje"aju"i nemir u sebi. U jednom
trenutku odasla tekli"a, na!r!kavi Tesli poruku sljede"eg sadraja: Sto radite u
ovim olujnim danima? Pitamo se ho"e li itko navratiti do nas da nas razvedri,
recimo, oko 21.00 sat, ili moda u 19.00 sati kad ve!eramo. Dosadno nam je i
udobno pred kaminom, samo dva je premaleni broj. Da bi bilo veselo, mora
nas biti troje, posebno kad 'u mojoj zemlji' snijei. Je li onaj prekrasni stroj
ponovo u redu i jeste li spremni sutra za fotografe, za munje i gromove, spremni
za Junonu i ostale bogove i boice? Do#ite, sve nam ispripovijedajte. $ekat "emo
Vas u 19.00 sati, ili u 21.00 sat!
7
Ali, stroj nije bio u redu i Johnsonovi su ostali
razo!arani Robert jednako kao i Katherine.
No kasnije, u prolje"e 1894. godine, pokusi su dovoljno uznapredovali da bi
Tesla mogao pozvati Johnsona, Josepha
142

Uspon i pad
Jeffersona, Marion Cravvford i Tvvaina u svoj laboratorij da
propuste iskre visokog napona kroz tijelo, te da poziraju za
prve fotografije ikada snimljene plinskim cijevnim svjedom.
Usprkos posvemanjoj uronjenosti u znanost, bilo je sli!no
Tesli to je u svibnju pronaao vremena da za Johnsonov
Century Magazine napie !lanak o Jovi Jovanovi"u Zmaju,
slavnom srpskom pjesniku. Sljede"eg prolje"a vratio se na
stranice istog tjednika !lankom o svom najdraem junaku,
Luki Filipovu.
Kasnije iste godine predao je i Johnu Foordu iz The NewYork
Timesa veliki !lanak (objavljen 30. rujna 1894. godine) u
kojemu je uz opisivanje svojih teorija o svjedosti, tvarima,
eteru i svemiru ustvrdio da se trenutno gubi devedeset posto
energije iz elektri!nih svjetiljaka te da u budu"nosti uop"e ne"e
postojati potreba za prijenosom energije, pa !ak ni bei!nim
putem. O!ekujem da "u ivjeti dovoljno dugo kako bih
doivio da usred ove sobe postavim stroj i da ga pokrenem
ni!im drugim nego energijom medija koji se kre"e oko nas,
rekao je.
Vjerojatno je da je u tom najplodnijem razdoblju svog
ivota bio i najsretniji. Nije bilo nikakva nagovjetaja neda"a
koje su mu se pribliavale. Jo je ivio u hotelu Gerlach, pa je
na papiru sa zaglavljem tog hotela svojim otmjenim stilom
napisao pismo za Kadierine, kona!no prihva"aju"i njezin
poziv na ve!eru:
$ak i ve!era u hotelu Delmonico predstavlja za mene ivot
na visokoj nozi, pa se bojim da "u poaliti rastanem li se od
svojih jednostavnih navika. Donio sam !vrstu odluku da ne
prihva"am nikakve pozive ma kako privla!ni oni bili. No,
ovog sam se tre-nutica prisjetio da "e mi uskoro ionako biti
nemogu"e uivati u Vaem drutvu (jer Vas ne"u mo"i pratiti u
ljetnikovac na East Hamptonu, gdje namjeravate provesti ovo
ljeto). Stoga me obuzela neodoljiva elja da sudjelujem na toj
ve!eri, elja koju ne moe nadvladati nikakvo razborito
razmiljanje ili svijest o prijete"im opasnostima. S rado"u
o!ekuju"i uivanje u Vaem drutvu, i vrlo izvjesno kasnije
aljenje, ostajem Va...
8

U lipnju 1894. godine, od Katherine je iz East Hamptona
stiglo pismo u kojemu ga grdi zbog slanja razo!aravaju"ih i
43
TESLA $OVFEK IZVAN VREMENA
posve hladnih telegrama dragim prijateljima koji ga eljno
o!ekuju. Dodala je i ovo:
U mojoj zemlji nitko nije i nikada ne moe biti toliko
okrutan, a posebno kad primi visoke po!asti i kad mu njegovi
prijatelji ele !estitati. Naprotiv, u takvim je prigodama !ovjek
toliko sretan da ne moe re"i 'ne' svojim prijateljima, nego eli
da su i oni jednako sretni kao i on sam. To zna!i biti prijatelj u
mojoj zemlji'!
9
Po!asti koje spominje bile su dodjela titule
po!asnog doktora od Sveu!ilita Columbia te Ordena sv.
Save, primljenog od kralja Srbije.
Ubrzo potom pokuala je promijeniti svoj uobi!ajeni na!in,
pozivaju"i na ve!eru s Teslom i po jednog od njegovih
prijatelja. No, on je ostao !vrst (a moda i oprezan),
odgovaraju"i joj da "e do"i ako je za svakog od pozvanih
mukaraca predvi#ena i go"a te da bi mu bilo drago kad bi
pozvala gospo#icu Merington.
Ljeto je prolazilo. Prijatelji ga gotovo nisu ni vidjeli, !ak ni
tijekom nadolaze"e zime. Bio je strahovito zaposlen i naoko
posve zadovoljan, iako se moda ponekad - tijekom razdoblja
u kojemu su ga istraivanja odvla!ila u najrazli!itijim
smjerovima - uz smijeak prisjetio dobronamjernog savjeta
lorda Ravleigha o tome da se usredoto!i na samo jedno
podru!je.
I tada je, posve iznenada, naila katastrofa. Dana 13. oujka
1895. u 2.30 sati njegov je laboratorij u Junoj petoj aveniji
zahvatio poar. esterokatnica u kojoj se nalazio bila je
unitena, a teta koju je Tesla time pretrpio nije se uop"e mogla
izmjeriti. Skupocjena istraiva!ka oprema koju su izgradili on
i Kolman Czito survala se ravno s !etvrtog na drugi kat, da bi
se tu zaustavila u gomili opeka, buke i ostalog metalnog
kra.
10

Nita od toga nije bilo osigurano. No da je i bilo, ne bi
pokrilo nastale gubitke. Uistinu, ni milijun dolara ne bi moglo
nadoknaditi zastoj u njegovim istraivanjima, kako je kasnije
rekao. Oa-mu"en i o!ajan okrenuo se od ruevina i po!eo u
transu tumarati, ne obra"aju"i tog hladnog jutra pozornost ni
gdje se nalazi, ni koliko je vremena proteklo. Johnsonovi su
izbezumljeno tragah za njim po svim mjestima za koja su znali
da su mu draga.
44
Uspon i pad
Novine irom svijeta izvijestile su o njegovoj tragediji:
Uniten rad na koji je utroeno pola ivota, Plodovi genija
izbrisani za svagda. U Londonu je list Electrical VVbrld izvijestio
da je najve"i gubitak tjelesni kolaps koji je doivio izumitelj.
1!

Charles A. Dana iz njujorkih novina The Sun odao mu je
najve"u po!ast: Unitenje laboratorija Nikole Tesle sa svim
njegovim predivnim sadrajima vie je od obi!ne osobne
nesre"e jednog !ovjeka. To je nesre"a koja poga#a !itav svijet.
Nije nikakvo preuveli!avanje kad se kae da se na prste jedne
ruke mogu izbrojiti ivu"e osobe koje bi trenutno za
!ovje!anstvo bile vanije od tog mladog !ovjeka - moda se
mogu nabrojiti samo na palac jedne jedine ruke.
12

Jedino su njegovi najblii suradnici znali sve o
zapanjuju"im rezultatima koje je postigao u svojim znatno
uznapredovalim istraivanjima vezanim za radio, bei!ni
prijenos energije, daljinski upravljana prijevozna sredstva, ili
pak o tome da je ve" uspio otkriti efekte koje "e svijet ubrzo
upoznati pod imenom rendgenska zraka, ili da se ve" posve
pribliio otkrivanju jednog industrijskog izuma vezanog za
proizvodnju teku"eg kisika, koji "e ubudu"e postati vrlo
unosan. Moda je upravo ta tvar i dovela do eksplozije - jer
poar je navodno izazvao plinski iak zapalivi tkaninu
natopljenju uljem na prvom katu, a potom je dolo do brzih,
me#usobno povezanih eksplozija kroz !itavo zdanje.
Pismo prepuno osje"aja, koje je napisala Katherine dan
nakon poara, kona!no je stiglo do njega. Rekla mu je koliko
su dugo posvuda tragali za njim te kako se nada da "e ga oni
mo"i utjeiti u njegovu nenadoknadivom gubitku.
Izgledalo je kao da ste iVi nestali negdje u zraku...
Dopustite da se uvjerimo kako ste jo od krvi i mesa, da se
mogu osloboditi ove jezive pomisli, preklinjala je. Danas
mogu jo dublje pojmiti svu strahotu i zna!enje uasa koji Vas
je pogodio, dragi moj prijatelju, pa stoga moja strepnja za Vas
sve vie raste. Jedino to mi jo preostaje su suze, a njih Vam
ne mogu poslati pismom. Zato sada ne do#ete k nama
moda bismo Vam mogli pomo"i ili barem pruiti
suosje"anje...
13

AS
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
U njezinu umu i dui tada vie nije bilo nimalo upitno u
kolikoj je mjeri ovaj tako neobi!an i nedostupan mukarac
po!eo utjecati na njezin ivot i sre"u.
146
10. Pogrena procjena
Uza svu slavu po kojoj je bio poznat diljem svijeta, Tesla se u
tom presudnom trenutku naao na rubu siromatva. Razoreni
laboratorij tvrtke Tesla Electric Company bio je dijelom
vlasnitvo A. K. Brovvna te jo jednog dioni!ara. Prestali su
pristizati tantijemi od patenata za izmjeni!nu struju
prijavljenih u Americi, a ni od Vvestinghousea vie nije
primao nikakvu pla"u. Sve to je imao, uloio je u opremu za
daljnja istraivanja. Njegov jedini prihod sveo se na tantijeme
od patenata za viefazne motore i dinamo--ure#aje prijavljene
u Njema!koj, to je predstavljalo tek kap u moru u usporedbi s
onim to mu je trebalo za izgradnju i opremu novog
laboratorija.
Pa ipak, nije dugo o!ajavao, tjeio se !injenicom da se svi
njegovi pokusi jo uvijek ivo odvijaju i napreduju u njegovoj
glavi te da se zapravo radi o privremenom zastoju.
Spas se pojavio u liku Edvvarda Deana Adamsa, nov!ara
koji je ustrojio Me#unarodnu komisiju za slapove Nijagare, pri
!emu su se takmi!ile dvije razli!ite tehnologije usmjerene na
iskoritavanje njihove snage. Istodobno je bio i predsjednik
tvrtke Cataract Construction Compam/, koju je podupirao
Morgan i koja je odlu!ivala o daljnjem razvoju slapova te je na
kraju odabrala Teslin viefazni sustav. Zahvaljuju"i svemu
tome, bio je dobro upoznat s Teslinim dotadanjim radom i
pod velikim dojmom njegove genijalnosti.
Adams mu je predloio da zbog nastavka istraivanja
osnuje novu tvrtku s po!etnim kapitalom od 500 tisu"a dolara,
ponudiv-i mu i 100 tisu"a kao vlastiti dioni!arski udio. Od te
svote Tesli je za po!etak dao 40 tisu"a dolara.
4-7
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Izumitelj je odmah po!eo potragu za novim laboratorijem u
NewYorku te je uskoro pronaao odgovaraju"e mjesto u Ulici
East Hmton 11a broju 46, Uveden mu je telefon (Spring Z99) i
tada je po!eo obasipati Vvestinghousea pravom baranom
vatrom usmenih i pisanih poziva upomo" a vezanih za strojeve
i opremu koja mu je bila najnunija za nastavak rada,
Tako je AJbertu Schmidu, ravnatelju sredinjice u
Pittsburghu, pisao: Iznimno "ete me zaduiti ako u!inite sve
Sto je u Vaoj mo"i temi to prije isporu!ite ono Sto mi je
potrebno. <v Dodao je i ovo: Molim Va_s da mi odmah
javite,., koji dvofazni transformator najmanje veli!ine imate na
zalihama...
1

Samo nekoliko dana kasnije zatraio je da mu opremu,
dostavljaju kao urne, a ne obi!ne poiljke, iako je to mnogo
skuplje, jer je zapao u pravu agoniju zbog nemogu"nosti da
nastavi s preki nutim istraivanjima, osobito na podru!ju
bei!nog prijenosa ili radija. Naime, znao je da je na tom
podru!ju me#unarodna utrka ve" zapo!ela.
I Edison i VVihiam H. Preece, !elni !ovjek tvrtke Brirish Jtetej
Telcgraph 5^ tem, ve" su bili postigli primitivne oblike
bei!nog prijenosa koriste"i na!elo indukcije. To je zna!ilo
da je Edison, iz vlaka koji se kretao, uspio poslati poruku
pomo"u ice razapete usporedno S telegrafskom du pruge, pa
je uzak prostor me#u tim icama premo"en indukcijom. No
takvi su sustavi mogli raditi samo na malim udaljenostima pa je
Edison, ro je bilo ripi !no za njega, posve izgubio zanimanje
za daljnji rad na tome.
Osim toga, godinu dana ranije Sir Oliver Lodgc prvi put je
emitirao Morseove signale izme#u dviju zgrada na Sveu!ilitu
Oxford. to je predstavljalo zna!ajnu udaljenost od stotinjak
metara. Izgradio je odailja! i prijemnik tako da je u bakreni
cilindar, otvoren na jednom kraju, smjestio Hertzov iskri!ar i
proizveo ultra-kratki elektri!ni val.
Tesla je objasnio ravnatelju VVestinghousea da "e naru!enu
opremu koristiti za svoje oscilatore pa mu je njezina visoka
djelotvornost bila od presudnog zna!enja. Molim Vas,
preklinjao je, nemojmo tedjeti na trokovima. A to se cijene
ti!e, posve "u
148
Pogrena procjena
se pouzdati u potenje tvrtke Westinghouse. Uvjeren sam da u
toj tvrtki rade gospoda koja vjeruju u budu"nost.
2

Od potpredsjednika tvrtke i rukovoditelja prodajnog odjela
pristigla su mu uvjeravanja da je poiljka otpremljena kako je
zahtijevao te da su mu za nju obra!unali najnie mogu"e
cijene. Pa kona!no, kako ih je Tesla s vremena na vrijeme
znao podsjetiti, i oni su imali znamu promidbenu korist jer je,
predstavljaju"i svojih dostignu"a, rabio upravo njihovu
opremu.
Schmidu je pisao iznova, poti!u"i ga da izradi to
savrenije rotacijske transformatore. C. F. Scotta, glavnog
elektroinenjera u Pittsburghu, pourivao je da pokua skratiti
dogovorene rokove za izgradnju transformatora: Moj rad
iznenada je prekinut upravo kad sam razvio najzanimljivije
dijelove odre#enih ideja, pa mi je nuno potreban naru!eni
ure#aj kako bih mogao zapo!eti sve iznova.
Nakon nekoliko tjedana Scott je primio jo jednu poruku
kojom ga je tako#er pourivao: Ovaj rad gotovo da je od
presudnog zna!enja za moje zdravlje, pa se nadam da "e
njegov nastavak na mene dobro djelovati.
$ak i dok je iznova pribavljao opremu, Tesla je mozgao o
zamamnoj ponudi Edvvarda Deana Adamsa i njegovu
prijedlogu da udrue snage u novoj tvrtki iza koje bi stajala
mo"na financijska ku"a Morgan. Bio je vrlo sumnji!av jer je
ve" vidio kako je Morgan preuzeo tvrdce Thomson-Houston i
Edison Electric Compair/ te od njih stvorio General Electric. Dobro
se sje"ao da su se iznenada predomislili i zaprijetili autonomiji
VVestinghousea. Razmiljaju"i na taj na!in, donio je jo jednu
od mnogih pogrenih financijskih procjena prihvativi 40
tisu"a dolara od Adamsa i odbivi bilo kakvo ve"e
udruivanje.
Njegov dobar prijatelj Johnson bio je jedan od onih koji su
mislili da grijei jer si time uskra"uje sigurnost koju je pruala
ku"a Morgan. No, Tesla je samo uzdahnuo, rje!ito rairio
svoje duge ruke i po!eo mu objanjavati da time titi svoju
dragocjenu slobodu. Nema dvojbe, vjerovao je da "e s 40
tisu"a dolara do isplativosti razviti barem neke od svojih izuma
s kojima se pribliio
4.9
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
uspjehu. Samo, kao i obi!no, podcijenio je !imbenik vremena i
trokove koji su za to bili vezani.
Nijedan izum za moga ivota, pisao je Mihajlo Pupin, nije
pobudio toliko zanimanje cijelog svijeta kao to je otkri"e X-
zraka. Svaki fizi!ar naglo je napustio sve svoje istraiva!ke
probleme i naglavce se bacio na to istraivanje...
3

Rontgen je svoje otkri"e objavio u prosincu 1895. godine.
Edison, koji je zaglibio u viegodinjim i na kraju
bezuspjenim nastojanjima da magnetskim putem prona#e
zlato i druge kovine, brzo je poslao brzojav svom nekadanjem
suradniku pouruju"i ga da sve napusti i pridrui se njegovoj
grupi koja "e eksperimentirati s novim radijacijama Rotgens
(sic). Mogli bismo posti"i mnogo toga prije nego ostali
shvate o !emu se radi, rekao je.
Mogu"nost da se vlastitim o!ima vidi unutarnja struktura
ljudskog tijela zanijela je sve, pa je i znanstvenicima i
inenjerima bilo jasno da je potrebna neka vrsta
fluoroskopskog zaslona koja bi registrirala zrake
1
nakon
njihova prolaska kroz tijelo.
Na!ini na koje su Edison, Pupin i Tesla, svaki zasebno,
nastavili s istraivanjima X-zraka posve su se podudarali s
postoje"im razlikama u njihovim osobnostima.
4
Vidjevi
mogu"nost zarade, Edison je odmah po!eo testirati razne vrste
kemikalija i ubrzo izvijestio da kristali kalcijevog volframa
daju vrlo dobru fluorescenciju na zaslonu. Potom je odjurio u
patentni ured.
Pupin je u svom dnevniku zapisao da su ameri!ki fizi!ari
posvetili neznatnu pozornost pranjenju vakuumskih cijevi te
da je, bar prema njegovim saznanjima, on bio jedini ameri!ki
fizi!ar koji je u tom trenutku imao nekih iskustava na tom
podru!ju. I tako, !im je bilo objavljeno Rontgenovo otkri"e,
... bio sam, izgleda, spremniji od ikoga u ovoj zemlji ponoviti
njegove pokuse pa sam i uspio prije ostalih na ovoj strani
Atlantika.
5
Tvrdio je da je prve X-zrake u Sjedinjenim
Dravama dobio 2. sije!nja 1896., samo dva tjedna nakon to
je Rontgen svoje otkri"e objavio u Njema!koj.
150
Pogrena procjena
Bilo je to neobi!no prisjetimo li se Tesline po!etne
zaljubljenosti u vakuumske cijevi koju je iskazivao na svojim
predavanjima tijekom 1891., 1892. i 1893. godine. Iako je
Tesla Rontgenu od samog po!etka priznavao pravo prvenstva,
ve" tada je govorio o vidljivim i nevidljivim zrakama kada
bi prikazivao svoju svjetiljku za bombardiranje molekula i
druge vrste plinskih svjetiljaka, a za otkrivanje zra!enja
koristio je uranovo staklo te razne fosforescentne i
fluorescentne supstancije. Tijekom pokusa vezanih za snagu
zra!enja fosforescentnih tijela, kojima se bavio u jesen 1894.
godine uz pomo" fotografske tvrtke Tonnele & Companv s
Manhattana, na velikom broju plo!a pojavili su se neobi!ni
tragovi i sjene. Laboratorij mu je izgorio upravo u trenutku
kad se po!eo baviti ispitivanjima te pojave.
6

Kad je u prosincu 1895. godine profesor Rontgen objavio
svoje otkri"e X-zraka, Tesla je Nijemcu odmah poslao slike
sjenki, a ovaj mu je ubrzo odgovorio: Slike su vrlo zanimljive.
Kad biste samo bili tako ljubazni i otkrili mi na!in na koji ste
do njih doli!
Pupinova tvrdnja da se on prvi u Sjedinjenim Dravama
bavio izbojem vakuumskih cijevi, zvu!ala bi malo vjerojatno
!ak i da ga Tesla nije preduhitrio. $ini se da su se takve cijevi
istraivale u brojnim laboratorijima diljem Amerike i Europe,
tako da se odmah nakon Rontgenove objave pojavio niz
zahtjeva kojima se trailo priznavanje prvenstva u otkrivanju
X-zraka. Tesla za sebe nikad nije ustvrdio neto sli!no. Pri!a se
da je prvi klini!ki radio-graf u Sjevernoj Americi sloio jedan
laborant 4. velja!e 1896. u podrumu Reid Halla na Sveu!ilitu
Dartmouth.
7

Edward R. Hewitt, izumitelj koji se u to doba bavio
fotografskim istraivanjima, ostavio je za sobom zanimljivu
anegdotu. Njegova istraivanja zapo!ela su onog jutra kad je
Tesla fotografirao Marka Tvvaina ispod Geisslerove cijevi, ali
nije dobio fotografiju Tvvaina, nego vrlo dobar prikaz vijka za
podeavanje le"e na fotografskom aparatu.
Ni Tesla ni Hewitt, pisao je Noel R Busch u tjedniku Life
Magazine 15. srpnja 1946., nisu znali punih nekoliko tjedana
- sve dok Rontgen nije objavio da je otkrio X-zrake - da je
fotografija
5
A REMENA
Tvvaina zapravo primjer fotografije pomo"u X-zraka, prve
koja je ikad dobivena u Sjedinjenim Dravama. Naravno, to
bi se teko moglo smatrati dokazom o pravu prvenstva, jer je
za to potrebno mnogo vie od postizanja slu!ajnih efekata, ali
ipak ukazuje na stupanj koji su Teslina istraivanja dosegla u
to vrijeme.
I dok je Edison urio da izvu!e dobit iz Rontgenova
otkri"a, a Pupin da ui"ari dio njegove slave, odgovor ne
toliko egocentri!nog Tesle bio je uranjanje u !itav niz
opsenih pokusa kod kojih su se pojavljivale X-zrake te u
rjeavanje tehni!kih pitanja vezanih za to. Rezultate pokusa
objavio je u nizu !lanaka koji su od oujka 1896. godine izlazili
u mjese!niku Electrical Revievv.
8

Dok su takmaci Rontgenove cijevi koristili za dobivanje
slabih i nejasnih sjena ruku i nogu, Tesla je objavio da se bavi
!etrdeseto-minutnim snimanjem unutranjosti ljudske lubanje
s udaljenosti od dvanaestak metara. Ako je to bila istina,
vjerojatno je koristio opremu koja je bila daleko naprednija od
one za koju mislimo da je u to vrijeme uop"e postojala.
Profesor Pupin je 6. travnja 1896. godine u njujorkoj
Akademiji znanosti izjavio: Svaka tvar koja se podvrgne
djelovanju X-zraka postaje izvor daljnjeg zra!enja tih zraka,
te je tako ustvrdio da je otkrio sekundarno zra!enje. Me#utim,
Tesla je ve" 18. oujka 1896. u mjese!niku Electrical Revievv
objavio: Nedavno sam dobio sjene samih odbijenih zraka, te je
objasnio na!in na koji je isklju!io izravne zrake kako bi dobio
taj efekt. Testiranjem raznih vrsta metala otkrio je da
Rontgenove zrake najbolje reflektiraju oni metali koji su
najvie elektropozitivni.
Potom su se na tom podru!ju pojavili mnogi takmaci,
uklju!uju"i i poznate izumitelje kao to su A. E. Kenellv i
Edwin J. Houston, koji su koristili jednostavni oblik Tesline
zavojnice kako bi proizveli Rontgenove odnosno rendgenske
zrake. Oduevljen entuzijazmom koji je zavladao u javnosti,
prakti!ni Edison izradio je velik broj fluoroskopa u obliku
kutija s otvorima kroz koje se gledalo, te ih je 1896. godine
prikazao javnosti na izlobi elektri!nih ure#aja u Grand
Central Palaceu u New Yorku. Amerikanci su prvi put mogli
vidjeti sjene svojih kostura i za to su bih
52
Pogrena procjena
spremni !ekati u dugim redovima. Mnogi su bili razo!arani
to ne mogu vidjeti kako radi njihov mozak. Tako je jedan
kockar Edi-sonu poslao pismo trae"i od njega da mu izradi
ure#aj s X-zraka-ma pomo"u kojega bi se lake mogao baviti
svojim hazardnim igrama.
9

$istunci su bili zabrinuti zbog beskrupuloznih proizvo#a!a
koji su po!eli izra#ivati nao!ale s X-zrakama, one su
voajerima omogu"avale da do gola skidaju prolaznike dok bi u
nedjeljnoj opravi etali Petom avenijom. Sve do 1940-ih u
prodavaonicama cipela koritenje ure#aja za rendgensko
snimanje stopala izazivalo je navalu kupaca po ameri!kim
gradi"ima.
Dre"i se teorije da se X-zrakama moe lije!iti i sljepo"a,
brojni su lije!nici preporu!ivali svoje terapije. Naprotiv,
kako danas znamo, zra!enje moe prouzro!iti bljeskove u
oku, a ako je izloenost zra!enju preduga, i mrenu. Tesla je
isticao da ne postoji nikakav dokaz za lije!enje sljepo"e i
borio se protiv uzaludnog pobu#ivanja lanih nada kod
slijepih osoba kao protiv osobite okrutnosti. Edison je to
tako#er osu#ivao, no ipak je, kako biljei jedan od njegovih
posljednjih biografa, naglavace usko!io u to i prihvatio se
raznih testiranja zajedno s drugim znanstvenicima i
lije!nicima.
10

Teslino istraivanje, fundamentalno i dobro
dokumentirano, uvjerilo ga je da se X-zrake sastoje od
zasebnih !estica. To se pokazalo neto!nim, kao i sve ostale
teorije nastale u tom ranom razdoblju. Nedavno preminuli dr.
Lauriston S. Tavlor, savjetnik za fiziku i radiologiju te bivi
predsjednik Nacionalnog odbora za radiologiju i fiziku, rekao
je: Bez obzira na to, njegov na!in razmiljanja bio je dobar i
slui mu na !ast.
Gotovo istodobno na Sveu!ilitu Cambridge u Engleskoj,
fizi!ar Joseph J. Thomson izgradio je vakuumsku cijev s dvije
elektri!ki nabijene plo!e i fluorescentnim zaslonom. Otkrio je
da zra!enje izazvano protjecanjem struja na zaslonu daje
to!kaste prikaze. I magnetska i elektri!na polja usmjeravala su
elektromagnetsko zra!enje, to ga je uvjerilo da se radi o
nabijenim !esticama. Kako je odnos naboja !estica prema
njihovoj masi ostajao
c;^?
TESLA - !OVTEK IZVAN VREMENA
uvijek isti, postavio je hipotezu da je otkrio tvar u novom
agregatnom stanju od koje su izgra#eni svi kemijski elementi.
Nekoliko godina kasnije Thomsonu je bilo priznato da je 1897.
godine zapravo otkrio elektron vrlo laganu !esticu povezanu
s negativnim elektri!nim nabojem i vaan sastavni dio atoma.
Max Planck je 1900. godine predloio zakon o elektromag-
netskom zra!enju, tj. kvantnu teoriju. Pet godina poslije
Einstein je svojom sjajnom teorijom relativiteta objasnio da
sva zra!enja, premda se sastoje od kvantova nabijenih
razli!itim koli!inama energije, putuju brzinom svjetlosti.
Njegove osnovne jednadbe opisale su promjenu energije do
koje dolazi kad zra!enje i materija me#usobno djeluju jedno na
drugo.
Iz tog novog podru!ja fizike stigla je i spoznaja o razli!itim
vrstama elektromagnetskih zra!enja i njihovim svojstvima.
Radio--valovi se na svojoj najnioj frekvenciji ire tisu"ama
kilometara. Kako se frekvencije pove"avaju, nailaze
mikrovalovi, infracrveno zra!enje, vidljiva svjetlost,
ultraljubi!asto zra!enje, X-zrake te gama-zrake, koje su
najkra"e.
Tesla i drugi znanstvenici koji su obavljali najranije pokuse
s X-zrakama istraivali su vrlo opasno i varljivo podru!je. Bilo
je jasno da zra!enje moe biti korisno u otkrivanju stranih
predmeta u tijelu ili kod prijeloma kostiju, ah je pronalaenje
svih njegovih "mogu"nosti u medicinskoj primjeni te utjecaja
takvog zra!enja na ljudsko tijelo zahtijevalo opasna
istraivanja metodom pokuaja i pogreaka.
Ipak, usprkos nekim tekim nesre"ama prouzro!enim X--
zrakama u prvih dvadeset pet godina, kae dr. Tavlor, bilo je
iznena#uju"e malo onih koji su pretrpjeli posljedice
prekomjernog izlaganja X-zrakama, a to zasigurno nisu bih
svi.
1

x

O!aran novom tajanstvenom silom, Tesla je pripadao
onima koji su u po!etku odbijali povjerovati da postoji ikakva
opasnost. Uvjeren da je pronaao na!in za stimuliranje
vlastitog mozga, uvijek je iznova svoju glavu izlagao
zra!enjima.
Vanjski obrisi lubanje mogu se jednostavno dobiti pri
izlaganju od 20 do 40 minuta, pisao je. U jednom izlaganju
od
154
Pogrena procjena
40 minuta posve jasno dobiven je ne samo obris ve" i o!ne
duplje... donja !eljust i spojevi s gornjom !eljusti i lubanjom,
meso, pa !ak kosa.
12

Zabiljeio je i !udnovato djelovanje tih pokusa na samom
sebi: ...velika potreba za spavanjem i osje"aj da vrijeme
prolazi neobi!no brzo. Bilo je to op"enito umiruju"e
djelovanje, a u gornjem dijelu glave osje"aj topline. Pa i moj
pomo"nik potvrdio je tu sklonost spavanju i dojam brzog
protjecanja vremena.
Upravo su ga takva djelovanja vie nego ikada uvjerila da
prilikom zra!enja u lubanju prodiru materijalna strujanja. Zato
je i bio prvi koji je smatrao da bi se X-zrake mogle koristiti u
svrhe lije!enja - moda kako bi projicirale kemikalije na
ljudsko tijelo.
13

Danas je teko procijeniti stupanj izloenosti kojemu se
podvrgnuo. Zapravo, kada se radi o mozgu, do danas nije
poznato koji su njegovi rasponi tolerancije pri izlaganju
poljima radiofrekven-cija visoke energije.
Izlau"i se X-zrakama, Edison je otetio o!i. Jedan od
njegovih pomo"nika obolio je od raka koe koji se postupno
irio i od kojega je nakon nekoliko godina preminuo.
Tesla je podrobno opisao u!inak X-zraka na vlastite o!i,
tijelo, ruke i mozak, razlikuju"i opekotine koe od onog to je
smatrao unutarnjim djelovanjem X-zraka. U prolje"e 1897.
godine nekoliko tjedana mu!ila ga je neka tajanstvena bolest.
Izvijestio je o u!estalim, iznenadnim i snanim bolovima u
o!ima izazvanim opremom za X-zrake, kojoj je ina!e naj!e"e
izlagao svoje ruke.
U ozbiljnim slu!ajevima, zapisao je, koa bi postala
dubinski obojena i mjestimice crna, a po njoj bi se oblikovali
runi mjehuri. Debeli slojevi koe otpadah bi i otkrivali ivo
meso... Naravno, to bi posve prirodno popratila goru"a bol i
groznica. Imao sam nesre"u da sam prisustvovao ozljedi te
vrste, i to na abdomenu mog dragog i revnog pomo"nika -
jedinoj nezgodi koja se tijekom mog sveukupnog
laboratorijskog rada dogodila nekom drugom, a ne meni.
14

To se dogodilo nakon izlaganja od samo pet minuta, ali na
udaljenosti od samo desetak centimetara od cijevi visokog
naboja.
155
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
Osim ovih ote"enja koe, primijetio je da takvo zra!enje
izaziva i osje"aj topline duboko u mesu, to je bila !injenica
koja ga je nadahnula za nastavak rada vezanog za lije!enje.
Danas je poznato da mogu postojati dvije vrste X-zraka -
tvrde i meke, to zna!i da meke imaju ve"u valnu
duljinu i manju energiju. Lake se apsorbiraju od tvrdih X-
zraka. No, i takve sadre visoku energiju u usporedbi s
ultraljubi!astim ili vidljivim svjetlosnim zrakama.
Istraivanja su vrlo brzo uvjerila Teslu da su potrebne i
sigurnosne mjere. Na svom predavanju o prakti!noj izradi i
sigurnom radu s opremom za X-zrake, koje je 6. travnja 1897.
odrao na Akademiji znanosti u NewYorku, iznio je svoja
zapaanja o opasnostima koje prate rad s rendgenskim
zrakama. Ve" je testirao zatitne ure#aje od raznih metala pa
su se ubrzo nakon njegova predavanja posvuda po!eli
upotrebljavati olovni zasloni.
U tom je trenutku u izumiteljev ivot ula vana osoba. U
pripremama za navedeno predavanje na Akademiji znanosti,
katodne cijevi i zaslone nabavio je njegov novi revni
pomo"nik George Scherff.
ScherfF mu je u po!etku bio tajnik, da bi kasnije postao
njegov financijski i pravni savjetnik, rukovoditelj ureda,
dioni!ar, desna ruka i veliki prijatelj. Tijekom u!estalih
nov!anih neprilika bio mu je gotovo uvijek i pouzdani izvor
manjih zajmova. Posve predan Tesli tijekom dobrih i loih
vremena, postao mu je najvjerniji zaposlenik kojega se nikada
ne bi odrekao.
Scherff se nikad nije alio na duge sate rada, slabu naknadu
za poslove koje obavlja ili na povremene lakomislenosti svog
nadre#enog. $ak i kad je trebao zakinuti vlastitu obitelj kako
bi izvukao Teslu iz neke teko"e, dobri i skromni Scherff bi i
to u!inio. Nikad se nije pobunio zbog !injenice to je uvijek
bio gospodin Scherff, vjerni slubenik, ali nikada privatno
ili drutveno ravnopravan. Iskreno je oboavao Teslu, o
njegovim poslovima znao je mnogo vie od bilo koga drugog i
prije bi umro nego govorio o privatnosti izumitelja. Ako je iza
ijednog
.56
Pogrena procjena
velikana stajao vjeran prijatelj i drug, bio je to George Scherff
iza Nikole Tesle.
Mnoge je i dalje zabrinjavalo zbog !ega iza slavnog prona-
laza!a ne stoji neka dobra enska dua. Od zna!ajnih ljudi
o!ekivalo se potomstvo za dobrobit zemlje. Godine 1896.
Teslu u bra!ne vode nisu pourivali samo pisci tra!erskih
kolumni. Tim su se pitanjem po!ela baviti i tehni!ka glasila
kao to su Electrical Revievv, .American Electrician i Electric
Journal.
Vjetina njegova izbjegavanja takvih zadiranja u privatnost
ogleda se na kraju dugog intervjua koji je dao novinaru
njujor-kog Heralda. Ovaj ga je jedne no"i, posve izmodenog i
iscrpljenog, uhvatio u zadimljenom kafi"u. Jo bi mu ponekad
mislima proao pakao patnji zbog zastoja koji je nastao nakon
to mu je izgorio laboratorij, no izvjestitelju se !inilo da u
njegovu pogledu moe nazrijeti kako ga ozbiljno titi jo
neto.
Bojim se, zapo!eo je Tesla, da Vam ve!eras ba ne"u
biti ugodan sugovornik. Naime, danas sam gotovo poginuo.
15

Tog je dana na jednom od ure#aja preivio strujni udar
ja!ine od gotovo 3,5 milijuna volti.
Iskra duine gotovo jednog metra bljesnula je zrakom,
rekao mu je, i udarila me u desno rame. Vjerujte mi, osjetio
sam stranu vrtoglavicu. Da pomo"nik nije odmah isklju!io
struju, bio bi to moj kraj. Ovako mi je na desnoj strani grudi
ostao oujak gdje me struja udarila, a na !arapi spaljena peta
kroz koju je napustila moje tijelo. Naravno, ja!ina struje bila
je krajnje mala, ina!e bi sigurno bila kobna.
16

Vjerojatno je !ak umanjio svu strahotu te nesre"e zbog
Edisonove dugotrajne kampanje protiv smrtonosne
izmjeni!ne struje.
Novinar ga upita koliko te iskre mogu biti duge.
$esto sam u laboratoriju na svojim ure#ajima za visoke
napone dobivao iskre koje bi bljesnule !itavom njegovom
duinom ili irinom, gotovo devet ili deset metara, re!e mu.
Zapravo, nema granica za njihove duine, iako ih moemo
vidjeti samo u prvih nekoliko metara jer je bljesak tako brz...
Da, posve sam
157
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMEN
siguran da bih mogao dobiti iskru duine kilometar i pol, i
znam da to ne bi bilo toliko skupo.
Upitan je li pretrpio mnogo ozljeda i nezgoda tijekom svog
rada sa strujom, on odgovori: Svega nekoliko. Mislim da to u
prosjeku nije bilo niti jednom godinje, a moji ure#aji nisu ni-
kada nikoga ubili. Naime, konstruiram ih tako da oni, ma to
se dogodilo, ne mogu nikoga ubiti. Najozbiljnija nesre"a koja
mi se ikada dogodila bio je onaj poar u mom laboratoriju
prije dvije godine. Nitko ne zna to sam sve njime izgubio.
Na trenutak je zastao razmiljaju"i. Zatim je, nastavljaju"i
govoriti u tre"em licu, po!eo objanjavati glavni razlog sjete i
tuge u ivotu jednog pronalaza!a.
Tolike ideje roje se njegovim umom jedna za drugom da -
dok mu tako prolije"u mislima dospijeva dohvatiti tek
poneku od njih, a i od njih "e tek nekolicinu dovesti do
savrenstva. Zato se !esto i doga#a da ga pretekne neki drugi
pronalaza!, koji je u sebi za!eo iste ideje, i ostvari ih. Ah,
kaem Vam, to uistinu izjeda srce.
Kad mu je laboratorij izgorio, re!e, uniten je i ure#aj koji
je posve novom metodom pretvarao zrak u teku"inu. Nalazio
sam se na samom pragu uspjeha, no u mjesecima zastoja i
obnove koja je uslijedila jedan njema!ki znanstvenik rijeio je
taj problem....
Bio je to Linde koji ga je preduhitrio u tom zna!ajnom i
isplativom otkri"u dobivanja teku"eg kisika. Tesla je ve"
tragao za umjetnim materijalima kojima bi izolirao elektri!ne
vodove za-mrziva!a.
Tih sam dana bio posve obeshrabren, rekao je, toliko
da nisam vjerovao kako bih mogao smisliti bilo to drugo
osim obi!ne elektri!ne terapije koju sam davao sam sebi. Jer,
struja umornom tijelu daje upravo ono to mu je najvie
potrebno ivotnu silu, snagu ivcima. Ona je veliki lije!nik,
kaem Vam, moda i najve"i od svih lije!nika.
Upitan zapada li !esto u depresiju, rekao je: Moda ne
tako !esto... Svakog !ovjeka umjetni!ke naravi iz depresije
vra"a veliki entuzijazam koji ga zahva"a i gura naprijed. Moj
je ivot u cjelini
58
Pogrena procjena
vrlo sretan, sretniji od bilo kojeg ivota kojega se ovog trena
mogu sjetiti.
Opisao je i bezgrani!no uzbu#enje koje u njemu izazivaju
istraivanja. Ne mislim da ikoje uzbu#enje, zbog kojega bi
moglo zatreperiti ljudsko srce, moe nalikovati na ono koje
osjeti izumitelj kad vidi kako se neto to je sam osmislio u
svom mozgu pretvara u uspjeh... Takvi osje"aji dovode do
toga da !ovjek zaboravlja na hranu, spavanje, prijatelje,
ljubav, ba na sve.
Kao da je izvjestitelja namjerno naveo na sljede"e pitanje.
Vjeruje li u brak za osobe umjetni!ke naravi?
Tesla je dobro razmislio.
Za umjetnika da, za glazbenika da, za pisca da, ali za
izumitelja, ne. Prva trojica svoja nadahnu"a moraju crpiti iz
utjecaja ena i njihova "e ih ljubav dovesti do boljih
postignu"a. No izumitelj ima toliko intenzivnu prirodu, toliko
divljeg i strastvenog u sebi, da bi se, predaju"i se eni koju
voli, odrekao svega, pa tako i podru!ja rada koje je odabrao.
Ne mislim da mi moete navesti mnogo uistinu velikih
pronalazaka koje su izumili oenjeni ljudi.
U intervjuu nije navedeno je li taj odgovor naveo novinara
da pomisli kako se radi o lukavoj aluziji na Edisona i njegova
dva braka.
Tesla je jo nakratico oklijevao a potom, spomenuvi se
sama!-kog ivota, dodao uz tra!ak ne!ega to je novinar u
svom !lanku nazvao patosom: Ali to je i teta jer se katkad
osje"amo vrlo osamljenima.
1 S9
11. Do Marsa
Katharineina pisma upu"ena Tesli odavala su podjednako
njezine neprestane promjene raspoloenja, kao i postojano
zanimanje za Teslu. Uz vremenski odmak teko je odrediti to
bi se trebalo zaklju!iti iz tih njezinih neobi!nih poslanica.
Srda!ne i intimne, ponekad bi prestajale trenutak prije Jiego "e
se pretvoriti u prava ljubavna pisma, ali ako je Katharine i
smjerala na to, Tesla je zasigurno nije ohrabrivao.
Na prijem 3. travnja 1896. godine pozvala ga je
napominju"i da ju je posljednji put kad ga je vidjela uspio
razvedriti iako je izgledao boleljivo, a sada mi je opet
potrebno takvo razvedrava-nje. Spomenula je i da se radi o
Uskrsu. Uvijek sam se pitala znate li uop"e za velike promjene
koje se doga#aju oko Vas, pisala mu je. Znate li, primjerice,
da dolazi prolje"e? Nekad me sama ta spoznaja !inila sretnom,
a sad mi donosi jedino tugu. To mi toliko zna!i da bih najradije
pobjegla... raspala se, odvojila. eljela bih da, poput Vas, mogu
neprestano i uvijek ivjeti jednakom rutinom, bez stanke, ive"i
svoj vlastiti ivot onako kako Vi kaete da ga ivite. Ne znam
!ijim ivotom ivim, ali mi ne izgleda kao da je moj vlastiti.
Vidite, dakle, da se sutra uve!er jednostavno morate pojaviti.
1

Johnsonovi su jedan dio toga ljeta proveli u Maineu, no
odvojenost od izumitelja uspjela je samo uve"ati Katharineinu
tugu i njezinu zabrinutost za njegovo zdravlje.
Grijeite, dragi moj prijatelju, i to gotovo kobno, pisala
mu je. Mislite da Vama nije potrebna promjena i odmor. A
zapravo ste toliko umorni da i ne znate to Vam je
potrebno...
2

Odgovaraju"i na ta topla pisma, Tesla bi je zadirkivao ili bi
joj poslao cvije"e kad bi mu pao na um taj sitni znak panje.
Moda
160
Do Marsa
je osje"ao da bi se tu mogao na"i na varljivom podru!ju.
Robert mu je tako#er bio prijatelj, a Robert je volio Katharine,
pa... Ipak, u svemu tome barem nije trebao brinuti o svojim
osje"ajima. Teko da je ikada upoznao ranjivost te vrste.
S Johnsonom se dopisivao o religiji, pjesnitvu te o tome
ho"e li ipak pozirati jednom poznatom slikaru za portret u svi-
banjskom izdanju tjednika Century. Povremeno bi i njihovo
dopisivanje zahvatila iznimna srda!nost, pa bi Tesla Johnsonu,
osim Dragi Luka, napisao i: Drago mi je to vidim da me
jo uvijek voli...
3

Iako sam nije bio vjernik koji odlazi u crkvu, Tesla je
drugima preporu!ivao religiju kao sjajan izlaz za mnoge
probleme. U tom razdoblju, kad ga je strepnja zbog raznih
izuma gotovo nepodnoljivo titala, a lisnica mu jednako
nepodnoljivo zjapila prazna, po!eo se zanimati za budizam.
Budizam i kr"anstvo, vjerovao je, postat "e najvanije religije
u budu"nosti. Stoga je Johnsonu poslao knjigu o budizmu, na
to mu je ovaj odgovorio: Vitee, nisam znao da ste se
posvetili ovoj vrsti slube, no poto sam ovo pro!itao, mislit "u
na Vas !e"e nego ina!e - a to, vjerujte, nije rijetko.
4

Nakon nekoliko dana, kad su ga Johnsonovi ponovo
pozvali na ve!eru, zbijao je ale na ra!un svoje slabosti prema
otmjeno odjevenim ljudima: Ako bude i drugih gostiju
(obi!nih smrtnika), ne"u do"i. No dolaze li vam Paderevvski,
Rontgen ili gospo#a Anthonv - dolazim. Molio bih va
odgovor.
5

Te godine Boi" nije predstavljao neki osobito sretan
doga#aj za Katherine, upravo zbog uobi!ajenih napora
vezanih za obiteljska okupljanja. Osje"ala se uhva"enom u
zamku. Mada je iskreno voljela svoju djecu i supruga te
obi!no uivala u drutvenim doga#anjima te vrste, !inilo joj se
kako nedostaje vaan dio njezina ivota. Vrijedi li uop"e
ivjeti samo za usporeno raspadanje koje tako snano osje"a u
sebi?
Dan nakon Boi"a pisala je Tesli:
Nekoliko puta pokuala sam Vam zahvaliti za rue. Preda
mnom su i sada dok Vam ovo piem - tako krupne, tako
prelijepih boja... Uvijek kada Vam piem, moram i po
nekoliko puta
IM
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
zapo!injati iznova, pravi sustav potiskivanja zbog kojeg mi
nikad ne uspijeva izraziti ono to bih eljela re"i. Prole ve!eri
nisam eljela biti gruba prema Vama. Samo me obuzelo teko
razo!aranje. Strahovito mi nedostajete i pitam se ho"e li se
tako nastaviti i dalje, ho"u li se ikada naviknuti na to da Vas
ne vi#am. No drago mi je to znam da ste dobro, da ste sretni i
uspjeni. Upu"ujem Vam najbolje elje za Novu godinu, dragi
moj prijatelju.
6

Tipi!no za Teslu, kad je kona!no naao vremena za
odgovor, nastojao ju je razvedriti alama. No samo je uspio
biti okrutan piu"i kako nalazi da je njezina sestra, koju je
nedavno upoznao kod njih, zapravo mnogo ljepa i ljupkija od
nje. Potom se vratio svom poslu.
Nakon predavanja odranih 1893. godine, na kojima je
podrobno opisao est osnovnih uvjeta za radioprijenos i
prijem, izradio je i opremu kojom se moglo upravljati izme#u
njegova laboratorija i razli!itih to!aka unutar NewYorka. Poar
je sve to unitio te znatno usporio njegova istraivanja. Ali, u
prolje"e 1897. godine, zahvaljuju"i financijskoj pomo"i
Adamsa i snanoj podrci VVesting-housea, bio je opet
spreman krenuti dalje.
Prije prijavljivanja osnovnih patenata za radio, u kolovozu
je mjese!niku Electrical Revievv najavio kako je uspjeno
okon!ao ispitivanja, ali sam !lanak zvu!ao je vrlo op"enito:
Ve" je konstruirao ure#aj za prijenos i elektri!ni prijemnik
koji je i na velikim udaljenostima osjetljiv na signale
predajnika, bez obzira na zemaljska strujanja ili to!ke
kompasa. A to je u!inio uz vrlo mali utroak energije.
Ometanjem elektrostatske ravnotee na bilo kojoj to!ki
Zemlje, objanjavao je dalje Revievv, mogu se otkloniti smetnje
na velikim udaljenostima, pa tako sredstva za signaliziranje i
!itanje signala postaju prakti!ni kad su nam na raspolaganju
pravi instrumenti za to. Tim testiranjima, navodilo se dalje u
izvje"u, on je uistinu postigao bei!no komuniciranje na
velike udaljenosti... i sad jo treba samo usavriti ure#aj kako
bi mogao raditi na bilo kojim razmacima...
7

162
Do Marsa
Tesla je svoja testiranja obavljao s broda koji je plovio du
rijeke Hudson i na kojem je bio smjeten set prijemnika, to je
bilo oko !etrdesetak kilometara udaljeno od njegova novog
laboratorija u ulici Houston. A to je bio samo dio onoga to su
njegovi ure#aji mogli.
Svoje osnovne primjene patenta dao je upisati 2. rujna
1897. godine pod brojevima 645 576 i 649 621, a bili su
odobreni 1900. godine. Njih "e kasnije, kako smo ve"
spomenuli, dugotrajnim parni!enjem osporavati Marconi; no
prije toga Tesla "e tuiti Talijana zbog krenja njegovih
prava.
8

Patent pod brojem 613 809, koji mu je tako#er odobren,
podnio je 1898. godine. Opisivao je uporabu daljinski
upravljanih vozila. Radilo se o jo jednoj spektakularnoj
mogu"nosti primjene bei!nog prijenosa. Nestrpljivo je !ekao
priliku kako bi javnosti prikazao ne samo radio ili prvi prodor
u automatizaciju ve" oboje odjednom.
Godinu dana prije, kad je stigao u Buffalo radi govora
povodom putanja u rad elektrane na slapovima Nijagare,
odmah nakon to je tvrtka General Eletric dovrila postavljanje
svojih vodova, Tesla je objavio da se nada kako "e mu se sad
ispuniti najdrai san, naime, prijenos energije od postaje do
postaje bez uporabe ikakvih vodova koji bi ih spajali...
9

Nazo!ni dostojanstvenici i gosti - inenjeri, industrijalci,
financijeri - sluali su ga pomijeanih osje"aja. $inilo se da je
taj nadareni lu#ak nakanio !itav sustav, koji je tek otvoren,
u!initi zastarjelim prije nego je proradio, i to ba kad je po!eo
obe"avati dobru zaradu. No ubrzo su novine irom svijeta
objavljivale kako je Tesla razvio opremu koja ne samo da
prenosi energiju i obavijesti kroz Zemlju na udaljenosti i do
tridesetak kilometara, ve" je moe odailjati bei!nim putem
kroz zrak.
10

Tesla je bio toliko uvjeren u to da je izjavio kako "e za
kratico vrijeme biti mogu"e komunicirati i s Marsom.
Tu izjavu objavio je Electrical Revievv, opisuju"i kako je
gospodin Tesla izumio ure#aj za proizvodnju golemih
elektri!nih napona koji znatno premauju sve to se dotada
koristilo i kojim se struja
f.7.
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
moe dovesti do postaje na visini na kojoj prorije#ena
atmosfera moe slobodno provoditi posebno dobivenu struju.
Na udaljenosti na kojoj energiju treba komercijalno koristiti
potrebno je odravati drugu postaju na otprilike jednakoj
visini kako bi se struja odailjala i primala, te je potom
usmjeravati do zemlje posebnim ure#ajima za njezino
transformiranje i koritenje.
11

Uz !lanak su bili objavljeni i nacrti strujnih usmjeriva!a
koji su postizali elektri!ni napon od 2,5 milijuna volti
dobivenih iz jedne jedine zavojnice. Druga glasila prikazala su
goleme u!vr"ene balone koji bi se koristili za odravanje
postaja na zahtije-vanim visinama.
Tesla sada predlae, nastavljao je Electrical Revievv, da se
bez uporabe ikakvih vodova iskoriste prirodni mediji - zemlja i
zrak - za prijenos golemih koli!ina energije na udaljenostima
od nekoliko tisu"a kilometara. To se !ini poput sna, poput
bajke iz '1001 no"i'. Ali, sva nevjerojatna otkri"a do kojih je
Tesla doao tijekom niza godina napornog rada... potvr#uju da
je njegov rad na tom podru!ju nadiao stupanj laboratorijskih
pokusa, te da je spreman za prakti!na testiranja na
industrijskoj razini. Uspjenost njegovih nastojanja zna!i da "e
struja dobivena iz izvora kakav je Nijagara postati dostupna u
svakom dijelu svijeta, ma koliko on bio udaljen.
12

Neki od !lanaka koji su se pojavili u to vrijeme izvjetavali
su o tom cilju kao o fait acompli, tj. svrenom !inu, tiskaju"i
naslove poput Tesla elektrificira !itavu zemaljsku kuglu! i
njima sli!ne. Mihajlo Pupin pro!itao je Teslinu tvrdnju o tome
kako je u stanju komunicirati s Marsom, pa je svecu
doseljenika u Ameriku uputio nijemu molitvu za zabludjelog
brata. Zajedno s ostalim kolegama iz svijeta znanosti pitao se
to "e biti sljede"e? Jo davno, dok je kao dje!ak !uvao stoku
po panjacima vojnih pograni!nih podru!ja Kraljevine Srbije,
nau!io je vanost Zemlje kao vodi!a akusti!ne rezonancije.
On i ostali pastiri zaboli bi no"u svoje noeve u zemlju te
zaspali s uima posve blizu njihovim otricama. Tako bi ih i
najmanje kretanje stada ili pribliavanje rumunjskih
kradljivaca kroz kukuruzite odmah trgnulo iz sna.
164
Do Marsa
Kasnije je Pupin shvatio da bi oscilator koji emitira
elektri!ne valove mogao premostiti mnogo ve"e udaljenosti
kada bi jedan od njegovih polova bio spojen sa Zemljom. No,
govoriti o slanju bei!nih signala na Mars izgledalo je isuvie
besmisleno, jer ne bi postojala akusti!na rezonancija Zemlje
koja bi pokrivala velike udaljenosti.
Me#utim, Teslu takva razmiljanja nisu zaustavljala pa je
izradio opremu koja je uistinu nadilazila sve dotad vi#eno.
Oblikovao je mnoge oblike, veli!ine i ina!ice Tesline zavojnice
ili transformatora visokog napona, uklju!uju"i i plono-spiralni
transformator, koji je konstrukcijom i oblikom bio sjajno
poboljanje, a njime je mogao proizvoditi struju napona ja!ine
mnogo milijuna volti.
Jedan od glavnih problema vezanih za ure#aje vrlo visokih
napona bio je gubitak koji je nastajao uslijed oblikovanja
korone i drugih pranjenja, !ime se ozbiljno smanjivao
kona!ni rezultat i ograni!avalo postizanje najve"eg mogu"eg
kapaciteta. Kako bi rijeio te probleme, Tesla je uspio razviti
vrlo jednostavna i elegantna rjeenja.
Najprihvatljivijim dizajnom smatrao je transformator koji
je imao sekundarni dio u kojemu su dijelovi, nabijeni visokim
naponom, imali velike plohe te su bili raspore#eni u prostoru
du idealno zaobljenih povrina s velikim radijusima
zakrivljenosti, pri !emu su morali biti na prikladnim
razmacima, tako da posvuda osiguraju malu elektri!nu gusto"u
povrine. Na taj na!in nije moglo do"i do istjecanja !ak ni kad
je vodi! bio ogoljen. Takav je oblik na kraju bio slubeno
potvr#en kao plono-spiralna zavojnica.
U svom laboratoriju postavio je dvoobrtni primarni krug
koji je razvukao oko prostrane sobe. Upravo je tu zavojnicu, s
pripadaju"im prekida!ima strujnog kruga, kasnije poslao u
Colorado da pobu#uje njegovo poja!alo-odailja!. Primarni
krug je bio ukopan u zemlju i vjerojatno je imao posebne
osobine kao to su vrlo veliki promjer i mnotvo vlakana.
Uz takvu opremu osje"ao je da vie nema granica; poruka
na Mars moe se odaslati gotovo jednakom lako"om kao i u
Chicago.
1 A<;
TESLA - $OVIEK IZVAN VREMENA
Otkrio sam da prakti!ki nema granica za napone koji se
mogu posti"i, objanjavao je u mjese!niku Electrical Revievv, i
otkrio sam najvaniju od svih !injenica na koju sam naiao
tijekom istraivanja ovih podru!ja. Jedna od njih bila je da
atmosferski zrak, koji ina!e predstavlja sjajnu izolaciju,
slobodno provodi struje velike snage koje mogu proizvesti
ovakve zavojnice... Provodlji-vost zraka toliko je
veli!anstvena da se pranjenje koje se dobiva iz jednog
jedinog terminala ponaa onako kako bi se ponaalo kad bi
atmosfera bila razrije#ena. Druga !injenica bila je da provod-
ljivost ubrzano raste to je atmosfera razrje#enija i to se
elektri!ni pritisak vie pove"ava, do te mjere da su na visinama,
koje vie ne omogu"uju prolaz obi!nih struja kroz atmosferu,
ipak prolazile one struje koje je generirala jedna takva
zavojnica, i to takvom lako"om kao da se radi o bakrenoj
ici.
13

Rekao je da je slijedom toga dokazao kako bi se goleme
koli!ine elektri!ne energije mogle prenositi kroz gornji sloj
zraka na gotovo sve zamislive udaljenosti. Shvatio je i ono to
je smatrao jednako zna!ajnom !injenicom: da pranjenje
elektri!ne energije od nekoliko milijuna volti izaziva snano
osloba#anje duika iz atmosfere te ga poti!e da se spaja s
kisikom i drugim elementima. Ta energi!na djelovanja i
snana pranjenja ponaaju se toliko neobi!no, rekao je, da
bih se !esto znao preplaiti kako "e na kraju zapaliti i
atmosferu, strahovita mogu"nost koju je Sir Willi-am Crookes
svojim prodornim umom ve" razmatrao. Tko zna je li takva
nesre"a zaista mogu"a?
Elektri!na rezonancija nije izvorno bila Teslina ideja, jer je
lord Kelvin prvi iznio matemati!ki prikaz pranjenja
kondenzatora; no Tesla je iskoristio njegovu bezli!nu
matemati!ku jednadbu kako bi joj udahnuo ivot.
Kad je Electrical Revievv 1899. godine objavio !lanak u kojem
se Tesla pribojava mogu"nosti da zapali samo nebo,
objavljeno je i nekoliko zapanjuju"ih fotografija koje prikazuju
izumitelja za vrijeme rada na konstruiranju ure#aja.
14
Jedna od
njih zabiljeila je spektakularno izbacivanje munja ja!ine
otprilike osam milijuna volti u pokusu vezanom za bei!ni
prijenos elektri!ne energije na
166
Do Marsa
velike udaljenosti. Druga prikazuje izumitelja kako u ruci dri
veliki bljetavi vakuumizirani balon ja!ine 1500 svije"a, bez
ikakvih icanih spojeva, svjetlost koja bi fotografu olakala
posao. Frekvencija je izmjerena u milijunima titraja u sekundi.
Tre"a slika prikazuje Teslu u trenutku oputanja sa
zavojnicom koju pobu#uju valovi oscilatora smjetenog na
udaljenosti i ugo#enog na kapacitet njegova tijela koje je
zati"eno od ozljeda odravanjem poloaja na !vorinoj to!ki
na kojoj se snane vibracije najslabije osje"aju. Pritisak na
kraju zavojnice osvijedjene snanim tracima svjeda iznosio je
gotovo pola milijuna volti.
Posljednja fotografijia u tom stru!nom i sjajnom nizu
popra"ena je sljede"im opisom:
U ovom pokusu tijelo operatora nabijeno je velikim napo-
nom jer se nalazi u izravnom dodiru s oscilatorom. Fotografija
prikazuje vod s limenom plo!icom odre#ene veli!ine koju on
dri u ruci. Operator se nalazi na vrhu stati!kog elektri!nog
vala, a vod i plo!icu osvjedjava zrak to ih okruuje. Za
osvjedjavanje !itavog laboratorija koristi se samo jedna od
vakuumskih cijevi. Iako je smjetena na znatnoj udaljenosti na
stropu, jarko svijetli pod utjecajem vibracija koje joj odailje
tijelo operatera.
Teslu su takve !arolije oduevljavale, a za kriti!are, koji bi
mogli pomisliti da ga vie zanimaju takvi efekti od korisnih
u!inaka, uvijek bi dodao kako sve to ima i svoju prakti!nu
primjenu. Pomo"u sredstava kao to su elektri!na rezonancija
i to!no sinkronizirani krugovi, rekao je, duik bi se mogao
ekstrahirati iz zraka i iz njega bi se moglo dobivati vrijedno
dui!no gnojivo. Pa i svjedost, raspruju"a poput one koju
daje Sunce, mogla bi se proizvoditi znatno jeftinije od one
koja se dobiva uobi!ajenim na!inima, i to aruljama koje
nikada ne"e pregorjeti.
Njegove tvrdnje zvu!ale su poput utopije: Zemlja bi bila
oslobo#ena gladi i naporna rada; !itav bi svijet me#usobno
komunicirao; nadzirali bi se vremenski uvjeti; za rasvjetu ne bi
vie bilo granica; i na kraju, ah ne manje vano, sve bi to
dovelo do povezivanja s raznim oblicima ivota za koje je bio
uvjeren da postoje na drugim planetima. Za Marsovce je drao
da su statisti!ka izvjesnost.
1 ai
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
U me#uvremenu, njegovim ovozemaljskim prijateljima
ivot je tekao uobi!ajenom kolote!inom. Katharine mu je
poslala otro i zajedljivo pismo, pozivaju"i ga na jo jedan od
svojih prijema i podsje"aju"i ga koliko zanemaruje prijatelje.
Djeca Johnsonovih su odrastala i ona je ve" mogla zamisliti
dan kad vie ni njima ne"e biti potrebna. Vrijeme je letjelo, a
nju su po!ele progoniti tugaljive misli o prolaznosti ivota i
smrtnosti ljudskih dua: Ostavite ve" jednom one milijunae,
visoke doktorske titule koje Vas okruuju, VValdorf i Petu
aveniju..., pisala mu je, i zamijenite ih jednostavnim,
obi!nim ljudima koji se odlikuju jedino veli!inom svojih
slabosti...
Kojeta sam !ula o Vama - sigurna sam da neke od tih stvari
ne znate ni Vi sami - i umirem od elje da Vam ih sve
ispripovijedim, ali naravno, -Vama nije stalo do toga da ih
sasluate. Znate li da se u prolje"e, u rano prolje"e, spremam
za odlazak u inozemstvo i, tko zna, moda me ova toliko
poznata i draga mjesta vie ne"e vidjeti. I zato, ako me niste
posve zaboravili, ili ako niste zaboravili da sam Vam draga - ja
sam zaboravila zaboraviti. Bolje Vam je da do#ete sada i opet
ponovno.
Ah, kako brzo prolaze dani! Tako mi je malo dana preostalo
u ovim mojim godinama, stigla je jesen i mi se vra"amo iz
naeg ljetnog uto!ita, a potom "e odmah prolje"e i mi iznova
odlazimo, po!et "e jedno novo i beskona!no dugo ljeto, kao da
vie nema zime. Budite !ovjek, budite ljubazni i do#ite. Znate
da je to Rober-tov prijem. Moda "ete do"i barem zbog
njega.
15

Izronio je iz svog laboratorija i pojavio se na prijemu. Neko
je vrijeme nastojao biti obzirniji. U pisamcu Pala!i
Johnsonovih spomenuo je Lukin sjajan prijevod srpske
poezije i rekao da je tri primjerka te knjige poslao na adrese
triju kraljica - ameri!kih kraljica, mogao bih dodati. Ujedno
je pozvao Johnsonove na sve!anost koju prire#uje u
VValdorfu, prije nego mi ponestane novca. Poslao je i
vjetropirasto pisamce Gospo#i Johnston, ljepotici bala, na
!ijoj je omotnici mnogo godina kasnije Agnes Johnson Holden
napisala: Teslino zadirkivanje mame namjernim
iskrivljavanjem rukopisa i njezina prezimena.
168
Do Marsa
Neko se vrijeme !inilo da su se s njegovim ponovnim
poha#anjem prijema opet vratila stara vremena. No ubrzo ga
je njegov laboratorij opet obuzeo u cijelosti. Tesla je ve" dugo
istraivao podru!je mehani!kih vibracija, primjerice s
vibriraju"om platformom na kojoj je Marku Tvvainu dopustio
boraviti za zabavu i iz zdravstvenih razloga. Neo!ekivani
u!inci pojavili bi se posve iznenada i gotovo odjednom.
Jednog dana 1898. godine, testiraju"i si"uan elektromeha-
ni!ki oscilator, bez ikakvih ga je posebnih namjera pri!vrstio
na potporni eljezni stup koji je bio postavljen kroz !itavu
zgradu u ulici East Houston br. 46, a protezao se sve do
pje!anog poda u podrumu tog zdanja.
Uklju!ivi prekida!, udobno se zavalio u naslonja! kako bi
promatrao i biljeio sve to "e se doga#ati. Takvi su ga ure#aji
oduvijek op!injavali, jer kako bi se brzina pove"avala, oni bi
postizali rezonanciju prvo s jednim predmetom iz njegove
radionice, a potom bi se po!eli redati i ostali. Tako bi se,
primjerice, neki komad opreme ili namjetaja iznenada po!eo
drmusati i plesati prostorijom. Kako bi pove"avao frekvenciju,
taj bi se predmet zaustavio, ali bi zato neki drugi zapo!eo svoj
nevjerojatni ples, pa onda opet neki tre"i...
Tom zgodom Tesla nije bio svjestan da vibracije putuju
eljeznim stupom prema dnu, da uve"avaju svoju snagu te da
se kroz !itavu zemljanu podlogu Manhattana prenose u svim
smjerovima. (Potresi su obi!no mnogo ozbiljniji na odre#enoj
udaljenosti od epicentra.) Zgrade iz okolice po!ele su se
ljuljati i tresti, prozorska stakla zve!ati, a gomila gra#ana
glavom bez obzira istr!ala je na ulice trae"i spas u susjednoj
talijanskoj i kineskoj !etvrti.
U policijskoj stanici u ulici Mulberrv, gdje su na Teslu ve"
neko vrijeme sumnji!avo gledali, ubrzo je postalo o!evidno
kako zemljotresa nema ni u kojem drugom dijelu grada.
Poslana su dva policajca da provjere mahnitog izumitelja.
Posve nesvjestan strke i kaosa koji se doga#ao posvuda oko
njegove zgrade, upravo je po!eo osje"ati strahovite vibracije u
podu i zidovima koji su ga
169
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
okruivali. Znaju"i da sve treba to hitnije zaustaviti, zgrabio
je teki kova!ki !eki" i jednim zamahom smrvio mali
oscilator.
Upravo u trenutku kad su zadihani policajci banuli na vrata
laboratorija, on se okrenuo te im se dostojanstveno naklonio.
Gospodo, alim, re!e im, malo ste zakasnili na moj
pokus. Morao sam ga iznenada i neo!ekivano prekinuti, i to
na neuobi!ajeni na!in... Ali, navratite li ve!eras jo jednom,
pri!vrstit "u drugi oscilator na ovu platformu i obojica "ete
mo"i stajati na njoj. Siguran sam da "e vam to predstavljati
zanimljivo i vrlo ugodno iskustvo. Samo, sad morate oti"i jer
imam jo dosta posla. Zbogom, gospodo!
16

Kad su pristigli novinari, umiljato im je objasnio da bi
takvim ure#ajem za svega nekoliko minuta mogao razoriti
Brooklvnski most kad bi mu se prohtjelo.
Godinama kasnije Allanu L. Bensonu pri!ao je o drugom
pokusu to ga je izveo s oscilatorom koji nije bio ve"i od
budilice. Opisao mu je kako je oscilator pri!vrstio na !eli!ni
spoj debljine oko pet centimetara i kra"i od metra. Dosta
vremena nije se doga#alo ba nita... No, na kraju... veliki
!eli!ni spoj po!eo se tresti, pove"avati svoj raspon ljuljanja
sve dok nije po!eo poskakivati brzinom otkucaja srca i
kona!no se slomio!
17

Kova!ki !eki"i to ne bi mogli u!initi, rekao je novinaru; ni
eljezne poluge ne bi pomogle, ali u tome je uspio niz
kuckanja koja su toliko slabana da pojedina!no ne bi mogla
nauditi ni djetetu.
Zadovoljan takvim po!etkom, gurnuo je mali oscilator u
dep ogrta!a i krenuo u potragu za nekim napola dovrenim
!eli!nim zdanjem. Pronaavi na podru!ju Wall Streeta
!eli!ni kostur deseterokatnice na kojoj jo nisu zapo!eli sa
zidarskim radovima, pri!vrstio ga je na jednu od !eli!nih
sipki.
Za nekoliko minuta, rekao je novinaru, mogao sam ve"
osjetiti kako se ipka trese. Postupno se to drmusanje
poja!avalo i irilo kroz !itavu golemu masu !elika. Na kraju,
cijela se struktura po!ela ljuljati i pucketati, a gra#evinski
radnici po!eli su u panici silaziti sa svih strana konstrukcije,
duboko uvjereni da se
170
Do Marsa
radi o potresu. Kao munja proirilo se govorkanje da "e se
cijela konstrukcija sruiti, pa je pozvana i policija. Ali, prije
nego se ita ozbiljno dogodilo, skinuo sam oscilator, strpao ga
u dep i udaljio se. Da sam nastavio jo samo desetak minuta,
ta bi se zgrada sruila nasred ulice. Istim oscilatorom mogao
bih sruiti i Brooklvnski most za manje od jednog sata.
Ni to nije bilo sve. Pohvalio se Bensonu da bi na isti na!in
mogao raspoloviti i samu Zemlju rascijepiti je kao to bi
dje!ak raspolovio jabuku, i tako zauvijek okon!ati karijeru
!ovje!anstva. Oscilacije Zemlje, nastavio je, odvijaju se
periodi!ki, u razmacima od otprilike jedan sat i !etrdeset devet
minuta. To zna!i da "e, udarim li sad u do, val kontrakcije
pro"i kroz nju i vratiti se za jedan sat i !etrdeset devet minuta
u obliku ekspanzije. $injenica je da se Zemlja, kao i sve
ostalo, nalazi u stanju neprestanog vibri-ranja. Ona se bez
prestanka stee i iri.
Sad pretpostavimo da to!no u trenutku kad po!inje njezino
stezanje izazovem eksploziju jedne tone dinamita. To bi
ubrzalo njezino stezanje, a za jedan sat i !etrdeset devet
minuta dolo bi do jednako ubrzanog vala irenja. Kad se val
irenja smanji, recimo da opet izazovem eksploziju druge tone
dinamita, time bih jo vie pove"ao val stezanja. Recimo da
sve to ponavljam svaki put iznova. Ima li ikakvih dvojbi o
tome to bi se dogodilo? U mojoj ih glavi nema. Zemlja bi se
rascijepila nadvoje. Prvi put u svojoj povijesti !ovjek
posjeduje spoznaju kojom bi mogao utjecati na ono to se
doga#a u svemiru!
Kad ga je Benson upitao koliko bi mu vremena bilo
potrebno da raspolovi Zemlju na taj na!in, skromno je
odgovorio: Za to bi trebali mjeseci; moda !ak i godina ili
dvije. Ali, nastavio je, za samo nekoliko tjedana mogao bih
Zemljinu koru dovesti u takvo stanje vibriranja da bi se ona
uzdizala i padala i stotinama metara, izbacuju"i rijeke iz
njihovih korita, razaraju"i zgrade i prakti!ki cijelu civilizaciju.
Na veliko olakanje obi!nih smrtnika, Tesla je kasnije donekle
ublaio tu tvrdnju. Na!elo zasigurno ne bi zakazalo, rekao je,
ali bi bilo nemogu"e posti"i savrenu mehani!ku rezonanciju
Zemlje.
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Kao i obi!no kad bi osvanule u novinama, Tesline izjave
imale su natruhe egzibicionizma. No, isto tako, njegova su
istraivanja u osnovi uvijek bila na mjestu. Zapravo, nalazio se
na po!ecima zasnivanja nove znanosti koju je nazivao
telegeodinamikom koja ga je dovela do zna!ajnih rezultata.
Zamijetio je da bi se ista na!ela osciliranja mogla iskoristiti za
otkrivanje udaljenih predmeta, kakvi su podmornice ili
brodovi. Tako#er, nadao se da bi uporabom mehani!kih
vibracija - uz poznatu konstantu Zemlje -mogao otkriti na!in
to!nog odre#ivanja poloaja naslaga zlata i naftnih polja.
Tako je postao za!etnikom suvremenih tehnika eksploatiranja
tla.
Tesla se sloio s teorijom koju je postavio O'Neill da bi
!itav niz me#usobno povezanih iroskopa, smjetenih u
podru!jima s velikom opasno"u od potresa, mogao u
jednakim intervalima prenositi potisne udare u Zemlju, !ime
bi se postigla rezonancija u njezinim povrinskim slojevima
koja bi stvorila neku vrstu plonog pritiska prije nego bi
nastali ja!i potresi. Danas svjedo!imo o iznova pobu#enom
zanimanju seizmologa za takve tehnike otkrivanja i
onemogu"avanja potresa.
Opisao je stroj (za !ije je daljnje razvijanje kasnije
nastojao zagrijati i Vvestinghousea) koji bi u sebi utjelovio
umije"e telegeo-dinamike. Tvrdio je kako je uz njegovu
pomo" u zemlju odaslao mehani!ke valove duge oko deset
kilometara, ali mnogo manje amplitude od one koju imaju
valovi potresa, pri !emu su oni na toj udaljenosti izgubili
vrlo mali dio svoje snage. Oni nisu trebali prenositi elektri!nu
energiju, nego omogu"iti prijenos poruka do bilo kojeg mjesta
na svijetu gdje bi se primale si"unim depnim prijemnikom.
Takve bi poruke mogle putovati bez obzira na postoje"e
vremenske uvjete. Kad su ga novinari nagovorili da im opie
taj ure#aj, rekao je samo da se radi o cilindru izra#enom od
najfinijeg !elika - koji se u zraku odrava pomo"u jedne vrste
energije koja je u na!elu stara, ali ju je nevjerojatno poja!ao
zahvaljuju"i tajnim postupcima - i o njegovom statorskom
dijelu. Snani impulsi usmjereni na lebde"i cilindar djelovali
bi na sta-torski dio, a kroz njega i na Zemlju.
172
Do Marsa
Od te ideje nije se razvilo nita. No Tesla se !itava ivota
drao mogu"nosti mehani!ke rezonancije kao oruja kojim je
prestravljenim gra#anima NewYorka - kroz znanost -
utjerivao strah u kosti, sli!an strahu od gnjeva Bojega. Rekao
je novinarima da bi mogao proetati Empire State Buildingom
i pretvoriti ga u vrlo kratkom vremenu u masu kra i
ruevina. Bio bi mi potreban samo maleni oscilator, naprava
tako mala da stane u dep. Da bi se taj mali oscilator
pokrenuo, potrebne su samo 2,5 konjske snage. Prvo bi, rekao
je, otpale kamene plo!e s pro!elja. Potom bi se uzdrmao !itav
!eli!ni kostur nebodera, pa bi se ponos i slava Man-hattana
sruila kao kula od karata. U tom bi trenutku Superman
vjerojatno strpao tu sitnu napravu u dep i polagano se
udaljio, moda recitiraju"i odlomak iz Fausta. Tek tada bi
njegovi kriti!ari imali zbog !ega prokleti taj dan.
to god nastojao posti"i takvim pretjeranim izjavama -
oboavanje svojih sljedbenika, zavist ostalih znanstvenika,
uzbunjivanje dunosnika - jedno ostaje sigurno: Tesla nije
nailazio na ravnodunost. Uostalom, ravnodunost javnosti
nije si ni mogao dopustiti. Naime, sve je vie izgledalo da ga
sudbina neprestano prisiljava na izravno takmi!enje s
majstorom op!injavan)a javnosti, sjajnim i ve" ostarjelim
$arobnjakom iz Menlo Parka.
173
12. Roboti
Nova 1898. godina zatekla je Edisona i Teslu u posve
izjedna!enoj utrci oko toga tko "e od njih svojim
nevjerojatnim tvrdnjama vie zabezeknuti umove obi!nih
smrtnika. Novosti o njihovu djelovanju irile su se posvuda,
pa su tako stigle i do San Francisca gdje je izvjeteno da se
Edisonu pripisuje objava kako moe fotografirati misli.
Nikola Tesla rekao je njujorkim novinama da je 'uspio
obuzdati zrake sunca' te da "e se one koristiti kao pogon za
strojeve i za dobivanje svjetlosti i grijanja. To je istraivanje jo
bilo na svom po!etnom stupnju, no on je ve" objavio kako
nema nikakvih mogu"nosti da zakae. Jer, otkrio je metodu
proizvodnje pare dobivene iz zraka Sunca. Para "e pokretati
parni stroj, a on "e proizvoditi struju.. .*
Teslina solarna naprava svojim je oblikom bila posve
jednostavna, rekao je izumitelj, no kad bi je u potpunosti
opisao, ostali bi mu mogli oduzeti samu ideju, patentirati je i
tako nadzirati taj blagoslov neba, koji on kao svoj besplatni
dar namjerava pokloniti !itavom svijetu. Usprkos tome,
Chauncevju McGovernu iz lista Pearsons Magazine dopustio je
da vidi njegov izum za koji je ustvrdio da u sebi sadri jedan
jedini skriveni faktor.
U sreditu velike prostorije natkrivene staklenim krovom -
njegove postaje za dobivanje solarne energije na podlozi
od azbesta i kamena smjestio je golemi cilindar, izra#en od
debelog stakla. Uokolo su se nalazila zrcala presvu!ena
azbestom, koja su odbijala sun!eve zrake ravno u stakleni
cilindar.
2
Cilindar je uvijek morao biti napunjen vodom, na
koju bi se onda djelovalo tajnim kemijskim postupkom za koji
je izumitelj rekao da je jedini sloeni dio cijelog sustava.
174
Roboti
Kada bi sunce sijalo !itavog dana, zahvaljuju"i tom kemij-
skom postupku kojim se voda lako podvrgava toplini,
proizvodila bi se para koja bi na uobi!ajeni na!in pokretala
parne strojeve. Zauzvrat, oni bi proizvodili struju za
doma"instva i tvornice zapravo, toliko struje da bi se
proizvodili i vikovi koji bi se mogli pohranjivati za obla!ne
dane.
Izumitelj je i sam rekao kako o!ekuje da "e ga ismijati
zbog razvijanja tako jednostavnog sustava. Trokovi
dobivanja takve energije bili bi minimalni, a on je vjerovao
u suprotnosti s iskustvima nadolaze"ih narataja - kako bi
trebalo biti jednostavno usavriti akumulatore koji bi u sebi
mogli pohraniti struju za jednu godinu, za slu!aj da se stroj
pokvari. Taj bi sustav bio, objavio je, puno prirodniji na!in
od postoje"eg u kojem se ljudi uz velike napore i gubitke
ivota sputaju u utrobu Zemlje kako bi iskopali neto ugljena
koji "e onda kratko vrijeme pokretati strojeve, pa se ubrzo
moraju vra"ati dolje po nove koli!ine. Zaista, on se nadao da
"e vidjeti kako njegov solarni ure#aj zamjenjuje ne samo
grijanje na ugljen, ve" i na drva, a tako#er i sve druge po-
gonske izvore za dobivanje svjetlosti i grijanja.
Tesli je prebacivanje vlastitih izuma u radne oblike
predstavljalo sve ve"e teko"e, jer je gotovo sve radio osobno,
pri !emu bi ga neprestano salijetale nove ideje i odvla!ile mu
pozornost. Koliko je poznato, njegov solarni sustav nikad nije
uao u komercijalnu uporabu. Na iste je probleme naiao kod
svojih novih vakuumskih cijevi za fotografsku rasvjetu.
Robertu Johnsonu je napisao: Siguran sam da sam dobio
svjedo koje "e za snimanje fotografija biti bolje i od danjeg
svjetla, ali jednostavno ne nalazim vremena za njegovo
usavravanje... Potom je napravio !itav niz snimaka glumca
Josepha Jeffersona kako bi provjerio to tajnovito novo
svjetlo. (Pet godina prije snimio je, tako#er s Jeffersonom kao
modelom, prve fotografije ikada napravljene fosforescentnim
svjedom.
3
) Zatim je The NewYorkTimes izvijestio: Umjetnost
fotografije ubudu"e "e biti neovisna o sun!evoj svjetlosti i bit
"e oslobo#ena neugodnosti i bljeskova izazvanih svjetlima
flea, ukoliko su utemeljene tvrdnje
175
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
Nikole Tesle o njegovu posljednjem otkri"u vakuumskih cijevi.
4
List The Electrical Revievv Teslinu je cijev proglasio
najneobi!nijom ikada vi#enom vakuumskom cijevi.
5
Fotografije
izra#ene pomo"u nje bile su tiskane u svim novinama. No, nakon
toga se o toj cijevi vise nije mnogo !ulo.
Njegovom SLL se glavom rojile mi_s!i i o drugim vrstama
prakti!nih izuma, neprestano ramju"i & temeljnim istraivanjima
koja su mu hita draa. Georgc Wcstinghouse postao mu je hitan
zahtjev da mu osmisli jednostavan i ekonomi!an ure#aj za
pretvaranje izmjeni!ne u istosmjernu struju... Industrijalac iz
Pittsburgha zanimao se za pretvaranje struje izme#u ostalog i za
pogon elektri!nih vlakova. Tesla je odmah odgovorio da je i sam
dugo razmiljao o tom problemu pa tako raspolae ne samo
jednim, ve" nekolicinom ure#aja koje samo treba uklopiti u strujni
krug, a za svima njima postoji prava jagma.
Bio je uvjeren, a to je i objavio, da bi po propisno izgra#enim
prugama vlakovi pokretani izmjeru!no-istosmjernom strujom
mogli sigurno putovati i brzinom od tri stotine kilometara na sat.
Kao i obi!no, njegova je izjava zaokupila matu javnosti te
izazvala njegove kolege izumitelje. VVestinghouse je unajmio
jedan od Tesli ni li konvertora. U to je vrijeme Izumitelju posudio
6 tisu"a dolara bako bi nastavio s drugim izumima, koji su bili na
raznim stupnjevima razvoja. Tesla u tom trenutku nije ba bio pri
novcu. ali barem nije imao dugova,
U svibnju je princ; Albert od Belgije posjetio Sjedinjene
Drave te me#u mjesta svojih obilazaka uklju!io i Tcslin
laboratorij. Tu ga je iskustvo zapanjilo, rekao je. dodavi da
izumitelj spada me#u one Amerikance koji su na njega ostavili
najdublji dojam.
Tesla, koji nikad nije podcjenjivao koristi od takvih vanih
posjeta, telegramom je predloio Georgcu Westhighouseu da po-
zove princa u posjet u njegovu domu U Pillsburghu.
VVesringhouse je to prihvatio kao sjajnu ideju. Pritom je princu
Albertu i njegovoj sviti pokazao i svoj u elektranu na slapovima
Nijagare.*
No. princ Albert nije bio prvi princ kofi je poletio slapove Mijagare. Godine
IS60, slapove je jo kao mladi" posjetio i Btirtlk, print od WiLew, koji "it ;
Roboti
U me#uvremenu je izdava! William Randolph Hearst
polagano pripremao naciju na rat sa panjolskom. $udan splet
okolnosti doveo je do toga da je Teslin trenutak slave, koji mu
je svakako trebao pripasti, ukrao jedan od njegovih
najbliskijih prijatelja.
Hearstov djelatnik u Havani, Frederick Remington,
telegrafi-rao je svom gazdi: Sve je mirno. Ovdje nema
nikakvih neprilika. Ne"e biti rata. Htio bih se vratiti. Na to
mu je velikan odgovorio: Molim, ostati. Vi se pobrinite za
slike, ja "u se pobrinuti za rat.
6

Hearst je u pravome ratu vidio jedino rjeenje bitke koja se
u tadanjem NewYorku vodila izme#u njegova lista Journal i
Pulitze-rova Wbrlda. Njegovi su uvodnici uperili svoju otricu
na panjolsku zbog navodnih okrutnosti prema plemenitom
kubanskom narodu. A kad je ratni brod Maine tajanstveno
eksplodirao i potonuo u pristanitu u Havani, to mu je bilo
dovoljan izgovor da cijelu zemlju gurne u kal
osvetoljubivosti. Ameri!ki Kongres, pozivaju"i se na napise u
novinama, tijesnom je ve"inom izglasao objavu rata protiv
panjolske.
7

Amerikanci su - posve opijeni rodoljubnim tiskom koji im
je nudio lai i izmiljene krizne situacije, to je uklju!ivalo i
upozorenja od opasnosti invazije panjolske flote na gradove
smjetene na isto!noj obali - odgovorili pravom histerijom.
panjolska nije imala ni najmanje elje za osvajanjem
Sjedinjenih Drava, i to borbom u kojoj ne bi imala nikakva
izgleda za pobjedu. Usprkos tome, ameri!ki obrambeni stroj
stavljen je u puni pogon; luke su bile osnaene i utvrdama
koje su se trebale oduprijeti zamiljenom neprijatelju te
borbenim snagama okupljenima pod ameri!kom zastavom.
Chauncv Depevv, bivi dravni tajnik drave NewYork,
izrazio je miljenje kako Amerika nikada ne bi objavila rat
panjolskoj da je odluka o tome bila preputena predsjedniku
McKinlevju, a ne Kongresu koji je vrlo prijem!iv za
raspoloenja to vladaju u narodu. I britanski veleposlanik
James Bryce, uasnut suludim
...kasnije postati engleski kralj EdvvardVII., te poelio da ga spuste niz
slapove u ba!vi, kako je to pred njim u!inio i jedan francuski akrobat. To
mu je bilo zabranjeno.
77
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
pripremama i laima koje je svakodnevno !itao u novinama,
izjavio je da se nada da takav stav zemlje ne"e ostaviti trajne
nasil-jii!ke tragove u nacionalnom karakteru. Na to mu je The
NewYork Times uznosito odvratio da se njegovi istupi u korist
potiskivanja enskog roda teko mogu nazvati nasilni!kima.
To se odnosilo na Hearstov romanti!ni kriarski rat to ga je
poveo radi osloba#anja i spaavanja kubanske pobunjenice
koju su njegovi ameri!ki !itatelji poznavali samo kao Miss
Cisneros.
Bubnjevi domoljublja udarali su u venama svakog pravog
sina domovine; !ak su i milijarderi po!eli povla!iti poteze
juna!kih razmjera. Tako je Hearst, primjerice, uputio pismo
predsjedniku Sjedinjenih Drava: Gospodine, molim Vas da
kao dar Sjedinjenim Dravama, bez ikakvih postavljenih
uvjeta, prihvatite moju parnu jahtu Buccaneer. No, u istom je
pismu bez ikakvih uvjeta izdava! zatraio da se njemu
dodijeli mjesto zapovjednika jahte. Ameri!ka mornarica mudro
je prihvatila jahtu, ali je kapetana odbila. J. Pierpont Morgan
puno je promiljenije ponudio Vladi svoju jahtu Corsair, ali na
prodaju.
Jedne proljetne ve!eri, usred nacionalnog ludila, Tesla i
John-sonovi zatekli su se u drutvu njihove k"eri Agnes i
zgodnog mornari!kog poru!nika, Richmonda Pearsona
Hobsona. Ve!erali su u hotelu Waldorf-Astoria. Bio je to prvi
izlazak Johnsonove k"eri u drutvo odraslih, te posljednje
pojavljivanje mladog poru!nika koji je poslije navratio u
Teslin laboratorij da bi se oprostio od njega, jer je trebao
krenuti na tajni mornari!ki zadatak. Upravo u trenutku njihova
pozdravljanja, na vrata laboratorija banuo je novinar Piessa,
vode"eg lista u Philadelphiji.
Dr. Tesla, !ujem da imate bei!ni ure#aj pomo"u kojeg "e
se mo"i komunicirati s ratnim brodovima udaljenim stotinama
kilometara, usopljeno je ustvrdio.
To je to!no, odgovori mu pronalaza!. No, ne mogu
Vam o tome iznijeti nikakve pojedinosti. Jedan od razloga
zato Vam nita ne mogu re"i je taj to "u biti ponosan ako se
ure#aj bude mogao koristiti na brodovima. Time "u pomo"i
svojoj zemlji jer "e nam on donijeti veliku prednost.
178
Roboti
Tada se Vi smatrate dobrim Amerikancem? iskuavao ga
je novinar.
Ja, dobrim Amerikancem?! Pa ja sam bio dobar
Amerikanac i prije nego to sam ugledao ovu zemlju.
Prou!avao sam njezinu povijest; upoznao neke od njezinih
ljudi, divio sam se Americi. U srcu sam bio Amerikanac i prije
nego to sam pomislio da "u jednom ovdje ivjeti.
I dok je novinar vrljao njegov odgovor, Tesla se nadovezao.
Kakve samo mogu"nosti ova zemlja prua ljudima! Ovaj
je narod tisu"u godina ispred naroda u bilo kojoj drugoj zemlji
svijeta. To su veliki, slobodoumni i velikoduni ljudi. Ni u
jednoj drugoj zemlji ne bih nikada postigao ono to imam
ovdje.
8

On je to uistinu mislio. Bila je to istina. Zaboravio je
vremena kad su ga prevarili Edison, njegovi upravitelji i drugi
poslovni ljudi, kad su vode"i ameri!ki znanstvenici napadali
njegov viefazni sustav ili ismijavali njegova predvi#anja.
Ponekad je jednostavno to bilo tako. No, isto je tako bila istina
i to da se nadao kako "e nakon skore izlobe u Madison
Square Gardenu za svoja najnovija !uda pobuditi i zanimanje
Vlade.
Ameri!ki narod spreman je brzo pruiti pomo" i odati pri-
znanje, nastavio je. Da, ja sam jednako dobar Amerikanac
kao i svi ostali. Dodue, nemam to prodati Vladi Sjedinjenih
Drava, ali - zatrebaju U joj moje usluge u bilo kojem obliku,
one su im na raspolaganju.
9

Samo, u to uzavrelo doba !ovjeku neto tamnije puti i
stranog naglaska nije ba bilo lako biti Amerikancem. Lovci na
strane pijune razmiljeli su se zemljom. Policija je naj!e"e
okretala glavu kad bi spazila kako u pokrajnjoj uli!ici tuku i
napadaju nekog nesretnog panjolsko-ameri!koga gra#anina.
Ponekad bi takve pijune hvatali i pripremali za mogu"u
deportaciju.
Andrew Carnegie zapravo je samo izrazio op"eprihva"enu
!enju kad je predvidio: Naskoro "emo dospjeti do rase koja
engleski jezik govori kao materinji i koja "e biti kadra
sprije!iti mnoga zla u svijetu.
Teddy Roosevelt podnio je ostavku na poloaj pomo"nika
7Q
TESLA - !OVJEK IZVAN
tajnika u mornarici i po!eo se baviti regrutiranjem onih
!lanova Knickerbocker Cluba koji su bili voljni pristupiti
postrojbi Rough Riders. Pukovnik John Jacob Astor
prihvatio se uvjebavanja topni!kih jedinica. Kauboji i
Indijanci iz plemena Sioux pohrlili su pod stijeg. U
me#uvremenu su iz panjolske po!ele pristizati vijesti o
pobunama i ustancima, a s Kube o umiranju od gladi. Na kraju
svega, est puta vie ameri!kih vojnika umrlo je na Kubi od
kolere i tifusa nego od panjolskih metaka.
Trenutak koji je izumitelj Tesla, naporno rade"i, tako
eljno o!ekivao doao je usred vojnih manevara. Prva
elektrotehni!ka izloba u Madison Square Gardenu zbog toga
je kasnila s otvorenjem. eljeznice su bile zakr!ene zbog
jedinica u pokretu i prijevoza vojnih zaliha, pa su zato kasnili i
neki izloci. Zasjenjena ve"im doga#ajima, izloba je bila
gotovo istisnuta s novinskih stranica. Kao vrhunac svega,
po!elo je i kiiti. No, unato! tome, na otvorenju se pojavilo
petnaestak tisu"a ljudi.
Iz tih razloga Teslino prikazivanje prvog robotiziranog
broda na svijetu, daljinski upravljanog njegovim bei!nim
sustavom, nije uspjelo posti"i onaj dojam koji je zasluivalo, i
to ne samo zato to ga je zasjenio rat, nego i zato to je sam
izumitelj u!inio pogreku te je javnosti odjednom predo!io
vie od onoga to je ona bila u stanju probaviti. Nevjerojatan
stupanj razvoja do kojega je Tesla doveo bei!ni prijenos, kao
prete!u suvremenog radioure#aja, bio bi posve dovoljan; no
istodobno predstaviti i automatizaciju, kao to je to on u!inio,
bilo je vjerojatno previe za sve okupljene. Tog dana 1898.
godine, kad je prikazao zajedni!kog prete!u suvremenih
navo#enih vozila i oruja, automa-tizirane industrije i
robotizacije, pred svijet je iznio ideju na koju ovaj ne"e biti
spreman jo godinama.
Njegove prve dvije naprave upravljane pomo"u radija bih
su brodovi, a jednog od njih moglo se daljinskim upravlja!em
uroniti u vodu. Tom zgodom Tesla je prikazao samo potonjeg.
Kapetan ameri!ke mornarnice E. J. Quinby, koji je tijekom
Drugog svjetskog rata bio zaduen za istraivanje i razvoj
elektronskog oruja za mornaricu na Key Westu na Floridi, o
Teslinoj povijesnoj
180
Roboti
izlobi, koju je posjetio kao dje!arac, napisao je: Bio sam
tamo sa svojim ocem, o!aran svime, ali i posve nesvjestan da
upravo prisustvujem svitanju prostorne navigacije koja "e se
razviti tek poslije, u nadolaze"em stolje"u. Tesla nije rabio
Morseove znakove. On nije prenosio poruke na bilo kojem od
poznatih jezika. Usprkos tome, koristio je vlastite ifrirane
impulse pomo"u Her-tzovih valova da bi izravno nadzirao
svoje pionirsko djelo. Unosio bi naredbe posjetitelja, a
prijemnik na plovilu automatski bi ih dekodirao da bi se dolo
do izvrenja traenih radnji.
10

Ipak, tom prigodom nisu bile razotkrivene sve mogu"nosti
tog izuma, djelomice zato to se Tesla nadao da "e mornarica
ozbiljno razmotriti mogu"nost njegove uporabe u samom ratu.
Jedna od osobina koje nisu bile otkrivene, objasnio je
kasnije znanstveni pisac Kennetli M. Swezey, bio je sustav za
spre!avanje ometanja pomo"u uskla#enih ure#aja koji bi
odgovarali jedino na kombinaciju od nekoliko radiovalova
posve razli!itih frekvencija. Druga je bila preklopna antena
koja se mogla potpuno uvu"i u bakreni oklop plovila; antena
bi tako postala nezamjetna, a plovilom bi se moglo upravljati i
kad je potpuno uronjeno u more.
11

Izumitelj nije otkrio ni trunke vie od temeljne zamisli
svog osnovnog patenta pod brojem 613 809 - bila je to
lukavtina kojom se nau!io koristiti kako bi zatitio svoja
otkri"a.
Ono to su njegovi patenti uklju!ivali, a gledatelji u
Madison Square Gardenu nisu imali prilike vidjeti, bile su
specifikacije za torpedni !amac bez posade, uklju!uju"i i
motor s akumulatorom za pokretanje propelera, zatim manji
motori i akumulatori pomo"u kojih se reguliralo upravlja!kim
mehanizmom te drugi akumulatori kojima su se napajala
signalna svjeda, kao i ure#aj za dizanje ili sputanje gaza
plovila.
12
Na plovilu je bio predvi#en prostor za est torpeda
duga!kih !etiri metra, koji su bih smjeteni u dva reda, i to
tako da kad bi jedan od njih bio ispaljen, drugi bi skliznuo u
njegovo leite. Tesla je mornarici javio kako misli da bi se
takvo plovilo moglo izgraditi za otprilike 50 tisu"a dolara.
181
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Ustvrdio je da bi nekoliko takvih daljinski upravljanih plovila moglo napasti
i razoriti !itavu jednu armadu - temeljito je unititi u roku od jednog sata, pri
!emu neprijatelj ne bi !ak ni ugledao protivnika, niti bi znao kakva ga to sila
unitava.
Kad se ta stvar pro!ula, primio je pismo Marka Tvvaina, koji se tada zatekao u
Austriji:
Imate li ve" austrijski i engleski patent za sav taj ruila!ki uas koji ste
izumili? I, ako ih imate, biste li mi naveli cijenu, kako bih ja preuzeo koncesiju za
njih i prodao ih? Jer, upoznao sam premijere obiju zemalja, a i premijera
Njema!ke; isto tako i Wilhelma II.
Ostat "u u Europi jo godinu dana.
Kad je grupa zainteresiranih ljudi jedne ve!eri u hotelu vodila raspravu o
sredstvima kojima bi se nacije mogle uvjeriti u to da se pridrue Caru i da do#e
do razoruanja, savjetovao sam im da tragaju za ne!im drugim... a ne za
razoruanjem na papiru koji je potroan materijal... Rekao sam im, naime, da
pozovu velike izumitelje koji "e prona"i neto protiv !ega bi flote i vojske bile
bespomo"ne i da "e tek to u!initi daljnje ratovanje nemogu"im. Nisam ni sanjao
da Vi ve" radite na tome te da se pripremate za uvo#enje razoruanja i trajnog
mira na Zemlji na jedan tako prakti!an i neizbjean na!in.
Znam da ste vrlo zaposlen !ovjek, no ho"ete li ukrasti malo vremena i javiti
mi se?
13

Ali, Teslina je ideja bila suvie napredna za one koji su tada bili zadueni za
obranu Amerike pa su je proglasili neostvarivim snom. $ak i oni vojni slubenici
koji su gledali manevre patuljastog broda na izlobi, proglasili su sve tek
laboratorijskim pokusom koji se nikad ne bi mogao primijeniti u stvarnim
borbenim uvjetima.
Teslini izloci u Madison Square Gardenu nesumnjivo su predstavljali
najproro!anskiji doga#aj na toj izlobi, no i ostali su se izumitelji potrudili oko
svojih izloaka. Marconi je bez ikakvog odobrenja iskoristio Teslin oscilator da
bi pokazao kako se mine mogu razarati ispaljivanjem kubanskog ispaljiva!a
dinamita pomo"u Marconijeve bei!ne telegrafije. Izum koji je predstavio

Roboti
Edison ubrzo "e biti proglaen najobi!nijom budalatinom; bio
je to magnetski separator rude.
Pupin, predsjednik Drutva elektrotehni!ara New Yorka,
Edison i Marconi, mo"na i pametna trojka, bili su sad zdrueni
vjerom u financijske i komercijalne mogu"nosti to ih je
pruao bei!ni sustav. Ali, jo ih je neto zbliavalo - njihova
rastu"a zlovolja izazvana Teslinim uspjesima.
Tesla i Johnson pratili su novosti vezane za ratna doga#anja
i pomorske bitke iz dana u dan, nadaju"i se da "e !uti poneto
o tajanstvenom zadatku koji im je oteo prijatelja Hobsona. Jer,
od njega samog nisu dobili nikakvih izravnih vijesti jo od
njegova naglog odlaska po!etkom svibnja.
Prvom polovinom lipnja panjolski admiral Cervera, !ije je
boravite postalo predmetom svakojakih naga#anja po
ameri!kim novinama, ukotvio je svoje ratno brodovlje u luci
Santiago kako bi se opskrbilo potrebnim zalihama ugljena.
Pribliila mu se mnogo nadmo"nija ameri!ka flota. Na
topovnja!i NewYork bio je i poru!nik Hobson, iako to nije
znala ni njegova obitelj, a ni prijatelji. Proteklo je vrijeme
proveo na intenzivnoj obuci vezanoj za topnitvo i rukovanje
eksplozivima.
Smiljena je o!ajni!ka strategija i gotovo samoubila!ka
misija kako bi Cerverinu flotu uhvatili u zamku. Zamisao je
bila da se potopi jedan vlastiti brod na najuem dijelu ulaska u
luku Santiago. Za tu je svrhu odabran stari teretni brod za
prijevoz ugljena, Merrimac, te su ga opremili torpedima koji
"e ga razoriti i pretvoriti u olupinu. Za voditelja misije
odabrali su poru!nika Hobsona, tada u dobi od dvadeset osam
godina, kojemu se pridruilo est dobrovoljaca.
U 1:30 no"u, kad su oblaci zastrli mjese!inu, poru!nik i
njegovi momci, naoruani samo pitoljima, tiho su pokrenuli
odabranu brodsku krntiju ka ulazu u luku.
U knjizi koju je kasnije napisao o tom pothvatu, Hobson
izvjetava da je jednom od svojih topnika rekao: Charette,
dragi moj, ve!eras "emo to u!initi. Nema te sile na svijetu
koja bi nas mogla izvu"i iz kanala.
183
TESLA !OVTEK IZVAN VREMENU
Nije ba pravo ni zavrio re!enicu kad ih je otkrio i
zabljesnuo panjolski reflektor. panjolci su otvorili paljbu.
Upravlja!ku kabinu pogodila je granata. Hobson je pokuao
aktivirati torpeda. Samo su dva ispaljena, jer su ostali bili
pogreno spojeni. Uskoro se pod panjolskom vatrom
Merrimac uistinu pretvorio u tonu"u olupinu, samo - na mjestu
na kojem nije uspio postati preprekom panjolskoj floti kako
je bilo zamiljeno.
Hobson i njegovi ljudi, odjeveni u ronila!ka odijela, uspjeh
su isko!iti u more i otplivati do splavi koja je doplutala s palube
potonulog broda. No, tek to su se uspeli na nju, doplovila je
panjolska patrolna jedinica i pod prijetnjom orujem odvukla
ih na obalu.
Hobson se prisjetio kako je zure"i u uperene puke u sebi
proklinjao: Odvratne kukavice! Misle li nas jednostavno
hladnokrvno poubijati? Ako to u!ine, za to "e !uti !itav na
hrabri narod i zatraiti od njih polaganje ra!una.
No, dogodilo se upravo suprotno njegovim o!ekivanjima.
Admiral Cervera, koji je osobno doplovio sa svojom
patrolnom jedinicom da bi vidio o !emu se radi, naredio je da
Amerikance odvedu u panjolsku utvrdu. Tamo su s njima
postupali vrlo ljubazno i prvom ih prigodom zamijenili za
uhi"ene panjolce.
Kad je taj odvani !in dospio do ameri!kih novinara,
danima se pisalo o malo !emu drugom. Hobson je postao
herojem nacije, kao to "e to Charles Lindbergh postati mnogo
kasnije nakon svog prelijetanja Atlantika. Tesla je bio
ispunjen ponosom zbog junatva svog prijatelja i oduevljen
kad su Hobsonu odobrili dopust kako bi se pojavio na javnim
predstavljanjima organiziranim irom zemlje, jer se u narodu
nastojao raspiriti ve"i entuzijazam za rat. Tesla i Johnson odveli
su mladog !asnika u Delmonico na obe"anu proslavu, gdje su
ga svi odreda nazivali herojem.
Kasnije se izumitelj izvrsno zabavljao !itaju"i napise o
tome kako ene salije"u Hobsona gdje god se pojavi. U
Chicagu je junak susreo dvije svoje daljnje ro#akinje i izljubio
se s njima, to je toliko dirnulo enski dio gomile da su sve
prisutne dame po!ele zahtijevati isto. U Denveru je opet bio
satjeran u kut i, barem prema novinskim izvje"ima, primoran
izljubiti ih jo petstoti-
184
Roboti
njak. Da bi nekako okrunio i iskoristio to slatko ludilo, jedan
je proizvo#a! slatkia objavio da pokre"e proizvodnju
karamela koje "e se zvati Hobsonovim poljupcem.
Teslu je u stvarnost grubo vratio njegov knjigovo#a i
prijatelj George ScherfF, koji mu je ukazao na !injenicu da im
ponestaje novca i da mnogi njegovi izumi jo nisu u cijelosti
dovreni. Me#u njima je bilo i stvari koje bi bile isplative i
potrebne ljudima, naglasio mu je. Primjerice, lije!nici i
boleljive osobe neprestano su se raspitivali za Teslin jastu!i",
ure#aj za toplinsku terapiju. Na njemu je dosta radio, ali ga
nije stigao usavriti za trite.
Samo, gdje da prona#e vremena i pozabavi se razvijanjem
takvih stvari?
Tijekom zime 1898. uivao je u obnovljenom druenju s
Johnsonovima i odbio uobi!ajeni broj primljenih pozivnica za
razna drutvena doga#anja.
Dana 3. studenoga poslao je pisamce Dragoj Kate,
izrekavi koliko mu je drago to su prihvatili njegov poziv za
subotu i dodavi: Iako se radi o danu plebejaca - trgova!kih
putnika, prodava!a, idova* i drugih drutvenih trilobita,
o!ekujem da "e biti sjajno.
14

U svojoj je pozivnici dodao da "e na prijem utroiti gotovo
!itav svoj mjese!ni prihod, no ne strahujte od toga da "e biti
neto ekstravagantno, jer je u mojoj privatnoj riznici upravo
nailo vrijeme privremene oseke... Ali, ubrzo "u postati
multimilijuna i tada "u re"i zbogom svojim prijateljima na
Lexington aveniji!
Ubrzo nakon toga, pozvan Johnsonovima i upitan koga bi
elio kao partnera tijekom ve!ere, posve je o!ekivano naveo
Mar-gueritu. Dolazi li ona, rekao je, zasigurno stiem i
ja.
Dana 3. prosinca Hobson se vratio na Manhattan i po!ela
se planirati jo jedna proslava. Tesla u svom pismu Katharini
kae:
Povremeno bi kod Tesle znao izbiti antisemitizam, to nije bilo nimalo
neuobi!ajeno me#u neidovima onog vremena. Tako je jednom zgodom
pozvao jednu od svojih tajnica i prosiktao joj prije odlaska na obavljanje
povjerenog joj zadatka kao da se radi o otkrivenju neke posebne istine:
Gospo#ice! Nikad ne vjerujte jednom idovu!
1 <;
TESLA 'JEK 'ANV MF
Drago mi je... Sad kona!no moemo odrati tu ve!eru.
Predloio je da bismo poslije mogli svratiti i do laboratorija
te spomenuo i izvjesnu damu koja luduje od sre"e to "e
upoznati Hobsona. Opisuju"i je kao veliku i slavnu li!nost,
rekao je da zna koliko Filipovi gladuju za upoznavanjem
takvih ljudi. A dodao je i ovo: Ne elim re"i nita pogrdnog
o toj dami, no za moj je ukus jednostavno... - dakle, mislim da
"ete Vi izgledati sjajnije nego ikada. Upozoravam Vas da se
ona sprema osvanuti u grimiznoj haljini duboka izreza, ali
budu"i da je ona velika umjetnica, mora joj se dopustiti ta
lakoumnost... Nju "u smjestiti izme#u Luke i Hobsona, a Vas
izme#u heroja i sebe...
Tesline tvrdnje o njegovom prvom robotiziranom vozilu
ubrzo su po!eli napadati njegovi kolege znanstvenici. Tako je
u listu Electrical Revievv osvanuo !lanak N. G. Vvbrtha pod
nazivom Teslina istraivanja elektrikom nadziranih plovila, u
kojemu je autor istaknuo svoje miljenje kako bi tu metodu
nadziranja mogao iskoristiti i neprij atelj.
1

5

Tesla je Johnsonu u Century poslao pismo, zahtijevaju"i
od njega da ne odgovara na napad i da ne pie u njegovu
korist:
Znam da ste Vi plemenit momak i odan prijatelj pa se,
zamje"uju"i Vau srdbu zbog nepozvanih napada, pomalo
pribojavam da biste je mogli i izraziti. Preklinjem Vas da to
ne u!inite ni pod kojim uvjetima, jer biste me time uvrijedili.
Neka se moji 'prijatelji' samo pokazuju u pravom svjedu, tako
mi je drae. Neka se samo dre bezvrijednih shema iz svojih
znanstvenih drutava, protive zaslunim izumiteljima, bacaju
pijesak u o!i onima koji bi mogli vidjeti - svoju "e nagradu
primiti na vrijeme...
Vrlo bih lako mogao opovrgnuti tvrdnje to se navode u
tom !lanku ve" i samim pozivanjem na miljenja koja su
izrazili ljudi kao to su lord Kelvin, Sir William Crookes,
Lord Ravleigh, Rontgen i drugi, i koja su dokaz koliko visoko
potuju i cijene moje radove. No, ne elim to u!initi zato to
taj napad nije vrijedan ikakve pozornosti...
16

186
Roboti
Pod naslovom Znanost i senzacionalizam njegov rad i
metode rada kritizirao je i tjednik Public Opinion.
17

Mnogo godina nakon toga, Tesla je u svojoj kratkoj
autobiografiji otkrio da je na daljinski upravljanim ure#ajima
aktivno po!eo raditi jo 1893. godine, premda mu je sama
ideja o tome sinula i prije. Idu"e dvije ili tri godine izgradio je
nekoliko mehanizama kojima se upravljalo s udaljenosti te ih
pokazao posjetiteljima svog laboratorija, ali je poar u
laboratoriju prekinuo njegov rad.
Godine 1896., napisao je, ...izradio sam ure#aj koji je
mogao izvoditi mnotvo operacija, ali zavretak tog posla
odgodio sam za kraj 1897. godine... A kad se prvi put pojavio
po!etkom 1898. godine, izazvao je senzaciju kao nijedan moj
izum dotad.
Osnovni patent dobio je u studenom, i to tek nakon to je
glavni ispitiva! doao u New York kako bi prisustvovao
prikazivanju njegova plovila, jer mu se ono to je Tesla
prijavio u!inilo nevjerojatnim.
Sje"am se kako je kasnije, kad sam se obratio jednom
slubeniku u VVashingtonu ponudivi izum dravi, pie dalje
Tesla, ovaj prasnuo u smijeh kad sam mu objasnio to sam
postigao. Nidco tada nije mislio da ima i najmanjih izgleda za
usavravanje jednog takvog ure#aja.
18

Prve robote, napisao je 1919. godine, smatrao je ipak samo
prvim i poprili!no nespretnim koracima u razvoju teleauto-
matike. Kako je sam objasnio: Sljede"e logi!no poboljanje
bila je primjena teleautomatike na automatske mehanizme
izvan granica vidljivosti i na velikim udaljenostima od
sredita upravljanja, i ja sam se otada stalno zalagao za to da
je bolje kao ratno oruje upotrijebiti njih, nego topove...
Postoje"im bei!nim ure#ajima mogu"e je lansirati zrakoplov,
navoditi ga priblino odre#enim smjerom te obaviti odre#ene
operacije na udaljenosti od mnogo stotina kilometara.
19

Prisjetio se da je jo kao student u koledu zamislio
letjelicu koja nije bila nimalo nalik na postoje"e.
187
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Osnovno na!elo bilo je ispravno, no nije se moglo izvesti
u praksi, napisao je, jer je letjelica iziskivala veliku snagu
uzgona. Proteklih sam godina uspjeno rijeio taj problem pa
sad radim na zra!nim strojevima bez nosivih krila, krila repa,
propelera i drugih vanjskih dodataka, koji "e mo"i razvijati
goleme brzine te vjerojatno osigurati snane argumente za mir
u bliskoj budu"nosti.
20

Takvom se futuristi!kom letjelicom, koju je zamislio i za
koju je izradio nacrte, trebalo upravljati mehani!ki ili bei!no
prenoenom energijom.
Izgradnjom odgovaraju"ih postrojenja bit "e mogu"e
lansirati projektil u zrak i ispustiti ga gotovo to!no na posve
odre#enom mjestu koje moe biti udaljeno i tisu"ama
kilometara. Ali, ne"emo se zaustaviti na tome. Na kraju "emo
proizvesti daljinske automate sposobne da djeluju kao da
posjeduju vlastitu inteligenciju. Njihova "e pojava izazvati
revoluciju.
21

Jo 1898. godine proizvo#a!ima je predloio proizvodnju
automatskog automobila, koji bi preputen sam sebi obavljao
!itav niz radnji, uklju!uju"i i neto poput prosu#ivanja. Ali,
moj je prijedlog u to doba ocijenjen kao nevjerojatan i od
njega nije bilo nita.
Osmiljavaju"i robote za brojne svrhe a ne samo ratne,
vjerovao je da "e najve"u ulogu imati u miroljubivom sluenju
!ovje!anstvu. Kasnije je svoj rad iz 1890-ih godina opisivao
profesoru B. R Meissneru sa Sveu!ilita Purdue: Opseno
sam obra#ivao to podru!je, ne ograni!avaju"i se samo na
mehanizme koji se nadziru s udaljenosti, nego i na strojeve
koji posjeduju vlastitu inteligenciju. Od tog sam vremena
znatno napredovao u razvijanju takvih izuma i mislim da nije
daleko vrijeme kad "u mo"i pokazati automat koji "e, posve
preputen sam sebi, biti u stanju djelovati kao da posjeduje
razum i bez ikakvih naloga izdavanih izvana. Ma kakve bile
prakti!ne mogu"nosti takvog postignu"a, to "e svakako
ozna!iti po!etak nove epohe u mehanici.
Dodao je: elio bih Vam skrenuti pozornost na !injenicu
da sam, mada moja gore spomenuta specifikacija prikazuje
automatski mehanizam kojim se upravlja pomo"u
jednostavnog strujnog
188
Roboti
kruga, koristio individualiziram! kontrolu, to jest - zasnovanu
na spajanju nekoliko krugova razli!itih valnih duljina, dakle,
na!elo koje sam ve" u to vrijeme razvio i potom opisao u
svojim patentima broj 723 188 i 723 189* u oujku 1903.
godine. Stroj je bio u istom obliku i kad sam ga 1898. pokazao
glavnom ispitiva!u patenata, gospodinu Seelevju, prije nego
to mi je izdao odobrenje za osnovni patent pod nazivom
Metoda rada i ure#aj za daljinsko upravljanje mehanizama s
udaljenosti.
22

Na to je mislio i Swezey kad je spominjao uskla#ene ure-
#aje, koji odgovaraju jedino na kombinaciju od nekoliko
radio-valova posve razli!itih frekvencija.
Izumitelji suvremene ra!unalne tehnologije iz druge polo-
vine dvadesetog stolje"a uvijek bi se iznova iznenadili kad bi,
podnose"i svoje zahtjeve za patente, naili na taj ve" odavno
zavedeni Teslin osnovni patent. Leland Anderson, primjerice,
svjedo!i da ga je prvi put na Teslino pravo prvenstva prije
dosta godina upozorio pravnik zaduen za patente u jednoj
velikoj i poznatoj ra!unalnoj tvrtiti s kojom je sura#ivao na
podru!ju istraivanja i razvojnih mogu"nosti. Anderson pie:
Zapanjen sam opiranjem nekih s podru!ja ra!unalne
tehnologije da Tesli priznaju prvenstvo u vezi s tim, naspram
dodvoravanja gospodi Brattainu, Bardeenu i Shocklevju za
izum tranzistora, jer je on elektronska ra!unala pretvorio u
prakti!nu stvarnost.
23

Njihovi su se patenti, kao uostalom i Teslini, usmjerili na
primjene vezane za podru!je komunikacija, navodi on. Obje
grupe patenata sloene su tako da se dobije fizi!ko
utjelovljenje ure#aja koji se sastoji od !vrstog dijela i ulaznih
podataka. Ra!unalni sustavi sadre na tisu"e elemenata koji
donose logi!ke odluke, zvane AND i OR. Sve operacije koje
obavlja ra!unalo postiu se putem sustava oblikovanog tako da
koristi te logi!ke elemente.
Teslini patenti iz 1903. godine br. 723 188 i 725 605,
kae Anderson, sadre osnovna na!ela logi!kog elementa
AND u
* Tesla je u pismu Meissneru pogreno naveo patent broj 723 189, jer
ispravan broj ovog patenta, odobrenog 14. travnja 1903., glasi 725 605.
189
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
elektri!nom krugu. Istovremeno pojavljivanje dvaju ili vie
propisanih signala na ulaznom elementu ure#aja proizvelo bi
izlazni signal iz elementa ure#aja.
Mada su Teslini patenti rabili signale na izmjeni!nu struju,
dok dananja ra!unala koriste istosmjernu, oni opisuju
osnovno na!elo propisane kombinacije signala koja dovodi do
izlaza zahvaljuju"i njihovu udruenom djelovanju.
Tako se, objanjava dalje Anderson, predmet Teslinih
ranih patenata, koji su bili osmiljeni radi postizanja zatite od
vanjskih ometanja i utjecaja na oruje daljinski upravljano
radio-valovima, pokazao preprekom za sve one koji su
nastojali dobiti patent za osnovni logi!ki element kruga AND
u eri suvremene ra!unalne tehnologije.
24

John Bardeen, Walter H. Brattain i William B. Shocklev
dobili su 1956. godine Nobelovu nagradu za svoj rad na
razvoju tranzistora, koji su odmah posvuda po!eli zamjenjivati
elektronske cijevi. Tesli su tek nedavno ukazali barem tu
milost da su mu kona!no priznali njegov pionirski rad na tom
podru!ju.
Jedno od najranijih priznanja zasluga za sve ono to svijet
duguje Tesli u novoj tehnologiji daljinski upravljanih vozila
pojavilo se u uvodniku Timesa 1944. godine:
Op"e na!elo nadziranja raznih naprava putem radiovalova
odvodi nas u rane dane onoga to se nazivalo 'bei!nim
prijenosom'. Na prvoj elektrotehni!koj izlobi u ovom gradu,
prije vie od !etrdeset godina, Nikola Tesla prikazao je takvo
upravljanje i razorio model podmornice u velikom bazenu
izgra#enom na pozornici. Ubrzo su ga u tome slijedili mnogi
njema!ki, ameri!ki, engleski i francuski izumitelji, koji su
pokazali kako se motornim vozilima, torpedima i brodovima
moe upravljati putem radiovalova i bez nazo!nosti !ovjeka za
njihovim upravlja!ima...
25

Ipak, iako je ve" u!inio toliko toga za uvo#enje automatiza-
cije u tehniku, Tesla je tada zaklju!io da nema vremena dublje
se baviti razvijanjem ne!ega za to svijet o!evidno jo nije
spreman. Njegovi su se pogledi stoga usmjerili na jednu
mnogo ve"u igru - ako je to uop"e bilo mogu"e. Naime,
njegov mu se laboratorij
190
Roboti
u NewYorku vie nije !inio dovoljno sigurnim mjestom za
obavljanje pokusa kakve je elio izvoditi. Drugim rije!ima,
oni su postajali isuvie opasni za prenapu!eni grad.
Leonardu Curtisu, pravniku zaduenom za patente, koji je
vjerno titio njegova iWestinghouseova prava tijekom Rata
struja, napisao je:
Moja zavojnica proizvodi i 4 milijuna volti - pri tome
iskre sijevaju od zidova do stropa i to predstavlja veliku
opasnost od poara. To je tajno ispitivanje. Stoga moram imati
struju, vodu i svoj vlastiti laboratorij. Trebat "e mi i dobar
tesar koji "e slijediti moje upute. Za to me financiraju Astor,
Crawford i Simpson. Svoj "u posao obavljati samo u kasnim
no"nim satima, kad je potronja struje najmanja.
26

Curtis, ina!e suradnik tvrtke Colorado Springs Electric
Compam/, odmah se pozabavio problemom koji je titio
izumitelja. Rjeenje koje mu je na kraju ponudio imalo je
uistinu dalekosene posljedice.
13. Bljesak munje
Odgovor Leonarda Curtisa iz Colorado Springsa nije mogao
donijeti bolje vijesti: Sve je dogovoreno, zemljite "e biti
besplatno. ivjet "ete u hotelu AltaVista. Budu"i da
raspolaem dionicama u gradskoj elektrani, za Vas "e i struja
biti besplatna.
Presretan, Tesla se bacio na podrobne pripreme vezane za
naru!ivanje opreme koja "e mu jo trebati. U me#uvremenu,
Scherff i njegov pomo"nik u radionici, Kolman Czito, po!eli
su gotovo bez stanke raditi na preseljenju glavnih dijelova
laboratorijske opreme.
Od velike je vanosti pritom bio preustroj njegovih
financija. 40 tisu"a dolara koje mu je Adams platio na ime
glavnice za tvrtku Nikola Tesla bilo je ve" odavno potroeno.
Deset tisu"a dolara koje je dobio od Johna Haysa Hammonda
starijeg, nadaleko poznatog rudarskog inenjera, otilo je na
razvijanje njegova bei!nog sustava i rad na robotima,
izloenima na elektrotehni!koj izlobi. Tako je novac
potreban za teku"a istraivanja posudio od tvrtke Simpson and
Crawford (10 tisu"a dolara) te od pukovnika Johna Jaco-ba
Astora, vlasnika hotela Vvaldorf-Astoria, koji je pridodao
daljnjih 30 tisu"a dolara namijenjenih izgradnji njegove nove
istraiva!ke postaje u Colorado Springsu.'
Kad sve u Coloradu bude spremno, Tesla je naumio svu
svoju energiju istodobno usmjeriti na dva cilja: razvijanje
bei!nog sustava koji bi prekrio !itav svijet, to je znatno
nadmaivalo planove ambicioznog Marconija, te na
prou!avanje bei!nog na!ina distribuiranja golemih i jeftinih
koli!ina energije u sve krajeve zemaljske kugle. Na !itavom
svijetu nije bilo !ovjeka koji bi ita o tome znao i koji bi ga u
tome mogao voditi - raspolagao je jedino onim spoznajama
koje je prikupio osobno.
192
Bljesak munje
Iako mu je preostalo vrlo malo vremena za druenje s
prijateljima, bilo ga je posve dovoljno da iznova pobudi
Katharininu ljubomoru. Marguerite je u toj igri posluila kao
pijun, ako se uop"e radilo o ikakvoj igri.
Agnes "e svakako do"i, pisao je on Kate, gotovo kao da
je ona njegova tajnica za drutvene odnose. I - ne biste li
pozvali i gospo#icu Merington? Ona je nevjerojatno pametna
ena... Stvarno bi mi bilo drago kad bi se i ona nala me#u
nama...
2

Dvadeset petog oujka otkazao je sastanak s Lukom, jer
sam ve" prihvatio vaan sastanak s jednim engleskim
milijunaem. Opisao je i svoju radost to je kona!no, nakon
deset godina, preselio u otmjenost hotela VValdorf-Tlstoria iz
svog dotadanjeg boravita koje se o!ito vie ponosilo svojim
sjajnim protupoarnim mjerama nego time to je imalo !ast
da ga je ugledni izumitelj odabrao kao mjesto svog
viegodinjeg stalnog boravka.
3

Pukovnik Astor bar se osje"ao po!a"enim to ga ima kao
gosta, a Tesla se odmah osjetio kao kod ku"e u tom
izazovnom novom okruju, gdje bi se svakog poslijepodneva
okupljala zna!ajna imena Wall Streeta.
Usprkos pripremama i uurbanosti oko odlaska, pronaao
je vremena da zatrai odobrenje francuske Vlade za
odailjanje energije i uspostavljanje bei!ne komunikacije s
Francuskom, uzimaju"i u obzir nadolaze"u izlobu...
Razloge za taj potez otkrio je tek nakon svog odlaska u
Colorado.
Tesla je NewYork napustio 11. svibnja 1899. godine te se
na svom putovanju eljeznicom zaustavio u Chicagu, kako bi
jo jednom prikazao svoj brod upravljan radiovalovima.
George Scherff jo je neko vrijeme ostao u New Yorku da
bi zgotovio poslove u laboratoriju, dobivi podrobne i podue
naputke o dopunskoj opremi koju jo treba izgraditi, nabaviti i
dostaviti. Naravno, Tesla ga je ostavio bez dovoljno novca i
bez punomo"i za pokrivanje barem svakodnevnih trokova.
Onako kako je izumitelj gledao na !itavu situaciju kad bi
uop"e razmiljao o njoj njegovi "e djelatnici zajedno s
njim ubrzo podijeliti njegovo bogatstvo i slavu.
193
TESLA - $OVIEK IZVAN VREMENA
Kad je 18. svibnja stigao u Colorado Springs, do!ekali su ga i odvezli ravno u
hotel j4ltaVista. Kad je pomno pregledao kripavo dizalo, odabrao je sobu 207
(dakle, broja djeljivog s tri i smjetenu na prvom katu) te sobarici naloio da mu
u sobi svakodnevno ostavlja osamnaest !istih ru!nika. Izjavio je i da mu je milije
osobno brisati prainu u svojoj sobi.
Zemljite koje su mu stavili na raspolaganje nalazilo se isto!no od Colorado
Springsa, udaljeno kilometar i pol od gradi"a, u sjenci planinskog vijenca Pike's
Peak. To je zemljite uglavnom sluilo kao panjak stadima gradske mljekare. U
najbliem susjedstvu nalazila se kola za gluhe i slijepe osobe drave Colorado,
to mu je osiguravalo diskreciju koju je elio. Cijelo se podru!je nalazilo na 1800
metara nadmorske visine. Zrak je bio !ist, suh i kao da je pucketao od nabijenosti
stati!kim elektricitetom.
Novinarima koji su po njegovu dolasku razgovarali s njime oticrio je da
svojim bei!nim sustavom i to do otvorenja velike parike izlobe 1900.
namjerava poslati poruku s Pike's Peaka u Pariz. Upitah su ga ho"e li se raditi o
poruci odaslanoj s jednog planinskog vrha na drugi. Nabusito im je odgovorio da
nije doao u Colorado Springs kako bi se bavio planinarenjem i akrobacijama.
U proteklom desedje"u podnio je mnotvo patenata vezanih za bei!ni
prijenos energije i poruka, po!evi od naj osnovni je opreme za proizvodnju
visokih frekvencija i visokih napona.* Ve" je izgradio svoju zavojnicu koja je
bila u stanju proizvesti napon od 4 milijuna volta, ali je sada elio krenuti i na
mnogo ve"e vol-tae kako bi dospio do ure#aja koji "e biti u stanju izvoditi prije-
* U heterogenoj osnovnoj grupi su: brojevi 454 622 prvi patent za zavojnicu nazvanu Teslinim
imenom, 462 418, 464 667, 512 340, 514168, 567 818, 568176,568179,568180,577 670, 583
953,593 138,609 245,609 246, 609 247, 609 248, 609 249, 609 251, 611 719 te 613 735 i jo
dva patenta vezana za bei!ni prijenos energije i poruka, pod brojevima 645 576 i 649 621,
svi do jednog podneseni prije njegovih pokusa u Coloradu. Njegov rad u Coloradu osigurao je
temelje za nekoliko vrlo vanih patenata: brojeve 685 953, 685 954 685 955 i 685 956, koji su
se odnosili na prijemnike. Ve"inu njih je primjenjivao za vrijeme svog boravka u Coloradu.
Ubrzo nakon povratka u NewYork podnio je sljede"u grupu patenata (vidi napomenu o
patentima na stranici 234).
194

Bljesak munje
nose na globalnoj razini. Ispitivanja su trebala biti obavljena u
najve"oj tajnosti - odnosno s onoliko tajnosti koliko je to bilo
mogu"e u maloj zajednici Colorado Springsa koji je bio
preplavljen uzbu#enjem zbog dolaska slavnog izumitelja s
brdom tajanstvene opreme.
Tesli su preporu!ili mjesnog tesara Josepha Doziera,
kojemu je predao planove za svoju ispitnu stanicu te se odmah
zapo!elo s izgradnjom. Potom je poslao prvi od rijeke
telegrama koje je svakodnevno slao Scherffu u New York,
trae"i da mu urno na zapad poalje inenjera Fritza
L6wensteina, njegova mladog tehni!kog suradnika: On mora
biti ovdje da bi nadgledao izvedbu i rasporedio opremu.
Dok je ispitna stanica bila jo obi!no gradilite, izumitelj bi
se sam vozio do nje lakim jednopregom, objesivi svoje
duga!ke noge niz bo!ni dio kola - ne toliko zbog nedostatka
prostora, nego vie zbog svoje stalne pripravnosti da iz njih
isko!i. Jer, Tesla nije vjerovao konjima ni trunke vie nego to
je vjerovao elektri!nim dizalima. (S vremenom ni konji
Colorado Springsa ne"e imati razloga za pretjerano povjerenje
prema Tesli, jer kad jednom dovri svoje poja!alo-odailja! i
pusti ga u pogon, to "e cijelo podru!je nabiti elektricitetom pa
"e se i najmirnije kljuse preobratiti u trka"eg konja.)
Neobi!no zdanje to se po!elo uzdizati u preriji opkolili su
ogradom, na!i!kanom plo!ama s upozorenjem: NE PRILAZI -
VELIKA OPASNOST. A kad je postaja bila dovrena, na vrata je
postavljen jo zloslutniji citat iz Danteova Pakla: Napustite
nadu svi vi koji u#ete ovamo. Nije potrajalo dugo i svijetom
se pro-nijela vijest da je naprava koju je izumio gospodin Tesla
u stanju ubiti stotinu ljudi jednim jedinim bljeskom munje.
Ispitna stanica, koja je u po!edcu sli!ila golemom
!etvrtastom taglju, na kraju je izgledala poput broda s tornjem
umjesto jarbola. Jer, stre"i iz otvorenog dijela krova, toranj se
uzdizao punih dvadeset pet metara iznad zemlje, a iz tog se
jarbola izvijao i metalni stup koji je strio u zrak jo ezdeset pet
metara. Na njegovu je vrku bila smjetena kugla od bakrenog
lima, promjera jedan metar.
101;
TESLA - !OVTEK IZVAN VREMENA
Strojevi bi se unosili u to zdanje !im bi pristigli i odmah se
pristupalo njihovu sklapanju. Izgra#ene su zavojnice ili
visoko-frekventni transformatori svih oblika i veli!ina. Iz New
Yorka je pristigao posebno izgra#en divovski primarni krug,
kakav je Tesla imao u svom laboratoriju u ulici Houston.
Zajedno s prekida!ima kruga, on "e pokretati njegovo
poja!alo-odailja!.
Ovaj odailja!, koji je razvio u Coloradu, kasnije je sam
prozvao svojim najve"im izumom. I zaista, ovaj Teslin izum
pripada onima koji i danas nastavljaju zapanjivati mnoge od
njegovih suvremenih sljedbenika. Gdje god i kad god bi se u
nedavnoj prolosti otkrila pojava do koje bi dolo uslijed
snanih radiosignala odailjanih na vrlo niskim frekvencijama,
novinari bi znala!ki po!eli pisati o Teslinu efektu. Rusi,
tvrdilo se, koriste divovsko Teslino poja!alo-odailja! da bi
njime utjecali na vrijeme u svijetu te izazivali pojave
ekstremnih hladno"a i sua. Govorilo se da njime izazivaju i
povremene prekide radiokomunikacija u Kanadi i Sjedinjenim
Dravama, pa !ak i da ometaju modane valove stanovnika i
izazivaju simptome psihi!ke rastrojenosti, da ne spominjemo
razne zvu!ne udare i gotovo sve ostalo to se ina!e nije moglo
nikako druk!ije objasniti. Zaista, radilo se o istom onom
nevjerojatnom izumu koji je nedavno pokuao ponoviti Robert
Golka u Vvendoveru u Utahu, i to sa znatnim uspjehom,
prilikom prou!avanja kuglaste munje koja nastaje pri
nuklearnoj fuziji.
No, o !emu se tu to!no radilo? Od Tesle su zatraili da za
mjese!nik Electrical Experimenter pripremi objanjenje, tako da
ga mogu shvatiti i njihovi mladi !itatelji. To je, dakle, prije
svega, napisao je, rezonantni transformator sa sekundarom u
kojemu dijelovi, nabijeni visokim naponom, zapremaju velik
prostor uzdu idealno ograni!ene plohe velikog radijusa
zakrivljenosti te na odre#enoj udaljenosti jedan od drugoga.
Time posvuda osiguravaju malu povrinsku gusto"u naboja, tako da ne
moe do"i do proboja !ak i ako se vodi! ogoli. Pogodan je za svaku
frekvenciju, od svega nekoliko pa sve do tisu"a perioda u
sekundi, a moe se koristiti u proizvodnji struja goleme jakosti
i umjerenog napona ili struja male jakosti i golemog napona.
Maksimalni elektri!ni napon ovisi jedino o zakrivljenosti
196
Bljesak munje
povrina na kojima su smjeteni dijelovi pod nabojem te o
njihovim povrinama.
4

$ak je i napon od stotinu milijuna volti, izjavio je, posve
izve-div. Takav bi se krug mogao pobuditi impulsima bilo
koje vrste, !ak i onima niskih frekvencija, te proizvesti trajne
sinusoidne oscilacije nalik na one kakve proizvodi alternator.
Me#utim, u najuem zna!enju tog pojma, objanjavao je
dalje Tesla, radi se o rezonantnom transformatoru koji je,
osim to posjeduje spomenuta svojstva, jo i to!no
proporcioniran tako da prema svojim elektri!nim konstantama
i osobinama odgovara Zemljinoj kugli, !ime njegov oblik
postaje nadasve koristan i u!inkovit u bei!nom prijenosu
energije. Time je faktor udaljenosti u cijelosti uklonjen, jer se
ja!ina odaslanih impulsa nimalo ne smanjuje. $ak postaje mogu"e
pove"ati djelovanje s udaljeno"u od postrojenja u skladu s egzaktnim
matemati!kim zakonima.
5

Kad je ta mo"na oprema kona!no bila dovrena i izumitelj
se prihvatio svojih ispitivanja, omogu"ila mu je da
izazivanjem pravih elektri!nih vatrometa oponaa i
najstrahovitije planinske oluje. Jer, kad je odailja! bio u
pogonu, u radijusu od tridesetak kilometara oko njegove
postaje sijevale bi munje u svim smjerovima, snanije i
postojanije od onih prirodnih.
Prvi put izumitelj je po!eo pomno voditi radni dnevnik,
zapisuju"i sve o istraivanjima koja je obavljao. Budu"i da su
vidljivi efekti koje je izazivao bili jednako korisni koliko i
uzbudljivi, mnoge je sate posvetio i raznim fotografskim
pokusima.
Oprema koju je usavravao, nadao se Tesla, mo"i "e se
jednog dana iskoritavati u komercijalne svrhe. No, prije toga
trebalo je obaviti na tisu"e promatranja i finih uskla#ivanja.
Vie nije imao povjerenja u svoje legendarno pam"enje,
strahuju"i da ni ono ne bi moglo pohraniti one koli!ine
podataka koje su se svakodnevno gomilale. Njegovi su zapisi
u radnom dnevniku uvijek opisivali neuspjele pokuse koji nisu
pokazali rezultate kakve je o!ekivao, a on se neprestano pitao -
zato. Taj je postupak bio u otrom neskladu s onim za koji je
ina!e tvrdio da je koristio tijekom svojih ranijih radova. Sada
ve" u srednjim godinama, moda je osje"ao
1Q7
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
kako ga pam"enje polako izdaje. No, na nove su ga napore
nagonili rokovi koje je sam sebi zadavao.
U Teslinu dnevniku iz Colorada moe se jasno o!itati
njegova op!injenost najrazli!iti]im vidljivim efektima i
pojavama. Blije-te"i svjetlosni udari, koje je dosad
vizualizirao jedino u svom umu, odjednom su se dramati!no
pojavljivali u stvarnosti, a njegovi opisi - uvijek krcati
matemati!kim formulama - bili su podrobni, preplavljeni
ljubavlju, gotovo eroti!ni u oslikavanju boja i veli!anstvenosti
elektri!nih oluja koje je izazivao u Coloradu.
6

U no"ima u kojima je izvodio pokuse svojim poja!alom-
oda-ilja!em, nebo nad prerijom jednostavno bi eksplodiralo
zvucima i bojama. $inilo se da je i samo do oivjelo, a tresak
gromova mogao se !uti kilometrima uokolo. Divovska
prijenosna zavojnica promjera esnaest metara usisavala bi u
svoj vrdog muice i leptire, a promatra!i bi s pristojne
udaljenosti gledali kako zrakom vrcaju iskrice izme#u zrnaca
pijeska ili izme#u njihovih peta i tla dok bi kora!ali. Pri!ali bi
da su se i na udaljenosti od stotinjak metara mogli vidjeti palac
duga!ki lukovi kako sijevaju iz uzem-ljenih metalnih
predmeta.
7
Konji to su mirno pasli ili tr!karali po panjacima
odjednom bi pomahnitah, osje"aju"i svaki od udara kroz svoje
metalne potkove.
Pronalaza! i njegovi suradnici, proizvode"i usred
spokojnih i mirnih no"i gromove i munje, ui bi zapuili
vatom i navla!ili debele plutene ili gumene potplate na obu"u.
Pa i uza sve te mjere opreza, Tesla je opisivao u!estalo
doivljavanje praskanja u uima i neprestano je strahovao za
svoje bubnji"e. $esto bi se bol i zujanje u uima nastavljalo i
satima nakon obavljenog pokusa.
Hertzovo istraivanje iz 1888. godine, kojim je potvrdio
Maxwellovu teoriju dinamike elektromagnetskog polja,
uvjerilo je znanstvenike da se elektromagnetski valovi ire
pravocrtno kao i svjedosni, stoga se op"enito vjerovalo da bi
radioprijenos morao biti ograni!en uslijed zaobljenosti
Zemljine kugle. No, kao to znamo, Tesla ne samo to je
vjerovao da je Zemlja posve dobar vodi!, nego je smatrao i da
gornji slojevi zraka dobro provode i da zrak ve" i na
umjerenim visinama, koje su lako dostupne,
198
Bljesak munje
prema svim eksperimentalnim dokazima kojima raspolae,
tako#er predstavlja sjajno sprovodno sredstvo.
Sve doskora ta se teorija irenja radiovalova zanemarivala.
Me#utim, 1950-ih godina !itav je niz znanstvenika, koji su
radili na irenju niskih (od 3 do 30 kHz) i iznimno niskih (od
1 do 3000 Hz) elektromagnetskih valova, potvrdio Teslino
na!elo s obzirom na primjenu prilikom prijenosa niskih
frekvencija. Kako je napomenuo svjetski priznati autoritet za
elektromagnetsku teoriju, dr. James R. Wait, Teslini ogledi u
Colorado Springsu prethodili su svim drugim
elektromagnetskim istraivanjima u Coloradu... [a] njegovi su
rani pokusi nevjerojatno sli!ni kasnije razvijenim
komunikacijama pomo"u ekstraniskih frekvencija.
8
Zapravo,
Teslino poja!alo-odailja! bilo je prvo na svijetu dovoljno
snano da izazove rezonanciju ekstra-niskim frekvencijama u
ionosferi tla kao vodi!u valova.
Isto tako, Tesla je bio prvi koji je jo u ono vrijeme
predvidio da Zemlja ima rezonanciju na 6, 18 i 30 Hz. Kasnije
je to pokuao potvrditi opremom koju je izgradio na Long
Islandu, ali pokusi koje je tada elio obaviti morali su pri!ekati
druge istraiva!e. Tek je 1960-ih godina kona!no otkriveno
koliko je Tesla bio nevjerojatno blizu sa svojim procjenama.
Naime, stvarna rezonancija Zemlje iznosi 8, 14 i 20 Hz.
Budu"i da je Teslin sustav bei!nog prijenosa energije
uklju!ivao rezonanciju Zemlje, to bi se vie svojom radnom
frekvencijom uspio pribliiti zemljinoj frekvenciji, to je bolje
rezultate postizao pri izazivanju velikih gibanja energije u
svom sustavu. Samo, niske frekvencije predstavljale su velik
problem, barem kad se radilo o duini njegova sekundarnog
navoja. Tako je, primjerice, za njegovo poja!alo-odailja!,
kad bi radio na 50 kHz, duina navoja trebala iznositi otprilike
1,5 kilometar, a za frekvenciju od 500 Hz duina je trebala
biti sto puta ve"a.
Izvje"a o napredovanju radova i zahtjevi za daljnjim
isporukama opreme, razmjenjivani izme#u Tesle i Scherffa,
zakr!ili su telegrafske ice. Roba odailjana redovnim
putovima stizala je za izumiteljev ukus presporo pa je od
Scherffa traio da opremu alje
QQ
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
kao urne eljezni!ke poiljke to je bilo puno skuplje. Tesla je
potom zahtijevao prisutnost Kolmana Czita te je Scherffu
poslao pismo s nalogom da za to vrijeme Czitovu pla"u od 15
dolara tjedno ispla"uje njegovoj supruzi. Uskoro mu je javio i
ovo: Czito upravo prispio, bilo mi je drago iznova vidjeti
poznato lice. Izgleda mi malo pregojazan za posao koji od
njega o!ekujem.
Telegramima su se vodile i rasprave o dvije stotine boca
koje je Tesla naru!io i o balonima od dva i pol metra za koje
je, prema izjavi Scherffa, gospodin Myers strahovao da se
ne"e uzdignuti na visinu na kojoj se Vi nalazite, ako bi bilo
vjetrovito.
9
Baloni su trebah podi"i stacionarnu antenu u
visine na kojima je zrak razrije#en. Na kraju ih je stru!njak
proizveo (za 50 dolara po komadu) tako da ih je trebalo
ispuniti samo do dvije tre"ine (najvjerojatnije vodikom) kako
bi se izbjeglo njihovo pucanje na velikim visinama.
Dobro poznavaju"i Teslinu glad za novostima, ScherfT ga
je bez prestanka obavjetavao o svemu to se doga#a kod ku"e
te mu slao osobito podrobna izvje"a o kretanjima pukovnika
Astora, njegova glavnog financijera. Tako#er mu je javljao o
djelatnostima kojima se bavi Marconi te o pitanjima vezanim
za Tesline europske patente.
Koliko god su obojica bili zatrpani poslom, ipak bi
pronali vremena za sitne tra!eve ili bi pak uzajamno
razmjenjivali razne naputke. Gospodin L., javljao je tako
Scherff, stizao nam je u radionicu pijan i tijekom rada !inio
mnotvo pogreaka. A Tesla bi, primjerice, pisao: Reci
gospodinu Uhlmanu da ne okon!ava dopise rije!ima Sa
tovanjem, ve" S potovanjem, te je i vlastito pismo upu"eno
Scherffu zaklju!io sa S potovanjem. U tom je pismu sa
strepnjom dodao i ovaj P.S.: Je li nazvao moj prijatelj J. J. A.
[Misli na pukovnika Astora] ?
Za Scherffov ukus, on je preuveli!avao probleme vezane za
sigurnost i zatitu, obe"avaju"i mu za to slavu: U!inite sve
to je u Vaoj mo"i i mudro imajte moje interese u vidu te
budite posebno oprezni kad se radi o bilo kakvim
predstavnicima novina. Ne elim da im kaete bilo to osim
onoga to sam ja ve" izjavio.
200
Bljesak munje
Mislim da "u im imati to re"i kad se vratim... Vi morate postati
dio mene samoga i onda "u Vas sa sobom odvesti do
uspjeha.
10

Dana 16. kolovoza uputio je pismo Dragom Luki da bi
mu zahvalio na njegovoj pjesmi Dewey u Manili, koja je
jednostavno sjajna, te pritom dodao: elio bih da moete
vidjeti visibabe i sante leda u Colorado Springsu! Mislim
pritom na one koje lebde zrakom. Luka, one su sr
najprofinjenijih stvari koje uop"e postoje na Zemlji, osim
Vaih pjesama! Srda!ni pozdravi svima odVaeg Nikole.
No, nekoliko dana potom Johnsonu je uputio jo jedno,
znatno manje ekstati!no pismo: Bei!ni torpedo pojavio se
na pozornici za dlaku prekasno i Dewey je odsklizao u
galeriju besmrtnih pobjednika no, bila je to vrlo tanuna
dlaka! Luka, svakog dana sve vie uvi#am koliko smo nas
dvojica daleko ispred naeg vremena! Moj sustav bei!nog
telegrafa pokopale su razne igre i transakcije znanstvenog
drutva, a Vaa sjajna poema o junacima Manile nije uspjela
u!initi !ak ni toliko da se spasi Montojo. I kao to moji
neprijatelji tvrde da ja samo prepisujem tu#e ideje, tako "e i
Vai govoriti da je Montojo osu#en upravo zbog Vae pjesme!
Ali mi "emo nastaviti s naim plemenitim naporima, prija-
telju moj, ne obaziru"i se na zao i budalast svijet i jednom... Ja
"u na!ela mog inteligentnog stroja (koji bi zasvagda trebao
ukloniti topove i ratne brodove) objanjavati Arhimedu, a Vi
"ete svoje sjajne pjesme !itati Homeru...
11

Scherff mu je pisao: Njujorki Herald nastavlja veli!ati
Mar-conija...
Unato! brigama vezanim za projekt, Tesla je uivao u vre-
menu i atmosferi krevitog Colorado Springsa. Njegovi su vid
i sluh, oduvijek iznimne osjetljivosti, sjajno reagirali na
otrinu i jasno"u tamonjeg zraka. Klima je bila savrena za
njegova promatranja. Zrake sunca sjale bi znatno intenzivnije,
zrak je bio suh, a olujno nevrijeme znalo bi !esto izbiti posve
iznenada, i to gotovo neshvatljivom estinom.
12

Sredinom lipnja, kad se sva njegova oprema ve" nalazila
na svom mjestu, a pripreme za razli!ita ispitivanja bile u
zavrnoj
201
TESLA $OVIEK IZVAN VREMEN.
fazi, latio se jednog od svojih prijamnih transformatora,
nastoje"i eksperimentalnim putem utvrditi ima li Zemlja
kakav elektri!ni naboj. U skladu s podrobno razra#enim
planom, elio je zapo!eti s prou!avanjem njezinih periodi!nih
i slu!ajnih fluktuacija.
Iznimno osjetljivu napravu za nadziranje instrumenata koji
biljee oscilacije smjestio je u sekundarni krug, i to na
povienom terminalu, dok je primarni bio spojen s tlom. To je
dovelo do iznena#uju"ih rezultata: promjene elektri!nog
napona pokrenule su pove"anje elektri!nih gibanja u
primarnom krugu. To je opet izazivalo pojavu sekundarne
struje, koja je razmjerno svojoj ja!ini utjecala na osjedjivu
napravu i ure#aj za biljeenje promjena.
Otkrio sam, izvijestio je Tesla, da je Zemlja doslovno
prepuna elektri!nih oscilacija te sam se ubrzo posve udubio u
to zanimljivo istraivanje. Nigdje ne bih mogao na"i bolje
mogu"nosti za promatranja koja sam namjeravao obaviti.
13

U tom su dijelu Colorada prirodni izboji kroz munje vrlo
u!estali, ponekad znaju biti i neshvadjive siline, tako da su
jednom prigodom zabiljeili oko 12 tisu"a izboja u roku od
samo dva sata, i sve to u krugu od pedesetak kilometara oko
Teslina laboratorija. Mnoge od njih on je u svojim opisima
uspore#ivao s gigantskim zapaljenim drve"em izvrnutih
debala. Krajem lipnja opazio je !udnu pojavu: na njegove su
instrumente ja!e djelovali izboji koji su se doga#ali na ve"im
udaljenostima, nego oni koja su se mogli osjetiti u
neposrednoj blizini. To me jako zbunilo, priznao je Tesla u
svom dnevniku. Sto je tome uzrok?
Jedne ve!eri prepune zvijezda to su hladno svjetlucale na
potamnjelom nebu Colorada vra"ao se prerijom ku"i kada mu
je sijevnulo mogu"e objanjenje te zagonedce. Na istu je
pomisao nadoao jo prije nekoliko godina, u vrijeme
priprema za predavanja koje je odrao na Institutu Franklin i u
Udruenju za elektri!nu rasvjetu, no tada ju je odbacio kao
besmislenu i nemogu"u. Kasnije sam je odbacio jo
jednom, zapisao je. No, usprkos tome, moj se instinkt
probudio i nekako sam osjetio da se pribliavam velikom
otkri"u.
14

202
14. Zamra!enje u Colorado Springsu
Bilo je to 3. srpnja [1899.] - taj datum nikad ne"u zaboraviti -
kada sam dobio prvi nepobitni eksperimentalni dokaz jedne
istine od golemog zna!aja za napredak !ovje!anstva.
1

U predve!erje toga dana Tesla je promatrao gustu masu
oblaka nabijenih elektricitetom koji su se gomilali na zapadu.
Uskoro je izbila uobi!ajena snana oluja, koja se, nakon to
je velik dio svoga bijesa istroila u planinama, kretala velikom
brzinom preko ravnica.
Zapazio je teke i ustrajne lukove munja koji su se
pojavljivali u gotovo pravilnim vremenskim razmacima. S
unaprijed pripremljenim instrumentom za biljeenje
elektriciteta primijetio je da su signali za elektri!ne aktivnosti
postajali sve slabiji i slabiji to se oluja vie udaljavala, dok na
kraju nisu posve nestali.
Promatrao sam instrument u napetom i!ekivanju,
zabiljeio je u svoj dnevnik. I zaista, ubrzo su se iznova
pojavili signali, postajali su sve snaniji, da bi se, nakon to su
dostigli maksimum, postupno opet po!eli smanjivati, sve do
svog ponovnog nestajanja. Cijeli se proces ponavljao vie puta,
sve dok oluja, koja se, kao to je bilo o!ito iz jednostavnih
izra!una, kretala gotovo jednakom brzinom, nije ve" odmakla
na kojih 300 kilometara udaljenosti. No ove neobi!ne pojave
nisu prestale ni tada, nego su se nastavile odvijati
nesmanjenom ja!inom.
2

Uskoro je Tesla bio siguran u pravu prirodu te divne
pojave. Nije vie bilo nikakve sumnje: promatrao sam stojne
valove.
3

Ovako je saeo dalekosenost svog odcri"a: Ma koliko se
to !inilo nemogu"im, ovaj se planet, usprkos svojoj golemoj
veli!ini,
203
TESLA $OVJEK VAN VREMENA
ponaa kao vodi! ograni!enih dimenzija. Nesaglediv zna!aj
ove !injenice za prijenos energije pomo"u mog sustava ve" mi
je postao posve jasan.
Ne samo to je to omogu"avalo prijenos telegrafskih
poruka na bilo koju udaljenost bez ikakvih ica, to sam ve"
odavno znao, nego bi se !itavoj zemaljskoj kugli mogle
nametnuti fine modulacije ljudskoga glasa i, tovie, prenositi
energija, i to u neograni!enim koli!inama, na bilo koju
udaljenost i gotovo bez ikakvih gubitaka.
Tesla je Zemlju zamiljao kao golemu posudu koja u sebi
sadri elektri!ki provodnu teku"inu koja se zbog rezonancije
oblikuje u nizove valova zale#enih u stalnom poloaju. Sada je
sigurno, zapisao je, da bi se pomo"u oscilatora stojni valovi
mogli izazvati i u samoj Zemlji. To je od golemog zna!aja.
4
Ve"
mu je bilo poznato da se prijenos energije i odailjanje
razgovijetnih poruka na bilo koje mjesto na Zemlji moe
posti"i na dva radikalno razli!ita na!ina: visokim stupnjem
transformacije ili pove"anjem rezonancije. Na temelju svojih
pokusa s elektri!nim oscilatorima tada je izvukao zaklju!ak - i
zabiljeio ga u svom dnevniku - da bi se prijenos energije
najbolje mogao obavljati prvom metodom, ali samo ondje
gdje je potrebna mala koli!ina energije, kao kod radija, dok je
druga metoda nesumnjivo bolja i jednostavnija.
5

Kasnije su ga vode"i znanstvenici pogreno kritizirah zato
to nije razlikovao ove dvije funkcije. On se, dre"i se svoje
politike tajnovitosti, nije ni potrudio objasniti im bilo to. Ali,
prije nego to "e svoje teorije primijeniti u praksi, morao je
usavriti opremu. Jer idu"e ispitivanje za koje se po!eo
pripremati, zahtijevalo je milijune volti i struju strahovite
ja!ine. Nikakvo ga prijanje iskustvo nije moglo pripraviti na
sve ono to se pri tome moglo dogoditi, osim op"ih saznanja
kojima je raspolagao. Njegove su umjetno izazvane munje
trebale sijevati i eksplodirati s vrha ezdeset pet metara
visokog stupa sli!nog tornju, a ho"e li to ubiti same ispitiva!e,
ho"e li se !itava ispitna stanica pretvoriti u buktinju - to je bio
rizik koji su morali preuzeti.
204
Zamra!enje u Colorado Springsu
Dogovorene ve!eri Tesla je pomno odjenuo svoj crni
ogrta!, otmjene rukavice i crni polucilindar te stigao u postaju
gdje ga je ve" o!ekivao odvani Czito. On je trebao rukovati
prekida!ima kako bi omogu"io Tesli da promatra u!inke s
ulaznih vrata laboratorija. Bilo mu je vano da moe
istodobno promatrati i gigantsku zavojnicu smjetenu usred
prostorije i bakrenu kuglu na vrhu stupa.
Kad je sve bilo spremno, povikao je: Sad!
Ve" su ranije dogovorili da "e kod prvog ispitivanja prekida!
biti zatvoren samo jednu sekundu. U skladu s tim dogovorom,
Czito ga je, promatraju"i kazaljku za sekunde na svom
depnom satu, zatvorio i odmah potom izvukao. U!inci toga
kradcog trenutka bili su ohrabruju"i: snopovi elektri!nog
plamena okrunili su sekundarnu zavojnicu, a iznad njega je
odjeknuo prasak elektriciteta.
Glavni je doga#aj ve!eri Tesla elio promatrati izvana,
odakle je imao dobar pogled na stup i bakrenu kuglu.
Kad vam budem dao znak, rekao je Czitu, elim da
zatvorite prekida! i ostavite ga zatvorenog sve dok vam ne
dam znak da ga opet otvorite.
Za koji trenutak povikao je: Sad! Zatvorite prekida!!
Czito je posluao nalog ostavi nagnut nad ure#ajem da bi
na novu zapovijed mogao izvu"i ru!icu. Vibracije strahovito
snane struje, koje su jurnule kroz primarnu zavojnicu, kao da
su oivjele tlo pod njegovim nogama. Opet se za!uo prasak i
tutnjanje munje koja je eksplodirala iznad postaje. Za to je
vrijeme unutranjost preplavila neprirodna plavi!asta
svjetlost.
Czito je podigao pogled i ugledao zavojnice obavljene
mnotvom plamenih zmija. Zrak su ispunile elektri!ne iskre, a
u nosnicama je osjetio otar vonj ozona. Munje su sukljale
opet i opet, narastaju"i u pravi crescendo praskanja, sijevanja,
pucnjave, a Czito je jo !ekao naredbu da izvu!e prekida! i
zaustavi sav taj uas. Sa svog mjesta nije mogao vidjeti Teslu,
pa se po!eo pitati nije li izumitelja udarila munja i ne lei U
vani ozlije#en ili !ak mrtav. Nastaviti s tim bila bi prava ludost.
Ve" sljede"eg trenutka prestravila ga je pomisao da "e se
zapaliti zidovi i krov nad postajom.
205
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
No, Tesla nije bio ni ozlije#en ni mrtav. Samo se sledio od
navale blaenstva i uzbu#enja koji su ga obuzeli. S mjesta na
kojem se nalazio mogao je vidjeti praskanje i sijevanje munja
vie od !etrdeset metara uvis od vrha stupa, a kasnije su mu
rekli da se grmljavina !ula i u tridesetak kilometara udaljenom
Cripple Creeku. Munje su stalno iznova sijevale i tutnjale na
sve strane! Uzvieno! Je li se ikada neko ljudsko bi"e osje"alo
sli!nije bogovima? Nije imao pojma koliko je dugo stajao
tamo. Poslije se ispostavilo da se radilo samo o jednoj jedinoj
minuti.
Ali odjednom, posve neobjanjivo, nastao je tajac. Potpuna
tiina. to se to moglo dogoditi? Povikao je Czitu: Zato ste to
u!inili? Nisam Vam rekao da otvorite prekida!! Brzo ga ponovo
zatvorite!
Samo, Czito nije ni dotaknuo prekida!. Nestalo je struje.
Bog mu je u svojoj milosti poslao izbavljenje.
Tesla je pojurio do telefona i nazvao tvrtku Colorado Springs
Electric Company. Po!eo je jadikovati, prijetiti i moliti. Oni su
mu uzeli struju, optuio ih je, i jednostavno mu je moraju
odmah vratiti.
S druge je strane, iz elektrane, stigao grub i izravan odgovor.
Vi ste izbacili na generator iz uporabe i on je sad u pla-
menu!
6

Tesla je preopteretio generator. Gradi" Colorado Springs
naao se u potpunom mraku. Dodue, !im su uspjeh ugasiti
vatru, pustili su u pogon pomo"ni generator, ali je Teslin
zahtjev da mu vrate struju bio ljutito odbijen.
Odlu!an u namjeri da nastavi sa svojim pokusima, ponudio
je da im u elektranu poalje grupu svojih stru!njaka i glavni
generator popravi o vlastitom troku. Ponuda je prihva"ena. Za
manje od tjedan dana kvar je bio popravljen i Tesla je ponovo
dobivao struju.
Nakon toga, njegovi su se pokusi nastavili posve glatko.
Scherff mu je tijekom hladne jeseni i zime okovane ledom i
dalje slao nove ure#aje. Da bi ohrabrio izumitelja, napisao mu
je: Gospodin L6wenstein je gospodinu Uhlmanu i meni
ispri!ao poneto o Vaem sjajnom radu, pa znamo da se
nalazite ispred ostalih ne samo stotinu, nego tisu"u godina!
206
Zamra!enje u Colorado Springsu
Naalost samo su nam djelomi!no poznati neki od pokusa
koje je Tesla nastojao izvesti tijekom tog razdoblja - i u kojima
je, po onome to znamo, i uspio. Njegov dnevnik i kasniji
!lanci !esto su do te mjere nerazjanjeni da !ovjeka dovode do
ludila. Primjerice, izgleda da je u jednom trenutku izvodio
pokuse vezane za proizvodnju nekakve strahovito mo"ne
zrake. Me#u predmetima koji su mu pristizali kao urne
poiljke nalazile su se i !etiri Rontgenove cijevi s dvostrukim
aritima, uz debele mete izra#ene od platine. U jednom
njegovom dnevnom zapisu moemo pro!itati: Pripreme za
pokus s jednom izlaznom cijevi za proizvodnju snanih zraka.
Kako prakti!ki vie nema granica za snagu oscilatora, sada
ostaje problem izrade cijevi koja moe podnijeti eljeni
pritisak...
7
To!na svrha ili rezultati ovog pokusa ostali su
nepoznati, ali sve daljnje pristupa!ne podatke moete prona"i
u poglavljima 29 i 30.
No, op"i je cilj njegovih istraivanja, naravno, bio posve
jasan. On je ispitivao oscilatore velike snage, bei!ni prijenos
energije, prijem i odailjanje poruka te uz to vezane u!inke
elektri!nih polja visokih frekvencija.
Ma kakva bila narav njegovih pokusa, njima bi rijedco
nedostajalo o!aravaju"eg bljetavih. Usprkos znakovima
upozorenja koje je postavio du ograde i uz samu zgradu,
djeca iz susjedstva dolazila bi viriti kroz jedini prozor na
stranjem dijelu zdanja i ometati ga. Tesla ga je dao zatvoriti
daskama. Zbog toga se naao u pogibeljnom poloaju,
pribliivi se smrti vie nego ikad prije u svom ivotu
prepunom opasnosti i rizika.
Zdanje je bilo !etvrtastog oblika i u njemu je bila
smjetena zavojnica visine gotovo tri metra i promjera gotovo
sedamnaest metara, prisje"ao se kasnije. Kad bi se zgrada
ugodila na rezonanciju, munje [elektriciteta] prolazile bi od
njezina vrha do dna i pruale pri tome prekrasan prizor. Znate,
tu se radilo o gotovo stotinu pedeset, moda !ak dvije stotine
!etvornih metara povrine strujanja. Da bih utedio neto
novca, prora!unao sam dimenzije to je mogu"e to!nije pa su
strujanja dopirala do samih zidina zgrade, ostaju"i svega
dvadesetak centimetara udaljena od njih.
8

->r\i
TESLA - !OVIEK IZVAN VREMENA
Pokazalo se da glavni prekida! za upravljanje jakim
strujama zapinje i teko se povla!i. Da bi se njime lake
rukovalo, Tesla je u njega ugradio oprugu zbog koje se
zatvarao i na najmanji dodir. Ta novotarija ubrzo se, dodue,
pokazala jednostavnijom za rukovanje, ali i mnogo
nesigurnijom.
Doti!nog je dana Tesla poslao Czita u grad te je ove
pokuse obavljao sam. Isklju!io sam prekida! i otiao iza
zavojnice da jo neto provjerim. Dok sam se nalazio tamo,
prekida! je isko!io i zatvorio strujni krug. Odjednom se cijela
prostorija ispunila strujanjima i vie nisam mogao iza"i.
Pokuao sam ukloniti daske s prozora, ali nisam uza se imao
nikakvog alata pa se sve !inilo uzaludnim. Nisam mogao
u!initi nita drugo, doli baciti se potrbuke na tlo i pokuati se
tako provu"i.
Napon primarnog kruga iznosio je 50 tisu"a volti, a ja sam
morao puzati kroz uzak prostor posvuda okruen strujanjima.
Koncentracija dui!ne kiseline bila je tolika da sam jedva
disao. Ova se strujanja duika vrlo brzo veu na kisik zbog
goleme povrine koju zauzimaju, !ime nadokna#uju manjak
intenziteta. Kad sam dospio do uskog prolaza, bila su mi tik za
le#ima. Tekom mukom sam se izvukao i tek to sam dospio
do prekida!a i uspio ga otvoriti, zgrada je po!ela gorjeti.
Zgrabio sam aparat za gaenje poara i uspio obuzdati
plamen...
9

Dragom Luki napisao je potom pismo u kojemu je metafo-
ri!ki aludirao na obuzdavanje i kro"enje divlje ma!ke,
govore"i o mnogim krvavim ogrebotinama po sebi.
Ali, upravo u tim ogrebotinama, Luka, pisao mu je,
nalazi se ivi um UM! Pa, ne elim o tome govoriti
mnogo, ali...
U!inio sam sjajne pomake na raznim podru!jima, ali -
koliko me samo rastuilo kad sam saznao da je jedan dio
mojih kolega na polju bei!ne telegrafije ogrezao u tolike lai!
Ni jedna tvrdnja koju su iznijeli nije istinita, i moj se sustav,
Luka, koristi - sasvim jednostavno - bez ikakva
odstupanja...
10

To se odnosilo na Marconija koji je dvije godine ranije,
sura#uju"i s elektri!arom Engleskih pota, Williamom
Preeceom, poslao bei!ni signal na udaljenost od 12
kilometara preko
208
Zamra!enje u Colorado Springsu
Bristolskog kanala, i koji je sada, 1899. godine, ponovio istu
predstavu, ovaj put preko Engleskog kanala.
Edison, kojega je to podsjetilo na vlastite bezuspjene
pokuaje prije esnaest godina, po!eo se pitati ima li on
osnova za podizanje sudske tube protiv mladog Talijana. Sve
je zavrilo na tome da mu je kasnije tvrtka Marconi Wireless
Telegraph Company isplatila 60 tisu"a dolara za njegov patent.
No, moda zbog svoje nagluhosti, Edison zapravo nikada nije
vjerovao da "e ta pomodarska radio-manija stvarno
potrajati.
to se ti!e Tesle u Coloradu, povjerio je Robertu Johnsonu
kako je posve siguran u to da "e bei!nim putem prenijeti
poruku Parikoj izlobi 1900. godine - moj pozdrav ludim
Francuzima! Pismo je zavrio povjerljivim tonom: Jo
nisam naao vremena za ispunjenje svog obe"anja da "u
postati milijunaem, no u!init "u to prvom prigodom...
1!

to je to Tesla to!no postigao tijekom svog boravka u
Colorado Springsu? Naravno, sva ona tajanstvenost, uurbane
djelatnosti, zna!ajna utroena sredstva i povremeni teatralni
u!inci nisu zavrili nijednim prakti!nim izumom ako se
pod prakti!nim misli na telefon ih na unaprije#eni oblik
indukcijske zavojnice. No, mjereno edisonovskim
mjerilima, s istim se pravom moglo rogoboriti zbog !injenice
to Einstein nije izumio elektri!nu perilicu posu#a.
Ali, je li Tesla tijekom tog razdoblja doao barem do nekih
zna!ajnih doprinosa, vanih za nove spoznaje? Odgovor je
svakako da. Znanstvenici ne znaju, a moda nikada niti ne"e
saznati cjelokupni opseg njegovih istraivanja, dok daljnji
problem predstavlja to on svoje intuicije, teorije i probne
pokuse !esto nije dovodio do zavrnog stupnja i verifikacije.
No, on je zasigurno dao onaj po!etni i temeljni doprinos, koji
njegovi nasljednici na nekoliko razli!itih podru!ja nastavljaju
nadogra#ivati i otkrivati jo i danas. (Vidi poglavlje 30).
Poznati jugoslavenski fizi!ar dr. Aleksandar Marin!i"
naglaava kako danas, kad imamo dokaze o na!inima
rezonancije Zemlje i kad znamo da neki valovi mogu i svojim
malim kretanjima
->no
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
pobuditi gibanje ina!e nepomi!nih valova u sustavu ionosfere,
moemo prosuditi koliko je Tesla bio u pravu kad je rekao da
mehanizam irenja elektromagnetskih valova prema 'njegovom
sustavu' nije isti kao i Hertzov sustav usmjerenih zra!enja. U
svom uvodu Teslinoj knjizi Zapisi iz Colorado Springsa dr.
Marin!i" napominje da znanstvenik me#utim, nije mogao znati da
se do pojave o kojoj govori moe do"i samo na vrlo niskim
frekvencijama te je najavio da "e daljnje prou!avanje Teslinih
zapisa otkriti zanimljive pojedinosti o njegovim idejama na tom
podru!ju. Dnevnik baca posebno svjedo na njegov udio u razvoju
radija, pa se vie ne postavlja pitanje njegova prvenstva u
bei!nom prijenosu, koji je otkrio jo 1893. godine.
No, znanstvenici danas mogu jedino pokuati shvatiti ono to je
Tesla mislio da je postigao.
Vjerovao je kako je svojim gigantskim oscilatorom uspio
Zemlju staviti u stanje elektri!ne rezonancije, ubrizgavaju"i u nju
struju elektrona (u ono doba, strujanje elektriciteta) frekvencije od
150 tisu"a titraja u sekundi. Rezultiraju"a pulsiranja imala su
valove due od dvije tisu"e kilometara. Tesla je zaklju!io da se oni
ire prema van izvan okvira Zemljine kugle, i to prvo u krugovima
koji se sve vie pove"avaju, a potom opet smanjuju, ali neprestano
uz porast intenziteta, da bi se onda skupili u jednoj to!ki koja se na
zemaljskoj kugli nalazi to!no nasuprot Colorado Springsa - to jest,
neto zapadnije od francuskih otoka Amsterdam i St. Paul u
Indijskom oceanu.
Prema dobivenim rezultatima obavljenih pokusa, tamo se
oblikovao veliki elektri!ni juni pol sa stojnim valom, koji je
rastao i opadao u skladu s odailjanjem s njegova sjevernog
pola, od ure#aja u Colorado Springsu. Svaki put kad bi se val
povukao, bio bi zapravo poja!an i odaslan nazad svom antipodu
snaniji nego prije.
12

Da je Zemlja bila sposobna za postizanje savrene rezonancije,
dobiveni bi rezultati mogli biti katastrofalni. No, budu"i da ona to
nije bila, on je vjerovao da je rezultat svega bila mogu"nost isko-
ritavanja energije na bilo kojoj to!ki na Zemlji, koja bi se onda
210
Zamra!enje u Colorado Springsu
tamo crpila jednostavnim ure#ajem. Taj bi sustav uklju!ivao
elemente uga#anja radiosignala, uzemljenje i metalnu ipku
visine ku"e. Nita vie od toga ne bi bilo potrebno da se svako
ku"anstvo opskrbi elektri!nom strujom dobivenom iz valova
to bi se gibali naprijed i nazad izme#u sjevernog i junog
elektri!nog pola. Ali Tesla nije na zadovoljavaju"i na!in
dokazao tu svoju tvrdnju, a jo manje je primijenio, ba kao ni
bilo tko drugi nakon njega.
Svojim poja!alom-odailja!em izazvao je efekte koji su
barem u nekim svojim aspektima bili ja!i i ve"i od onih
dobivenih munjom. Najve"i napon koji je dosegao iznosio je
oko 12 milijuna volti, to je bezna!ajno u usporedbi s onim
koji ima munja, no ipak daleko vie od bilo kojeg napona
proizvedenog mnoga desetlje"a nakon njega. Me#utim, ono to
je sam drao jo zna!ajnijim bilo je to to je u svojoj anteni
postigao struje ja!ine 1100 ampera. I najve"a bei!na
postrojenja jo su mnoge godine nakon toga za svoj rad
koristila svega 250 ampera.*
Jednog dana dok je radio s takvim strujama, na vlastito mu
je iznena#enje uspjelo nataloiti gustu maglu. Dodue, vani je
bilo maglovito, ali kad je uklju!io struju, oblak magle u
laboratoriju postao je tako gust da nije mogao vidjeti ni prst
pred nosom. Iz ovoga je zaklju!io da je doao do vanog
otkri"a. Siguran sam i uvjeren u to, rekao je kasnije, da
bismo mogli izgraditi postrojenje odre#enog oblika u jednom
posve sunom podru!ju, pustiti ga u pogon prema odre#enim
propisima i pravilima te pomo"u njega crpsti neograni!ene
koli!ine vode iz oceana za potrebe navodnjavanja i dobivanja
struje. Ne"u li osobno ivjeti toliko dugo da to izvedem, netko
drugi ho"e, no uvjeren sam da sam u pravu.
Ta je zamisao tako#er nala svoje mjesto u batini njegovih
nedovrenih poslova, i do danas je nitko nije primijenio.
Razni pisci izvjetavali su kako je tijekom istraivanja i
pokusa u Coloradu, Tesli uspjelo bei!nim putem upaliti niz
od dvije stotine elektri!nih arulja udaljenih !etrdesetak
kilometara od
Prilikom preuzimanja Edisonove medalje, priznanja koje mu je
uru!eno 1917. godine, Tesla je otkrio da je uspio dosegnuti napon od 20
milijuna volti.
91
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
njegove postaje. No, on u svojim zapisima nikada nije
ustvrdio tako neto, niti o tome postoje ikakvi dokazi. Ono to
je zapravo zapisao bilo je da je, koriste"i se svojim
poja!alom-odailja!em, pustio struju oko Zemljine kugle
dostatnu za osvjedjavanje vie od dvije stotine elektri!nih
arulja.
Kad se vratio na Istok, napisao je: Iako novom metodom
jo nisam postigao prijenos zna!ajnijih koli!ina energije na
velike udaljenosti a koje bi bile od vanosti za industriju,
radio sam s nekoliko modela postrojenja pod jednakim
okolnostima kakve "e postojati i u velikim postrojenjima ove
vrste, pa sam time temeljito dokazao primjenjivost tog
sustava.
13
Tako#er je naveo da je promatrao prijenos signala
na udaljenost od gotovo tisu"u kilometara.
To je bilo sve to je namjeravao re"i o tom predmetu. No,
iz njegovih mjesecima dugih i usredoto!enih istraivanja
obavljanih u Coloradu proizala su njegova druga dva, i to
vrlo zna!ajna znanstvena postignu"a.
U svom dnevniku na dan 3. sije!nja 1900. godine, nakon
to je opisao kako je snimio nekoliko laboratorijskih
fotografija, spominje i da je promatrao pretvaranje iskri!avih
snopova u bljeskove i vatrene lopte.
14
Sijevanje munja ili
vatrenih lopti, odnosno kuglastih munja, pojava je koja je
jednako op!injavala i zapanjivala kako filozofe iz anti!kih
vremena, tako i dananje znanstvenike. Vatrene lopte
spominju se na spomenicima starih Etru!ana, u radovima
Aristotela i Lukrecija, te u zapisima velikog atomskog
istraiva!a naega doba, Nielsa Bohra. Arago je analizirao
dvadesetak izvje"a iz 1838. godine o pojavi kuglastih munji.
Neki znanstvenici !vrsto stoje pri stajalitu da se tu radi o
!istoj opti!koj varci. I sam je Tesla mislio tako sve dok se
nisu povremeno po!ele pojavljivati i na njegovoj
visokonaponskoj opremi u Coloradu.
Te su se neobi!ne kratkotrajne pojave, nimalo nalik
obi!nim bljeskovima munja, kretale polagano i gotovo
usporedno s povrinom da. Poznato je da se pojavljuju u
zrakoplovima tijekom leta i sablasno se kre"u pri dnu
putni!kog prostora te nestaju ve"
212
Zamra!enje u Colorado Springsu
nakon nekoliko sekundi. U suvremenoj se fizici naj!e"e
moe !uti sljede"a teorija objanjenja ove pojave: kuglasta
munja svoju energiju prima iz okoline zahvaljuju"i stvaranju
prirodnog elektromagnetskog polja a promjer joj ovisi o
frekvenciji vanjskog polja, tako da dolazi do rezonancije.
Me#utim, znanstvenici se nastavljaju sporiti oko toga (vidi
poglavlje 30).
Bilo kako bilo, Teslina naga#anja slau se s ponekom od
ovih hipoteza. Primjerice, on je mislio da po!etna energija nije
dostatna da bi trajnije odrala kuglastu munju te da stoga mora
postojati neki drugi izvor za koji je vjerovao da se moe
prona"i u drugoj munji koja prolazi kroz jezgru te vatrene
lopte. Iako su mu ove kuglaste munje predstavljale tek
o!aravaju"e uzgredne pojave, ipak je pronaao vremena da
nastavi to naoko beskorisno istraivanje gdjegod ga ono
odvelo. Potom je ustvrdio da je nau!io i kako ovu pojavu
izazvati po vlastitoj volji.
15
Suvremeni znanstvenici nastojali
su, koriste"i pritom najsnanije nuklearne akceleratore,
ponoviti njegovo postignu"e, ali to nikome od njih nije
uspjelo (iako se ta zadivljuju"a i potencijalno korisna pojava
jo danas nenadano pojavljuje).
Do drugog otkri"a, do kojega je Tesla navodno dospio u
Colorado Springsu, dolo je jedne ve!eri kad je radio na svom
osjetljivom i snanom radio prijemniku. Uz Teslu,
laboratorijem se jo motao samo ostarjeli tesar Dozier.
Iznenada je izumitelj postao svjestan !udnih, ritmi!ki
ponavljanih zvukova koji su dopirali iz prijemnika. Za njihovo
redovito i to!no ponavljanje nije mogao smisliti nikakvo
suvislo objanjenje, osim ako to nije bio pokuaj nekih ivih
bi"a s drugog planeta da uspostave komunikaciju sa Zemljom.
Venera, ili moda Mars, mogli bi biti najvjerojatniji izvor,
pretpostavljao je. Nitko dotad nije ni !uo o takvoj pojavi kao
to bi bili pravilni zvu!i iz svemira.
16

Oduevljen i uzbu#en, bio je u stanju jedino sjediti i napeto
oslukivati. Uskoro ga je posve obuzela zamisao da odgovori na
poruku vra"anjem signala: za to jednostavno mora postojati neki
na!in!
Vjerojatno objanjenje onoga to je Tesla !uo bili su radio-
valovi sa zvijezda. Tek 1920-ih godina astronomi su ponovo
!uli
213
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
takve pravilne signale (kada su kona!no i slubeno
povjerovali Teslinim tvrdnjama). A tridesetih godina, po!eli
su ih prenositi kao ifrirane brojeve u digitalni ure#aj za
biljeenje. Danas je oslukivanje zvijezda postala
uobi!ajena pojava.
Iako Tesla nije mogao dvojiti o onome to su mu
posvjedo!ile vlastite ui, mogao si je predo!iti porugu i
ismijavanje kojim "e ga obasuti kolege znanstvenici kad se
novost pro!uje. Zato nije urio s objavljivanjem. A kad je
reakcija stigla, donijela je sa sobom sve to je i o!ekivao.
Profesor Holden, bivi ravnatelj opservatorija na
kalifornij-skom Sveu!ilitu, me#u prvima je zapo!eo s
kritikama: Gospodin Nikola Tesla objavio je kako je siguran
u to da su odre#ene smetnje koje je !uo na svom ure#aju
zapravo signali primljeni iz nekog vanzemaljskog izvora,
rekao je novinaru. Oni ne dolaze od Sunca, kae on. No,
kako podrijetlom moraju biti s nekog planeta, vjerojatno
dopiru s Marsa, naga#a on. Pravilo ispravnog filozofiranja jest
da se ispitaju svi mogu"i razlozi neke neobjanjive pojave
prije no to se posegne za onim nevjerojatnima. Svaki "e
istraiva! re"i kako je gotovo sigurno da je Tesla pogrijeio te
da smetnje o kojima se radi dolaze od strujanja u naem zraku
ili u zemlji. Kako bi itko uop"e mogao znati da neobjanjive
struje ne dolaze od Sunca? Fizika Sunca je danas sve prije
nego nepoznata. U svakom slu!aju, zbog !ega ta strujanja
nazivati 'planetarnima' ako u to nismo posve sigurni? Zbog
!ega smetnje koje je zabiljeio instrument Tesle vezati ba za
Mars? Nema li i drugih svemirskih tijela koja bi mogla
posluiti istoj svrsi, npr. kometi? Nije li instrumente mogao
omesti Veliki medvjed s Mlije!ne staze ih svjetlost Zodijaka?
Uvijek postoji mogu"nost da posegnemo za velikim otkri"ima
na Marsu i negdje drugdje, budu"i da su nam pri ruci. Trijumf
znanstvenika iz proteklog stolje"a jo uvijek je nevjerojatan
dokaz, no uvijek postoji velika vjerojatnost da se nove pojave
mogu objasniti starim i poznatim zakonima. Sve dok Tesla ne
pokae svoj ure#aj drugim istraiva!ima te i njih uvjeri u to u
to sam vjeruje, moe se sa sigurno"u drati da ti signali ne
dolaze s Marsa.
17

214
Zamra!enje u Colorado Springsu
No posljednje to je Tesla tada namjeravao u!initi bilo je otkriti
svoj ure#aj ostalim znanstvenicima. Njegov je posao u Coloradu bio
okon!an. Nova godina 1900. stigla je i minula, a da izumitelj to nije
ni zamijetio. Nalazio se usred priprema vezanih za rasklapanje svoje
opreme i odlazak.
Tesla je, izgleda, bio savreno zadovoljan onime to je postigao u
Coloradu. Nagnao je munje da pleu po njegovu nalogu. $itavu je
zemaljsku kuglu iskoristio kao dio vlastite laboratorijske opreme, a
primio je i poruke odaslane negdje sa zvijezda. Zato je sada urio
ususret budu"nosti.
I
215
15. Veli!anstven i proklet
Kad je Tesla sredinom sije!nja 1900. godine stigao u
NewYork, na njega su se obruili izvjestitelji i urednici
razli!itih listova i !asopisa.
Posve o!ekivano, znanstveno bratstvo s Istoka ponavljalo
je izjavu profesora Holdena i napadalo Teslu zbog tvrdnje da
je primio poruku izvanzemaljskog podrijetla - ako ni zbog
!ega drugog, barem zato jer im nije objasnio kako je to uop"e
izveo. No, Teslin je grijeh bio ve"i od toga. Kako je to napisao
u svom pismu Julianu Havvthorneu iz philadelphijskog lista
North .American neposredno prije odlaska iz Colorada, ti su
mu signali ukazali na to da inteligentna bi"a sa susjednog
planeta moraju biti na znatno viem znanstvenom stupnju
razvoja od Zemljana, pretpostavka koju razni doktori znanosti
nisu bili u stanju olako progutati.
Tesla je izgarao u nastojanjima da odgovori na te poruke
iz svemira. Posve uvjeren u to da raspolae trenutno
najopsenijom i najrevolucionarnijom postoje"om
tehnologijom, odmah je zapo!eo podnositi nove patente za
radio i prijenos energije, zasnovane na svojim pokusima iz
Colorada.
Kao prvi korak zamislio je izgradnju sredinjeg svjetskog
radiosustava koji bi mogao ponuditi sve one usluge u kojima
mi danas uistinu uivamo - me#usobno povezivanje radio
telefonskim mreama, sinkronizaciju vremenskih signala,
op"e distribuiranje poruka i vijesti, depne prijemnike,
privatne komunikacije, usluge prijenosa vijesti putem radija...
O njemu je govorio kao o svjetskom sustavu za prijenos
obavijesti.
Prvi patent koji je podnio nakon povratka (br. 685 012) od-
nosio se na poja!avanje snage elektri!nih oscilacija pomo"u
216
Veli!anstven i proklet
teku"eg zraka kojim bi se rashla#ivala zavojnica te bi se tako
smanjivao njezin elektri!ni otpor. Godine 1900. i 1901.
odobrena su mu i druga dva patenta vezana za ukopane
vodove za prijenos energije i metodu njihove izolacije
zamrzavanjem okolnog dielektri!nog medija poput vode.
Jedan od patenata koji mu je bio iznova izdan (br. 11 865),
odnosio se na plinovito rashlad-no sredstvo - o!ito klju!nu
rije! koja je nehotice bila isputena iz njegovog izvornog
patenta br. 655 838. Time je postao jednim od utemeljitelja
kriogenog inenjeringa i rashladnih tehnika.
Mnogo godina kasnije, tijekom 1970-ih, u Americi, Rusiji
i Europi po!elo se raditi na razvojnim projektima vezanima za
metode uporabe supravodi!a u podzemnom prijenosu velikih
koli!ina elektri!ne energije, to je u sebi uklju!ivalo i uporabu
raznolikih kriogenih rjeenja. Dravni laboratorij Brookhaven
na Sveu!ilitu Upton u dravi NevvTork nalazio se na !elu tih
me#unarodnih nastojanja. Metoda laboratorija Brookhaven
sli!i Tesli-noj, osim to je predmet suvremenog rada bilo
rashla#ivanje vodi!a na nekoliko stupnjeva iznad apsolutne
nule. Sli!nost postaje jo ve"a kad se promotri Teslin patent
br. 685012 iz 1901. godine, u kojemu je opisao iznimno
snano rashla#ivanje vodi!a kojim bi se smanjio njihov otpor,
smanjuju"i tako na najmanju mogu"u mjeru gubitke i
rasipanje energije pri provo#enju struje. Ovo je jo jedan
primjer nepriznavanja njegova pionirskog rada -moda i stoga
to je to u ameri!kom patentnom uredu moglo pokrenuti !itavi
niz ponitavanja kasnije prijavljenih patenata.
Utrka oko prvenstva na podru!ju radioprijenosa na velike
udaljenosti odvijala se u korist Marconija, !ijim je uspjehom
tijekom Teslina izbivanja svjetski tisak preplavio svoje
stranice. Tesla se podrugivao jadnim naporima u!injenima u
Americi, kao to je bilo signaliziranje rezultata utrke jahti na
Long Islandu. Naime, on je najavio svoj plan da "e
radionadzorom upravljati svojim robotiziranim brodom na
svjetskoj izlobi u Parizu, i to iz svog ureda na Manhattanu!
U me#uvremenu, kako ga je podsjetio George ScheriF,
trebalo je rijeiti goru"i problem vezan za njegov ra!un u
banci. Tijekom
917
TESLA :OVJEK IZVAN VREME
svog osmomjese!nog boravka u Coloradu, prekora!io je
doputene iznose za punih 100 tisu"a dolara...
Kome se obratiti? Pukovniku J.J. A.? Georgeu
Vvestinghouseu? Thomasu Fortuneu Ryanu? J. Pierpontu
Morganu? C. Jordanu Mottu? Iako su ga po novinama
ismijavali, njegov se dobar glas me#u kapitalistima uspio
o!uvati. Ono to je uvijek iznova ostavljalo dojam na tu
tvrdokornu gospodu bio je rekord tvrtke Vvestinghouse
Company u zadravanju monopola nad patentima izmjeni!ne
struje unato! nastojanjima suparni!kih industrijalaca da srue
njezine obrambene zidine.
U potrazi za novim izvorom kapitala potrebnog za
razvijanje svojih izuma, Tesla je iznova po!eo redovito
posje"ivati Pkver's Club u Gramercv Parku, Dvoranu palmi u
hotelu WaIdorf-j4storia i navra"ati, naravno, u hotel Delmonico.
Iz istih je razloga predloio Rober-tu Johnsonu da mu u novom
broju mjese!nika Century objavi !lanak posve"en izvorima
energije i tehnologiji budu"nosti. Dogovor je pao i on je
prionuo na pisanje tog !lanka, koji je na kraju pod nazivom
Problem pove"anja ljudske energije izaao u broju od lipnja
1900. godine. Samo, ispostavilo se da je !lanak, kao i ve"ina
Teslinih zapisa, vie sli!io filozofskom traktatu nego svjeem i
zanimljivom prikazu istraivanja iz Colorada, kako je Johnson
prieljkivao. Bez obzira na to, !lanak je izazvao pravu
senzaciju.
Dijelom su tome pridonijele fotografije kojima je !lanak
popra"en - neke od brojnih snimljenih u Coloradu na kojima
je izumitelj pribjegao blagom obliku varki, koje su uklju!ivale
ne samo vremenske, ve" i dvostruke ekspozicije. Prikazivale
su ga kako mirno sjedi na drvenom stolcu zadubljen u svoje
biljeke dok oko njegove glave sijevaju munje koje bi mogle
usmrtiti sobu prepunu ljudi. (Iako je u Coloradu bilo mjesnih
fotografa, radi tih je snimaka naru!io dolazak gospodina
Allevja, svog omiljenog fotografa s Manhattana, kako bi
snimio njegove pokuse izvo#ene s poja!alom-odailja!em).
Vremenske ekspozicije trajale su otprilike sat ili dva, to je
svakako izazvalo mnogo vie dramati!nih svjetlosnih efekata
nego to bi ih izazvali pojedina!ni izboji. I mada on nije
!itavo to vrijeme sjedio na stolcu - jer bi ga struja
218
Veli!anstven i proklet
zasigurno ubila - Tesla je znao da je tim snimkama potreban
ljudski lik kako bi se naglasio njihov dramatski u!inak.
Bilo je to neugodno poziranje jer su se pokusi, a stoga i
fotografiranje, izvodili no"u kad bi temperatura obi!no pala
ispod nule. U svom je dnevniku objasnio kako se snimalo:
Naravno, izboji se nisu odvijali dok su me snimali, kako bi se
moda moglo pomisliti! Prvo bi se na plo!i snimila bljeskanja
munja pri slabom svjetlu ili polutami, potom bih ja sjeo na
stolac pri !emu bi ekspozicija bila izvedena pod lu!nim
svjetlom, i na kraju - kako bi se naglasile osobine raznih sitnih
pojedinosti - koristilo bi se malo praha za bljeskalicu.
1
Na taj
se na!in kroz Teslino tijelo nije vidjela struktura praznog
stolca, kao na nekoj !udnoj vrsti rendgenske snimke.
Rezultati snimanja bili su takvi kakve je samo poeljeti
mogao. Svi koji su vidjeli te fotografije ostali su zabezeknuti.
Kad ih je poslao profesoru A. Slabvju, o kojemu se po!elo
govoriti kao o ocu njema!kog radija, ovaj mu je odgovorio
kako je o!ito da je Tesla pronaao neto jedinstveno i da nikad
prije nije vidio nita sli!no.
Izumiteljev radni dnevnik iz Colorada otkriva nam da je
razlog za neprestano eksperimentiranje s fotografijom bilo
njegovo razo!aranje rezultatima snimaka dobivenih nakon
pokusa s kuglastim munjama. Vrlo je vano koristiti bolja
sredstva za fotografiranje strujanja koja stvaraju ovu pojavu.
Trebale bi se pripremiti puno osjetljivije plo!e i njih bi trebalo
iskuavati. $ak bi i koritenje boja na filmu moglo pomo"i i
odvesti nas do nekih panje vrijednih zapaanja.
2

On je, nadalje, tako#er razmiljao o vrijednosti snano
pobu#enih vakuumskih cijevi i njihovoj uporabi za potrebe
fotografiranja. Jer kona!no bismo, usavravanjem naprave i
pravilnim odabirom plina u cijevi, fotografa morali u!initi
neovisnim o sun!evoj svjetlosti i omogu"iti mu da svoj posao
obavlja pod posve jednakim uvjetima... Takve "e mu cijevi
omogu"iti da sam, po vlastitoj volji, odre#uje okolnosti
snimanja i uga#a svjetlosne efekte.
3

219
TESLA - DVTEK IZVAN VREMEN,
$lanak u Centurvju s opisanim fotografijama i njegovim
predvi#anjima jo ga je vie gurnuo u sredite kontroverzi. I
mada su se njegovi kolege znanstvenici obarali na njega, tisak
mu je uglavnom i dalje ostajao vjeran.
U posljednje se vrijeme tisak op"enito dobro zabavlja
zahvaljuju"i Nikoli Tesli i njegovim predvi#anjima o svemu to
"e se pomo"u struje mo"i u!initi u budu"nosti, pisao je
Dispatch (u broju od 23. velja!e 1901. godine), list iz
Pittsburgha, VVestinghouse-ovog podru!ja. Neke od
njegovih smionih zamisli, uklju!uju"i prijenos signala na
Mars, navode na pomisao da bi gospodinu Tesli bilo bolje
manje se baviti predvi#anjima, a vie konkretnim ostva-
renjima.
Bez obzira na to, nedavno donesena odluka Ameri!kog
okrunog suda za juni Ohio u cijelosti je priznala !injenicu
da Tesla ni u kojem slu!aju nije bez zasluga i vrijednih i
zna!ajnih postignu"a...
Gospodin Tesla raspolae velikim bogatstvom entuzijazma
i plodonosne mate u pogledu budu"nosti, to prirodno izaziva
i zadirkivanja. Ali svi oni koji ne znaju da Tesla svojim djelom
spada u prve redove pronalaza!a, potpuno su neupu"eni u
modernu povijest elektrike.
I od urednika stru!nog glasila elektroinenjera, Thomasa
Commerforda Martina, stigla mu je rje!ita podrka:
Gospodin Tesla pravi je junak vizionarstva kojega su
zavarali povremeni bljeskovi zvijezda. No, rastu"e osude od
strane njegove bra"e po struci izazvane su time to je on vidio
dalje, to je prvi ugledao slabana svjetlucanja na doku!ivim
novim kontinentima znanosti...
Publicitet je bio on dobar ili lo bio upravo ono to
je Tesla elio, jer je jo uvijek o!ajni!ki nastojao privu"i
pozornost mogu"ih financijera. Jedan od prvih koji mu se
javio (iako ne i najzna!ajniji) bio je Stanford White, slavni
arhitekt. Njih su se dvojica sreli jedne ve!eri u Pkvers Clubu,
!ije je preure#enje White upravo zavrio. Osjetivi snano
uzajamno razumijevanje, zadubili su se u ivahni razgovor.
VVhitea su oduevile Tesline vizije
220
Veli!anstven i proklet
budu"nosti prikazane u mjese!niku Century. Kad mu je
izumitelj po!eo opisivati izgled postrojenja koje je zamislio za
svoj sredinji svjetski radiosustav, arhitekt mu je postao
gorljivim partnerom u velikoj zamisli.
A ta velika zamisao nije ni bila tek obi!na sanjarija. Jo
dok je bio u Coloradu, u Teslinoj su se njujorkoj radionici,
pod nadzorom Scherffa i njegova mladog pomo"nika, po!eli
sklapati oscilatori. Radovi su, kao i uvijek, bili tajni i strogo
!uvani. $im se Tesla vratio, stupio je u vezu s Georgeom
Vvestinghouseom, znaju"i da bi mu njegovi inenjeri mogli
po narudbi izraditi strojeve koji "e mu trebati.
Vvestinghouseu je napisao da su njegovi pokusi u
Coloradu nedvojbeno pokazali izvedivost telegrafskog
komuniciranja s bilo kojom to!kom na zemaljskoj kugli
pomo"u strojeva koje sam usavrio. Za to bi mu trebali
motor i generator istosmjerne struje od najmanje 300 konjskih
snaga s obje strane Atlantika, a to je bila skupa investicija.
Vi "ete, naravno, shvatiti, povjerio rriu je, da
razmiljam o uspostavljanju takve komunikacije samo kao o
prvom koraku usmjerenom ka daljnjem i jo zna!ajnijem
radu, naime, ka prijenosu energije. No, budu"i da "e to biti jo
mnogo ve"i i skuplji pothvat, primoran sam prvo prikazati
osobine tog sustava kako bi kapital stekao povjerenja u
mene...
4
Tako#er je od VVesting-housea zatraio da mu
posudi 6 tisu"a dolara, za koje mu jam!i svojim engleskim
tantijemima.
Industrijalac je pozvao Teslu da mu bude gostom u njego-
vom privatnom vagonu-pala!i na putu od NewYorka do
Pitts-burgha, kako bi raspravili sve to je potrebno. Tijekom
vonje Tesla mu je objasnio da bi njegovo postrojenje
nadmailo postavljanje vodova preko Atlantika kako svojom
brzinom, tako i sposobno"u da se istodobno odailju mnoge
poruke. Predloio je Westinghouseu da zadri vlasnitvo nad
svim strojevima koje bi mu isporu!io te da u odre#enom
stupnju sudjeluje u pothvatu. Ali Westinghouse je nau!io
svoju lekciju u okrutnom svijetu financija. Stoga je Tesli
preporu!io da potrai financijsku pomo"
221
TESLA $OVJEK IZVAN VREMENA
me#u kapitalistima koji tragaju za prilikama u koje bi uloili
viak svog bogatstva.
Jedan od takvih kojima se Tesla obratio bio je i Henry O.
Havemever, poznat po nadimku e"erni sultan zbog mo"nog
monopola koji je izgradio na preradi e"era. Tesla,
velikoduan u svojim darovima bez obzira na to imao u tom
trenudcu novca ili ne, poslao je svog izaslanika sve do
Nevvporta u dravi Rhode Island sa skupocjenim prstenom
opto!enim safirima kao vjen!anim poklonom za Sultana.
Naalost, njegov je potez ostao bez odaziva.
Svoje planove o svjetskom sustavu odailjanja vijesti
povjerio je jo Astoru i Ryanu. Iako je nepoznato u kolikoj je
mjeri pukovnik Astor sudjelovao u tom projektu, Tesla je kod
njega najvjerojatnije imao uspjeha, jer kad se 1913. godine
procjenjivala Astorova imovina, izalo je na vidjelo 500
dionica koje je posjedovao u tvrtki Nikola Tesla Companv.
Prolje"e 1900. godine donijelo je Tesli agoniju i
frustraciju. On i Robert potiteno su !itali novinski oglas
bankarske tvrdce F. P. Warden & Companv: NOVAC...
Marconi potvr#uje da "e Vam se ulaganje isplatiti od 100 do
1000 posto vie od bilo kojeg drugog posla u koji biste mogli
uloiti. Dionice tvrtke British Marconi Company u po!etku su
se nudile po cijeni od 3 dolara, da bi se sad ve" prodavale po
22 dolara.
Tesla je htio tuiti Marconija vjeruju"i da se ovaj ogrijeio
o njegova patentna prava. Jo su ga vie razjarile posljednje
re!enice spomenutog oglasa: Marconijev sustav prihvatili su
ljudi kao to su Andrevv Carnegie i Thomas A. Edison te
novine diljem svijeta. Edison, Marconi i Pupin postali su
savjetodavni inenjeri u tvrda .American Company.
Evo ih - trojke koja se udruila da bi mu preotela
prvenstvo njegova odcri"a radija. Tesla je napisao pismo
Robertu, glume"i da osje"a optimizam u pogledu odtete koju
bi mogao dobiti u takvom sudskom sporu: Oduevljen sam
to sam iz oglasa koji Vam prilazem vidio kakve sve
odgovornosti snosi Andrevv Carnegie. On je pravi !ovjek
kojega treba prozvati zbog nastalih teta. Moji izgledi rastu!
5

222
Veli!anstven i proklet
Me#u svim ljudima koji su pro!itali Teslin !lanak u
Centuryju i ostali zadivljeni smiono"u njegovih vizija nalazio
se jedan !ovjek koji je savreno i u cijelosti odgovarao svim
izumiteljevim potrebama i eljama: J. Pierpont Morgan.
Sastali su se da bi porazgovarali o svjetskom sustavu. Tesla
je instinktivno bio manje razgovorljiv nego svojedobno s
VVesting-houseom. Nije bilo potrebe nov!ara zamarati
gomilom tehni!kih podataka. Umjesto toga ga je zasuo
podacima vezanim za novac i mo". Opisao je Morganu plan za
kanale svih valnih duina, koji bi se mogli emitirati iz jedne
jedine postaje. Time bi financijer dobio potpuni monopol nad
emitiranjem radioprograma. Tamo gdje su ostali s tog
podru!ja mislili samo u ograni!enim okvirima prijenosa
vijesti od to!ke do to!ke, ih na poruke to se bei!no alju s
broda na obalu, Tesla je govorio o emitiranju po !itavom
svijetu. Morgan je bio zainteresiran.
Nakon tog sastanka, Tesla mu je 26. studenoga 1900.
uputio pismo. U njemu je podrobno opisao sve to nudi. Ve" je
uspio odaslati poruke na razne udaljenost do gotovo tisu"u i
dvije stotine kilometara, naveo je, ali je u stanju konstruirati
postrojenja za telegrafsko komuniciranje preko Adantika, a
ako ustreba, i preko Pacifika. Mogao je selektivno, bez
uzajamnog uplitanja, upravljati velikim brojem instrumenata i
pored toga osigurati apsolutnu privatnost poruka. Za sve to
imao je potrebne patente, dodao je, i stoga se mogao slobodno
upustiti u dogovore svih vrsta.
Predloio je da se njegovo ime odabere za bilo koju korpo-
raciju koja bi mogla biti osnovana, a trokove je procijenio na
otprilike 100 tisu"a dolara za izgradnju postrojenja na
Adantiku u roku od est do osam mjeseci, odnosno na 250
tisu"a dolara za postrojenje na Pacifiku, za koje bi bio
potreban rok od godinu dana.
6

Morganu nije ni spomenuo bei!ni prijenos energije, ne
stoga to bi odustao od svoje zamisli, nego zato to bi takav
sustav prijenosa energije neke od postoje"ih bankarovih
investicija u!inio zastarjelim. U svakom slu!aju, nije se moglo
o!ekivati da bi se gospodin Morgan mogao zagrijati za
zamisao da struju
ILA 'JEK '.VAN VREME
isporu!uje siromanim plemenima Zulu, ili moda
Pigmejcima koji ni ne znaju to je novac.
Morgan je odgovorio da pristaje financirati Teslu u iznosu
do 150 tisu"a dolara. No, odmah je upozorio da je to ujedno
najve"i iznos do kojega namjerava i"i. Iako je unaprijed
dozna!io tek dio spomenutog iznosa i usprkos tome to je
zemljom divljala inflacija, !ime mu se gotovo svakodnevno
smanjivalo stanje na ra!unu, Teslu je obuzeo pravi zanos.
Njihov se odnos (to nesumnjivo nije bilo strano Morganu)
ubrzo sveo na sli!an onome izme#u dvorjanina i kralja.
Morgan je bio velik i velikoduan !ovjek. Teslin "e rad
glasno pronijeti Vae ime diljem svijeta. Vi "ete ubrzo
uvidjeti da znam duboko cijeniti plemenitost Vae odluke, ali i
da znam kako Vau po!etnu filantropsku investiciju uve"ati za
vrijednost 100 puta ve"u od one koju ste mi stavili na
raspolaganje na jedan tako veli!anstven, tako kraljevski
na!in...
7

Morgan, kojega nisu pretjerano zanimale poslovne
investicije filantropske naravi, odgovorio je poslavi Tesli
nacrt ugovora i trae"i da u njegovu korist, na ime jamstva za
zajam, potpie vlasnitvo nad 51 posto u svim njegovim
patentima vezanima za radio.
8

Tesla je Morganu uputio poruku u kojoj je citirao miljenje
iz pisma uglednog znanstvenika, a u to vrijeme ve" i !lana
njema!ke vlade, profesora Slabvja: Ve" neko vrijeme
posvetio sam se istraivanjima na podru!ju bei!ne telegrafije
koju ste Vi utemeljili na tako jasan i precizan na!in... Zanimat
"e Vas, kao oca telegrafije, da !ujete... Ovo je Morganu
trebalo ukazati na istinu vezanu za tvrdnje koje su objavljivali
Marconi i ostali. U toj je poruci svom meceni Tesla jo
primijetio kako ni Raphael, a ni Kolumbo ne bi ostvarili
uspjehe bez potpore imu"nih sponzora.
Budu"i da je priljev novca, o!ito, osiguran, Tesla je po!eo
traiti zemljite na kojem "e izgraditi odailja!. James D.
VVarden, rukovoditelj tvrtke Suffolk Countrv Land Compair/, koji
je posjedovao dvije tisu"e hektara zemlje na Long Islandu,
stavio je izumitelju na raspolaganje dvije stotine hektara u
predjelu Shorehama.
9
Taj
224

Nikola Tesla 1885. u dobi od 29 godina. Fotografija
Saronyja,
Teslina omiljenog fotografa. (Smithsonian Institution,
Dravni muzej ameri!ke povijesti)

Teslina rodna ku"a. Odmah do nje je crkva koju je kao sve"enik vodio njegov otac.
(Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija. Fotografija: P. S. Callahan)

Jedan od Teslinih izvornih dvofaznih indukcijskih motora. Kad se spojio s njegovom
viefaznom metodom proizvodnje i prijenosa struje, ovaj je motor postao temeljem
na kojemu se potom izgradila suvremena industrija proizvodnje elektri!ne struje.
(Smithsonian Institution, Dravni muzej ameri!ke povijesti)

Za Teslu. Fotografija Edisona.Teslina prvog poslodavca u Americi. vlastoru!no
potpisana. (Muzej Nikole Tesle)

George VVestinghouse osnovao je 1886. godine tvrtku VVestinghouse
Electric and
Manufacture Company i kupio Tesline patente vezane za izmjeni!nu
struju.
(VVestinghouse Electric Corp.)

rta odrano 8' :1a
r
in
reu!ilit mi

zumi koji su prikaza ala;
noj strani rotiraju"e ien
je Teslin turbinski rr j ilf
Model radionadziranog robotiziranog broda
koji je Tesla izumio sredinom 1890-ih
godina. Drugi su teleautomati mogli i
zaroniti, (!asopis Century, 1900.)
Tesla, snimljen u svom laboratoriju 1898.
godine. Prikazana naprava je nespojena
zavojnica koja prikazuje djelovanje dvaju
krugova razli!itih frekvencija ugo#enih na
rezonantnu frekvenciju - danas jedan od
osnovnih krugova koji se koristi u ra!unali-
ma. Napon na kraju zavojnice koja se nalazi
nasuprot promatra!a (osvijetljen Teslinim
cijevima) iznosi oko pola milijuna volti.
(Zahvaljuju"i susredjivosti L.j4ndersona)



ftm oWH slami uumitc-\\eve
JW/JW rujiine. Ba kfpa&at,
srodi ili tri Ja, radija \t na
tamdju aMcmnoij d/dovairja
mtozii pare koji a spiraljie
IcKtdD IzmaJa mrialm/r.
merf<tfftf>j]fl gmavo jjri/jufcJ/emJj
itoJmua.

godi]
<{
Fotomontaa, objavljena u listu The VVorld
Today, prikazuje Teslinu teoriju da bi se
primjenom na!ela mehani!ke rezonancije Zemlja
mogla raspoloviti poput jabuke.

Mark Tvvain i glumac Joseph Jefferson u posjetu Teslinu laboratoriju 1899. godine. (Knjinica
Sveu!ilita Columbia)

<:vji




Katharine Johnson; fotografija prenesena iz
knjige njezina supruga Prisjeti se pro-
teklog. (Zahvaljuju"i susretljivosti tvrtke
Little Brovvn and Companv)
Teslina ispitoa stanica u Colorado Springsu
Nadvisuje ju 65-metarski jarbol.
(Smithsonian Institution, Dravni muzej
ameri!ke povijesti)

Robert Undervvood Johnson s Teslom, snimljeni u izumiteljevom laboratoriju (Knjinica Sveu!ilita
Columbia)


Teslin kobni toranj na Long Islandu, izgra#en izme#u 1901. i 1903. godine. Bio
je
namijenjen emitiranju radiovijesti i bei!nom prijenosu energije preko Atlantika.
(Zahvaljuju"i susredjivosti L.Andersona; prema fotografiji Lilian McChesney)
Umjetni!ki prikaz Teslina vi#enja rata u budu"nosti. Strukture nalik na tornjeve
(nadahnute tornjem s Long Islanda) ukazuju na daljinski upravljane na!ine
obrane
od robota koji napadaju. Kao to je Hugo Gernsback napisao u mjese!niku
Znanost i
izumi, gdje se pojavio ovaj crte: U kona!noj "e se borbi sukobljavati samo
strojevi. No, bit "e to i zbiljski kraj Znanosti. (Gernsback Publications)


?*&!

W? /^g^

.--J &*
NIKOI*^^
Predloak za poslovni papir sa zaglavljem Tesline tvrtie, kojim se namjeravalo
podsjetiti
na njegove zna!ajnije izume. Prona#en u tornju na Long Islandu; ovako bi
otprilike izgledao
da je ikada bio tiskan. (Zahvaljuju"i susretljivosti L.Aidersona)

Tesla u svom uredu u Zapadnoj 40. ulici, smjetenom nasuprot njujorke gradske
knjinice. (Knjinica Sveu!ilita Columbia)

U dobi od punih 75 godina Tesla je prikazao dva svoja nova plana o
iskoritavanju energije
iz prirode. Lijevo je sustav zagrijavanja Zemlje, a desno prete!a suvremenih
sustava za
iskoritavanje toplinske energije oceana. Crtei potje!u iz 1931. godine, a bili su
objavljeni u listu Svakidanja znanost i mehanika. (Gernsback Publications)
I

~, ! * .

Neki Teslini svakodnevni, osobni predmeti iz vremena kad je otmjeni Teslin lik bio dobro
poznat svima na Manhattanu. (Muzej Nikole Tesle)

Veli!anstven i proklet
se komad zemljita, izoliran i okruen umom, nalazio preko
puta farmi Jemime Randall i Georgea Hegemana, a bio je
stotinjak kilometara udaljen od Brooklvna. Oduevljeni Tesla
nadjenuo mu je ime Wardenclyffe i odmah u mati zamislio
kako se razvija u jedan od prvih industrijskih parkova
Amerike. Na izgradnji svjetske radiopostaje bit "e zaposleno
dvije tisu"e ljudi dok "e njihove obitelji stanovati u oblinjim
novoizgra#enim naseljima.
U oujku 1901. godine Tesla je krenuo u Pittsburgh da bi s
Westinghouseom utana!io narudbe za generatore i
transformatore. Za to su vrijeme njegovi ljudi du engleske
obale tragali za sli!nim mjestom prikladnim za podizanje
radiopostaje na toj strani oceana. Bio je suvie obuzet poslom
i pripremama da bi razmiljao o Parikoj izlobi. Tako je ona
dola i prola bez prikazivanja njegova izuma koji bi potresao
svijet.
W D. Crovv, Whiteov savjetnik za arhitekturu, bio je
najblii Teslin suradnik na radovima vezanim za konstrukciju
tornja. Na njegovu vrhu nalazila se divovska bakrena
elektroda u obliku utipka, promjera 30 metara. Kasnije je
toranj sve vie po!eo nalikovati gigantskoj gljivi. Oktogonalni
toranj, u cijelosti izra#en od drvenih greda prethodno sloenih
na du, uzdizao se iz prostrane zidane zgrade. No, ukupna
visina te nevjerojatne strukture izazivala je zabrinutost znalaca
zbog vjetrovitosti tog podru!ja.
10

13. rujna Tesla je Stanfordu Whiteu uputio sljede"e pismo:
Ni upola me nije toliko zatekla i zaprepastila vijest o atentatu
na predsjednika [William McKinlev je ustrijeljen 6. rujna],
koliko Vai trokovnici to sam ih sino" primio zajedno s
Vaim ljubaznim pismom.
Jedno je sigurno: ne moemo izgraditi taj toranj onako
kako je bio zamiljen.
Ne mogu Vam izre"i koliko mi je ao, jer moji prora!uni
pokazuju da bismo takvom strukturom mogli doprijeti i preko
Pacifika...
11

Neko su vrijeme razmiljali o tome da se vrate na stariji
projekt, kod kojeg bi trebalo izgraditi dva, a moda i tri znatno
manja tornja, no na kraju je ipak izgra#en jedan toranj koji se
uzdizao
22S
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
do visine od 61 metra. Unutar njega nalazio se !eli!ni stup
koji je bio ukopan 38 metara u zemlju. Taj stup koji je bio
opasan drvenom oblogom debljom od !etvornog metra i
okruen spiralnim stepenicama bio je zamiljen tako da ga
zra!ni pritisak moe podi"i do gornje platforme tornja.
Wardenclyffe je bio nadaleko vidljiv objekt, jednako
veli!anstven kao i zamisao na osnovi koje je nastao, a po
svom konceptu i izvedbi neto najsjajnije to je Zlatno doba
elektroinenjeringa u Americi ikada proizvelo. Bio je
veli!anstven, ali i proklet.
Budu"i da je izumitelj toliko nestrpljivo o!ekivao
naru!enu opremu, Westinghouse je odredio !ovjeka posebno
zaduenog za njezinu isporuku. No sporost kojom su
pristizala sredstva od Morgana, nagnala je Teslu da se
pozabavi i drugim poslovima dok je !ekao da se dostavi sve
to mu je potrebno za Wardenclyffe. Stoga je svoje urede
preselio u njujorki toranj Metropolitan kako bi imao bolji
uvid u poslovna strujanja.
Jedan od njegovih na!ina za prikupljanje sredstava bilo je
razvijanje posebne vrste indukcijskih motora koje je gradio
West-inghouse, no na njima bi se uvijek pojavljivali novi
problemi. Tako je Tesla u tom razdoblju ugradio
VVestinghouseovu opremu u Edisonovo njujorko
postrojenje. U me#uvremenu, George Scherff je poao !ak do
Meksika tragaju"i za novim poslovnim mogu"nostima.
Veliko je razo!aranje za Teslu predstavljala !injenica to
Vlada nije naru!ila njegove ure#aje za obrambeno nadziranje
obale radiosustavom. Kad su u Kongresu prihvatili Zakon o
obrani obale i vojnim utvrdama, za koji se osiguralo 7,5
milijuna dolara, u jednoj je svojoj poruci Johnsonu napisao da
"e moda barem kojih pola milijuna dolara investirati u
teleautomate tvog prijatelja Nikole, dok "e ostatak bez imalo
dvojbi prona"i put do depova politi!ara. $ak je i ta cini!na
poruka odavala nepokolebljivost njegova optimizma.
No, ubrzo su se pojavili dodatni razlozi za ogor!enje.
Krajem 1901. godine svjetski je tisak preplavilo izvje"e o
velikom Mar-conijevu uspjehu, jer je 12. prosinca signalom
uspio odaslati
226
Veli!anstven i proklet
slovo S preko Atlantskog oceana, od Cormvalla do
Nevvfound-landa. Ono to je Morgana i mnoge druge
zaprepastilo bila je !injenica da je Marconi to u!inio bez
ikakvih velikih projekata i planova sli!nih onima !ijom se
izgradnjom bavio Tesla.
Nema dvojbe, oni nisu znali da je Marconi zapravo
iskoristio Teslin osnovni radiopatent br. 645 576, koji je ovaj
prijavio jo 1897. godine, a bio mu je odobren 20. oujka
1900. Nikakvo !udo to je otada Tesla po!eo ogor!eno govoriti
o metodi Borgia--Medici, jer su mu time oduzeli slavu,
priznanja i bogatstvo. No, radiotehnologija je u ono vrijeme
predstavljala pravi misterij i za ve"inu znanstvenika, pa kako
to onda ne bi bila jednom prosje!nom investicijskom bankaru.
Koliko god bio ljutit, Tesla nije gubio vrijeme. O!i je upro
u svoju veli!anstvenu opsesiju, koja je iz dana u dan izrastala
usred ratarskog predjela Long Islanda. U po!etku joj se divio
iz ku"ice koju je za sebe zakupio u blizini gradilita. A kad je
Scherff napustio Manhattan, vratio se svojim odajama u hotelu
VVaHod-Astoha da bi odade mogao bolje oslukivati
pulsiranje Wall Streeta. Opet su Scherff i on svakodnevno
razmjenjivali i po nekoliko pisama i telegrama. A kako
jeWardenclyffe od NevvTorka udaljen samo sat i pol vlakom,
barem jednom tjedno otmjeno odjeveni izumitelj osvanuo bi
na kolodvoru u pratnji svog posluitelja, koji bi u pozamanoj
koari vukao iza njega goleme koli!ine biranih jela, i ukrcao
se na vlak u smjeru Long Islanda.
Neprestano je strahovao zbog zatite i tajnosti svog
projekta. Dotle su stanovnici New Havena o!arano i sa
zanimanjem pratili rast neobi!nog osmerokutnog tornja nalik
na gljivu koji se nadvio nad drve"e njihove sjeverne obale. A
gra#ani oblinjeg Shorehama bili su uvjereni da se nalaze tik
pred vratima slave svjetskih razmjera i !udesnog industrijskog
napredca i blagostanja.
227
16. Ismijavan, osu#ivan, osporavan
to se !udesni toranj vie uzdizao, to je Tesla i sebe i brojne radnike sve
nemilosrdnije nagonio na rad. U Njema!ku je poslao novac za povratnu kartu
radioinenjeru Fritzu Lovvensteinu te se on ubrzo pridruio skupini koja je radila
naWardenclyfreu. Drugi poznati inenjer, H. Otis Pond koji je radio za Edisona,
pomagao mu je u izgradnji laboratorija.
Nekoliko godina kasnije, Pond "e re"i kako se ne slae s ocjenom koju je
povijest dala o dvojici izumitelja. Edison je bio najve"i eksperimentator i
istraiva! kojega je ova zemlja ikada imala - ali, ne bih ga toliko cijenio kao
izvornog pronalaza!a, rekao je. Teslu je, me#utim, drao najve"im
izumiteljskim genijem svih vremena.
1

Pond je !esto pratio Teslu u njegovim dugim etnjama. Bili su zajedno i
onoga dana u prosincu 1901. godine kad je Marconi poslao prvi prekooceanski
signal. Izgleda da se Marconi oborio na Vas, rekao mu je.
Marconi je dobar momak, odgovori mu Tesla. Samo neka nastavi.
Trenutno se koristi s ravno sedamnaest mojih patenata.
Pond se tako#er prisjetio koliko je Tesla bio zabrinut zbog ratnih ure#aja koje
je izumio. Upravo je lansirao uzorke svog modela bei!nih torpeda, opkolio
njima neki brod i potom ih vratio na obalu. Otise, rekao je, ponekad osje"am
da nemam pravo raditi takve stvari.
2

Izumiteljev prenatrpan raspored !esto je ostavljao dojam da u njemu
obitavaju tri ili !etiri osobe. Njegov je njujorki laboratorij postao mjestom
sastanaka za znanstvenike iz svih krajeva svijeta.
228

Ismijavan, osu#ivan, osporavan
Ve!eri su bile ispunjene drutvenim doga#anjima, napornim
eksperimentalnim radom, ispunjavanjem prijava za patente te
sastavljanjem stru!nih !lanaka za razne listove i pisanjem
pisama urednicima.
elja da vidi i bude vi#en od strane pravih ljudi nagonila
ga je da ivi kao osoba za dan i osoba za no". Znalo je pro"i i
po nekoliko no"i za redom tijekom kojih bi jedva sklopio o!i.
Neizbjena posljedica takvog suludog ritma bila je da je svoje
prijatelje razdijelio po skupinama te je svatko ispunjavao
dijelove njegova ivota za koje drugi nisu znali. Ni najbliskiji
prijatelji, kakvi su primjerice bili Johnsonovi, nisu imali pojma
o vanosti ili !ak identitetu novijih znanaca s kojima se
susretao, to ne zna!i da je dopustio da ih itko nadomjesti u
njegovu srcu.
Dnevnu bi satnicu posvetio usrdnom zaklinjanju svojeg
mecene Morgana da mu to bre dostavi sredstva, podsje"aju"i
ga na !injenicu da inflacija prijeti potapanjem !itavog broda.
Tragao bi i za drugim investitorima. Moljakao je proizvo#a!e
da mu dopreme potrebne strojeve i odobre due kredite. A kad
je boravio u NewYorku, svakodnevno bi Scherffu slao po
nekoliko naputaka.
U toj napornoj 1902. godini jedan je doga#aj ipak bio do-
brodoao - posjet slavnog lorda Kelvina Sjedinjenim
Dravama. Tom je prilikom objavio da se u potpunosti slae s
Teslom u dva sporna pitanja: 1. da je Mars odailjao signale
Americi, i 2. da je o!uvanje neobnovljivih energetskih izvora
od neizmjerne vanosti za !ovje!anstvo.
3
Kao i Tesla, Kelvin je
bio uvjeren da bi trebalo raditi na razvijanju na!ina za
iskoritavanje snage vjetra i sunca, to bi pomoglo o!uvanju
ugljena, nafte i uma. Vjetrenja!e bi trebalo, objavio je, to je
mogu"e prije smjestiti na krovove ku"a kako bi pokretale
dizala, crpke za vodu te rashla#ivale ku"e ljeti i grijale ih
zimi.
4

No, Edison se nije slagao sa svojim uglednim
suvremenicima u pogledu vremenskih tokova, odga#aju"i dane
zla i nestaice za vie od pedeset tisu"a godina. Toliko bi
dugo i same ume June Amerike bile u stanju osigurati
gorivo, tvrdio je.
229
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Kad je Kelvin iznio koliko visoko cijeni znanstvene
proroke Amerike, bila je to njegova neskrivena pohvala Tesli,
a stigla je kao pravi melem na izumitelj evu duu. Nakon
banketa odranog u !ast lorda Kelvina u hotelu Delmonico,
Englez je objavio da je New York zasigurno naj!udesnije
rasvijetljen grad na svijetu te stoga i jedino mjesto na Zemlji
kojeg Marsovci mogu vidjeti.
Moda nadahnut sjajnim vinom, izjavio je: Mars alje
signale... NewYorku. Ta je izjava drugog dana osvanula u
svim dnevnim listovima. Sli!na Teslina tvrdnja svojevremeno
je izazvala polemike. No sada, kad je !ovjek Kelvinova
ugleda rekao isto, znanstvena zajednica nije podigla ni jedan
prigovor, uklju!uju"i profesora Holdena. Takva nagla
promjena stava nadahnula je Teslina prijatelja Hawthornea da
napie nepromiljen !lanak koji je otiao jo dalje od
Kelvinove senzacionalne objave. O!ito je da su, napisao je,
Marsovci i stanovnici drugih, jo starijih planeta, posje"ivali
Zemlju i prou!avah je iz godine u godinu samo zato da bi
izvijestili svojima: Jo nisu spremni za nas. No, kad se
rodio Nikola Tesla, stvari su se izmijenile. Moda upravo oni
(ljudi s drugih zvijezda) upravljaju njegovim izumima, tko
zna?
5

Zbog tog jednog jedinog retka romanti!arski nastrojen
Haw-thorne mogao bi se okriviti za sijanje sjemena koje su
kasnije njegovali oni koji "e Teslu prigrliti kao ljubljenog
vo#u s Venere, !ime "e znatno ugroziti njegov znanstveni
ugled.
I tako, nastavljao je Havvthorne, upravo je izumitelj u
svom osamljenom laboratoriju na obronku planine bio onaj
kojemu je bila namijenjena njihova prva, njeno odcucana
poruka. Drugi su je mogli !uti, ali su je zanemarili... Ali je
Tesla, !iji je mozak u usporedbi s mozgovima ve"ine
suvremenih znanstvenika poput kupole katedrale Sv. Petra u
odnosu na paprenku, bio uvjeban za taj trenutak pa njihov
signal nije bio odaslan uzalud.
6

Iako nidco nikada nije okrivio Nikolu Teslu za nedostatak
ega, moemo samo zamisliti kako je zakrgutao zubima dok je
sjede"i za radnim stolom pisao zahvalu svom prijatelju za
njegov neprili!an knjievni uzlet. Sve je to vrlo zgodno,
napisao mu je, osim onoga s kupolom katedrale Sv. Petra i
paprenkom!
230
Ismijavan, osu#ivan, osporavan
Potom je mudro promijenio temu i nastavio mu pisati o
svojim znanstvenim brigama: Polovinu vremena osje"am se
poput !ovjeka osu#ena na smrt, a drugu polovinu najsretnijim
me#u smrtnicima. Sve se umirilo osim nade. Moglo bi
potrajati stolje"ima, ali u svakom svom djeli"u tijela osje"am
da zasigurno stie! Jednu sam stvar utvrdio zahvaljuju"i
svojim pokusima u Colo-radu. Moemo konstruirati stroj koji
"e prenijeti signal naim najbliim susjedima jednako sigurno
kao i preko tvoje blatne Skvkoll rijeke. I moemo se pouzdati
u to da "e poruka biti primljena, pod uvjetom da u Sun!evu
sustavu postoje i drugi momci koji, poput nas, znaju upravljati
ovom vrstom naprava...
7

U lipnju je Tesla preselio svoj laboratorij s Manhattana u
novo zidano zdanje na Wardenclyffeu. Tu "e mu osim
zahtjeva koje pred njega postavlja sam projekt - znatno manje
stvari oduzimati dragocjeno vrijeme. Pristup gradilitu imali
su samo djelatnici. Tamonja osama i spokoj bih su upravo
ono to mu je trebalo.
U jeku svega toga, po!etkom jeseni zametnuo je sudski po-
ziv da se kao !lan porote u pravosudnom slu!aju ubojstva javi
u New York te je posve zaboravio na to. Uskoro su ga
novinski naslovi, na njegovu sramotu, otro podsjetili koje su
dunosti ameri!kog gra#anina. Nikoli Tesli kazna od 100
dolara zbog neodazivanja na dunost porotnika sada mu je
ao. I bilo mu je uistinu ao te se odmah javio i ispri!ao sudu
zbog svog nedolaska. Potom su ga oslobodili te gra#anske
dunosti s obrazloenjem da se ionako protivi smrtnoj kazni.
Njujorki Times citirao je njegovu izjavu da je kanjavanje
smr"u barbarsko, ne!ovje!no i nepotrebno.
8

Marconi je ostao junakom dana, kako u Americi, tako i po-
svuda u svijetu. Teslini su radovi u usporedbi s njegovima
izgledali kao puka tajnovita igrarija. U velja!i 1903. godine
mjese!nik Electrical Age objavio je kriti!ki !lanak Nikola Tesla
- njegov rad i neodrana obe"anja. Pisac !lanka naveo je:
Prije desetak godina Tesla je bio elektroinenjer koji je
najvie obe"avao. Danas njegovo ime izaziva tek aljenje to
su njegova obe"anja morala ostati neispunjena. Suvie je
vremena proteklo odcad je postigao jasan
231
TESLA - !OVIEK IZVAN VREMENA
znanstveni uspjeh, te je nau!io koliko sje"anje obi!nih
smrtnika moe biti kratka vijeka.
Do prolje"a 1903. godine Teslini su nov!ani problemi
toliko ozbiljno narasli da je bio primoran iznova se vratiti u
NewYork i pokuati prikupiti sredstva. No, ni tada se nije
posve udaljio od svojih znanstvenih djelatnosti. U jednoj od
stotinjak poruka Scher-ffu zatraio je da profesoru Barkeru sa
Sveu!ilita u Pennsvlvaniji poalje fotografiju (rendgensku
snimku) kostiju ruke... snimljenu u Coloradu... pomo"u cijevi
kojom je upravljao moj bei!ni sustav...
9

Vratio se na Long Island zbog podizanja pedeset pet tona
tekog i dvadesetak metara visokog okvira kupole na vrh
tornja. (Nacrti su zahtijevali da kupola bude prekrivena
bakrenim plo!ama kako bi oblikovala izoliranu kuglu, no to
nikada nije bilo izvedeno). Scherff je iskoristio priliku da ga
podsjeti na opasno nisku razinu preostalih sredstava. Ulaga!i su
postali nestrpljivi. $ak i kad mu je Morgan dozna!io ostatak
od obe"anih 150 tisu"a dolara, to je jedva pokrilo ogromne
ra!une. A Tesla je osje"ao da je upravo Morgan zbog
goleme mo"i koju je stekao nad doma"im gospodarstvom - u
velikoj mjeri odgovoran za porast trokova.
Dana 8. travnja napisao je svom financijeru: Uzburkali
ste vode industrijskog svijeta, a neki od valova udarili su i o
moj brodi". Cijene su se uslijed toga udvostru!ile, a moda i
utrostru!ile u odnosu na prijanje...
10

Morgan mu je odbio dozna!iti dodatna financijska sredstva
jer je njegov kapital jo bio snano vezan za centralizaciju
eljeznice i druge osjedjive djelatnosti. Dva tjedna kasnije
Tesla mu je pisao iznova: Pruili ste mi plemenitu pomo" u
vrijeme kad su Edison, Marconi, Pupin, Fleming i mnogi
drugi otvoreno ismijavah moje naume i objavljivali kako u
njima nije mogu"e posti"i uspjeh...
No, Morgan se nije odazvao ni na to pismo te je Tesla, u
napadu tjeskobe, odlu!io odigrati svoju posljednju kartu.
Naposljedcu, pisao je Morganu i otkrio mu svoj pravi cilj - ne
samo odailjanje radiosignala, nego i postizanje bei!nog
prijenosa energije.
232
Ismijavan, osu#ivan, osporavan
Dana 3. srpnja napisao mu je: Da sam Vam ranije
spomenuo neto takvo, istjerali biste me iz svog ureda...
Ho"ete li mi pomo"i ili "ete dopustiti da moj sjajni rad - ve"
gotovo dovren - ode dovraga?
11

Odgovor naslovljen na N. Teslu stigao je nakon jedanaest
dana. Primio sam Vae pismo, pisao je Morgan, ...i kao
odgovor Vam javljam da nisam u mogu"nosti dozna!iti Vam
bilo kakva daljnja sredstva.
12

Tesla mu je iste no"i odgovorio u stilu Jupitera popevi se
na vrh tornja i priredivi takav vatromet kakav dotad nije bio
vi#en. Te je no"i, kao i jo nekoliko sljede"ih, nastavio
obavljati svoja ispitivanja. Okolno stanovnitvo u strahu je
promatralo zasljeplju-ju"e bljeskove koji su praskali sa
zaobljene kupole, na trenutke osvjetljavaju"i nebo u promjeru
od stotine kilometara. Evo ti, Pierponte Morgane, kao da su
poru!ivali.
Kad su izvjestitelji pohitali na mjesto doga#aja, morali su
se vratiti neobavljena posla. Njujorki list Sun je izvijestio:
Tesline munje zaprepa"uju, no on i dalje odbija re"i to
pokuava ostvariti na Wardenclyffeu. Gra#ani iz okolice...
jako se zanimaju za njegove elektri!ne vatromete koji dolaze s
visokog tornja, gdje obavlja pokuse u bei!noj telegrafiji i
telefoniji. Sino" [15. srpnja] s njega su se mogle promatrati
najrazli!iti]e vrste bljeskova. Neko je vrijeme zrak bio
ispunjen zasljepljuju"im udarima struje te je izgledalo kao da
se ispaljuju ravno u tminu no"noga neba na neki tajanstven
zadatak. Kad smo razgovarali s njim, Tesla nam je izjavio: 'Da
su ljudi, koji ina!e ive uokolo, umjesto da spavaju, odlu!ili
ostati budnima, mogli su vidjeti jo neobi!nije stvari. Jednoga
dana, ali ne ovaj put, najavit "u neto o !emu dosad nisam ni
sanjao.'
Jo neobi!nije stvari? Nije li to jednostavno bilo novinarsko
izazivanje?
Tesla je u Coloradu dosegao napon od deset do dvanaest
milijuna volti u djelokrugu antene svojega poja!ala-odailja!a
iako je bio uvjeren da bi se moglo posti"i i 100 milijuna volti.
Nakon svog povratka u NewYork podnio je zahtjev za jo
jednu skupinu
233
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
patenata, od kojih je najzna!ajniji bio ure#aj za prijenos
elektri!ne energije, vezan za projekt na Wardenclyffeu.
Podnio ga je 1902. pod brojem 1 119 732, no nije mu bio
odobren sve do 1904. godine.* Zapravo, podnio ga je samo
nekoliko tjedana nakon Marconijeva prekomorskog i uspjeno
izvedenog pothvata.
Problemi s pribavljanjem investicijskog kapitala za
nedovreni Wardenclyffe doivjeli su svoj vrhunac tijekom
jeseni 1903. godine, kad je dolo do takozvane panike
bogataa. Sad su se izgledi da iznova pridobije Morgana
!inili daljima nego ikada.
Uz pomo" vjernih prijatelja, Tesla je udvostru!io svoja
nastojanja da prikupi potreban novac. Poru!nik Hobson
povukao je sve svoje veze pokuavaju"i pobuditi zanimanje
mornarice za robotizaciju. Budu"i da je Tesline brodove
daljinski upravljane putem radija, kao i njegov torpedo, vidio
jo 1898. godine, nagovarao ga je da ih izloi na pomorskoj
izlobi u Buffalou i uredio je to tako da izumitelj ne iskusi
uobi!ajene teko"e s formalnostima. No sve je bilo uzalud.
Junak ameri!ke mornarice izvijestio ga je da se unutar
same mornarice vodila prava bitka oko Teslinih bei!nih
izloaka zavada koja, dodue, nije bila izravno povezana s
njegovim izumima, ve" se prije radilo o starom uzajamnom
obra!unavanju dvojice visokih !asnika, !iji je rezultat bio
odbijanje Tesline prijave.
13
Postoji mogu"nost da je Hobson
uljepao doga#anja da ne bi povrijedio osje"aje prijatelja.
Potom se Tesla obratio Thomasu Fortuneu Ryanu, od kojeg
je uspio dobiti neto dodatnih sredstava. No, sve je to otilo na
ispla"ivanje ve" postoje"ih vjerovnika, !iji su ra!uni po!eli
rasti poput samog Wardenclyffea. Strpljiv i obziran, George
Scherff ovaj mu put nije trebao govoriti gdje lee problemi.
Moji su neprijatelji bili toliko uspjeni predstavljaju"i me
kao pjesnika i vizionara,
* Prvi je u ovom nizu bio patent br. 685 012 za sredstva za pove"anje
intenziteta elektri!nih oscilacija uporabom teku"eg zraka, izdan 1901.
godine; slijedio je broj 655 838, metoda za izolaciju elektri!nih vodi!a;
broj 787 412, na!in prijenosa elektri!ne energije kroz prirodno sredstvo;
723 188, metoda signaliziranja; 725 605, signalizacijski sustav, 685 957,
ure#aj za iskoritenje energije zra!enja; te broj 1119 732.
234
Ismijavan, osu#ivan, osporavan
rekao je tada Tesla, da mi je pravi imperativ bez imalo se
odlaganja pojaviti s ne!im isplativim.
U godinama koje su uslijedile uvijek je iznova posrtao
izme#u bijega od lavina dugova i pronalaenja neke prakti!ne
sheme za komercijalizaciju svojih izuma. Teko je re"i je li,
kao nezavisan znanstvenik, imao manje sre"e od svog starog
suparnika Edisona. No, u svakom slu!aju, njihovi su ivoti
krenuli razli!itim smjerovima.
Edison je u svojim kasnim pedesetim godinama ivota bio
imu"an, ali bolestan !ovjek. Patio je od najrazli!itijih bolesti,
uklju!uju"i !udnovate izrasline na trbuhu koje su se pojavile
tijekom njegovih istraivanja rendgenskih zraka (na kraju su
nestale same od sebe). Razo!aran neuspjehom u istraivanju
ruda!a, iz dana u dan sve slabijeg sluha, posve se povukao od
bilo kakvih obiteljskih i prijateljskih kontakata. Sam je sebe
napola umirovio i ostario prije vremena. Ne samo to si je to
mogao dopustiti, nego se osje"ao i primoranim unajmiti
danono"nog tjelohranitelja koji je trebao !uvati njega i
njegovu ku"u. Takva je bila stigma njegova uspjeha.
U medicinskim je krugovima raslo zanimanje za Teslin
tera-peutski oscilator, odnosno za Teslinu malu zavojnicu.
Lije!nici i profesori nazivali su ga iz svih dijelova zemlje,
govore"i mu kako neprestano primaju upite za takve ure#aje
visoke frekvencije. Scherff mu je rekao da bi lako mogao
zapo!eti sjajan posao vezan za medicinske naprave, s tek
tridesetak zaposlenih i ulaganjem od samo 25 tisu"a dolara.
Predvidio je brzo ostvarivanje dobiti od 125 tisu"a dolara,
gotovo jednako koliko je iznosilo Morganovo ukupno
ulaganje u Wardenclyffe.
Izumitelj mu je rekao neka samo zapo!ne s tim poslovima
u Wardenclyffeu, ali osobno nije iskazao ve"e zanimanje za
zamisao. Umjesto toga, objavio je dva mala priru!nika, od
kojih je jedan opisivao svjetski sustav komunikacija, a drugi
je, uvezen u skupocjen koni uvez, najavljivao po!etak
njegova rada na podru!ju savjetodavnog inenjeringa.
Ve"ina zaposlenih na Wardenclyffeu i dalje se bavila
proizvodnjom i sklapanjem novih ure#aja, izra#ivanjem
staklenih
235
TESLA - !OVIEK IZVAN VREMENA
vakuumskih cijevi te obavljanjem svakodnevnih zada"a
vezanih za odravanje parnog generatora u radu. Taj
posljednji posao postao je osobito sporadi!an sredinom srpnja
1903. godine, kad su naili problemi s pla"anjem ra!una za
ugljen. Stoga su s vremena na vrijeme otputali zaposlenike.
Kad bi se uspio pribaviti ugljen za Wardenclyffe, izumitelj
bi telegrafirao Scherffu da krajem tjedna predvidi ispitivanja
te bi vlakom krenuo na Long Island. Teko"e i opasnosti su
na vrhuncu, pisao je tako Scherffu jednom prilikom.
Problem s ugljenom jo !eka na svoje rjeenje. Vjerovni!ke
sablasti progone me na Wardenclyffeu danju i no"u... Kad li
"e prestati?
14

Scherff, koji je u me#uvremenu kao knjigovo#a po!eo
raditi i za druge tvrtke, posu#ivao bi mu manje svote kad god
je mogao. Dorothv R Skerrittt kasnije je potvrdila izvje"e u
kojem je stajalo da je izumitelju tijekom godina posudio
ukupnu svotu od 40 tisu"a dolara.
15
$ini se da je Tesla
hipnotizirao gospodina Scherffa, primijetila je.
U nekadanjim boljim vremenima, kako joj je rekao sam
izumitelj, bilo je dovoljno naprosto pitati Morgana da dobije
novac. Jednom je prilikom nov!ar potpisao bianco !ek te
rekao Tesli neka sam upie koliko mu treba. Tesla je izjavio da
je upisao 30 tisu"a dolara. Ali, sada Wardenclyffe vie nimalo
nije o!aravo Morgana. Tesla, jednako !vrst u odluci da nastavi
s radom, poslao mu je jo nekoliko pisama - u po!etku
prepunih uvjeravanja i preklinjanja, potom srditih, i na kraju
ogor!enih. Posebno naru!enom dostavom njegove bi poruke
pronale bankara gdje god se u tom trenu nalazio, jednom
prilikom !ak i u pristanitu gdje se ukrcao na jo jedno veliko
putovanje Starim kontinentom.
Neizbjeno su se proirile glasine kako je Morgan otkupio
Tesline patente vezane za radio samo zato da bi sprije!io
njihovo daljnje razvijanje, ali dokazi o tome ne postoje. No
bilo je dovoljno i da se Vvall Streetom pro!uje lo glas.
Naga#anja o tome da je Morgan istupio iz svjetskog sustava za
komuniciranje - iako je zapravo bio samo zajmodavac -
uvjerila su i druge mogu"e financijere da se zasigurno radi
samo o mjehuri"u od sapunice.
236
Ismijavan, osu#ivan, osporavan
Tesla je znao da takva govorkanja za njega zna!e kraj, no
mogao je u!initi malo to protiv toga, osim ivjeti iz dana u
dan, izbjegavaju"i podnositelje raznih ra!una, pregovaraju"i s
drugim bankarima i bogatim poznanicima, pokuavaju"i
rijeiti znanstvene probleme projekta, te unov!iti svoje druge
izume i naposljetku slati zamolbe i ponude za posao
savjetnika.
Vieslojno djelovanje njegove loe sre"e nije poznavalo
zemljopisnih granica. Pristigla mu je tuba za nepla"enu struju
isporu!enu tijekom njegovih pokusa u Colorado Springsu.
Bilo je to !udno jer ga je Leonard Curtis, jedan od vlasnika
tamonje gradske elektrane, uvjeravao kako "e struja za njega
biti besplatna. I gradska uprava Colorado Springsa protiv
njega podie tubu zbog nepla"enih ra!una za vodu. Na kraju,
pravnih se mjera latio i odravatelj njegove stare ispitne
stanice zbog nepodmirenih nadnica.
Teslin odgovor gradu Colorado Springsu bio je pravi
teslijan-ski. Utoliko to im je ukazao !ast svojom nazo!no"u i
upravo kod njih podigao svoju slavnu ispitnu stanicu, napisao
im je da vjeruje kako bi se grad trebao osje"ati povlatenim
to "e sam platiti utroenu vodu.
Naloio je da se proda oronuli namjetaj iz davno
naputene postaje te da se dobivenim novcem podmiri ra!un
elektrane. Na kraju se vratio u Colorado Springs da bi se sa
svojim odvjetnikom pojavio na sudu te odgovorio na tubu
odravatelj a stanice. Presuda od gotovo tisu"u dolara
donesena je u korist tuitelja. Ve"i dio te svote podmiren je
prodajom preostalih dijelova laboratorijske opreme koju je
uprili!io mjesni erif. Ostatak duga s kamatama Tesla je
trebao isplatiti u ratama od 30 dolara, u roku od est godina.
Zatim je neko vrijeme izgledalo da mu se sre"a ponovno
nasmijeila. Po!eo mu je pritjecati novac od prodaje
medicinskih zavojnica, koje su se u Wardenclyffeu sad ve"
serijski proizvodile za bolnice i istraiva!ke laboratorije.
Tako#er mu je uspjelo dovriti novi izum - turbinu
revolucionarnih osobina, za koju je bio !vrsto uvjeren da "e
mu obnoviti ugled i vratiti imetak.
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
Iako se nastavio druiti s prijateljima, njihovi su susreti
zadobili poneto pomaraan karakter. Kao da su svi po!eli
naslu"ivati tragediju koja tek nailazi i odlu!ili ne propustiti ni
najmanju priliku za smijeh.
Katharine mu je slala svoje pozive da do#e i upozna slavne
osobe na njezinim prijemima i dalje se ljute"i na njega kad se
ne bi pojavio. Jedna od takvih poruka zavravala je na na!in
koji je postao tipi!an za nju: Uskoro "emo biti daleko, no Vi
to ne"ete ni zamijetiti. Vama nitko ne treba, tako
ne!ovje!nom kakvi ve" jeste. Utoliko je !udnije to mi ne
moemo bez Vas.
16

Naime, ona i Robert obavljali su posljednje pripreme za
jo jedno putovanje u Europu. Robertova povrnost bila je
nepopravljiva. G#a Johnson mi kae da "ete ve!erati s
kneginjom od War-wicka, napisao je Tesli. Biste li bili tako
ljubazni i upitali njezinu visost je li vaza Warwickovih ona
koja je Keatsa nadahnula na pisanj e Ode o gr!koj urni ?
17

Zna!ajno je spomenuti da je Johnsona po!elo zabrinjavati
ne"e li njegovi nadre#eni pogreno povezati njegovo ulaganje
u tvrtku Nikola Tesla Companv i onih nekoliko !lanaka i
savjetodavnih kolumni koje je kao glavni urednik naru!io od
Tesle za !asopis Centurv. Stoga je izumitelju predloio da bi
bilo bolje njegov uloeni novac prikazati kao pozajmicu, a
dionice kao jamstvo za nju. Takva zabrinutost zbog sukoba
interesa govori koliko su Tesli kao znanstveniku u to vrijeme
pale dionice te da njegovo ime vie nije pratila nekadanja
karizma.
$ini se da su mnogi iz poslovnog svijeta vjerovali kako
Tesli jo pristiu kneevski tantijemi od Vvestinghousea na
ra!un patenata vezanih za izmjeni!nu struju, ne shva"aju"i da
su mu u cijelosti bili ispla"eni jo 1896. godine, i to sitnim
novcem. To je posve jasno iz !lanka objavljenog u listu Eagle iz
Brooklvna, u kojemu se 15. svibnja 1905. isti!e da su Teslini
vrijedni patenti istekli. Novinar je kasnije izvijestio kakvo je
veliko komeanje u krugovima elektroinenjera izazvala
vijest: Sad "e posvuda nastati prava strka kako bi se Teslin
motor po!eo koristiti bez obveze pla"anja tantijema izumitelju.
No, tvrtka VVestinghouse objavila je
238
Ismijavan, osu#ivan, osporavan
da dri jo !itav niz patenata koji proizlaze iz ovoga te da "e
se boriti za njih.
Da se pro!ulo kako nije primao nita, Tesla bi bio oslikan
u vrlo !udnom svjetlu koje mu ne bi sluilo na !ast u svijetu
nepoe-ti!nih ljudi.
Kasno nave!er, 18. srpnja 1905. pisao je Scherffu pun
tjeskobe jer se ve" dugo nisu !uli. Nekoliko posljednjih dana
i no"i bilo je jednostavno strano, povjerio mu se, piu"i mu
o neimenovanoj bolesti. Poelio sam se na"i na
Wardenclyffeu, okruen lukom i rotkvicama. Problemi su dosegli
najviu to!ku. $im sve bude spremno, iza"i "u. Moramo po!eti
ostvarivati mnogo bolje rezultate.
Samo nekoliko dana kasnije pisao mu je o svojoj
zabrinutosti za materijal te o poduzimanju mjera kojima bi se
sprije!ila ona vrsta nesre"a s kakvima smo se susretali ranije.
Iskreno "u Vam re"i da nam se crno pie ovaj tjedan ukoliko L.
ne ispuni svoje obe"anje... Imam nekoliko prilika i mnogo
obe"anja, ali toliko su me !esto izigrali da sam postao
pesimist.
Obavljao je ispitivanja - ostaje nepoznato u koje svrhe -
mlazova vode pod iznimno visokim pritiscima (od gotovo 700
kilograma po !etvornom centimetru). Sitan mlaz nije se
mogao presje"i eljeznom ipkom jer bi odsko!ila kao da je
udarila o drugu eljeznu ipku. Takvo strujanje teku"ine imalo
je razoran u!inak na bilo koji metal s kojim bi dolo u dodir.
Jednog se dana razbio eljezni pokrov da!nog cilindra i velik
odlomljen komad u trenu je izletio prema gore, tik uz Teslino
lice, izbivi pritom rupu na krovu.
Drugom prilikom Scherff je zadobio opekotinu na licu
pokuavaju"i rastaljenim vrelim olovom zaliti otvore za vijke,
izbuene u betonu laboratorija. Olovo se, me#utim, nalo u
dodiru s ostacima vode u rupama, kojom su neto ranije prali
!itavu betonsku podlogu, i odmah je dolo do eksplozije.
Teslu, koji se nalazio samo nekoliko koraka iza Scherffa,
ozlijedila je tek neznatno, ali je zato Scherff zavrio s
ozbiljnim opekotinama. $ak je neko vrijeme postojala bojazan
da "e izgubiti vid.
239
TESLA !OVJEK IZVAN VREMENA
No, uzevi u obzir opasnu opremu kojom su svakodnevno
rukovali, broj nesre"a koji im se dogodio bio je zanemariv.
Hobson, sad ve" vrlo zaposlen mlad mornari!ki !asnik, i
dalje je putovao zemljom uspijevaju"i u svoj raspored ugurati
i politi!ke kampanje. Ipak, nikada ne bi propustio javiti se
Tesli kad bi se zatekao na Manhattanu. Pribojavao se da "e
neprestani rad i naprezanja tetiti njegovu zdravlju, pokuavao
ga je privoljeti za sportska natjecanja u mornari!koj akademiji
i slao mu ohrabruju"a pisma iz roditeljskog doma u gradi"u
Greensboro, u Ala-bami. Otac i majka govore mi kako bi Vas
eljeli upoznati radije nego bilo kojega drugog !ovjeka na
svijetu te da nas svakako morate do"i posjetiti i odmoriti se
malo od svojih golemih zada"a...
Pisao mu je iz Texasa, iz vlakova i hotela diljem zemlje, a
!esto i iz vojnog i mornari!kog kluba u NewYorku. Podijelio
je s njim svoja razo!aranja zbog neuspjele politi!ke
kandidature. No, 1903. godine ipak je napustio mornaricu da
bi zapo!eo uspjenu politi!ku karijeru.
A onda je, 1. svibnja 1905., junak javio Tesli o najve"oj
zamislivoj sre"i to me snala - o skorom vjen!anju s
gospo#icom Grizeldom Houston Huli iz Tuxedo Parka u
NewYorku.
Znate li, dragi moj Tesla, pisao mu je, da ste Vi prva
osoba izvan moje obitelji na koju sam uop"e pomislio... elio
bih da budete pored mene u tako vanoj prigodi u mom
ivotu... Vi zauzimate jedno od najvanijih mjesta u mom
srcu...
18

Dvije godine kasnije, Hobson je uspio pobijediti na
izborima za Kongres u svom rodnom okrugu u Alabami te se
u njemu zadrao sve do 1915. Na Teslino veliko
nezadovoljstvo, istaknuo se kao glasnogovornik grupe
politi!ara koja je pokrenula prohibiciju. Naime, izumitelj je
alkohol, u umjerenim koli!inama, drao gotovo ambrozijom.
Ipak, njegova "e naklonost prema mornari!kom junaku uspjeti
nadivjeti ideoloke razlike koje su se me#u njima javile.
Mark Tvvain se u svojoj sedamdesetoj godini vratio u
Ameriku uivaju"i u ste!enoj svjetskoj slavi. On i Tesla
sastajali su se kad
.40
Ismijavan, osu#ivan, osporavan
god bi im to njihov rad i ostale obveze dopustile, obi!no u
Player's Clubu.
Katharine, nesretna zbog Teslinih odlazaka na Long Island,
jedva je iz dana u dan znala kamo treba uputiti svoje
pozivnice. Ja "u ve!eras biti ovdje, pisala mu je, ali
pretpostavljam da "ete Vi tijekom vikenda biti u svom
ladanjskom boravitu, u udaljenim divljinama Long Islanda.
Ipak, ako slu!ajno ostajete u svom omiljenom uto!itu,
VValdorfu, poaljite mi koji redak i javite kad bih Vas mogla
o!ekivati... Htjela bih vidjeti jeste li se pomladili, jeste li jo
otmjeniji, jo ponosniji. No, kakvi god Vi bili, mene "ete
uvijek na"i neizmijenjenom.
19

Ovaj je poziv neuobi!ajen utoliko to je bio u jednini.
Robert je o!ito bio na putovanju ili sprije!en zbog !ega
drugog. Gotovo je sigurno da taj poziv Tesla nije prihvatio.
Po!etak zime ipak ih je uspio sve okupiti na sve!anoj ve!eri
u povodu Dana zahvalnosti. Teslina poruka Kadiarini, kojom joj
je zahvalio na pozivu, preklinjala ju je da ne prezire milijunae
jer on jo uvijek mukotrpnim radom nastoji postati jednim od
njih. Danas su moje dionice znatno porasle, napisao joj je.
Ako se ovako nastavi jo koji tjedan, uskoro "u mo"i i na put
oko svijeta.
20

Katharine mu je poslala jo jedan zahtjev, trae"i od njega
da do#ete meni za ljubav jer me treba razvedriti, a tJco to
moe bolje od Vas.... Ovaj je susret otkazao.
Boi" bi obi!no do!ekivao s Filipovima. Pet dana prije
Badnjaka podsjetila ga je na to, dodavi: Morate do"i ve"
sutra nave!er jer Vas elim vidjeti iz mnogih razloga, i moram
saznati kako ste. $emu uop"e navoditi razloge? Znate ih sve,
osim jednoga. Moram Vam re"i neto o Njema!koj... Kad sam
Vam pisala prole nedjelje ujutro, poslala sam Vam svoje prve
misli nakon bu#enja. Znam da ste bili potiteni, samo ne znam
zbog !ega. Molim Vas, dragi gospodine Tesla, uzvratite mi
barem jednom rije!ju kako bih imala o to se osloniti, neto to
mogu i!ekivati...
21

Zima je prola ispunjena njegovim strahovanjima za War-
denclvffe dok se na kraju nije !inilo da nema kraja njegovim
mukama.
?.4
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
Dugo i sparno ljeto vratilo se u NewYork, ali Tesline bi se
svakodnevne djelatnosti rijetko mijenjale. Scherffu je iznova
pisao o problemima s novcem: Brige i brige, i ve" izgleda
kao da me prate u stopu. Banka Port Jefferson morat "e se
suglasiti s kamatama, pod pretpostavkom da uspijem skucati
novac.
No, ubrzo nakon toga pohitao je poslati mu uzbudljive
novosti. Upoznao se s gospodinom Frickom, industrijalcem i
novope!enim bogataem koji se bavio prikupljanjem
umjetnina. Otkako je tijekom 1890-tih godina postao glavnim
rukovoditeljem koncerna Carnegie Steel Companv, uspio je
udvostru!iti veli!inu preuzetih postrojenja mudrim
iskoritavanjem jeftine radne snage i materijala. Sada je,
uivaju"i u svojoj sposobnosti predvi#anja, traio mogu"nosti
za nova ulaganja. Izumiteljeva poruka Scherffu zvu!ala je vrlo
optimisti!no: Problema je mnogo, ali napredak ohrabruje.
Sastanak s gospodinom Frickom bio je vrlo obe"avaju"i i
prepun sam nade da "e nam dozna!iti kapital koji nam je toliko
potreban.
22

Negdje u to doba Tesla i Johnson razmjenjivali su
uredni!ko--savjetni!ka miljenja o Hertzovim valovima. Tesla
je Johnsona potpuno zbunio dostavivi !lanak za Centurv uz
napomenu da se takvi valovi nisu rabili u bei!noj telegrafiji.
Hertzova telegrafija postoji jedino u teoriji, objasnio mu
je Tesla, jer se ti valovi s udaljeno"u vrlo brzo smanjuju.
Hertz i Crookes, rekao je, nisu koristili pogonske izvore jer su
se sluili Ruhmkorffovom zavojnicom i obi!nim iskritem.
Tesla je ustvrdio da na tom podru!ju nije mogao posti"i
nikakav napredak sve dok nije doao na zamisao da izumi svoj
oscilatorski transformator, kojim je dobiveno nevjerojatno
pove"anje intenziteta. Nakon mnogih pokusa s raznim
oblicima antena, vjerovao je da su signali koje bi zabiljeili
instrumenti zapravo bili izazvani zemaljskim strujanjima, a ne
eterskim valovima.
Ali, kasnije je Kenneth Swezey napisao: Tesla je dobro
shvatio prirodu Hertzovih valova i stalno se njima koristio.
Njegovo tvrdoglavo odbijanje priznavanja da su ti valovi
igrali zna!ajnu ulogu u radu njegove opreme za bei!ni
prijenos energije...
242
Ismijavan, osu#ivan, osporavan
pomoglo je jedino zbunjivanju sudaca, zbog !ega je za !itava
svog ivota gubio sudske sporove.
23

Nakon njegova vrlo obe"avuju"eg sastanka s Frickom, izumitelj
je bio iznova primoran Scherffu javiti loe vijesti: pregovori su
okon!ani bez ikakva uspjeha.
Godina 1906. zaprijetila je da "e biti jo loija od protekle,
ako je to uop"e bilo mogu"e. Izbjegavao ga je !ak i njegov stari
prijatelj Vvestinghouse. Tesline potrebe za
VVestinghouseovom opremom bile su, !ini se, gotovo jednako
hitne koliko i potreba za pribavljanjem kapitala. Stoga je
industrijalcu poslao pismo, propitkuju"i: Nije li se moda
dogodilo neto to je poremetilo srda!nost naih odnosa? To bi
me jako pogodilo, ne samo zbog divljenja koje gajim prema
Vama, nego i zbog drugih ozbiljnih razloga.
Bei!ni prijenos energije dovest "e ubrzo do industrijske
revolucije kakvu svijet jo nikada nije doivio. Tko moe vie
pomo"i u tom sjajnom razvoju i tko "e iz njega izvu"i ve"e
koristi, ako ne Vi?
24
Iako je vrlo dobro znao da bez Teslinih
patenata za izmjeni!nu struju njegova tvrtka ne bi nikada
postala toliko snanom kakva je bila, VVestinghouse mu je
poslao odgovor koji je u na!elu zna!io hvala, ali ne hvala.
Sumorna svakidanjica nastavila se. Scherff mu je javio da
obe"ani tovar ugljena jo nije isporu!en i da se zbog toga
moraju odgoditi predvi#ena ispitivanja. Vrlo obzirno,
spomenuo mu je i svoj drugi posao u tvornici za proizvodnju
sumpora, gdje je dva puta mjese!no vodio knjigovodstvo. Bio
je to lo znak za Teslu jer "e Scherff tamo uskoro dobiti posao
na puno radno vrijeme.
Po!ele su pristizati jo loije novosti. Dana 26. lipnja 1906.
novine su preplavili senzacionalisti!ki naslovi o ubojstvu Stan-
forda Whitea. Slavnog je arhitekta protekle ve!eri ubio
izvjesni bankar iz Pittsburgha, Harry K. Thaw, ispalivi u
njega tri smrtonosna metka na krovu Madison Square Gardena
u nazo!nosti brojnih !lanova njujorke grupe 400. Ubojica
je bio uvjeren da se White spetljao s njegovom suprugom
Evelvn Nesbit te se radilo o klasi!nom ljubavnom trokutu.
Kasnije je Thaw zavrio u bolnici Matteavvan za umno
poreme"ene zlo!ince.
243
SLA REMENA
Tako je s pozornice ivota nestao arhitekt koji je Njujor!a-
nima podario prelijepa zdanja poput prezbiterijanske crkve na
Madison Squareu, hotela Garden City, Dvorane slavnih na
njujor-kom sveu!ilitu te pala!e Astor u Rhinebecku, ostavivi
za sobom, kao svoj posljednji spomenik, i Teslin toranj na
Long Islandu.
Scherff je te jeseni napustio Wardenclyffe. No, nikad nije
prestao voditi brigu o Teslinim financijskim poslovima. Za
njega je nastavio raditi no"u i vikendima, i nikada nije
smetnuo s uma predati na vrijeme njegove obrasce za povrat
poreza.
Svjetski sustav bei!nog komuniciranja - zamisao koja je u
sebi sadravala gotovo svaki od aspekata suvremenih
komunikacija - trebalo je prealiti. Ipak, sve dok se toranj
uzdizao na svom mjestu, Tesla je ustrajavao u svojim
nastojanjima da ga dovri.
Nitko ne zna kada su' to!no posljednji radnici napustili
Wardenclyffe. Thomas R. Bayles, glavni nadzornik
eljezni!ke postaje koja se nalazila to!no nasuprot naputene
gra#evine, samo je jednoga dana zamijetio da putnici vie ne
silaze na njegovoj postaji. $uvar je ipak jo neko vrijeme
ostao na dunosti. Kad bi se pojavili znatieljni novinari ih
istraiva!ki inenjeri, on bi im dopustio da se uspnu na vrh
tornja kako bi s njega uivah u pre-divnom pogledu koji se
pruao na !itav Long Island. Toranj je izgledao neobi!no
lagan i prozra!an jer je u cijelosti bio izgra#en bez uporabe
metala, !ak i pri dnu, gdje su ogromni drveni klinovi drali
vodoravne i okomite potporne dijelove. Kad je naputen plan
da se na vrhu postavi bakrena oplata, Tesla je na isto mjesto
smjestio pomi!nu plo!u kroz koju su se prema nebu mogla
odailjati zra!enja.
Posjetiteljima se laboratorij !inio prepun nevjerojatno slo-
enih naprava. Osim velike koli!ine opreme za puhanje
staklenih cijevi, bila je tu i prava radionica s osam tokarskih
strojeva, ure#ajima za X-zrake, Teslinim visokofrekventnim
zavojnicama najrazli!itijih oblika, kao i jedan od njegovih
izvornih daljinski upravljanih i robotiziranih brodova te
izlobeni sanduci krcati tisu"ama arulja i staklenim cijevima.
Tamo su se jo nalazili ured, knjinica, prostorija za posebno
osjetljive instrumente, elektri!ni
94-4
Ismijavan, osu#ivan, osporavi
generatori i transformatori te velike zalihe svih vrsta kablova i
ica.
25
No, kada vie nije bilo !uvara, navalili su vandali.
Mnogo je toga porazbijano, a biljeke i dokumenti
ispremetani, razbacani i izgaeni.
Nije pretjerano re"i, pisao je o Wardenclyffeu izvjestitelj
brooklvnskog lista Eagle, da se na to mjesto !esto gledalo u
istom svjetlu u kakvom su ljudi prije nekoliko stolje"a gledali
na sobe alkemi!ara, ili pak jo starija skrovita !arobnjaka. Bio
je ispunjen dakom tajanstvenosti. Nadzemaljski utjecaj zra!io
je iz staklenih posuda... kao da se spustio iz me#uzvje#a i
nadvio nad prirodom da bi oblinje seljake i ostalo
stanovnitvo ispunio !u#enjem i strahopotovanjem.. .
26

Godine 1912. donesena je presuda protiv izumitelja zbog
strojeva isporu!enih za projekt. Iznos od 23 tisu"e dolara
trebalo je isplatiti tvrtki Westinghouse, Church, Kerr & Company,
to je podmireno zapljenom opreme prona#ene na licu mjesta.
Da bi tijekom godina odrao svoj na!in ivota u hotelu
Waldorf-j4storia, Tesla je novom vlasniku hotela, Georgeu C.
Boldtu, odobrio dvije hipoteke na Wardenclyffe. One su
podmirile ra!une do visine od 20 tisu"a dolara. Tesla je
zahtijevao da se hipoteke ne zavedu u knjige, strahuju"i da bi
to natetilo njegovu ugledu. No, kad 1915. godine vie ni na
koji na!in nije bio u stanju podmiriti ra!une, !itav je
Wardenclyffe slubeno prenio na tvrtku Vvbldorf--Astoria,
Inc.
27

Hotelska korporacija pokuala je neobi!no jamstvo
Warden-clvffea pretvoriti u gotovinu, no nitko nije znao to
u!initi s ruevinama svjetskog komunikacijskog sredita.
Uprava je !ak stupila u dodir s ministarstvom obrane ne bi li
ono dalo kakvu zamisao, ali uzalud. Potom su razmatrali
mogu"nost da se Wardenclyffe pretvori u tvornicu za
kiseljenje povr"a. Tesla je zasigurno zaplakao kad su mu to
priop"ili. Ali, ni od toga nije bilo rezultata. Zatim se 1917.
godine proirio glas da su se u veli!anstvenom tornju ulogorili
njema!ki pijuni, koji su pratili kretanja savezni!kih brodova
te radiosignalima obavjetavali njema!ke podmornice. Dana 4.
srpnja 1917. toranj je dinamitom dignut u zrak.
TAC
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Sve su novine, pa !ak i Literary Digest, izvijestile kako je dinamit
postavila ameri!ka Vlada kako bi zaustavila daljnju pijunau.
28
Tesla je porekao tu glasinu.
Zapravo, toranj je bio uniten prema ugovoru izme#u
njegovih vlasnika i tvrtke Smiley Steel Companv iz NewYorka,
no izumitelj nije elio da se saznaju imena pravih vlasnika. Bio
je razoren samo zato da se iz njega izvu!e nekoliko dolara za
gra#evinski otpad.
Ipak, pokazalo se da je toranj izgra#en mnogo !vr"e nego
to su o!ekivali njegovi ruitelji. I nakon brojnih eksplozija jo
uvijek se !inilo da je zahvaljuju"i nekoj tajanstvenoj sili na
tom mjestu pustio korijenje. Sljede"eg dana, na praznik rada,
dinamit je ipak odnio pobjedu nad nebeskom silom.
Korporacija je time zaradila punih 1750 dolara, nakon to je
podmirila trokove odvoza. Jedan je smetlar primijetio kako
ulicom lepraju neke Tesline zabiljeke.
Nisam doslovno zajecao kad sam iznova, nakon toliko
vremena, ugledao to mjesto, napisao je izumitelj ScherfFu,
ali, bio sam vrlo blizu.
29

Marconi je 1909. godine podijelio Nobelovu nagradu za fiziku
s Carlom F. Braunom iz Njema!ke za njihovo odvojeno, ali
istovremeno razvijanje bei!ne telegrafije.
Tesla se nikada tijekom cijelog ivota nije odrekao svojih
zamisli o bei!nom prijenosu energije i informacija. To nije
bio san, izjavio je, nego jednostavna vjetina znanstvenog
elektro-inenjeringa, ali ipak suvie skupa za ovaj slijep,
bojaljiv i sumnji!av svijet.
$ovje!anstvo, napisao je, nije jo dovoljno uznapredovalo
da bi dobrovoljno prepustilo vodstvo strastvenom
istraiva!kom osje"aju izumitelja. No, moda je i bolje da se
u dananjem svijetu revolucionarna zamisao ili izum, umjesto
da se titi i podupire, onemogu"ava i zlostavlja dok je jo u
razvoju - to zbog potreba za financijskim sredstvima,
sebi!nih interesa, cjepidla!enja, gluposti, ili pak iz neznanja,
da se napada i gui, da se podvrgava gorkim sudskim
sporovima i drugim nevoljama, jednako
246
Ismijavan, osu#ivan, osporavan
kao i sukobima oko njezine isplativosti. Tako mi dolazimo do
svog svjetla. Tako je i sve to je bilo veliko u prolosti bilo
ismijavano, osu#ivano, osporavano, potiskivano da bi nakon te
bitke iznova niklo jo snanije, jo trijumfalnije.
30

Uz Teslu i njegovu tvrtku, najve"i je gubitnik nakon
razaranja Wardenclyffea bio Morgan. Neupitno je da si je na
taj na!in mogao osigurati ulaz u svijet radioemitiranja, s
postajom koja bi radila na nekoliko frekvencija, emitirala na
vie razli!itih na!ina te tako daleko nadmaila spori
jednokanalni prekooceanski kabel. Me#u mnogim tvrtkama
koje su koristile Tesline patente vezane za razvijanje
komercijalnog radija (zakonitog ili nezakonitog), jedna od njih
mogla je uskoro odailjati poruke i na daljine od 15 tisu"a
kilometara. Jasno"a Teslina razumijevanja radija ne smije se
pogreno izjedna!iti s njegovim nastojanjima za bei!ni
prijenos struje. On ih nije izjedna!avao.
247
17. Velika rasprava o radiju
Javno objavljenih pogreaka teko se rijeiti. One koje se ti!u
izuma radija proele su mnoge izvore podataka, povijesti
znanosti, ivotopise znanstvenika i naj razli!iti ja glasila.
Zbrka koju je djelomice prouzro!io i sam Tesla slubeno je
bila razjanjena 1943. godine, kad je Vrhovni sud Sjedinjenih
Ameri!kih Drava izmijenio prvotno utvr#eno Marconijevo
prvenstvo te presudio da je Nikola Tesla svojim osnovnim
patentima vezanim za radio preduhitrio sve ostale takmace.*
Godine 1956., prilikom proslave stote obljetnice Teslina
ro#enja, udruga radioinenjera uloila je velike napore da se to
ispravi. Stoga je !udno to se u djelu kakvo je Rje!nik ameri!kih
ivotopisa moe prona"i !lanak uglednog profesora
elektrotehnike i ra!unalnih znanosti, u kojemu navodi izvore
podataka iz !etrdesetih, pedesetih i ezdesetih godina
dvadesetog stolje"a, ne spominju"i ni jednom rije!ju presudu
Vrhovnog suda.
1
Jo je !udnije to isti pisac spominje upravo
!lanke o Tesli koje su napisali Anderson, O'Neill, Swezey i
Haradan Pratt (Zapisnici Instituta radioinenjera), od kojih je
svaki pojedina!no nastojao podrobnim istraivanjima uskladiti
povijesne podatke. Slavni ameri!ki i europski povjesni!ari
uporno su ponavljali tu pogreku.
Iako ispravka tek treba prodrijeti u enciklopedije,
suvremeni autoriteti u radioinenjeringu slau se oko Teslina
posve jasnog prvenstva na podru!ju koje je godinama ostajalo
nerazjanjeno zbog neujedna!enih i proturje!nih tvrdnji ne
samo Marconija,
:l. lipnja 1943., Slubena izvje"a Sjedinjenih Ameri!kih Drava: Predmeti
presude Vrhovnog suda SAD-a, svezak 320: Tvrtka Marconi VVireless
Telegraph lompanv of Anerica protiv drave SAD.
248
Velika rasprava o radiju
nego i mnogih drugih u!enih glava kao to su Lodge, Pupin,
Edison, Fessenden, Popov, Slabv, Braun, Thomson i Stone
da navedemo samo poznatije me#u pionirima.
Dr. James R. Wait pie: Jednostavan nacrt, zasnovan na
Teslinu prikazivanju iz 1893. godine, predstavlja ro#enje
bei!nih komunikacija. Dodue, uslijedilo je nakon teoretskog
i eksperimentalnog istraivanja Hertza, koji je pokazao to se
doga#a na udaljenosti od izboja iskrita. Ipak je punih
nekoliko godina prethodilo Marconijevim izumima i
prakti!nom radu na bei!noj telegrafiji.
2


m. i.
t
T
~ "i'i'j
Fio. 184.
Slike 165 i 185, koje se spominju u predmetu Vrhovnog suda Sjedinjenih
.Ameri!kih Drava, potje!u iz 1893. godine s Teslina predavanja i !esto se
navode kao dokaz kojim se podupire njegova tvrdnja da je izumio radio.
Anderson naglaava da su neki pobrkali zaklju!ke to se ti!e
na!ela prijenosa i prijema radiosignala te pitanja prijenosa glasa
zna!ajnog unapre#enja koje je u praksu proveo DeForestov
TESLA - DVTEK IZVAN VREMENA
audion, odnosno triodna vakuumska cijev. U raspravi o pravu prvenstva kod
izuma radija treba biti vrlo to!an oko definicija, pie on. U... pravnom slu!aju
tvrtke Marconi Wireless Telegraph Company of America protiv drave SAD (u
kojemu je 21. lipnja 1943. godine donesena presuda protiv tvrtke Marconi, !ime
je oboren i Marconijev osnovni patent), iz opirnih iskaza mnogih tehni!kih
stru!njaka s podru!ja radiotehnike i fizikalnih znanosti razvila se sljede"a
definicija:
'Sustav radiokomunikacija zahtijeva po dva uskla#ena kruga i na odailja!u i
na prijemniku, pri !emu sva !etiri moraju biti ugo#ena na istu frekvenciju.' Ova
definicija ne obuhva"a promjenjivu modulaciju koju je omogu"ila tek pojava
DeForestova audiona, i pomo"u koje je postalo ostvarivo odailjanje i prijem
glasa i glazbe. Ona se ne odnosi na na!in irenja elektromagnetskih valova - to
jest valova koji se ire zemljom i/ili valova koji se ire zrakom, ni utjecaj koji
prvi imaju na druge. Me#utim, ona neizravno opisuje namjerno i odabrano
emitiranje na odre#enoj frekvenciji te selektivan prijem na toj istoj frekvenciji.
3

Marconijeva izvorna prijava za patent bila je predana 10. studenog 1900.
godine, no odbijena je zbog ranijih odcri"a do kojih je doao Sir Oliver Lodge.
Tesli je prvi patent odobren 1898. godine. Osim toga, Tesla je izri!ito naveo koji
se od njegovih patenata odnose na bei!ni prijenos energije, a koji na
komuniciranje signalima, iako se !ini da je upravo to zbunilo neke od kriti!ara
njegovih patenata vezanih za radio.
Vrhovni sud Sjedinjenih Ameri!kih Drava ustvrdio je kako je Teslin patent
broj 645 576, podnesen 2. rujna 1897. i odobren 20. oujka 1900., prethodio
Marconij evo j kombinaciji s !etiri uskla#ena kruga.
4


Velika rasprava o radiju
drugo - u tome je bio i ostao jedini me#u svim pionirima s
podru!ja radija.
Tesla je rekao: Vjerujem da svjetska telegrafija po svom
na!elu rada, sredstvima koja se koriste i mogu"nostima
primjene predstavlja radikalan i plodonosan odmak od svega
onoga to je dosad postignuto. Nimalo ne sumnjam da "e se
pokazati vrlo djelotvornom u prosvjetljivanju masa, posebno u
jo neciviliziranim zemljama i na manje pristupa!nim
podru!jima, da "e materijalno pridonijeti op"oj sigurnosti,
udobnosti i pogodnostima te odravanju miroljubivih odnosa.
Ona podrazumijeva uporabu velikog broja postrojenja, od
kojih "e svako biti u stanju emitirati pojedina!ne signale u
najudaljenije dijelove Zemlje. Svako "e od njih po
mogu"nosti biti smjeteno blizu nekog civilizacijskog
sredita, a novosti koje "e primati odailjat "e se bilo kojim
kanalom u sve dijelove kugle zemaljske. Jeftin i jednostavan
ure#aj koji "e stati u dep mo"i "e se tada uklju!iti bilo gdje
na kopnu ili moru te "e korisniku omogu"iti da do njega dopru
vijesti iz svijeta ili neke posebne poruke namijenjene njemu
osobno. Tako "e se cijela Zemlja pretvoriti u jedan ogroman
mozak koji je u stanju poslati odgovor u svaki od svojih
dijelova. Budu"i da "e jedno jedino takvo postrojenje od samo
stotinjak konjskih snaga mo"i raditi sa stotinama milijuna
ure#aja, !itav "e sustav doslovno imati neograni!eni radni
kapacitet to "e nevjerojatno olakati sve potrebe i pojeftiniti
emitiranje obavijesti.
O tim je zamislima tako#er raspravljao u mjese!niku
Centurv u lipnju 1900. godine, nakon svog povratka iz
Colorada.
Drugi pionir radioindustrije, J. S. Stone, rekao je u svom
osvrtu na rad Lodgea, Marconija i Thomsona: Me#u svim
tim imenima kao daleko najuglednije isti!e se ime Nikole
Tesle. Tesla sa svojim gotovo nadnaravnim pronicanjem
fenomena izmjeni!ne struje, koja mu je omogu"ila... uvo#enje
revolucije u na!in prijenosa elektri!ne energije otkri"em
rotacijskog motora, znao je kako treba upotrijebiti rezonanciju
da mu slui ne samo kao mikroskop pomo"u kojeg se mogu
vidjeti elektri!ne oscilacije, kao to je to u!inio Hertz, nego i
kao stereoptikon... U radio telegrafiji teko je
25
TESLA - !OVIEK IZVAN VREMENA
bilo u!initi bilo kakva poboljanja, osim nekih manje vanih,
a da se pritom barem dijelom ne slijedi trag tog pionira. On se
kao pravi genij, prakti!an i uspjean s ure#ajem koji je osobno
zamislio i konstruirao, naao toliko ispred svog vremena da su
ga i najbolji me#u nama sasvim pogreno drali sanjarom.
5

Me#u mnogim uglednicima iz radioindustrije koji su podr-
ali takve stavove (iako u ime pravde treba re"i ne ba na
vrijeme) nalazio se i general T. O. Mauborgne, bivi voditelj
odjela za veze i glavni !asnik za signalizaciju u ameri!koj
vojsci. U listu Radio-elektronika (broj od velja!e 1943., svega
nekoliko tjedana nakon Tesline smrti) iznio je sljede"e: Tesla,
'!arobnjak'... osvojio je matu !itavoga mojeg narataja svojim
prelijepim uzletima u nepoznata carstva svemira i
elektriciteta... [oslikavao je] zapanjuju"e slike koje su daleko
nadilazile predodbe njegovih suvremenika, od kojih je tek
nekolicina shvatila - i to mnogo godina nakon Marconijeva
rada - da je veliki Tesla bio prvi koji, ne samo to je razradio
na!ela elektri!nog uskla#ivanja ili rezonancije, ve" je u
stvarnosti jo davne 1893. godine izradio potpuni sustav
bei!nog prijenosa obavijesti.6)
$ak je i profesor Pupin sa Sveu!ilita Columbia 12. svibnja
1910. godine, dok je kao stru!ni svjedok tvrtke Adantic
Commu-nication Company svjedo!io u parnici koju je protiv nje
povela tvrtka Marconi Wireless Company of America zbog
navodne povrede patentnih prava (Pupin "e s vremenom
promijeniti stranu na koju "e stati kao stru!ni svjedok),
posvjedo!io sljede"e:
Dok je William Marconi jo bio viljast mladac, zaposlen
kod gospodina Riggija u Italiji, iz obi!ne je znatielje
uzemljio obje ice da vidi kakvi se rezultati time mogu dobiti.
Tako je proizveo bei!ne valove, ne shvativi u cijelosti
zna!aj svega toga. Pupin je zaslugu za otkri"e bei!nog
prijenosa pripisao Nikoli Tesli, koji je svoje odcri"e
besplatno predao !itavom svijetu.
7

Drugi pionir radioinenjerije, umirovljeni kapetan
ameri!ke mornarice E. J. Quinby, prisjetio se ranih dana
razvijanja komercijalnog radija u Americi iz vlastitih
iskustava:
252
Velika rasprava o radiju
Dok su se ostali estoko borili po sudovima irom svijeta
oko toga !iji su patenti uistinu valjani u prevanom sustavu
uga#anja kojim se izbjegavala radiointerferencija, !ini se da se
nitko nije sjetio kako je Tesla taj predmet obradio odavna, jo
prije po!etka novog stolje"a, svojim sveobuhvatnim i
osnovnim patentom o uga#anju elektri!nih krugova na
rezonanciju. Bez te osobine dananja radioindustrija, koja se
neprestano iri, pretvorila bi se u potpuni kaos. Odluka
Vrhovnog suda, kona!no donesena 1943. godine, utvrdila je da
je Tesla prethodio svima ostalima, to je svim kasnijim
patentima vezanima za to pitanje oduzelo valjanost.
Quinby je naglasio kako Tesla, dodue, nije uspio osobno
ostvariti svoj san o svjetskom bei!nom sustavu, ali je ipak
ivio dovoljno dugo da vidi prakti!nu uporabu sustava koji je
toliko jasno izloio.
Visokofrekventni alternatori, koje je Tesla izradio izme#u
1890. i 1895. godine, proizvodili su do 20 kHz unato!
kriti!arima koji su to smatrali neizvedivim, optuivi ga da je
tek neprakti!ni sanjar, dodao je Quinby. Profesoru
Reginaldu A. Fessendenu ostalo je da pokae kako ti ure#aji
mogu proizvesti val-nosa! za glasovnu modulaciju,
uklanjaju"i istodobno pozadinske umove izazvane iskrenjima
priguenih valova i lu!nim odailja!ima, kojima su
eksperimentirali ostali. Fessenden se sloio s Teslom da su
odailja!i priguenih valova loe rjeenje te da budu"i
uspjean razvoj radija po!iva na generatorima kontinuiranih
valova.
8

Tako je na Badnjak 1906. i za Novu godinu 1907.
Fessenden prenerazio i oduevio sluatelje du isto!ne obale
Sjedinjenih Drava, a odmah potom izazvao i pravu poplavu
pisama oboavatelja kad je sa svog odailja!a u Brant Rocku, u
Massachusettsu, po!eo emitirati program koji se sastojao od
glasovnih poruka i glazbenih brojeva. Pri tome je koristio
visokofrekventni alternator koji je osobno izradio prema
Teslinu nacrtu i na!elima.
Tijekom Prvog svjetskog rata, kae Quinby, tvrtka General
Electric Company - zahvaljuju"i nadarenim inenjerima kakvi
su bili Steinmetz, Alexanderson i Dempster, uspjela je
postupnim
253
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
pove"avanjem mali li pokusnih modela alternatora ra#iof'rekven-
tija proizvesti gigantske proizvodne modele od 200 kW' od kojih
je prvi bio postavljen u postaji u New Brunswicku, u dravi New
Jersey
h
to je pripadala tvrtki Morcani VVorJdvviJi; VVirdcss
Compjriy. Njime su zamijenili snani odailja! s iskritem koji
vie nije radio na zadovoljavaju"i na!in,
Da ironija bude ve"a. me#u uzvanicima koji su trebah svje-
do!ili putanju u pogon pouzdane prekooceanske postaje nalazio
se i Tesla, Iz te je postaje predsjednik Wbodrow VVilson u travnju
19 J 9. godine objavio caru VVilhelmu uvjete koji se pred njega
postavljaju prilikom predaje.
Kapelan Quinby dodaje: Kasnije, kad je predsjednik VVilson
krenuo na svoje povijesno putovanje u Europu na palubi broda
Predsjednik VVasftinfltnn. tijekom plovidbe je uspostavljena veza
izme#u postaje u New Brunsvvicku i predsjednika Wiisona za-
hvaljuju"i pionirskom djelu Nikole Tesle koji je jo davne 1895, g
od ine predstavio svoj visokofrekvcnmi alternator.
Koliko god to Tesli bilo bolno, Marconi je prvi uspio svrnuti
pozornost svijeta na sebe svojim uspjehom na polju radija, a po-
tom je vrio mudro uspijevao zadrati vode"u uiogu ti njegovu
daljnjem razvijanju kroz tvrtku Marconi Wot\dvfiie Wirefess
Cumponv.
Dana 13. svibnja 1915, godine profesor Pupin iznova se naao
u ulozi stru!nog svjedoka, svjedo!e"i u korist optuene tvrtke
Atluntic Cornmunictiti%n Companv, a protiv tuitelja Marconija.
Me#utim, tom je prilikom, sude"i prema novinskim izvje"ima sa
su#enja, zaklju!io da je on osobno izumio bei!ni prijenos prijo
Marconija i prije Nikole Tesle,
5

U svojim je pokusima, objasnio je, pronaao bei!ne valove,
ali nije shvatio njihovo zna!enje. Me#utim, Tesla je svoja otkri"a
predao !ovje!anstvu, i upravo je to jedna od to!aka zbog koje
stru!njaci tvrtke Mmtk Commuuication Compttny o!ekuju da se
odbaci Marconijevo prisvajanje prava na odre#ene patente za
bei!ni prijenos.
10

Na kraju je, u kolovozu 1915. godine, i sam Tesla podigao
tubu protiv Marconija. Tvrtka Martom VVbrJ#Vide VVireless
Comjwny
254
Velika rasprava o radiju
podigla je pak tubu protiv Vlade Sjedinjenih Drava zbog
navodnog krenja prava nad Marconijevim patentima
tijekom Prvog svjetskog rata. Desetlje"ima se vodio rat za
patente vezane za bei!ni prijenos pa nije ni !udo to je dolo
do sveop"e zbrke.
Nju je temeljito obradio Anderson u knjizi Prvenstvo u
izumu radija - Tesla protiv Marconija, monografiji koju je
naru!ila udruga The Aitique Wireless .Association (nova serija, broj
4 iz oujka 1980. godine). U njoj Anderson izvjetava kako je
pionir radioindustrije, bojnik Armstrong, na zanimljiv mada
pomalo zbunjuju" na!in osvijetlio !itavu raspravu. On je
kratko prije svoje smrti 1953. napisao pismo Andersonu,
javivi .mu kako je po njegovu miljenju Tesla pravi izumitelj
navo#enog (robotiziranog) oruja, ali da su poduzeti znatni
napori kako bi se umanjila njegova prava na taj izum. No,
rekao je Anderson, on nije vjerovao da bi se Tesli trebao
pripisati i izum radija.
On je svojim napisima o problemu bei!nog
signaliziranja zasigurno op!inio i nadahnuo neke od ranih
istraiva!a na tom podru!ju, moda i samog Marconija,
pisao je taj Pupinov zatitnik, koji je sada i sam postao poznat
kao izumitelj u radioindu-striji.
Me#utim,... njemu nije uspjelo doku!iti ili pokusima
odtri-ti onu bitnu zamisao koju je otkrio Marconi, a koja je
dovela do stvarnog bei!nog odailjanja signala u praksi.
Naglasio sam kako bi Tesla, da je nastavio s radom na temelju
njegove pogreno postavljene teorije, ipak vrlo vjerojatno
otkrio na!ela koja je otkrio Marconi te bi tako postao poznat
kao izumitelj bei!ne telegrafije. Ipak, on to nije u!inio pa se
zasluge za izum s pravom pripisuju Marconiju.
11

Tesli je slava, nastavio je Armstrong, ve" bila osigurana
zahvaljuju"i njegovim postignu"ima vezanim za energiju,
njegovim proro!anstvima o mogu"nosti bei!nog prijenosa te
izumu daljinski upravljanih ure#aja za naoruanje.
$ini se kao da je Armstrong elio re"i da, budu"i da je
Tesla ve" slavan kao istraiva! na jednom ili dva podru!ja
znanosti, vie ionako nije vano ho"e li mu se odati duno
priznanje i za
255
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
bitna otkri"a na tre"em podru!ju. Moda je takav !udan na!in
gledanja na stvari djelomice odraavao rastu"u posve"enost
akademskih krugova specijalizacijama na odre#enim
podru!jima jer vie nisu bili u modi znanstvenici koji su se
razumjeli u sve, te je trebalo zanijekati mogu"nost postojanja
novog, prikrivenog Leonarda.
Armstrong je u pismu Andersonu ponudio otkriti klju!nu
tajnu zbog koje je Marconijev rad postigao uspjeh, a Teslin
nije. U sije!nju 1954. godine Anderson ga je izri!ito upitao o
tome. No, ubrzo nakon toga potresla ga je vijest o
neo!ekivanoj smrti bojnika Armstronga. Ipak, kasnije je
upoznao dvojicu znanstvenika koji su dobro poznavali
bojnika i njegovo neupitno podravanje Marconijeva
prvenstva. Oni su mu otkrili da je Armstrong mislio na
uzemljenje u sustavu odailjanja i prijema. Anderson je ostao
preneraen.
Ba svaki Teslin patent - bilo za prijenos energije ili
komunikaciju imao je uzemljenje, pisao mi je. Zapravo,
pitanje povezivanja sa zemljom predstavljalo je kamen
temeljac !itave Tesline zamisli. Me#utim, i usprkos !injenici
da je Vrhovni sud taj Marconijev patent proglasio nevaljanim,
Armstrong se drao svog uvjerenja. Pretpostavljam da me
zapanjilo upravo to to je Armstrong previdio tu vanu to!ku
koja je sama za sebe predstavljala tako jasan dokaz.
12

Haraden Pratt, djelatnik Instituta radioinenjera* i bivi
predsjednik povijesne komisije osnovane u okviru tog
instituta, napisao je da je Tesla svoje zamisli vezane za radio i
ure#aje koje je proizveo ostavio drugima da ih nastave
razvijati i prilago#avati za manje ambiciozne, ali prakti!nije
svrhe od njegovih.
Iz tih razloga, napomenuo je, Teslin je utjecaj na
razvitak radija bio poznat tek ograni!enom broju ljudi.
Nekolicina istaknutih ljudi, koji su !itali njegova predavanja
odrana tijekom 1890-ih godina ili su im i sami prisustvovali,
ostali su za svagda
Institut radioinenjera je sada slubeno postao dijelom Instituta elektro-
inenjera i elektroni!ara.
256
Velika rasprava o radiju
nadahnuti njegovim otkri"ima, a neki koji su tek kasnije
zaronili u istraivanje pozadine razvoja Tadi ja postali su
svjesni prvenstva i pionirskog zna!enja njegova doprinosa.
Daleko ispred svoga vremena, posve pogreno proglaen
sanjarom od svojih suvremenika, Tesla se isti!e, ne samo kao
velik izumitelj, nego i kao veliki u!itelj, posebice na podru!ju
radija. Njegov nevjerojatan rani uvid u fenomen izmjeni!ne
struje omogu"io mu je, moda vie nego bilo kojoj drugoj
osobi, da svojim opsenim i sveobuhvatnim predavanjima i
prikazivanjima mudro pronikne u njezine osobine te da u
ostalima, koji jo nisu bili upoznati s tim posve novim
podru!jem prou!avanja, pobudi zanimanje za njegovim
unapre#ivanjem i novim prakti!nim primjenama.
13

Sve u svemu, gledaju"i unazad, danas nam je lake uvidjeti
kako se prava istina mogla tako zamagliti nego li je to bilo
mogu"e u Teslino doba.
Mnotvo je nagrada otilo u ruke znanstvenika, izumitelja i
inenjera koji su uspjeno savladali prakti!ni dio onoga to se
danas zove komercijalni radio. Kako je Tesla mnogo vie
vremena provodio u teoretskim visinama svog tornja od
bjelokosti, slava bi mu se tek povremeno nasmijeila, a sre"a
ga je na dui rok zanemarila.
U poznim mu se godinama dogodilo neto to je razotkrilo
svu dubinu njegovih osje"aja vezanih za veliku raspravu o
pravu prvenstva na podru!ju radija. Jednog je dana u sije!nju
1927. godine, prilikom svog posjeta Americi, mladi
Jugoslaven imenom Dragislav L. Pedcovi", uspio s njim
dogovoriti sastanak. Tesla je tada ivio na petnaestom katu
hotela Pennsylvania, izme#u 34. ulice i Broadwayja. Bila su to
za njega teka vremena i pomalo se pretvorio u pustinjaka.
Pedcovi"a je pozvao da mu se pridrui tijekom ru!ka u
njegovoj sobi, za stolom punim kalifornijskog vo"a i povr"a,
ribe i meda.
Nakon uvodnog razgovora, Petkovi" je pokuao doprijeti
do tajne neprijateljskih osje"aja koji su vladali izme#u Tesle i
Pupina. Jednom je prilikom o tome upitao i Pupina, ali se on
umjesto
257
TESLA - !OVIEK IZVAN VREMENA
odgovora obrecnuo na njega: Koliko "e dugo nai ljudi
veli!ati jedino tajanstvene osobe, umjesto onih koji su
svakome jasni i razumljivi?
A sada, kad je isto pitanje uputio Tesli, izumitelj se
namrtio i podigao ruku, kao da se eli zatititi od ne!ega vrlo
neugodnog. Nakon kra"e stanke objasnio je Petkovi"u kako
ga je u ranim danima u Americi, kad su se obojica - i on i
Pupin - jo borili za puko preivljavanje, Pupin upitao bi li mu
elio pomo"i oko u!enja engleskog jezika. Prema Teslinu
kazivanju, Pupin je tada imao teko"a sa zadravanjem svog
posla u telefonskoj tvrtki. Tesla je pomogao Pupinu, ali ga je u
nekoj kasnijoj prigodi, dosta netakti!no, podsjetio na u!injenu
uslugu. Pupin mu je bijesno uzvratio da je bio posve sposoban
sam nau!iti sve to mu je trebalo te da Tesla za njega nije
u!inio ba nita. Takav je odgovor Teslu povrijedio, ali je
ubrzo zaboravio !itavu pri!u.
Me#utim, kasnije, kad je predavao na Sveu!ilitu
Columbia, prikazuju"i svoj transformator i izlau"i teorije o
radiju i bei!nom prijenosu elektri!ne energije i
komunikacija, gospodin Pupin i njegovi prijatelji prekinuli
su moje izlaganje zvidanjem te sam uz velike napore uspio
umiriti zavedenu publiku. No to nije bilo najgore od svega.
Tijekom sudske parnice koju sam pokrenuo protiv gospo-
dina Marconija jer mi je ukrao ure#aj i nacrte iz patentnog
ureda, nastavio je navodno Tesla, pozvao sam gospodina
Pupina kao svog zemljaka da svjedo!i na sudu u moju korist.
No, on je preao na stranu gospodina Marconija koji je, nakon
pune tri godine parni!enja, pod zakletvom bio primoran
priznati kako je prijenos energije na velike udaljenosti ipak
moj izum.
Tesla je zastao na trenutak, a potom dodao: Neka
budu"nost pokae istinu i procijeni svakoga od nas prema
njegovu radu i postignu"ima. Sadanjost je njihova, ali je zato
budu"nost za koju sam radio moja.
Tako je kraj posjeta i ru!ka do!ekao sa suzama u o!ima, ali i
uz smijeak. Njegov gost i on u tiini su se okomili na so!nu
dinju. A tada je posjetitelju na pamet palo jo jedno pitanje.
258
Velika rasprava o radiju
Moete li mi togod re"i o gospodinu Marconiju?
Bila je to jedna od malobrojnih zabiljeenih zgoda u kojima
je Tesla isko!io iz svoje ugla#enosti. Smireno je odloio licu
na
stol.
Gospodin Marconi, izjavio je, obi!an je magarac.
14

259
18. Ugroavanje postignutog
Sad ve" u pedesetoj godini, izumitelj je bio zgodniji i
ugla#eniji nego ikada ranije, iako je njegov ugled
znanstvenika bio podvrgnut ozbiljnim napadima. Jo je bio
vitak i mladolik, glatkog lica, a kose crne i guste kao nekad. I
nadalje se odijevao po posljednjoj modi, imao irok krug
prijatelja, i uporno se drao, makar i krhkom vezom, svog
omiljenog boravita, hotela VValdorf--Astorije.
Zapravo, Teslina povezanost s hotelom moda je bila
najblie braku to je ikada iskusio. ivot koji se ne ivi
kraljevski izgledao mu je jedva vrijednim ivljenja. Oduvijek
sklon tome da svoja razo!aranja zalije!i okruuju"i se raskoi,
zadrao je izrazitu nadarenost da dostojanstveno prolebdi !ak
kroz najgora vremena. Nije se pritom radilo o tome da ga
nikada nisu zabrinjavali postoje"i dugovi, nego ih je njegov
um, neprestano zaokupljen raznim zamislima, bio u stanju
izbrisati tijekom poduih razdoblja. Tako je one koji su bili
slabije sre"e, poput Scherffa i Johnsona, mogao kuditi zbog
njihove navodne malodunosti kad bi se suo!ili s problemima
financijske naravi. Ipak se !inilo da je psihi!ki zna!aj, koji je
izumitelj pridavao novcu, po!eo rasti sa smanjivanjem
mogu"nosti da ga namakne. To se moe jasno vidjeti iz
mnogih njegovih pisama upu"enih Johnsonu, ScherfFu i
ostalima.
Iako se izgledom nije znatnije izmijenio te je nastavio sa
svojim ranijim na!inom ivota, Tesla se po!eo mijenjati
iznutra. Njegova gorka razo!aranja u ranim godinama
dvadesetog stolje"a odrazila su se svojim razaraju"im i
trajnim u!inkom na njegovu osobnost. Piu"i Georgeu
Westinghouseu povodom njegova posljednjeg preustroja
tvrtke kojim je elio osnaiti korporaciju,
260
Ugroavanje postignutog
on kae: Snaga !ovjeka pokazuje se tek u neda"ama. Na
alost, nevolje tako#er znaju iskazati i njegove slabosti.
Tesla se pretvorio u okorjelog pisca pisama raznim
novinama. I dok je u godinama svog uspjeha bio velikoduan
pri ocjenjivanju postignu"a, kako svojih prethodnika, tako i
suvremenika, te se rijetko trudio odgovoriti na osobnu kritiku,
sada je postao jedak i vrlo otar u samoobrani. Na brzinu bi
omalovaio svoje takmace, kako one slabije, tako i mo"ne, te
bi ustvrdio pravo prvenstva u vlastitu korist. Pre!esto prevaren,
postao je jo tajanstveniji kad se radilo o zatiti njegovih
patenata. Psihi!ke posljedice svega toga bile su duboke i
stvarne.
Tesla je imao sre"e utoliko to je u ranim godinama
dvadesetog stolje"a privukao dvije odane i pametne ene.
Obje su radile kao njegove tajnice, a u kasnijim godinama
nastavile su uspjeno izgra#ivati vlastite karijere. Nepotrebno
je naglasiti da su obje bile besprijekorno gra#ene.
Muriel Arbus bila je privla!na plavua koja je Tesli
pomagala oko zahtjeva za patente, a nakon njegove smrti
osnovala je tvrtku Arbus MachineTool Sales u NewYorku - bila
je jedina ena u Americi onoga doba koja je osnovala vlastitu
tvrdcu za kupoprodaju velikih alatnih strojeva. I u tome se
pokazala iznimno uspjenom.
Dorothv Skerritt pridruila se Tesli 1912. godine, postala
je sudionicom mnogih izlaganja i prikaza njegovih izuma
odranih u laboratoriju u Zapadnoj 40. ulici na broju 8 te je
!esto posje"ivala gradsku knjinicu NewYorka, to se nalazila
preko puta, gdje je za izumitelja obavljala istraivanja. Jedna
osoba, koja je imala priliku upoznati obje ene, izjavila je da
je Dorothv bila svjesnija motivacije raznih pojedinaca te
posljedica raznih okolnosti, ali bi o tome malo govorila. S
druge strane, Muriel je prihva"ala stvari onakvima kakve su
izgledale na prvi pogled i uivala govoriti o njima.
Prije preuzimanja posla kod Tesle, kod kojega je ostala do
1922. godine, Skerrittova je bila zaposlena u odvjetni!koj tvrda
specijaliziranoj za patente. Arbusova je tijekom Drugog
svjetskog rata radila za ministarstvo industrije, u upravi za
ratnu proizvodnju, a
26
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
potom u financijskoj korporaciji za obnovu, da bi nakon toga
krenula u ve" Spomenuto razvijanje vlastite tvrtJce.
Sto se ti!e njihova zajedni!kog poslodavca, kako su godine
vie prolazile, Tesla bi svoje zamisli vezane za znanost
objavljivao sve nepromiljenije, raspravljaju"i o njima s
novinarima u trenutku kad bi mu pale napamet, bez ikakva
podvrgavanja svojih ideja eksperimentalnoj provjeri, ili !ak
dubljim razmatranjima. Ponekad se !inilo da je postao gotovo
megalomanski nastrojen. Neki od senzacionalisti!kih novinara
citirali bi ga bez suvinih pitanja. Ipak, oni kojima je stalo do
njega, poput O'Neilla i Swezeyja, nastojali su ga spasiti od
vlastitih izjava kada bi se za to ukazala potreba.
Stoga je Edison to!no izrazio prepucavanje raznih
profesora, podbadaju"i: Tesla je !ovjek koji se uvijek sprema
neto u!initi. No, ista bi se re!enica mogla primijeniti na
samog Edisona, ako se usporede njegova stvarna postignu"a s
neostvarenim namjerama. I sam se umiljavao novinarima,
nepopravljivo im obe"avaju"i vie nego to je mogao ponuditi.
Profesor Joseph S. Ames sa Sveu!ilita Johns Hopkins
me#u prvima je napisao tipi!no akademski napad na Teslu, u
kojemu je usporedio radove Marconija, Pupina i Tesle, smjesti
vi pritom naeg junaka na bijedno tre"e mjesto: Takozvani
Teslin motor i elektri!ni strojevi, koji su njegove modifikacije,
poznati su svijetu isto kao i Teslina zavojnica, koja predstavlja
jednostavno unapre#enje Henrvjevih instrumenata. Ali dosad
ni jedan izum ne nosi njegovo [Teslino] ime...
1

Taj je napad bio potpuna zabluda, kao uostalom i ostali
sli!ni njemu. Do kasnih 1920-ih godina u Tesline indukcijske
motore i sustave za prijenos energije uloit "e se 50 milijardi
dolara irom svijeta. On je bio otac radija, kao i
automatizacije. Ve"ina sveu!ilita, uklju!uju"i i Johns
Hopkins, ve" se tada oslanjala na Tesline zavojnice u svojim
laboratorijskim istraivanjima. Osim toga, !itavi niz izvornih
izuma, mnoge od njih i prije 1900. godine, patentirao je !ovjek
za kojega se Ames usudio napisati da ni jedan izum ne nosi
njegovo ime.
262
Ugroavanje postignutog
No, tako#er je bilo istinito da je Tesla !e"e osmiljavao
iroke koncepte nego zasebne izume. Njegova su predavanja
bila izvorite i rasadnik ideja koje bi potom mnogi drugi
preuzeli u svoje ruke, prakti!no primijenili i zatim patentirali.
Zapravo, to je i bio jedan od razloga zbog kojih je po!eo svoje
karte drati blie grudima.
Ako je u isto vrijeme izgledalo da eli senzacionalizirati
svoje nove projekte i teorije, bilo je to stoga to je - rade"i kao
samostalni poduzetnik - neprestano tragao za financijskom
podrkom investitora i bogataa pa bi pribjegavao svim
metodama koje su ih mogle privu"i. Prikazivanja odravana u
njegovu laboratoriju imala su za svrhu izmamiti novac od onih
ljudi koji mu, prema njegovoj prosudbi, tehni!ki nisu bih u
stanju ukrasti neku od ideja. Stoga je prirodno to njegovi
znanstveni suvremenici, ljubomorni ali svjesni Teslinih
namjera, nisu bili zadovoljni.
Unato! !injenici da je zamisli imao u jednakom izobilju
kao i prije, Tesla je ipak dosegao dob kad vie nije mogao
zatvarati o!i pred vlastitom smrtno"u. Prijatelji i znanci
po!eli su se polagano prorje#ivati. Mark Tvvain umro je 1910.
godine, i taj je gubitak teko pogodio Teslu. Tri godine potom
vie nije bilo ni Morgana, jednako velikog stoernog
sudionika u dravnim poslovima, koliko i osobe zna!ajne za
Teslinu karijeru.
Njegovom su psihom oduvijek miljele parade neuroza svih
vrsta, ali !ini se da je protjecanje vremena u!inilo njegovo
ponaanje jo !udnijim. Nitko ne zna kada je izumitelj po!eo
skupljati bolesne i ranjene golubove te ih dovla!iti u svoju
hotelsku sobu. No, to je bila misija koju bi obi!no obavljao u
predve!erje.
$itav njegov ivot odavao je navike no"ne ptice, a moglo
bi se re"i i Princa tame. Prema hotelskom osoblju znao je biti
kavalir, ili pak otresit, da bi ih ve" u sljede"em trenutku iznova
velikoduno nagra#ivao.
Kao osoba koja ivi no"u, u ured bi stizao to!no u podne, a
kao Princ tame zahtijevao bi da gospo#ica Arbus ili gospo#ica
Skerritt stoje to!no uz dovratak kako bi preuzele njegov eir,
tap i rukavice. Zatim su morale zamra!iti sve prozore, !ime bi
se
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
usred bijela dana napravio mrak u kojem je bio
najproduktivniji. Zapravo, jedino doba kad bi se teke zavjese
smjele razmaknuti bilo je vrijeme ljetnih oluja koje su tutnjale
nad krovovima grada. Tada bi leao na crnoj barunastoj sofi i
promatrao sjeverni ili zapadni dio neba. Njegove su tajnice
izjavile da je i ina!e razgovarao sam sa sobom, no tijekom
ljetnih oluja prepunih sijevanja, bljeskova i munja, kada bi
redovito zatraio od njih da ga ostave samog, mogle su !uti i
kroz zatvorena vrata kako je postao iznimno elokventan.
Usprkos svim stresovima i simptomima koji su odudarah
od normalnog ponaanja, Teslin je stvarala!ki genij ostao
jednako snaan. Godine 1906., kad je proslavio svoj pedeseti
ro#endan i kad su ga po!ele sustizati brojne neda"e, izgradio
je prvi model svoje nevjerojatne turbine. Nadahnu"e za nju
pronaao je vjerojatno jo u svojim dje!a!kim nastojanjima da
izgradi vakuumski motor, kao i u planovima to ih je osmislio
tijekom godine provedene u planinama svoje domovine, kad
je prekooceansku potu elio odailjati podvodnim cijevima.
Moda se zamisao o bez-lopati!noj turbini javila jo i ranije -
u njegovim najranijim, dje!jim izumima, kad je izgradio
malenu vodenicu bez lopatica koja se ipak okretala.
Koje god bilo porijeklo tog modela turbine, ona nije teila
ni punih 5 kilograma, a postizala je trideset konjskih snaga.
Kasnije je Tesla izgradio i mnogo ve"e turbine koje su
ostvarivale do 200 konjskih snaga. Ono to sam u!inio,
objasnio je Tesla, bilo je da sam posve zanemario ideju kako
mora postojati !vrsta pregrada ispred pare te sam prvi put na
prakti!an na!in primijenio dva svojstva za koja svaki fizi!ar
zna da su zajedni!ka svim teku"inama, samo se dotad nisu
koristila. Bile su to adhezija i viskozitet.
2

Julius C. Czito, sin Teslina dugogodinjeg strojara
Kolmana Czita, izgradio je nekoliko verzija turbina u svojoj
strojarskoj radionici u gradi"u Astoria na Long Islandu. Rotor
te takozvane elektrane u eiru sastojao se.od jednog reda
vrlo tankih diskova, izra#enih od njema!kog srebra. Bili su
smjeteni na sredini osovine i zatvoreni u ku"ite. Kad bi
pristigla energija od bilo
264
Ugroavanje postignutog
koje vrste teku"ine, razlagao je Tesla, bila bi obuhva"ena
na periferiji i bjeala bi prema sreditu. A kad se, naprotiv,
teku"ina trebala pretvoriti u energiju, ulazila bi u sreditu, a
istjerivala se na periferiji. U oba je slu!aja spiralno prelazila
me#uprostor izme#u diskova, pri !emu se energija dobivala
!istim molekularnim djelovanjem, bilo od njega, bilo
odvojeno od njega. Nov se na!in ogledao u tome da se
toplinska energija pare ili eksplozivne mjeavine mogu
transformirati uz visoki stupanj iskoristivosti...
3

Nije vidio granica takvoj uporabi. Uz odgovaraju"e gorivo,
takva je turbina mogla pokretati automobile i zrakoplove. U
tri dana mogla je prekooceanske brodove prenijeti preko
Atlantika. Mogla se koristiti za vlakove, kamione, za
rashla#ivanje i za hidrauli!ke ure#aje, u poljoprivredi, za
navodnjavanje, u rudarstvu - a radila bi, kako na paru, tako i
na benzin. $ak je po!eo dizajnirati i futuristi!ke automobile
koji su kao pogon koristili njegovu turbinu. Iznad svega, bio
je uvjeren da bi ona bila mnogo jeftinija za proizvodnju od
tradicionalnih modela turbina.
Osjetio je snaan duhovni poticaj kad je njegova turbina,
ili barem njezin koncept, bila do!ekana s oduevljenjem. $ak
su i !asnici ministarstva obrane izjavili da ona predstavlja
neto novo u svijetu te da je na njih ostavila dubok dojam.
$inilo se razumnim o!ekivati da "e !ovjek, koji je osmislio
bolji rotacijski sustav, na ra!un toga ste"i pravo bogatstvo.
Tesla je po!eo izranjati iz beskrajne traume ponienja i
dugova. Jezive no"ne more, u kojima bi se mijeala davna
smrt njegova brata Dane, maj!in kraj i unitenje
Wardenclyffea, po!ele su se prorje#ivati. Jedino to mu je sad
trebalo bio je kapital i njegova "e ga turbina iznova vratiti na
vrh. U glavi je po!eo sastavljati popis mogu"ih investitora.
265
19. Afera s Nobelovom nagradom
Sva sila oalo"enih koja je 14. travnja 1913. godine bila na
pogrebu J. Pierponta Morgana u crkvi St. Georgea na
Manhattanu, nahrupila je da bi vidjela teatralnu zavrnicu i
okon!anje !itavog jednog povijesnog razdoblja. Tesli su
dostavili ulaznicu za galeriju crkve, uz isprike to sva bolja
sjede"a mjesta vie, naalost, nisu slobodna.
Nakon obreda izumitelj je u svoj kalendar pomno ubiljeio
datum koji "e uslijediti za mjesec dana. Naime, 14. svibnja
imao je odobren termin za sastanak s J. P. Morganom,
potomkom bankarske ku"e Morgan.
Susret mladog bankara i izumitelja uglavnom je obiljeio
razgovor o prodajnim mogu"nostima Tesline turbine. est
dana kasnije, izumitelj je od tvrtke J. P. Morgan Companv
primio zajam od 15 tisu"a dolara, uz kamatu od 6 posto i na
rok od devet mjeseci.
1

Tesla je sastanak popratio pismom, u kojem je biranim i
snanim rije!ima opisao jedinstvenost svog posljednjeg
izuma. Budu"i da Vam je ova stvar poznata isto kao i meni,
koji na to ne gledam samo kao stru!njak, nego i kao !ovjek
koji moe vidjeti to nam sprema budu"nost, moete i sami
procijeniti koliko mi je, u ime !ovje!anstva, stalo da budem u
dodiru s ljudima !estitima i mo"nima poput Vas ...
2

Naalost, tu se nije zaustavio. Kao da se nije mogao
suzdrati, pa je spomenuo kako mu je Morgan stariji za
Wardenclyffe posudio 150 tisu"a dolara. Ostali su ga u tom
pothvatu iznevjerili, pisao je, ina!e bi prvi svjetski odailja!ki
sustav ve" odavno procvjetao. Stoga je predloio osnivanje
dviju novih tvrtki - jedna bi se
266
Afera s Nobelovom nagradom
bavila daljnjim razvojem radioemitiranja, a druga bi
proizvodila turbine. Uz to je ponudio i da Vama prepustim
sve svoje udjele u dobiti obiju tvrtki, te ostavio Morganu
mla#em i njegovoj procjeni da osobno odredi koliki "e mu dio
ostaviti.
Morgan mla#i kruto mu je odgovorio kako on ni u kojem
slu!aju ne bi mogao pristati na to da mu Tesla prepusti svoj
udio, i to u obje tvrtke. Umjesto toga, predloio je, neka Tesla
sam krene u osnivanje takvih dvaju poduze"a i ustroji ih te
onda iz dobiti koju u njima ostvari zapo!ne vra"ati posu#enih
150 tisu"a dolara tvrtki Morgan, odnosno kad bude u
mogu"nosti. To, dodue, nije posve okon!alo svaki daljnji
razgovor me#u njima, ali svakako ga je bitno opteretilo.
Sljede"ih nekoliko godina izumitelj je jo nekoliko puta
pozivao J. E Morgana na ulaganja u izgradnju postaje za
bei!no emitiranje i turbine. No, nov!ar niti je razumijevao, a
niti se ba previe zanimao za novotarije poput radija. A to se
ti!e bei!nog prijenosa elektri!ne struje, jo je na snazi bila
stara zamjerka: zbog !ega bi Morgan elio izbaciti iz pogona
svoje vlastite dalekovode? Unato! tome, posudio je Tesli i jo
5 tisu"a dolara te potom, poput svog oca, pobjegao na odmor u
Europu. Plovio je !itave jeseni, vuku"i sa sobom !ak i neke
knjige koje mu je izumitelj utrapio, ostavljaju"i Teslu bez
pravog odgovora.
A Tesla je u me#uvremenu po!eo prodavati licencu za
svoju turbinu i na europskom tritu. Zahvaljuju"i
posredovanju belgijskog princa Alberta, dobio je 10 tisu"a
dolara za licencu prodanu Belgiji. Od koncesije u Italiji
o!ekivao je dobit od 20 tisu"a dolara, a u Americi je sklopio
ugovore s automobilskom i eljezni!kom industrijom te se
bavio i drugim sli!nim, za!udo prakti!nim, poslovima. No,
prihodi su mu jo bili znatno manji od onoga koliko mu je bilo
potrebno za istraivanja.
Razo!aranja je nastojao nadvladati filozofski i stekao je
nevjerojatno to!nu sliku o mjestu koje je zaposjeo u svom
vremenu ili, bolje, ispred svog vremena.
Mi nismo nita drugo doli zup!anici usred svemira, pisao
je Morganu, i to je... neizbjena posljedica zakona to nam
govore
267
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
da pionir koji ode daleko ispred svog vremena ne moe biti
shva"en, da mora otrpjeti boli i razo!aranja te se zadovoljiti
viom nagradom koju "e mu dodijeliti tek budu"a
pokoljenja.
3

Kad se Morgan uo!i Boi"a vratio ku"i, Tesla ga je zasuo
!itavim nizom prijedloga. Opet je bio o!ajan. Gotovo
o!ajavam zbog trenutnog stanja stvari. Strahovito mi je
potreban novac, a ne mogu ga nigdje nabaviti u ovim jezivim
vremenima. Vi ste zapravo jedini !ovjek od kojega mogu
o!ekivati pomo"... Zavrio je pismo poeljevi
multimilijunau sretan Boi". Od Morgana je stigao odgovor u
obliku ra!una na iznos od 684,17 dolara za kamate,
obra!unate na oba zajma kojima su rokovi za povrat ve"
istekli, te uz najsrda!nije dobre elje povodom blagdana.
U sije!nju 1914. godine, unato! tome to se prijetnja Prvog
svjetskog rata ve" mogla osjetiti u zraku, Tesla je od Morgana
zatraio jo 5 tisu"a dolara kako bi mogao dovriti i isporu!iti
turbinu za njema!kog ministra pomorstva, admirala Alfreda
von Tirpitza. Nije drao da bi se njegova lojalnost mogla time
dovesti u pitanje, budu"i da je turbinu prvo ponudio ameri!koj
Vladi. Usprkos pohvalama i !estitkama koje su mu pristigle
od nekih ljudi iz ameri!kog ministarstva obrane, me#u njima
se nije nala i narudba. Ovaj put Morgan je omekao te mu
odobrio jo jedan zajam.
Dva mjeseca kasnije ponudio je Morganu da financira
brzinomjer za automobile te da kupi dvije tre"ine vlasnitva u
novoj tvrtki koja bi ih proizvodila. Postalo je strano jasno da s
turbinom ima podosta teko"a. Naime, jo nije bio proizveden
metal koji bi na due vrijeme izdrao velike brzine koje su se
razvijale pri njezinu radu; i ona ni u kojem slu!aju nije bila
jeftina, barem ne u svojim prvim razvojnim stupnjevima. Bilo
mu je potrebno vie vremena, pa se stoga morao pozabaviti
dodatnim izvorima kapitala.
No ovoga je puta Morganov tajnik vratio sve dostavljene
priloge te ga obavijestio kako gospodina Morgana vie nimalo
ne zanimaju bilo kakvi novi izumi.
Ipak, !itave sljede"e zime Tesla je nastavio upu"ivati svoje
zamolbe Morganu. Molim Vas da ovo ne shvatite kao jo
jedan
268
Afera s Nobelovom nagradom
vapaj upomo", napisao mu je, ali zapravo se radilo o
pravome vapaju o!ajnika. U me#uvremenu je svoje urede
preselio iz tornja Metropolitan u jeftiniju zgradu Woolworth.
U studenome je kona!no do!ekao i Morganov odgovor.
Produit "e mu rokove za otplatu postoje"ih zajmova, ali
njima vie ne"e pridodavati nikakve nove pozajmice.
$inilo se da je u to vrijeme svima pomalo otvrdlo srce.
$ak mu je i Scherff poslao dvije nove obveznice na potpis,
kojima je zamijenio stare, jo nepla"ene, kako bi mu ih njegov
negdanji poslodavac mogao isplatiti odjednom. Tom je
prigodom iskazao i svoje razo!aranje !injenicom to mu Tesla
dosad nije uspio isplatiti ni dio duga. Ali Tesla mu je,
potpisavi ih, javio o sjajnim izgledima koji se naziru
zahvaljuju"i turbini.
Iako zaokupljen vlastitim brigama, ipak bi pronaao
vremena da pomogne i svojim prijateljima. Johnson, kojega su
prije !etiri godine unaprijedili u glavnog urednika Centuryja,
pisao mu je preklinju"i ga da !uva tajnu, jer se naao usred
uredskog skandala zbog kojega je mogao ostati bez posla.
Spominjao mu je pismo izvjesnog gospodina Anthonvja, koji
uop"e nema pojma o stvarnom stanju u uredu. to li "e re"i
kad mu kaem za novonastalu situaciju samo nebo zna...
4

Tesla, koji se zauzeo za tajanstvenu aferu, odgovorio mu je
pisamcem da je u!inio sve to je bilo u njegovoj mo"i ne bi li
uredio !itavu stvar, ali, naiao sam na snaan otpor pa se
bojim da nisam postigao neke opipljivije rezultate... No, ne"u
prestati sa svojim nastojanjima. Nadaju"i se kako ne"ete
dopustiti da Vam takva mala neugodnost isuvie teko padne
na duu, ...
5
*
Samo, ta je mala neugodnost - !ija je priroda i nadalje
ostala strogo !uvanom tajnom zavrila tako da je Johnson
bio primoran
* Neko" je Tesla bio vrlo blizak prijatelj Richarda VVatsona Gildera, glavnog
urednika Centuiyja prije Johnsonova imenovanja. $esto su se dopisivali i
izmjenjivali pozive na druenja, pri !emu bi Gilder nerijetko krio
dogovore, jer !ini se da njegovoj supruzi nije bilo po volji to joj mu
prijateljuje s izumiteljem. Dana 24. sije!nja 1898. Tesla je gospo#i Gilder
napisao: Svima nam je bilo veoma ao to nam se gospodin Gilder nije
mogao pridruiti.... oprostite na smetnji...
269
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
podnijeti ostavku. Nakon toga u njegovu otmjenom domu na
Lexington aveniji nita vie nije bilo isto. Iako se Robert s
vremenom zaposlio kao glavni tajnik Ameri!ke akademije
znanosti i umjetnosti, izgleda da je njegov financijski poloaj
otada znatno oslabio. Johnsonovi su, dodue, nastavili
odravati svoje zabave, i dalje su drali poslugu i odlazili na
putovanja u Europu, na to su bili toliko navikli. Samo, sada ih
je takav na!in ivota po!eo gurati u dugove. Time je za oba
mukarca po!elo razdoblje ivota koje "e se nastaviti sve do
njihove smrti - razdoblje me#usobnog pozajmljivanja manjih
svota za pokrivanje goru"ih obveza. Pri tome je, za!udo,
Tesla bio onaj koji je !e"e izvla!io Johnsona iz nevolja.
Rat s Njema!kom sve vie se pribliavao Sjedinjenim
Dravama. Na poticaj Johna Haysa Hammonda mla#eg, Tesla
se s njim po!eo nairoko dopisivati o mogu"im na!inima za
ostvarivanje sjajne zarade kroz prilagodbe njihovih
robotiziranih ure#aja za vojne potrebe. Naime, Hammond je,
koriste"i se Teslinim na!elima, izgradio elektri!nog psa na
kota!ima koji bi ga posvuda slijedio, dok je motorom
upravljao zahvaljuju"i svjetlosnoj zraci, smjetenoj iza
njegovih o!iju. To, dodue, ba i nije bio izum koji bi
generale i admirale natjerao da se pograbe oko toga, ali Ham-
mond je tako#er daljinski, putem radija, upravljao i jahtom
bez posade u bostonskoj luci pa su se oba izumitelja
poigravala zamislima o osnivanju zajedni!ke tvrtke za
teleautomatiku. Hammond je elio razviti svoj automatski
selektivni sustav, dok je Tesla mislio kako bi daljinski
upravljani torpedo, to ga je izumio jo davnih dana, sada
mogao dobro posluiti ministarstvu obrane. No, usprkos tome
to je Hammondu pomogao pri pisanju !lanka o stanju tehnike
na tom podru!ju, njihova nastojanja da zajedni!ki rade na
njegovu daljnjem razvoju ipak se nisu nastavila.
6

$ak i u ovom poodmaklom razdoblju karijere, Tesli je jo
uvelike tetilo nesre#eno stanje oko njegova dravljanstva.
$lanak objavljen u Washington Postu spomenuo ga je, !ine"i
pritom uobi!ajenu pogreku, kao poznatog balkanskog
znanstvenika, a kod birokrata u VVashingtonu pratila ga je
takozvana napomena
270
Afera s Nobelovom nagradom
NIO (Nije izumljeno ovdje). O!evidna superiornost
pojedinih proizvoda rijetko bi dostajala da se nadvlada ovaj
nedostatak, ma koliko se drutvo u cjelini time moglo na"i u
ulozi gubitnika.
No, Teslinim su izgledima u ono doba, bez sumnje, puno
vie tete nanijeli tradicionalni neprijatelji svih izuma
inercija !itavog sustava, kao i razni prikriveni interesi. Jedan
industrijski savjetnik pri!ao je o istraivanju koje je poduzeo
prije nekoliko godina. Vaingtonskom uredu za pomorska
istraivanja ameri!ke mornarice postavio je tada pitanje jesu li
ikad na bilo koji na!in poduprli ili sponzorirali Tesline
programe vezane za robotiku ili njegovu turbinu. Odgovor je
glasio: Cijelo smo vrijeme dobivali prijedloge za
financiranje Teslina rada na turbinama. No, budimo iskreni.
Parsonsova turbina postojala je ve" dugo, i na njoj su se
izgradile !itave industrije. Ako Teslina turbina nije bila
izvanredno i nezamislivo superiornija, bilo bi to bacanje novca u
bezdan, jer se postoje"a industrija ne bi povukla tek tako...
Ponekad su Teslini izumi bili bolje sre"e ako su bili
uneseni u Ameriku iz drugih zemalja. Tako je 1915. godine
njema!ka tvrtka, koja je posjedovala njegovu licenciju za
bei!ne patente, izgradila radiopostaju za radioslubu
ameri!ke mornarice na Mvstic Islandu u blizinKTuckertona, u
dravi New Jersev. Bila je opremljena slavnim
Goldschmidtovim visokofrekventnim alternatorom s
magnetskom refleksijom, to je omogu"avalo da se
izmjeni!na struja radiofrekvencije izravno proizvodi.
7
Tesla je
zahvaljuju"i tim patentima pune dvije godine primao
tantijeme u visini od tisu"u dolara mjese!no, to mu je
predstavljalo vie nego dobrodoao izvor prihoda.
Kad mu je glavni inenjer Emil Mayer rekao da se poruke
koje postaja odailje primaju i na udaljenosti od 15 tisu"a
kilometara, primio je ovu vijest posve smireno, jer je samo
potvrdila ono to je on ve" odavno znao. Time ste u praksi
potvrdili ono to sam ja demonstrirao svojim bei!nim
postrojenjem pomo"u znanstvenih eksperimenata koje sam
provodio izme#u 1899. i 1900. godine, odgovorio mu je.
Naalost, rat je ubrzo prekinuo redovito pristizanje tantijema.
Vlada je zatvorila radiopostaju u
17
TESLA TEK :VAN VREMENA
Tuckertonu 1917. godine, kad je Amerika ula u rat. No, Tesla
je kasnije ipak primio neispla"ene tantijeme od korporacije
Atlantic Communications Companies.
Prvi svjetski rat zavukao se me#u ameri!ke gra#ane
srpskog podrijetla i mnogo prije nego to je ratna groznica
zavladala cijelom zemljom. Pripadnici slavenskih naroda u
SAD-u nisu mogli a da se ne osjete pogo#enima, budu"i da se
Srbija nala na !elu panslavenskog pokreta za ujedinjenjem,
koji je naposljetku i upalio fitilj tog golemog ratnog poara.
Srpski nacionalist ubio je nadvojvodu Franju Ferdinanda u
Sarajevu, to je dovelo do toga da su i Srbiju i Crnu Goru
pregazile Centralne sile, koje su, me#u ostalima, sa!injavale
Austro-ugarska i Njema!ka. Tako su uskoro do Sjedinjenih
Drava po!ele pristizati vijesti o nevjerojatnim patnjama
slavenskih naroda.
Doma"i emigranti po!eli su organizirati svoja nastojanja
usmjerena k oslobo#enju, pod budnim okom Srpske
pravoslavne crkve i Srpskog crvenog kria, kojim je tada
predsjedao Pupin. Jedna anegdota iz tog vremena jo je jedan
dokaz netrpeljivosti koja je vladala izme#u dvojice
znanstvenika. Sam protojerej Petar O. Stija!i", zajedno s-
poznatim teologom iz Srbije, doao je Tesli sa zamolbom da
ameri!kim Srbima uputi poruku jedinstva, nadaju"i se da "e ih
tako potaknuti na slanje mnogo obilnije pomo"i u domovinu.
Pritom su posve nevino spomenuli kako bi se osnovao odbor
koji bi uputio apel, a !inili bi ga slavni Nikola Tesla, Mihajlo
Pupin te Teslin dragi prijatelj, dr. Pavle Radosavljevi" (poznat
pod nadimkom doktor Rado), koji je u to vrijeme predavao na
Sveu!ilitu NewYork. Tesla ih je ljubazno zamolio da njega
izostave kao potpisnika, dobro znaju"i kako bi bilo
jednostavno nemogu"e da se on i Pupin ikada suglase oko
neke rije!i ili fraze, a kamoli oko poruke o ujedinjenju. A ako
se ni sami !lanovi odbora za ujedinjenje ne mogu sloiti...
Zavrio je razgovor u filozofskom tonu, ah s podrugljivom
iskrom u oku: ameri!ki Srbi imaju svoje miljenje o tome.
Godine 1918. proglaena je Kraljevina Srba, Hrvata i
Slovenaca pod vladavinom kralja Petra I. No, to nije okon!alo
nemire i
Afera s Nobelovom nagradom
patnje junoslavenskih naroda. Jedanaest godina kasnije,
nasljednik kralja Petra, Aleksandar I., uveo je diktaturu zbog
separatisti!kog pokreta koji se razvio u Hrvatskoj. Na kraju je
zemlja odabrala jedno ime za sve svoje narode i sva podru!ja -
bila je to Jugoslavija. Tesla je podravao oboje - i Aleksandra,
i ujedinjenje do kojega je tada dolo.
Drugu anegdotu o izumitelju ispri!ao je ve" spomenuti pro-
tojerej Stija!i". Na svom prvom putovanju u Ameriku, koju je
tada posjetio kao mladi izvjestitelj Srpske federacije, Stija!i" se
dobrano iznenadio kad je u Gradskoj knjinici Chicaga
pronaao knjigu pjesama omiljenog srpskog pjesnika, Jovana
Jovanovi"a Zmaja. Knjigu je preveo Nikola Tesla. Kasnije, kad
ga je doktor Rado odveo u posjet slavnom izumitelju u njegov
ured, tada jo na dvadesetom katu tornja Metropolitan, rekao
mu je: Gospodine Tesla, nisam znao da Vas zanima i
pjesnitvo.
U o!ima izumitelja zasjalo je !udno zadovoljstvo. Puno je
nas Srba koji pjevamo, odgovorio mu je, ali nema nikoga
dco bi nas sluao.
List NewYork Times je 6. studenoga 1915. na naslovnici
objavio !lanak zasnovan na Reutersovoj vijesti pristigloj iz
Londona, u kojem je izvijestio da "e Tesla i Edison podijeliti
Nobelovu nagradu za fiziku. U intervjuu sljede"ega dana Tesla
je novinaru Timeso rekao kako ddsad nije primio nikakvu
slubenu obavijest o nagradi. Samo je naga#ao da bi se to
moglo odnositi na njegovo otkri"e bei!nog prijenosa energije.
To se pokazalo prakti!nim, iznio je, i to ne samo na
udaljenostima mjerenim zemaljskim mjerilima, nego bi se
tako mogli dosegnuti !ak i svemirski razmjeri.
Potom je izvjestitelju opisao kako zamilja budu"nost u
kojoj "e se ratovi voditi elektri!nim valovima, a ne
eksplozivom. Rekao je: Mi moemo osvijediti nebo i spasiti
ocean od ratnih strahota! Iz oceana bismo mogli izvla!iti
neograni!ene koli!ine vode potrebne za navodnjavanje! Mogli
bismo dobiti plodno tlo, a energiju uzimati od sunca!
8

273
TESLA - !OVIEK IZVAN VREMENA
Upitan o tome to misli zbog !ega je odlu!eno da se
nagradi Edison, Tesla je takti!no odgovorio kako je Edison
zasluio !itavi tucet Nobelovih nagrada. A kad su spomenutog
presreli s ovim vijestima iz Engleske u Omahi, na povratku
ku"i s izlobe u San Franciscu, izgledao je uistinu zate!en. I
on je potvrdio da nije primio nikakvu slubenu obavijest o
nagradi, i nije o tom pitanju elio izjaviti nita vie.
Robert i Katharine nisu bili nimalo iznena#eni, nego
jednostavno oduevljeni novostima. Robert mu je odmah
uputio najsrda!nije !estitke. Tesla mu je, sad ve" u smirenijem
raspoloenju, odvratio kako bi mnogi ljudi mogli o!ekivati
Nobelovu nagradu, ah da sam ja nabrojio ni manje ni vie no
!etiri tuceta svojih ostvarenja, koja se u tehni!kim knjigama vode
pod mojim imenom. Stvarne i trajne su one po!asti koje
dodjeljuje !itav svijet, jer on rijetko grijei, a ne one to ih
dodjeljuje nekolicina koja moe i pogrijeiti. Za jednu takvu
nagradu dao bih sve Nobelove nagrade to "e se dodijeliti u
sljede"ih tisu"u godina.
9

Ono to je uslijedilo bilo je vie nego !udno. Zapadnja!ke
novine, uklju!uju"i i vode"e listove, naile su negdje na ovu
pri!u i u trenu je bez ikakve provjere proirile svijetom. Tako
je Tesla dao jo jedan intervju Timesu, u kojemu su mu se
obratili kao dobitniku Nobelove nagrade.
Tom je prigodom na novinarova pitanja odgovarao na sebi
svojstven na!in. alio je zbog !injenice to svijet i nakon
tolikih godina jo ne shva"a njegove zamisli o prijenosu glasa.
S onakvim postrojenjem kakav je trebao biti Wardenclyffe,
objasnio je, moglo se odustati od telefonskih stanica po
NewYorku, jer bi pretplatnici mogli razgovarati bilo s kim u
svijetu, i to bez ikakvih promjena svojih telefonskih ure#aja. A
slike s europskih ratita mogle bi se prenijeti u Ameriku u
roku od pet minuta.
Struja bi prolazila kroz zemlju, razlagao je dalje, kre"u"i se
iz jednog podru!ja s prijenosnom postajom neograni!enom
brzinom te usporavaju"i na brzinu svjetlosti na udaljenosti od 9
tisu"a kilometara, potom iznova pove"avaju"i brzinu na svom
putu iz tog podru!ja te stiu"i do prijemne postaje opet
neograni!enom brzinom.
274
Afera Nobelovom nagradom
To je predivna stvar. Jednog "e se dana, kad poprimi
svoje puno zna!enje, bei!ni prijenos sru!iti na !ovje!anstvo
poput uragana. Jednog "e dana postojati, recimo, est velikih
bei!nih telefonskih postaja u svjetskom sustavu, koje "e
povezivati sve stanovnike Zemlje, i to ne samo glasom, nego i
slikom sugovornika.
10

Ma koliko njegovo shva"anje fizike imalo mana (Tesla "e se
do kraja ivota opirati zamisli da svjedost putuje bre od i!ega
drugog), budu"nost je pokazala koliko je njegovo proro!anstvo
bilo utemeljeno. On nije, dodue, izri!ito predvidio dananje
stacionarne satelite za prijenos mikrovalnog TV-signala, ali
o!ito je na umu imao neto sli!no tome, kad je ve" kao dje!ak
zamislio izgradnju prstena oko ekvatora koji bi se okretao u
skladu s rotacijom Zemlje.
Makar nije izumio televiziju, Tesla ju je sebi barem
predo!io u mati. $etiri godine nakon toga, Johnson mu je
predloio da kao isplativ izum osmisli na!in prikazivanja
utakmica na nekoj vrsti ku"nih zaslona kakvi su se kasnije
uistinu i pojavili. Ali ja ionako o!ekujem da "u postati
multimilijuna i bez bavljenja ure#ajima za masovne zabave,
odVovorio je, ipak mu ponudivi svoj najbolji prijedlog, koji
je obuhva"ao devet letjelica s krilima a bez propelera, koje se
mogu vinuti na vie od sedam stotina kilometara, i pomo"u
kojih bi se snimali negativi, razvijali filmovi te se prikazivali
onako kako pristiu... To bi zahtijevalo izum kojemu sam
posvetio vie od dvadeset godina pomnih prou!avanja i nadam
se da "u ga i ostvariti, a zvao bi se televizija, koja bi omogu"ila
da se kroz icu vidi to se doga#a na velikim
udaljenostima...
11
U stvarnosti, on se nikad nije ozbiljnije
pozabavio ovom zamisli.
Izvje"e iz 1915. godine o dodjeli Nobelove nagrade za
fiziku, koju su trebali podijeliti Edison i Tesla, donijeli su listovi
Literaiy Digest
12
i njujorki Electrical Vvbrld
13
, jer su oba bila
tiskana prije 14. studenoga, odnosno dana kad je stigla jo jedna
Reutersova vijest, ovaj put iz Stockholma. Odjeknula je poput
bombe. Komisija za dodjelu Nobelove nagrade objavila je da
"e nagradu za fiziku podijeliti profesor Vvllliam Henry Bragg s
engleskog Sveu!ilita Leeds, i njegov sin, W L. Bragg, sa
Sveu!ilita Cambridge, i to za uporabu X-zraka pri utvr#ivanju
strukture kristala.
275
TESLA - !OVFEK IZVAN VREMENA
Sto se dogodilo? Zaklada za dodjelu Nobelove nagrade
odbila je dati objanjenje. Jedan Teslin biografi bliski prijatelj
objavio je nakon mnogo godina, kako je ameri!ki znanstvenik
srpskog podrijetla odbio primiti nagradu, ustvrdivi da on kao
izumitelj ne pristaje podijeliti nagradu s obi!nim
pronalaza!em korisnih naprava.
14
Drugi je biograf jo razradio
tu teoriju tvrdnjom kako je Edison bio onaj koji se usprotivio
njihovoj zajedni!koj podjeli nagrade te da je bilo upravo u
skladu s njegovim zlobnim i sadisti!kim humorom oduzeti
Tesli 20 tisu"a dolara u trenuticu kad je znao koliko mu je
novac potreban.
1S

No ne postoje stvarni dokazi koji bi pokazivali da je bilo
koji od njih dvojice uistinu odbio Nobelovu nagradu. Zaklada
Nobel jednostavno je objavila: Sva govorkanja o tome kako
netio nije dobio Nobelovu nagradu zato to je unaprijed
iskazao svoju namjeru da "e je odbiti jednostavno su
smijena. Naime, onaj koga bi odabrali za dobitnika ionako
ne bi irrnrcrtCLp tome re"i, osim to bi mogao odbiti nagradu
jednom kad ga se ve" proglasi njezinim dobitnikom, ukoliko
bi tako odlu!io. Ipak, zaklada nije zanijekala da su njezin prvi
izbor !inili upravo Tesla i Edison.
Edisonu su slava i bogatstvo ve" bili osigurani. On nije
imao potrebe za takvim priznanjem i ne bi mu mnogo
pomoglo. No, za Teslu je cijela zgoda morala predstavljati jo
jedno gorko i okrutno razo!aranje. A zasigurno mu nije
donijela publicitet kakav bi mu u tim kriti!nim trenucima bio
potreban.
276
20. Lete"i tednjak
Silne teko"e s kojima se susretao u daljnjem razvijanju nove
turbine bile su od presudne vanosti. Zanesen po!etnim
uspjehom malih modela turbine, Tesla je oblikovao\eliku
dvostruku turbinu koju je trebalo ispitati pod parom u
njujdrkoj postaji Vvaterside. To je bilo Edisonovo podru!je,
nastanjeno inenjerima koji su bili zaposleni u tvrtki NewYork
Edison Company, tako da je mogao o!ekivati probleme od
samog po!etka.
Teslin obi!aj da u sve!anom odijelu osvane u postaji u 17
sati te da potom od tamonjih djelatnika zahtijeva
prekovremeni rad, nije naiao na oduevljenje. Jer, novca za
temeljito testiranje turbine nije bilo dovoljno !ak ni u
redovnom radnom vremenu. Inenjeri, koji su to odbijali
shvatiti, potuili su se na nesuglasice tijekom rada. I tako je
po!elo.
No, to je bilo jo vanije, pojavilo se i nekoliko vrlo
ozbiljnih prakti!nih problema. Zbog strahovite brzine kojom
se turbina okretala, uz prosje!nih 35 tisu"a okretaja u minuti,
razvila bi se tako velika centrifugalna sila da bi se metal
razvla!io u rotiraju"e diskove. Sve se to doga#alo mnogo
godina prije nego to je metalurgija uspjela proizvesti legure
koje su bile potrebne za takve brzine.
Kona!no mu je uspjelo nagovoriti tvrtku .Allis-Chalmers
Manu-facturing Company u Milvvaukeeju da izgradi tri turbine;
ali opet je njegov netakti!an i nediplomatski odnos - kako
prema inenjerima, tako i prema upravi poduze"a - izazvao
pritube upravnom odboru. Prekinuo je sva ispitivanja kad je
!uo za negativno izvje"e inenjera, koji su odlu!no izjavili da
ne ele izgraditi turbinu onako kako ju je on zamislio. Potuili
su se i da im je odbio dati sve potrebne obavijesti i podatke.
277
TESLA - $OVIEK IZVAN VREMENA
Kad je rukovoditelj odjela za eljeznice i rasvjetu tvrtke
Westinghouse u pismu zatraio podrobnije podatke o turbini,
Tesla mu je povjerio kako je ona superiornija od svega to
nude njegovi takmaci, kako po svojoj iznimno maloj teini,
tako i po vrhunskoj funkcionalnosti. Zapravo, napisao je, on je
namjerava iskoristiti u zrakoplovu koji "e nalikovati - na
kutiju.
Ne biste se trebali nimalo iznenaditi, razglabao je, ako
me jednoga dana ugledate kako letim od New Yorka do
Colorado Springsa u ne!emu to "e nalikovati na plinski
tednjak i teiti, otprilike jednako toliko.
1
(Kako ju je zamislio,
ta bi letjelica teila oko !etiri stotine kilograma i mogla bi, po
potrebi, u"i i iza"i -kroz prozor.)
Ma koliko o!aravaju"i bili njegovi opisi, oni nisu urodili
narudbom tvrtie Vvestinghouse. U skladu s time, nastoje"i
nastaviti sa svojim radom na razvijanju turbine, u!inio je za
njega vrlo neuobi!ajen korak. Naime, po!eo je raditi za dvije
tvrtke odjednom -Pyle National Company i E. G. Budd Manufacturing
Compair/.
Zajedno s turbinom izumio je i zaporni dovod goriva, koji
je omogu"avao da se upotrijebi i pogon na gorivo sa
sagorijevanjem. Taj jedinstveni vodi!, koji na sebi nije imao
nikakvih dodatnih pomi!nih dijelova, nedavno je bio iskoriten
i u fluidnim logi!kim elementima, koji su nazvani fluidnim
diodama.
2
Teslin patent zapornog dovoda* iz 1916. godine,
koji je odobren odmah nakon Flemingove vakuumske diode,
postao je jednim od temelja suvremene znanosti o teku"im
gorivima. Ali sudbina mu je jo jednom uskratila dobit od
otkri"a.
Tek se danas Teslinoj turbini kona!no po!inje ukazivati
pozornost koju je odavno zasluila. Jedan od vode"ih
ameri!kih istraiva!kih stru!njaka na tom podru!ju postao je
profesor strojarstva Vvaren Ri!e sa Sveu!ilita Arizona. No, on
je svoje radove
* Patent br. 1 329 559, zaporni dovod; 1 061 142, protjecanje teku"ine; 1
061 206, turbina. U razdoblju od 1909. do 1916. godine tako#er su pod-
nijeti i sljede"i patenti: 1 113 716, vodoskok; 1 209 359, pokaziva!
brzine; 1 266 175, gromobran; 1 274 816, brzinomjer; 1 314 718,
brodski log (brzinomjer); 1 365 547, mjera! protoka; 1 402 025, mjera!
frekvencije.
278
Lete"i tednjak
ograni!io na mehaniku fluida u postupku protjecanja koje se
odvija izme#u plo!a.
3

Godine 1972.Walter Baumgartner izgradio je eksperimen-
talni model Tesline turbine koja se pokretala komprimiranim
zrakom uz ubrizgavanje pare te proizvodila oko 30 konjskih
snaga uz 18 tisu"a okretaja u minuti.
Tijekom 1980-ih godina daljnjim se razvijanjem te jedin-
stvene turbine po!ela baviti kalifornijska tvrtka SunVVind, iz
Seba-stopola, koja joj je primjenu vidjela u prijevoznim
sredstvima i pogonima elektrane. Namjera je ove tvrtke
koristiti poneto izmijenjeni oblik Tesline turbine, u kojoj bi
vodik sagorijevao kao najbolje pogonsko gorivo za vozilo na
tri kota!a, to su ga nazvali Rainbow. No, turbina "e tako#er
mo"i sagorijevati propan i benzin.
Predsjednik tvrtke SunWind Mark Goldis izjavio je da je
njihov znanstveni istraiva! Peter Myers izgradio
eksperimentalni model turbine, kojim je dokazao Tesline
pretpostavke. Stoga se on sad bacio na ugradnju vlastite
komore za sagorijevanje u turbinu, koja bi udovoljavala
potrebama suvremenog oblikovanja te uzela u obzir i
suvremena dostignu"a metalurgije.
Uvjereni smo da "e Mversova vrtlona turbina, koja
zapravo predstavlja unaprije#enu i osuvremenjenu Teslinu
turbinu, raditi bolje od bilo koje koja se trenutno koristi, te da
"e raditi sa 60 posto u!inkovitosti, rekao je Goldis. Naime,
u!inkovitost ve"ine ostalih turbina iznosi oko 40 posto. On
vjeruje da ve"ina prethodnika koji su pokuavali unaprijediti
Teslinu turbinu nisu u tome uspjeli zato to nisu razumijevali
laminarno strujanje kao suprotno turbulentnom strujanju.
Turbina, tvrdi Goldis, nije skupa i lako se proizvodi.
4

Jo jedna kalifornijska tvrtka, General Enertech iz San Diega,
proizvodi i prodaje Tesline turbine kao crpke. I oni su je
poneto izmijenili i osuvremenili u odnosu na nacrte njezina
izumitelja.
Ali jao, budu"i uspjesi ne mogu platiti teku"e ra!une i du-
gove. Tesla se teko borio da bi svakodnevno podmirivao
trokove rada i uspijevao odrati svoje prijeme na razini hotela
Delmonico.
279
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Stoga je za njega morao biti strahovit udarac, pravi drutveni
antiklimaks, kad su mu zbog nepla"enih dugova uskratili
ulazak u igra!nicu Plavers Club. S druge strane, moda i nije.
Jer, otkako tamo vie nije mogao sresti Marka Tvvaina ili
Stanforda Whitea, posje"ivanje takvih mjesta ionako ga je sve
manje zabavljalo.
Njegovo se ime i dalje redovito pojavljivalo u novinama, a
naslovi !lanaka nikad se nisu odrekli toga da svojim !itateljima
podrobno opiu izvornost njegove matovitosti. Jer, njegove su
zamisli nosile u sebi vrijednost vijesti !ak i ako nisu bile
podcrijepljene sadrajnim i prakti!nim istraivanjima. Teslin
plimni val onemo-gu"it "e rat, objavio je English Mechanic &
VVbrld of Science, govore"i o njegovoj ideji da se eksploziv po
potrebi iskoristi za stvaranje razornih valova na oceanu. Nakon
ovog !lanka o toj se umotvorini nije !ulo puno vie.
U svom pismu Timesu, pod nazivom Nicola [sic] Tesla
protestira, onaj ve" spomenuti, novi, ranjiviji i osjedjiviji Tesla
iznio je op"enitu pritubu koja se svodila na to kako misli da
mu se trebalo odati priznanje za njegove vlastite izume. No,
ogor!eni je stav, koji su njegovi prijatelji s tugom po!eli
zapaati kod njega, iznova bio iznevjeren samim svojim
objavljivanjem - pismo se nalo na jednoj polovini stranice, a
drugu je polovinu zauzimala pri!a o trenutnom junaku dana,
pioniru svih pilota, Orvilleu Wrightu.
Wrigt je svoj intervju dao na livadi u blizini Vvashingtona
dok se pripremao za probno uzlijetanje sa svojim
zrakoplovom, kojim je zapravo dotad uzletio ve" dosta puta.
No, to je trebala biti osobita prigoda jer su mu dojavili da
predsjednik Teddy Roosevelt stoji uz prozor Bijele ku"e,
nadaju"i se da "e ga pozvati na svoj let kao pratnju, ne bi li
tako postao prvim Lete"im predsjednikom !itave nacije.
VVrightu se moe oprostiti odre#ena uzrujanost na
pomisao da bi mu suputnikom mogao postati zubati
predsjednik, umotan od glave do pete svom zamislivom
zatitnom odje"om i obu"om, !izmama i dokoljenicama,
kacigom, leta!kim nao!alama i bijelim svilenim alom, kako je
dao naslutiti Timesov izvjestitelj. Leta! nije elio na sebe
preuzeti takvu odgovornost, znaju"i ipak koliko
280
Lete"i tednjak
probni let moe biti rizi!an. A opet, !inilo se gotovo jednako
rizi!nim odbiti predsjednika.
Gomila naroda, koja se brojila u tisu"ama, okupila se oko
provizorne piste nestrpljivo o!ekuju"i leta!evu odluku. Wright
je petljao oko motora koliko je god due mogao, a da to ne
bude upadljivo... Naposljetku je pionir zrakoplovstva visoko u
zrak podigao platneni vjetrokaz i pomno se zagledao u njega.
Masa je zaustavila dah. Svi su skupa s njim pozorno
promatrali kako se slabani povjetarac poigrava platnom. Tada
je Wright spustio vjetrokaz i odmahnuo glavom. Ne moemo
poletjeti, ozbiljno je ustvrdio.
Iznad tog napetog izvje"a, Teslina je tualjka jasno
govorila o njegovom preziru spram takvog stanja
zrakoplovstva. $itav svoj ivot, napisao je, bavio se nacrtima i
motorima za napredne zrakoplove koji bi razvijali velike
brzine, samo to dosad nije za njih podnio nikakve patente.
Ali ionako se nije previe zamarao onim to su na tom
podru!ju radili njegovi takmaci, jer su njegove zamisli bile
iritantno za !itatelje bitno superiornije:
Usporedite bilo koji noviji zrakoplov s Langlevjevim pro-
totipom, jedio se, i ne"ete vidjeti niti jedno bitno
poboljanje... Sve su to isti stari propeleri, isti stari zrakoplovi,
upravlja!i, krila - ni jedne jedine razlike vrijedne spomena... S
druge strane, dosad se proslavila ve" hrpa aeronauta, koje
veli!aju kao osvaja!e i kraljeve neba. No bilo bi ispravnije kao
takvoga pozdraviti Johna D. Rockefellera. I dok jo !ekamo
da se osiguraju dovoljne koli!ine visokovrijednog goriva,
moramo pri!ekati i na motor koji "e biti u stanju u zraku
nasuprot sile tee odravati ne samo sebe, nego i teinu koja je
nekoliko puta ve"a od njegove vlastite.
5

Langlevjev zrakoplov, rekao je dalje, osu#en je !im nai#e
na vrdog koji ga odvla!i prema dolje pa je zbog toga mnogo
bolji helikopter, iako se i njemu moe na"i zamjerke, samo iz
drugih razloga.
Jedno zaista uspjeno zra!no plovilo, koje silom prilika
mora biti tee od zraka, trebalo bi se zasnivati na radikalno
novim na!elima, predvidio je, a ubrzo "e i biti proizvedeno. A
kad se to
281
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
dogodi, bit "e to takav poticaj proizvodnji i trgovini kakvome
dosad jo nismo bili svjedoci, ali samo pod pretpostavkom da
Vlada ne pribjegne istim onim metodama panjolske
inkvizicije koje su se ve" dokazale kao pogubne kod bei!nog
prijenosa. Tek tada "e ono postati idealnim sredstvom koje "e
!ovjeka u!initi apsolutnim gospodarom neba.
6

Iako su takva pisma, prepuna optubi zbog u!injenih mu
nepravdi, kao ishod imala jedino op"u zlovolju prema njemu,
kao i obi!no njegovo je predvi#anje bilo posve to!no.
Po!a"en pozivom na ve!eru s admiralom Charlesom
Sigsbeejem u Vval-dorfu, on mu je opisao zra!ne ratne
brodove !ije vrijeme tek nailazi, te jo jednom iznio svoje
proro!anstvo o bei!nim telefonima to "e ubrzo preplaviti
svijet.
Tesla je ipak podnio patente za svoj briljantno dizajnirani
zrakoplov ili lete"i tednjak u dananjoj tehni!koj
literaturi sljednice se ove letjelice (koja se ne smije zamijeniti
s obi!nim helikopterom) nazivaju VTOL-letjelice, a radi se o
zrakoplovu koji uzlije"e i slije"e okomito. dodue, tek
1921. i 1927. godine, da bi mu kona!no bili odobreni 1928.
godine.
7
Vjeruje se da je zrakoplov jedini izum koji je Tesla
patentirao, a da za njega nije ni pokuao izraditi prototip,
najvjerojatnije zbog pomanjkanja sredstava za njegov daljnji
razvoj. U godini u kojoj su mu patenti bili ovjereni, izumitelj
je ipak ve" navrio sedmdeset dvije godine.*
Si"una letjelica, za koju je mislio da bi se mogla prodavati
za manje od tisu"u dolara, uzdizala se s mjesta okomito u zrak
pomo"u propelera nalik na one kakve imaju helikopteri. Pilot
bi dodirom upravio nagnutu letjelicu prema naprijed, a
propeler bi se pomaknuo na prednju stranu, kao kod aviona.
Pilotovo sjedalo bi se zaokrenulo tako da ostane u uspravnom
poloaju dok bi se krila pomicala u vodoravan poloaj.
Teslina lagana, ali mo"na turbina trebala je velikom brzinom
pokretati letjelicu prema naprijed. Slijetala je to!no obrnutim
postupkom - na prostoru veli!ine krova garae, dnevne sobe
ili palube omanjeg broda.
Patent br. 655 114, ure#aj za zra!ni prijevoz
282
Lete"i tednjak
Teslin sustav okomitog uzlijetanja i slijetanja ostao je
zaboravljen gotovo !itavo desetlje"e nakon njegove smrti. A
tada su, u prvoj polovini 1950-tih godina, Convair i Lockheed
po!eli istraivati i iskuavati letjelice koje su se vjerno
oslanjale na Tesline nacrte, mada su izvedbom bile znatno
sofisticiranije. Uspjenija od tih dviju letjelica, Convair XFY-1,
nazvana jo i Pogo, izra#ena je kao 7 tona teak borbeni
jednosjed za mornaricu, a pokretao ju je turbopropelerski
motor od 58S0 konjskih snaga, marke Allison T-40. U
mirovanju bi bila oslonjena na stranji dio, dok bi joj vrak
bio uperen ka nebu. U akciji bi uzlijetala okomito, potom bi se
okrenula za 90 stupnjeva u vodoravni let, u kojemu bi na
visini od 5000 m razvijala najve"u brzinu od gotovo 1000
km/h.
Iako su se ispitivanja obavljana s Pogom op"enito
pokazala uspjenima, ameri!ka mornarica ipak nije donijela
odluku o njihovoj masovnoj proizvodnji. Zaklju!eno je da su
motori marke Allison preslabi, kako je dizajn sjedala za pilota
neodgovaraju"i da bi se u letu mogle posti"i nagle promjene
visine kakve su se zahtijevale, te da su kakljiva slijetanja,
gotovo naslijepo, ipak preopasna.
Ali mogu"e vojne i komercijalne prednosti letjelica koje bi
mogle polijetati i slijetati bez potrebe za duga!kim pistama
bile su jednostavno prevelike da bi se zanemarile tek tako.
Nastavljaju"i rad na zanimljivim ispitivanjima koja su
obavljali Convair i Lockheed sa svojim letjelicama,
me#unarodna zrakoplovna industrija bacila se na traganje za
idealnim dizajnom VTOL-letjelice. Iskuane su brojne
zamisli, ali sve do 1980-ih godina najomiljenija su ostala ona
rjeenja koja, dodue, nisu sama mijenjala svoj oblik pri
uzlijetanju i slijetanju, ali su zato imala toliko izmijenjene
motore da su se sad oni mogli zarotirati za devedeset stup-
njeva pri mijenjanju smjera. Dva modela suvremenih i
vode"ih borbenih zrakoplova ameri!ko-britanski Harrier
i ruski Yak-36 primjenjuju upravo ovo na!elo letenja.
Drugim rije!ima, Teslin lete"i tednjak bio je daleki zov
za dananjim sofisticiranim i snanim VTOL-letjelicama.
Zaista, budu"i da je bio zamiljen desetlje"ima prije svitanja
doba
283
TESLA - 3VIEK IZVAN VREMENA
mlanjaka, lete"i tednjak nije ni mogao izgledati druk!ije.
Ipak, kako su to pokazala ispitivanja Convaira i Lockheeda
tijekom 1950-tih godina, Teslina je zamisao bila neizbjean
prvi korak u istraivanju letjelica VTOL. Ve" je samo po sebi
dovoljno zapanjuju"e to je Tesla uop"e i doao na ovu
zamisao u vrijeme kad se avijacija nalazila jo u povojima no,
ako je vjerovati jugoslavenskom listu Pregled, Teslina je zamisao
o VTOL-u moda !ak i najavila razdoblje snanih i brzih
mlanjaka. Prema tom uglednom glasilu, u Beogradu je me#u
Teslinim papirima i nacrtima prona#en podatak koji ukazuje
na to da su Teslini prvi crtei VTOL-letjelica, zajedno s-
njegovim planovima za raketne motore, bili uniteni jo u
poaru laboratorija, davne 1895. godine!
8

Muzej Nikole Tesle u Beogradu !uva, osim crtea njegove
letjelice, jo i planove za aeromobil, to jest mlazni
automobil s propelerom i !etiri kota!a, o!ito zamiljen
istodobno za letenje i za cestovni promet. Prema rije!ima
uprave muzeja, njegovi dokumenti sadre izra!une konjskih
snaga, potronje goriva i druge aspekte, koji su svi do jednoga
izgubili svoju pravu vrijednost kad je Tesla preminuo. Osim
toga, izvijestili su da je ostavio i skice me#uplanetarnih
brodova. No, te obavijesti nisu bile na raspolaganju
povjesni!arima znanosti sa Zapada.
U trenucima kad bi se ipak pribliio posve zemaljskim
pitanjima, Tesla je dizajnirao posebno oblikovane gromobrane
ili pak klimatizacijske sustave te je radio na raznim
prijedlozima proizvo#a!ima, dokazuju"i im da bi i njihovi
otpadni plinovi, koje izbacuju !eli!ane i razne tvornice, mogli
pokretati njegove turbine. On nikada nije pogledao dim kako
izlazi iz nekog dimnjaka, a da se nije osjetio pogo#enim zbog
tog otpadnog goriva, koje nije do kraja sagorjelo i bilo
iskoriteno.
I dok se njegova mata najradije bavila budu"no"u i
vizio-narstvom, svakodnevica mu je postajala sve sumornijom.
Tako je izme#u Scherffa i izumitelja izbila prava sva#a zbog
novca, jedna od rijetkih me#u njima, iako su obojica na nju
brzo zaboravili. Scherffmu je javio da ga vjerovnici uistinu
sve vie progone te da je zbog bolesti supruge zapao u
poprili!ne dugove. Nadao se
284
Lete"i tednjak
da "e mu Tesla mo"i platiti barem dio onoga to je potraivao
od njega.
Izumitelj mu je uznosito odgovorio: Molim da ne
dopustite gor!ini da Vas obuzme. Znate da je sve to ste
doivjeli uza me bilo uistinu nesvakidanje te Vam je, iako od
svega moda i niste stekli nekih ve"ih materijalnih koristi,
ipak postalo sredstvom za razvijanje svega onog dobroga to
je u Vama... Ali kad se Scherff pokazao upornijim nego
ina!e, poslao mu je manju svotu, zauzevi opet pritom pomalo
nadut stav: ao mi je to primje"ujem da gubite svoju
poslovi!nu staloenost i postojanost.... Morate se sabrati i
odagnati od sebe zle duhove...
9

Da bi jo malo obodrio duevno stanje svog nekadanjeg
najblieg suradnika i vjernog prijatelja, izvijestio ga je da je
razvijanje njegovih parnih i plinskih turbina, kao i ventilatora
skoro pri kraju, !ime su zajedno odrali svoje revolucionarno
obe"anje. Napisao mu je: Sada radim na novim dizajnima za
automobile i lokomotive u koje "e biti ugra#eni moji novi
izumi. Oni ne mogu posti"i nita drugo do li nevjerojatnog
uspjeha. Jedini je problem gdje i kako nabaviti gotovinu, no
ne moe potrajati jo dugo da i moj novac po!ne pritjecati u
bujicama, a tada moete od mene zatraiti to god poelite.
10

Drugom mu se prigodom teko iskuavani Scherff javio
kako bi mu rekao da mu je neizmjerno drago !uti da "e se
Teslin tera-peutski ure#aj ubrzo na"i na tritu, jer bi mu i
samom trenutno vrlo dobro doao. On se u svojoj dosta kasnoj
ivomoj dobi uspio odlu!iti da kupi vlastiti skroman ku"erak u
VVestchesteru, u Con-necticutu, pa su sada njegove
hipotekarne rate postale glavnim predmetom pisama koja je
slao Tesli.
Iako mu bujice novca nikada nisu po!ele pritjecati, Tesla
je ipak s vremena na vrijeme uspijevao prona"i ponekog
ve"eg ulaga!a. Tako je 1910. godine s po!etnim kapitalom od
400 tisu"a dolara osnovao tvrtku Tesla Ozone Compam/, u kojoj
su se trebali razvijati postupci za proizvodnju nekolicine
njegovih komercijalnih proizvoda, izme#u ostalih i oni
namijenjeni rashla#ivanju. Potom je u Albanvju, u dravi New
York, registrirao tvrtku Tesla Propulsion
285
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
Companv s kapitalom od punili milijun dolara, zajedno s
Josephom Hoadlevjem i Vvalterom H. Knightom, a cilj im je
bio zapo!eti s proizvodnjom njegovih turbina za brodove, kao
i za ozbiljnog kupca tvrdoi Mabama Consolidated Coal & Iron
Companv.
Uza sve ostale probleme, na Teslu su se u tom razdoblju
obruile i nevolje vezane za jo jednog biveg suradnika, Fritza
L6wen-steina. Njegova pouzdanost i vjernost zabrinjavala je
Teslu jo od onih davnih dana kad su zajedno obavljali tajna
istraivanja u Coloradu. Ipak, razuvjerio ga je povratak
njema!kog inenjera radi suradnje na Wardenclyfieu, iako to
ba i nije bilo duga vijeka - nakon nekoliko godina razili su
se iznova zbog financijskih razloga. Nakon toga je
L6wenstein nastavio raditi samostalno i postao uspjenim
izumiteljem raznih radioure#aja.
Godine 1916. Nijemac je kao klju!ni svjedok obrane bio
pozvan svjedo!iti u parnici koju je tvrtka Marconi Wireless
Telegraph Company of .America pokrenula protiv tvrtke Kilbourne
and Clark. Tom je prigodom pristao svjedo!iti kako, po njegovu
miljenju, Teslini patenti vezani za radio znatno nadilaze
Marconijeve patente. No, Lovvenstein je u posljednjem
trenutku promijenio stranu i svjedo!io u korist Marconija.
Uzdigla se velika praina oko vjerodostojnosti takvoga
svjedoka, pale su i teke optube, ali nita se nije moglo
dokazati. Jedino to je iz svega toga proizalo bilo je - da je
Lovvenstein osigurao Teslino doivotno neprijateljstvo.
Izgleda kako je u razdoblju izme#u 1910. i 1915. godine Tesla
posudio znatne svote novca njema!kom radioinenjeru. Stoga
je tri godine kasnije podigao tubu protiv njega, ali ipak nije
otiao na su#enje.
11

Anne Morgan, sad ve" poznata i po vlastitim zaslugama, a ne
samo po obiteljskom bogatstvu, iznova je osvanula u njegovu
ivotu nekako ubrzo nakon o!eva pogreba. Naime, Tesla joj je
poslao pismo prepuno su"uti te joj u njemu opisao svoje
duboko divljenje prema Morganu starijem, koje je nadivjelo i
njegova razo!aranja vezana za novac: $itav ga je svijet
poznavao kao pravoga genija rijetkih sposobnosti, no meni se
!ini da je bio jedan od najveli-
286
Lete"i tednjak
!anstvenijih likova svih vremena... od onih koji obiljeavaju
!itave epohe u razvijanju misli i pregnu"a !ovje!anstva...
12

Poput Tesline turbine, i Anne je postala pravi pogonski
stroj. ivot joj je bio krcat dobrotvornim djelatnostima svih
vrsta. Radila je na pitanjima obrazovanja, zatite djece,
poboljanju uvjeta rada za ene, pomagala je siromanim
useljeni!kim obiteljima - da i ne spominjemo njezino uplitanje
u navike bogataa i njihovo ponaanje prema posluzi.
Osvjeena zadovoljstvima doivljenima na putovanjima
Europom, ravno s puta osvanula bi u no"nom sudu za ene na
Manhattanu, gdje bi pomogla pokojoj svojeglavoj i posrnuloj
djevojci. Poput prave prethodnice Frances Perkins - samo bez
njezinih vjerodajnica - putovala bi diljem Amerike i po
enskim klubovima drala govore o svojim ciljevima, me#u
koje se odnedavna ubrajalo i osnivanje fonda za organiziranje
pla"enih godinjih odmora zaposlenim enama... Sa sucima je
raspravljala o problemima besku"nika, ili pak o izrabljivanju
djevojaka i mladih ena, a ponekad bi dospjela i do vrlo
udaljenih krajeva, recimo do Topeke u Kansasu, gdje ju je
zadivljeni guverner W R. Stubbs opisao kao buntovnicu.
Iako je ve" gotovo zaboravila svoju mladena!ku
zanesenost Teslom, nakon pogreba su i dalje ostali u kontaktu.
Pisala mu je: Nadam se da "u Vas vidjeti ove zime, jer mi je
zaista ao da je protekla ve" !itava godina otkad smo se
posljednji put sreli. Jesu li ovi mnogi mjeseci u!inili togod za
Vas u Vaem radu, i osje"ate li napokon da u njemu
napredujete...?
13

Tesli je bilo drago to mu se ukazala prigoda da obnove
poznanstvo, pa se malo prepustio elji za hvalisanjem: Od
naeg posljednjeg ugodnog susreta moj je napredak bio
neprestan i vie nego zadovoljavaju"i. Stalno me salije"u razne
nove zamisli, !ak i vie nego prije. Tada ih gledam kako rastu i
razvijaju se i to me !ini sretnim, a to mi u odre#enom stupnju
prua i osje"aj uspjeha u onom posve svjetovnom smislu.
Iznio je i iskrene pohvale za njezin plemeniti rad te odaslao
tople pozdrave njezinoj gospo#i majci.
14

Veliki poar, do kojeg je 25. oujka 1911. dolo u tvornici
Tri-angle Factory, kad je 145 kroja!ka koulja - a uglavnom se
radilo o
987
TESLA - !OVfEK IZVAN VREMENA
imigranticama - sko!ilo ravno u smrt iz najve"eg njujorkog
sredita eksploatacije radne snage, izazvao je velike nemire koji
su doveli do ubrzanog stvaranja sindikata te se na kraju prelio
i u iroki pokret kojim su se po!eli odlu!no zahtijevati bolji
uvjeti rada. Poar, do kojega je dolo zbog nevjerojatnog
zanemarivanja osnovnih pravila o sigurnosti na radu, ostavio
je za sobom i mnogo ozlije#enih. Zahvaljuju"i toj stranoj
nesre"i, mnoge od stvari za koje se Anne zauzimala jo od
svoje mladosti kona!no su se po!ele ostvarivati.
Vidjeli su je kako stupa u istim redovima sa trajkaima i
znalo se da je autorica slavnih i dirljivih pisama u kojima se
zalagala za svoje ideale. U svojim haljinama iskrojenima po
mjeri izgledala je - kako su je novinari opisivali -
punanom. Puila je cigaretu za cigaretom, govorila vrlo
brzo i slovila je kao strano vjeta za prikupljanje sredstava za
fondove. Govorilo se da njezina energi!na nazo!nost !itavom
ozra!ju jednostavno daje neki naboj i djeluje poput
elektriciteta.
Jedan je njezin biograf naga#ao kako su Anneine
androgene osobine i Teslina tobonja aseksualnost mogli
oblikovati sjajnu osnovu za njihovo prijateljstvo. Me#utim,
snaniji su magnetizam od ovoga, bez sumnje, imali njezin
novac i drutveni poloaj.
Prisjetivi se silnih zamolbi za posudbama koje je Tesla
tijekom godina upu"ivao prvo njezinu ocu, a potom i bratu,
ima dosta humora u !injenici to se Anne nije nimalo libila
zamoliti ga neka joj uplati barem dio svote za poneki od
njezinih ciljeva i to ga je znala bocnuti zbog njegova
snobizma. Prikupljaju"i tako sredstva za enski odjel Dravne
udruge gra#ana, u jednom svom poduem pismu Tesli
grupirala je njihove ciljeve po nazivima kao to su ubonice,
gra#anska svijest i sli!no, izvjetavaju"i ga istovremeno s
gnuanjem o tome kako su gorljivi zagovornici osnivanja
obveznog dravnog mirovinskog fonda njezino prikupljanje za
ubonice proglasili ostatkom barbarizma i beskorisnim
zlom. Usprkos svom zdunom pomaganju poniavanim
slojevima, ona nije bila nikakav vatreni liberal i vjerovala je
kako Vlada jednostavno mora spasiti i popraviti uvjete ivota
u ubo-
288
Lete"i tednjak
nicama. U kratkom je zaklju!ku upitala: Ho"ete li Vi biti
jedan od tridesetorice koji "e priloiti 100 dolara kako bismo
prikupili iznos koji nam je jo potreban u ovoj godini?...
15

Nema traga ikakvom Teslinu odgovoru. U to je vrijeme !esto
jedva izlazio na kraj i s pla"anjem hotelskih ra!una.
U njegovu je pisa"em stolu prona#eno jo jedno pismo na
koje nije odgovorio. Poslala mu ga je Katharine Johnson:
Ponekad se nadam kako "ete me natjerati da Vam
ispri!am sve to znam o prijenosu misli, pisala mu je. ena
bi se trebala suzdravati toga da govori o ovakvim stvarima.
No, u posljednje tri godine doivjela sam toliko prelijepih
iskustava, od kojih su mnoga ve" gotovo i izblijedjela, da
strepim od toga kako "e jednom jednostavno nestati, zajedno
sa mnom. A od svih ljudi na svijetu upravo ste Vi onaj koji bi
o tome trebao neto saznati, jer ne biste mogli izbje"i
znanstveno zanimanje za to. I dok jo tragam za boljim
nazivom, ja to nazivam prijenosom misli. A moda to uop"e i
nije to. Tako sam !esto eljela i namjeravala porazgovarati s
Vama o tome, ali kad sam s Vama, nikada ne govorim o
stvarima koje sam Vam eljela re"i, i !ini mi se da sam
sposobna samo za jednu jedinu stvar. Dajte, do#ite sutra, u
subotu.
16

289
21. Radar
Poniavaju"a vijest o Teslinu financijskom slomu vezana za
njegov gubitak Wardenclyffea dobila je svoj nastavak u
oujku 1916. godine, kad mu je stigao sudski poziv zbog
nepla"enog poreza gradu NewYorku u visini od 935 dolara.
Scherffje probdio no"i i no"i zabrinut za svog biveg
poslodavca i njegove nepla"ene takse, i sad je dolo do
najgorega. Jer, tu su vijest kao pravu poslasticu objavile sve
gradske novine. Nesre"a se !inila nepravedno okrutnom i to
ve"om to je naila upravo u vrijeme kad su Edisona u
Vvashing-tonu imenovali voditeljem zna!ajnog istraiva!kog
odjela unutar ministarstva obrane
1
, i dok su Marconi,
Vvestinghouse, General Electric i tisu"e manjih tvrda gomilale
dobit od Teslinih patenata.
Sad je bio primoran javno priznati na sudu da ve"
godinama ivi na kredit u hotelu WaIdorf-.<4storia, da nema ni
prebijenog centa i da pliva u dugovima. Stoga su mu oduzeli
zemlju na kojoj je bio izgra#en Wardenclyffe i prodali je
njujorkom tuilatvu, pa je !ak bilo javljeno i da izumitelju
prijeti zatvor zbog dugova prema gradskim vlastima.
Unato! tome, upravo u vrijeme tog kaosa, strave i javnog
ponienja, Tesla je dovrio i objavio osnovna na!ela onoga
to "e -dodue, tek nakon puna tri desetlje"a postati poznato
pod imenom radar.
Njema!ke podmornice ve" su postigle prosjek od oko mili-
jun tona potopljenog savezni!kog brodovlja na mjesec, kad je
u travnju 1917. godine Amerika odlu!ila u"i u Prvi svjetski
rat. Zato je istraivanje na!ina na koje bi se podmornice
uspjeno otkrivale postalo pitanjem od najve"eg zna!aja. $ak
ni urba oko pronalaenja sredstava kojima bi se predvidjeli
zra!ni napadi nije
290
Radar
bila toliko velika, iako su njema!ki zrakoplovi i cepelini
po!eli sve redovitije i !e"e posje"ivati sredinju Francusku i
Englesku. Premda se moglo predvidjeti i to da bi zra!ni napadi
mogli ubrzo postati uistinu razorni, do toga jo ipak nije dolo.
Bitke u zraku jo su poimane kao romanti!ne i smione, te se
smatralo da izazivaju prikrivene sklonosti k junatvu, !ak i
kod njihovih rtava.
Kad su njema!ki borbeni zrakoplovi bacili svoje prve
bombe na Pariz, Pariani su zastajali na otvorenim ulicama da
im ne bi togod promaklo. A kad se dogodio prvi zra!ni napad
na London, London!ani su izgazili cvije"e to im je ukraavalo
parkove utrkuju"i se do mjesta napada. Letjelicu, koja je u
plamenu tresnula o tlo, novine su opisale kao nesumnjivo
najve"u besplatnu predstavu u kojoj je London ikada uivao.
$ak su i same rtve bombardiranja pokazivale slabe
znakove uznemirenosti, javljao je list Lancet, toliko je
jedinstveno i poticajno bilo to iskustvo. Zapravo, Englezi kao
da su jedva do!ekali prigodu da bi mogli svima pokazati ono
to je izvjestitelj opisao kao temeljni zna!ajan !imbenik, onaj
vlastite rase kojoj naprosto nema premca u odgovoru gomile
na izazov karaktera, a to nam je postalo poznato jo od
trenutka kad je izbio veliki rat... $ini se kako je rat Engleze
nagnao da se osje"aju - vie Englezima.
U takvim okolnostima nije uop"e !udno to je Tesla, kad
se po!eo baviti pitanjima primjene radara u vojne svrhe,
ponajprije razmiljao o otkrivanju poloaja brodova i
podmornica, a ne neprijateljskih bombardera. Tesla je svoju
op"u zamisao o radaru iznio jo u lipnju 1900. godine, u
dalekosenom !lanku to ga je objavio Century: Stacionarni
valovi... zna!e neto mnogo vie od bei!nog telegrafiranja na
bilo koju udaljenost... Primjerice, njihovom uporabom
moemo po elji u postaji koja odailje proizvesti elektri!ni
efekt na bilo kojem, unaprijed to!no utvr#enom podru!ju
zemaljske kugle, moemo odre#ivati relativni poloaj ili smjer
kojim se kre"e neki predmet, primjerice brod na moru,
izra!unavati udaljenost koja nas od njega dijeli ili njegovu
brzinu...
291
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
U listu Electricol Experimenter iz kolovoza 1917. godine opisao
je glavne osobine suvremenog vojnog radara: Ako moemo
odaslati koncentriranu zraku koja se sastoji od struje
elektri!nih naboja to titraju golemom frekvencijom - recimo s
milijun perioda u sekundi - te potom presresti tu zraku nakon
to se odrazila od, primjerice, oklopa podmornice, a zatim
ovako uhva"enu zraku prikazati na fluorescentnom zaslonu
kao svjetlosni trag (nalik metodi rada s X-zrakama) na istom
ili nekom drugom brodu, tada bi bio rijeen na problem
utvr#ivanja poloaja neke skrivene podmornice.
Takva elektri!na zraka nuno bi trebala imati iznimno
kratku valnu duljinu, i upravo se tu nailazi na velik problem
to jest, kako razviti dovoljno kratku valnu duljinu, i to
istodobno uz golemu koli!inu energije...
Zraka koja istrauje neko podru!je morala bi se izbacivati s
prekidima, to bi omogu"ilo da se uvijek izbacuje vrlo snana
zraka pulsiraju"e elektri!ne energije...
To to je Tesla opisao bile su osobine atmosferskog pulsi-
raju"eg radara, koji "e biti do kraja osmiljen i proizveden u
sam osvit Drugog svjetskog rata.* Tesla je mislio da bi se on
mogao koristiti kao podvodni radar, to se, me#utim, kasnije
pokazalo neprakti!nim jer bi u vodi elektromagnetski valovi
znatno oslabili. Usprkos mnogim istraivanjima koja su
nedavno poduzimana, jo se nije pronaao uspjean na!in
irenja laganih, visokofrekventnih radiovalova ili radarskih
valova kroz vode oceana. Ali, Teslini "e ekstra-
niskofrekventni, odnosno ELF-valovi, ipak uspjeti prodrijeti
kroz morske vode, no koristit "e se u druk!iju svrhu (vidi
Poglavlje 30), naime - za komuniciranje.**
Pa !ak ako se opisani Teslin radar i nije mogao koristiti za
otkrivanje objekata ispod povrine mora, za!u#uje to se nitko
Prototip radara slubeno je pripisan Englezu Robertu A. VVatsonu - Wattu
1935. godine. Ali povijest suvremenih mikrovalnih radara po!inje tek od
1940. godine, kad se mogao po!eti koristiti magnetron (Encvclopaedia
Britannica).
Komunikacijski sustav s plavozelenim laserom, izum laboratorija Lawrence
Livermore. tako#er obe"ava neto sli!no ovome.
191
Radar
nije dosjetio uporabiti ga za bilo kakve druge svrhe. Dodue, u
tome da se Teslina zamisao o radaru odgurne u zape"ak
mogao je svoje prste imati Edison, barem to se ti!e
mornarice. Sad ve" posve sijedom i u poznijim godinama,
naloeno mu je da upravlja novim savjetodavnim mornari!kim
odborom sa sjeditem u VVashingtonu, pri !emu mu je kao
najvanija zada"a navedeno upravo pronalaenje na!ina
otkrivanja podmornica. Da je i stigla na Edisonov radni stol,
Teslina ideja gotovo bi sigurno bila oma-lovaena kao jo
jedna od njegovih sanjarija.
U svakom slu!aju, Edison je bio potpuno zaokupljen
borbama s mornari!kom birokracijom i sa zaustavljanjem
navale lovaca u mutnom koji su se, nanjuivi novu
poslasticu, po!eli otimati ne bi li dograbili koji komad kola!a
zvanog Savezni fond za istraivanje. Visoki mornari!ki !asnici
nekoliko su puta odbili prihvatiti i osobne Edisonove zamisli,
to ga je osobito uzrujalo. Kako se pokazalo, to to je upravo
Edison imenovan na taj poloaj, izazvalo je mnoge negativne
reakcije koje su se povijesno pokazale zna!ajnijima od bilo
!ega pozitivnog to je mogao u!initi na toj funkciji.
U vrijeme kad je Edison krenuo uVVashington ve" posve
oro-nuo, ali bogat, a Tesla ostao u NewYorku siromaan, no
ustar kao i nekad, oba su !ovjeka ve" postala duboko svjesna
!injenice da se stvara sve ve"i i dublji jaz, irok poput rijeke
Hudson, izme#u njih dvojice i novog, tek stasalog narataja
atomskih fizi!ara, koji, naime, nisu znali razgovarati ni o !emu
drugome, osim o Einstei-nu. Ti su mladi ljudi bih strogo
usmjereni stru!njaci koji bi pristupah Ameri!koj udruzi
fizi!ara i slabo vjerovali bilo !emu ako nije bilo objavljeno u
njihovu stru!nom glasilu.
Mihajlo Pupin imao je dosta teko"a da bi ustrojio odjel za
inenjere pri Dravnoj akademiji znanosti, koja je pretiiodno
!ak i Edisona odbila prihvatiti me#u svoje !lanove. Crta koja je
dijelila one to su se bavili prakti!nim radom (inenjere) i
teoreti!are (fizi!are) dovela je do stvaranja umjetne podjele
koja se doga#ala upravo u doba kad je sve to itekako tetilo
ratnim nastojanjima. Onima koii su istodobno bili izumitelji,
znanstvenici i inenjeri,
293
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
poput Pupina i Tesle, ili pak kemi!ari i izumitelji, poput
Edisona, gotovo su po definiciji bili passe.
Novi su se fizi!ari estoko pjenili u raspravama oko
suprotnosti izme#u valova i !estica, ili oko Einsteinove teorije
relativi-teta, koju je Tesla sa svojim vlastitim snanim
teorijama o svemiru odlu!no i kategori!ki pobijao. Kad je
1916. godine Einstein objavio svoju op"u teoriju relativiteta,
nije !ak ni osobno, kao njezin autor, bio u stanju u cijelosti
prihvatiti onakav dinami!an svemir kakav je ona
podrazumijevala. To je i samom Einsteinu toliko smetalo da je
naposljetku u svoje prora!une ugradio faktor pogreke,
kojim je sa!uvao mogu"nost da bi se svemir ipak na kraju
mogao pokazati mirnim i nepromjenjivim. Tesli je to posluilo
samo kao dodatni dokaz za tvrdnju da relativisti nemaju pojma
o !emu zapravo govore. I on je sam radio na teoriji svemira
koju je namjeravao objaviti kad za to do#e vrijeme, dok je ve"
odavno u svom radnom stolu !uvao (neobjavljenu) vlastitu
dinami!ku teoriju o gravitaciji.
Vjerovao je, a to je !esto i javno izjavljivao, da bi atomska
energija bila: kao prvo, mu"ak ili kao drugo, nemogu"e opasna
za bilo kakvu vrstu kontrole nad njom. U tome je imao i
slavne istomiljenike. Jer, i Einstein je imao tekih dvojbi
vezanih za nju. Jo 1928. godine dr. Millikan je grmio: Nema
nikakvih izgleda da "e !ovjek ikada biti u stanju iskoritavati
snagu atoma. Pretpostavke brbljavaca, da "e se energija atoma
mo"i koristiti jednom kad se istroe nae zalihe ugljena, posve
je neznanstveni i utopisti!ki san...
2
Pa !ak je 1933. godine
engleski lord Rutherford izjavljivao: Energija koja se
proizvodi razbijanjem atoma jadna je stvar. Svi koji o!ekuju da
se izvor energije moe dobiti preobrazbom tih atoma
jednostavno blebe"u bez veze.
3

Moda je Teslu izjedalo kad je !uo sarkasti!nu primjedbu
jednoga od onih novih fizi!ara, koja se na kraju pripisala
profesoru Sir Williamu Braggu, istome onom to je 1915.
godine podijelio Nobelovu nagradu sa sinom, i za koju je
izumitelj neko vrijeme drao da "e pripasti njemu. Bog se
elektromagnetikom bavi ponedjeljkom, srijedom i petkom, i to
prema teoriji valova,
294
Radar
rekao je Bragg, dok je vrag preuzima utorkom, !etvrtkom i
subotom - prema kvantnoj teoriji.
U poznijim godinama ivota Tesline su se misli sve !e"e
ba-. vile idejom objedinjavanja fizikalne teorije. Vjerovao je
kako sve tvari vuku svoje podrijedo od primarne supstancije -
svjetlonos-nog etera koji je ispunjavao sav svemir - te je
uporno ponavljao da se kozmi!ke zrake i radiovalovi ponekad
kre"u i bre od svjetlosti.
Mla#i znanstvenici, od kojih je ve"ina bila povezana s
poznatim sveu!ilitima, tek su po!eli otkrivati kakav to pravi
raj na zemlji nastaje kad se uspiju do!epati nekog istraivanja
koje financira Vlada. Bilo je doista !udno to je upravo Edison,
osniva! suvremenog industrijskog istraiva!kog laboratorija,
bio onaj koji im je osuje"ivao snove.
Naime, jedna od njegovih prvih izjava koju je dao kao
rukovoditelj Savjetodavnog mornari!kog odbora poru!ivala je
kako ne misli da "e u nekoj ve"oj mjeri biti potrebno
poduzimati znanstvena istraivanja. Kona!no, rekao je,
mornarica ve" ionako ima slobodan pristup golemom oceanu
!injenica putem Ureda za standarde. Stoga su ono to
mornarici treba - ljudi iz prakse, koji "e proizvoditi
tehnologiju, a ne teoretizirati. I mada je odbor u svoj rad trebao
uklju!iti i civilne stru!njake, on je ve" u po!etku razjasnio
kako ne eli fizi!are - iako bi mu moda matemati!ar ili dva i
mogli posluiti.
Mornari!ki !asnici s ambicijama da se bave znanstvenim
radom bili su njegovim izjavama jednako uzbunjeni kao i
sveu!ilini znanstvenici. A to je s detektorima podmornica -
eljeli su znati. Ne"e li barem za to trebati opsena
istraivanja?
Nimalo uznemiren, Edison je izjavio kako mu se !itava
zamisao o nekakvom mornari!kom istraiva!kom laboratoriju
!ini suvie egzoti!nom. No, ukoliko Mornarica bude ustrajala
na njoj, vjerovao je kako bi prije toga bilo poteno da sazna na
koji to na!in on radi u svojim laboratorijima: Mi nemamo
nikakvog sustava, nemamo nikakvih pravila, ali zato imamo
gomilu otpada. A oni izumitelji, koji bi dovoljno dugo kruili
oko ove hrpe
295
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
sme"a, obi!no bi na kraju doprli i do samog izuma. Naravno,
pritom nije spomenuo da su !ak njegovi vlastiti djelatnici te
laboratorije opisivali kao gnojite.
Bilo je to dostatno da sveu!iline znanstvenike pokrene na
djelovanje. Razvili su shemu kojoj je prva zada"a bila zaobi"i
mornaricu, te ciljati ravno na sami vrh. Putem Dravne
akademije znanosti obratili su se izravno predsjedniku
VVilsonu. Akademija, uvjeravali su ga, moe za zemlju
osigurati pravi znanstveni arsenal.
Ubrzo je u tiini osnovano Dravno vije"e za istraivanja,
kao prethodnica svim budu"im dravnim istraiva!kim
slubama koje su postale izvoritem financiranja znanstvenih
istraivanja. To je vije"e trebalo uklju!iti sve vode"e
znanstvenike i inenjere sa sveu!ilita, iz industrije iVlade, s
ciljem da podupire kako osnovna, tako i primijenjena
istraivanja. Drugi nepogreivi potez profesora koji je
tako#er predstavljao pravi presedan bio je taj to su svoje
sjedite otvorili u samom Washingtonu, tek nekoliko blokova
dalje od Bijele Ku"e i Kongresa.
Vrijednost koju je Dravno istraiva!ko vije"e ve" od
trenutka samog svog osnivanja imalo za ameri!ke korporacije
bila je o!ita. Ta je grupa odmah dobila potporu svih poslovnih
krugova i industrije. Tako je iscrtan mo"ni obrazac za
budu"nost, incestu-ozni trijumvirat Vlade, industrije i
akademika, koji "e u dvadesetom stolje"u oblikovati svaki, pa
i najmanji, vid ameri!kog na!ina ivota. Ironi!no, njime se
krenulo samo zato da bi se izbjegao i takti!ki zaobiao stari
!angrizavac.
Vlada je vije"u odmah dala nalog, kao i nov!ana sredstva,
da prona#e na!in za otkrivanje razbojni!kih podmornica,
dakle, isti onaj nalog na kojemu je ve" radio Edisonov odbor.
Tako#er se pristupilo i ustrojstvu savezni!ke misije, pa su
francuski i ameri!ki znanstvenici krenuli u utrku za izumom
ure#aja koji "e uspjeno oslukivati podmornice.
Teslin se opis budu"eg radara slubeno posve ignorirao, ah
on se ne bi ni bavio takvim smijenim poslovima kakvi su bili
podvodni prisluni ure#aji. Trenutno su ga vie zanimali
navo#eni
296
Radar
projektili i strojevi koji neprijatelju donose sudnji dan. Njujor-
komTimesu dopustio je provokativno zavirivanje u svoj
posljednji patentni zahtjev za novi ure#aj, koji djeluje poput
Torovih gromova i munja iz vedra neba, a u stanju je, rekao
je, unititi !itave flote neprijateljskih ratnih brodova, a vojske
da se i ne spominju.
4
Dr. Tesla ustraje u izjavi da to nije nita
senzacionalno, izvjetavao je Times, nego jednostavno plod
dugogodinjeg rada i izu!avanja.
Opisao je svoj ure#aj kao projektil koji bi zrak rezao
brzinom od 500 kilometara u sekundi mada na njemu ne bi
bilo ni !ovjeka, ni motora, a ni krila, i koji bi se strujom
odailjao na bilo koju to!ku zemaljske kugle, gdje bi onda
ispustio eksploziv. Tesla je odmah rekao kako je izumio i
daljinski odailja!, dovoljno snaan da sve to obavi, samo
kako jo nije dolo vrijeme da razotkrije sve pojedinosti o
svom navo#enom projektilu.
Nije odustao ni od svoje zamisli da se izrade !itave flote
robo-tiziranih ratnih brodova. Samo godinu dana prije uputio
je pismo Vladi s prijedlogom da se du obala oba oceana na
odre#enim stratekim i povienim to!kama postave
postrojenja za bei!no nadziranje, kojima bi zapovijedali za to
zadueni !asnici. Svakome od njih dodijelio bi se odre#eni
broj podmornica, ratnih brodova i patrolnih !amaca te
letjelica. Iz obalnih postaja sve bi se to... moglo sjajno
nadzirati na bilo kojoj udaljenosti na kojoj bi oni jo ostajali
vidljivi pomo"u snanih teleskopa... Kad bismo takvim
obrambenim ure#ajima bili opremljeni kako treba,
jednostavno je nezamislivo da bi bilo koji ratni brod ih neko
drugo neprijateljsko prijevozno sredstvo ikada uspjelo
doprijeti unutar zone djelovanja tih automatiziranih ure#aja...
Washington nije pokazivao ni trunke zanimanja. Izgledalo
je kao da su sve ui na!uljene prema poprili!no primitivnim
ure#ajima za oslukivanje, koje su uspjeli proizvesti
znanstvenici vije"a. Imali su po nekoliko sklopova cijevi u
koje su bila ugra#ena elektri!na poja!ala pomo"u kojih bi se
otkrivali trupovi podmornica. Do odre#enog stupnja to je !ak
bilo djelotvorno. Mnogo kasnije, kad je razvijen sonar,
njegova su osnovna na!ela bila puno blia
297
TESLA $OVJEK IZVAN VREMENA
nepriznatoj Teslinoj zamisli radara koji je mogao otkrivati podvodne prepreke,
podmornice, mine, torpeda i sli!no, i to pomo"u bezvu!nih visokofrekventnih
vibracija koje bi se odbijale od traenih ciljeva i vra"ale nazad do ure#aja za
njihovo odailjanje.
Do kraja rata Edison je, kao i Tesla, ostao bez ikakvih iluzija o onome to je
drao sljepo"om i nedostatkom ikakva stvaralatva kod birokracije to je bila
zaduena za obranu zemlje. Od mnogih projekata koje je predloio mornarica nije
odobrila ni jedan jedini.
Dugo nakon zavre&a Prvog svjetskog rata i petnaest godina nakon to je
Tesla objavio opis svog radara, ameri!ki i francuski znanstvenici i dalje su se
zduno upinjali kako bi razvili takav sustav, posve u skladu s Teslinim na!elima.
Lawrence H. Hvland i Leo Young, dvojac mladih znanstvenika u mornari!kom
istraiva!kom laboratoriju, iznova je otkrio mogu"nosti primjene visokofrek-
ventnih zraka s kratkopulsiraju"om energijom, pri !emu su ovaj put imali u vidu
i zrakoplove i brodovlje.
Razvoj vojnog radara u Americi ometala je i potreba da se sve odvija u velikoj
tajnosti, ali su nekako istodobno i vojska i mornarica razvile dugovalne radarske
ure#aje (jedan do dva metra nasuprot mikrovalovima). U me#uvremenu, 1934.
godine, i grupa je francuskih stru!njaka, predvo#ena dr. Emilom Girardeauom,
izgradila i ugradila radare i na brodove i u radarske postaje na kopnu, koriste"i za
to vrlo precizne ure#aje izra#ene u skladu s Teslinim na!elima, kako je izjavio
francuski znanstvenik. Treba priznati i koliko je Tesla bio u pravu kad je
preporu!io jako veliku snagu impulsa, dodao je. Samo, ta tehnologija tada jo
nije bila na raspolaganju, a najtee je bilo posti"i vrlo veliko i naglo poja!anje
snage.
5

U Americi su se prva ispitivanja radara za brodove obavljala 1937. godine na
starom razara!u Leaiy iz atlantske flote, a njihovi uspjeni rezultati doveli su do
razvijanja modela radara XAF. Kasniji model bio je do po!etka Drugog
svjetskog rata ugra#en u devetnaest brodova i pokazao se sjajnim u ratnim
vremenima.
Istodobno su i engleski znanstvenici ubrzano nastojali rijeiti isti problem, jer
je Hitler ve" opasno zaprijetio invazijom na
298

Radar
Englesku. Britanska flota koristila je u po!etku
predmikrovalne modele radara, koji su velikim antenama
prenosili radiovalove duine 10 metara. $ak su se i takvim
primitivnim ure#ajima poslije pripisivale mnoge pobjede u
zra!nim bidcama. Na kraju je izgra#en snaan magnetron koji
je postao osnovom svih generatora osmiljenih za suvremene
radare, po!evi od 1940. godine.
I njema!ki su znanstvenici razvili jedan oblik radara. Dakle,
radilo se o nekoj vrsti me#unarodnog postignu"a koje je
nadahnula Teslina zamisao, iako se sam izum slubeno pripisuje
engleskom znanstveniku Robertu A. Watsonu-Wattu i to 1935.
godine!
Duga je utrka ipak bila dobivena u pravi !as da sprije!i
nacisti!ke bombardere da razore oto!ku dravu tijekom slavne
Bidee za Britaniju. Radar je postao osnovnim obrambenim
sredstvom gotovo svih zemalja svijeta. Nakon rata po!eo se
sve vie koristiti i za komercijalne zrakoplovne letove, i u
pomorskom prijevozu, a ubrzo "e dobiti i istinsku vanost u
istraivanjima svemira.
Dr. Girardeau kae da je Tesla u vrijeme kad je osmislio
svoja na!ela zapravo proricao ili sanjario jer nije imao na
raspolaganju sredstva za ostvarivanje svojih zamisli, no mora
se naglasiti da je
- ako je ve" sanjario - tada sanjario posve ispravno.
6

U vrijeme kad je 1917. godine objavljen njegov opis
radara, Tesla se nalazio u Chicagu. Bez prebijene pare, ali zato
nepobije-#en, iznova se odlu!io usredoto!iti na razvijanje
svojih prakti!nijih i isplativijih izuma. Malo prije nego to je
krenuo na svoju prozai!nu i mu!nu misiju - za njega !ak i
bolnu, jer je zna!ila iznova se i na due vrijeme izlagati
zanovijetanjima raznih inenjera, a i odvojiti se od svojih
prijatelja - jedan od njegovih najstarijih potovatelja, B. A.
Behrend, zamolio ga je da prihvati neto to bi svaki drugi
inenjer u Americi drao visokim odlikovanjem
- Edisonovu medalju koju je dodjeljivao Ameri!ki
institut
elektroinenj era.
Bilo mu je kao da je Behrend otvorio jedan od onih
vatrogasnih aparata to vise posvuda po hotelskim hodnicima i
!itavoga ga zaho mlazom - ah ne vode, nego vitriola.
TQQ
22. Po!asni gost
B. A. Behrend bio je vrlo ugledan inenjer koji je i sam trebao
dobiti visoko cijenjenu Edisonovu medalju. No tako#er su ga
teko poga#ale silne nepravde u!injene Tesli.
Bilo je uasno sramotno, mislio je, to se !ovjek, koji je
stvorio suvremeno doba elektri!ne energije sa svim njegovim
blagodatima i prednostima to ih je donijelo ljudima,
industriji, gradovima i dravama diljem svijeta, sada mora
boriti za to da nad glavom sa!uva krov svoje hotelske sobe.
Bilo je uasno sramotno da su ga zaobile nagrade i po!asti za
izum radija, dok su ga drugi uspjeno komercijalizirali; da je
primio premalo priznanja za svoje izume vezane za rasvjetu,
od kojih su tako#er drugi izvla!ili dobit; da je na podru!ju
medicinske tehnologije gotovo preko no"i procvjetala
elektroterapija, u kojoj su ljudi prakti!niji od njega prilagodili
njegov visokofrekventoi ure#aj, pa se tako sad !inilo da od
tog ure#aja ba svatko ima koristi, osim njegova izumitelja. A
samo godinu dana ranije, dr. Edwin Northrup iznova se vratio
na Teslino izvorite starih ideja i strujnih krugova kako bi
razvio svoju prvu industrijsku pe" visoke frekvencije. Bio je
to njegov dug Tesli, koji je za razliku od mnogih drugih -
ipak i javno milostivo priznao. Inenjer Behrend pobrojao je
samo neka prozai!nija dostignu"a me#u brojnim Teslinim
izumima, no i to je bilo dovoljno da se silno raesti.
Ubrzo je shvatio kako je uvjeravanje suradnika u
Ameri!kom institutu elektroinenjera u to da Tesla treba
postati dobitnikom te nagrade bio obi!an ma!ji kaalj prema
nagovaranju samog izumitelja da je uop"e prihvati. Jer, on ne
eli Edisonovu medalju. On je ne"e prihvatiti.
300
Po!asni gost
Zaboravimo cijelu ovu pri!u, gospodine Behrend, rekao
mu je. Ja cijenim Vau dobru volju i prijateljstvo, ali elim da
medalju vratite komisiji i zatraite od nje da prona#e nekoga
drugog za to odlikovanje... Proteklo je ve" gotovo trideset
godina odcako sam upravo pred tim institutom objavio odcri"e
rotacijskog magnetskog polja i sustava izmjeni!ne struje. Meni
njegove po!asti nisu potrebne, a nedco drugi bi ih moda
mogao drati korisnima.
1

Stare, iznova otvorene rane krvarile su gor!inom. Uistinu,
kako je Ameri!ki institut elektroinenjera uop"e mogao biti
toliko nemaran? Vjerojatno je vie od dvije tre"ine njegovih
!lanova trebalo za svoja radna mjesta i egzistenciju zahvaliti
upravo Teslinim izumima.
Budu"i da je netrpeljivost izme#u Edisona i Tesle bila
svima vrlo dobro poznata, moda se nedco ipak dosjetio kako
bi izumitelj sve mogao ocijeniti neukusnim ve" i zbog naziva
same medalje. Ali Behrend je znao u kakvoj se besparici Tesla
upravo nalazi, znao je koliko bi mu dobro ta nagrada dola, a i
da je itekako zasluuje. Stoga je ostao uporan.
A to je onda uzrokovalo izljev u!i.
Vi predlaete, rekao mu je Tesla, da se meni oda
po!ast medaljom koju bih trebao zadjenuti za rever svog
ogrta!a te se potom sat vremena ko!operiti pred !lanovima i
gostima Vaeg instituta. Vi biste mi time eljeli pokloniti
jedan izvanjski znak po!asti, ali time biste samo okitili moje
tijelo, dok bi moj um i njegove stvarala!ke proizvode, to su
dali temelje na kojima postoji najve"i dio Vaeg instituta,
ostavili neka samo i dalje skapavaju zbog propusta da mi se
oda priznanje.
2

Tesla je vrlo rijedco razotkrivao svoje osobne osje"aje
prema Edisonu, ali sad se jednostavno vie nije mogao
suzdrati. A kad biste i obavili tu ispraznu predstavu, toboe
u po!ast Tesli, Vi zapravo ne biste odavali priznanje Tesli
nego Edisonu, koji je ve" i ranije posve nezaslueno dijelio
slavu sa svakim od prijanjih dobitnika ove nagrade.
Ipak, Behrend je odbio odustati od svoje zamisli. Bilo mu
je potrebno nekoliko posjeta Teslinu uredu da bi ga kona!no
nagovorio na prihva"anje odlikovanja.
301
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
Tesla je gotovo svakodnevno prolazio pokraj Kluba
elektro-inenjera, ali ve" odavno nije uao unutra. Zdanje se,
kao i danas, nalazilo preko puta parka Brvant, !etverokuta
ukraenog !a#avom travom i mlitavim stablima iza gradske
knjinice, kamo je svakoga dana dolazio nahraniti svoje
golubove. Mnogi bi se mla#i inenjeri zagledali u taj
neobi!an, visok i mrav lik, jo uspravan i ponosan, iako ne
vie onako otmjeno odjeven kao nekad, dok bi ulazio u park
pozdravljan oduevljenim lepranjem !itavih jata ptica.
Golubove je drutvo ve" i u ono vrijeme dralo neprihvat-
ljivima. $inilo se kako njihovu glad primje"uju jedino ljudi
koji su se, kao i oni, nalazili u kakvoj neprilici. Jer, golubovi
su obi!no privla!ili samotne, plahovite i siromane ili pak
ekscentri!ne osobe. A uvaeni inenjeri zasigurno ne bi visjeli
po gradskim parkovima hrane"i prljave pti!urine.
I novinari su zamijetili Teslina svakodnevna hodo!a"a.
Poneki bi ga izvjestitelj na putu do svoje ku"e mogao ugledati
i poslije pono"i gdje stoji u tami, zadubljen u misli, s pticom
ili dvije koje bi mu kljuckale sjemenke na ruci ili s usana,
mada je bilo op"e poznato da ptice no"u zapravo ne vide, i da
im je stoga drae smiriti se u svojim gnijezdima, na granama i
drugim preno"itima. U takvim bi im trenucima Tesla vrlo
jasno dao do znanja kako mu nije nimalo stalo do ikakva
razgovora s njima. Kasnije su dvojica od tih novinara otkrila i
zbog !ega.
Jedan drugi novinar ispri!ao je opet da ga je susreo dok je
tumarao oko kolodvora Grand Central Station. Na upit !eka li
kakav vlak, odgovorio mu je: Ne, na ovo mjesto samo
dolazim razmiljati.
One ve!eri kad se trebala odrati sve!ana dodjela
Edisonove medalje, prvo je u Klubu inenjera bio prire#en
sve!ani prijem. Potom su !lanovi instituta i gosti trebah prije"i
ulicu da bi se nali u golemoj dvorani zgrade Ujedinjenih
udruga elektroinenjera, gdje je na rasporedu bila sama dodjela
odlikovanja i neizbjeni govori.
Bila je to nadasve sve!ana prigoda, s uzvanicima u
ve!ernjim odijelima. Po!asni je gost izgledao besprijekorno a
njegova je osobnost zra!ila jednako snano kao i u mladosti.
Svi su osje"ali njegovu karizmatsku nazo!nost i o!ima pratili
kretanje tog
302
Po!asni gost
visokog, nimalo pogurenog lika. Ipak, negdje na putu izme#u
Kluba inenjera i sve!ane dvorane on je jednostavno nestao.
Behrend nikako nije mogao doku!iti kako je tako upadljiv
lik mogao i!eznuti. Komisija je ve" bila na iglama pa je
po!ela prava potraga za po!asnim gostom. Konobari su
zavirivali i u zahode. Behrend je pak hitao dozvati taksi s
namjerom da krene u Teslin hotel St. Regis, jer ga je obuzela
bojazan da je izumitelju moda pozlilo. No naposljetku nije
uao u vozilo, nego se noen nekim unutarnjim porivom
uputio prema parku Brvant.
Ve" se polako sputala magla kad je Behrend stigao do
ulaza u park to je bio zakr!en skupinom ljudi koji su zastali u
svojoj etnji kako bi promatrali neku !udnu spodobu. Probio
se kroz guvu i ugledao Teslu koji je stajao miran poput kipa,
dok su ga gotovo !itavog, od glave do pete, prekrili golubovi.
Sjedili su mu na glavi, kljucali sjemenke s dlanova, penjali mu
se po rukama, dok mu se od sve!anih cipela irio ivi,
gugutavi sag. Izumitelj je opazio Behrenda te oprezno
podigao prst do usana, ne ele"i ometati svoje pernate
prijatelje. Kona!no, kad je sjemenja ponestalo, Tesla je pristao
da ga zabrinuti Behrend odvede nazad u dvoranu kako bi
primio svoje priznanje.
Behrendovo slubeno svjedo!anstvo posve"eno starom
prijatelju bilo je rje!ito i iskreno:
Kad bismo iz naeg industrijskog svijeta uklonili
rezultate rada gospodina Tesle, podsjetio je svoje kolege,
prestali bi se okretati kota!i industrije, zaustavila bi se naa
elektri!na vozila i vlakovi, nai bi se gradovi nali u
potpunom mraku, a tvornice ostale prazne i neiskoritene. Da,
njegov rad see toliko daleko da je postao osnovom i potkom
cijele industrije... Njegovo ime obiljeava epohu napretka
elektrotehni!kih znanosti, a njegov je rad pokrenuo !itavu
revoluciju...
Svoj je govor zavrio parafraziraju"i Popeove stihove
posve"ene Nevvtonu:
Priroda i zakonitosti njene, sve obavi mrkli mrak; al' Bog
re!e: 'Nek' bude Tesla' - i bijesnu svjedosti zrak.
3

303
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
Sam po!asni gost osjetio je kako se zahvaljuju"i ovom
skupu pomalo otapa led koji mu je okovao srce. Kona!no, i on
je bio samo !ovjek, a bilo je i poteno i pravo da se kona!no
negdje javno izgovore te rije!i. Bio je presretan kad je
progovorio WW Ri!e mla#i, tadanji predsjednik Ameri!kog
instituta elektroinenjera, podsjetivi prisutne na napredak
znanosti koji je proizaao iz Teslinih istraivanja osciliraju"e
struje.
Zahvaljuju"i njegovu radu dolo je do sjajnog
Rontgenova izuma i otkri"a rendgenskih zraka, naglasio je
Ri!e, kao i do !itavog onog istraiva!kog rada koji su diljem
svijeta nastavili J. J. Thomson i ostali i to je kona!no dovelo
do za!etaka suvremene fizike. Njegov je rad... prethodio
Marconijevu i time oblikovao same temelje bei!ne
telegrafije... i tako redom, u svim granama znanosti i
elektrotehnike koje danas imamo... moemo prona"i zna!ajne
dokaze o svemu !ime im je Tesla pridonio...
4

Na kraju je po!asni gost ustao uz zagluan pljesak te negdje
u sebi pronaao snage da dostojanstveno progovori o
Thomasu Alvi Edisonu. Prisjetio se svog prvog susreta s tim
sjajnim !ovjekom, koji nije imao nikakvog teoretskog
obrazovanja, nikakvih prednosti, koji je sve u!inio posve sam
postiu"i pritom izvanredne rezultate u industriji i u njihovoj
prakti!noj primjeni...
5

Nastavivi sa svojim govorom koji je, dodue, potrajao
znatno dulje nego to su to inenjeri o!ekivah, opisao im je i
svoje djetinjstvo, i kasniji ivot, za!inivi te pri!e duhovitim
anegdotama i otJcrivi objanjenje zbog !ega mi je drai bio
moj rad od tekovina svjetovnih priznanja i nagrada... Rekao
je da je duboko religiozan !ovjek, iako ne u onom
ortodoksnom smislu rije!i te da se stoga predao trajnom
uivanju u uvjerenju kako nae najve"e misterije treba tek
shvatiti te da, usprkos dokazima koje nam pruaju naa
osjetila i u!enja prirodnih i suhoparnih znanosti, sama smrt
ipak nije okon!anje svih onih prelijepih metamorfoza kojima
smo svjedoci.
Svoj sam um uspio o!uvati smirenim, kako bih postao
ivim dokazom usmjerenim protiv neda"a svih vrsta te
postigao zadovoljstvo i sre"u do to!ke u kojoi ie neka
smirenost proizlazila !ak
304
Po!asni gost
i iz tamnije strane ivota, iz ivotnih kunji i patnji. Imao sam
slavu i neizrecivo bogatstvo, pa i vie od toga, a ipak koliko je
samo !lanaka napisano u kojima su me proglasili neprakti!nim
i neuspjenim !ovjekom, i koliko me samo jadnih pisaca
po!etnika nazivalo vizionarom... Tolika je glupost i
kradtovidnost svijeta!
6

Nekoliko godina kasnije Dragislav Petkovi", posjetitelj iz
Jugoslavije, etao je s izumiteljem parkom Brvant, prave"i mu
drutvo u njegovoj svakodnevnoj milosrdnoj misiji. Tom
prigodom !uo je od njega sljede"e miljenje koje "e razjasniti
mnogo toga:
Gospodin Tesla podigao je pogled prema prizemnim
prozorima [gradske knjinice], koji su bili zati"eni eljeznim
pre!kama, da vidi jesu li tu upali golubovi i tako se smrzli,
prisje"a se on. U kutku jednog prozora spazio je ve" napola
smrznutog goluba. Rekao mi je neka ostanem ondje i pripazim
da ne bi dola kakva ma!ka, dok je on krenuo u potragu za
ostalima. I dok sam tako !uvao strau uz goluba, pokuavao
sam ga dohvatiti, ali nisam uspio u tome, jer su pre!ke bile
isuvie stijenjene jedna uz drugu. No, kad se gospodin Tesla
vratio, brzo se uspentrao, zahvatio rukom iza pre!ki i izvukao
ga.
Sve stvari koje su mi bile drage u djetinjstvu drage su mi
jo i danas, rekao je tada Petkovi"u, dok je gotovo smrznutog
goluba ututkavao u svoj ogrta!, osiguravaju"i mu oporavak.
Zatim je, nastavlja Petkovi", uzeo paketi" iz mojih ruku
te posvuda ispred knjinice po!eo razbacivati sjemenke i
mrvice kruha. Kad je paketi" ostao prazan, rekao mi je: 'Ovo
su moji iskreni prijatelji'.
7

Kad je pri!a s Edisonovom medaljom zavrila, Tesla se iznova
ukrcao na vlak za Chicago i ostatak godine posvetio naporima
da razvije !itav niz razli!itih izuma, ne samo u Americi, nego i
u Kanadi i Meksiku. Na taj se na!in nadao nadoknaditi gubitak
pretrpljen tijekom godina rata, kad su mu prestali pristizati
njegovi europski tantijemi.
8
Bilanca tvrtke Nikola Tesla
Companv, podnesena sudu prethodne godine, pokazala je
vrijednost dionica od 500 tisu"a dolara, laboratorijske trokove
u visini od 45 tisu"a dolara i
3n<;
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
trokove za podnoenje patenata od 18 938 dolara. ScherfF,
koji mu je krajem tjedna pripremio isprave za povrat poreza,
podsjetio je izumitelja da bi ga mogla zahvatiti kazna od 10
tisu"a dolara, jer ih nije dostavio na vrijeme. A ako je za tu
godinu i postojala neto--dobit, ScherfF o njoj nije govorio u
svom pismu.
9

Tesla je svakodnevno kretao na posao iz svog sjedita u
hotelu Bkckstone, nude"i na tritu ne samo svoje izume, nego i
samoga sebe kao savjetnika. Najvaniji mu je adut bio
bezlopati!ni fluidni turbo-generator za rasvjetne sustave -
mali, jednostavan i neuobi!ajeno u!inkovit, i kako se tvrdilo u
prospektu, ure#aj nevjerojatne superiornosti.
Licenciju za svoj automobilski brzinomjer prodao je tvrtki
Waltham Watch Compair/, samo zato da bi ubrzo vidio kako se
proizvodnja automobila zaustavlja zbog rata. Usprkos tome,
tijekom 1917. godine samo su mu prava za brzinomjer i
glavno svjedo lokomotive donijela prihod od 17 tisu"a dolara.
Trsio se i da od Dravnog savjetodavnog odbora za
aeronautiku (NACA) dobije povoljan izvjetaj, nadaju"i se da
"e Vladu opskrbljivati malim motorima za letjelice, koji su bili
pet puta laki od motora Libertv, to su se koristili u ono
vrijeme. No, njegovo dopisivanje s tim odborom, koji je
prethodio NASA-i, nije dovelo do potpisivanja ugovora.
Kad bi pronaao pokoji slobodan trenutak u svom radom
prenatrpanom danu, na!r!kao bi Scherffu kako "e njegovo
istraivanje novog bei!nog odailja!a, koji poruke prenosi uz
njihovu apsolutnu tajnost i zati"enost, Sjedinjenim
Dravama osigurati nevjerojatnu prednost, kako u nekom
velikom sukobu, tako i u miru...
10
U isto se vrijeme bavio i
promidbom svojih tvrtki Tesla Nitrates Companv, Tesla Electro
Therapeutic Companv i Tesla Propulsion Companv. Ona prva
zasnivala se na elektropostupku kojim se obra#ivalo dui!no
gnojivo, pri !emu se duik ekstrahirao iz zraka (to je
svojedobno, jo 1900. godine, najavio u !lanku za !asopis
Century), ali pokazala se ekonomski neisplativom.
Odlu!an u tome da se kona!no izvu!e iz dugova, on se
izdaleka bavio i odravanjem svog laboratorija za rad na
turbinama u
306
Po!asni gost
Bridgeportu, u Connecticutu. Tamo se ugovorom obvezao
tvrtki j4merican & British Manufacturing Company da "e izgraditi
dvije bei!ne postaje. Naalost, ni ti pothvati nalik na
Wardenclyffe nisu uspjeli, ponovno uslijed nedostatka
odgovaraju"eg kapitala.
Vie nitko nije za Teslu mogao ustvrditi da ne zna
prodavati svoje umotvorine. Na nekima od tih poslova stekao
je i poprili!an novac - moda ne neke spektakularne iznose, ali
ipak dostatne da, primjerice, kona!no isplati svoje dugovanje
Scherffu i da moe pla"ati svoje osoblje.
Johnsonu, kojega su vjerovnici ve" opsjedali, pisao je u to
vrijeme: Samo Vi u miru radite na svojim prekrasnim
pjesmama. Ja "u Vas osloboditi svih Vaih briga. Vaa se
nadarenost ne moe pretvoriti u novac, budu"i da su ljudi u
ovoj zemlji posve lieni dara zapaanja, ah zato je moja takva
da se moe pretvoriti u vagone zlata. A na tome upravo i
radim.
1
'
Johnson se razbolio. U pismu Tesli podsjetio je izumitelja
na njegov davni dug od 2 tisu"e dolara, tako da mu je
izumitelj odmah poslao !ek na 500 dolara. Dva tjedna potom
Robert mu se iznova obratio. Ovaj put sredstva su mu trebala
za porez, tako da mu je stigloi sljede"ih 500 dolara. Pred kraj
godine Robert mu je opet poslao SOS-poziv, navode"i kako
na ra!unu ima jo samo 19,41 dolara, dok su mu se dugovi
popeli na 1500 dolara. Tesla je jo jednom posegnuo za
svojom !ekovnom knjiicom.
12

U svom je radnom stolu u NewYorku pohranio ve"
nekoliko godina staro pismo Katharine Johnson, jedno od
posljednjih koje je sa!uvano ili moda i napisano njezinom
oduvijek mu!aljivom prijatelju. Pisala ga je iz Mainea, gdje
je dio ljeta provela sama, bez djece i supruga.
Stigla sam ovamo posve sama prije mjesec dana, pisala
mu je, u ovaj prepuni hotel, no za mene potpuno prazan, jer
radi se o nekakvom !udnom svijetu. Ovdje sam se posve
odvojila od svega i kao da mi nita vie ne pripada, osim
sje"anja. Ponekad sam ispunjena tugom i !enjom za onim
!ega nema jednako onako snanom kao kad sam kao mlada
djevojka udjela oslukuju"i zapljuskivanje valova na obali -
za ne!im jo nepoznatim,
307
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
a ipak nekako opipljivim posvuda uokolo. A Vi? to Vi
radite? Voljela bih dobiti kakvu vijest od Vas, moj oduvijek
najdrai, i oduvijek mu!aljivi prijatelju, bila ona dobra ili loa.
Ako mi ve" ne elite poslati koju rije!, tada mi poaljite barem
neku misao, i primit "e je jedan vrlo fino ugo#eni instrument.
Ne znam zbog !ega sam toliko tuna, ali osje"am se kao
da je sve u ivotu jednostavno otklizalo od mene. Moda sam
jednostavno suvie sama, i moda mi samo nedostaje drutvo.
Mislim da bih bila znatno sretnija kad bih saznala neto o
Vama. Vi, koji ste posve nesvjesni bilo !ega osim svoga rada,
i koji nemate nikakvih ljudskih potreba. To nije ono to bih
Vam zapravo eljela re"i pa stoga ostajem iskreno Vaa,
KJ.
13

Dodala je i post scriptum: Sje"ate li se onog zlatnog dolara
koji je neprestano kruio izme#u Vas i Roberta? Ovog ljeta
nosim ga kao amajliju za sve nas.
Novac? Dobra sre"a? Povratak zadovoljstvu i uzbu#enjima
iz odavno proteklih dana? Ho"e li to biti amajlija za ovu
trojku, koja je ve" toliko toga zajedno prola?
308
23. Golubovi
Ljudi govore o desetlje"ima kao da su ona prirodne cijeline,
iako njihov kraj rijetko ozna!ava zavretak jednog razdoblja.
Preivjela ljudska bi"a jednostavno su gurnuta u jedno novo
razdoblje u kojemu se ne snalaze kako treba i u kojemu su
po!esto izloena neshvatljivo brzim promjenama.
To se dogodilo i Tesli kad je nastupila jurnjava dvadesetih
godina dvadesetog stolje"a.
Dvadesete su sa sobom donijele licemjerje prohibicije. Pri-
stojan !ovjek, kojemu je stalo do vlastita ugleda, nije vie
mogao u"i u svoj omiljeni bar i naru!iti pi"e, nego je umjesto
toga bio primoran pribje"i nezakonitim izvorima bljutavog
pi"a koje se pripravljalo po kupaonicama i podrumima.
Nedoputene to!ionice nicale su posvuda, a gangsteri su trljali
ruke. Neobuzdana mlade po !itave je no"i divljala uz zvuke
charlestona. Dionice na burzi !as su munjevito rasle, a !as
strelovito padale dok su pekulanti na njima ostvarivali i
gubili nezamisliva bogatstva. James J. Vvalker, nestani
gradona!elnik NewYorka, bio je jedan od onih kojima su takva
vremena odgovarala. Nikoli Tesli, viktorijancu kako po
odgoju, tako i po izgledu, nisu. Ako ita, tada se samo jo vie
udaljio od !udnog svijeta koji ga je odjednom okruio.
Kongresmen Hobson, kojega "e za junatvo iskazano
tijekom panjolsko-ameri!kog rata ubrzo odlikovati i
kongresnom medaljom (a ona sa sobom nosi i !in stoernog
admirala), izgubio je na posljednjim izborima za ulazak u
ameri!ki Senat. No, na Tesli-nu duboku alost, nije izgubio u
kampanji protiv alkohola, koju je zapo!eo i uspio ostvariti u
obliku 18. amandmana o prohibiciji. Za Teslu je prohibicija
predstavljala nepodnoljiv birokratski
309
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
napad na osobne slobode !ovjeka. Stoga je slobodno i javno
iznio svoje miljenje da "e taj amandman skratiti ivot
mnogima, uklju!uju"i i njega samoga. Vie nije mogao
predvi#ati da "e ivjeti do 140. godine ivota. Bez boanske
ambrozije u skromnim, ali zato redovitim koli!inama, kome je
uop"e i stalo do toga?
Ipak, kad se obitelj Hobson iznova nastanila na
Manhattanu, Tesli je bilo drago to su on i negdanji junak
opet postali bliski. Hobson je u svoje ruke zgrabio uzde jo
nekih hvalevrijednih kampanja, uklju!uju"i i rukovo#enje
me#unarodnom komisijom za narkotike, ali bi uvijek pronaao
vremena za svog starog prijatelja. U svoj je raspored uveo
njihove redovite susrete najmanje jednom mjese!no, kad bi
posje"ivao Teslu u njegovu hotelu i potom ga odvodio na koju
od filmskih matineja. Bio je to pomalo neobi!an na!in zabave
za takav ugledan dvojac. Iz tame kinodvo-rane izronili bi na
bljetavilo sunca to je obasjavalo sve zakudce Times Squarea
te polagano odetali do Tesline omiljene klupe u parku. Tamo
bi razmjenjivali miljenja o svjetskoj politici i znanosti ili bi
se prisje"ali starih vremena.
Tesla je ve" zaao u drugu polovicu svojih ezdesetih
godina, ali gotovo da nije bolovao. Dodue, ponekad bi ga
znala prikli-jetiti pokoja !udna bolest. Poslovi koje je onako
mukotrpno izgra#ivao u Chicagu pomalo su i!ezavali.
Wardenclyffe je postao tek tuna uspomena, ah se on nikada
nije prestao zalagati za razvijanje svog svjetskog bei!nog
sustava. Godine 1920. iznova se sjetio Vvestinghouseovih
inenjera i iznio im svoj prijedlog vezan za bei!ni prijenos.
Odbili su ga i to mu je prizvalo duboko zakopano sje"anje na
nekadanje VVestinghouseove direktore, koji su mu - u doba
kad su dobili prava na njegove patente za izmjeni!nu struju -
sve!ano obe"ali kako nita to biste Vi mogli predloiti tvrtki
Westinghouse ne"e biti odbijeno. On se bio oslonio na to obe-
"anje, rekao im je, znaju"i da poteni ljudi obi!no imaju
osje"aj obveze prema pioniru koji je poloio temelje njihova
uspjenog poslovanja...
1

Takav stav tvrdce drao je dodatno frustriraju"im, budu"i da
su oni upravo tada stupah na podru!je bei!nih prijenosa, a
Tesla je
310
Golubovi
na!uo da su isplanirali postavljanje sustava bei!nog
emitiranja. Prije svega, bio sam zaprepaten i duboko
razo!aran, napisao im je, to je !itava stvar uop"e trebala
do"i pred Vae inenjere... Ja im nikada ne bih podnio bilo to
drugo osim potpunih nacrta, temeljito obra#enih do najsitnijih
pojedinosti... Uprava mu je odvratila ponudom za privremeni
posao savjetnika za to podru!je.
Sljede"e godine tvrtka Westinghouse nehotice ga je
uvrijedila, javivi mu da su zapo!eli s radom postaje i
emitiranjem radiopro-grama u Nevvarku, u New Jersevju, koji
"e se sastojati od vijesti, koncerata te burzovnih i trinih
izvje"a, i pozivaju"i ga da se kao po!asni gost postaje obrati
njihovim nevidljivim sluateljima.
2
Nabusito ih je podsjetio
kako je on dugo radio na razvijanju sustava emitiranja koji bi
obuhva"ao cijelu zemaljsku kuglu: Zato mi je drae pri!ekati
da se moj projekt zavri prije nego to se obratim vaim
nevidljivim sluateljima te molim da me ovom prigodom
ispri!ate.
3

No, u isto je vrijeme rukovoditeljima VVestinghousea
ponudio crtee svoje superiorne turbine, kojom "e,
uvjeravao ih je, tvrtki utedjeti milijune dolara. Ali, upozorio
ih je, to moe biti jedino pod njegovim uvjetima. On turbinu
moe proizvesti odmah, i ne"e pristati ni na kakva
eksperimentiranja s njom.
4
Odgovor je bio ve" zamorno
poznat. Predsjednik upravnog odbora, Guy E. Tripp, javio mu
je da ne mogu prihvatiti takav dogovor, jer su se njihovi
inenjeri nepovoljno izjasnili o tom pitanju, a, naravno, mi se
moramo rukovoditi miljenjem naih inenjera.
s

U tom su razdoblju u Teslin ivot ula dva posebna
prijatelja, jedan kipar i jedan pisac, !ije su zavidne nadarenosti
znatno pomogle da se njegovo ime i postignu"a sa!uvaju od
zaborava koji moe pogoditi sve slavne osobe ukoliko iza sebe
nemaju nasljednika ili neki korporacijski identitet, koji bi
obnavljali sje"anje javnosti na njih. Naime, na pozornici se
pojavio tada devetnaestogodinji pisac, Kenneth M. Swezey, te
se ubrzo pridruio nizu izu-miteljevih stalnih pratilaca. Drugi je
bio u Europi ve" proslavljeni hrvatski kipar Ivan Metrovi",
koji je u svojim srednjim godinama stigao u Ameriku kako bi
joj predstavio svoje radove.
31
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
Tesla i kipar dijelili su zajedni!ka sje"anja na djetinjstvo
provedeno u Hrvatskoj. Obojica su bili pjesnici u srcu. $esto bi
se sastajali u NewYorku pri!aju"i o svemu i sva!emu. Obojica
bi radili do kasno u no" i susretali se sa sli!nim problemom.
Metrovi" je bio primoran seljakati svoje gomile mramora iz
jednog hotela u drugi, jer nije imao vlastitog ateljea. Tesla, na
svoju veliku alost, vie nije mogao snositi trokove
laboratorija. Tako bi odlazili u duga!ke etnje, raspravljali o
pitanjima Balkana, o svojim radovima te !esto znali podijeliti
zadovoljstvo recitiraju"i jedan drugome pjesnike koje su
voljeli. U tim se etnjama i Metrovi" upoznao sa svakidanjim
obredom hranjenja golubova s Manhattana.
Nakon poduljeg razdoblja, kad je kipar ve" odavno bio u
svom Splitu, javio mu se Tesla. Robert Johnson neprestano ga
je nagovarao da od kipara zatrai neka izradi njegovo poprsje.
Me#utim, sam nije mogao krenuti za Europu, a Metrovi"u
nije bilo mogu"e vratiti se u Ameriku. No, unato! tome, kipar
mu javi kako ga se sje"a jako dobro pa "e dostajati da mu
Tesla poalje svoju sliku.
6
Tesla mu odgovori kako nema
novca za tako neto, a Metrovi" njemu da ga za novac nije ni
pitao. Odravi svoju rije!, izradio je i u bronci izlio skulpturu
snane i produhovljene sli!nosti (danas se nalazi u Muzeju
Nikole Tesle u Beogradu) koja je sjajno odraavala silne
prije#ene kilometre, protekle godine i !itavu Teslinu stvarnost
te uspjela uhvatiti samu sr njegova genija.*
to se ti!e mla#ahnog Swezeyja, kad se prvi put 1929.
godine upoznao s izumiteljem, s iznena#enjem je otkrio
(barem je tako opisao) da se radi o visokom, mravom
!ovjeku vrlo uspravna dranja, koji bi znao sate i sate
provesti u posvemanjoj zadu-bljenosti, ali !ija je ljudskost
bila strastvena te koji je znao biti gotovo bolno obuzet
osje"ajem zajednitva sa svime to je ivo i to se kre"e.
7

Sam Swezey tada je ivio u unajmljenom stanu u
Brooklvnu i rijetko je bio u vezi sa svojom obitelji ih
prijateljima. Tako je
* Po Metrovi"evu-je nalogu u bronci izliven i duplikat, danas u Tehni!kom
muzeju u Be!u. Otkrio ga je 29. lipnja 1952. Teslin ne"ak Sava Kosanovi".
312
Golubovi
postao znanstvenikov omiljeni novinar i njegov vjerni
tovatelj. Starac i mladi" po!eli su se !esto druiti. Mada je
Tesla naporno radio dok bi drugi spavali, znao se poteno
osvjeiti na svojim duga!kim tumaranjima gradom. Swezey bi
mu se !esto pridruio na tim izletima u kasne no"ne sate.
I njega je upoznao sa svojim golubovima. Jedne ve!eri,
dok su ili niz Broadway, a Tesla mu ivahno objanjavao svoj
sustav za bei!no odailjanje elektri!ne energije u sve kutke
svijeta, izumitelj je iznenada snizio ton glasa. No, ono zbog
!ega ovog trenutka strahujem, tiho je rekao, ona je pti!ica
koju sam bolesnu ostavio u svojoj sobi. Ona me zabrinjava
vie od svih mojih bei!nih problema zajedno.
Naime, golub kojega je prije dva dana pronaao ispred
knjinice imao je nepravilno ukrteni kljun koji mu je po!eo
izazivati kancerogenu izraslinu na jeziku pa vie nije mogao
uzimati hranu. Tesla ga je izbavio od polaganog ugibanja i
rekao kako se nada da "e uz strpljivo lije!enje ubrzo oja!ati.
Ali nije ba sve ptice, koje bi tako pronaao, mogao
smjestiti u svoju hotelsku sobu, jer se posluga ve" glasno
alila na prljav-tinu. U velikom kavezu prodavaonice ku"nih
ljubimaca, pisao je Swezey, nalazilo se jo nekoliko tuceta
njegovih golubova... Neki su imali slomljeno krilo, drugi
slomljenu nogu. Barem jedan od njih izlije!en je od gangrene
za koju je veterinar ustvrdio da je neizlje!iva. A ako bi koji
golub bolovao od ne!ega !emu Tesla nije znao pristupiti,
predao bi ga u ruke za to obu!enog lije!nika.
Dok su tako zajedno lunjali, on i Swezey pri!ali bi o Ein-
steinu, zdravoj prehrani, vjebanju, modi i braku. Tesla je
jedini brak sklopio sa svojim radom i sa svijetom, napisao je
mladi", i u tome je slijedio Newtona i Michelangela... sve do
neke !udesne podudarnosti misli. On vjeruje, kao to je
vjerovao i Sir Francis Bacon, da su najtrajnija djela i
ostvarenja ljudskih ruku postigli upravo ljudi bez djece...
8

Izumitelj je svom mladom prijatelju povjerio da su
mentalna bol, poar, komercijalni neuspjeh i razne neda"e
samo provjetrili
313
TESLA - $OVIEK IZVAN VREMENA
i pro!istili njegovu produktivnost i kako jo osje"a da bi se
mogao suprotstaviti i najve"im otporima. Tako#er mu je rekao
da je tijekom ivota uspio zaraditi vie od dva milijuna dolara.
Uzmemo li tu tvrdnju kao to!nu, to bi zna!ilo da je od
Vvestinghousea ipak primio onih legendarnih milijun dolara
na ime svojih patenata za izmjeni!nu struju.*
Kako su se ve" javljala mnoga !udna tuma!enja Tesline
neobi!ne op!injenosti golubovima, navodimo sljede"e Teslino
pismo djevoj!ici Pauli Foti", k"eri jugoslavenskog
veleposlanika u Sjedinjenim Dravama, Konstantina Foti"a,
jer je u njemu jednostavnim rije!ima ocrtao svoju ljubav
prema svim stvorenjima koja su ga podsje"ala na djetinjstvo.
Pod naslovom Pri!a o mladosti koju pripovijeda starost on
joj opisuje zimsku osamu ku"e u kojoj se rodio te svog
posebnog tamonjeg prijatelja, veli!anstvenog Ma!ka,
najboljeg od svih ma!aka na svijetu.
9

Upravo je zahvaljuju"i tom Ma!ku kad su mu bile tri
godine jedne zimske ve!eri, dok je vani padao gusti snijeg,
prvi put doao u dodir s elektricitetom. Ljudi koji su hodali
po snijegu ostavljali bi za sobom nekakav svijetle"i trag,
napisao je, a gruda snijega, ba!ena na kakav predmet,
ostavljala bi dojam svjetlosti poput kockice e"era kad no
udari o nju... $ak je i u tako ranoj dobi njegov vid bio
hiperosjetljiv na svjetlost. Jer, stope u snijegu nisu uistinu
plavi!aste, crvenkaste ili crne sjenke, kakvima ih obi!no drugi
vide.
Neto me ponukalo da pomilujem Ma!ka po hrptu. A ono
to sam ugledao bilo je !udo koje me ostavilo bez rije!i...
$itava povrina Ma!kovih le#a zasjala je od neke svjedosti, a s
moje se ru!ice za!ulo pucketanje iskri koje je bilo dovoljno
glasno da ga !uju i ostali u prostoriji.
Otac mu je rekao da je izazvao elektricitet. A majka neka
se prestane igrati s Ma!kom, osim ako jo ne eli izazvati
kakav poar. No, dijete je razmiljalo posve apstraktno.
Mnogo kasnije, nakon izumiteljeve smrti, Swezey je pokuavao potvrditi ovu
pri!u pomno istrauju"i razne dokumente po arhivima tvrtke VVestinghouse.
Nije naiao ni na kakav podatak koji bi je podupro.
314
Golubovi
Je li priroda moda jedna divovska ma!ka? A ako jest, tko
onda nju miluje po le#ima? To moe biti jedino Bog, zaklju!io
sam.
Kasnije, kad je tama ispunila sobu, Ma!ak je ispruio svoje
kande kao da se kre"e po mokru du, i dje!arac je s
udaljenosti vidio !itavo njegovo tijelo okrueno aurom. Dan za
danom pitao se to li bi mogao biti taj elektricitet i nije nalazio
nikakva odgovora. U vrijeme kad je pisao to pismo proteklo je
ve" osamdeset godina, a Tesla je u njemu ustvrdio da jo ne
zna odgovor na to pitanje.
Nasuprot Ma!ku i njegovom ugodnom drutvu, nalazio se
obiteljski gusan !udovino runa betija s vratom noja,
ustima krokodila i parom prodornih o!iju iz kojih su zra!ili
pamet i razumijevanje, kao da se radi o !ovjeku. U svojim je
poznim godinama Tesla ustvrdio kako jo nosi oujak koji mu
je podarila ta strana ptica. Izuzevi tog gusana, neobi!no je
volio sva druga stvorenja koja su drali na imanju.
Volio sam hraniti nae golubove, kokoi i drugu ivad, i
uvijek bih uzimao po jednu u ruke da im sam stavim hranu u
kljun ili da ih tetoim. $ak mu je i onaj strani gusan, kad bi
u predve!erje dovodio ku"i svoje jato, koje je po poto!i"u u
dolini klizilo poput labudova, donosio radost i
nadahnu"e. I tako se sada, u NewYorku, dok se sve vie i
vie povla!io u sebe od ludila koje je zahva"alo svijet u
kojemu je osje"ao sve manje sklada, njegova negdanja ljubav
prema golubovima iznova probudila neobi!nom estinom.
Jednoga dana 1921. godine, iznenada mu je pozlilo u uredu
u 40. ulici, ali je - kao i obi!no - odbio posjetiti lije!nika. No,
kad je postalo o!ito da ne"e biti u stanju vratiti se u svoju sobu
u hotel St. Regis, proaputao je svojoj tajnici da nazove hotelsku
sprema!icu na !etrnaestom katu i kae joj neka nahrani
golubicu u njegovoj sobi - bijelu golubicu, sa sivim pjegama
po krilima.
10
Zatraio je od tajnice da prije toga za njim
ponovi tu vanu i urnu poruku. Sprema!ica treba nastaviti
svaki dan hraniti golubicu, sve dok joj on ne javi druk!ije. U
sobi "e na"i dovoljno hrane.
I prije toga, kad god bi izumitelj bio sprije!en oti"i do
parka Brvant s hranom, platio bi glasniku Western Uniona da
to u!ini
31 i;
TECI A _ Dvj
EK
12VAN VREMENA
umjesto njega. Stoga je bilo o!ito koliko mu je bijela golubica
prirasla srcu. Bio je toliko uznemiren da su tajnice mislile
kako je zapravo u bunilu.
Oporavio se pa se ta zgoda brzo zaboravila sve do dana
kad je nazvao svoju tajnicu, rekavi joj da mu je golubica vrlo
bolesna te da stoga ne moe napustiti hotel. Gospo#ica
Skerritt prisjetila se da je tom prigodom izostao s posla
nekoliko dana. $im se golubica oporavila, odmah se vratio
svojim svakodnevnim navadama - radu, etnji, razmiljanjima
i hranjenju ptica u parku.
No, nakon otprilike godine dana stigao je u ured sav
potresen i posve smu"en. Pod rukom je nosio maleni
smotuljak. Pozvao je Juliusa Czita koji je ivio u predgra#u i
upitao ga bi li negdje na svom imanju mogao zakopati uginulu
golubicu, negdje gdje bi se taj grobak mogao pristojno
odravati. No, jedva to se strojar vratio ku"i sa smotuljkom
razmiljaju"i o !udnoj misiji koju je dobio, zazvonio je
telefon. Tesla je promijenio miljenje.
Molim te, donesi je nazad, rekao mu je, uspio sam
dogovoriti neto drugo. Kako je rijeio pitanje uginule
pti!ice, njegovi djelatnici nisu nikada saznali.
Tri godine kasnije Tesla je ostao bez ijednog centa, a
njegov ra!un u hotelu St. Regis ve" dugo nije bio podmiren.
Jednog je poslijepodneva u njegovu uredu osvanuo zamjenik
erifa i po!eo plijeniti namjetaj da bi se podmirila presuda
protiv njega. Tesla ga je uspio namoliti da mu odobri
produenje roka za pla"anje. Kad je ovaj otiao, sjeo je kako
bi razmislio o svojim tajnicama, koje ve" dva tjedna nisu
dobile svoju pla"u. Sve to mu je ostalo u uvijek pomno
zaklju!anom sefu bila je zlatna Edisonova medalja, koju je
sada drao u rukama. Vrijedi oko stotinu dolara, rekao je
zbunjenim mladim enama. On "e je razrezati napola, i svaka
"e od njih dobiti polovinu.
Dorothv Skerritt i Muriel Arbus odbile su to u jedan glas.
Umjesto toga, ponudile su da "e podijeliti s njim ono to im je
ostalo u vlastitim torbicama.
11
Kad je Tesla nakon nekoliko
tjedana ipak doao do novca, svakoj je u omotnicu stavio i
dodatnu dvotjednu pla"u. No onoga dana kad je htio razrezati
Edisonovu
316
Golubovi
medalju, zapravo je u uredu pronaao jo 5 dolara gotovine.
Ali to je odmah namijenio kupnji hrane za golubove, jer je
ostao bez sjemenki. Zamolio je jednu od tajnica da po#e kupiti
sjemenke.
Tada je uz pomo" Czita, kojemu je tako#er dugovao
znatnu svotu novca, preselio svoj uredski namjetaj u drugu
poslovnu zgradu. Ali, ubrzo je stigao sljede"i udarac: u hotelu
St. Regis zatraili su da isprazni sobu, dijelom zbog
nepla"enih ra!una, a dijelom i zbog njegovih prijatelja,
golubova. U jednom je trenutku Tesla utrpao nekoliko
golubova u kutiju i poslao ih svom strpljivom Georgeu
Scherffu, nadaju"i se da "e im promjena i selidba u
Connecticut !initi dobro. Ali, avaj, oni su se toliko naviknuli
na svog starog prijatelja i dobrotvora da su to!no u vrijeme
ve!ere iznova osvanuli na prozoru njegove hotelske sobe.
Sjetno je zapakirao svoju neveliku imovinu koju je stekao
tijekom nekoliko desedje"a i odselio u hotel Pennsylvania.
Golubovi su ga slijedili. Nakon nekoliko godina bio je
primoran odseliti u sljede"i hotel, Governor Clinton.
Posljednje godine svoga ivota Nikola i njegove ptice provest
"e u hotelu NewYorker.
Neobi!nu pripovijest o svojoj bijeloj golubici izumitelj je
ispri!ao O'Neillu i VVilliamu L. Laurenceu, novinaru koji je za
Nm York Times pisao o znanosti. Bilo je to jednog dana dok je
ova trojka sjedila u predvorju hotela NewYorker. John O'Neill,
!lan spiritisti!kog drutva, pronaao je misti!nu simboliku u
Teslinom bijelom golubu. On i ostali spiritualisti koji su pisali
o izumitelju radije su, umjesto o golubu, govorili o grlici.
Samo bi je najzadr-tiji promatra!i ptica ili stru!njaci za ptice
nazivali pravim imenom. No, i sam je Tesla manje bliskim
osobama govorio o njoj samo kao o golubu. Ali, ono to je
ispri!ao dvojici novinara toga dana u hotelskom predvorju,
kae njegov prvi biograf, bilo je poput ljubavne pri!e o
golubici njegova ivota.
Godinama sam hranio golubove, tisu"e golubova, po!eo
je. Bilo ih je na tisu"e, ali tko "e ga znati.
No, me#u njima se naao jedan golub, prelijepa i posve
bijela ptica s blijedim sivkastim pjegama na krilima - ona je
jednostavno bila druk!ija. Bila je enka. Prepoznao bih je na
bilo kojem
317
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
mjestu. I bez obzira na to gdje bih se nalazio, ta bi me
golubica pronala. Kada sam htio da do#e, samo bih poelio i
zazvao je, i ona bi odnekud doletjela do mene. Ona je
razumjela mene i ja sam razumio nju.
Uistinu sam volio tu golubicu.
Da, volio sam je kao to mukarac voli enu, i ona je
voljela mene. Kad je oboljela, ja sam to odmah znao i shvatio.
Dola mi je u sobu i ostao sam uz nju danima. Taj je golub bio
prava radost moga ivota. Ako me ona trebala, nita mi drugo
nije bilo vano. I tako dugo dok sam je imao, moj je ivot
imao i smisao.
A onda, jedne no"i, dok sam kao i obi!no leao na svojoj
postelji rjeavaju"i neki problem, ona je doletjela kroz
otvoreni prozor i sletjela ravno na moj stol. Znao sam da me
treba. eljela mi je re"i neto vano, stoga sam ustao i krenuo
prema njoj.
$im sam je pogledao, znao sam to mi eli re"i da
ugiba. I kad sam shvatio njezinu poruku, iz njezinih je o!iju
bljesnula svjetlost snane zrake svjedosti.
Tesla je na trenutak zastao, a onda, kao odgovor na
neizre!eno pitanje obojice novinara, nastavio.
Da, bilo je to pravo svjetlo, snano, zasljepljuju"e,
bljetavo svjetlo, snanije od ijednoga koje sam ikada
proizveo svojim najja!im svjetiljkama u laboratoriju.
Kad je taj golub uginuo, neto je zajedno s njime otilo iz
moga ivota. Do tog sam trenutka sa sigurno"u znao da "u
dovriti svoj rad, ma koliko ambiciozan moj program bio. No,
kad je to neto s njom otilo iz moga ivota, shvatio sam da je
gotov i moj ivotni rad.
Da, hranio sam golubove godinama, i jo ih hranim, na
tisu"e njih, jer, kona!no tko "e ga znati...
Pisci su ga ostavili u mukloj tiini i bez rije!i nastavili
kora!ati Sedmom avenijom jo nekoliko blokova.
Kasnije je O'Neill zaklju!io:
Na prizorima kakav je Tesla doivio kad je golubica iz
pono"ne tame doletjela u polumrak njegove sobe i preplavila
je bljetavim svjedom, ili pri otkrovenju spoznaje do koje je
doao
318
Golubovi
pod jarkim zrakama sunca u parku Budimpete, izgradili su se
misteriji vjere. Da Tesla nije onako duboko i otro potisnuo
svoje misti!no naslije#e, napisao je, on bi i sam shvatio
simboliku svoje Golubice.
12

Dr. Jule Eisenbud u jednom je !lanku za Journal of the
Amencaa Societv for Psychical Research prou!avao simboliku
ptice u ivotu izumitelja, povezanu s njegovim neurozama i
odnosom koji je izgradio prema svojoj majci u djetinjstvu,
onoliko koliko se o tome moglo neto saznati. Ptica je prastari
univerzalni simbol majke i njezinih grudi koje su izvorite
hrane, rekao je psiholog. Zna!ajno je da je Tesla vjerovao
kako svojoj prelijepoj bijeloj golubici moe naloiti da se
pojavi, ma gdje on bio, samom svojom eljom. Zna!enje ove
matarije, nastavio je, moe se doku!iti samo kad se sagleda
zajedno s ostalim snanim dokazima iz njegovih biografskih
podataka, koji govore o tome kako je nesvjesna potreba za
majkom koja nestaje te potreba za njezinom kontrolom
dominirala cijelim Teslinim ivotom. Njoj se mogu pripisati
ne samo mnoge njegove, klini!ki gledano, neobi!ne navike i
mnogo onoga to je bilo izvan uobi!ajenog u njegovu odnosu
prema ljudima i stvarima, nego i njegova privatna mitologija
zbog koje je, izgleda, nesvjesno razvio mo"ne unutarnje sile
koje su ga cijelog proimale, toliko snano da je svoj ivot
posvetio njihovu suzbijanju i obuzdavanju.
13

Iz Teslinih zapisa laik ne bi mogao do"i do zaklju!ka da se
ovaj osje"ao zakinutim zbog majke koja nestaje. Ali, u
njegovu je ivotu dr. Eisenbud pronaao mnoge znakove
emotivnog i fizi!kog neispunjenja dok je bio dojen!e. Tesla je
svjesno idealizirao svoju majku, upinje se dokazati Eisenbud,
ali ipak se uspio osloboditi njezina utjecaja, te je ve"inu
svoga ivota posvetio neispunjenim predosje"aj ima (to jest,
svi su neispunjeni osim posljednjeg) o njezinoj smrti, o
njezinu kona!nom nestanku. Ta vrsta ambivalentnosti je neto
to se !esto vi#a kod osoba koje su klini!ki poznate kao
kompulzivni neurotici, to je Tesla nesumnjivo bio, a to je
obiljeilo sve njegove odnose i stavove prema maj!inskim
simbolima i zamjenama za majku.
319
TESLA $OVJEK VAN VREMENA
I tako, kae Eisenbud, on nije mogao podnijeti glatke oble povrine, pa
bi zbog bisera na enama !ak i fizi!ki obolio. Dalje govori o jednom svom
kompulzivno-opsesivnom pacijentu koji je, prema svjedo!enju svoje majke,
zapao u smrtnu depresiju kad ga je u dobi od dva tjedna odbila od glatkih,
oblih grudiju te kasnije u ivotu nije mogao podnijeti !ak ni samu rije!
kugla.
Dr. Eisenbud uvjeren je da izumiteljev stav prema novcu tako#er
ukazuje na njegovu duboko potisnutu predodbu o posjedovanju stvarnog
nadzora nad univerzalnim maj!inskim simbolom, koji nam svima osigurava
preivljavanje:
On bi svojim velikodunim, a ponekad i !udnovatim, gestama rasipao
milijune zbog !ega je !esto ostajao bez prebijenog centa. Ali, o!ito je kako
je njime dominiralo utjeno uvjerenje da njegovo uzdravanje i opstanak u
osnovi ne ovisi o sudbini, ni o drugim ljudima, te da sam novac, taj glupi i
slu!ajni aspekt mehanike ivljenja, uvijek moe pribaviti u dostatnim
koli!inama kad god mu zatreba... Ali, naj!udnije to sam zapazio u toj
Teslinoj igri bez kraja kojom je elio nadzor majke bilo je njegovo stvarno
igranje sa samom hranom, u kojoj je, naalost, na kraju prevladala negativna
strana njegova ambivalentnog stava prema toj najizrav-nijoj zamjeni za
majku...
14

Dakle, kae on, pomno razra#eni Teslin obred pri jelu, koji se sastojao od
toga da u ve!ernjem odijelu osvane u blagovaonici to!no u odre#eno
vrijeme, da se svima pokae za svojim pomno odabranim stolom te da na
kraju natkonobara pretvori u skupu zamjenu za majku, sve to predstavlja
simboli!ni nadzor za kojim nerijetko poseu oni koji se nalaze u kriti!nom
stanju.
O !injenici da je jedno od Teslinih omiljenih jela bilo ni manje ni vie
nego gula od goluba, on kae: U prekrasnom klini!kom primjeru ugrizanja
grudi koje ga nisu nahranile (to je samo druga strana medalje njegova
kompulzivnog hranjenja golubova), on bi... iz gulaa odabirao jedino meso
golubinjih prsa.
Kad je kota! njegova ivota u!inio puni krug, kae Eisenbud, Tesla je
svoju prehranu uglavnom sveo na toplo mlijeko. Tada je i njegova prelijepa
bijela golubica uprla u njega svoju posljednju,
320
L


Golubovi
bljetavu, zasljepljuju"u zraku svjetlosti to je opet simbol
koji treba izjedna!iti s mlazom mlijeka iz prepune dojke...
15
I
tada se sruio Teslin ivot prepun simbola, zamjena i
kompenzacija. Neto je otilo iz njegova ivota, i on je znao
da je njegov rad zavren.
Dodue, pod utjecajem Freuda i Junga, Bihevioristi!ki
teoreti!ari bi se usprotivili takvom gledanju na stvari te bi
radije vjerovali da su odre#eni traumati!ni doivljaji iz
Teslina djetinjstva doveli do potiskivanja osje"aja, zbog !ega
su pak izbile njegove opsesivne neuroze.
Naalost, kako ve"i broj podataka nedostaje, nije nam
mogu"e ponuditi bilo to vie od naga#anja.
111
24. Pr i j el azna razdoblja
Katharine Johnson se razboljela. Tesla je svoju zabrinutost za
nju iskazao propisavi joj osobitu dijetu. No, to se bolest vie
razvijala, to je njezin osje"aj da joj je u najboljim godinama
ivota sve to je uistinu vrijedno nekako kliznulo kroz prste
sve vie ja!ao. Skupa s time joj je i!ezavala i svaka volja za
oporavak. Leala je u svojoj ku"i u Aveniji Lexington br. 327
u zamra!enoj sobi i prisje"ala se zabava, slavnih osoba,
govorkanja i slave u kojoj su uivali i svi oko njih, ulica
zakr!enih prekrasnim ko!ijama i automobilima to bi dolazili
i odlazili bez prestanka, sjajnih sve!anih ve!era koje bi Tesla
prire#ivao u hotelu Waldorf-Astoria, uzbu#enja koje bi je
obuzimalo zbog njegove op!injavaju"e nazo!nosti za
njezinim stolom, i koliko su naporno svi oni radili na tome da
za njega prona#u bogate mecene. Pamtila je bljetava
okupljanja u njegovu laboratoriju, prikazivanja kojima bi
svoje gledatelje ostavljao bez daha te ushit koji bi osje"ali
zbog njegovih slavnih i trijumfalnih pohoda u inozemstvo.
$inilo joj se da se !itavo njezino bi"e raslojava u prolosti i
uspomenama. ivot kojim je ivjela kao da nije bio njezin, a
nije znala ni kome on pripada. Kao da je njezin ivot bio tek
odraz rizika, djela i trijumfa drugih. Sad je samoj sebi postala
strankinjom kojoj je posve oduzeta svaka nada i svaki bijes.
Osje"ala se razo!aranom, prevarenom i beskrajno istroenom.
Tijekom vremena u kojemu je ona tako venula, Tesla se
naao iznenada nadahnut time da razmilja o pisanju jednoga
od svojih !udnovatijih proro!anstava - o budu"nosti ena. Bila
je to tema o kojoj je zapravo !esto razmiljao, kruio oko nje,
odbacivao je, ali ju ipak, kako izgleda, nije mogao napustiti.
Godinu dana prije nego
322
Prijelazna razdoblja
to je Kadaarine oboljela, razgovarao je s novinarom detroitskog
lista Free Press o problemu ena.
1
Ugla#eno"u kakvu bi
imao i svaki drugi mukarac, naricao je nad njihovim padom s
pijedestala, koje je muki rod tako paljivo izgradio ne bi li
ene uhvatili u krletku. On se !itava svog ivota divio enama,
rekao je, s jedne odre#ene udaljenosti, izdaleka. Ali sad, kad
su ene uzdigle glave i svoje umove po!ele uspore#ivati s
umovima mukaraca, kre"u"i tako u otvoreno utrkivanje s
onim to im je Bog izvorno namijenio, nije li time dovedena
u opasnost i sama civilizacija? Odgovor je bio sadran u
pitanju kojim se 1920. godine najvjerojatnije nije zamarao ve"i
dio !itatelja nedjeljnog priloga tog lista: !ija civilizacija?
Sada, potaknut mislima i brigama zbog Katharinine
bolesti, iznova se po!eo baviti istim pitanjem, iz !ega je
proizaao jo jedan intervju, ovaj put za list Collier's.
2
Sam je
!lanak nosio prijete"i naziv Kad je ena glavna, a opisivao
je novi poredak u kojemu su ene intelektualno i umno
superiornije. S jedne se strane !inilo da Tesla u cijelosti
podrava takav poredak, a s druge da ga i sama pomisao na
njega nevjerojatno uznemiruje. Je li on ikada shvatio stvarnu
uzaludnost i prazninu Katharinina ivota? Ma kakvi bili
njegovi porivi, !lanak je zavrio tmurnim proro!anstvom da
"e mukarci i ene jednom ivjeti u ljudskim konicama
odraavaju"i uznemiruju"e mehanisti!ko na!elo neke vrste
utopijskog racionalnog drutva.
Svakom je iole upu"enijem promatra!u jasno, rekao je, da
je svijet zauzeo novi stav oko jednakosti spolova, naro!ito
netom prije Prvog svjetskog rata. Naravno, on nije mogao
predvidjeti da "e upravo Drugi svjetski rat obiljeiti pravi
uzlet ena i mnogo pridonijeti drutvenim i gospodarskim
promjenama u kojima se na ene prestalo gledati kao na
tvornice za ra#anje djece.
Malo bi se feministica usprotivilo prvom dijelu Teslina za-
klju!ka: Borba ena za ravnopravnost spolova okon!at "e se
novim poretkom u kojemu "e ene postati nadmo"nije.
Suvremena ena, koja samo na povrini sudjeluje u procesu
napredovanja njezina spola, povrinski je simptom ne!ega
mnogo dubljeg i mo"nijeg, to sazrijeva u njedrima ljudske
vrste.
323
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Ne"e se raditi tek o plitkom fizi!kom oponaanju
mukaraca kad se ene prvo prihvate dokazivanja svojih
kvaliteta, a potom i svoje nadmo"nosti, nego i o bu#enju
intelekta u ena.
Kroz bezbroj narataja i od samih po!etaka ljudske vrste,
drutvena podlonost ena dovela je, naravno, do djelomi!ne
atrofije ili barem do nasljednog povla!enja njihovih umnih
sposobnosti, kojima su, kako danas znamo, ene obdarene
nita manje od mukaraca.
Ali, enski je um ve" pokazao sposobnost za dostizanjem
svih umnih tekovina i postignu"a mukaraca. Kako "e novi
narataji nailaziti, ta "e se sposobnost sve vie iriti; prosje!na
ena bit "e jednako dobro obrazovana koliko i prosje!ni
mukarac, a potom i bolje obrazovana od njega, jer "e
uspavane sposobnosti njezinoga mozga biti potaknute na
djelatnost koja "e biti snanija i mo"nija ve" i zbog mnogih
stolje"a u kojima su mirovale. ene "e zanemariti ono to je
bilo i zapanjiti civilizaciju svojim napretkom.
Samo, idealno drutvo kakvo je Tesla nastavio opisivati,
zasnovano na konici s deseksuaUziranim vojskama radnika,
koji jedini cilj i sre"u svoga ivota nalaze u napornom radu,
nije samo odbio mukarce, nego i osvjetene ene.
Nastojanja ena da osvoje nova podru!ja rada i njihovo
postupno preuzimanje vodstva, rekao je, oslabit "e i
kona!no rasplinuti ensku osjetljivost te uguiti maj!inske
instinkte, tako da bi im brak i maj!instvo mogli postati mrski,
a ljudska bi se civilizacija tako po!ela sve vie i vie
pribliavati savrenoj civilizaciji p!ela...
3

Savreni ivot p!elinje zajednice bio je radikalna slika za
ona vremena, a obe"avala je zajedni!ki ivot drutva u
kojemu sve stvari, uklju!uju"i i mlade, pripadaju svim
!lanovima i svi o njima vode brigu.
No, u istom tom posve otvorenom razgovoru Tesla je iznio
i nekoliko nevjerojatno to!nih tehnolokih predvi#anja: Vie
je nego vjerojatno da "e se dnevne novine svakodnevno,
tijekom no"i, bei!nim prijenosom dostavljati po
ku"anstvima. Problemi parkiranja automobila i gustog
prometa bit "e rijeeni izgrad-
324
Prijelazna razdoblja
njom posebnih cesta za komercijalni i zabavni promet. Po
naim "e velikim gradovima izrasti pravi tornjevi za
parkiranje automobila, a ceste "e se nevjerojatno razgranati i
umnoiti iz !iste potrebe, ili "e se kona!no pokazati posve
nepotrebnima kada civilizacija jednom kota!e zamijeni
krilima.
Za potrebe industrije morat "e se stvarati svjetske rezerve
toplinske energije... Solarno grijanje djelomi!no "e
zadovoljavati potrebe ku"anstava, bei!ni prijenos energije
pobrinut "e se za drugi dio, a u uporabi "e biti maleni ure#aji
koji se mogu strpati u dep, nevjerojatno jednostavni u
usporedbi s dananjim telefonom. Mo"i "emo svjedo!iti i
!uti o doga#ajima kao to su inauguracija predsjednika,
odravanje sportskih utakmica, uas zemljotresa ili neke bitke
- kao da smo im zaista nazo!ni.
Katharine je umrla 1925. godine. Teslu nije zaboravila ni u
trenutku svoje smrti, zatraivi od Roberta da ostane s njim u
bliskoj vezi.
Johnson i njegova k"i Agnes (budu"a Agnes Holden)
nastojali su i nakon toga slaviti uobi!ajene obiteljske
sve!anosti i blagdane. Pri tome bi uvijek pozivali Teslu. Tako
su ga pozvali i na dan Katharinina ro#endana, pri !emu mu je
Robert napisao: Bit "e glazbe, i bit "e to onakva sve!anost
kakvu bi ona eljela. Ona je toliko cijenila prijateljstvo me#u
vama. Naloila mi je da se nas dvojica ne smijemo prestati
vi#ati. Bez Vas to ne bi bio dan posve"en njoj.
4

Ubrzo ga je Robert zamolio i za financijsku pomo" kako bi
platio porez i zajam banci. Tesla mu je mogao pomo"i samo
manjom svotom, nakon to je prikupio sve to je jo dobivao
od svojih tantijema i savjetodavnog rada. Iako se i sam iznova
razbolio, iz postelje mu je zajedno s !ekom poslao
ohrabruju"e pisamce: Nemojte se zamarati sitnim brigama.
Jo samo malo, i mo"i "ete se uzvinuti u visine na krilima
svog Pegaza.
5

Johnson mu je zahvalio i ujedno najavio da s Agnes odlazi
za Europu gdje "e ostati dva mjeseca. Na tom je putovanju
upoznao neku vrlo mladu glumicu, koja mu je uljepala
posljednje godine ivota.
6

325
TESLA - !OVFEK IZVAN VREMENA
U travnju sljede"e godine, Tesla je Johnsonu iz !ista mira
poslao 500 dolara zajedno s pisamcem sljede"eg sadraja:
Samo neka Vas ovo, molio bih, ne podsjeti na svakojake
vjerovnike, nego si priredite malu proslavu.
7
Johnson mu je
odvratio kako "e polovinu te svote utroiti na podizanje
grobnog spomenika KatJia-rini. Tako#er mu je javio koliko ga
slatka Marguerite [Churchill] pomla#uje, i da jedva !eka da
je upozna i izumitelj.
Ubrzo je Johnson zavrio u bolnici, i iz bolni!ke postelje
napisao Tesli: Kad se vratim, morate do"i k nama na ve!eru s
gospo#om Churchill i Margueritom. Pismo je bilo prepuno
pri!a o mladoj glumici te njegovih nadanja i strahovanja ho"e
li biti u stanju pratiti je Europom, naravno, u pratnji njezine
majke.
8
Posjetit "e domove i boravita Tennvsona, Keatsa,
Shakespearea, Wordswortha. Umjesto toga, sljede"e je godine,
a potom opet 1928., krenuo u Europu s k"erkom Agnes, oba
puta zahvaljuju"i Teslinim !ekovima.
Francis A. Fitzgerald, Teslin osobni prijatelj jo od radova
izvo#enih na Slapovima Nijagare, a trenutno !lan Vije"a za
elektranu na Nijagari sa sjeditem u Buffalu, pokuao je 1927.
godine pomo"i izumitelju oko jedne od njemu najdraih
znanstvenih zamisli. Zatraio je od kanadskog vije"a za
elektrane da financira projekt kojim bi se provodio bei!ni
prijenos energije. To se nije ostvarilo, ali je u umovima nekih
zna!ajnih kanadskih dunosnika posijalo sjeme te se odonda
pa do danas svakih nekoliko godina iznova razmatra
mogu"nost da se poduzmu napori kako bi se energija iz
njihovih hidroelektrana bei!no i jeftino prenosila do zabitnih
krajeva kroz zemlju.
Godinama se aputalo da je Tesla izumio vrlo mo"nu,
smrtonosnu zraku, no iz nekog !udnovatog razloga on uop"e
nije elio govoriti o tome. Po!etkom 1924. godine !itava
lavina novinskih izvje"a ustvrdila je kako su takvu zraku
pronali u Europi - prvo Englezi, zatim Nijemci, a potom i
Rusi. Gotovo istodobno je i ameri!ki znanstvenik, dr. T F
Wall, podnio svoj zahtjev za patent smrtonosne zrake za koju
je ustvrdio da moe zaustaviti zrakoplove i automobile. Uto je
jedan list u Coloradu ponosno objavio
326
Prijelazna razdoblja
da je Tesla ve" odavno izumio prvu smrtonosnu zraku koja je
bila u stanju zaustaviti zrakoplov u letu, i to jo dok je u
njihovu kraju 1899. godine obavljao svoje pokuse.
9
Nije ba
tipi!no za njega, no izumitelj o tome nije elio iznijeti svoj
stav.
Kad je Scherff 1929. godine iznova ispunio obrasce za
povrat poreza za tvrdcu Nikola Tesla Company, priop"io je Tesli:
Naalost, tvrtka nije duna platiti nikakav porez. Time je
barem bio u skladu s vremenom, jer se ve" po!injala osje"ati
velika ekonomska kriza.
Da bi iznova obodrio svog prijatelja Johnsona, Tesla mu je
jo jednom poslao razdragano pisamce, priznavi u njemu
svoja vlastita mala financijska prokletstva. Rekao je:
Naravno, nisam to rekao ostalim prijateljima. Moji su izgledi
bolji... radi se o jo jednom sjajnom i vrlo vrijednom izumu.
Kada bi on bio jedan od onih mladih izumitelja koji su
zapoljavali vlastite glasnogovornike, napisao mu je, o njemu
bi ve" brujao !itav svijet.
10

Zapravo, ve" dosta dugo nije prijavio gotovo nikakav
patent. Godine 1922. predao je !itav niz patenata vezanih za
fluidnu mehaniku, koji, me#utim, nisu bih do kraja obra#eni,
ni nadopunjeni. Tako su uli u zastaru i postali op"im
vlasnitvom. Jedan od tih patenata bio je od iznimnog zna!aja.
Podnio ga je 22. oujka 1922. godine pod nazivom
poboljana metoda za vaku-umiziranje i ure#aj za
proizvodnju visokog stupnja vakuumizira-nosti.* Nakon niza
godina, kad su Sjedinjene Drave i Rusija zapo!ele utrku u
usavravanju suvremenih vrsta oruja koje razaraju i
unitavaju svojim smrtonosnim zrakama, ta se Teslina zamisao
prou!avala s iznimnim zanimanjem.
Bila je to prva grupa patenata koju je podnio nakon 1916.
godine. Ali, ako bi to netko shvatio kao dokaz da se Teslin
stvarala!ki ivot pribliio svome kraju, jako bi se prevario.
Ostali: metoda i ure#aj za komprimiranje elasti!nih teku"ina; metoda i
ure#aj za termodinami!ku preobrazbu energije; poboljana metoda i
ure#aj za balansiranje rotacijskih dijelova strojeva; poboljana metoda i
ure#aj za dobivanje pogonske energije od pare; poboljana metoda i ure#aj
za ekonomi!nu preobrazbu energije pare pomo"u turbina; poboljana
metoda dobivanja energije turbinama na elasti!nu teku"inu; poboljani
ure#aji za dobivanje energije turbinama na elasti!nu teku"inu.
327
25. Ro#endanske proslave
Ro#en u pono", pa stoga nikada posve siguran koji bi datum
trebao drati svojim ro#endanom, Tesla ih obi!no uop"e nije
slavio. Oni bi jednostavno prolazili mimo njega i sve dok se
osje"ao dobro, ne bi ni zamijetio da je koji od njih ve" proao.
Jako se ponosio !injenicom to mu je tjelesna teina ista
jo od studentskih dana. O njegovoj su se ma!joj gipkosti
ispredale prave legende. Tako je jednog ledenog zimskog
dana, dok je iao Petom avenijom iznenada izgubio ravnoteu,
ali se odmah nekako uspio odbaciti te izvesti sako u zraku,
do!ekavi se na noge te je potom mirno nastavio ulicom.
Zapanjeni pjeaci zaklinjali su se da su neto sli!no vidjeli jo
samo u cirkusu.
No, u zrelijim je godinama zato po!eo nadokna#ivati pro-
putene ro#endane. Svaki je od njih postao dobrim povodom
za proslavu s izvjestiteljima i fotografima. Na tim bi
okupljanjima na veliko oduevljenje svojih, obi!no znatno
mla#ih, gostiju znao objavljivati nevjerojatne i fantasti!ne
izume, te bi se i na njihovo i na vlastito zadovoljstvo ponekad
posve zanio predvi#anjima. Jedino se trijeznom gospodinu
Kaempffertu, koji je elio o!uvati dostojanstvo Timesa, takve
proslave nisu nimalo svi#ale. Niti to kako se svi pritom
hvataju svake rije!i koju bi guru izgovorio dok bi objavljivao
svoje vizionarske gluposti. A najgore od svega, kako svi samo
glume da neto shva"aju!
1

Posebno upe!adjivu ro#endansku proslavu Tesli je
povodom njegova sedamdeset petog ro#endana pripremio
Swezey. Taj povu!eni mladi pisac znanstvenih djela bio je
osoba od malo rije!i - oni koji su ga poznavali znali su da
govori gotovo u iframa a ipak je bio iznimno nadaren u
svojoj sposobnosti da znanost jed-
328
Ro#endanske proslave
nostavnim rje!nikom priblii nestru!nim !itateljima,
prevode"i apstraktne izraze u ive slike. Izra#ivao je zabavne
igre s pitanjima iz znanosti te osmiljavao zagonetke i
jednostavne pokuse to su o!aravali djecu, jer su ih mogla
obavljati i kod ku"e, za kuhinjskim stolom. Napisao je knjigu
Znanost nakon ve!ere, koja je postigla sveop"i uspjeh, posebno
kod roditelja koji su imali kolarce. Pisao je i vrlo zanimljive
!lanke za razli!ita znanstvena glasila.
Tesla je za njega bio junak. Swezey je, naravno, mogao
mnogo lake nego prosje!ni ljudi cijeniti izumiteljev zna!aj u
povijesti znanosti te ga je, poput Behrenda, silno uzrujavala
zaboravljivost i kratkovidnost javnosti. Stoga je odlu!io neto
poduzeti.
I tako je 1931. godine, za Teslin sedamdeset peti ro#endan,
zatraio od poznatih znanstvenika i inenjera diljem svijeta da
svojim prilogom sudjeluju u proslavi. Na to je pristigla prava
bujica !estitki i po!asnih pisama posve"enih Tesli. Me#u
onima koji su se odazvali nalo se i nekoliko laureata
Nobelove nagrade, koji su Tesli s potovanjem i zahvalno"u
odali priznanja za nadahnu"e kojim ih je zaduio te time
potpomogao njihovim osobnim znanstvenim karijerama.
2

Robert Milikan pisao je o tome kako je u dobi od dvadeset
pet godina prisustvovao predavanju na kojemu je Tesla prvi
put prikazao svoju zavojnicu. Otada sam, pisao mu je,
velik dio svojih istraiva!kih radova provodio po na!elima
koja sam nau!io od Vas te ve!eri, tako da Vam uistinu ne
aljem tek obi!nu !estiticu, nego i svoju zahvalnost te duboko
potovanje u neizmjerivim koli!inama.
Arthur H. Compton je ustvrdio: Prema ljudima kao to ste
Vi, koji su iz prve ruke prou!avali tajne prirode i nama
ostalima pokazali kako se njezine zakonitosti mogu primijeniti
u rjeavanju naih svakodnevnih problema, mi iz mla#ih
narataja imamo toliki dug da se on uop"e ne moe platiti...
Priznanje su mu odali i svi dosadanji predsjednici Ame-
ri!kog instituta elektroinenjera, kao i mnogi vode"i stru!njaci
na podru!ju suvremenog radioemitiranja, koje je upravo
doivljavalo procvat.
329
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Lee De Forrest opisao je svoju duboku osobnu obvezu
koju osje"a prema Tesli i kao znanstvenik i kao izumitelj:
Nitko nije toliko uzbudio moju mladena!ku matu, potaknuo
moje ambicije za pronalascima ili mi posluio kao najsjajniji
primjer briljantnih dostignu"a na podru!ju na koje sam tako
arko elio stupiti i sam, kao to ste to u!inili Vi... Osje"am se
osobito dunim izraziti svoju duboku zahvalnost ne samo
Vaim otkri"ima vezanima za visoke frekvencije, to su
postavila osnovne temelje velike industrije radioprijenosa
kojom sam se po!eo baviti, nego i Vaim neiscrpnim
nadahnu"ima iznesenim u ranijim radovima, kao i Vaem
sjajnom primjeru koji ste nam davali.
Dr. Behrend govorio je o uobi!ajenoj nezahvalnosti
svijeta prema svojim dobrotvorima.
Mi koji smo ivjeli u uznemiruju"em i zapanjuju"em raz-
doblju razvoja prijenosa energije izmjeni!ne struje, rekao je,
nimalo ne dvojimo o tome kako je na tom podru!ju ime
Tesla jednako veliko koliko i ime Faradav u otkrivanju pojava
na kojima se zasniva !itava elektrotehnika.
Einstein, za kojega se !ini da ba i nije bio dobro upoznat
sa zadivljuju"im stupnjem Teslinih zasluga, uputio mu je
svoje najbolje elje i posebno mu !estitao na njegovu
doprinosu kojim je zaduio podru!je struja visoke frekvencije.
Me#u Europljanima, koji su poslali svoje srda!ne i
sve!ane !estitke, bio je i dr. W H. Bragg, jedan od dobitnika
kontroverzne Nobelove nagrade za fiziku 1915. godine. Pisao
mu je iz Kraljevskog drutva u Londonu, prisje"aju"i se
Teslinih predavanja koja je tamo odrao !etrdeset godina
ranije:
Nikad ne"u zaboraviti osje"aj koji su izazvali Vai
pokusi, ostavivi nas u po!etku posve zapanjene, a potom
duboko oduevljene njihovom ljepotom i zanimljivo"u.
Grof von Arco, pionir njema!ke radioindustrije, koji je
zajedno s profesorom Slabvjem razvio Slaby-Arco sustav,
napisao mu je: Kad se netko !itanja Vaih djela lati danas, u
vrijeme kad je radio... ve" postigao svjetski zna!aj, a posebno
kad se pozabavi Vaim patentima (koji gotovo odreda
pripadaju proteklom stolje-
330
Ro#endanske proslave
"u), ostat "e iznova zadivljen !injenicom koliko je mnogo
Vaih prijedloga kasnije bilo ostvareno, !esto i pod nekim
drugim imenima...
Swezey je tim pravim izljevima osje"aja i iskazanog
potovanja, kao njihov katalizator, dodao i svoj vlastiti, vrlo
rje!iti iskaz. Teslin genij dao je po!etni zamah radovima
Rontgena, J. J. Thomsona i onima koji su ih slijedili u doba
elektrona. Stoje"i posve sam, rekao je mladi pisac, on se
bacio u nepoznato. Bio je vrhovni urotnik protiv utvr#enog
poretka stvari.
Ako se ove pohvale nekome !ine neumjerenima, pored
rije!i slavnog urednika znanstvenih listova i izdava!a Huga
Gernsbacka one se !ine posve blijede: Ako se govori o
!ovjeku koji je uistinu izumio, drugim rije!ima, stvorio i otkrio,
a ne samo unaprijedio neto to su ve" izumili drugi, tada je
Nikola Tesla bez imalo dvojbi najve"i svjetski izumitelj, i to
ne samo u sadanjosti, nego u !itavoj povijesti !ovje!anstva...
Njegova koliko osnovna, toliko i revolucionarna otkri"a ve" i
zbog same svoje smjelosti nemaju takmaca u analima
misaonog svijeta.
Zahvaljuju"i obavijesti koju im je Swezey uputio o
prikupljanju ro#endanskih !estitaka, novine i glasila irom
svijeta raspisale su se tim povodom o Tesli. Tako se pri!a s
naslovnice lista Time bavila prvo teko"ama koje su pisci
!lanka imah da bi uop"e pronali izumitelja (visokog lika...
orlovske glave) u njegovu najnovijem boravitu, hotelu
Governor Clinton. Potom su iskreno poalili to ga nisu imali
prilike vidjeti u doba obavljanja njegovih pokusa u
laboratoriju u Colorado Springsu, dok kako je stajalo u
!lanku vrluda njime, ili pak poput nekog hladnokrvnog
Mefista sjedi usred munja, bljeskova, iskrenja i grmljavine...
3

Umjesto takvog Tesle, naili su na ispijenog i mravog, ali
jo vrlo ivahnog izumitelja. Kosa mu je bila prepuna sjedina,
dok su mu obrve ostale gotovo posve crne. Ali iskra u
njegovim plavim o!ima i reskost glasa otitrivala im je njegovo
uzbu#enje i unutarnju napetost.
4

Kad je Swezey izumitelju predao svu silu !estitaka,
uvezanih poput spomenara, Teslu je takav poklon iskreno
iznenadio, ali se
33
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
ne bi moglo re"i da su ga nadvladali osje"aji. Iako je pomalo
suhoparno progun#ao da mu nije pretjerano stalo do
komplimenata osoba koje su mu se !itava ivota
suprotstavljale, mladi je pisac u Teslinu glasu osjetio koliko
mu je u potaji drago zbog tolikih priznanja. I zaista, kad ih je
Swezey kasnije pokuao nakratico posuditi kako bi ih kopirao
(elio je poslati kopije novootvorenom institutu Tesla u
Beogradu), starac se odlu!no odbio rastati s njima makar i na
kra"e vrijeme.
U svom je intervjuu novinarima Timea Tesla otkrio
zamisli koje su ga trenutno zaokupljale. Radio je na dvije
stvari: prvo, na zaklju!cima kojima je elio oboriti
Einsteinovu op"u teoriju rela-tiviteta. Rekao je da su njegova
objanjenja manje zaku!asta od Einsteinovih, a kad ih bude
spreman objaviti, vidjet "e se da je svoje zaklju!ke uspio i
dokazati.
Drugo, radio je na razvijanju novog izvora energije. A
kad kaem novi izvor, tada mislim na to da sam se tragaju"i za
energijom okrenuo izvoru kojemu se, barem koliko znam,
prije mene nije okrenuo ni jedan drugi znanstvenik. Kad mi je
ova zamisao prvi put pala na pamet, djelovala je na mene kao
nevjerojatni ok.
5

Taj "e novi izvor energije, kako je rekao, razjasniti mnoge
zbunjuju"e pojave u svemiru. U jo jednoj enigmatskoj izjavi
koja znanstvenicima i danas predstavlja nerjeivu zagonetku,
Tesla je izjavio kako bi se moglo pokazati da taj izvor energije
ima veliku industrijsku vrijednost, a osobito u stvaranju
novog i doslovno neograni!enog trita !elika.
6

Kad su ga nastavili ispitivati o tome, jo je samo dodao da
bi takva energija dolazila iz sasvim novog i posve
neo!ekivanog izvora te da bi bila neprestano svima dostupna
dan i no", te tijekom cijele godine.
Dodao je da "e se vjerojatno smatrati kako su po!etni
trokovi suvie visoki, ali da "e se takvo miljenje nadvladati
jer bi njezino uvo#enje bilo kako trajno, tako i neunitivo.
Jo "u samo re"i, naglasio je, da nema nikakve veze s
takozvanom atomskom energijom. To nije energija u smislu u
kojem se obi!no misli. S
332
Ro#endanske proslave
mojim strujama i koriste"i napone do 15 milijuna volti,
najve"e ikada koritene, ja sam uspio razbiti atom, ali nije
dolo ni do kakvog osloba#anja energije...
Pod pritiscima da otkrije svoj novi izvor energije, ljubazno
je odbio, ali je obe"ao da "e svoju izjavu objaviti za nekoliko
mjeseci ili moda nekoliko godina.
I dok su mu o!i zablistale pod crnim obrvama, dodao je jo
da je ve" osmislio plan za prijenos velikih koli!ina energije s
jednog planeta na drugi - apsolutno bez ikakva obzira na
udaljenosti koje ih razdvajaju.
Mislim da nema ni!ega vanijeg od me#uplanetarnih
komunikacija, rekao im je. Zasigurno "e do"i dan kad "e
ljudi postati sigurni u to da u svemiru postoje i druga ljudska
bi"a koja rade, pate i bore se poput nas, a to "e onda ostaviti
!udesan dojam na !ovje!anstvo te izgraditi temelje pravog
svemirskog bratstva, to "e potrajati koliko i samo
!ovje!anstvo.
Kada? Bio je nesiguran.
Vodio sam poprili!no samotan ivot, prepun stalnog,
koncentriranog razmiljanja i dubokih meditacija, odgovorio
je. Stoga je prirodno da sam nadoao na velik broj zamisli.
Pitanje je ho"e li moje fizi!ke snage dostajati da bih ih izveo i
predao svijetu...
7

U sedamdeset petoj godini Teslina ivota, mjese!nik
Everyday Science & Mechanics objavio je podrobne crtee dvaju
izumiteljevih znatno opipljivijih prijedloga - prvi je bio njegov
plan za dobivanje struje iz morske vode, a drugi za
geotermalno parno postrojenje.
8

Geotermalno parno postrojenje bilo je zamiljeno tako da
iskoritava gotovo beskrajne koli!ine topline iz dubina
Zemlje, s vodom koja bi cirkulirala do dna buotine i potom
se vra"ala kao para kojom se pokre"u turbine, a onda se
iznova u kondenzatoru pretvarala u teku"i oblik, i tako u
beskona!nim ciklusima. Te ideje nisu bile izvorno Tesline, jer
se o njima naga#alo barem sedamdeset pet godina, ali bile su
me#u prvima koje su iznesene u obliku podrobnih crtea.
333
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Njegovo postrojenje za iskoritavanje morske vode
koristilo bi toplinsku energiju dobivenu iz temperaturne
razlike izme#u slojeva oceanske vode, !ime bi se pokretale
velike elektrane. Otiao je !ak toliko daleko da je na crteu
prikazao brod koji se pokre"e propelerom napajanim iz tog
izvora.
Ali, njegovo je istraivanje bilo u najbolju ruku u samim
povojima. Jo je trebao rijeiti iste one probleme koji su
zaustavili i druge pionire na tom podru!ju - velike tehnoloke
teko"e i nevjerojatno visoke trokove, !ak i kad bi osiguravali
jednako nevjerojatne koli!ine energije. Ipak, nastavio je raditi
na tom nacrtu i unapre#ivati ga, zamjenjuju"i cijevi objeene u
podmorskim ponorima tunelom pod nagibom i obloenim
cementom sa svojstvom toplinskog izolatora. Njegovi su
suradnici, rekao je, obavili mjerenja u Meksi!kom zaljevu i
vodama Kube, gdje bi te razlike u temperaturi odgovarale.
Tesla je ispitivao nekoliko mogu"nosti - jednu, koja je
radila bez akumulatora za pohranjivanje energije, i drugu, koja
je trebala raditi bez vodenih crpki - no, jo je bio nezadovoljan
svojim postrojenjima za obradu morske vode, dre"i da su im
kapaciteti premaleni da bi bili konkurentni u odnosu na druge
izvore energije. Ipak je nepokolebljivo nastavio predvi#ati,
izjavivi da su svi tehni!ki problemi rjeivi i da "e se jednoga
dana takva postrojenja pretvoriti u glavne proizvo#a!e
energije.
Tesla nije poivio da bi vidio izgradnju takvog jednog po-
strojenja, osim to ga je kao ve" dovrenog zasigurno predo!io
u svojoj mati. Ali tijekom 1980-ih godina Vlada SAD-a
odobrila je program istraivanja pod nazivom Postrojenja za
pretvorbu toplinske energije oceana. Ta se istraivanja
obavljaju u Meksi!kom zaljevu, na Karibima, Havajima, i
posvuda gdje su temperaturne razlike oceanskih slojeva
odgovaraju"e. Izgleda kako je na tim istraivanjima, koja
zajedni!ki provode Vlada i privatni poduzetnici, zaposlena
!itava jedna mala vojska znanstvenika.
Profesor Warren Ri!e sa Sveu!ilita u Arizoni, suvremeni
stru!njak za Tesline radove na turbinama i fluidnoj mehanici,
analizirao je njegovu proro!ansku viziju usporedivi je s
vladinim
334
Ro#endanske proslave
projektom iz 80-ih, te ih ocijenio termodinami!ki zdravima.
Usto je dodao da je osobno pesimisti!ki nastrojen prema eko-
nomskoj isplativosti i prakti!nosti iskoritavanja energije
mora i Zemlje u velikim koli!inama. Nadam se da sam u
krivu, istaknuo je pritom.
9

Tesla je u svojoj poznoj dobi ipak doivio velike i brojne
pohvale izuma elektri!nih oscilatora koji su se primjenjivali u
medicinskoj terapiji. Na Ameri!kom kongresu fizioterapeuta,
koji se odrao u NewYorku 6. rujna 1932. godine, dr. Gustave
Koli-scher iz bolnice Mount Sinai te Michael Reese iz Chicaga
objavili su da su elektroterapijama visokih frekvencija
postigli sjajne rezultate, !ak i kad se radilo o dijagnozama
poput raka, te da ti rezultati daleko nadmauju sve to bi se
moglo posti"i kirurkim zahvatima.
10

Naravno, u me#uvremenu su suvremeni na!ini lije!enja
raka znatno unaprije#eni, a potpune mogu"nosti primjene
Tesline tehnike jo se istrauju. Godine 1980. Ameri!ko
udruenje za unapre#enje znanosti objavilo je podadce o
jednom obe"avaju"em istraivanju vezanom za
elektromagnetsko stimuliranje stanica, u svrhu regeneracije
amputiranih udova. I prou!avanja to se obavljaju na
razli!itim sveu!ilitima tako#er su ukazala na to da se pulsiraj
u"a struja pokazuje znatno boljom od istosmjerne pri lije!enju
prijeloma kostiju.
Kao to je ve" tipi!no za mnoge Tesline izume,
znanstvenici ni do dananjih dana nisu upoznali !itav raspon
njihovih mogu"nosti primjene, a u nekim slu!ajevima !ak ni
njihovo pravo teoretsko zna!enje.
335
26. $epovi na povrini vode
George Svlvester Viereck bio je njema!ki useljenik,
nezakoniti potomak vladaju"e ku"e Hohenzollern. U Ameriku
je stigao jo kao mladi", zapanjio moderniste svojim
briljantnim avangardnim pjesnitvom te postao kontroverzna
osoba kako u politici, tako i u novinarstvu. Intelektualci su ga
drali istinskim genijem. Ali, kad su njegovi intervjui sa
zvijezdama faizma u usponu - Hiderom i Mussolinijem -
razotkrili njegove duboke simpatije prema obojici diktatora,
pjesni!ki mu se ugled jako srozao, kao to "e se to za nekoliko
godina dogoditi i Ezri Poundu. Vrhunac svega bilo je
Viereckovo uhi"enje tijekom Drugog svjetskog rata, zbog
irenja pronacisti!ke propagande.
On i Tesla sprijateljili su se u razdoblju izme#u dva rata,
pri !emu je izumitelj, kao i obi!no, politi!ki ostao posve
nekriti!ki nastrojen. $esto bi se dopisivali i druili po
drutvenim kruocima NewYorka. Viereck je pisao vrlo
pronicave !lanke o Tesli, a izme#u sebe su razmjenjivali
vlastitu poeziju. Teslu su tom Nijemcu vjerojatno privukle
dvije stvari - njegova navodna povezanost s njema!kim
tronom te neosporna pjesni!ka nadarenost, to se moe vidjeti
iz nekoliko pisama upu"enih novome prijatelju, koja su
vrvjela razotkrivanjem njegovih pomno !uvanih zamisli.
Jedini sa!uvani primjerak izumiteljeve poezije napisan je
31. prosinca 1934. godine Teslinim rukopisom, te je pod
nazivom Govorkanja s Olimpa posve"en upravo Vierecku,
mom prijatelju i nenadmanom pjesniku. Tada je imao
sedamdeset osam godina, a pjesmu je zapo!eo stihovima $uh
na telefonu svom svemirskom / i s Olimpa uhvatih rije!i
noene vjetrom..., koji nam
336
$epovi na povrini vode
dosta jasno ukazuju na knjievnu vrijednost Teslinih pjesama.
Ina!e, to je poprili!no mui!avo djelo, ali ne i bez smisla za
humor te povremenih zgodnih izraajnih sredstava.
Dana 7. travnja Tesla se pismom obratio Vierecku,
zahtijevaju"i od njega da prestane uzimati taj otrov od
opijuma ukoliko ne eli posve umrtviti svoj dragocjeni
mozak. $ini se da jeViereck imao i financijskih nevolja od
kojih je na taj na!in nastojao pobje"i, jer je Tesla dodao:
Zaista je uasno to najve"i pjesnik Amerike nije nita bolje
situiran od izumitelja koji se bori za preivljavanje. Kako bi
bilo da napiete kratak !lanak o spiritizmu te da se pritom
pozovete na moje iskustvo, onako kako sam Vam ga opisao u
svom pismu? Spiritisti su toliko ludi da "e odmah ustvrditi
kako sam poruku, dodue, primio, ali da sam kao osvjedo!eni
materijalist prema njoj imao predrasuda...
1

U post scriptumu dodao je jo kako je njegovo divljenje
prema Vierecku toliko duboko da je !ak i njegov vlastiti
rukopis pomalo po!eo nalikovati na rukopis pjesnika.
U prosincu je Vierecku napisao jedno vrlo duga!ko, i
!udno pismo, vra"aju"i se u njemu na davnu smrt svoga brata
i na umiranje majke. U njemu je nastojao objasniti svoje
slutnje i raspraviti svoju djelomi!nu amneziju. To pismo kao
da je bilo pisano iz nekih druk!ijih vremenskih okvira, bez
ikakvih prijelaza i sa zbunjuju"im pogrekama vezanim za
Daninu starost u trenudcu kad je poginuo te s pogreno
navedenim datumom maj!ine smrti. Izgledalo je vie kao da
Tesla opisuje snove, a ne stvarnost.
Govorio je o razdobljima mu!ne koncentracije koja bi na
kraju u njemu izazvala strah od prsnu"a kakve ile ili do
atrofije mozga, te o tome koliko se borio da iz glave istjera
stare prizore koji su jednostavno iskakali poput plutenih
!epova na povrinu vode, koliko god bi ih se nastojalo
potopiti. No, nakon dana, tjedana ili mjeseci o!ajni!kog
umnog naprezanja, kona!no bih uspio ispuniti svoj mozak
novim predmetima koji bi isklju!ivali sve ostalo, a kad bih
ve" dospio do tog stupnja, obi!no vie nisam bio ni daleko od
zacrtanog cilja. Moje su zamisli uvijek bile racionalne, jer sam
ja bio iznimno to!an instrument za prijem ili,
337
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
drugim rije!ima, vidovnjak. I bilo to to!no ili ne, uvijek mi je
bilo drago kad bi prolo, jer nema nimalo dvojbe da su takva
naprezanja mozga bila povezana i s velikim opasnostima za
sam ivot.
2

Viereckovi zapisi - ne toliko oni iz njihovih privatnih dopi-
sivanja, koliko iz djela koja je objavio - tako#er nam pruaju
zanimljiv dojam o onome o !emu je Tesla mogao razmiljati u
to vrijeme. U !lanku objavljenom 1935. godine pod nazivom
Stroj za zaustavljanje rata, Viereck je izvijestio o slici
svijeta 2035. i 2100. godine, onako kako je zamilja Tesla.
Ljudi su uglavnom, mislio je izumitelj, masa koja se
pokre"e na osnovi sile. A to zna!i da se na !ovje!anstvo mogu
primjenjivati svi op"i zakoni koji odre#uju na!ine gibanja u
carstvu mehanike.
3

Vidio je tri na!ina kojima bi se mogla uve"ati energija koja
"e biti odlu!uju"a za napredak !ovje!anstva. Prvo, bilo bi
potrebno unaprijediti uvjete za ivot, zdravlje, eugeniku, tj.
nauku o stvaranju zdravog podmlatka, itd. Drugo, suzbijati one
intelektualne sile koje spre!avaju napredak kao to su
neznanje, ludilo i religiozni fanatizam. I tre"e, obuzdati
univerzalne izvore energije kao to su sunce, ocean, vjetrovi i
plime.
Vjerovao je da je njegov mehanisti!ki koncept ivota isto-
zna!an s u!enjima Bude i Isusovim propovijedima na gori.
Svemir je jednostavno jedan veliki stroj koji nikada nije
nastao i nikada ne"e nestati. Ljudska bi"a nisu nikakva
iznimka u prirodnom poretku. I !ovjek je, kao i svemir, tek
obi!an stroj. U na um ne ulazi nita i nae djelovanje ne
odre#uje nita to nije samo izravan ili neizravan odgovor na
vanjske podraaje koji zasipaju nae osjetilne organe.
Zahvaljuju"i sli!nosti izme#u nae gra#e i istosti nae
okoline, mi na sli!an na!in odgovaramo na sli!ne podraaje, a
iz uskla#enosti naih reakcija ra#aju se razumijevanje i
spoznaja. Tijekom vijekova razvili su se beskona!no sloeni
mehanizmi, a ono to mi nazivamo duom ili duhom nije
nita vie od jednostavnog zbroja funkcija naega tijela. Kad
tijelo prestane funkcionirati, prestaje funkcionirati i ta dua
ili duh.
4

338
!epovi na povrini vode
Tesla je naglasio da je on ovakve stavove iznio puno prije
biheviorista predvo#enih Pavlovom u Rusiji i Watsonom u
Sjedinjenim Dravama te ustvrdio da takav naoko
mehanisti!ki pogled nije nimalo u sukobu s eti!kim ili
religioznim pogledom na ivot. Zapravo, vjerovao je da "e
religiju ljudskoga roda 2100. godine predstavljati upravo bitna
u!enja budizma i kr"anstva.
Bio je uvjeren da bi eugenika time bila !vrsto utemeljena.
U tekim je vremenima preivljavanje najsposobnijih
uspijevalo iskorijeniti manje poeljne rodove, umovao je
Tesla. Tada se novorazvijeni osje"aj su"uti kod !ovjeka
umijeao u bezobzirno djelovanje prirode, pa su i manje
sposobni preivljavali. Jedina metoda, koja je u skladu s
naim opaanjima o civilizaciji i rasi, bila bi da se
razmnoavanje nesposobnih sprije!i njihovim sterili-ziranjem
te usmjerenim upravljanjem njihovih spolnih instinkata.
Nekoliko europskih zemalja i odre#eni broj drava unutar
ameri!kog saveza ve" obavlja sterilizacije nad svojim
kriminalcima i umobolnicima.
Koliko je od te nemilosrdne doktrine uistinu pripadalo
ostarjelom Tesli, a koliko samom Vierecku, danas se ne moe
odrediti. Koji god od njih dvojice bio odgovoran za nju, time
je tek dobila po!etni zamah. Samo, to ne bi bilo dovoljno,
smatrao je Tesla. Stavovi eugeni!ara kre"u se u smjeru
oteavanja uvjeta za sklapanje brakova. Tako nikome tko ne bi
bio podoban kao roditelj ne bi trebalo dopustiti da ima
potomstvo. Stotinu godina od danas vie se ne"e mo"i
dogoditi da se normalna osoba spoji s osobom koja eugeni!ki
nije pogodna ni za to drugo osim da se vee uz okorjelog
kriminalca. Do 2035. godine ministarstvo zdravstva ili
fizi!ke kulture postat "e vanije i od ministarstva obrane.
U nastavku teksta, koji mnogo vie nalikuje na samog
Teslu, zamilja se svijet u kojemu "e biti nezamislivo u!initi
bilo to !ime bi se zaga#ivala voda, u kojemu bi proizvodnja
itarica bila dostatna da se nasite milijuni to umiru od gladi
po Indiji i Kini, u kojemu bi se odvijalo sustavno
poumljavanje, a znanstvenici bi upravljali prirodnim
izvorima svih vrsta, !ime bi se zauvijek okon!ale unitavaju"e
sue i razorni umski poari te poplave.
339
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
I, naravno, bei!ni prijenos struje proizvedene u dalekim
oceanima stao bi na kraj potrebi za sagorijevanjem drugih vrsta
goriva. U dvadeset prvom stolje"u civilizirani "e narodi
najve"i dio svojih budeta troiti na obrazovanje, a najmanji
na vo#enje ratova. On je neko vrijeme vjerovao kako bi se
ratove moglo zaustaviti tako da se u!ine jo razornijima. Ali,
bila je to moja pogreka. Podcijenio sam borbeni instinkt
!ovjeka, kojemu "e trebati vie od jednog stolje"a da se posve
iskorijeni... Rat se moe zaustaviti, ali ne tako da mo"ni budu
oslabljeni, nego da se svi narodi, bili oni snani ili slabi,
osposobe da obrane sami sebe.
5

Time je mislio na svoje novo otkri"e koje bi svaku
zemlju, veliku ih malu, u!inilo neosvojivom za vojske,
zrakoplove i sva druga sredstva napada. To bi zahtijevalo
izgradnju velikog postrojenja, ali kad bi ono jednom bilo
postavljeno, bilo bi sposobno unititi sve, ljude ili strojeve,
koji se priblie na promjer od 300 kilometara. Ono bi, moglo
bi se re"i, stvorilo pravi mo"ni zid koji bi predstavljao
nesavladivu zapreku bilo kakvoj u!inkovitoj agresiji.
No, izri!ito je naveo da pod tim odcri"em ne misli ni na
kakve smrtonosne zrake. Na velikim se udaljenostima zrake
raspruju. Moj ure#aj, rekao je, zra!i !estice koje mogu
biti relativno velike ih pak mikroskopskih veli!ina, te nam
omogu"uje da na manja podru!ja i na velike udaljenosti
usmjeravamo trilijun puta vie energije, nego to bi to bilo
mogu"e s bilo kakvim zrakama. Tako bi se mogle prenositi
mnoge tisu"e konjskih snaga zrakama tanjim od vlasi kose,
!emu se nita ne bi moglo oduprijeti. Ovo sjajno svojstvo
omogu"it "e, izme#u ostalog, da se postignu neslu"eni
rezultati kod televizije, jer prakti!ki ne"e postojati granice za
intenzitet svjetlosti, veli!inu shke ih domet emitiranja.
6

To nije trebala biti neka vrsta zra!enja nego zraka
nabijenih !estica. Gotovo pola stolje"a kasnije, dvije
najmo"nije nacije svijeta po!et "e utrku u usavravanju oruja
te vrste.
Tesla je tako#er predvidio da "e prekooceanski brodovi
mo"i prelaziti Adantik velikom brzinom, zahvaljuju"i struji
visokog napona, koju "e elektrane s obale kroz gornje slojeve
atmosfere
340
$epovi na povrini vode
projicirati na plovila to se nalaze na pu!ini. Time je mislio
na jednu od svojih najranijih zamisli. Takve struje, koje bi
prolazile stratosferom, osvjetljavale bi nebo te do odre#enog
stupnja no" pretvarale u dan. Njegova je ideja bila da se takve
elektrane izgrade na povienim me#uto!kama, kakve bi
primjerice bile iznad Azora i Bermuda.
Produbljivanje politi!kih nevolja u Europi sredinom 1930-ih
nije zaobilo ni Jugoslaviju. Kralja Aleksandra, koji je uveo
diktaturu nakon nastojanja Hrvatske da se odvoji, u Marseilleu
je 1934. godine ubio jedan od boraca za osamostaljenje
Hrvatske.
Tesla je odmah poslao !lanak New York Timesu u obranu tog
mu!eni!kog vladara. Nastoje"i to je mogu"e vie umanjiti
povijesne razlike koje su razdvajale Srbe i Hrvate, opisao je
kralja Aleksandra kao juna!ku pojavu to ulijeva potovanje,
koja je za Jugoslaviju istodobno predstavljala i Vvashingtona,
i Lincolna... mudrog i domoljubnog vo#u, to je proao kroz
pravo mu!eni-tvo.
7
Dodue, bilo je to!no da na tom
podru!ju do ujedinjenja Slavena nije dolo sve dok im ga
Aleksandar nije nametnuo, ali da bi se ono neko vrijeme
odralo, trebala se pojaviti jo jedna snana osoba (Tito).
Aleksandra je na prijestolju naslijedio njegov sin, mladi
kralj Petar II., kojemu su za regenta odabrali princa Pavla. Tako
je Tesla svoju privrenost odmah prenio na dje!aka-kralja, koji
"e biti primoran brzo sazrijeti u ratnom vihoru to je nailazio.
U me#uvremenu, u Sjedinjenim Dravama za predsjednika
je izabran Franklin Delano Roosevelt. Objavivi svoj program
New Deal i sazvavi izvanrednu sjednicu Kongresa (slavnih
100 dana), postigao je da se u vrlo kratkom roku donijelo
vie dugoro!nih i trajnih socijalnih zakona nego ikada prije.
Time je na sebe navukao bijes svojih politi!kih protivnika i
njihove optube da eli pod!initi Vrhovni sud. Tesla je
pripadao onima koji su, dodue, glasali za Roosevelta, ali su
ubrzo doli do zaklju!ka da njegovi nazori prepuni
socijalisti!kih natruha zvone na uzbunu.
341
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Izgleda kako je izumitelj u to vrijeme vie nego ikada bio
opsjednut svojim tajanstvenim obrambenim orujem. U svojoj
posljednjoj molbi J. P. Morganu mla#em, da mu se odobri
potreban kapital, napisao je: Lete"i strojevi posve su
demoralizirali svijet, i to u tolikoj mjeri da u nekim
gradovima, kao primjerice u Londonu i Parizu, ljudi ve" ive u
smrtnom strahu od zra!nih bombardiranja. Novo sredstvo koje
sam izumio i usavrio omogu"ava apsolutnu zatitu protiv
takvih i drugih oblika napada...
Nova otkri"a, koja sam eksperimentalno mogao provjeriti
samo u vrlo ograni!enoj mjeri, ostavila su nevjerojatan i
dubok dojam. $ini se da je jedan od naj urnijih problema
koje treba rijeiti postala zatita Londona, pa sam pisao nekim
svojim utjecajnim prijateljima u Engleskoj, nadaju"i se da "e
moji obrambeni planovi biti prihva"eni. I Rusi bi silno eljeli
osigurati svoje granice od Japanaca i njihove invazije, te sam i
njima poslao svoj prijedlog koji se tamo ve" ozbiljno
razmatra.
Naime, ondje sam stekao mnoge potovatelje, osobito zbog
uvo#enja mojeg sustava izmjeni!nih struja... Prije nekoliko
godina Lenjin mi je dva puta poslao vrlo primamljive ponude
da do#em u Rusiju, ali nisam se mogao odijeliti od svog...
rada.
8

Tesla je nastavio objanjavati kako se rije!ima ne moe
opisati koliko bi mu sad iznova trebao vlastiti laboratorij te
kako bi to bila sjajna prilika da svoj ra!un rastereti duga koji je
imao prema Morganu starijem. Ja vie nisam sanjar nego vrlo
prakti!an !ovjek velika iskustva, ste!ena dugotrajnim i gorkim
neda"ama. Kad bih sada imao 25 tisu"a dolara za osiguranje
svojih prava i izvo#enje uvjerljivih pokusa, u kradcom bih
vremenu mogao raspolagati kolosalnim bogatstvom. Biste li
stoga razmislili o tome da mi odobrite ovaj iznos, ukoliko bih
Vam jam!io prijenosom prava na izume?
Zaklju!io je pismo napadom na Rooseveltov program, to
je bez sumnje bilo usmjereno na to da omeka Morgana:
'New Deal' je shema koja se bez prestanka mijenja i koja
nikako ne moe uspjeti, jer je smiljena zbog toga da se narodu
u!inkovito oduzme kapital. Ve"ina mjera poduzima se samo
radi prikupljanja bira!kih glasova, a neke od njih, osim to su
o!igledno socijalis-
342
$epovi na povrini vode
ti!ke, jednostavno su za ve" ustaljene industrije i razorne.
Sljede"i bi korak mogao biti raspodjela bogatstva kroz
strahovita porezna optere"enja, ako ne i konfiskacija...
9

Morgan, koji se i sam koprcao u problemima vezanim za
gospodarsku krizu, nije se dao uhvatiti na ovakav mamac. Za
nekoga tko nije bio na svom podru!ju kad bi se govorilo o
znanosti bilo mu je naprosto nemogu"e odrediti imaju li
Tesline zamisli smisla ili su te njegove pri!e !iste besmislice.
Tog je prolje"a sli!nu ponudu za svoje zrake !estica
Tesla poslao i tvrdci Westinghouse. Njezin potpredsjednik S. M.
Kintner odgovorio mu je da je o op"enitom prijedlogu za
stvaranje zraka koje Vi spominjete razgovarao s
istraiva!kim stru!njakom na tom podru!ju. Ali, ovaj je bio
skepti!an, i to u tolikoj mjeri da sam se naao u poloaju da
sad oklijevam iza"i pred gospodina Merricka s Vaim
prijedlogom o estomjese!nom pla"anju unaprijed, to bi Vam
omogu"ilo podnoenje zahtjeva za patente.
10

Iako !ovjek neprestano dolazi u iskuenje da Teslu
proglasi prorokom kojemu nisu bile ukazane po!asti koje je u
cijelosti zasluivao, razumljivo je da je taj istraiva!ki
stru!njak bio u pravu u vezi zraka !estica. Jer, Tesla je bio
posve sposoban istr!ati pred rudo, kako to pokazuje i
njegov svojedobni izlet u metalurgiju (on je dijelom bio
rezultat njegova nezadovoljstva postoje"im metalima dok je
radio na svojoj turbini).
Naime, tada je osmislio postupak takozvanog otplinjavanja
bakra (uklanjanje mjehuri"a kako bi se dobio kvalitetniji
metal), za koji je zanimanje pokazala tvrtka i4merican Smelting
and Refining Companv. Dr. Albert J. Phillips, tadanji glavni
nadzornik sredinjeg istraiva!kog odjela u kompaniji,
prisjetio se svojih susreta s Teslom dok su radili na tom
projektu. Usred gospodarske krize koja je posvuda vladala,
Tesla bi se iz hotela McAlpin u NewYorku, u kojemu je tada
ivio, do laboratorija njihove tvrtke u Perth Ambovju,
dovezao u prelijepoj iznajmljenoj limuzini s voza!em. Obi!no
bi bio odjeven u crni ogrta! i sivo odijelo na pruge, koje su
bile posve u skladu sa sivim cipelama te bi se oslanjao na fini
tap s pozla"enim vrkom.
315
TESLA !OVJEK IZVAN VREMENA
Dr. Tesla bio je vrlo otmjen gospodin koji mi je osobno
bio vrlo drag, povjerio mi je dr. Phillips. Vjerojatno je u to
doba bio najve"i teoreti!ar elektrotehnike na svijetu. Me#utim,
on nije bio metalurg i jednostavno je odbijao shvatiti da se o
metalima ve" znaju mnoge !injenice koje njemu nisu bile
poznate. Zato su njegovi pokusi na podru!ju metalurgije bakra
bili loe zamiljeni i posve bezuspjeni. No, bez obzira na to,
mnogo sam nau!io drue"i se s njim te mi je ostao u zaista
ugodnoj uspomeni.
1!

Izumiteljeva se teorija zasnivala na tome da se mjehuri"i
plina u otopljenom metalu raspruju i pritom nalaze pod
mnogo ve"im pritiskom od onoga izra!unatog prema vae"im
teorijama, pa je vjerovao da bi takvi depovi zraka ili duika,
ako su dovoljno sitni, imali jednaku gusto"u kao i sam bakar u
teku"em obliku. Stoga je u tvornicu stigao s dovrenim
nacrtima za ure#aj koji je elio izgraditi kako bi potvrdio svoju
teoriju.
Ja sam ga odmah obavijestio, prisje"a se dr. Phillips, da
ure#aj koji je tako pomno razradio u svojim nacrtima ne"e biti
u stanju rastaliti bakar i da nije mogu"e teku"i bakar
podvrgnuti bombardiranju u vakuumu kako bi se iz njega
izvukli nekakvi izmiljeni mjehuri"i. Tako#er sam uputio dr.
Teslu i u to da ve" raspolaemo mnogim dokazima kako
njegovi hipoteti!ni mjehuri"i ne bi ni mogli postojati u
rastopljenom bakru u nekim ve"im koli!inama.
O svojim su razli!itim stavovima obojica raspravljala na
prijateljski, znanstveni na!in, ali, Teslu se nije dalo uvjeriti ni
jednim prigovorom struke koji bih iznio... I tako su nastavili
s izgradnjom ure#aja to!no prema Teslinoj zamisli i nacrtima.
Dolo se do onakvog rezultata kakav je glavni nadzornik i
predvidio. Na kraju, prije nego to je rastaljeni bakar bio uliven
u pripremljene kalupe, bio je podvrgnut bombardiranju u
uvjetima visokog vakuuma.
Kona!no nam je uspjelo dobiti nekoliko uzoraka bakra
putenog kroz ovakvu strojnu obradu, prisje"a se Phillips,
koji su umjesto da budu zgusnuti bili poprili!no plinoviti i ni
na koji se na!in nisu razlikovali od bakra koji nije bio
podvrgnut Teslinu postupku.
344
$epovi na povrini vode
A tada su, budu"i da je odobreni budet ve" bio znatno
prekora!en, pokuse morali okon!ati. Koliko je dr. Phillips
znao .American Smelting and Refining Company u po!etku je
odobrio 25 tisu"a dolara za ovo istraivanje (... 1933. godine
bio je to golem novac do kojega se ina!e dolazilo tekom
mukom), no budet se kasnije pove"ao za otprilike sli!an
iznos.
12

Iz njegovih prisje"anja dola sam i do neobi!ne
pojedinosti. Naime, Tesla je dr. Phillipsu pokazao sliku
ponitenog !eka na iznos od milijun dolara, ako se to!no
sje"am, koji je primio od tvrtke Vvestinghouse Electric Companv
za jedan od njegovih patenata ili izuma. Budu"i da se nigdje nije
moglo prona"i traga tom !eku, tajna isplate njegovih patenata
za izmjeni!nu struju ostat "e i dalje nerazjanjenom.
Zahvaljuju"i manjim povremenim poslovima koje je
obavljao kao savjetnik, Tesla je nekako uspio preivjeti
razdoblje velike gospodarske krize, pa !ak i posu#ivati manje
svote prijateljima koji su bili u teim neda"ama. U jednom
stvarno tekom trenutku otiao je u tvrtku VVestinghouse i
tamo, u ime dobrih starih vremena, dobio posli" koji mu je
neko kra"e vrijeme donosio 125 dolara mjese!no. Drugi put se
za pomo" u mojoj privremenoj financijskoj nesvjestici
obratio Robertu Johnsonu, a ovaj mu je odgovorio: U banci
imam svega 178 dolara pa Vam ovim putem aljem 100.
Nadam se da "e dostajati. Neka Vas nebo blagoslovi!
Ubrzo potom Johnson oboli. Na svoj novi-stari na!in
javi se Tesli: U svojoj osamdeset tre"oj upravo sam objavio
knjigu Tvoj put slave. ...Ne"u doivjeti da vidim Vae poprsje u
Dvorani slavnih... ali, ono "e se tamo nalaziti, bez imalo
sumnje, moj veliki i dobri prijatelju...
Moje srce jo pripada Vama, jer mi je tijekom svih ovih
godina svaki dan naega prijateljstva bio prava dragocjenost.
Rekli su mi da se oporavljam, no pravi "e oporavak
donijeti ono dugo vrijeme koje tek nailazi...
13

Tom se prigodom uistinu i oporavio, iako samo
privremeno. U tom je razdoblju Tesli poslao pozivnicu kojom
je valjda jo jednom elio do!arati bljetavilo proteklih dana
blagostanja: Nae
345
TESLA !OVFEK IZVAN VREMENA
"e dame odjenuti svoje najljepe ve!ernje haljine, a i gospoda
"e se sutra sve!ano urediti Vama u !ast. Stoga predlaem da se
i Vi uistinu sjajno dotjerate za nae dame! elio bih da Vas
vide u Vaem najboljem izdanju...
Zauvijek Va s uspomenama na sretna stara vremena, Luka
J. Filipov
14

Potom je doao red na Teslu da se razboli. Postao je
ispijen, posve je posijedio, rijetko je naputao svoj hotel i ivio
na mlijeku i krekerima. Hotelsku je sobu pretvorio u pravo
skladite praznih limenih kutija od krekera, uredno posloenih
na policama u nizovima i obiljeenih brojevima. Sluile su
mu kao spremita za sve i svata, kako je to zamijetio Swezey
tijekom svojih redovitih i !estih posjeta. Swezeyja je
uznemirilo naglo tjelesno propadanje izumitelja.
Johnson mu je pisao: Neka Vas Bog blagoslovi i
pomogne Vam, dragi Tesla, da se oporavite. Dopustite da Vas
do#emo posjetiti. Agnes "e Vam mnogo pomo"i. Trebate nam
samo telefonirati. U!inite to ve" i zbog uspomene na gospo#u
Johnson...
15
Ali, nekako je u to vrijeme i sam pao u postelju i
shvatio da je kraj ovaj put blizu. Ni jedan od nas dvojice ne
moe ra!unati na to da "e poiv-jeti jo mnogo godina,
napisao mu je. Vi, osim Hobsona i nas, imate malo prijatelja
koji bi se mogli brinuti o Vama. Stoga dopustite da Agnes
do#e do Vas. Ja ne mogu. Ne u!initi to, dragi Nikola, bilo bi
ravno samoubojstvu.
16
No, izumitelj je ubrzo ozdravio.
Godina 1937. donijela je Tesli bolne i tune gubitke.
Hobson, njegov pouzdani prijatelj dugi niz godina, iznenada
je umro 16. oujka u dobi od ezdeset est godina, a Roberta
Johnsona ispratio je na njegovo posljednje po!ivalite 14.
listopada.
Ubrzo nakon toga, jedne hladne ve!eri, Tesla je napustio
hotel NewYorker kako bi krenuo u redovitu etnju do svojih
golubova i nahranio ih. Samo dva bloka od hotela oborio ga je
taksi i snano odbacio na ulicu. Odbivi bilo kakvu lije!ni!ku
pomo", zatraio je jedino da ga odvedu nazad u njegovu
hotelsku sobu.
Iako u stanju oka, telefonom je naloio potanskom
glasniku Williamu Kerriganu da kupi hranu za ptice i obavi
njegovu ne-
346
$epovi na povrini vode
ispunjenu misiju. Tako je sljede"ih est mjeseci Kerrigan
svakodnevno odlazio nahraniti golubove to su se skupljali
kod katedrale St. Patrick i u parku Brvant.
Otkriveno je da su Tesli slomljena tri rebra te da mu je
naru!ena kraljenica. Potom je uslijedila i upala plu"a s
podosta komplikacija, tako da je ostao vezan za postelju sve do
prolje"a. Iako se oporavio, nakon toga mu je zdravlje bilo vrlo
krhko, a postao je podloan !ak i razdobljima kra"e
nesuvislosti.
17

Od svojih starih znanaca iz tvrdce Hfetinghouse primio je
vijest da je Institut Tesla, koji je dvije godine ranije
osnovan u Beogradu zatraio podadce o njegovim ranim
izumima pa je odobrio da ga slikaju kraj njegovog originalnog
motora za viefaznu izmjeni!nu struju za njihov istraiva!ki
laboratorij, to su ga njenru u !ast opremili unutar instituta.
18

Jugoslavenska Vlada mu je u znak zahvalnosti izglasala
stalnu dotaciju, koja je iznosila 7200 dolara godinje. I tako,
zahvaljuju"i svojim zemljacima, najve"i izumiteljski genij
svih vremena ne"e, barem u svojim posljednjim godinama,
skapavati od gladi.
347
27. Pobratimstvo sa svemirom
O njemu se moe !uti mnogo !udnih stvari, izjavila je
Agnes J. Holden, k"i Roberta i Katharine Johnson. Nije
poteno prosu#ivati !ovjeka koji je ve" proao osamdesetu po
onome to !ini u svojim osamdesetima. Pamtim Teslu iz
vremena kad mu je bilo trideset pet godina, kad je bio mlad,
veseo i zabavan.
AU, izumitelj je iji svojim osamdesetima jo znao uivati
u ivotu te je, zapravo, i dalje nastojao zaokruiti svoju
sveobuhvatnu i dalekosenu izjavu o svemiru. Raduju"i se
svakoj od svojih ro#endanskih zabava, pripremao bi
mjesecima prije zapise koje "e tom prigodom objelodaniti te
planirao okantne novinske naslove za svoje prijatelje iz
izdavatva. Ti su mu prijemi sve vie postajali mjestom na
kojemu bi osporavao Einsteina, branio Nevvtona, te
unapre#ivao i razra#ivao svoje teorije o svemiru kojima se
toliko dugo bavio.
Tako je za svoj osamdeseti ro#endan 1936. godine
pripravio izjavu na punih deset stranica; ona, me#utim, nikada
nije bila objavljena u cijelosti. U njoj, kao i u pismima koja je
poslao Timesu, odvaio se na beskrajnu raspravu s vode"im
fizi!arima zemlje o prirodi kozmi!kih zraka.
1

$esto se pozivao na vlastitu dinami!ku teoriju sile tee, za
koju je rekao da objanjava kretanja nebeskih tijela, koja su
pod njezinim utjecajem, na tako potpun i zadovoljavaju"i
na!in da "e okon!ati sve besplodne rasprave i pogrene
zamisli poput one o zakrivljenosti svemira. No, ovu teoriju
gravitacije nije rasvijedio ni u svojim zapaenim zapisima o
astrofizici i nebeskoj mehanici.
Zakrivljenost svemira, ustvrdio je, jednostavno je
nemogu"a zato to istodobno postoje akcija i reakcija. Na
zakrivljenje bi se
348
Pobratimstvo sa svemirom
djelovalo suprotno, izravnavanjem. Osim toga, nikakvo
objanjenje svemira ne bi ni bilo mogu"e kad se prije toga ne
bi priznalo postojanje etera i njegova nezamjenjiva funkcija.
Bez obzira na revoluciju koju je izazvao Einstein, ostao je
duboko uvjeren kako ne postoji energija u tvari, osim one
koju bi ona mogla primiti iz okoline. A to je, drao je, strogo
primjenjivo, koliko na molekule i atome, toliko i na najve"a
nebeska tijela.
Kratko re!eno, u tome je temeljito pogrijeio.
Prigodom svog osamdesetog ro#endana govorio je i o
novim izumima vezanim za me#uzvjezdane komunikacije i
prijenos energije.
Ubrzo "u Francuskom institutu iznijeti to!an opis ure#aja
sa svim podacima i izra!unima te od njega zatraiti nagradu
'Pierre Guzman' u visini od 100 tisu"a franaka, raspisanu za
izum sredstva namijenjenog komuniciranju s drugim
svjetovima. Potpuno sam uvjeren da "e ta nagrada pripasti
meni, izjavio je. Naravno, novac je tome primamljiva
nadopuna, ali bio bih spreman dati i ivot za veliku povijesnu
!ast da postanem prvi koji je postigao to !udo.
2
No, nakon
mnogih godina Francuski institut zanijekao je da je ikada
primio bilo kakve Tesline podneske pa tako nagrada jo !eka
osobu kojoj "e biti dodijeljena.
Moj najvaniji izum s prakti!nog stajalita, nastavio je
Tesla, novi je koncept cijevi s djelotvornim sustavom za
njezino pokretanje. Jo davne 1896. godine izumio sam
visokonaponsku cijev s kojom sam uspjeno radio uz napone
do 4 milijuna volta... U jednom kasnijem razdoblju dobio sam
i mnogo ve"e napone, do 18 milijuna volti, ali odmah sam se
susreo s nepremostivim teko"ama koje su me uvjerile da je
nuno izumiti posve druk!iji oblik cijevi kako bi se uspjeno
izvele neke od zamisli koje sam imao. Naao sam da je ta
zada"a daleko sloenija nego to sam o!ekivao, ne toliko pri
konstruiranju same cijevi, ve" pri samom njezinom radu. To
me godinama zbunjivalo... iako sam neprestano radio na
malim poboljanjima. I kona!no - dolo je do potpunog
uspjeha.
Proizveo sam cijev koja se teko moe unaprijediti na bilo
koji na!in. Savreno je jednostavna, nije podlona habanju, a
moe
349
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
raditi sa svim naponima, ma koliko visoki oni bili... Ona "e
prenositi jake struje, pretvarati sve eljene koli!ine energije
unutar prakti!nih granica, a istodobno omogu"avati da se
njome lagano upravlja i da se jednostavno kontrolira.
O!ekujem rezultate o kojima dosad nismo ni sanjali. Izme#u
ostalog, ona "e omogu"iti i proizvodnju jeftinijih zamjena za
radij u svim eljenim koli!inama te "e op"enito biti daleko
u!inkovitija u razbijanju atoma i trans-mutaciji tvari. No,
ipak je neto opreznije spomenuo da cijev ne bi mogla otvoriti
put koritenju atomske energije, poto su ga njegova
istraivanja uvjerila u to kako atomska energija ne postoji.
3

Priznao je da mu u posljednje vrijeme dosta dosa#uju, jer
su neke novine najavile da je pripravan objaviti cjelovit opis
svoje nevjerojatne cijevi. To bi bilo jednostavno nemogu"e.
Zbog nekih obveza koje sam preuzeo u vezi s primjenom
ove cijevi na razli!itim vanim podru!jima, objasnio je, sad
nisam u mogu"nosti sve potpuno razotkriti. No, !im budem
oslobo#en obveza ove vrste, ja "u znanstvenim institucijama
predati tehni!ki opis tog ure#aja i svih prate"ih aparata.
Zahtjev za odobrenje patenta za takav izum nikad nije pod-
nesen, niti je prikazan ikakav prototip. Drugo otkri"e, koje je
tako#er elio objaviti tijekom svoje proslave, sastojalo se od
nove metode i ure#aja za vakuumiziranje koji mnogostruko
nadilazi najbolje dosad postignute rezultate na tom podru!ju.
Mislim da se moe do"i i do milijarditog dijela mikrona. Sve
ono to se moe posti"i sredstvima za ovakvo
vakuumiziranje... u!init "e mogu"im stvaranje mnogo
intenzivnijih u!inaka u elektronskim cijevima.*
Tijekom stanke gostima je ponu#eno vino da bi se
nazdravilo slavljeniku. Potom je starac objasnio da se ne slae
s pretpostavkama koje se u posljednje vrijeme javljaju u vezi s
elektronima. On je vjerovao da elektron kad naputa elektrodu
iznimno visokog napona i u visoko vakuumiziranim uvjetima
sa sobom nosi elektrostatski naboj koji je mnogo puta ve"i od
uobi!ajenog.
* Ovo bi se moglo odnositi na unapre#enje patenta podnesenog 1922.
godine, koje Tesla nije do kraja upotpunio.
350
Pobratimstvo sa svemirom
To bi moglo zapanjiti neke od onih koji misle da !estica
ima isti naboj kad se nalazi u cijevi i izvan nje, u zraku,
rekao je. Prekrasan i pou!an pokus koji sam izveo pokazao
je da to nije slu!aj, jer !im se !estica izbaci u atmosferu, ona
se pretvara u plamte"u zvijezdu koja se nastoji rijeiti
suvinog naboja...*
Tesla je moda uistinu naiao na neto drugo. $etiri
desetlje"a kasnije jo nije bilo poznato sve o elektri!nom
naboju elektrona. Fizi!ari su godinama nastojali izra!unati
naboje subatomskih i ve"ih !estica. Usprkos zbunjuju"im
rezultatima do kojih su dospijevali, nitko od njih, osim Tesle,
nije bio voljan predloiti da bi moda mogao postojati i takav
elektri!ni naboj koji nije jednak naboju samog elektrona ili
njegovim umnocima tj. nitko, sve do 1977. godine, kad su
tri ameri!ka fizi!ara izvijestila o tome da su odcrili dokaze o
djelomi!nom naboju.
Takav rezultat, ako bude potvr#en, mogao bi postati
jednim od najvanijih rezultata u fizici u ovom ili bilo kojem
drugom stolje"u, izvijestio je list Science Nevvs.
4
Bile ove
sub!estice koje se nazivaju slobodnim kvarkovima uklju!ene
u tu ezoteri!nu tajnu ili ne, ipak bi se moglo pokazati da se
upravo one nalaze u samom srcu !itavog tog problema. Iako
nije razlikovao kvark od gluona i mada nije raspolagao
istraiva!kom opremom znanstvenika dananjice, Tesla je
imao ono to je Hobson jednom nazvao njegovom
kozmi!kom intuicijom.
Osamdeset prvi ro#endan bio je ponavljanje onoga iz pret-
hodne godine, barem to se ti!e izuma objavljenih gostima, ah
je tom prigodom dobio vie me#unarodnih priznanja.
Njegov stari prijatelj, veleposlanik Konstantin Foti",
uru!io mu je, u ime mladog kralja Petra II. i regenta Pavla
nagradu Veliki vijenac bijeloga orla, najve"u po!ast u
Jugoslaviji. Potom mu je ministar iz $ehoslova!ke, da ne bi
zaostao, u ime predsjednika
* Maurice Stahl misli da bi se kod ove plamte"e zvijezde iz Tesline
visoko vakuumizirane cijevi za izboj moglo raditi o Leonardovim
zrakama, to su zapravo elektroni strahovite brzine koji za sobom
ostavljaju svijetle"i trag zbog ionizacije molekula zraka. Ovaj pokus ne
mora nuno umnaati nabijene elektrone. No, sam Tesla nije mislio da se
kod efekta koji je on zamijetio radi o tom u!inku.
351
TESLA - $CMEK IZVAN VREMENA
Eduarda Benea predao Veliki vijenac bijeloga lava. Uza sva
ova odlikovanja stigao je i po!asni doktorat sa Sveu!ilita u
Pragu.
Tom prigodom novinari su Teslu nastojali malo poblie
ispitati o njegovoj ponovljenoj tvrdnji kako je usavrio sustav
me#uplanetarnog komuniciranja. Jo je jednom naglasio da
namjerava zatraiti francusku nagradu Pierre Guzman za
svoje postignu"e.
Jer, ovaj je izum, izjavio je, u potpunosti razvijen.
Ne bih mogao nita sigurnije jam!iti za prijenos energije
na udaljenost od 150 kilometara, nego to to mogu jam!iti za
prijenos na 1,5 milijuna kilometara u svemir, rekao je. Kao
nekada, po!eo je govoriti o druk!ijim oblicima energije,
koja bi putovala kanalom uim od polovice milijuntog dijela
centimetra.
5

ivot na drugim planetima za njega je bio izvjesnost.
Jedini problem koji ga je mu!io, rekao je, bila je opasnost od
toga da bi impulsom te strahovite energije mogao pogoditi
druge planete, no nadao se kako bi mu astronomi mogli
pomo"i da rijei i taj problem.
Njegovim fokusiranim energetskim valom, objasnio je
izumitelj, lako bi se mogao naciljati i Mjesec, pa bi Zemljani
tada mogli sami vidjeti u!inke - rasprskavanje i isparivanje
tvari. Nagovijestio je !ak i da bi napredni mislioci na drugim
planetima mogli zamijeniti njegovu zraku energije za neki
oblik kozmi!ke zrake.
Jo je jednom spomenuo svoju elektronsku cijev za
razbijanje atoma kojom bi se mogao proizvoditi jeftini radij.
Ja sam je izgradio, prikazao i koristio. Jo mi treba samo
malo vremena da bih je mogao predati svijetu.
Jesu li sve to bila tek nesuvisla trabunjanja starca koji se
gr!evito hvatao svojih mladena!kih snova? Razni su ga
profesori ismijali, no znanstveni novinari su ga, kao i obi!no,
shvatih ozbiljno. Svijet se nalazio na rubu sveop"eg rata.
VVilliam L. Laurence iz New YorkTimesa naveo je 1940.
godine Tesline izjave o mogu"nostima da se oko Sjedinjenih
Drava podigne svojevrsni Kineski zid pomo"u njegovih
daljinskih obrambenih zraka koje bi mogle rastaliti
zrakoplove na udaljenosti od 400 kilometara. S dva milijuna
dolara, potrebna za izgradnju postrojenja za njihovo projici-
352
Pobratimstvo sa svemirom
ranje (je li to bilo ono neograni!eno trite !elika o kojemu
je Tesla ranije govorio?), on je jo ustvrdio da bi se to moglo
izvesti za samo tri mjeseca. Laurence je predloio da Vlada
prihvati njegovu ponudu. No Ministarstvo rata, kao i obi!no,
nije se obratilo izumitelju.
Daljinska obrana, govorio je Tesla, zasniva se na !etiri
nova izuma, od kojih su dva ve" testirana. To su: 1. metoda
dobivanja zraka projiciranih u slobodni zra!ni prostor bez
vakuuma; 2. metoda dobivanja iznimno velike elektri!ne
snage; 3. metoda poja!avanja tako dobivene snage te 4. nova
metoda za dobivanje strahovite elektri!ne pogonske sile.
6

Godinama Teslini biografi nisu bili u stanju prona"i
dokaze kojima bi potkrijepili postojanje ikakvih radnih zapisa
o tim pronalascima. Sigurnosni organi i agencije Sjedinjenih
Drava vrlo su ustrajno odbijale svaku, pa i najmanju,
pomisao da raspolau bilo kakvim saznanjima o tim
predmetima. Samo, upravo se to i !inilo !udnim, jer je njegov
biograf O'Neill objavio da su federalni agenti iz njegove ku"e
odnijeli !ak posve prazne Tesline papire, te kako nikad vie
nakon toga nije bio u stanju otkriti tko je zapravo posudio
njegove radove.
Obojica njegovih prijatelja, O'Neill i Swezey, zaklju!ili su
da je Teslino takozvano tajno naoruanje bilo hrpa
besmislica. O'Neill je rekao: Jedino u to sam bio !vrsto
uvjeren je da su njegove teorije, koje nikada nije dostatno
razotkrio da bi mogle predstavljati osnovu za neku prosudbu,
bile u potpunosti neprakti!ne. Ali, istodobno je priznao i
kako nikad nije pripadao osobama upu"enima u bilo koji od
Teslinih neobjavljenih zapisa, kao i da su ga nastojanja da od
samog izumitelja do#e do nekih podataka uvijek dovodila do
toga da na kraju digne ruke od takvih pokuaja.
Jo jedna neobi!na !injenica bila je ta to su iz svih
federalnih arhiva isparili !ak i Teslini zapisi o njegovoj turbini
i letjelici.
Jedno od posljednjih priznanja dodijeljenih izumitelju zateklo
ga je u postelji, suvie slabog da bi ga osobno primio. Institut
za
353
TESLA - $OVJEK IZVAN VREM]
pomo" useljenicima pozvao ga je 1938. godine kao po!asnog
gosta na sve!anu ve!eru u hotel Baltimore. Teslin prijatelj, dr.
Rado, nazo!nima je pro!itao njegov govor u kojemu je
posebno istaknuo koliko duboko potuje Georgea
VVestinghousea, kojemu !ovje!anstvo duguje golemu
zahvalnost. $ak je i u odsutnosti Tesla jo jednom poru!io
da je upravo on osoba kojoj "e se za rad na kozmi!kom
komuniciranju dodijeliti nagrada Guzman.
Posljednje godine ivota ipak nije posve usredoto!io na
zbivanja u svemiru, niti su bile potpuno posve"ene umnim
naporima. Neki od njegovih prijatelja intelektualaca bili su
iznena#eni, pa !ak i posti#eni, kad se s vidljivim zadovoljstvom
zbliio s izvjesnim povu!enim, krnim gospodinom, nosa
slomljena u boksa!kom ringu. Ta, u poznim godinama
iskazana, op!injenost boksom i spomenutim boksa!em posve
je zbunila i Swezeyja i O'Neilla.
Mozak se hrani mii"ima glasio je naziv otisnut
ispod jedne objavljene fotografije na kojoj je za stolom sjedio
ozareni Tesla s ugodnom bra"om ivi": Dana 18. prosinca
dr. Nikola Tesla, slavni izumitelj, prekrio je svoj
petogodinji egzil koji je sam sebi nametnuo u hotelu
NewYorker, kad se pojavio na ru!ku kao doma"in svjetskog
ampiona u vvelter-kategoriji, Fritzieja ivica... Dr. Tesla,
ina!e veliki ljubitelj sporta, predvidio je kako "e ivi"
pobijediti Lewa Jenkinsa u borbi koja ipak ne odlu!uje o
naslovu... O'Neill, koji mu se ina!e oduvijek duboko divio i
koji je igrom slu!aja prisustvovao jednom od tih ru!kova,
ustvrdio je da se doslovno najeio od silne psihi!ke energije
to je o!evidno kolala izme#u Tesle i bra"e. I drugi pisac, koji
se tu zatekao, potvrdio je da je imao isti !udan dojam.
Iako se posve udaljio od doga#anja u Europi, ratne
tragedije nisu potedjele Teslu u njegovim posljednjim
godinama ivota. Odlikovanja koja su mu bila dodijeljena u
Jugoslaviji i $ehoslo-va!koj bila su izrazi po!asti pristigli iz
zemalja koje su uivale u svojim posljednjim udisajima
intelektualnih sloboda. Hitler je ubrzo potom anektirao
Austriju, a njegov zahtjev da Nijemci u Sudetu trebaju dobiti
svoju autonomiju doveo je i do krize vlade u $ehoslova!koj.
Predsjednik Eduard Bene podnio je ostavku
1^4.
Pobratimstvo sa svemirom
nakon to su Britanija, Francuska i Italija pristale na njema!ku
okupaciju Sudeta bez ikakvih dogovora s njegovom vladom.
Do#e je regent Pavle u Jugoslaviji uspio razjariti sve
narode svoje zemlje, pristavi na kompromis s Hitlerom na
temelju kojega su se juni Slaveni trebali pridruiti silama
Osovine. Kona!no su se razli!ite struje u Jugoslaviji uspjele
suglasiti u zajedni!koj obrani - vojska, crkva i seljaci, Srbi,
Hrvati i Slovenci. Istovremeno su srpski vojni elementi,
skloniji saveznicima, izvrili vojni pu! te regenta Pavla
zamijenili tada sedamnaestogodinjim kraljem Petrom II.
Mladi je kralj sjeo na svoje prijestolje 28. oujka 1941.
godine.
Tesli je bilo drago to je sin kralja Aleksandra, kojemu se
toliko divio, sada postao monarhom. Njegovi su se najblii
prijatelji iz slavenskih zajednica NevvTorka i Vvashingtona pod
vodstvom veleposlanika Foti"a okupljali u jugoslavenskom
veleposlanstvu koje je odisalo velikosrpskim ozra!jem. U to je
vrijeme jedini Hrvat me#u djelatnicima veleposlanstva bio
Bogdan Radia, mla#i konzul (kasnije profesor na Sveu!ilitu
Fairleigh Dickson, gdje je predavao Povijest Balkana). No,
ubrzo je u Ameriku doao Teslin ne"ak, Sava Kosanovi", Srbin
ro#en u Hrvatskoj, da bi u svemu tome odigrao ulogu koja se
krhkom i ve" boleljivom starcu !inila zagonetna i
zabrinjavaju"a.
Tada su se doga#aji po!eli prebrzo nizati. Izumitelj,
uglavnom svjestan napetosti koja je vladala me#u slavenskim
stanovnitvom u SAD-u, jedva da je pojmio !injenicu kako je
upravo njega, kao najve"eg ivu"eg junaka jugoslavenskih
naroda, sudbina odabrala da postane ideolokim pijunom
izme#u Istoka i Zapada.
355
28. Smrt i preobraaj
Nova vlada kralja Petra, koja je posvuda ponjela podrku
narodnih masa, suprotstavila se Nijemcima i odbila ratificirati
kompromitiraju"i sporazum to ga je s Hitlerom sklopio
regent Pavle. Odmazda je zapo!ela gotovo odmah.
Na Cvjetnu nedjelju 1941. godine tristotinjak bombardera
njema!kog ratnog zrakoplovstva obruilo se na glavni grad
Jugoslavije, Beograd. Sustavno su za svoje ciljeve odabirali
ulicu po ulicu, kanjavaju"i tako sve to je disalo. Do podneva
je ve" izbrojeno 25 tisu"a mrtvih, dok su posvuda po ulicama
zapomagali ranjenici. Ve"ina dravnih i javnih zdanja bila je
pretvorena u ruevine, uklju!uju"i i suvremeni laboratorij
poznat pod nazivom Institut Tesla.
Potom su u tu unaprijed osu#enu zemlju ule do zuba
naoruane zajedni!ke trupe Njema!ke, Italije, Ma#arske i
Bugarske. U roku samo nekoliko dana jugoslavenska je vojska
bila slomljena, a kralj Petar II. izbjegao je u sigurnost
Engleske. Njegova je vlada tijekom !itavog Drugog svjetskog
rata nastojala iz egzila u Londonu upravljati zemljom.
Me#utim, tako je izgledao samo po!etak rata u Jugoslaviji.
Tamonji narodi, ve" tisu"u godina navikli na brojne invazije
naj-razli!itijih neprijatelja, brzo su oblikovali grupe koje nisu
pristajale na okupaciju. Ostaci jugoslavenske vojske i komunisti
povukli su se u planine iz kojih su pokretali gerilske napade na
okupatore. Tim su naoruanim borcima mukarcima i
enama - hranu nabavljali stariji i djeca koji su ostali u
nebranjenim selima i gradovima.
Stoga su se nacisti i faisti svojim krvolo!nim odmazdama
oborili upravo na njih. U ribarskim mjestima i du kamenite
356
Smrt i preobraaj
obale Jadrana sustavno je bila strijeljana gotovo polovina sta-
novnitva iz tamonjih zaselaka.
Ali, ubrzo je vojnim stratezima u Sjedinjenim Dravama i
Engleskoj postalo jasno da ta ubojstva ne izvravaju samo sile
Osovine, nego i razne grupe doma"ih pristaa monarhije.
Stoga su se komunisti obratili saveznicima za pomo" te se
po!eli boriti protiv spomenutih grupa koliko i protiv stranih
neprijatelja.
Pukovnik Draa Mihajlovi", !asnik srpske vojske,
predvodio je !etnike, ili punim nazivom Jugoslavensku
domovinsku vojsku, koja se uglavnom sastojala od srpskih i
bosanskih monarhista. Bila je u uskoj vezi s kraljem Petrom pa
je stoga postala prvim slubeno priznatim pokretom otpora u
!itavoj Europi.' Zato su prve poiljke pomo"i, koju je Engleska
uputila Jugoslaviji, bile dostavljene upravo !etnicima. Ali to
nije bilo duga vijeka jer je narodno-oslobodila!ka vojska,
sastavljena od partizana i pod vodstvom Josipa Broza Tita iz
Komunisti!ke partije, ubrzano dobivala na me#unarodnom
zna!aju.
Savezni!ki stratezi nisu mnogo znali o Titu. Govorkalo se da
je 1917. godine nakon jedne bitke ostao leati ranjen na
bojinici i tako pao u rusko zarobljenitvo. Tamo su ga neko
vrijeme obu!avali za komunisti!kog vo#u te ga tijekom
panjolskog gra#anskog rata poslali u Francusku, odakle je
organizirao pomo" lojalistima ili republikancima.
Rodom Hrvat, Tito nije imao razloga pristajati uz
monarhiju, koja ga je osim toga utamni!ila !im se vratio u
Jugoslaviju. Kad je puten, zduno se prihvatio organiziranja
sindikalnog radni!kog pokreta me#u metalurkim radnicima te
pomagao u njegovu irenju na razini cijele zemlje. Kao ro#eni
vo#a stao je na !elo partizanskog otpora tijekom Drugog
svjetskog rata kao snana osoba koja je istodobno uspijevala
nadahnuti svoje borce i uvesti me#u njima strogu stegu. On je
ve" zamiljao budu"nost u kojoj "e svi slavenski narodi
zajedni!ki izgra#ivati slobodnu i ujedinjenu zemlju, bez bilo
!ijeg ugnjetavanja, dolazilo ono od stranih sila ili doma"ih
kraljeva.
Tito je kao svoj prvi cilj odabrao osnivanje
narodnooslobodila!-kih odbora prema ruskom uzoru, dok su
Mihajlovi"u i njegovim
357
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
!etnicima bili drai mjesni organi vlasti pod upravom monarhije. Obje su se
grupacije i dalje borile protiv Nijemaca i Talijana, ali su naalost nastavile i svoj
rat jedna protiv druge.
2

Profesor Bogdan Radia*, tadanji voditelj informativne slube u
jugoslavenskom veleposlanstvu u VVashingtonu, prisje"a se tih dana: Situacija je
postala vrlo sloenom kad je 1941. godine dolo do sloma Jugoslavije, i kad je u
zemlju krajem te godine stigla Kraljevska jugoslavenska misija. $inili su je
!lanovi vlade kralja Petra i hrvatski ban, dr. Ivan ubai". Sava Kosanovi", Teslin
ne"ak i pripadnik Demokratske partije, tako#er je bio jedan od njezinih !lanova
kao ministar vlade u egzilu.
$im je Kosanovi" doao u Ameriku, rekao je profesor Radia, pokuao je
odvratiti Teslu od isklju!ivo srpskog naboja i politike te u tome ubrzo i uspio.
Dodue, Tesla se ni ranije nikad nije osje"ao nekim velikosrpskim ovinistom.
Obi!avao je re"i: 'Ja jesam Srbin, ali je moja domovina Hrvatska.'
3

No, kako se rat nastavljao, tako se i sukob izme#u Srba i Hrvata u egzilu sve
vie razbuktavao. To je paraliziralo kako svakodnevne diplomatske djelatnosti
veleposlanstva u "VVashingtonu i NewYorku, tako i rad vlade u Londonu.
Iako Srbin, Kosanovi" je, nastavio je Radia, predvodio bitku za
razvijanje bratstva me#u Srbima i Hrvatima protiv Foti"a i mnogih drugih Srba
koji su bili !lanovi raznih jugoslavenskih misija. Tako je po!eo koristiti Teslu za
politiku usmjerenu protiv pobornika zamisli o Velikoj Srbiji.
Sam Tesla... nije bio svjestan dubokog sukoba koji se razvijao izme#u Srba i
Hrvata, a kako je u osnovi bio znanstvenik i ve" u poznoj dobi, govore"i o
politici nastupao je iskreno i poteno.
Radia kae da se Tesla !inio vrlo sretnim to kona!no kraj sebe, u NewYorku,
ima nekoga vlastite krvi, te je zamijetio da se starac u svemu po!inje sve vie
oslanjati na Kosanovi"evo miljenje. Tijekom tog razdoblja, izumitelj je na ime
dotacije kraljevske vlade primao oko 500 dolara mjese!no.
* Radia je pripadao obitelji iz june Hrvatske, koja se oduvijek drala pobornikom zajednitva i
ujedinjenja Hrvata i Srba.

Smrt i preobraaj
Razne politi!ke poruke to ih je Tesla toboe odailjao za
doma"u uporabu zapravo je napisao Kosanovi", ustvrdio je
Radia.
4

Krajem 1942. godine u NewYorku je, u okviru sjedita
Kraljevske misije na Petoj aveniji, bilo otvoreno
Jugoslavensko informativno sredite. U tom su uredu skupa
radili Radia i Kosanovi", tiskaju"i broure s raznim podacima
i obavijestima. Ali, kriza je izbila kad su do njih dospjele
novosti o borbama koje se vode izme#u Drae Mihajlovi"a i
Tita.
Kosanovi" se, prisje"a se Radia, odlu!io za Tita i
po!eo promicati svoje stavove te podravati
narodnooslobodila!ki pokret, kojemu je cilj bio stvaranje nove
Jugoslavije. Bilo mu je vrlo teko uvjeriti Teslu da je
monarhija gubitnik u Jugoslaviji te da se iz bratoubila!kog
gra#anskog rata po!inje pomaljati jedna nova Jugoslavija.
Kako se najve"i dio Srba u Hrvatskoj priklonio Titu,
Kosanovi" je ipak uspio uvjeriti Teslu da bi se i on morao
pridruiti pokretu kojemu su teile narodne mase, kako me#u
Srbima, tako i me#u Hrvatima. I tako je nastala Teslina
poruka Srbima i Hrvatima koju je opet napisao Kosanovi".
5

Na zidovima Muzeja Nikole Tesle u Beogradu moe se
pro!itati mnogo puta uve"ana preslika rije!i koje je navodno
Tesla poslao svojim teko iskuavanim zemljacima samo
nekoliko mjeseci prije vlastite smrti. U njihovo je sastavljanje
svoje prste umijeao i tadanji ameri!ki dopredsjednik, Henry
A. Wallace. Otipkana pisa"im strojem, poruka sadri mnogo
iskrianih rije!i, podcrtavan] a i ispravaka Teslinim
rukopisom, ali se iz samog njezina stila moe vidjeti da
pripada ideologiji koja nimalo ne nalikuje na izumitelj evu:
Iz ovog rata... mora se iznjedriti novi svijet, svijet koji "e
opravdati rtve to ih je pretrpjelo !ovje!anstvo. To... mora biti
svijet u kojemu snani ne"e iskoritavati slabe, zli one dobre,
gdje ne"e biti poniavanja siromanih nasiljem koje sprovode
bogati; gdje "e plodovi uma, znanosti i umjetnosti sluiti
drutvu zbog unapre#enja i uljepavanja ivota, a
359
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
ne pojedincima zbog stjecanja bogatstva. Taj novi svijet ne"e biti
svijet podjarmljenih i ponienih, ve" slobodnih ljudi i
slobodnih naroda, izjedna!enih u dostojanstvu i potovanju
prema !ovjeku.
Izumiteljevo se ime pojavilo na jo jednoj poruci koja je
bila poslana sovjetskoj Akademiji znanosti 12. listopada 1941.
Njome se zahtijevalo udruivanje Rusije, Velike Britanije i
Amerike u borbi protiv sila Osovine te pruanje pomo"i
revolucionarnoj borbi jugoslavenskih naroda. Poruka nije
izloena u muzeju, vjerojatno zato to je ubrzo nakon rata
nostalgija prema ruskom stilu prestala biti slubenom
politikom zemlje.
Kosanovi" je postao predsjednikom Jugoslavenske gospo-
darske misije koja je zastupala novu federaciju jugoslavenskih
naroda, nasuprot predratnoj i centralisti!koj kraljevini
Jugoslaviji. Ta je nova organizacija po!ela raditi i na stvaranju
nove federacije zemalja sredinje i isto!ne Europe. I Radia je
postao !lanom Titova pokreta.
Kralj Petar je za to vrijeme o!ajni!ki pokuavao pribaviti
podrku za Drau Mihajlovi"a od ameri!kog predsjednika
Franklina Roosevelta i engleskog premijera Winstona
Churchilla, te od vlastitog ro#aka Bertieja, odnosno engleskog
kralja Georgea VI. Britanci, koji su na po!etku rata imali
razumijevanja za !etnike, promijenili su miljenje kad su im
po!ela pristizati izvje"a o ratnim operacijama Titovih
partizana.
Godine 1942. kralj Petar II. posjetio je Washington da bi
se susreo s Rooseveltom. U Tennesseeju su se tada ve" po!eli
obu!avati jugoslavenski piloti. Roosevelt mu je rekao kako bi
Amerika mogla poslati zrakoplove !etnicima !im se budu
mogli izdvojiti iz akcija poduzimanih u ratu na Srednjem
istoku. Potom je monarh posjetio NewYork, gdje mu je u
klubu Colony Drutvo ameri!ko--jugoslavenskih prijatelja
priredilo sve!ani prijem. Ina!e, klub Colonv bio je prvi klub u
Americi namijenjen enama i njihovu druenju, a osnovan je
zahvaljuju"i nadahnu"u energi!ne Anne Morgan. I ona je
prisustvovala doga#aju, skupa s kraljevom
3*0
Smrt i preobraaj
majkom, kraljicom Marijom te gospo#om Roosevelt. To je
bilo neto !ime bi se Tesla zasigurno oduevio samo da nije
bio odve" slab i bolestan. Stoga je kralj Petar morao do"i k
njemu.
U svojim dnevnicima (objavljenima pod nazivom Kraljevo
naslije#e), pod datumom 8. srpnja 1942. godine, mladi je Petar
II. zapisao: Posjetio sam dr. Nikolu Teslu, slavnog
jugoslavensko--ameri!kog znanstvenika, u njegovu apartmanu
u hotelu New Yorker. Kad sam ga pozdravio, stari mi je
znanstvenik rekao: 'Izuzetno sam po!a"en. Drago mi je to ste
jo tako mladi i radujem se to "ete jednom postati velik
vladar. Vjerujem da "u poivjeti do Vaeg povratka u
oslobo#enu Jugoslaviju. Od svojega ste oca naslijedili njegove
posljednje rije!i: $uvajte mi Jugoslaviju. Ponosan sam to
sam Srbin, i to sam Jugoslaven. Na narod ne moe
izumrijeti. $uvajte zato jedinstvo svih Jugoslavena - Srba,
Hrvata i Slovenaca.'
Kralj je uz to opisao koliko su ga duboko ganule star!eve
rije!i te da su obojica nakon toga zaplakali. Potom je jo
posjetio Sveu!ilite Columbia gdje ga je toplo pozdravio
njegov predsjednik, Nicholas Murrav Buder, i gdje je
pronaao jo jednu vezu s vlastitom zemljom - Pupinov
laboratorij za fiziku.
Vrativi se u VVashington, dobio je Rooseveltovo obe"anje
da "e se nad Jugoslavijom iz zrakoplova po!eti bacati traena
pomo" u hrani, odje"i, oruju i streljivu. Me#utim, 1943.
godine doivio je pravi ok kad je britanska misija u
Jugoslaviji uspostavila slubene kontakte s Titom. Petar je
zatraio da ga padobranom spuste u vlastitu zemlju, ali je to
Churchill glatko odbio. A tada je Tito otvoreno optuio Drau
Mihajlovi"a za izdaju zemlje.
6

Na konferenciji u Teheranu, odranoj u studenome, dolo
je uvelike zahvaljuju"i Churchillu do onoga to je kralj u
svojim biljekama opisao kao fatalni zaokret u politici
saveznika. Odlu!eno je kako je temeljna snaga koja se u
Jugoslaviji bori protiv Nijemaca i koju saveznici priznaju
Narodnooslobodila!ka vojska pod Titovim zapovjednitvom
te da se time partizanske snage u cijelosti priznaju dijelom
savezni!ke vojske. Tako je Mihajlovi"ev !etni!ki pokret bio
odba!en i naputen.
7

361
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
VVinston Churchill preko no"i je postao slavljeni junak
suvremene Jugoslavije. A kad je mladi monarh u pisanom
obliku izbezumljeno zatraio pomo" Amerike i Rooseveltovu
podrku, predsjednik mu je suho odgovorio neka se samo
povinuje Chur-chillovim savjetima kao da su moji vlastiti.
Nekoliko mjeseci potom Roosevelt je preminuo.
Teslinu ne"aku Kosanovi"u, kao i nekolicini drugih
diplomatskih predstavnika kralja Petra, uru!en je otiaz koji je
potpisao mladi monarh, i to na samom vrhuncu krize 1942.
godine. Tih je dana !esto opisivao Bogdanu Radii koliko je
Teslu uasnulo isklju!enje njegova ne"aka iz kraljevske vlade.
Zapravo, Kosanovi" je bio uvjeren kako je tim neuspjehom
osobno ubrzao izumiteljevu smrt.
On je mislio, Kosanovi" je rekao Radii nekoliko puta,
da me time kanjavaju i da "u na kraju biti uhi"en ili neto
sli!no, ali uspio sam ga uvjeriti kako su takve stvari
neizbjene u politici.
8

Tijekom tog razdoblja, iskreno mu je priznao Kosanovi",
nastojao je !lanove kraljevske vlade drati podalje od Tesle.
Veleposlanik Foti" postao mu je neprijateljem zato to je jo
uvijek podravao velikosrpsku politiku, unato! promjenama
koje su se nazirale. Tako se Teslina veza sa starim prijateljem
ohladila.
Nema nikakve sumnje, naglasio je profesor Radia, da
je cjelokupna krvava tragedija Jugoslavije od 1941. do 1943.
godine morala utjecati na Teslu i da je zbog toga bio utu!en.
On bi me !esto znao upitati mogu li mu objasniti to se to
zapravo doga#a me#u nama i zbog !ega se ne moemo
sloiti...
Nakon rata, Mihajlovi"u je presudio Narodni sud zbog
navodne suradnje s neprijateljem. Proglaena je Federativna
Narodna Republika Jugoslavija s Titom kao predsjednikom i
komunistima koji "e !vrsto upravljati zemljom.
Krajem Drugog svjetskog rata popisivanje jugoslavenskih
rtava otkrilo je da je u zemlji poginulo dva milijuna ljudi. Da
tragedija bude ve"a, mnoge tisu"e ubili su vlastiti zemljaci.
Nakon rata, sje"a se profesor Radia, Kosanovi" je
postao ministar u vladi Tita i Subai"a, a ja njegov pomo"nik u
ministarstvu informiranja. Tamo sam radio od 1944. do 1945.
godine, a
362
Smrt i preobraaj
potom sam u listopadu 1945. napustio zemlju, jer nisam
mogao postati komunistom. Kasnije, 1946. godine, Kosanovi"
je kao Titov veleposlanik stigao u Washington, ali se nakon
mog odlaska iz Beograda vie nikada nismo sreli. Kosanovi" je
u cijelosti prihvatio komunisti!ki sustav u Jugoslaviji i ostao
mu vjeran sve do smrti.
U dugom razdoblju od deset stolje"a nije bilo trenutka u
kojemu podru!jem tadanje Jugoslavije nisu vladali ili je pak
gazili razni zavojeva!i - Rimljani, Mle!ani, Turci, Bugari,
Austrijanci, Ma#ari, Nijemci, Talijani. Nije bilo razdoblja u
kojemu ti narodi nisu ivjeli pod prijetnjom mu!enja, tamnica
ili nasilne smrti. Sad im je po!ela svitati predivna istina: da su
slobodni.
Tesla ne"e poivjeti dovoljno dugo da to vidi. Stoga se i ne
moe odgovoriti na pitanje bi li on ikada prihvatio novu vladu
ustrojenu prema ustavu sovjetskog tipa i, barem u po!etku, u
bliskoj suradnji sa Sovjetima, te bi li se ikada pomirio s
trajnim progonstvom svog voljenog monarha.
No naalost, sve se to odrazilo i na na!in na koji "e ga se
jednoga dana sje"ati na Zapadu. Njegov utjecaj znanstvenika,
sad ve" posve izblijedio, a i zaboravljivost Amerikanaca koja
ih je opila u pobjedni!ko poratno vrijeme, u velikoj su mjeri
proizali iz !injenice to je ve"ina njegovih znanstvenih
zapisa, nacrta i biljeaka nestala s nailaskom novog, Hladnog
rata, iza takozvane eljezne zavjese.
Ve" 1948. godine Jugoslavija je prestala biti jedna od
zemalja iza eljezne zavjese, objavivi svoju neovisnost i
udaljivi se od sovjetske doktrine ograni!enog suvereniteta.
Amerika i njezini saveznici postali su znatno dareljiviji u
slanju gospodarske i vojne pomo"i junim Slavenima. No
teta je ve" bila u!injena. U ratnim vremenima Amerika nije
onako ustro podravala Tita poput Churchilla. Stoga
ameri!kim znanstvenicima ubudu"e ne"e biti lako doprijeti do
jugoslavenskih izvora koji bi im pomogli potkrijepiti sve ono
to je ostvario Nikola Tesla.
Zima 1942. godine zatekla je izumitelja posve iscrpljenog i
slabog. Njegov strah od bakterija pretvorio se u gotovo suludu
363
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
opsjednutost zbog koje bi i od najbliih prijatelja zahtijevao da
mu se ne pribliavaju previe, poput neuroti!nog engleskog
kralja Tudora. (Izgleda kako ga bolesti kojima su ga mogli
zaraziti golubovi nisu zabrinjavale.) Imao je sr!anih tegoba, a
povremeno bi ga znala obuzeti i nesvjestica. Vie nije bio u
stanju hraniti svoje drage golubove pa se u tome posve
pouzdao u jednog mladi"a, Charlesa Hauslera, koji je i sam
bio zaljubljenik u golubove te se bavio njihovim uzgojem.
Hausler je za Teslu radio od 1928. godine, a posao mu se
sastojao u tome da svaki dan u podne ode do Gradske
knjinice NevvTorka sa zrnjem za ptice te da potom obi#e
zdanje tragaju"i po njegovim prozorima ili iza velikih kipova
u parku za mladim, ozlije#enim ili bolesnim pticama. Tada bi
ih donio u Teslinu hotelsku sobu na oporavak. A kad bi
ozdravile, sje"a se on, morao bih ptice za njega iznova
odnijeti do knjinice i ondje ih pustiti na slobodu. Prisjetio se
i kako je Tesla tragao za najboljim majstorom da bi kod njega
naru!io fine kaveze za ptice koji su morali biti izra#eni kako
treba, kao uostalom i sve drugo to bi gospodin Tesla !inio.
Za golubove je u sobi postojala !ak i posebna posuda sa
zavjesom radi njihova kupanja.
Hausler i Tesla provodili su sate i sate zajedno, uglavnom
razgovaraju"i o golubima. Tako mu je Tesla jednom prigodom
povjerio kako se Thomasu Edisonu ne moe vjerovati.
Mladi" se svog poslodavca sje"ao kao vrlo ljubazne i brine
osobe, a u posebnoj uspomeni ostao mu je sljede"i doga#aj.
U svojoj je sobi, u blizini kaveza s golubovima, drao
nekakvu veliku kutiju ili spremnik te me posebno upozorio na
to da se ona ne smije pomicati, ispri!ao je Hausler, jer se u
njoj nalazi neto to bi moglo unititi !ak i zrakoplov na nebu.
Rekao mi je da se nada kako "e je mo"i predstaviti svijetu.
Smatrao je da je kutija kasnije vjerojatno pohranjena negdje u
podrumskim prostorijama hotela.
9

Jednog posebno tekog dana po!etkom sije!nja 1943. go-
dine, Tesla je pozvao svog potanskog glasnika Kerrigana i
predao mu omotnicu naslovljenu na gospodina Samuela
Clemensa, adresiranu na Junu petu aveniju broj 35 u
NewYorku. Momak se
364
Smrt i preobraaj
tog vjetrovitog dana uputio na spomenutu adresu i tamo
uzalud tragao za takvim brojem zgrade i navedenim
naslovnikom. Kako se ispostavilo, bila je to adresa Teslina
prvog laboratorija. Me#utim, sada se Juna peta avenija zvala
West Broadway, i na tom podru!ju nije ivio nikakav Samuel
Clemens.
Kerrigan se vratio u hotel i podnio izvje"e oronulom
bolesniku. Tesla mu je slabim glasom objasnio da je Clemens
zapravo slavni Mark Tvvain i da ga tamo zasigurno svatko
poznaje. Stoga je jo jednom odaslao Kerrigana naloivi mu
jo da se usput pobrine za golubove. Zbunjeni je glasnik
nahranio golube, a potom nazvao svog nadzornika u sredinjici.
Kona!no mu je ovaj objasnio da je Mark Tvvain mrtav ve"
dvadeset pet godina. Tog se hladnog poslijepodneva Kerrigan
tre"i put naao u Teslinoj sobi, nastoje"i mu sve objasniti i
vratiti omotnicu.
Ali, izumitelj je sad ve" bio bijesan te je odbio i samu po-
misao na to da bi slavni humorist mogao biti mrtav. Pa sino"
je bio ovdje, u mojoj sobi, rekao je. Sjedio je na onom
stolcu i pri!ali smo vie od sat vremena. Imao je nekih
financijskih teko"a pa mu je zatrebala moja pomo". I zato -
ne vra"ajte se dok mu ne predate tu omotnicu. Ovaj put
glasnik se odmah uputio ravno svom nadzorniku te su zajedno
otvorili omotnicu. Sadravala je !isti list papira u koji su bile
uloene nov!anice od dvadeset pet dolara - dostatno da bi se
pomoglo starom prijatelju u trenutku nestaice.
Dana 4. sije!nja izumitelj je, iako vrlo slab, krenuo u svoj
ured da bi tamo izvrio pokus za koji se zanimao George
Scherff. I sam je Scherff svratio da bi mu pomogao oko
pripremnih radnji. No, rad je prekinut kad je Tesla po!eo
osje"ati otre bolove u prsnom kou.
Odbivi bilo kakvu medicinsku pomo" vratio se u svoj
hotel. Sljede"eg je dana sprema!ica ula da bi mu o!istila
sobu. Kad je izlazila, zamolio ju je da na vrata ovjesi plo!icu s
natpisom Ne smetaj. Nije elio nikakve posjetitelje, niti je ona
vie trebala dolaziti radi !i"enja. Plo!ica je ostala na vratima i
sljede"eg dana, a i dan nakon toga.
365
TESLA - !OVFEK IZVAN VREMENA
U ranim jutarnjim satima 8. sije!nja sprema!ica Alice
Monaghan zanemarila je poruku na plo!ici i otvorila sobu.
Izumitelj je leao mrtav u svojoj postelji, a njegovo je upalo,
mu!eni!ko lice izgledalo posve oputeno i smireno.
10

Mrtvozornik dr. H. W Wembly pregledao je tijelo i kao
vrijeme smrti upisao u obrazac 7. sije!nja 1943. godine u
22:30 sati, a kao uzrok smrti naveo je kako je po njegovu
miljenju dolo do sr!ane tromboze. Tesla je umro u snu, a
lije!nik je nakon pregleda tijela jo dopisao: Nema sumnjivih
okolnosti. Izumitelju je bilo osamdeset est godina.
O svemu su odmah obavijestili Kennetha Swezeyja, a on
se ve" u deset sati istoga jutra telefonom !uo s dr. Radom na
Sveu!ilitu NewYork. Sjeditu kralja Petra, koje se tada
nalazilo u Petoj aveniji na broju 745, tunu je vijest javio
profesor. Teslin ne"ak Kosanovi", koji je tada bio predsjednik
Odbora za zemlje isto!ne i sredinje Europe te Balkan,
tako#er je obavijeten.
Tada je pozvan FBI. Swezey i Kosanovi" naru!ili su i
bravara zbog otvaranja Teslina sefa i pregledavanja njegova
sadraja.
Tijelo je otpremljeno u pogrebni!ku tvrtku Frank E.
Campbell na Aveniji Madison, a Hugo Gernsback naru!io je
kipara kako bi se pripremila posmrtna maska izumitelja.
Malo prije Tesline smrti Eleanor Roosevelt pokuala je kod
predsjednika Roosevelta u!initi togod za njega - moda je
imala zamisao o dodjeli kakvog odli!ja. U Muzeju Nikole
Tesle u Beogradu to njezino nastojanje dokazuju tri kratka
dopisa sa zaglavljem Bijele ku"e. U prvom, od 1. sije!nja, na
zahtjev pisca Louisa Adami"a, gospo#a Roosevelt obe"ava
kako "e predsjednika zamoliti da osobno uputi pismo Tesli,
kao i da "e ga sama nazvati, na svom prvom sljede"em
putovanju u NewYork. Druga je zabiljeka naslovljena Za
gospo#u Roosevelt, a potpisao ju je predsjednik Roosevelt:
Ovo se upravo nalo preda mnom na stolu, kad su novine
objavile vijest da je dr. Tesla umro. Stoga vra"am zahtjev za-
jedno s prilozima. A tre"im je pismom 11. sije!nja 1943.
godine gospo#a Roosevelt obavijestila Adami"a o
predsjednikovoj poruci i dodala da ju je rastuila obavijest o
izumitelj evo j smrti.
366
Smrt i preobraaj
Adami" je napisao ganutljiv govor u slavu Tesli, koji je 10.
sije!nja 1943. na radiopostaji pro!itao gradona!elnik
NewYorka, Fiorello H. LaGuardia.
11
U me#uvremenu su
iznimne napetosti izme#u Srba i Hrvata u Americi narasle, to
je oteavalo provedbu priprema za pogrebne sve!anosti.
Tijelo je neko vrijeme bilo izloeno, ali - prema jednom
neobjavljenom O'Neillovu pismu -samo je dvanaest osoba,
od kojih su neke bile iz novinarske struke dolo kako bi
izumitelju odalo posljednju po!ast.
Ipak, kad se 12. sije!nja u 16 sati odralo pravoslavno
opijelo u katedrali Sv. Ivana, u nju je nagrnulo vie od dvije
tisu"e ljudi. Srbi i Hrvati smjestili su se uz suprotne zidine
crkve, a biskup Vvllliam T. Manning zatraio je od obiju
strana obe"anje da "e se suzdrati od bilo kakvih politi!kih
govorancija. Slubu je na engleskom jeziku zapo!eo sam
biskup Manning, a na srpskom ju je jeziku okon!ao prota
Duan ukletovi".
Od balkanskih su diplomata bili prisutni: veleposlanik
Foti", hrvatski ban ubai", bivi premijer Jugoslavije te
ministar poljoprivrede i obnove. U prvoj klupi je uz
Kosanovi"a, kao !lana tugu-ju"e obitelji, sjedio i Swezey.
Doktora Radu bolest je sprije!ila da im se pridrui.
Me#u ljudima koji su bili od zna!aja za ameri!ku znanost i
industriju, u po!asnoj pratnji lijesa mogli su se vidjeti
profesor Edwin H. Armstrong, dr. E. F. W Alexanderson iz
tvrtke General Electrics, dr. Harvev Rentschler iz tvrtke
Westinghouse, inenjer Gano Dunn te W H. Barton, kustos
planetarija Havden u Ameri!kom prirodoslovnom muzeju. Tu
je grupu predvodio Nevvbold Morris, tadanji predsjednik
gradskog vije"a NevvTorka.
Kad je vijest o Teslinoj smrti prohujala Europom zaarenom
od ratnih plamenova, u New York i Vvashington po!eli su se
slijevati telegrami su"uti, kako od europskih znanstvenika,
tako od politi!ara i vlada. U Sjedinjenim Ameri!kim Dravama
tri su dobitnika Nobelove nagrade za fiziku - Millikan,
Compton i James Franck -zajedni!ki napisali posmrtni govor u
po!ast izumitelju kao jednom od istaknutih umova svijeta,
koji je mnogima utirao put do najzna!ajnijih tehnolokih
rjeenja suvremenoga doba.
367
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
Predsjednik i gospo#a Roosevelt izrazili su svoju zahvalnost
za Teslin doprinos znanosti, industriji i cijeloj zemlji.
Dopredsjednik VVallace je, posve u duhu nove Jugoslavije,
izjavio kako Teslinom smr"u obi!an !ovjek gubi jednog od
svojih najboljih prijatelja.
Iako je Adami" u svom posmrtnom hvalospjevu pogreno
naveo kako Tesli nije bilo nimalo stalo do novca, nije mogao
pogoditi to!nije kad je ustvrdio da Tesla zapravo nije mrtav:
Pravi, vaan dio Tesle ivi u njegovim postignu"ima, a ona
su golema, gotovo da se ne mogu sagledati ni izmjeriti, jer su
odavno postala sastavnim dijelom nae civilizacije i
svakodnevicom naih ivota, naih trenutnih ratnih
nastojanja... Njegov ivot je trijumf...
12

Me#u priznanjima koja su Tesli stigla za ivota bile su
mnoge po!asne akademske titule ameri!kih i europskih
sveu!ilita, medalja John Scott, Edisonova medalja te razli!ite
nagrade europskih vlada. U rujnu 1943. godine dolo je do
sve!anog porinu"a broda nazvanog Nikola Tesla, po!asti koja
bi se izumitelju zasigurno svidjela. Ali, njegov se lik nije
pojavio u Dvorani slavnih, me#u kipovima ostalih izumitelja,
sve do 1975. godine.
Osam mjeseci nakon Tesline smrti, Vrhovni sud
Sjedinjenih Ameri!kih Drava donio je presudu za koju je
Tesla bio uvjeren da "e jednom biti donesena - odlu!eno je da
je Tesla pravi izumitelj radija.
Jednog hladnog poslijepodneva prenijeli su njegovo tijelo
na groblje Ferncliffe u gradi" Ardsley-on-the-Hudson. U
automobilu koji je pratio pogrebno vozilo nalazili su se Swezey
i Kosanovi". Izumiteljevi ostaci bih su kremirani, a njegov
pepeo poslije je prenesen u Beograd.*
A estoke borbe i umiranja i dalje su se nastavljala u
gotovo svim zemljama svijeta.
* Charlotte Muar, biva tajnica Save N. Kosanovi"a, prenijela je 1957.
godine Teslinu urnu u Muzej Nikole Tesle u Beogradu. Kosanovi" je
godinama govorio kako "e njegov pepeo ostaviti u Americi, jer se nadao
da "e Sjedinjene Ameri!ke Drave podi"i odgovaraju"i spomenik
izumitelju na mjestu na kojemu su po!ivali njegovi ostaci. -Arhiv
Memorijalnog drutva Tesla.)
368
29. Nestali papiri
Osim priznatih i poznatih ostvarenja, Tesla je za sobom
ostavio i naslije#e prepuno zagonetaka. Navodimo samo tri
glavne: je li njegova zamisao bei!nog prijenosa energije kroz
Zemlju bila valjana sa znanstvenog gledita? $ime se zapravo
bavio dok je izvodio pokuse s orujem sa smrtonosnim,
razaraju"im zrakama? I, to se dogodilo s njegovim
istraiva!kim zapisima i papirima koje nije patentirao, kao i s
ostalim osjetljivim ispravama u onih nekoliko dana
neposredno nakon njegove smrti?
U kategoriji potpitanja bilo bi: koji je to preokret doga#aja
krajem 1940-ih godina ponovo probudio poja!ano zanimanje
ameri!kih obavjetajnih slubi za Teslin rad (jer, neto ga je
sigurno potaklo) ?
Bio je stranac poput Einsteina, a svestran poput Edisona.
Kako je sam svojedobno rekao, posjedovao je drskost
neznanja. Tamo gdje bi se ostali zaustavljali, svjesni da neto
nije izvedivo, on bi nastavio s radom. Izgleda kako dananji
znanstveni cehovi ne podupiru preivljavanje takvih
svestranih i interdisciplinarnih ljudi'kakav je bio Tesla. Veliko
je pitanje bi li takvi poput njega ili Edisona uop"e procvjetali
da su djelovali u ozra!ju kakvo postoji danas.
Teslin primjer oduvijek je bio posebno izvorite nadahnu"a
svima onima koji su bili samotnja!ki nastrojeni. No, u isto su
vrijeme njegovo naslije#e i njegova istraivanja, iako ponekad
i ezoteri!na, postavila temelje mnogim znanostima. Njegov je
doprinos bio sutinski a ne tek nadopunjuju"i. Sa svojom
turbinom nije postigao uspjeh velikim dijelom zato to bi
njezino uvo#enje zahtijevalo ogromne promjene u industriji.
A s izmjeni!nom
369
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
strujom trijumfirao je tek kad je uz pomo" drugih uspio
nadvladati silan otpor koji joj je pruala !itava industrija.
Me#utim, Tesline samotnja!ke bitke sa znanstveno-
industrij-skim poretkom nesretno su zavrile. Kako nije
pripadao ni jednoj grupaciji i instituciji, nije imao ni
suradnike s kojima bimogao raspravljati o napredovanju
postignutom u pojedinim radovima i istraivanjima, a niti
kakvo slubeno mjesto na kojemu bi se pohranjivali njegovi
papiri i istraiva!ke zabiljeke. Ne samo to je radio posve
povu!eno i privatno, nego unato! njegovoj o!evidnoj
sklonosti prema suradnji s novinarima i razmedjivim objava-
ma - i u tajnosti. Zbog svega toga su svi oni izumi, koje nije
patentirao ili poklonio svijetu, bili vie ili manje obavljeni
velom tajne. A zbog onoga to se doga#alo s papirima koje je
nakon svoje smrti ostavio za sobom, znatan dio njegovih
ostvarenja i dalje nam ostaje, barem ponekim svojim dijelom,
zastrt tajan-stveno"u.
Ako je to i frustriralo znanstvenike koji su naslijedili Teslu,
to im je ujedno predstavljalo poticaj za nastavak njegova rada.
Nakon poduljeg razdoblja tiine, stota obljetnica njegova
ro#enja u srpnju 1956. godine iznova je me#unarodnu javnost
podsjetila na vanost izumiteljeva ivota i genija. Zanimanje
za njegov rad, osobito pobu#eno svije"u o zagonetkama koje
ga okruuju, otada je neprestano raslo. Kao da se iznova rodio
u svom, psiholoki gledano, pravom vremenu.
U Americi i Europi odrane su brojne sve!anosti u znak
obiljeavanja stote godinjice Teslina ro#enja. Ameri!ki
institut elek-troinenjera posvetio mu je svoju godinju
skuptinu odranu u Chicagu te na njoj temeljito obradio
njegov ivot i otkrivene izume. Komemoracijske programe
najavili su i Institut radioine-njera, Muzej znanosti i
industrije u Chicagu, Institut Franklin te razna sveu!ilita, pri
!emu je Drutvo Tesla igralo vanu ulogu u organiziranju
doga#anja. Predloena su osnivanja fondova za dodjelu raznih
stipendija i omogu"avanje kolovanja, koji bi nosili njegovo
ime, ih pak ustanovljavanje Tesline medalje, dok su se po
znanstvenim muzejima otvarale izlobe kojima je glavna
370
Nestali papiri
tema bio Tesla. Na Slapovima Nijagare odrana je
najve"a^sve-!anost na kojoj je Tesli u !ast otkriven kip na
Goat Islandu, poklon pristigao od naroda Jugoslavije. Grad
Chicago - koji je pisac Elmer Gertz podsjetio kako bi trebao
biti vje!ito zahvalan Tesli za veli!anstvenost i bljetavilo
Kolumbove izlobe, koja je ondje odrana 1893. godine, kada
je !ak prozvana osmim !udom svijeta - posvetio je naziv
nove Otvorene tehni!ke kole uspomeni na Teslu.
Izumiteljevi stari prijatelji iz Ameri!kog instituta
elektroine-njera otputovali su u Europu da bi i tamo
prisustvovali raznim sve!anostima, otkrivanjima njegovih
poprsja i kipova te tematskim programima prire#enima njemu
u !ast. Me#unarodna elektrotehni!ka komisija u Munchenu
uspjela je isposlovati da se njegovim imenom nazove
me#unarodna znanstvena mjerna jedinica, tesla, kojom se
mjeri gusto"a magnetskog toka ili magnetska indukcija, i koja
se tako pridruila povijesnim elektrotehni!kim simbolima
kakvi su farad, volt, amper i om.
1

to se vie zahuktavalo istraivanje svemira, to je vie
raslo zanimanje za Teslu, posebno s aspekta rada na
mikrovalovima i na oruju za izboj zraka. U Americi, Rusiji,
Kanadi i drugim zemljama pozornost znanstvenika po!eli su
zaokupljati projekti pod njegovim imenom ili oni koji su
proizali iz njegovih pionirskih istraivanja, a posebno iz
njegovih objava vezanih za nadziranje vremena ili nuklearnu
fuziju. Ponekad bi to bila tek nastojanja osamljenih
pojedinaca u vlastitim, slabo opremljenim laboratorijima.
Drugi put bi imali oznaku strogo povjerljivo te bi im bila
odobravana nevjerojatno visoka nov!ana sredstva.
Godina Teslinih tajnih istraivanja obavljanih 1899. u
Colo-rado Springsu dala je osnovni poticaj za ve"inu novih
prou!avanja. Njegove Biljeke iz Colorado Springsa,* koje su se u
izdanju Muzeja Nikole Tesle-iz Beograda pojavile na
engleskom jeziku tek 1978. godine, eljno su o!ekivali mnogi
znanstvenici. No, !ak je i ta knjiica mnoga vana pitanja
ostavila bez odgovora.
Knjigu je objavila izdava!ka ku"a Nolit iz Beograda.
37
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
Najve"i dio njegovih papira nestao je iz Amerike, do pouzdanih
se informacija moglo do"i sve tee, a sve vie su kolale glasine
kako se tu radilo o uroti, pijunai, pa !ak i o kra#i patenata.
Znanstvenike je !udilo to se neki aspekti njegovih istraivanja iz
Colorado Springsa, za koje se znalo iz njegovih ostalih objavljenih
!lanaka i djela, ne mogu prona"i u knjiici objavljenoj u
Jugoslaviji. Veli!anstvenost i opseg njegovih pokusa mogli su se u
cijelosti pojmiti jedino dugotrajnim prikupljanjem ratrkanih
informacija i podataka.
Oko 1928. godine O'Neill je posve slu!ajno zamijetio oglas,
objavljen u nekim njujorkim novinama, kojim se najavljivalo da
"e est kutija, koje je u njihovu skladitu pohranio gospodin Nikola
Tesla, biti prodano na drabi da bi se namirili nepla"eni trokovi
uskladitenja. Znaju"i da bi ove materijale trebalo sa!uvati, otiao
je do izumitelja i zatraio njegovo odobrenje da krene u
prikupljanje sredstava za njihov otkup.
Tesla je gotovo pobjesnio, sje"a se O'Neill. Po!eo me
uvjeravati kako je posve sposoban voditi ra!una o svojim poslovi-
ma... Zabranio mi je da ih kupim ili u!inim bilo to u vezi s
njima.
Ubrzo nakon izumiteljeve smrti O'Neill je potraio Savu
Kosanovica, ispri!ao mu pri!u o kutijama i zatraio od njega da ih
pokua zatititi. Nikada nakon toga nije od Kosanovica uspio
dobiti potvrdu je li uop"e pronaao spomenute kutije ili istraio
njihov sadraj. Samo mi je neprestano ponavljao i uvjeravao me
kako nema nikakvih razloga za zabrinutost...
I drugi su se zanimah za te papire. Mladi ameri!ki inenjer koji
je sudjelovao u ratnim zbivanjima doao se posavjetovati s Teslom
o problemu balisti!kog inenjeringa, jer traene rezultate nisu
nikako mogli dobiti pomo"u ra!unalnih strojeva, a Teslin je um bio
poznat po tome da nudi rjeenja najblia onima dobivenim na taj
na!in. Ubrzo su ga oduevili i op!inili Teslini znanstveni zapisi pa
mu je bilo doputeno da dio po dio odnosi preko no"i u svoju
hotelsku sobu, gdje bi ih s jo jednim ameri!kim inenjerom
prou!avao cijelu no". Uvjet je bio da ih
372
Nestali papiri
sutradan ujutro vrati. Taj je postupak trajao puna dva tjedna
prije izumiteljeve smrti.
Tesli su svojedobno stigle i ponude da radi za Njema!ku i
Rusiju. Kad je izumitelj umro, oba su se spomenuta ameri!ka
inenjera zabrinula da bi neke vrlo vane informacije mogle
pasti u strane ruke pa su uzbunili ameri!ke sigurnosne slube i
visoke vladine dunosnike.
Zapisi koje sam uspjela pribaviti od saveznih agencija,
pozivaju"i se na zakon o slobodi informiranja, otkrili su
neobjanjive nepodudarnosti i iskrivljavanja u obavijestima
koje su govorile o raspolaganju izumiteljevom imovinom.
Tesla je ostavio tone papira u pretrpanim ba!vama i kutijama.
Samo, nije ostavio i oporuku. Od njegove ga je obitelji
nadivjelo pet ne"akinja i ne"aka, a u vrijeme njegove smrti
dvoje ih je ivjelo u Americi.
Za!udo, FBI je njegovu imovinu prepustio Uredu za
imovinu stranaca, koji je odmah zape!atio sadraj svega to
mu je bilo predano. Kako je Tesla bio ameri!ki dravljanin,
postavilo se pitanje je li taj ured uop"e bio nadlean i po kojoj
je osnovi preuzeo te materijale. Bilo je to teko procijeniti.
No, nakon sudskog sasluanja, imovina je preputena
veleposlaniku Savi Kosanovi"u, jednom od Teslinih
nasljednika.
Swezey, koji je ivio u nadi da "e tako#er napisati Teslinu
biografiju, dobio je 1963. godine obavijest od nekadanje
pomo"nice veleposlanika Kosanovi"a:
Davne 1943. godine... kad je Tesla umro, gospodin K. je
u vrlo kratkom roku uspio pribaviti potvrdu koju je ispostavio
Ured za imovinu stranaca te sudsku odluku kojom mu se
odobrava preuzimanje njegovih papira i ostale imovine... On
ih je sve dobro zapakirao i poslao tvrtki Manhattan Storage
Companv, gdje su se nalazili sve do 1952. godine, kad su bili
otpremljeni za Jugoslaviju. Gospodin K. podmirio je trokove
uskladitenja... Cijelo to vrijeme potvrda Ureda za imovinu
stranaca nalazila se kod mene (za slu!aj kakve potrebe)...
Vi "ete se moda prisjetiti kako je gospodin K. mnogo
puta spominjao !injenicu da mu je !uvar u skladitu pri!ao o
nekim
373
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
ljudima iz vlade koji su dolazili kako bi na mikrofilmove
snimili neke od tih papira... Kad smo ovdje (u dananjoj
zgradi muzeja u Beogradu) otvorili sef, sveanj klju!eva -
posljednje to je gospodin K. stavio u sefu hotelu NewYorker,
prije nego to je kombinacija za njegovo otvaranje bila
promijenjena - nije prona#en u sefu nego u jednoj od kutija...
Tako#er, u sefu vie nije bilo ni zlatne medalje (Edisonove
medalje)... U svakom slu!aju, gospodina K. godinama je
mu!ila !injenica da je netko prekopavao po Teslinim papirima.
Malo prije svog odlaska iz Vvashingtona, 1949. ili 1950.
godine, odlu!io je posluati moj savjet i nazvati Edgara J.
Hoovera [sic] te ga upitati zna li neto o tome. Gospodin
Hoover kategori!ki je odbio i samu pomisao da je FBI ikada
pregledavao te papire...
Pomo"nica je dodala kako je jednom prigodom Tesla rekao
svom ne"aku da svoje radove, imovinu i drugo elim ostaviti
zemlji u kojoj sam ro#en. (To zapravo nije posve pouzdano,
pogotovo to su svi ovi papiri bili na engleskom jeziku.)
Odmah nakon Tesline smrti dolo je do u!estale izmjene
telegrama izme#u agenta FBI-a, Foxwortha, koji je radio na
terenu u NewYorku, i direktora njujorkog odjela FBI-a. Dan
nakon to je prona#eno izumitelj evo tijelo, agent Foxwortii je
izvijestio:
Pokusi i istraivanja Nikole Tesle, preminulog. pijunaa
-G. Nikola Tesla, jedan od svjetski poznatih znanstvenika na
podru!ju elektrotehnike, umro je 7. sije!nja 1943. u hotelu
New Yorker, NewYork. Za svog ivota bavio se mnogim
pokusima vezanim za bei!ni prijenos elektri!ne struje i...
onim to se obi!no naziva smrtonosnim zrakama. Prema
obavijestima dobivenim od X [ime izbrisano] iz New Yorka,
Tesline biljeke, opisi pokusa, formule, kao i nacrti raznih
strojeva... nalaze se me#u njegovim osobnim stvarima i nisu
poduzete nikakve mjere kako bi ih se sa!uvalo ili sprije!ilo da
padnu u ruke ljudi... neprijateljski nastrojenih prema ratnim
nastojanjima Ujedinjenih naroda... (No, FBI-u je iz ureda
dopredsjednika Henrvja A. Vvallacea javljeno kako je vlada
izrazito zainteresirana za o!uvanje Teslinih papira.)
374
Nestali papiri
Blovce D. Fitzgerald, elektroinenjer koji je bio blizak
Tesli tijekom njegova ivota, nastavio je agent Foxworth,
javio je naem njujorkom uredu da su 7. sije!nja 1943. Sava
Kosanovi", George Clark, koji je zaduen za muzej i
laboratorij u Radio Corporation of America, te Kenneth
Swezey... otili u Teslinu sobu u hotelu NewYorker [napomena
autorice: to!an bi datum bio 8. sije!nja] te su tamo uz pomo"
bravara otvorili sef koji je Tesla drao u svojoj sobi, a u kojem
je !uvao neke od svojih dragocjenih papira... Tijekom
proteklog mjeseca Tesla je rekao Fitzgeraldu da su njegovi
pokusi vezani za bei!ni prijenos elektri!ne energije do kraja
dovreni i usavreni.
Fitzgerald tako#er zna da je Tesla izumio i napravio crtee
za revolucionarnu vrstu torpeda, koju trenutno ne koristi ni
jedna nacija. Fitzgerald vjeruje da ti nacrti nisu do dananjeg
dana predani na raspolaganje ni jednoj drugoj naciji. Iz izjava
koje je Tesla davao Fitzgeraldu, on zna da se kompletni
planovi, specifikacije i objanjenja osnovnih teorija za te
stvari nalaze me#u Teslinom osobnom imovinom. On tako#er
zna da postoji i Teslin radni model, !ija je izrada stajala vie
od deset tisu"a dolara, te da se nalazi u sigurnosnom sefu pod
Teslinim imenom u hotelu Governor Clinton, pa Fitzgerald
vjeruje da bi taj model morao imati veze s proizvodnjom
takozvanih smrtonosnih zraka ili s bei!nim prijenosom
elektri!ne struje.
U ranijim je razgovorima Tesla rekao Fitzgeraldu da je na
razli!itim mjestima pohranio gotovo osamdesetak sanduka u
koje je sloio svoje transkripte i planove, a vezani su za
pokuse koje je obavljao. Stoga traim da sredinjica FBI-a
odmah javi kakvu akciju treba poduzeti terenski njujorki
odjel, ako je potrebno, u vezi s tim predmetom.
2

Kasnije je Kosanovi" rekao slubeniku Ureda za imovinu
stranaca u NewYorku,Walteru Gorsuchu, da je u Teslinu sobu
otiao s drugim ljudima u potrazi za oporukom. Kad su tamo
uspjeli otvoriti sef, Swezey je iz njega prvo izvukao knjigu
priznanja i !estitaka, koje su na njegov poticaj Tesli stigle
prigodom sedamdeset petog ro#endana sa svih strana svijeta,
dok je Kosanovi" iz
37S
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
sobe uzeo tri Tesline slike. Prema rije!ima upravitelja hotela
Nevv Yorker i Kosanovi"a, oni nisu dirali nita drugo. Sef je
iznova zatvoren novom kombinacijom i ifru je sada imao
jedino Kosanovi".
Dana 9. sije!nja Gorsuch i Fitzgerald otili su u hotel
NewYorker te uzeli svu Teslinu imovinu, koja se sastojala od
otprilike dva kamiona njegovih materijala. Materijali su
zape!a"eni i poslani tvrtki Manhattan Storage and VVarehouse
Company na pohranu. Sve je to bilo smjeteno uz tridesetak
drugih ba!vi i paketa koji su se tamo nalazili jo od 1934.
godine, pa su i oni zape!a"eni po nalogu Ureda za imovinu
stranaca.
Osim pitanja o ovlasti tog ureda i njegova mijeanja u ovaj
slu!aj, pitanje je i zbog !ega je Kosanovi"u bio doputen
pristup sefu, iz kojega je kasnije, kako je tvrdio, nestala
Edisonova medalja. U sefu su se jo nalazili i Teslini
dokumenti o ameri!kom dravljanstvu, koje je tako
ljubomorno !uvao da ih nikad nije ni vadio iz sefa. Danas se
mogu vidjeti u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu. Nije poznato
to se jo nalazilo u sefu.
Ured FBI-a u Vvashingtonu otiao je toliko daleko da je
naloio njujorkom uredu neka diskretno preuzme stvar u
svoje ruke preko dravnog tuitelja u NewYorku, te ako je
potrebno neka uhiti Kosanovi"a pod optubom za provalu
kako bi doli do raznih papira za koje je dojavljeno da ih je
uzeo iz Teslina sefa. Uredu u NewYorku tako#er je re!eno da
stupi u vezu sa sudom i ishodi zaustavljanje svakog daljnjeg
baratanja Teslinom imovinom kako nitko vie ne bi mogao
do"i do nje bez nazo!nosti agenta FBI-a. NewYork je tako#er
morao nastaviti s obavjetavanjem VVashingtona o budu"em
razvoju doga#aja.
3

Zamisao o uhi"enju jugoslavenskog veleposlanika bila je
brzo odba!ena. Nedugo nakon toga, sredinjica u
Vvashingtonu donijela je !udnu odluku. Edward A. Tamm iz
sredinjeg ureda FBI-a u Vvashingtonu naloio je D. M.
Laddu iz istog ureda da !itavu stvar radi daljnjeg postupanja
iznova vrati Uredu za imovinu stranaca. Tamm je tom nalogu
dodao i napomenu: $ini se kako nema potrebe da se dalje
time bavimo.
4

376
Nestali papiri
Ubrzo je od dobro poznatog elektroinenjera, dr. Johna G.
Trumpa, koji je kao tehni!ki savjetnik radio u Dravnom
vije"u za istraivanje, pri Odsjeku za istraivanje obrambenih
sredstava, zatraeno da sudjeluje u pregledavanju Teslinih
znanstvenih spisa. Pregled se obavljao u skladitu tvrtke Manhattan
Storage and Warehouse Company. Osim dr. Trumpa
prisustvovali su mu Willis George iz Ureda mornari!ke
obavjetajne slube, Edward Palmer, mornari!ki do!asnik i
glavni skladitar, te John J. Corbett, njegov pomo"nik.
Kasnije je dr. Trump izjavio da nije obavljen pregled
ogromne koli!ine Tesline imovine, koja je bila u podrumu
hotela NewYorker punih deset godina prije njegove smrti, niti
bilo kojih drugih Teslinih spisa osim onih koje je imao kod
sebe kad je umro. Treba napomenuti da je Teslin znanstveni
ugled bio u padu ve" podulji niz godina te da je u to vrijeme
bilo mnogo nastojanja da se ospore njegovi izumi radija,
robotizacije i izmjeni!ne struje. Osim toga, dr. Trump je bio
vrlo zaposlen !ovjek, kao uostalom i FBI koji je jedva
uspijevao na"i dovoljno ljudi za svoje brojne istrage oko
mogu"ih sabotaa.
Kao rezultat pregleda, napisao je dr. Trump, moje je
miljenje da me#u papirima i u imovini dr. Tesle nema takvih
znanstvenih biljeaka, opisa neobjavljenih metoda,
nepatentiranih aparata niti gotovih ure#aja koji bi mogli imati
neku ve"u vanost za ovu zemlju ili bi mogli predstavljati
rizik kad bi pali u neprijateljske ruke. Stoga ne vidim nikakvih
tehni!kih ili vojnih razloga zbog kojih bi se imovina trebala i
dalje drati zaplijenjenom.
Dodao je: Za vae je potrebe ipak pripremljen svezak
razli!itih materijala koje je napisao dr. Tesla te je predan
Vaem uredu. On pokriva tipi!ne i gotovo sve zamisli kojima
se bavio tijekom posljednjih godina. Ti su papiri numerirani i
kratko opisani u privitku ovog dopisa.
A u svom zaklju!ku dr. Trump pie: Ne bi trebalo nauditi
ugledu cijenjenog inenjera i znanstvenika, !iji su konkretni
doprinosi elektrotehnici u!injeni po!etkom ovog stolje"a, ako
izvijestim da su njegove misli i nastojanja tijekom posljednjih
377
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
petnaestak godina bili prije svega spekulativne, filozofske, a
pomalo i promidbene naravi - !esto se u njima bavio
proizvodnjom bei!nog prijenosa energije - ali bez
uklju!ivanja novih, zdravih i izvedivih na!ela ili metoda za
postizanje takvih rezultata.
$ini se da su se dokumenti (za koje dr. Trump pie da ih je
numerirao i ukratko opisao) sastojali od fotostatskih snimki ili
su ih na mikrofilm snimili nazo!ni mornari!ki do!asnici, dok
su izvorni dokumenti ostali i nadalje u skladitu, kako bi
kasnije bili preneseni u Jugoslaviju. Pregledom nije otkrivena
nikakva strana imovina koja bi potpadala pod odredbe zakona
o trgovini s neprijateljem. Stoga je Teslina imovina - papiri,,
osobni dokumenti, nacrti i ostalo - u velja!i 1943. godine bila
predana na raspolaganje Kosanovi"u koji je upravljao
njegovom ostavtinom.
U privitku svom izvje"u dr. Trump je naveo sljede"e
kradce opise Teslinih radova:
Telegeodinamika ili daljinsko izazivanje pomicanja Zemlje -
ovim dokumentom u obliku pisma od 12. lipnja 1940.
naslovljenog na Westinghouse Electric & Manufacturing
Compam/, Tesla predlae tvrtki metodu za prijenos golemih
koli!ina energije na velike udaljenosti pomo"u mehani!kih
vibracija Zemljine kore. Izvor energije je mehani!ki ili
elektromehani!ki ure#aj koji treba postaviti uz stjenovitu
izbo!inu, a u radu emitira energiju ugo#enu na rezonantnu
frekvenciju Zemljine kore. Predloena shema zvu!i kao posve
vizionarska i neizvediva. U Vvestinghouseu su ga ljubazno
odbili...
Novi na!in projiciranja koncentrirane nerasprene energije kroz
prirodne medije - ovaj Teslin dokument bez datuma opisuje
elektrostati!ku metodu proizvodnje vrlo visokih napona,
sposobnu za dobivanje nevjerojatno velikih koli!ina energije.
Ovaj se generator koristi za ubrzanje nabijenih !estica,
pretpostavljam elektrona. Takav mlaz elektrona visoko
nabijenih energijom, koji prolaze kroz zrak !ini
koncentrirano neraspruju"e sredstvo, kojim se energija
prenosi kroz prirodne medije. Kao jedna od komponenata tog
ure#aja opisuje se otvorena vakuumska cijev, unutar koje
elektroni prvo dobivaju na ubrzanju.
378
Nestali papiri
Predloena shema moe se povezati sa sadanjim
sredstvima za proizvodnju katodnih zraka visoke energije, uz
istodobnu uporabu visokonaponskog elektrostati!kog
generatora i cijevi za ubrzanje oslobo#enih elektrona.
Me#utim, dobro je poznato kako takvi ure#aji, iako imaju
znanstveni i medicinski zna!aj, nisu sposobni za prijenos
velikih koli!ina energije na ve"e udaljenosti, a da pritom ne
do#e do rasprivanja. Teslini opisi u ovom zapisu ne bi mogli
omogu"iti konstruiranje u!inkovitih kombinacija generatora i
cijevi, !ak ni ograni!ene energije, iako su op"i elementi takve
kombinacije ovdje jezgrovito opisani.
Metoda proizvodnje snanih zra!enja - Teslin dokument u
rukopisu, bez datuma, a opisuje novi postupak dobivanja zraka
ili zra!enja. Zapis po!inje pregledom radova Lenarda i
Crookesa, opisuje Teslin rad na dobivanju visokih napona, da
bi na kraju, u posljednjem odlomku, dao jedini kratak opis
izuma vezanog za naslov... Ukratko, kod mojeg novog
pojednostavljenog postupka radi se o generiranju mlaza
odgovaraju"eg fluida visoke brzine, usmjerenog, u vakuumu,
kroz strujni krug koji se napaja strujom odgovaraju"e ja!ine i
napona.
Dugo nakon svega toga, u jednom pismu prijatelju, dr.
Trump je opisao to se doga#alo kad je otiao u hotel Governer
Clinton da bi pregledao ure#aj pohranjen u njegovu
podrumu, vjerojatno istu onu kutiju koje se iz Tesline sobe
tako dobro sje"ao glasnik koji je nije smio ni dodirnuti.
Tesla je upravu hotela upozorio kako je taj 'ure#aj'
zapravo tajno oruje, pisao je dr. Trump, te da bi mogao
eksplodirati ako bi ga otvorila neovlatena osoba. Zato su
odmah, !im su mi otvorili podrum i pokazali gdje se kutija
nalazi, upravitelj i !itavo osoblje urno napustili prostoriju.
Federalni agenti, koji su doli u pratnji dr. Trumpa, tako#er su
se povukli u dno podruma, navodno da bi mu olakali pristup
sanduku.
Kutija je bila umotana u tvrdi sme#i papir i !itavom
duinom uvezana vrpcom. Prisjetio se kako je i sam oklijevao,
pomislivi da je stvarno prekrasno vrijeme i pitaju"i se zbog
!ega i on sad nije negdje vani.
37Q
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
Odloio je paket na stol i, provjeravaju"i vlastitu hrabrost,
po!eo depnim noi"em oprezno rezuckati vrpcu. Uklonio je
omot. Bila je to samo jo jedna lijepo ulatena drvena kutija,
na pokrovu ureena mjedenim zatvara!em. Morao je skupiti
svu preostalu snagu i hrabrost da kona!no oslobodi zatvara! i
podigne pokrov.
Unutra se nalazila desetlje"ima stara naprava za mjerenje
otpora, kakvom su se sluili u svakom malo boljem
elektrolabo-ratoriju prije prijelaza stolje"a! Bio je to, dakle,
posve uobi!ajen i standardni mjerni instrument...
Zbog !ega je Tesla mislio da je zgodno !itav niz godina
djelatnike tog hotela i njegovu upravu nagoniti u strepnju i
uas tim bezazlenim predmetom? Moda je toliko navikao na
to da mu se hotelski ra!uni pla"aju iza le#a (vjeruju"i da su
hoteli u kojima je ivio po!a"eni ve" i samim time to njega
imaju kao gosta, te da su stoga jednostavno otpisivali njegove
ra!une), da se naao silno uvrije#en !injenicom da je hotel
Governor Clinton od njega drsko zatraio da podmiri nepla"eni
ra!un od 400 dolara.
Iako je FBI predmet Tesla zatvorio 1943. godine, on
sam kao da nije elio ostati zatvoren. Iznova je otvoren 1957.
godine, kad se neki dounik poalio kako NewYorkom hara
jedan par koji uokolo dijeli letke s informacijama o lete"im
tanjurima i drugim me#uplanetarnim pitanjima, obilato
pritom u letku iskoritavaju"i izumiteljevo ime i slavu. Tvrdili
su da su Teslini inenjeri nakon njegove smrti usavrili
takozvani Teslin set, to jest radioure#aj za me#uplanetarno
komuniciranje, da taj ure#aj radi jo od 1950. godine i da su
otada Teslini inenjeri u bliskom dodiru sa svemirskim
brodovima izvanzemaljaca. FBI je jo jednom odlu!io kako
nema potrebe djelovati, pa je predmet iznova zatvoren.
Swezey nije nikad previe vjerovao glasinama o tajnom
oruju pa je na to pitanje odgovorio: Kako je Tesla bio
povu!en !ovjek, a posljednjih godina svoga ivota osobito je
volio razgovarati o raznim tajnovitim pojmovima, mislim da
se isprelo mnogo legendi oko !itavog niza njegovih zamisli
koje je, dodue, razvijao, ali mu drugi nisu dopustili da
ugledaju svjetlost dana.
380
Nestali papiri
Rekao je i da je izumitelja vrlo dobro poznavao gotovo
puna dva desedje"a prije njegove smrti: Teslin se genij
najvie iskazao i zaplamtio tijekom dvanaestak godina prije
prijelaza stolje"a te netom nakon njega. A ono to je radio
kasnije sadravalo je zametke razvoja nekih postignu"a
kojima smo svjedoci danas, ali ni jedan od njih nije razvio -
barem ne na papiru ili u bilo kakvom drugom opipljivom
obliku - do prakti!ne upotrebljivosti...
Moda i jest tako, ali, izme#u 1945. i 1947. godine dolo je
do zanimljive razmjene pisama i telegrama izme#u tehni!kog
odjela Zrakoplovnog zapovjednitva u Wright Fieldu, u dravi
Ohio, unutar !ijih se laboratorija obavilo mnogo istraivanja s
oznakom strogo povjerljivo te izme#u Vojne obavjetajne
slube u VVashingtonu i Ureda za imovinu stranaca. Tema im
je bila spisi pokojnog Nikole Tesle.
Dana 21. kolovoza 1945. tehni!ki odjel Zrakoplovnog
zapovjednitva zatraio je od glavnog zapovjednika
Ameri!kog vojnog zrakoplovstva u "VVashingtonu odobrenje
da se do!asniku Blovceu D. Fitzgeraldu omogu"i slubeni put
od sedam dana u Vvashing-ton zbog osiguravanja imovine
koja je bila zaplijenjena da ne bi dola u ruke neprijatelju.
Dana 5. rujna 1945. godine pukovnik Hollidav iz
Laboratorija za ispitivanje opreme, u pododjelu za pogonsko
istraivanje i opremanje, pismom se obratio Llovdu L. Shaulisu
u Uredu za imovinu stranaca potvr#uju"i mu svoj razgovor s
Fitzgeraldom i zahtijevaju"i fotostatske kopije koje je dr.
Trump poimence naveo kao Teslinu imovinu. Pritom je
ustvrdio da "e traeni materijali biti iskoriteni u vezi s
projektima za narodnu obranu na kojima ovaj odjel radi, te da
"e se sve primljeno vratiti u razumnom roku.
Bilo je to posljednji put da je Ured za imovinu stranaca ili
bilo koja druga federalna agencija u Sjedinjenim Ameri!kim
Dravama priznala da posjeduje Tesline papire koji su
sadravali podadce o njegovom istraivanju o naoruanju sa
smrtonosnim zrakama. Shaulis je 11. rujna 1945. ovako
odgovorio pukovniku Holli-dayju: Materijali koje ste
zatraili poslani su tehni!kom odjelu Zrakoplovnog
zapovjednitva na ruke poru!nika Roberta E.
381
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
Houlea. Te je priloge na ured predao na raspolaganje
Vojnom zrakoplovstvu radi njihove uporabe u pokusima.
Molimo da se potom vrate. Materijali nisu nikada bili
vra"eni.
Radilo se o cjelovitim fotostatskim kopijama, a ne tek o
skra"enim opisima dr. Trumpa. Ured za imovinu stranaca nije
imao zaveden podatak o tome koliko su kopija napravili oni koji
su pregledavali papire zajedno s dr. Trumpom. Mornarica
tako#er nema podataka o Teslinim papirima, kao uostalom ni
jedan od federalnih arhiva.
Za!udo, samo !etiri mjeseca nakon to su fotokopije bile
odaslane za Wright Field, pukovnik Ralph Doty, na!elnik
Vojno--obavjetajne slube u Vvashingtonu, pismenim je
putem javio Jamesu Markhamu iz Ureda za imovinu stranaca
kako poslane fotokopije nisu nikada ni primili: Ovaj ured
ima potvrdu da se s vama stupilo u vezu iz stoera, to!nije, iz
tehni!kog odjela Zrakoplovnog zapovjednitva u Wright
Fieldu, te zahtijeva da prona#ete materijale pokojnog
znanstvenika, dr. Nichole [sic] Tesle, jer bi mogli sadravati
podatke od velike vrijednosti za stoer. Re!eno nam je da bi
va ured mogao imati te materijale. Ako je to to!no, eljeli
bismo da nam dostavite svoj pristanak za posjet predstavnika
tehni!kog odjela Zrakoplovnog zapovjednitva koji bi ih doao
pregledati. Kako su navedeni materijali od velikog zna!aja za
zapovjednitvo, zahtijevamo da nas obavijestite o bilo kojem drugom
pokuaju bilo koje druge agencije da do#e do njih. [Kurziv
naknadno dodan.]
Zbog urnosti predmeta dopis aljemo po !asniku za vezu
iz naeg ureda, nadaju"i se da "ete nam tako#er urno
dostaviti traene obavijesti.
Ova druga agencija koja je !itav predmet imala u
svojim rukama, ili ga je barem trebala imati, bio je sam
tehni!ki odjel Zrakoplovnog zapovjednitva! Dopis
pukovnika Dotvja nosio je na sebi oznaku dravne tajne na
temelju zakona o pijunai, ah je ona uklonjena s njega 8.
svibnja 1980. godine.
U postoje"im evidencijama nije se nalo objanjenje za tu
neugodnu i neo!ekivanu nepriliku. Moda je to bilo
razjanjeno usmenim putem kada je !asnik za vezu stigao na
lice mjesta.
382
Nestali papiri
No 24. listopada 1947. godine David L. Bazelon, pomo"nik
na!elnika pravne slube i ravnatelj Ureda za imovinu stranaca,
javio se slubenim dopisom zapovjedniku tehni!kog odjela
Zrakoplovnog zapovjednitva u Wright Fieldu u vezi s
Teslinim foto-statskim kopijama, koje su kao preporu!ena
poiljka na njegov zahtjev bile odaslane pukovniku Hollidavju
11. rujna 1945.
Naa evidencija pokazala je da materijal jo nije vra"en,
pisao je Bazelon. Poslao je i njezin opis te zatraio da se papiri
vrate.
O!igledno je barem dio Teslinih materijala ipak stigao do
Wright Fielda, jer je 25. studenoga 1947. pukovnik Duffy,
na!elnik Odjela za elektroni!ko planiranje, pododjel
elektronike u odsjeku za inenjering u Wright Fieldu poslao
odgovor Uredu za imovinu stranaca: Materijali se sada nalaze
u naem pododjelu elektronike, gdje se procjenjuje njihova
valjanost. Vjerovao je kako "e taj posao biti obavljen do 1.
sije!nja 1948. godine te "emo tada stupiti u kontakt s Vaim
Uredom, kako biste nam javili na koju ih adresu trebamo
dostaviti.
Nema pisanih dokaza o tome je li ured ikada vie zatraio
povrat dokumentacije, ali ona nije bila vra"ena.
Godinama se govorkalo kako nepatentirani Teslini izumi
nisu doprli samo do Vojnog zrakoplovstva Sjedinjenih
Ameri!kih Drava, nego i do Rusije te privatnih ameri!kih
tvrtki koje su radile u obrambenoj industriji, a na kraju !ak i
do nekih sveu!ilinih istraiva!kih laboratorija koji su
prou!avali naoruanje sa smrtonosnim zrakama.
Ured za imovinu stranaca susretao se tijekom godina s
velikim problemom, objanjavaju"i svoju ulogu i nadlenost
nad Teslinom imovinom. Izme#u 1948. i 1978. godine dovijali
su se razli!itim na!inima, ne bi li odgovorili na mnoge upite.
Evo i nekih pojedinosti tih odgovora:
Iako je ovaj ured sudjelovao u pregledavanju nekih
materijala koji su bili vlasnitvo pokojnog dr. Tesle, naa
evidencija ne pokazuje da je bilo koji od njih bio predan ili da
se sada nalazi pod nadleno"u ovog ureda...
383
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Ovaj ured nikada nije imao pohranjenu... bilo kakvu imo-
vinu Nikole Tesle...
Dok su se Teslini papiri nalazili kod nas na pohrani...
Fotostatske kopije odre#enih dokumenata, izra#ene u vri-
jeme kad su se papiri nalazili pod naim pe!atom...
Godine 1943. na je ured svojim pe!atom zatvorio imovi-
nu...
U vrijeme kad su Teslini papiri bili kod nas na
!uvanju... itd.
Onome to je danas Stoerni odjel aeronautskih sustava u
zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson u dravi Ohio, ured je
odgovorio ovako: Organizacija (Laboratorij za istraivanje
opreme) koja je obavljala procjenu valjanosti Teslinih papira ve"
nekoliko godina ne postoji. Nakon to smo intenzivno tragali
po inventurnom popisu koji je bio napravljen prigodom njezina
rasputanja, u njemu nismo nali ni spomena o bilo kakvim Teslinim
papirima. Stoga smo zaklju!ili da su ovi dokumenti bili uniteni u
vrijeme kad se laboratorij zatvarao.
5
(Kurziv naknadno dodan.
Odgovor sam ishodila pozivaju"i se na zakon o slobodi
informiranja dana 30. srpnja 1980.)
Izvorni Teslini materijali i papiri, kao i preivjeli modeli
njegovih izuma poja!alo-odailja!, daljinski upravljani
brodovi, prva cjevasta svjetla, indukcijski motori, turbina,
izloci koje je prikazao na Svjetskoj izlobi u Chicagu 1893.
godine, kao to je takozvano Kolumbovo jaje, i drugi - sve
je to napustilo Ameriku 1952. godine i otilo u Jugoslaviju.
Tamo je kasnije poslan i njegov pepeo. Sve se to danas moe
pogledati u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, dostojanstvenoj
zgradi iroka i lijepo ure#ena pro!elja, koja se nalazi u Ulici
proleterskih brigada na broju 81. Ulica je ime dobila odmah
nakon rata, dok se u doba monarhije nazivala Kraljevskom
ulicom. Na pro!elju niskoga zida ispred muzeja nalazi se
kome-morativna plo!a, pisana ki"enim "irili!nim pismom.
Ovdje su Teslini zapisi s engleskog prevedeni na
takozvani srpsko-hrvatski jezik svi, priznaje kustos, osim
nevanih materijala koji su ostali na jeziku zemlje u kojoj je
Tesla proveo najve"i dio ivota.
384
30. Ostavtina
$injenica da Teslini materijali, istraiva!ke biljeke i papiri
nisu bili lako dostupni znanstvenicima na Zapadu ne zna!i,
naravno, da se njihovo istraivanje posve ugasilo. Naprotiv,
ve" i sama tajanstvenost, koja je okruivala neke njegove
nedokazane tvrdnje posluila je brojnim znanstvenicima i
istraiva!ima kao poticaj da pokuaju ponoviti ili oponaati
njegova nastojanja i pokuse. A budu"i da se njima doslovce
nije moglo na"i ni kraja ni konca, uvijek je postojala
mogu"nost da trud bude nagra#en zna!ajnim uspjehom. No,
najve"i poticaj da se nastoji kro!iti Teslinim stopama bez
ikakve je sumnje bio sam izumitelj sa svojim zapanjuju"im
popisom dostignu"a i trajnim divljenjem koje je njegov
briljantni um i zasluio. Kako je to sro!io jedan njema!ki
pisac, ina!e veliki potovatelj Teslina djela i rada: Tesla je
nadiao granice svoje egzaktne znanosti da bi nam prorekao
ono to nas !eka u budu"nosti... suvremeni Prometej koji se
usudio posegnuti za zvijezdama...
1

Iako bi nevjerojatno opsean rad, koji bi trebalo obaviti da
bi se pregledalo dananje stanje u istraivanjima nadahnutima
Teslinim izumima, znatno nadilazio kako ciljeve ove knjige,
tako i namjere spisateljice, izumiteljev ivotopis ne bi bio
potpun a da se barem ne ukae na sve to se dalje doga#alo
makar s nekoliko glavnih djelatnosti koje su ga toliko
zaokupljale. Takav krnji pregled, kako se moe i o!ekivati,
istovremeno je mjeovit i nepotpun, ali zato nita manje
dojmljiv.
Po!nimo stoga s Teslinim pokusima vezanim za kuglastu
munju. Kad se s njom prvi put susreo u Colorado Springsu,
nije imao ni priblinu zamisao o tome !emu bi ta vatrena lopta
uop"e
385
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
mogla posluiti. Njemu je predstavljala tek iznenadnu
nepriliku, jer je zahtijevala objanjenje. I tako je sjeo te po!eo
mozgati o na!inu oblikovanja takvih !udnih vatrenih lopti,
da bi ih na kraju nau!io sam proizvoditi, na umjetni na!in i po
vlastitoj volji.
Tehni!ko objanjenje glasi: u visokofrekventnom
transformatoru s poja!alom u sekundarnom krugu, cjelokupna
se energija -pretvorena iz stati!ke u kineti!ku osloba#a u
mnogo kra"em vremenu, daju"i tako snagu od stotina tisu"a
konjskih snaga. Tesla je, primjerice, proizvodio umjetne
kuglaste munje tako da bi naglo pove"avao frekvencije u
primarnom krugu, !ime bi ja!inu struje podizao do
maksimuma. To bi opet izazvalo pojavu njegove kuglaste
munje koja je znala sunuti velikom brzinom i na veliku
udaljenost.
Stoga je doista !udno to suvremeni fizi!ari, kojima su se
na raspolaganju nalazili sjajno opremljeni laboratoriji, nisu
uspijevali proizvesti te plazmoide makar pribline
postojanosti onih pravih, strelovitih kuglastih munja kakve je
stvarao Tesla.
Zbog !ega taj problem uop"e ikoga op!injava? Prije svega
zato to se nalazi tamo negdje, u nepoznatom. A potom i zato
to bi u ovim loptama, izme#u mnogih na!ina njihova
koritenja, moda mogao leati glavni klju! za pobjedu u
me#unarodnoj utrci za postizanjem nadzirane i kontrolirane
nuklearne fuzije -potencijalno najve"eg izvora energije u
povijesti !ovje!anstva. Me#u onima koji se ve" odavno
zanimaju za istraivanje kuglastih munja su Piotr Kapitza,
veliki ruski fizi!ar, Lambert Dolphin i njegovi suradnici u
laboratoriju za radiofizikalna istraivanja tvrtke SRI
International, dr. RobertW Bass sa Sveu!ilita BrighamYoung te
Robert Golka s kojim je Bass sura#ivao u tim istraivanjima.
Golka, fizi!ar iz Massachusettsa, Teslin u!enik i istraiva!
svjetlosnih pojava, progonio je svoju kratkotrajnu kuglastu
munju gorljivo"u lovca na duhove. Poput Tesle u Coloradu,
svoja je istraivanja i pokuse provodio u osami, u dalekoj
zabiti svojega laboratorija u Utahu, bore"i se tako#er poput
Tesle da do#e do
386
Ostavtina
onakve potpore drave, kakva se ina!e odobrava velikim i
zna!ajnim institucijama ili korporacijama.
Iz najve"eg hangara smjetenog na samom kraju njegove
sablasne baze u VVendoveru, u Utahu, koji je tijekom Drugog
svjetskog rata izgradila ameri!ka vojska, !esto bi se mogli
vidjeti plavi!asti bljeskovi i sijevanje kad bi se Golka prihvatio
svojih pokusa i ispitivanja svjetlosti. Tu je, pod najve"im
mjerama osiguranja, 1940. godine bio smjeten i zrakoplov B-
29 Enola Gay, opremljen za bacanje prve atomske bombe koja
je opustoila Hiroimu.
Dva puta je Golka putovao u Beograd samo da bi posjetio
Muzej Nikole Tesle i tamo se nadvio nad Tesline tada jo
neobjavljene biljeke. Potom se usredoto!io na to da, koliko je
god to!nije mogu"e, u hangaru stare zra!ne baze pokua
ponoviti izvedbu Teslina odailja!a s poja!alom, koji je
izumitelj konstruirao davne 1899. godine, dok je na brdu Pike's
Peak istraivao oluje prepune gromova i bljeskova munja.
On [Tesla] je svojom opremom, koju je sam izradio, bio
daleko ispred svega to danas imamo, ustvrdio je Golka.
Osmislio je prekida!e za visoki napon i prekida!e za iskrite.
Sve to bismo mogli znati o tome otilo je s njim. Ne znamo
kako je u tome uspijevao. Poneto se moglo prona"i u
dnevnicima, ali on je mnogo toga drao jedino u svojoj glavi.
Golka je uspio izgraditi Teslino poja!alo-odailja! nakon
dugotrajnog rada na svom Projektu Tesla. Njime je uspio
posti"i izboje od 22 milijuna volti, to je izazivalo gotovo
dvostruko snanije lan!ane munje i oluje od onih koje je
dobivao sam majstor u Colorado Springsu.
Zna!aj kuglastih munja kod istraivanja fuzije ima veze s
problemom kontrole plazme. Sama bit najuobi!ajenije vrste
eksperimentalne fuzijske reakcije predstavlja uzimanje
izotopskog plina vodika, koji istodobno treba ubrzavati i super-
zagrijavati, sve dok se jezgre vodika ne fuzioniraju tako da
oblikuju jezgre helija, osloba#aju"i u tom postupku strahovite
koli!ine energije. Za to vrijeme, dok se vodik nabija ogromnim
koli!inama kineti!ke i
387
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
toplinske energije, on prelazi u jo nerazjanjeno stanje
materije poznato pod nazivom plazma*. U zavrnim
stupnjevima postupka, pred samo stvaranje fuzije, javlja se
najve"i problem: odrati plazmu povezanom, koherentnom,
ograni!iti je i obuzdati kao unutar neke vrste nevidljive
elektromagnetske boce.**
Budu"i da je kugla najstabilnije geometrijsko tijelo, Golka
vjeruje da te kuglaste munje imaju najbolje mogu"nosti za to
da jednom postanu spremnicima za takve nepostojane
mase. On neobi!ne svjetlosne pojave opisuje kao uarene
kugle najrazli-!itijih boja, promjera od 1,5 cm pa do veli!ine
grejpa, koje usto sli!e i luku, sa svojim bezbrojnim
slojevima !estica pozitivnih i negativnih naboja. One mogu
juriti i odskakivati du zidova, a padnu li u vodu, ona "e
proklju!ati. Ponekad, kao to je to vidio u svojoj brdskoj
zrakoplovnoj bazi u Utahu, mogu onesposobiti i
najsofisticiraniju elektronsku opremu. U ljeto 1978. godine,
koriste"i pritom laserske zrake uglji!nog dioksida, kona!no
mu je uspjelo proizvesti kuglice svjetlosti, za koje vjeruje da
predstavljaju jedan oblik kuglastih munja. Uspio ih je i snimiti
dok su se pojavljivale jedna za drugom, u fotografijama
prema redoslijedu njihova pojavljivanja.
2

U tom je trenutku zatraio podrku ameri!kog Ministarstva
za energetiku radi velikog istraivanja. Predloio je da pritom
koristi ure#aj koji je nazvao pirosfera, a sastojao se od pet
laserskih zraka kojima je elio posti"i termonuklearnu fuziju.
U takozvanom reaktoru za fuziju kuglastih munja stvarat "e
se jedino
* Sve do prije nekoliko godina plazma nije imala nikakvu ve"u industrijsku
vanost, nego se naprosto drala jednom od laboratorijskih neobi!nosti.
Richard L. Bersin, izvrni potpredsjednik tvrtke International Plasma
Corporation, vjeruje da se s prvom prakti!nom primjenom plazme
zapo!elo jo u 19. stolje"u, kad se uarena plazma koju je proizvodila
Teslina zavojnica po!ela koristiti da bi se utvrdila mjesta proputanja u
vakuumiziranim staklenim laboratorijskim tikvicama.
** Tesline ideje utkane su i u druge aspekte istraivanja fuzije.
Suprasprovodne magnetske zavojnice, rashla#ene na svega nekoliko
stupnjeva iznad apsolutne nule, koriste se u magnetskim ure#ajima, a u
postupku koji je takmac spomenutom, pogonska zrnca vodika
bombardiraju se zrakama !estica visoke energije.
388
Ostavtina
neradioaktivni helij, a - prema Golkinu miljenju - matemati!ki
modeli ukazuju na to da se tako mogu posti"i temperature
iznad milijarde stupnjeva.
Golka je i Vojnom zrakoplovstvu predloio jednu Teslinu
zamisao - zrake nabijenih !estica. No i njih je zamislio tako da
koriste lasersku tehnologiju. Takvo oruje na zrake, vjeruje on,
imalo bi domet od 9500 kilometara, a u zraku bi moglo unita-
vati i rastapati neprijateljske projektile. Golka je vjerovao da bi
mogao proizvesti struje napona i do 200 milijuna volti pomo"u
Tesline zavojnice, samo tri puta ve"e od njegovih
kombiniranih zavojnica.
Ali, kao vuk samotnjak naslijedio je i Tesline probleme.
Zato je jednom prigodom izjavio: Kad radim za kakvu
korporaciju, osje"am kao da se njezini zidovi obruavaju na
mene. Njegov je rad doao do to!ke kad vie nije mogao
napredovati sa svojom improviziranom opremom. Za nastavak
istraivanja bila su mu potrebna golema investicijska sredstva.
Takmaci su mu bile velike korporacije i vode"a sveu!ilita koja
su se me#usobno utrkivala na podru!ju nuklearne fuzije. A
nekim od tih sveu!ilita !ak je uskra"ena dravna nov!ana
potpora. Svi su oni ve" duboko ogrezli u laserskoj tehnologiji,
iako je Golka uporno tvrdio da je njegov sustav druk!iji i
jedinstven. Bez ikakve sumnje, Golka je jedini znanstvenik koji
je ozbiljno i otvoreno pokuavao nastaviti Teslin rad s
kuglastim munjama, a istodobno je nedvojbeno bio i
najuporniji me#u njima.*
I ruski fizi!ar Kapitza, koji je 1978. godine podijelio
Nobelo-vu nagradu za fiziku s Arnom Penziasom i Robertom
W Wilso-nom iz Amerike za svoj rad o magnetizmu i
ponaanju tvari u uvjetima ekstremno niskih temperatura, bio
je jedan od onih koji su priznali svoj dug Tesli. Djelotvorno
stvaranje oscilacija iznimno
Lambert Dolphin za Golkin uspjeh u ponavljanju Tesline zavojnice iz
Colorado Springsa kae: To je uistinu spektakularno, radilo se o znan-
stveniku ili nestru!njaku. Nadam se da "e jednom zavriti u nekom ugled-
nom muzeju, gdje bi ga potovali onako kako zasluuje. I on je kasnije
bio jedan od pobornika nastavka rada na istraivanju kuglastih munja.
389
TESi.A - $OVJEK rzv^NVUiiMrfNM
visokih. frekvencija i njihovo ponovno pretvaranje u istosmjernu
struju, pie on, otkriva mogu"a rjeenja problema prijenosa
elektri!ne energije,., u slobodni svemirski prostor. Prijenosni ure-
#aji bit "e. naravno, nalik na one o kojima se ve" razmiljalo,
sama io "e se umjesto vodi!a valova morati koristi u" snano
usmjeravana zraka koja "e se opet, kako ve" znanio, malo
iskrivljavati samo na kratkim valnim duinama, O takvom se
ure#aju za prijenos elektri!ne energije, koji je prije mnogo godina
prvi osmislio N. Tesla, ve" raspravljalo... Iako.,, je u na!elu
mogu", vezan je za niz sloenih problema sa stajalita
inenjeringa pa bi se stoga mogao primijeniti u praksi jedino u
nekim iznimnim situacijama u kojima druge metode prijenosa
energije ne bi bile primjenjive (primjerice, kad se energija treba
poslati do satelita). # *
Na podru!ju bei!nog prijenosa energije, koji je tako usko
povezan s utrkom u istraivanju svemira, dolo je do napretka u
Kaliforniji. Ridiard Dickinson, voditelj Projekta za prijenos
energije mikrovalovima, koji je financirao tehni!ki laboratorij za
prou!avanje mlaznog pogona u pustinji blizu Barstovva, sje"a se
koliko su ga nadahnjivali Tcslini raniji radovi. Zamisao o dovo-
#enju struje na Zemlju iz orbitalnog solarnog sustava putem
mikrovaiova je drska, skupa, romanti!na i posve u stilu staroga
majstora.
Energiju smo zrakama iz naeg odailja!a u Goldstoneu
poslali na udaljenost od 1,5 km, izjavio je Dickinson za projekt
koji je NASA vodila sredinom sedamdesetiJi godina dvadesetog
stolje"a. Cjelokupnu mikrovalnu energiju koja je pala unutar
naeg cilja (od koje smo postoje"im ure#ajem mogli prikupiti tek
jedan njezin dio), uspjeli smo u koli!ini od 82,S posto pretvoriti u
korisnu, istosmjernu struju. Tih 34 tisu"e vata istosmjerne struje
uspjelo je prije!i udaljenost od 1,5 km. Bili smo vrlo za#ovolj ni.
Sljede"i je korak da se pobrinemo za bolju tehnologiju i za potrebe
satelitskog energetskog sustava koji "e postojati u budu"nosti.
+

VViliiam C Brown iz tvrtke Rdvlheon Compcinv, koji je razvio
takozvanu rektenu. to se koristila u istraivanju energije mikro-
390
Ostavtina
valova, zamisao o odailjanju energije radiovalovima tako#er
pripisuje Teslinim pionirskim radovima na osnovama
radioodai-ljanja i na bei!nom prijenosu energije.
Teoretski, grad veli!ine New Yorka mogao bi se u
zimskim danima napajati energijom od pet milijardi vata, koja
bi stizala s ogromnih satelitskih struktura smjetenih na nebu,
!ija bi orbita bila sinkronizirana sa Zemljinom na visinama od
35 km. Naravno, priznajemo, trokovi takvih lebde"ih
elektrana iznosili bi mnoge milijarde dolara, a u slu!aju rata
nale bi se izloene na milost i nemilost neprijateljskim
ure#ajima za unitavanje satelita.
Dravni laboratorij Brookhaven, smjeten u Shorehamu,
neto sjeverozapadni je od poloaja Teslina starog
Wardenclyffea, tako#er se moe usko povezati s izumiteljem
kroz svoj uznapredovali rad na energiji visokih napona. Tako
mu je 1976. godine taj laboratorij odao po!ast sve!anim
okupljanjem, a tadanja je jugoslavenska Vlada poslala
komemorativnu plo!u koja je postavljena na mjesto gdje je
stajao njegov laboratorij u WardenclyfFeu.
I Kanada je ve" dugo vremena pravi bastion arkih
poklonika Tesle i zagovornika njegova energetskog sustava,
jer je zemlja bogata vodom i hidroelektri!nim izvorima. Tamo
stoga misle da bi prijenos energije kroz zemlju mogao strujom
opskrbljivati ona podru!ja u kojima postoji manjak energije.
No - ho"e li to uop"e uspjeti? Planirano je ve" nekoliko
projekata, a neki od njih djelomice su se primijenili u Kanadi,
sredinjem dijelu Minnesote i nedavno u junoj Kaliforniji -
tamo se hidroelektri!na energija bei!no ubrizgava u
zemlju i odailje na podru!ja u kojima je potrebna, pri !emu
se Teslin sustav koristi onako kako su ga znanstvenici
shvatili.
5
Ameri!ko Ministarstvo energetike sve !e"e prima
zahtjeve za financiranje projekata zasnovanih na Teslinu
sustavu.
Naalost, ne postoje dokazi da je taj sustav Tesla ikada
uspio pokrenuti, a niti da bi to moglo uspjeti nekome drugom.
Jedan od problema s kojim se susreo izumitelj bio je taj to je
na podru!je elektromagnetizma pogreno primijenio
zakonitosti koje vae za teku"ine i mehaniku teku"ina. Teslin
patent br. 787 412
391
TESLA - $OVJEK IZVAN VREMENA
pretpostavlja da se zemlja pobu#uje valovima oprezno
procijenjenih duina da bi se postiglo stabilno kretanje valova.
Tesla je vjerovao da putanja irenja valova pada du dijametra.
No, prema saznanjima do kojih se dolo nakon daleke 1899.
godine, putanja valova ne bi ila tako, nego prije du
elipsoidnog luka, negdje izme#u dijametra i zaobljene
povrine.
Osnovni aspekt irenja valova energije je taj da ne dolazi ni
do kakvog prijenosa energije ukoliko val miruje. Energija se prenosi
jedino s komponentom kretanja. Zamisao o kretanju na
grani!nim slojevima, to jest o na!inu kretanja valova bez
gubitaka energije na granici izme#u dva razli!ita medija
(kakvi su zemlja i nebo), posve je odriva. Me#utim, ta
grani!na ploha mora biti glatka, a valovi se moraju ispravno
odailjati. Na frekvencijama koje je koristio Tesla takav ure#aj
za odailjanje morao bi biti zaista golem. Prou!avaju"i
fotografije njegove ispitne postaje u Colorado Springsu,
stru!njacima je postalo jasno da on tamo nije koristio ure#aj
koji bi mogao odailjati takve valove.
Tesla je vjerojatno pogrijeio u Colorado Springsu u svom
tuma!enju oluja prepunih munja, koje su se udaljavale od
njega (prema istoku) preko ravnica, izazivaju"i pritom slabije
ili snanije reakcije na njegovim ure#ajima. On je to
protuma!io kao stojne valove, izazvane u zemlji munjama iz
putuju"e oluje, s vrhuncima valova koji su prolazili kroz
njegovu lokaciju kako se oluja kretala dalje.Vjeruje se da je on
tada zapravo zabiljeio interferenciju do koje je dolo uslijed
odbijanja munja od frontalnog dijela planinskih vrhunaca u
smjeru zapada, gledano s poloaja njegove postaje. Na
njegovim bi instrumentima ova pojava izazvala iste takve
rezultate.
Dr. Wait, bivi rukovoditelj znanstvenika u Laboratorijima
za istraivanje okoline unutar Dravne uprave za oceane i
atmosferu sa sjeditem u Coloradu, opisuje sebe kao
uvjerenog skeptika kada se radi o Teslinoj teoriji. On tvrdi:
Zamisao da elektromagnetska energija prodire 'kroz zemlju'
valjana je samo ako je frekvencija dostatno niska te ako se radi
o malim udaljenostima. Sve je to povezano s pojavom 'slojnog
efekta', a to zna!i da je podru!je
392
Ostavtina
ograni!eno povrinom koju zauzimaju dobri vodi!i, kao kod
metalnih vodi!a valova.
6

Dr. Wait otiao je !ak toliko daleko da je izjavio kako Tesla
zapravo nikada nije uistinu prihvatio !injenicu da bi
elektromagnetski valovi mogli prenositi energiju kroz zrak.
Umjesto toga, on je mislio o samoj zemlji kao vodi!u te je
tako#er razmiljao o mogu"nosti povratnog vodi!a na
visinama od oko '25 kilometara iznad razine mora'. O!evidna
je usporedba ove zamisli sa spro-vo#enjem valova zemlja -
ionosfera na iznimno niskim frekvencijama (vidi Journals of
Ocean Engineering, svezak OE-2, br.2 iz travnja 1977. godine).
Tako#er, njegova bi se predloena rezonancija sustava mogla
tuma!iti kao prvo otkri"e oscilacija u prostoru izme#u zemlje i
ionosfere, koje su se onda povezale s teorijama to su ih,
izme#u ostalih, po!etkom 1960-ih godina iznosili W O. Schu-
mman, N. Christofilos i J. Galejs.
7

U vezi s bei!nim komunikacijama, projekt ameri!ke mor-
narice pod nazivom Sanguine/Seafarer na kojemu se sve
donedavna radilo, proizaao je izravno iz Teslinih pokusa i
ispitivanja u Coloradu. U zamiljenom bi termonuklearnom
ratu uobi!ajene mogu"nosti radiokomuniciranja najvjerojatnije
bile ometane na odre#enim visinama i duinama valova. Tada
bi flota ameri!kih podmornica mogla ostati bez sredstava i
na!ina za primanje poruka. Uvidjevi tu opasnost, ameri!ka
mornarica okrenula se Teslinu prijedlogu iz devetnaestog
stolje"a da se koriste signali od 10 herca (ELF ili iznimno
niska frekvencija), koji bi kruili oko Zemljine kugle te
prodirali i u najve"e morske dubine.
Jedna od svojeglavijih spekulacija vezanih za Tesline
izume bila je pretpostavka da je Rusija iskoristila njegove
teorije o na!inu utjecanja na promjene vremena, koju se
povezalo s pojavom sua i ekstremno toplih ili hladnih
vremenskih razdoblja. Ma koliko nevjerojatnom zvu!ala ova
tvrdnja, to!no je da je Tesla velik dio svojih teorija (no vrlo
mali broj ispitivanja i pokusa) posvetio upravo pitanju
nadziranja vremenskih uvjeta.
Pisao je, primjerice, o mogu"oj uporabi radioupravljanih
projektila i eksploziva kojima bi se prije nailaska mogao
razoriti
393
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
tornado ili pak o uporabi neke vrste munja koje bi se
odailjale u oblak da se izazove prolom kie. Za ono prvo
rekao je: Ne bi trebalo biti teko osmisliti posebni automatski
ure#aj za ove svrhe koji bi nosio eksplozivni naboj, teku"i
zrak ili neki drugi plin. On bi se uklju!ivao automatski ili
nekako druk!ije, a to bi izazvalo nagli pritisak ili usisavanje,
to bi razbilo kovitlac. Sami projektili mogli bi biti izra#eni od
materijala sposobnih za spontano zapa-ljenje. Ovaj je njegov
prijedlog uklju!ivao i poduu matemati!ku formulu.
8

Kao i kod mnogih drugih znanstvenih istraivanja koja je
nadahnuo ovaj u!itelj, ni na podru!ju istraivanja promjena i
utjecanja na vrijeme nije dolo do ve"ih pomaka. Znanstvenik
Frederic Jueneman, kolumnist mjese!nika Industrial Research,
upozorio je na !injenicu da su dr. Robert Helliwell i John
Katsufrakis iz znanstvenog radiolaboratorija Sveu!ilita
Stanford prikazali kako radiovalovi vrlo niskih frekvencija
mogu izazvati promjene u magnetosferi. Pomo"u antene
duga!ke 20 km i odailja!a od 5 kHz smjetenog na
Antarktiku oni su otkrili da se magnetosfera Zemlje moe tako
modulirati da izazove iskakanje !estica nabijenih visokim
naponom u nau atmosferu te su obi!nim uklju!ivanjem ili
isklju!ivanjem signala mogli pokrenuti protok energije ili ga
zaustaviti.
Teoretske implikacije na koje je njihov rad ukazao, kae
Jueneman, govore nam kako bi se uistinu moglo posti"i
globalno nadziranje vremena ubrizgavanjem relativno slabih
'signala' u Van Allenove pojase neto poput
supertranzistorskog efekta.
No, Juenemanove spekulacije idu jo dalje, do krajnosti
dostojnih Tesle: Ako Teslini efekti rezonancije uistinu mogu
nadzirati ogromne koli!ine energije obi!nim prekida!em za
signale, kako je to pokazao dvojac iz Stanforda, tada bismo
proirenjem tih na!ela morali biti u stanju utjecati !ak i na
okolinu zvijezda... Moda "emo jednoga dana s boanskom
arogancijom biti u stanju odre#ivati !ak putanje tih zvijezda.
9

Ni jedna Teslina biografija ne bi bila potpuna kad se ne bi
spomenuo i velik broj fizi!ara-amatera, koji sami konstruiraju
Tesline zavojnice za potrebe vlastitih istraivanja, nastoje"i
ponoviti nje-
394
Ostavtino
govu elektri!nu magiju, ili pak niz mladih izumitelja koji se i
danas nadvijaju nad njegovim osnovnim izumima i jo u njima
pronalaze vlastito nadahnu"e.
Durlin C. Cox, fizi!ar iz Wisconsina i sjajan poznavatelj
svih Teslinih objavljenih zapisa, konstruirao je dvije Tesline
zavojnice, a druga je postizala i 10 milijuna volti. Naveo je
razloge koji su ga na to nagnali: Moje osobno zanimanje za
inenjering visokih napona, a posebno na podru!ju pretvara!a
visokih frekvencija. Nadalje, unapre#ivanje mojih istraivanja
vezanih za laboratorijsku proizvodnju kuglastih munja. I na
kraju zato to je Sveu!ilite Madison iz VVisconsina u
prolje"e 1981. godine zatrailo od mene da im izgradim
Teslinu zavojnicu za izlobu inenjera, koja se odrava svake
dvije godine. On i prijatelji izgradili su i jednu Teslinu
zavojnicu koju je naru!io studio u Hollywoodu radi dobivanja
eljenih svjetlosnih efekata. Uostalom, to je predstavljalo
jedan od uobi!ajenih na!ina njihove uporabe.
Elektroinenjer Leland Anderson saeo je u nekoliko
to!aka kako !itanje Teslinih Biljeaka iz Colorado Springsa moe
pomo"i svakom izvo#a!u Tesline zavojnice pri njezinoj izradi:
1. Elektri!na kvantiteta primara i sekundara mora biti to je
mogu"e via, ali tako da to bude prakti!no za rad.
2. Elektri!ne kvantitete primara i sekundara moraju biti
jednake.
3. Duina sekundarnog namotaj a treba iznositi !etvrtinu radne
valne duljine.
4. U sekundarnom namotaju treba koristiti tehniku dodatne
zavojnice (ili njezine varijacije), kako bi se pove"ala voltaa.
Imaju"i te to!ke na umu, kae on, konstruktor "e
uvidjeti da na sekundarnom navoju nisu potrebne stotine
namota da bi se postigla visoka voltaa.
I na kraju, mada ne i manje vano, to se doga#alo s Teslinim
smrtonosnim i unitavaju"im zrakama? Jesu li njegove zamisli
bile u redu? Ako ih je istraiva!ki tim Ameri!kog vojnog
zrakoplovstva -za !iji se zati"eni projekt govorkalo da je
dobio ifrirani naziv
395
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Projekt Nick - ocijenio korisnima, onda se sa sigurno"u
moe pretpostaviti da Teslini spisi nisu bih uniteni, kao to je
re!eno u njihovom izvje"u, nego da se jo uvijek nalaze kod
njih, i to pod oznakom stroge tajne.
Me#utim, procjena dr. Trumpa i Swezeyjeva ocjena
Teslina tajnog oruja ipak su nedavno dobili takmaca u
Lambertu Dolphinu, pomo"niku ravnatelja radiofizikalnog
laboratorija u tvrtki SRI International. On je, naime, puna dva
desetlje"a prou!avao izumiteljev rad i njegovo istraivanje
kuglastih munja. Stoga je upozorio na to da je podru!je
spoznaja, osobito u fizici i elektrotehnici, nevjerojatno
napredovalo od 1930-ih godina.
Sad je potrebno imati prostoriju golemu poput knjinice
samo da bi se ostalo u tijeku sa svim onim teorijama koje su
se razvile od Teslinih vremena, kae on. Nae matemati!ko
i prakti!no razumijevanje elektriciteta, magnetizma,
elektromagnetske teorije i radiokomunikacija eksplozivno je
nastavilo rasti od 1950. ili bi bilo bolje re"i od 1970-ih!
Dolphin vjeruje da je Tesla moda stekao intuitivni uvid
u lasere i zrake !estica visokog naboja, kao i u pojavu
ultravisokih napona, ali danas, kad fiziku razumijemo mnogo
vie, lako moemo donijeti ocjenu o mnogima od njegovih
ekstravagantnih tvrdnji koje je iznio u svojoj poznijoj dobi.
10

Zapravo, nema nikakvog pouzdanog dokaza da je Tesla
razvio prete!e laserske tehnologije. Jer, !ini se da se kod svojih
snanih daljinskih zraka bavio jedino zra!enjem !estica
visokog naboja. Jo nam nije poznato kako je to!no zamiljao
da "e one raditi, iako, prema Dolphinu, raspoloivi dokazi
ukazuju na to da je Tesla podosta zanemario koliko bi snano
molekule i atomi u zraku mogli apsorbirati ili raspriti takve
zrake. U svakom slu!aju, !ak i kad bismo jasnije razumijevali
Teslina nastojanja i namjere, bilo bi nam vrlo teko usporediti
ih s trenutno postoje"im stanjem, jer se ono velikim svojim
dijelom prikriva iza oznaka o strogoj tajnosti i povjerljivosti.
Unato! tome, Teslin rad s visokim naponima kojima je
elio ubrzati nabijene !estice uistinu izgleda odlu!uju"im za
ono to se
396
Ostavtina
danas naziva glavnim predmetom fizikalnih istraivanja.
Dolphin kae: Na ovom je podru!ju on uistinu prethodio
pojavi suvremenih linearnih i krunih nuklearnih akceleratora.
Takvi ure#aji danas imaju razine energije desetaka milijardi
elektronvolta ili su barem tisu"u puta ve"ih razina energije od
onih koje je Tesla ikada dosegao.
Siguran sam da su njegova poja!ala odailja!i bili
spektakularni ure#aji... Njima je vjerojatno uspio dobiti
zanimljive lukove munja i iskre koje danas prou!avamo kao
plazme. Obuzdavanje plazmi danas predstavlja golemo
podru!je rada u suvremenoj fizici. Primjerice... da bi se
vidjelo mogu U se male koli!ine tvari pretvoriti u velike
koli!ine elektri!ne energije unutar paljivo kontroliranih
plazmi. No, zaklju!uje on, Teslina su rana otkri"a i izumi
uistinu bili djelo genija, koji je bio daleko ispred svoga
vremena.'
J

U trenutku kad sam ovu knjigu ve" trebala predati tiskari,
Pentagon je objavio kako se razmilja o osnivanju novog roda
vojske koji je ve" postao poznat pod nazivom Ameri!ko
svemirsko zapovjednitvo. Njegov bi se arsenal prije svega
sastojao od lasera i oruja na zrake !estica, koje bi se
ispaljivale iz svemirskih ratnih brodova. Izjavama koje nisu
daleko od Teslinih, Ministarstvo obrane objanjava da su
zrake !estica usmjereni vatreni bljeskovi, iako pritom jo ne
priznaje da je takvo oruje zapravo ve" proizvedeno.
Teko je procijeniti trenutno stanje programa naoruanja
sa zrakama !estica, jer se doslovno sve to je u vezi s tim dri
vrhunskom tajnom. O!ito je da se tehnologija koja je u to
uklju!ena pokazala sloenom i tekom, da izaziva jo mnoga
pitanja o isplativosti !itavog tog projekta, ali i da usprkos
tome mnogi stru!njaci ve" odavno rade na ovom problemu.
Istovremeno, Vladine federalne agencije pozorno prate
djelatnosti drugih zemalja na tom podru!ju. Zaista, u ovoj se
zemlji posljednjih dvadeset pet godina vrlo ozbiljno raspravlja
o mogu"nostima stvaranja !itavih obitelji oruja na zrake
!estica. Po mom skromnom miljenju, nije bezna!ajna ni
!injenica to je ameri!ka vojno-obavjetajna
397
TESLA - $OVIEK IZVAN VREMENA
sluba jo davne 1943. godine Tesline zapise o zrakama
!estica, prona#ene u njegovim papirima, obiljeila oznakom
od iznimne vanosti.
Budu"i da u svojim poznijim godinama vie nije imao
vlastita laboratorija, Tesla nije ni bio u mogu"nosti razvijati i
provjeravati sve svoje ideje. No, ne moe se pore"i da je prije
punih pola stolje"a op"enitim pojmovima opisao ono to bi se
moglo pokazati glavnim orujem svemirskoga doba. I sve do
svog posljednjeg daha pacifisti!ki nastrojeni Tesla nadao se
da se takve spoznaje ne"e koristiti za rat me#u Zemljanima,
nego za me#uplanetarno komuniciranje s naim susjedima u
svemiru, u !ije je postojanje bio duboko uvieren.
398
Napomene
POGLAVLJE 1. SUVREMENI PROMETEJ
1. John O'Neill, Nenodmani genij (NewYork, 1944.), str. 93-95,
283; Inez Hunt i W W Draper, Munja u njegovoj ruci (Havvthorne,
Kalifornija, 1964., 1977.), str. 54-55
2. Pisma na mikrofilmu, Mark Twain Tesli; Kongresna
knjinica
3. Chauncev McGovern, Novi !arobnjak Zapada, Pearsons
Magazine, London, svibanj 1899.
4. O'Neill, Genij, str. 158
POGLAVLJE 2. KOCKAR
1. Nikola Tesla, Moji pronalasci, Electrical Experimenter, svibanj,
lipanj, srpanj, listopad 1919., ponovljeno izdanje kolske
knjige, Zagreb, Jugoslavija, 1977., str. 30
2. Isto, str. 30-31
3. Isto, str. 26
4. Isto, str. 8-9
5. Isto, str. 17
6. Isto, str. 18
7. Isto, str. 9-10
8. Isto, str. 10-12
9. Isto, str. 12-13
10. Isto, str. 12
11. Isto, str. 13
12. Isto, str. 13
13. Isto, str. 14
14. Isto. str. 16
399
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
15. Isto, str. 14
16. Isto, str. 35-36
17. Isto
18. O'Neill, Genij, str. 36-37
19. Tesla, Pronalascii, str. 41
20. Nikola Trbojevi", Spomenica (knjiga objavljena povodom ob-
ljetnice Srpske Narodne Federacije), 1901.-51., Pittsburgh,
str. 172; izvor -Arhivi useljenika, knjinica Sveu!ilita Min-
nesota)
21. Tesla, Pronalasci, str. 18
POGLAVLJE 3. ISTAKNUTI DOSELJENICI
1. Tesla, Pronalasci, str. 42-44
2. Isto, str. 43
3. Isto, str. 44
4. Kennetii M. Swezey, Nikola Tesla, Science, tom 127, br. 3307
(16. svibnja 1956.), str. 1148; O'Neill, Genij, str. 48-51.
5. Tesla, Pronalasci, str. 46
6. Isto, str. 46
7. Isto, str. 48
8. Isto, str. 50
9. Isto. str. 50
POGLAVLJE 4. PRED EDISONOVIM SUDOM
1. Mathevv Josephson, Edison (NewYork, 1959.
2. Isto
3. O'Neill, Genij, str. 60
4. Tesla, Pronalasci, str. 51
5. Isto, str. 54
6. O'Neill, Genij, str. 60
7. Josephson, Edison, str. 87-88
8. NewYorkTimes, 19. listopada 1931
9. Josephson, Edison
400
NdDomene
0. O'Neill, Genij, str. 64
[ 1. MathewJosephson, The Robber Barons (NewYork, 1934.,
1962.)
12. Isto
.3. O'Neill, Genij, str. 64; Electrical Revievv, NewYork, 14.
kolovoza
1886., str. 12 4. O'Neill, Genij, str. 66
POGLAVLJE 5. RAT STRUJA PO$INJE
1. Electrical Revievv, NewYork, 12. svibnja 1888., str. 1; Nikola
Tesla, Swezey, str.l 149; O'Neill, Genij, str. 67-68
2. O'Neill, Genij, str. 69
3. B. A. Behrend, Zapisnici, Godinja skuptina AIEE, New York,
18. svibnja 1917., Smithsonian Institution
4. Josephson, Edison
5. Isto, str. 346
6. Isto, str. 346
7. Isto, str. 349
8. Isto, str. 347
9. Isto, str. 349
10. Josephson, The Robber Barons
11. Isto
12. Isto
13. O'Neill, Genij, str. 84
14. Isto, str. 81
15. Isto, str. 82
16. Govori, Institut za useljenike, Hotel Biltmore, NewYork, 12.
svibnja 1938.; pro!itano u odsutnosti.
17. Pismo Mihajla Pupina Tesli, 19. prosinca 1891., Muzej Nikole
Tesle, Beograd
18. Hunt i Draper, Munje sijevaju
POGLAVLJE 6. RED OGNJENOG MA$A 1. Ispitivanja
izmjeni!ne struje vrlo visokih frekvencija,
401
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
Teslino predavanje odrano na Sveu!ilitu Columbia 20. svib-
nja 1891. godine
2. T. C. Martin, Izumi, istraivanja i zapisi Nikole Tesle (Havvthorne,
Kalifornija, 1977.), str. 200-201
3. Isto, str. 236
4. Isto, str. 245-264; tako#er O'Neill, Genij, str. 150-154
5. O'Neill, Genij, str. 146-149
6. Isto, str. 152-153
7. Isto, str. 150-151. Vidi tako#er i Teslino predavanje iz velja!e
1892., odrano pred Kraljevskim drutvom Velike Britanije te
pred Drutvom elektroinenjera Francuske, Pariz
8. Martin, Izumi, str. 261 m v
9. The Story of Science in America (NevvTork, 1967.)
10. Po!asna nagrada bojnika Edwina H. Armstronga u povodu
Teslina sedamdeset petog ro#endana; Muzej Nikole Tesle,
Beograd, Jugoslavija
11. Pismo J. A. Fleminga Tesli, 1892., Muzej Nikole Tesle,
Beograd, Jugoslavija
12. O'Neill, Genij, str. 88
13. Nikola Tesla: Masaa pomo"u struja visoke frekvencije,
Electrical Engineer, 23. prosinca 1891., str. 697; Martin, Izumi,
str. 394; O'Neill, Genij, str. 91; Nikola Tesla - predavanja, patenti,
!lanci -Muzej Nikole Tesle, 1956.; ponovljeno izdanje 1973.
izdano u Kaliforniji; Predavanje Udruenju ameri!kih
fizikalnih terapeuta u Buffalu, 13. rujna 1898.
POGLAVLJE 7. RADIO
1. Tesla, Pronalasci, str. 69
2. Isto, str. 62
3. Pismo Sir Williama Crookesa Tesli, 8. oujka 1892., Muzej
Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
4. Tesla, Pronalasci, str. 80.
5. Isto, str. 81
6. Isto, str. 82
402
Napomene
7. O'Neill, Genij,^tr. 264
8. Tesla, Pronalasci, str. 62
9. O'Neill, Genij, str. 131-134; United States Reports: Slu!ajevi i pre-
sude Vrhovnog suda SAD-a iz 1942.; predmet Marconi Wireless
Telegraph Companv of America protiv SAD-a, str. 1-80; L. I.
Anderson, Prvenstvo u izumu radija; Tesla protiv Marconija;
monografija Po!eci bei!nog prijenosa, oujak 1980.; vidi i skra"eni
prijevod iz Glasa kanadskih Srba, Chicago, 16. srpnja 1980.
10. United States Reports: Transkripti zapisnika, str. 979; tako#er:
Anderson, Prvenstvo
11. Martin, Izumi, str. 477-485
12. Tesline biljeke pripremljene za jednu od ro#endanskih kon-
ferencija za tisak, oko 1938. Vidi i Teslino predavanje u
Udruenju ameri!kih fizikalnih terapeuta u Buffalu, 13. rujna
1898. i u NewYorku 15. rujna 1898.
13. Martin, Izumi, str. 486-493
POGLAVLJE 8. VISOKO DRUTVO
1. Bernard Baruch, My Own Story, NevvTork, 1957.
2. Papiri Juliana Havvthornea, knjinica Bankroft, Sveu!ilite
California, Berkelev
3. Arthur Brisbane, Our Foremost Electrician, NewYork World, 22.
srpnja 1894., str. 17; tako#er Electrical VVbrld, 4. kolovoza 1894.,
str. 27
4. O'Neill, Genij
5. O'Neill, Genij, str. 288-289
6. Papiri Juliana Havvthornea
7. VValdemar Kaempffert, Electrical Sorcerer, NewYork Times, 4.
velja!e 1945. str. 6, 22
8. O'Neill, Genij, str. 167
9. Margaret Storm, Povratak golubice (Baltimore, Marvland,
1959.)
10. Tesla, Pronalasci, str.78
11. Swezey, Nikola Tesla, str. 1158
12. Hunt i Draper, Munje sijevaju, str. 199
4-ni
TESLA $OVJEK IZVAN VREMENA
3. O'Neill, Genij, str. 302-303
4. Isto, str. 303
POGLAVLJE 9. USPON I PAD
1. Swezey, Nikola Tesla, str. 2; tako#er, O'Neill, Genij, str. 103-
106
2. Swezey, Nikola Tesla, str. 3
3. B. A. Behrend, Pokreta!ki elektri!ni strojevi i njihov razvoj,
Westem Electrician, rujan 1907.
4. Tesla, Pronalasci, str. 63
5. O'Neill, Genij, str. 238-243
6. Martin, Izumi, str. 292
7. Pismo Katharine Johnson Tesli, velja!a 1894., Muzej Nikole
Tesle, Beograd, Jugoslavija
8. Teslino pismo Katharini Johnson, 11. svibanj 1894., knjinica
Sveu!ilita Columbia Butler, Rijetka pisma & rukopisi
9. Pismo Katharine Johnson Tesli, 15. lipnja 1894., Muzej
Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
10. NewYork Times, 14. oujka 1895., str. 9; NewYork Herald, 14.
oujka 1895.; Electrical Review, 20. oujka 1895.
11. Electrical Review, London, 15. oujka 1895.
12. Charles Dana, NewYork Sun, 14. oujka 1895., str. 6
13. Pismo Katharine Johnson Tesli, 14. lipnja 1895., muzej
Tesla, Beograd, Jugoslavija
POGLAVLJE 10. POGRENA PROCJENA
1. Pismo na mikrofilmu, Tesla Alfredu Schmidu, 30. oujka
1895., Kongresna knjinica
2. Pismo na mikrofilmu, Tesla Alfredu Schmidu, 3. travnja
1895., Kongresna knjinica
3. Mihajlo Pupin, Od useljenika do izumitelja, NewYork, 1922.
4. Isto; vidi i Josephson, Edison, str. 381-383; Nikola Tesla, O
roentgenskim zrakama, Electrical Revievv, 11. oujka 1896., str.
131-135; isto izdanje, Teslini radiografi, str. 134; tako#er
4-04-
Napomene
18. oujka, str. 146-147; 8. travnja 1896., str. 180, 183, 186.
Vidi i Electrical World, 28. oujka 1896., str. 343-344
5. Pupin, Useljenik
6. Electrical Revievv, NewYork, 14. travnja 1897., str. 175; vidi i
Nikola Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, 1899-1900.;
komentari, Aleksandar Marin!i", str. 398, Muzej Nikole Tesle,
Beograd, Jugoslavija
7. Pismo prof. Waltera Thumma sa Sveu!ilita Queens, Ontario,
Canada, Nicku Basuri od 23. svibnja 1975., str. 2
8. Electrical Revievv, NewYork, 11. oujka 1896., 18. travnja
1896.
9. Josephson, Edison, str. 382
10. Robert Conot, Streakof Luck (NewYork, 1979.)
11. Pismo dr. Lauristona S. Tavlora autorici, 1980.
12. Tesla, 0 roentgenskim zrakama, str. A-31
13. NewYork Times, 12. oujka 1896., str. 9
14. Nikola Tesla, Tesla o bolnom djelovanju Lenardovih i
Roentgenovih zraka, Electrical Revievv, NewYork, 5. svibnja
1897., str. 207-211
15. NewYork Herald, bez datuma, anonimni !lanak napisan dvije
godine nakon velikog poara u Teslinu laboratoriju 13. oujka
1895., knjinica Butler Sveu!ilita Columbia
16. Isto
POGLAVLJE 11. DO MARSA
1. Pismo Katharine Johnson Tesli, 3. travnja 1896., Muzej
Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
2. Pismo Katharine Johnson Tesli, ljeto 1896., Muzej Nikole
Tesle, Beograd, Jugoslavija
3. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli, 10. sije!nja 1896., knjinica
Butler Sveu!ilita Columbia
4. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli na niikrofilniu, 25. listopada
1895., Kongresna knjinica
5. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 13. oujka 1896.,
knjinica Buder Sveu!ilita Columbia
40";
TESLA $OVFEK IZVAN VREMENA
6. Pismo Katharine Johnson Tesli, 26. prosinca 1896., Muzej
Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
7. Electrical Revievv, NevvTork, 11. kolovoza 1897., vidi i
NewYork Sun, 4. kolovoza 1897.
8. Anderson, Prvenstvo
9. Electrical Revievv, NevvTork, 11. kolovoza 1897.; vidi i NevvTork
Sun, 4. kolovoza 1897.
10. Electrical Engineer, London, 20. kolovoza 1897., str. 225; Iz New
York Journal, 4. kolovoza 1897.
11. Electrical Revievv, NevvTork, 11. kolovoza 1897., Electrical Engineer,
NewYork, 23. lipnja 1897, str. 713
12. Electrical Revievv, 11. kolovoza 1897.
13. Electrical Revievv, 29. oujka 1899., str. 197
14. Isto
15. Pismo Katharine Johnson Tesli, 12. sije!nja 896., Muzej
Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
16. O'Neill, Genij, str. 161-162
17. A. L. Benson, The VVbrldToday, tom XXI, br. 8 (velja!a
1912.)
POGLAVLJE 12. ROBOTI
1. Mining &Scientific Press, 15. sije!nja 1898., str. 60
2. McGovern, Novi !arobnjak
3. Mjese!nik Centurv, Teslin oscilator i drugi izumi, str. 922,
travanj 1895. Vidi i Electrical Revievv, br. 13 (29. oujka 1899.)
4. NevvTork Times, 6. sije!nja 1898., str. 5
5. Electrical Revievv, NevvTork, 5. sije!nja 1898.
6. WA. Svvanberg, Citizen Hearst (NevvTork, 1961.)
7. Isto
8. Philadelphia Press, 1. svibnja 1898.
9. Isto
10. Kapetan E. J. Quinby, Ameri!ka mornarica, Komunikacije
ifrirane, deifrirane, bez ifre, Dots and Dashes, br. 1, Lincoln,
Nebrasca, sije!anj - oujak 1976.
11. Svvezev. Nikola Tesla, str. 1155-1156
406
Napomene
12. O'Neill, Genij, str. 166-174
13. Pismo Marka Tvvaina Tesli na mikrofilmu, 17. studenog
1898., Kongresna knjinica
14. Teslino pismo Katharini Johnson, 3. studenoga 1898.,
knjinica Sveu!ilita Columbia Buder
15. N. G. Worth, O Teslinom daljinski upravljanom plovilu,
Electrical Revievv, NewYork, 30. studenog 1898., str. 343
16. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 1. prosinca 1898.,
Kongresna knjinica
17. Znanost i senzacionalizam, Public Opinion, 1. prosinca 1898.,
str. 684, 685
18. Tesla, Pronalasci, str. 84. Vidi i Electrical Experimenter od
sije!nja--svibnja 1919.
19. Tesla, Pronalasci, str. 84-85
20. Isto, str. 85
21. Isto, str. 85
22. Teslino pismo B. F. Meissneru, Kongresna knjinica, 29. rujna
1915.
23. Pismo L. Andersona Nicku Basuri, 4. oujka 1977.
24. Isto
25. NewYork Times, 1. velja!e 1944, uvodnik
26. Teslino pismo Leonardu Curtisu, 1899.
POGIAVLJE13. BLJESAK MUNJE
1. O'Neill, Genij, str. 175-176
2. Teslino pismo Katharini Johnson, 9. oujka 1899., knjinica
Sveu!ilita Columbia Buder
3. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 25. oujka 1899.,
knjinica Sveu!ilita Columbia Buder
4. Tesla, Pronalasci, str. 66-67; Electrical Experimenter, lipanj 1919.,
str. 112-176
5. Isto
6. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 127-133, 165, Muzej
Nikole Tesle i Nolit, Beograd, Jugoslavija, 1978.
407
TESLA 3VJEK VAN VREMENA
7. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 167, 168; Leland I.
Anderson, Wardenclyffe - preuranjeni san, Long Island Forum,
kolovoz i rujan 1968. Vidi i The Teslian, studeni 1955.,
knjinica Sveu!ilita Columbia Buder
8. James R. Wait, Kretanje ELF elektromagnetskih valova i pro-
jekt Sanguine / Seafarer, glasilo IEEE Journal of Oceanic
Engineering, iz travnja 1977.
9. Pismo Georgea Scherffa Tesli na mikrofilmu, po!etak 1899.,
Kongresna knjinica
10. Teslino pismo Georgeu Scherfiu na mikrofilmu, 13. travnja
1899., Kongresna knjinica
11. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 16. kolovoza 1899.,
Kongresna knjinica
12. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 127-133
13. Nikola Tesla, Bei!ni prijenos energije, Scientific American
Supplement, 4. lipnja 1904., str. 23760-23761. (ponovljeno iz-
danje Electrical Vvbrld & Engineering, 5. oujka 1904; opis pokusa
izvo#enih u Colorado Springsu)
14. Isto. Vidi i O'Neill. Genii. str. 179-181
POGLAVLJE 14. ZAMRA$ENJE U COLORADO SPRINGSU
1. Tesla, Prijenos; O'Neill, Genij, str. 180
2. Tesla, Prijenos; Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 62
3. Isto
4. Isto
5. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa. Teslino pismo Georgeu West-
inghouseu, 22. sije!nja 1900., Kongresna knjinica.
6. O'Neill, Genij, str. 183-187
7. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 29
8. Nikola Tesla, Zapisnik s dodjele Edisonove medalje. AIEE, 18. svibnja
1917., Smithsonian Institution
9. Isto
10. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, 16. kolo-
voza 1899., Kongresna knjinica
408
Napomene
1. Isto
2. O'Neill, Genij, str. 189
3. Nikola Tesla, Problem pove"anja energije za !ovje!anstvo,
mjese!nik Century, lipanj 1900., str. 210
4. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 368-370
5. Isto
6. Nikola Tesla, Razgovarati s planetima, Current Literature
oujak 1901., str. 359; tako#er i dnevni list Colorado Springs, 9
oujka 1901., str. 4
7. Dnevni list Colorado Springs, 9. oujka 1901., str. 4
POGLAVLJE 15. VELI$ANSTVEN I PROKLET
1. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 367
2. Isto, str. 370
3. Isto
4. Teslino pismo Georgeu VVestinghouseu na mikrofilmu, 22.
sije!nja 1900., Kongresna knjinica
5. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, po!etak
1900., Kongresna knjinica
6. Teslino pismo J. P. Pierpontu Morganu, 26. studenoga 1900.,
na niikrofilmu, Kongresna knjinica
7. Teslino pismo Morganu, 12. prosinca 1900., na mikrofilmu,
Kongresna knjinica
8. Morganovo pismo Tesli, 15. velja!e 1901., na mikrofilmu,
Kongresna knjinica
9. Anderson, WardenclyfFe
10. Isto
11. Teslino pismo Stanfordu VVhiteu, 13. rujna 1901., na mikro-
filmu, Kongresna knjinica
POGLAVLJE 16. ISMIJAVAN, OSU%IVAN, OSPORAVAN 1.
Seatde Sundav Times, Don Duncan: Driftvvood Days, srpanj
1972.
+09
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
2. Isto
3. Philadelphia North .American, Lord Kelvin vjeruje da Mars alje
signale Americi; Tesla misli da bi se snaga vjetra danas tre-
bala vie koristiti; 18. svibnja 1902.
4. Isto
5. Philadelphia North American; Papiri Juliana Hawthornea,
knjinica Bancroft Sveu!ilita California
6. Isto
7. Pismo Tesle Havvthorneu, Papiri Juliana Hawthornea,
knjinica Bancroft Sveu!ilita California
8. NewYork Times, Sud osloba#a Teslu, 16. listopada 1902.
9. Teslino pismo Georgeu Scherffu na mikrofilmu, Kongresna
knjinica
10. Teslino pismo J. Pierpontu Morganu na mikrofilmu, 8. travnja
1903., Kongresna knjinica
11. Teslino pismo Morganu na mikrofilmu, 3. srpnja 1903.,
Kongresna knjinica
12. Morganovo pismo Tesli na mikrofilmu, 14. srpnja 1903.,
Kongresna knjinica
13. Pismo Richmonda Pearsona Hobsona Tesli (spominje
Hobsonovo pismo od 6. svibnja 1902.) Muzej Nikole Tesle,
Beograd, Jugoslavija
14. Teslino pismo Georgeu Scherffu od 18. srpnja 1905., knji-
nica Butler Sveu!ilita Columbia
15. Razgovori, L. Anderson i Dorothv F. Skerritt, 24. oujka
1955.
16. Pismo Katharine Johnson Tesli, knjinica Butler Sveu!ilita
Columbia, posebna zbirka
17. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli, knjinica Butler
Sveu!ilita Columbia, posebna zbirka
18. Pismo R. P. Hobsona Tesli, 1. svibnja 1905., Muzej Nikole
Tesle, Beograd, Jugoslavija
19. Pismo Katharine Johnson Tesli, Muzej Nikole Tesle, Beograd,
Jugoslavija
20.Teslino pismo Katharini Johnson, Muzej Nikole Tesle,
Beograd, Jugoslavija
410
NaDomene
21. Pismo Katharine Johnson Tesli, Muzej Nikole Tesle, Beograd
Jugoslavija
22. Teslino pismo Georgeu Scherffu, 26. listopada 1905.
knjinica Butler Sveu!ilita Columbia, posebna zbirka
23. Swezey, Nikola Tesla
24. Teslino pismo Georgeu Vvestinghouseu, 11. sije!nja 1906.,
knjinica Butler Sveu!ilita Columbia, posebna zbirka
25. Anderson, Wardenclyffe
26. Brooklvn Eagle, 26. oujka 1916.
27. Anderson, >>Wardenclyffe
28. Electrical Experimenter, SAD die u zrak Teslin radiotoranj
rujan 1917., str. 293; Literary Digest, pijuni i bei!ni prije-
nos, 1. rujna 1917., str. 24
29. Teslino pismo Georgeu Scherffu na mikrofilmu, 13. srpnja
1913., Kongresna knjinica
30. Teslino pismo Morganu na mikrofilmu, 13. srpnja 1913.,
Kongresna knjinica
POGLAVLJE 17. VELIKA RASPRAVA 0 RADIJU
1. Charles Susskind, Dictionary ot American Biography, New York,
1941. 1945., str. 767-770
2. Wait, Kretanje ELF elektromagnetskih valova
3. Anderson, Prvenstvo
4. Isto
5. Isto
6. General T O. Mauborgne, $arobnjak Tesla, RadioEIectronics,
velja!a 1943.
7. Brooklvn Standard Union, 12. svibnja 1910.
8. Kapetan E. J. Quinby, pismo spisateljici, 19. studenoga 1977.
Vidi i Quinby, Nikola Tesla, Zapisnici, Radio Club of America,
jesen 1971.
9. Los Angeles, Examiner, 13. svibnja 1915., Profesor Pupin sada
tvrdi kako je bei!ni prijenos - njegov izum
10. Isto
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
11. Pismo Armstronga Andersonu, 16. studeni 1953., knjinica
Butler Sveu!ilita Columbia; vidi i Edwin Armstrong, Na-
predak znanosti, Scientific Monthly, travanj 1943., str. 378-381
12. Pismo Andersona spisateljici, 5. studenoga 1977.
13. Haraden Pratt, Nikola Tesla, 1856.-1943., Zapisnici IRE, rujan
1956.
14. Dragislav I. Petkovi", U posjetu Nikoli Tesli, Politika,
Beograd, 27. travnja 1927., str. 6824
POGLAVLJE 18. UGROAVANJE POSTIGNUTOG
1. Joseph S. Ames, Najnoviji trijumf elektrotehni!kih izuma,
Revievv of Reviews, lipanj 1901.
2. F. P. Stockbridge, Teslina turbina, The Wbrlds Wbrk, oujak
1912., str. 534-548. Vidi i Nikola Tesla, Teslina nova metoda
i pogonski ure#aj za teku"ine, Electrical Revievv & Western Elec-
trician, 9. rujna 1911., str. 515-517; NewYork Times, Teslin
novi stroj, 13. rujna 1911. Ameri!ki ured za patente, patent.
Br. 1,061.142, Pogonski ure#aj za teku"ine, 6. svibnja 1913.;
1,061.206, Turbina, 6. svibnja 1913.; 1,329.559, Odvodna
cijev sa zaporkom, 3. velja!e 1920.
3. Stockbridge, Turbina.
POGLAVLJE 19. AFERA S NOBELOVOM NAGRADOM
1. Pismo tvrtke J. P. Morgan Companv Tesli na mikrofilmu,
25. svibnja 1913., Kongresna knjinica
2. Teslino pismo J. P. Morganu na mikrofilmu, 19. svibnja
1913., Kongresna knjinica
3. Teslino pismo J. P. Morganu na mikrofilmu, 19. lipnja 1913.,
Kongresna knjinica
4. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli na mikrofilmu, 22. travnja
1913., Kongresna knjinica
5. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, 9. svibnja
1913., Kongresna knjinica
412
Napomene
6. Cleveland Moffett, Bei!no upravljati s udaljenosti, dopi-
sivanje Tesle i Hammonda od 1910. do 1914., zbirka L.
Andersona; McClures Magazine, oujak 1914.
7. The Goldschmidt Radio Tower, Electrical Experimenter, velja!a
1914., str. 154; isti broj, H.VVinfieldSecor, Struje ultravisoke
frekvencije, str. 151-154
8. NevvTork Times, Edison i Tesla dobit "e Nobelove nagrade, 6.
studenoga 1915., str. 1; NevvTork Times, 7. studeni 1915., str. 17
9. Isto. NewYork Times, 7. studeni 1915., str. 17
10. NevvTork Times, 14. studeni 1915.
11. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, 29. stu-
denoga 1919., Kongresna knjinica
12. Libraiy Digest, Tri Nobelove nagrade za Amerikance, prosinac
1915., str. 1426
13. Nobelova nagrada, Electrical VVbrld, 13. studenoga 1915.
14. O'Neill, Genij, str. 229
15. Hunt i Draper, Munje sijevaju, str. 170
POGLAVLJE 20. LETE&I TEDNJAK
1. Teslino pismo tvrtki Vvestinghouse na mikrofilmu, 7. srp-
nja 1912., Kongresna knjinica
2. Teslin ventilni vod i fluidika, prof. Tugomir urina, Simpozij o
Nikoli Tesli, Jugoslavija, 1976.
3. Vvarren Ri!e, Analiti!ko i eksperimentalno ispitivanje
viestrukih crpki s diskovima i turbina, Journal of Engineering for
Power. Trans.ASME, tom 85, serijaA, br. 3 (srpanj 1963.), papir
br. 62-WA-191, str. 191-198; tako#er tom 87, serijaA, br. 1
(sije!anj 1965.), papir br. 62-VVA-67, str. 29-36. Vidi i
Transakcije ASME iz 1970.
4. SunWind Ltd., obavijest glasilima br. 10, 12. oujka 1979.,
Sebastopol, Kalifornija
5. Teslino pismo NevvTork Timesu, 15. rujna 1908. Vidi i New
York Herald Tribune, 12. srpnja 1927., Tesla prorekao zrakoplov
bez goriva
4i i
TESLA 3VIEK IZVAN VREMENA
6. Tesla, NewYork Times, 15. rujna 1908.
7. NewYork Times, Tesli odobren patent za helikopter-zrako-
plov, 22. velja!e 1928., str. 18, u kolumni Science & Inventions,
lipanj 1928.,str.ll6
8. Revievv, TheYugoslav Monthly Magazine, srpanj - kolovoz 1964.,
Helicopter in Hansom Cab Days, str. 31-33
9. Teslino pismo Scherffu na mikrofilmu, 1. srpnja 1909.,
Kongresna knjinica
10. Teslino pismo Scherffu na mikrofilmu, Kongresna
knjinica.
11. Teslino pismo Scherffu na mikrofilmu, 15. listopada 1918., i
Scherffov odgovor Tesli, listopad 1918., Kongresna knjinica
12. Teslino pismo Anni Morgan, 31. oujka 1913., Muzej Nikole
Tesle, Beograd, Jugoslavija
13. Pismo Anne Morgan Tesli, 3. svibnja 1913., Muzej Nikole
Tesle, Beograd, Jugoslavija
14. Teslino pismo Anni Morgan, 7. svibnja 1913., Muzej Nikole
Tesle, Beograd, Jugoslavija
15. Pismo Anne Morgan Tesli, 26. travnja 1926., Muzej Nikole
Tesle, Beograd, Jugoslavija
16. Pismo Katharine Johnson Tesli, Muzej Nikole Tesle, Beograd,
Jugoslavija
POGLAVLJE 21. RADAR
1. NewYork Times, 18. oujka 1916., str. 8
2. Millikanov govor u Klubu kemi!ara, NewYork, 7. listopada
1928.
3. Kraljevska banka Kanade, Mjese!ni izvodi, tom 59, str. 11 (stu-
deni 1978.)
4. NewYork Times, 8. prosinca 1915., str. 8; vidi i NewYork
Herald, 15. travnja 1917.
5. Dr. Emil Girardeau, Nikola Tesla - pionir radara, prijevod s
francuskog, promocija na Kongresu o Nikoli Tesli, Be!, rujan
1QC!
A1 zL
Napomene
6. Isto. Vidi i Nikola Tesla, Problem porasta energije za !ovje!anstvo,
mjese!nik Century, lipanj 1900., str. 208-209; New York Times,
Ameri!ki nevidljivi zrakoplov, 7. rujna 1980., str. 20E
POGLAVLJE 22. PO$ASNI GOST
1. O'Neill, Genij, str. 230
2. Isto, str. 231
3. Zapisnici, Dodjela Edisonove medalje, AIEE, 18. svibnja 1917., Smithsonian
Institution
4. Isto
5. Isto
6. Isto
i 7. Petkovi", U posjeti Nikoli Tesli
8. Teslino pismo Scherfru, 3. oujka 1918., knjinica Butler
Sveu!ilite Columbia
9. Scherffovo pismo Tesli, 23. lipnja 1916., knjinica Butler
Sveu!ilite Columbia
10. Teslino pismo Scherffu na mikrofilmu, 15. listopada 1918.,
Kongresna knjinica
11. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, 27. prosinca
1914., Kongresna knjinica
12. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli na mikrofilmu, 30. prosinca 1919.,
Kongresna knjinica
13. Pismo Katharine Johnson Tesli, Muzej Nikole Tesle, Beograd,
Jugoslavija
POGLAVLJE 23. GOLUBOVI
1. Teslino pismo E. M. Herru, predsjedniku tvrtke VVesting-house, na
mikrofilmu, 13. studenog 1920., Kongresna knjinica
2. Pismo tvrtke Vvestinghouse Electric Companv Tesli na
mikrofilmu, 28. studenog 1921., Kongresna knjinica
415
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
3. Teslino pismo tvrtki Vvestinghouse Electric Companv na
mikrofilmu, 1921., Kongresna knjinica
4. Teslino pismo Westinghouseu na mikrofilmu, 22. sije!nja
1922., Kongresna knjinica; tako#er i od 23. velja!e ili.
oujka 1922.
5. Pismo na mikrofilmu, posjet Tesli, po!etak 1922., Kongresna
knjinica
6. Stota obljetnica za Nikolu Teslu i Ivana Metrovi"a, Zajed-
ni!ar, Srpsko obrazovno-kulturno drutvo hrvatskih Srba, Zagreb, Jugo-
slavija, 11. travnja 1956., str. 1-2
7. Sje"anja na Teslu Keneta Suizija (Kenneth Swezey's
Recollections of Nikola Tesla), Muzej Nikole Tesle, Beograd,
1957., str. 38-39, 45-48
8. K. M. Swezey, Nikola Tesla, Psychology, listopad 1927., str.
60
9. Nikola Tesla, Pri!a o mladosti koju pripovijeda starost,
Smithsonian Institution
10. O'Neill, Genij, str. 309-310
11. Isto, str. 311-312
12. Isto, str. 315-317
13. Jule Eisenbud, Dva pristupa spontano doivljenim predod-
bama, Journal of theAmerican Societv for Psvchical Research, srpanj
1963.
14. Isto
15. Isto
POGLAVLJE 24. PRIJELAZNA RAZDOBLJA
1. Detroit Free Press, 10. kolovoza 1924., str.4;Vidi i Colliers Kad
je ena glavna, 30. sije!nja 1926.
2. Colliers, isto.
3. Isto
4. Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu, 9. travnja 1925.,
Kongresna knjinica
5. Teslino pismo Johnsonu na mikrofilmu, 3. lipnja 1925.,
Kongresna knjinica
6. Pismo Johnsona Tesli, prolje"e 1926., knjinica Butler
416
Napomene
Sveu!ilita Columbia
7. Teslino pismo Johnsonu, 6. travnja 1926., knjinica Butler
Sveu!ilita Columbia
8. Pismo Johnsona Tesli, 1926., knjinica Butler Sveu!ilita
Columbia
9. Colorado Springs Gazette, 30. svibnja 1924., str. 1
10. Teslino pismo Johnsonu, 1929., Kongresna knjinica
POGLAVLJE 25. RO%ENDANSKE PROSLAVE
1. Kaempffert, Electrical Sorcerer
2. Teslinih 75 godina, Time, 20. srpnja 1931., str. 27, 30; New
York Times, 5. srpnja 1931., str. 1; Tesla - elektrotehni!ki !a-
robnjak, Montreal Herald, 10. srpnja 1931.; Otac radija slavi
75. ro#endan, Detroit News, 10. srpnja 1931.; Kota Kulii",
Sedamdesetpetogodinjica Nikole Tesle, Politika, Beograd,
11., 20., 21. srpnja 1931.
3. Time, 20. srpnja 1931.
4. Isto
5. Isto
6. Isto
7. Isto
8. Nikola Tesla, Naa pogonska energija u budu"nosti, Everyday
Science and Mechanics, prosinac 1931., str. 26
9. Pismo prof. Vvarrena Ricea spisateljici, 5. rujna 1980.
10. Dr. Gustave Kolischer, Nova razmiljanja o dijatermiji i
malignosti, Archives oi Phvsical Therapv, X-Ray, Radium, tom 13
(prosinac 1932.), str. 780-781
POGLAVLJE 26. $EPOVI NA POVRINI VODE
1. Teslino pismo Vierecku, 7. travnja 1934.
2. Teslino pismo Vierecku, 17. prosinca 1934.
3. Nikola Tesla, Stroj kojim se okon!ava rat, Libertv Magazine,
velja!a 1935.
417
TESLA 3VIEK IZVAN VREMENA
4. Isto
5. Isto
6. Isto. Vidi i NewYork Sun, Izumio zrake mirotvorstva - Tesla
opisuje zraku razaraju"e energije, 10. srpnja 1934.; New
York Times, Tesla stvorio novu 'smrtonosnu zraku', 11. srp-
nja 1934.; Time, Tesline zrake, 23. srpnja 1934.; NewYork
Herald Tribune, 11. srpnja 1934., NewYork VVorld Telegram, 10.
srpnja 1937.
7. Teslino pismo New York Timesu, U po!ast kralju Aleksan-
dru, 21. listopada 1934., str. 5
8. Teslino pismo J. P. Morganu, 29. studenog 1934. na mikrofil-
mu, Kongresna knjinica
9. Isto
10. Pismo Kintnera Tesli, 5. travnja 1934. na mikrofilmu, Kon-
gresna knjinica
11. Pismo dr. Alberta J. Phillipsa spisateljici, 10. velja!e 1979.
12. Isto
13. Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu, Kongresna knjinica
14. Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu, Kongresna knjinica
15. Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu (sredinom 1930.-ih),
Kongresna knjinica
16. Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu, Kongresna knjinica.
17. O'Neill, Genij, str. 313
18. Pisma tvrtke VVestinghouse Companv Tesli na mikrofilmu,
29. travnja 1938., Kongresna knjinica. Vidi i: Nikola Tesla.
Spomenica povodom njegove 80. godinjice (tiskano na francuskom,
njema!kom i engleskom jeziku), Beograd, Drutvo m podizanje
Instituta Nikole Tesle
POGLAVLJE 27. POBRATIMSTVO SA SVEMIROM
1. Nikola Tesla, neobjavljeni materijali, 1936. Dio se pojavio
u
NewYork HeraldTribuneu, 9. srpnja 1937., Tesla izumio vaku-
umizirani cijevni ure#aj za razbijanje atoma. Nikola Tesla,
Upitna njema!ka teorija kozmi!kih zraka, pismo NewYork
418
Napomene
HeraldTribuneu, 3. oujka, 1935. Vidi tako#er Tesla, 79 ... Novi
izumi, NewYork Times, 7. srpnja 1935., str. 4
2. Tesla planira poslati signale na Mars, NewYork Sun, 12. srp-
nja 1937., str. 6; Odailjanje poruka planetima, NewYork
Times, 11. srpnja 1937., str. 1; Detroit News, 11. srpnja 1937.
3. Isto, NewYork Sun
4. Science News, 30. travnja 1977., tom III.
5. NewYork Herald Tribune, 11. srpnja 1937.; NewYork Times, 11.
srpnja 1937., str. 1
6. William L. Laurence, NewYork Times. 22. mina 1940.. str.
7
POGLAVLJE 28. SMRT I PREOBRAAJ
1. Petar II., kralj Jugoslavije, Kraljevo naslije#e (NewYork, 1954.).
Vidi tako#er i The Balkans, Life NewYork Librarv (NewYork Ti-
me, 1964.); Jugoslavija, Poblii podaci, slubeno glasilo SAD-a,
br. 7773, velja!a 1978., Informativni odjel SAD-a. M. %ilas,
Uspomene revolucionara (NewYork, 1973.).
2. NewYork Times, 9. sije!nja 1945., 1. svibnja 1945., 7. lipnja
1947.
3. Pismo prof. Bogdana Radie spisateljici, 19. velja!e 1979.
4. Isto
5. Isto
6. Petar II, Kraljevo naslije#e
7. Isto
8. Pismo prof. Radie spisateljici
9. Pismo Charlesa Hauslera Lelandu I. Andersonu, 12. travnja i
16. srpnja 1979.
10. Izvje"e o smrti. Mrtvozorni!ka lije!ni!ka sluba grada New
Yorka, 8. sije!nja 1943. Vidi i New York Times, 8. sije!nja
1943., str. 19; NewYork Herald Tribune, 8. sije!nja 1943., str. 18;
NewYork Telegram, 8. sije!nja, 1943., str. 36; NewYork Wbrld,
8. sije!nja, 1943., str. 36; NewYork Sun, 8. sije!nja, 1943.;
NewYork Times, 8. sije!nja 1943., uvodni !lanak, str. 12
419
TESLA - !OVJEK IZVAN VREMENA
11. New York Herald Tribune, 11. sije!nja 1943
12. Isto
POGLAVLJE 29. NESTALI PAPIRI
1. Sporazum Me#unarodne elektrotehni!ke komisije, u Miinche-
nu, 29. lipnja i 7. srpnja 1956. Vidi i Swezey, Nikola Tesla
2. Dopis FBI-agenta Foxwortha na FBI-memorandumu
rukovoditelju njujorkog Ureda FBI, 9. sije!nja 1943.
3. Dopis pripadnika FBI, D. M. Ladda, na FBI-memorandumu, E.
A. Tammu, Vvashington, 11. sije!nja 1943.
4. Rukom pisane obavijesti, Edvvard A. Tamm pie D. M. Laddu,
na FBI-memorandumu, od 11. sije!nja 1943.
5. Pismo Stoernog odjela aeronautskih sustava zrakoplovne
baze"VVright-Patterson spisateljici, od 30. srpnja 1980.
POGLAVLJE 30. OSTAVTINA
1. Ing. Lambert von Binder, Portret jednog !arobnjaka tehnike,
Mensch und Schicksal ($ovjek i sudbina), 15. sije!nja 1952.,
Be!, Austrija, str. 3-5
2. Robert Golka, Projekt Tesla, RadioElectronics, velja!a 1981.
Vidi tako#er, Charles Hillinger, Munje kao novi izvor ener-
gije, Los Angeles Times, 29. travnja 1979.; San Francisco
Chronicle-Examiner, 20. svibnja 1979.; R. K. Golka i R. W Bass,
Teslina teorija o vatrenoj lopti, predstavljena na Konfe-
renciji o teorijama za nadziranje fuzije, 4.-6. svibnja 1977.,
San Diego, Kalifornije; Reed Blake, $arobnjak iz Vvendo-
vera, Mountain West, studeni 1977., str. 26-29
3. P. L. Kapitza, Elektronika visokog napona, rusko glasilo
Uspekhi Fizicheskih. Nauk, tom 78 (2. studenog 1962.), str. 181-
- 2 6 5; Life magazine, 16. lipnja 1961. Vidi i Jerzy R. Koniecznv,
Novo oruje X - gromovi u obliku lopte (globusoidne vatrene
lopte), poljsko glasilo Wbjskowy Przeglad Lotniczv, 2. studenog
1963., str. 72-75
420
Napomene
4. New York Times, 10. listopada 1975., str. 40. Vidi i Peter E.
Glaser, Solarna energija od satelita, Physics Today, velja!a
1977., str. 30-37
5. Teslina zavojnica gotovo dovrena, St. Cloud (Minnesota),
Daily Times, 19. kolovoza 1977., str. 1, 19, 20. Vidi i R. J.
Schadevvald, Energija bi mogla biti bezobrazno jeftina,
Minneapolis Star, 6. lipnja 1978.;Yvonne Baskin, Energija iz
Zemlje, San Diego Union, 23. srpnja 1980., str. A-l, A-12.
6. Pismo Jamesa R.VVaita spisateljici, 14. studenog 1979.
7. Jamesa R. Wait, IEEE Spectrum, tom. 16, br. 8 (kolovoz 1979.),
Pregled knjiga, str. 29.
8. Nikola Tesla, Breaking Up Tomadoes, Everyday Science and
Mechanics, prosinac 1933., str. 870-922. Vidi i Nikola Tesla,
Zapisnici o dodjeli Edisonove medalje, AIEE, 26. svibnja 1917.,
Smithsonian Institution, str. 29
9. Frederic Jueneman, Biljenica za inovacije, Industrial Research,
velja!a 1974.
10. Pismo Lamberta Dolphina spisateljici, 15. rujna 1980.
11. Isto
4-"H
Post scriptum: Zavretak potjere za
papirima
Kad je knjiga ve" bila spremna za tisak, uspjela sam saznati jo
poneto o izvornim Teslinim materijalima i papirima, koje je u
po!etku pohranio Ured za imovinu stranaca, pa dopustite da i
to podijelim s vama.
Saznala sam da se pozamaan predmet pod Teslinim imenom
nalazi u tre"oj od tri knjinice jedne dobro poznate dravne
sigurnosne agencije, koja se bavi i istraivanjima vezanim za
obranu zemlje. Jedna od te tri knjinice otvorena je za javnost,
druga je poluotvorena, a tre"a !uva materijale koje mogu
vidjeti jedino pripadnici obavjetajnih krugova. Tesline
zamisli koje su sadrane u njegovim istraiva!kim papirima i
koje je vojno-obavjetajna sluba tako ustro i urno
zahtijevala 1947. godine uistinu su i do danas ostali od
velikog zna!aja.
Kad je Muzej Nikole Tesle u Beogradu 1978. godine prvi
put objavio njegove Biljeke iz Colorado Springsa, 1899. 1900.,
djelatnici obavjetajne slube odmah su se bacili na pomno
uspore#ivanje takozvanog srpsko-hrvatskog izdanja i
engleskih tekstova vezanih za to razdoblje Teslina ivota. Tako
su odcrili, kako mi je re!eno iz upu"enih i pouzdanih izvora, da
su iz Biljeaka isputene glavne Tesline prakti!ne zamisli koje
bi mogle imati izgleda za patentiranje. Ipak, !ini se da su
njegova osnovna istraivanja vezana za irenje valova, bei!ni
prijenos, radio i prijenos energije, kao i kuglaste munje bila
uglavnom ista i u Biljekama i u predmetu Tesla ameri!ke
obavjetajne slube.
423
TESLA 'TEK .VAN VREMENA
Ali spomenuti predmet, o!ito, sadri puno vie nego same
Biljeke. On gotovo sigurno sadri kompletne materijale i
papire iz kojih je dr. Trump svojedobno po vlastitoj procjeni
poneto odabirao, kako je ve" ranije spomenuto. Nesumnjivo
sadri i one materijale zbog kojih, su dva mlada ameri!ka
inenjera no"ima probdjela, mozgaju"i nad njima u hotelskoj
sobi, i to samo nekoliko tjedana prije Tesline smrti.
Vjerojatno sadri i materijale za koje je John J. O' Neill rekao
da su mu ih savezni agenti oduzeli i kojima nakon toga vie
nije mogao u"i u trag.
to bi se jo moglo nalaziti u tom tajanstvenom predmetu,
ne znam. Ne"u otkriti to!no ime istraiva!ke agencije koja ga
posjeduje, ali ne stoga da bih mu!ila svoje !itatelje. Jedini je
razlog taj da ameri!ka Vlada i danas taj materijal dri
zna!ajnim za dravnu sigurnost, a vjerujte - bilo je poprili!no
teko do"i !ak i do podatka da on uop"e negdje postoji.
Dananje primjene znanstvenih spoznaja odvijaju se
gotovo vrtoglavom brzinom. Ho"emo li se iznova susresti s
Nikolom Teslom jednoga dana kad jo vie uznapredujemo na
tom putu? U to sam posve sigurna.
424
Literatura koritena prigodom prevo#enja
Nikola Tesla: Moji izumi My inventions, dvojezi!no
izdanje, Zagreb, kolska knjiga, 1991.
Nikola Tesla: Dnevnik istraivanja - Biljeke iz Colorado Springsa
1899.--1900.,Nolit, 1976.
John J. O'Neill: Nenadmani genije, Jugoslovensko drutvo
za unapre#enje nauke i tehnike, Beograd, 1956.
Milovan Mati": Teslino proro!anstvo, Beograd, 1989.
V. N. Njegovan: Nikola Tesla 1856.-1956., Zagreb, 1956.
Ciril Petei": Genij s naeg kamenjara, Zagreb, 1976.
%or#e M. Stanojevi": Nikola Tesla i njegova otkric'a, Beograd,
1976.
425