ANATOMIJA 2 RAZRED

1. Graa i funkcija oka

Oculus (oko) je parni, ulni organ, oblika uplje kugle, smjeten u onoj duplji-orbiti. Oko se razvija
iz mozga, iz diencefalona. Dijelovi oka su retina-vidni dio oka, staklasto tijelo, corpus ciliare-
odrava stalni intraokularni pritisak. Oni pritisak normalno iznosi oko ! mm "g, a mjeri se
tonometrom.
-krvni sudovi oka- dio oka koji sadri najgu#u kapilarnu mreu u tijelu je sredinja ovojnica oka.
-mii#i oka-se dijele na dvije grupe. $rva grupa su mii#i koji reguliu koliinu svjetlosti koja ulazi u
oko% musculus s&nkter pupile i musculus dilatator pupile. 'rugu grupu ine mii#i pokretai oka-
bulbomotori i predstavlja motorni aparat oka. (ine ga ) mii#a koji pomiu oko u orbiti, bez
pomicanja glave.
-le#a, lomi i skuplja svjetlost i stvara jasnu sliku
-zatitini aparat oka-obrve, trepavice, kapke i sluznicu.
-suzni aparat oka-ine ga suzne lijezde
Ovojnice oka su%
-vanjska ona ovojnica koju ine beonjaa i ronjaa. *lavna joj je funkcija da titi oko, odvaja retinu
od okoline, prua otpor intraokularnom pritisku.
-srednja ona ovojnica% ine je ilnica, arenica i corpus ciliare. *lavna joj je funkcija is+rana oka.
-retina (unutranja ona ovojnica)% vidni dio, ciliarni dio i iridealni dio retine.
,etina je najvaniji funkcionalni dio oka. ,azvila se iz mozga i s njim ostaje u vezi preko neurona
vidnog puta. ,etina ima -! slojeva% stratum pigmenti, sloj tapi#a i unji#a, vanjska granina linija,
vanjski zrnasti sloj, vanjski retikularni sloj, unutranji zrnasti sloj, unutranji retikularni sloj, sloj
ganglijski+ #elija, sloj ivani+ niti i unutranja granina linija.
2. Dio!"ri#ki$ %a&"i"ni$ su%ni i 'o"orni a!ara" oka
Dio!"ri#ki a!ara" oka-*lavna funkcija aparata je da skuplja zrake i prelama i+ i da stvara jasnu
sliku koja pada na retinu. 'ioptrikom aparatu pripadaju%
-le#a-tvrda, bikonveksna le#a. .e#a je gra/ena od ovojnice koja je potpuno obavija, elastina je.
-staklasto tijelo-vodenasta, polutena masa sa &nim nitima.
-prednja i stranja ona komora
-ona voda-tenost koja ispunjava prednju i stranju onu komoru.
Mo"orni a!ara" oka sadri ) mii#a, od koji+ su 0 prava i kosa mii#a. $ravi mii#i su musculus
rectus superior, medialis, lateralis et inferior. 1vi su inervisani od nerva oculomotoriusa. 2osi mii#i
su musculus obli3us superior et inferior. 2ontrakcijom povlae bulbus oculi naprijed.
4rste pokreta oka% primicanje, odmicanje, dizanje oka, sputanje oka, pupile gledaju gore i
medijalno i dole i medijalno, pupile gledaju gore i dole lateralno.
Za&"i"ni a!ara" oka ine obrve, postavljene iznad oka, prekriven dlakama i sadri lijezde znojice i
lojnice. 2apci-vje/e su dva kona nabora (gornji i donji). 5 sluznica koja kao vre#a obavija kapke.5ma
prednji i stranji zid sluznice.
(u%ni a!ara" oka ine odvodni suzni kanali i suzna lijezda koja je serozna lijezda. 1astavljena je
od dva dijela% gornji ve#i dio i donji lateralni dio. Odvodni suzni kanali odvode suze u nosnu upljinu
u donji nosni +odnik.
O!"i#ki !u" (funkcija oka) prenosi vidne utiske iz retine i sprovodi i+ -. preko primarni+ optiki+
centara u diencefalonu do kortikalnog optikog centra u mozgu. . re6e7no, preko primarni+
optiki+ centara u mezencefalonu do jedara u modanom stablu i kimenoj modini. Optiki put
razlikuje 0 dijela sa istoimenim neuromina% periferni, centralni, kortikalni i re6e7ni dio.
). Graa i funkcija u*a
8uris (u+o) je parni organ koji sadri ulo slu+a i ravnotee. 'ijeli se na% vanjsko u+o, srednje u+o i
unutranje u+o. Osnovna funkcija% 4anjsko u+o prima zvune talase i prenosi i+ do srednjeg u+a. 9
srednjem u+u, zvuni talasi se pretvaraju u vibracije, koje se prenose na ko+learni aparat
unutranjeg u+a. 2o+learni aparat sadri slune osjetne #elije, koje primaju zvuni utisak i putem
akustinog puta prenosi ga do modani+ centara.
4anjsko u+o se sastoji od une koljke i vanjskog slu+ovoda. 1rednje u+o se sastoji se od bubne
opne, slune koice, :usta+ijeve cijevi i bubnjita.
9nutranje u+o je najsloenije gra/e jer sadri statiki i akustini organ. Oba organa se sastoje od
membranozni+ kanala i vre#ica. ;ato se sastoji iz dva dijela labirintus oseus i labirintus
membranakeus. .abirintus oseus se sastoji od punice, predvorja i polukruni+ kanala. 8 labirintus
membranakeus se sastoji od akustinog i statikog dijela.
2ortijev organ je receptorski organ koji stvara ivane impulse kao reakciju na titranje bazilarne
membrane. Osjetni receptori 2ortijevog organa su dvije vrste #elija sa dlaicama.
8kustiki put vee neuroepitelne #elije 2ortijevog organa sa kortikalnim akustikim centrom u
"elovoj vijuzi temporalnog renja mozga. 8kustiki put je podijeljen na tri dijela% periferni dio,
centralni dio i kortikalni dio.
1tatiki-vestibularni put je iskljuivo re6e7ni put. <o je ulni put za statiku tijela i orijentaciju u
prostoru. 1astoji se od dva dijela% periferni dio koga ine periferni neuroni i centralni dio koga ine
centralni neuroni.
+. Osje" okusa
Organum gustus (okusni organ)% =alazi se u usnoj upljini, preteno na gornjoj povrini jezika.
1astoji se od brojni+ okusni+ pupoljaka koji sadre niz enzima, a najvaniji su fosfataza i esteraza.
,azne tvari u otopljenom stanju podrauju okusne pupoljke i time izazivaju osjet okusa. Osjetljivost
za razne vrste okusa je razliita u raznim regijama jezika. $ojedini pupoljci reaguju samo na slatko,
kiselo, slano i gorko iako te razlike nije mogu#e uoiti u nji+ovoj strukturi.
,. Osje" 'irisa
Organum olfactus (njuni organ)% 1mjeten je u podruju gornje nosne koljke i susjedni+ dijelova
nosne upljine i odgovara njunoj regiji nosne upljine. 1astoji se od epitela i lamine proprije. :pitel
ini tri vrste #elija% njune, potporne i bazalne #elije. .amina proprija pored njeni+ vezivni+ vlakana
sadri i brojne #elije kao i alveotubulusne lijezde koje stalno izluuju secret. 1adri i njuna ivana
vlakna i mreu krvni+ kapilara, dobro razvijen splet vena i limfne ile.
-. Graa i funkcija ko.e /.lije%0e lojnice i %nojnice$kosa i nok"i1
2oa je prostran tjelesni organ koji kod odraslog ovjeka ima povrinu od -) +iljada do -> +iljada
cm. Ona pokriva i titi povrinu tijela i ima vie funkcija.
*ra/u koe ine%-epidermis koji predstavlja ektodermalnu tvorevinu a njega ine% stratum basale,
stratum spinosum, stratum granulosum, stratum lucidum i stratum corneum. -?utis propria je
sredinji dio koji se protee od epidermisa do subkutisa dijele#i se u papilarni, subpapilarni i
retikularni dio. -1ubkutis predstavlja potkono tkivo, koje se sastoji od veziva i masnog tkiva koje
tvori paniculus adiposus.
2one lijezde su% -lojnice koje su kone lijezde alveolarne gra/e sa vie redova #elija. $o nainu
sekrecije su +olokrine (sekret se izbacuje zajedno sa propalim #elijama) sa pretvaranjem #elija u loj,
koji podmazuje dlake i epidermis. $risutne su svuda gdje postoje dlake i nji+ov rad je pod
djelovanjem +ormona (kod mukaraca je to testosteron, a kod ena su +ormoni jajnika i
nadbubrene lijezde). i -znojnice koje su gra/ene kao jednostavne zavijene tubulozne lijezde.
1astoje se od ljezdanog dijela i odvodnog kanala. ;nojnice su razasute po itavoj koi a najvie i+
ima na dlanovima i tabanima. 5zlui do litar dnevno znoja to ima ulogu u regulaciji toplote i
eliminaciji neki+ tvari iz organizma.
'lake su oroene elastine tvorbe u obliku niti koje pokrivaju gotovo itavu povrinu koe. =ajgu#e
su na koi glave. 2orijen dlake obavija folikul dlake, na koji su prikljuene lijezde lojnice i glatki
mii#. 'lake rastu mitotikom diobom #elija. 5maju odre/eno vrijeme rasta, nakon kojeg ispadnu i
budu zamjenjene novim. Osnovna uloga dlaka je zatita od toplote. =akon puberteta dlake izrastaju
pod uticajem polni+ +ormona. =eke od nji+ su razvijene kod oba pola a neke samo kod mukaraca.
=okti su u osnovi slino gra/eni kao i koa, od epidermalnog i vezivnog dijela. :pidermalni dio nokta
ine temeljni i nazubljeni sloj, te ploa nokta koja odgovara jako odebljanom i modi&kovanom
ronatom sloju. =okti rastu kontinuirano kroz itav ivot, ljeti bre nego zimi, 9 jednoj sedmici
narastu do - mm i obnove se za oko ) mjeseci.
2. O!&"a svojs"va *or'ona
"ormon je +emijska tvar koju u tjelesne teku#ine lui jedna ili skupine #elija i koja svoj &zioloki
kontrolni uinak oitava na drugim #elijama u tijelu. "ormoni se dijele na lokalne i opte +ormone.
.okalni +ormone su acetil+olin, sekretin, +olecistokinin i svi oni pokazuju lokalne uinke. Opte
+ormone lue lijezde sa unutranjim luenjem, koji se prenose krvlju i izazivaju &zioloke uinke u
udaljenim dijelovima tijela. *lavna funkcija +ormona sastoji se u kontroli aktivnosti ciljani+ tkiva,
utiu#i bilo na +emijske reakcije u #eliji, bilo na propusnost #elijske membrane, ili na speci&ne
#elijske me+anizme. "ormoni djeluju na metabolike funkcije organizma, kontroliu#i brzinu
+emijski+ reakcija u #elijama, rast i sekreciju #elija.
3. Graa$ s'je&"aj i funkcija .lije%0a sa unu"ra&nji' lu#enje'
@lijezde sa unutranjim luenjem ili endokrine lijezde produkte svog luenja izluuju direktno u krv
i nemaju svoje izvodne kanale. $rodukti luenja endokrini+ lijezda su +ormoni. 9 ovu grupu organa
spadaju lijezde koje su razmjetene u razne dijelove organizma. ?entralni poloaj zauzima +ipo&za,
jer ona svojim +ormonima upravlja radom drugi+ endokrini+ lijezda.
Tireoi0ea4&"i"nja#a je neparna lijezda. 1mjetena je na prednjoj strani vrata. *ra/ena je od dva
renja, lijevi i desni. ,enjevi su simetrini stoje gotovo vertikalno. .uenje +ormona tiro7ina koji
podrauje simpatikus i dovodi do ubrzavanja metabolizma materija i pove#anja bazalnog
metabolizma.
5ara"ireoi0ee su dvije parne, male lijezde, veliine zrna graka. 1mjetene su na stranjoj strani
tiroide, na lijevom i desnom renju. 'ijele se na gornje i donje lijezde paratireoidee. Aunkcija im je
luenje parat+ormona, koji je zaduen za normalan metabolizam kalcija i fosfora. 9slijed nedostatka
ovog +ormona nastaje opta slabost organizma.
Ti'us46ru0na .lije%0a je izraen kod djece i u stadiju rasta, a kasnije atro&ra i nestaje a na
njegovom mjestu ostaje masno tkivo. Aunkcija je luenje +ormona koji je znaajan za rast i razvoj
organizma.
(u!rarenales 6l.4na07u7re.ne .lije%0e su parne lijezde, smjetene na stranjem trbunom
zidu, izme/u gornjeg pola bubrega i kimenog stuba. Obje su gra/ene od kore i sri. Aunkcija% sr
lui +ormon adrenalin koji pojaava rad simpatikusa (ubrzavanje sranog rada, krvnog pritiska,
vazokonstrikcija) i potpomae insulinu u regulaciji nivoa e#era u krvi. 2ora lui +ormon kortin ili
interrenin koji pojaava dejstvo parasimpatikusa (usporava rad srca, sniava pritisak, vazodilatacija)
pojaava dejstvo polni+ lijezda, pojaava stvaranje pigmenata u koi i izluuje komple7 +ormona
koji utiu na metabolizam bjelanevina, ugljeni+ +idrata i soli.
5ankreas46u&"era#a je neparni organ oblika izduenog lista sa svoja tri dijela% glava koja
predstavlja zadebljani dio, trup je sredinji dio koji se nalazi iza eluca i rep koji se protee do
slezene. $ankreas je smjeten retroperitonealno, osim repa. 4anjsko luenje je luenje probavni+
sokova. 8 unutranje luenje je luenje +ormona insulina. 5nsulin lue .anger+ansova ostrvca
pankreasni+ #elija, a funkcija mu je regulacija metabolizma e#era. 9slijed nedostatka insulina,
nema normalne potronje i razgradnje e#era, u krvi dolazi do nakupljanja koncentracije e#era i
pojave e#erne bolesti. $rekomjerno luenje insulina moe dovesti do prebrze razgradnje i potronje
e#era u krvi to dovodi do pada koncentracije e#era u krvi.
8. 9i!o:%a
"ipo&za je glavna lijezda sa unutranjim luenjem. 1mjetena je u bazi lobanje. <o je
najnepristupaniji i najbolje zati#en organ u tijelu. Ona ima dva dijela% adeno+ipo&za ili prednji
reanj +ipo&ze, sa dobro razvijenom mreom krvni+ sudova. *ornje +ipo&zne arterije dovode krv, a
+ipo&zne vene odvode krv. 8 neuro+ipo&za ili stranji reanj +ipo&ze je sa neovisnom mreom
krvni+ sudova. 2rv dotie donjim +ipo&znim arterijama, a otie venama u sinus kavernosus.
Aunkcije% -. 8deno+ipo&za lui% somatotropin ili +ormon rasta, <1" ili tireotropin, 8?<" ili +ormon
kore nadbubrene lijezde, A1"-folikulostimuliraju#i +ormon, .1"-luteostimuliraju#i +ormon, ." ili
luteiniziraju#i +ormon, prolaktin ili .<" i B1" ili melanostimuliraju#i +ormon.
. =euro+ipo&za lui% oksitocin, 8'" ili vasopresin. "ipo&za svoju funkciju obavlja me+anizmom
negativne povratne sprege, ime vri regulaciju tireotropne, adrenokortikotropne i gonadotropne
funkcije.
1;. 5olo.aj$ 6raa i funkcija srca
1rce je neparni, mii#ni organ, centralni organ za cirkulaciju 1mjeten je u sredogru/u, izme/u oba
plu#na krila sa dvije tre#ine na lijevoj i jedne tre#ine na desnoj strani tora7a. =alazi se iza sternuma
i ispred kime a donjoj plo+om nalijee na dijafragmu.
1rce je podjeljeno jednom poprenom pregradom na gornji i donji dio. *ornji dio sainjavaju srane
pretkomore a donji dio ine srane komore. =a bazi srca ulaze ve#i krvni sudovi, koji zajedno sa
pretkomorama ine sranu krunu. 1a stranje strane srca nalazi se koronarni lijeb koji dijeli komore
i pretkomore i u tom lijebu je glavni venski sud srca-sinus koronarius. 1rce je uzdunim 84
septumom podjeljeno na lijevu i desnu polovinu. 'esna polovina srca predstavlja vensko srce, tjera
samo vensku krv a sastavljeno je od desne pretkomore i desne komore. Ona tjera mali, plu#ni ili
pulmonalni krvotok. 4enska krv tjera se u plu#a, gdje se na nivou kapilara izvri oksidacija i
oksidovana krv se vra#a u lijevo srce. .ijeva polovina srca sadri lijevu komoru i pretkomoru,a tjera
arterijski, veliki ili somatini krvotok, kojim se oksidovana krv raznosi po cijelom organizmu.
'esna pretkomora% venska krv je krv siromana kisikom, a bogata ugljendioksidom. 9lijeva se u
desnu pretkomoru putem dvije uplje vene- vena kava superior et inferior, koje skupljaju krv iz
cijelog organizma. 5z samog srca vensku krv skuplja sinus koronarius koji se tako/er ulijeva u desnu
pretkomoru. =a granici desne pretkomore i komore je desno 84 u#e koje je zatvoreno sa trolisnim
zaliskom-valvula tricuspidalis. 4alvula proputa krv samo u jednom smjeru tj. od pretkomore prema
komori, a zatim se zatvara i ne dozvoljava vra#anje krvi unazad. 5z desne komore izlazi arterija
pulmonalis, koja odvodi vensku krv iz srca u plu#a.
.ijeva pretkomora% 9 nju se ulijeva 0 do C plu#ni+ vena koje dovode arterijsku oksidovanu krv iz
plu#a u lijevu pretkomoru. =a granici lijeve pretkomore i komore je dvolisni zalistak-valvula
bicuspidalis, koji zatvara 84 u#e i ne dozvoljava vra#anje krvi iz komore u pretkomoru. Ovo u#e
naziva se i mitralno u#e. 5z lijeve komore izlazi najve#i arterijski krvni sud-aorta koja preko svoji+
grana raznosi arterijsku krv koja je bogata kisikom do svi+ tkiva i organa. 1rce ima 0 u#a i to su%
desno i lijevo 84 u#e, u#e aorte i u#e arterije pulmonalis.
11. Ra0na i s!rovo0na 'uskula"ura srca
Buskulatura srca se dijeli na radnu i sprovodnu. ,adna muskulatura ima zadatak da vri kontrakciju
i pokre#e sistem krvotoka. Biokard je po gra/i popreno prugasti a po funkciji je glatki mii#. ,adna
muskulatura znatno je razvijenija kod komora nego kod pretkomora. $osebno se izdvaja lijeva
komora koja tjera veliki krvotok i vri znatno ve#i rad.
1provodna mukulatura ima zadatak da provodi podraaje u sve dijelove srca i da vri koordinaciju
sranog rada. Bii# sadri ganglijske #elije i nervna vlakna, te provode elektrine impulse potrebne
za rad miokarda. 1provodna muskulatura srca ima dva dijela% 1inus-atrijalni (18) koji upravlja radom
srane krune i 8trio-ventrikularni (84) koji koordinira rad komora i pretkomora. Oba dijela imaju
svoje centre i ogranke. ?entar 18 dijela je 18 vor a centar 84 dijela je 84 vor. 1rce radi sinusnim
ritmom. 1provodna muskulatura je povezana sa radom autonomnog nervnog sistema ali ima i svoj
vlastiti automatizam.
;a rad srca su potrebne velike koliine kiseonika. 1rce je veoma dobro snabdjeveno arterijskom
krvlju pomo#u dvije arterije% arteria koronaria de7tra et sinistra. 8rteria koronaria de7tra snabdijeva
itavu stranju i manji dio prednje stranje srca a arteria koronaria sinistra itavu prednju, dio
stranje strane i srani septum. Oko srca se nalazi ple7us kardiakus, splet nerava koga ini
autonomni nervni sistem sa svoja dva dijela, simpatikus kao akcelerator i parasimpatikus kao
depressor.
12. Me*ani%a' sr#ano6 ra0a
1rani rad razlikuje dvije faze% dijastola i sistola. 'ijastola je faza oputanja miokarda i punjenja srca
krvlju. 1istola je faza grenja miokarda i istiskivanja krvi iz srca. 'ijastola i sistola zajedno ine
sranu revoluciju. ;dravo srce izvri u jednoj minuti D! revolucija, koje se mjenjaju kod intenzivnog
&zikog rada. 1rani rad se odvija putem odre/enog ritma koji predstavlja pravilno naizmjenino
smjenjivanje dijastole i sistole.
Aaza dijastole pretkomora je prva faza, a odvija se istovremeno u obje pretkomore. 4enska krv koja
je bogata ugljendioksidom ulazi u pretkomore. One se postepeno pune krvlju, u jednom momentu,
zbog pove#anog mii#nog rastezanja nastaje kontrakcija mii#a-faza sistole pretkomora.
Aaza dijastole komora% u ovoj fazi komore su spremne da prime krv iz pretkomora. 84 zalisci se
odma+ zatvore i ne dozvoljavaju vra#anje krvi iz komora u pretkomore. 9 tom momentu nastaje
faza dijastole pretkomora.
Aaza sistole komora% krv koja se nakupila u komorama biva istisnuta kroz otvorene zaliske aortalnog
i pulmonalnog u#a u aortu. ;alisci se ponovo zatvaraju i ne dozvoljavaju vra#anje krvi iz aorte i
arterije u komore. $o istiskivanju krvi iz komora nastupa faza dijastole komora. =aizmjeninim
smjenjivanjem faza dijastole i sistole u pretkomorama i komorama odigrava se srana revolucija (D!
u min.). 1rani tonovi nastaju stalnim udaranjem krvi u zaliske sa tendencom vra#anja natrag.
1). Mali krvo"ok
'esna polovina srca je zaduena za tjeranje venske krvi odnosno malog ili plu#nog krvotoka. 4enska
krv putem sistema trunci pulmonalis tjera se u plu#a na oksidaciju. 8rterija pulmonalis se grana na
arteriju plumonalis de7tru et sinistru, za oba plu#na krila. 9laskom u plu#a, arterije se granaju za
plu#ne renjeve i postaju sve manji krvni sudovi tj. arteriole te zavravaju kapilarnom mreom u
podruju plu#ni+ alveola. <u se venska krv oksiduje i postaje arterijska tj. krv bogata kiseonikom a
arterijski kapilari prelaze u venske. 1pajanjem venski+ kapilara nastaju sve ve#e vene tj. venule do
veliki+ plu#ni+ vena koje izlaze iz plu#a i idu do srca, ulijevaju#i se u lijevu pretkomoru.
1+. <eliki krvo"ok /aor"a4"ok$6rane i vaskulari%acija1
.ijevo srce tjera arterijsku krv, tj. veliki ili somatini krvotok i putem aorte raznosi je po cijelom
organizmu. 8orta je najve#i arterijski krvni sud organizma. 8orta se dijeli na E dijela% aorta
ascendens, arcus aorte i aorta descendens. 1vaki ovaj dio aorte daje svoje grane i ogranke do
pojedini+ organa i tkiva.
Aor"a ascen0ens daje odma+ dvije srane arterije% arterija koronaria de7tra et sinistra za is+ranu
samog srca.
Arcus aor"e ima svoje E grane% truncus bra+iocefalikus, koji vaskularizira desnu polovinu glave,
vrata i gornjeg ekstremiteta. 8rterija karotis komunis sinistra koja vaskularizira lijevu polovinu glave
i vrata. 5 arteria subklavia sinistra koja vaskularizira lijevu polovinu gornjeg ekstremiteta.
=a vratu, bono, lijevo i desno je veoma vaan ilno nervni snop koga ine arteria karotis komunis
de7tra et sinistra, vena jugularis interna de7tra et sinistra i nervus vagus.
Aor"a 0escen0ens je silazna aorta, dijeli se na aorta toracika i aorta abdominalis. Ove dvije aorte
daju svoje grane i to visceralne i parijetalne. 4isceralne grane su grane koje vaskulariziraju organe a
parijetalne grane is+ranjuju zidove grudne, trbune i karline duplje. 8orta toracika ima visceralne
grane aa.bron+iales i parijetalne grane aa interkostales. 8orta abdominalis ima visceralne grane
trunkus koeliakus to je celijano stablo od kojeg se odvajaju arteria gastrika sinistra, arteria
+epatika komunis i arteria lienalis koje zajedno ine "alerov trijas. $arijetalne grane su aa.frenike i
aa.lumbales. 8orta se zavrava na visini 0 ili C lumbalnog kraljeka sa svojim terminalnim granama i
to aa.iliake komunes i aorta kaudalis.
1,. <enski sis"e' /v.cava su!$v.cava inf. I v.!or"ae1
4ene su krvne ile koje vra#aju redukovanu krv u srce. $o svojoj gra/i sastoje se od E sloja i to%
tunica interna (intima), tunica media (muskularis) i tunica adventitia (e7terna). $o svojim
osobinama se razlikuju od arterija jer imaju tanji zid, lake se povre/uju i bre oporavljaju, imaju
ve#i lumen, prave ve#e anastomoze i ple7use i imaju ravniji tok. 4ene se dijele na E sistema%
sistema vena kave superior et inferior i sistema vena porte.
(is"e'a vena kave su!erior tu spadaju vene koje skupljaju krv iz glave, vrata, gornji+
ekstremiteta i tora7a. *lavna vena glave i vrata je vena jugularis interna, koja zapoinje na bazi
lobanje a u nju se ulijeva venska krv iz svi+ sinusa tvrde modanice, ide dole prema vratu i prima
ogranke vene faringike, vene linguales, vene tireoidee, vene facialis i vene retromandibularis. 9lazi
u tora7, spaja se sa vena subklavia te nastaje vena bra+iocefalika de7tra et sinistra. 4ena
bra+iocefalika sinistra se spaja sa vena bra+iocefalika de7tra i nastaje vena kava superior u visini 555
rebarne +rskavice. Onda se ulijeva u desnu pretkomoru srca.
(is"e'a vena kave inferior u ovaj sistem vena spadaju vene koje kupe krv iz donji+
ekstremiteta, karlini+ organa (osim rektuma), parni+ organa i zidova abdomena. 4ena kava inferior
zapoinje u visini lumbalnog 0 ili C kraljeka gdje zavri aorta, spajanjem dvije vene iliake komunes,
ide vertikalno gore, prate#i aortu abdominalis i aortu toraciku, te se u visini > torakalnog kraljeka
ulijeva u desnu pretkomoru srca. Ovom sistemu pripadaju i potkone vene koje imaju samostalan
tok i preko neke od spomenuti+ vena se indirektno ulijevaju u vena kava inferior ili superior.
(is"e'a vena !or"e vena porte je neparna vena koja skuplja vensku krv iz probavnog trakta,
pankreasa i slezene i odvodi je u jetru, gdje se ta krv prera/uje. 4ena porte nastaje od vene
mesenterike superior i vene lienalis, iza glave pankreasa i duga je )-F cm. *lavne grane su joj vena
gastrika sinistra i vena mesenterika inferior. 4ena porte ulazi u jetru. 9 jetri, jetrene #elije iz krvi
uzimaju +ranjive materije i prera/uju i+ u speci&ne materije, a iz eritrocita uzimaju eljezo i
stvaraju nove eritrocite. <ako nastaje prava venska krv koja se preko vena +epatike ulijeva u vena
kava inferior.
1-. =i%iolo6ija krvo"oka$ re6ulacija krvo"oka
?irkulatorni sistem je sistem neprekinuti+ cijevi (krvni+ sudova) u kojima cirkulie krv i limfa.
:nergiju daje srce, snagom mii#ne kontrakcije. 9nutar krvni+ sudova vlada krvni pritisak koji tjera
krv kroz arterije, kapilarnu mreu i nazad u srce. $ritisak unutar arterija, u stanju mirovanja, iznosi
-!--0! mm "g i zove se arterijski ili ma7imalni pritisak. $ritisak u venama je znatno manji i iznosi
polovinu arterijskog pritiska i dodaje se ! mm "g. =ormalan venski pritisak u mirovanju je F!->!
mm "g.
$uls je najjednostavnija metoda odre/ivanja srane frekvencije i pravilnosti sranog rada. =ormalne
vrijednosti pulsa kod odrasli+ u stanju mirovanja su )!-F! otkucaja u minuti, a kod djece D!--!!. =a
promjenu srane frekvencije utie teak &ziki rad. 2od teeg rada pove#ava se potreba mii#a za
energijom i kiseonikom. <ada srce ubrazava svoj rad. Binutni volumen srca je koliina krvi koja u
jednoj minuti pro/e kroz srce.
,egulaciju promjene srane frekvencije i promjene krvnog pritiska vri% -. autonomni nervni sistem
sa svoja dva dijela% simpatikus koji ubrazava rad srca, pove#ava krvni pritisak i suenje krvni+ ila i
parasimpatikus koji usporava rad srca, sniava krvni pritisak i irenje krvni+ ila. . +emijska
regulacija i to direktnim dejstvom odre/eni+ produkata metabolizma na krvne ile i dejstvom
speci&ni+ tvari koje se stvaraju u tkivima kao to su acetil+olin-neurotransmiter i adrenalin.
:2*-elektrokardiogram je gra&ki prikaz registrovanja akcioni+ struja srca pomo#u
elktrokardiografa. :kg omogu#ava prepoznavanje odstupanja od normalnog provo/enja i stvaranja
podraaja. =a jednom normalnom ekgu se razlikuju zubci i talasi% p talas, p-3 interval, 3rs komple7 i
t talas
12. (as"av i funkcija krvi
$o svom sastavu krv predstavlja specijalni oblik vezivnog tkiva, sastavljenog od krvni+ #elija i krvne
plazme. 2rv obavlja razliite uloge% osigurava zajedno sa nervnim i endokrinim sistemom
funkcionalno jedinstvo organizma, prenosi gasove, +ranjive materije, produkte metabolizma, soli,
+ormone, sadri antitijela, regulie osmotski pritisak, kiselobazinu ravnoteu i izmjenu toplote.
2rvne #elije su eritrociti, leukociti i trombociti. :ritrociti su crvene krvne #elije koje prenose kisik i
ugljinu kiselinu. 4rlo lako mjenjaju svoj oblik i vrlo su elastine. 5ntenzivno su crvene boje i daju
boju krvi koja potie od +emoglobina. =emaju jedro niti #elijske organele, nego se sastoje samo od
vanjske membrane i osnovne citoplazme koja sadri +emoglobin i enzime potrebne za izmjenu
gasova. ;ato nemaju mogu#nost diobe pa je nji+ovo trajanje ogranieno na -! dana. ;a stvaranje
novi+ eritrocita u kotanoj sri vanu ulogu ima +ormon eritropoetin.
.eukociti su bijele krvne #elije koje imaju jedro i #elijske organele. =isu ograniene samo na krv, jer
i+ ima u lim&, limfnim vorovima i sl. 9 krvi i+ je manje od eritrocita. <rajanje ivota leukocita je
mnogo kra#e nego eritrocita i iznosi oko -! dana. =ji+ova se razgradnja vri u slezeni. *lavna uloga
leukocita je odbrambena. 'ijele se na E grupe% granulociti, limfociti, monociti.
<rombociti su krvne ploice i nisu potpune #elije, ve# fragmenti citoplazme. =astaju u kotanoj sri,
a glavna uloga je u zgruavanju tj. koagulaciji krvi. <rombociti ive najkra#e i razgradnja stari+
trombocita vri se u slezeni.
2rvna plazma zauzima preko C! posto volumena krvi. 1astoji se od >! posto vode i -! posto
proteina i soli. $roteini plazme dijele se na gama-globuline (imunoglobulini), albumine i &brinogen.
13. >rvne 6ru!e i r* fak"or
8ntigeni su materije koje uzrokuju nastanak steenog imuniteta. Organizam stvara cirkuliraju#a
antitijela, koje napadaju tetne faktore. 8ntigeni i antitijela jedne osobe nikada nisu identina sa
antigenima i antitijelima druge osobe. Od E! antigena dva su e#a koja uzrokuju transfuzijske
reakcije% antigenski sistem !, 8 i G i ,+ faktor. 2rv se u svr+u transfuzije naje#e dijeli u 0 glavne
grupe% !, 8, G i 8G to zavisi o prisutnosti ili odsutnosti dva aglutinogena (8 i G). 8ko nema ni 8 ni G
aglutinogena onda krv pripada krvnoj grupi !. 8ko je prisutan samo aglutinogen 8 ili samo G onda je
to krv krvne grupe 8 ili G. 8ko su prisutna oba aglutinogena to je grupa 8G. =aje#a je krvna grupa
!.
,esus faktor kao eritrocitni antigen dobio je naziv po imenu majmuna resus makaka. .andtajner je
dobio imuni anti-B serum. Osobe kod koji+ su eritrociti bili aglutinirani tim serumom bile su resus
pozitivne, dok su osobe kod koji+ nije serum aglutinirao eritrocite bile resus negativne. ,+ faktor
imunoloki je neovisan o drugim antigenim sistemima u ljudskim eritrocitima. Havlja se rano kod
fetusa, a na/en je i izvan eritrocita u organima i nekim tkivima. Odre/ivanje ,+ faktora je vano pri
transfuzijama, genetici,, sudskoj medicini itd.
18. ("varanje i "ok li'fe$ li'fne .ile
.imfni sistem ine% limfa, limfne ile, limfni vorovi i limfoidni organi.
.imfa je bistra, bezbojna, viskozna tenost, speci&ne teine manje od krvi. 1adri #elije, najvie
limfocita i manje eritroblasta i plazmu.
.imfne ile dijele se na limfne kapilare, limfne ile i limfna stabla. 9 toku limfe postoje dva pravila%
limfa tae samo u jednom smjeru od periferije ka centru i sve limfne ile prolaze kroz jednu ili vie
limfni+ lijezda i ulaze u venozni sistem, osim glavni+ stabala. .imfni kapilari su tanke cjevice,
gra/ene od endotela. .imfne ile polaze od mree limfni+ kapilara i prate vene, a postavljene su
povrnije od krvni+ sudova. .imfna stabla ine skup limfni+ ila.
2;. ?i'foi0ni or6ani /li'fni #vorovi i sle%ena1
.imfni vorovi su mala, ovalna tjelaca, mekane konzistencije, blijedocrvenkaste boje, postavljeni u
tok limfe. 4eoma su vani odbrambeni organi, jer slue kao &lteri za limfu i stvaraju leukocite.
=aje#e su postavljeni u predjelima zglobova. 1vaki limfni vor ima mjesto na kome ulaze arterije,
nervi i ulaze#a limfna ila a izlazi vena i izlaze#a limfna ila.
.imfoidni organi su razliiti+ anatomski+ osobina, razasuti po cijelom tijelu, a zajedniko im je da su
svi gra/eni od limfatinog tkiva. *lavna funkcija im je odbrambena, zatitna i stvaraju leukocite.
4ani limfoidni organi su limfni vorovi, limfni folikuli koji udrueni ine krajnike, slezena i grudna
lijezda.
1lezena je neparni, limfoidni organ. =alazi se u abdomenu ispod lijevog rebarnog luka, izme/u > i
-- rebra. $o funkciji je odbrambeni organ i stvara leukocite a predstavlja groblje za eritrocite.
,azara istroene eritrocite i preko vene porte odnosi i+ u jetru. Hetrene #elije iz preostalog
+emoglobina izdvajaju eljezo i stvaraju nove eritrocite a iz proteinskog dijela +emoglobina stvaraju
une boje.
*rudna lijezda pripada endokrinim lijezdama i postoji samo u toku rasta i razvoja, a poslije njeno
mjesto zauzima masno tkivo.
21. Graa i funkcija nasus e@"ernus e" in"ernus
=asus e7ternus-vanjski nos% ima dva dijela, kotani i +rskavini dio. 2otani dio, ini ga korijen nosa
koji je sastavljen od obje nosne kosti. ,azliitog je oblika, to ini individualnu razliku od ovjeka do
ovjeka. "rskavini dio u osnovi ima +rskavicu a ine ga nosni +rbat. Osnova mu je +rskavica nosne
pregrade, nosna krila i nozdrve koje predstavljaju ulazna i izlazna vrata pri disanju. =asus e7ternus
je prekriven koom.
=asus internus-unutranji nos% odgovara nosnoj duplji. (ine ga dvije upljine, lijeva i desna. 1eptum
nasi je u stranjem dijelu kotan a u prednjem dijelu je +rskaviav. .ateralni zid kavum nazi ine E
nosne koljke i E nosna +odnika. 1trujanje zraka kroz nosne +odnike odvija se preko stranji+ otvora
kavum nazi i direktno se nastavlja u drijelo. 9 nosne +odnike se otvaraju i paranazalni sinusi.
1luznica kavum nazi ima tipini respiratorni epitel-cilindrini sa trepetljikama. 9loga mu je da
gibanjem svoji+ trepetljika, zadrava bakterije i prainu iz zraka koji udiemo. $o gra/i sluznice
nosna upljina se dijeli na mirisnu regiju, disajnu regiju koja ima dosta lijezda koje produkuju
sluzavu tenost koja vlai sluznicu.
22. Graa i funkcija larAn@a$ 6lo""is
.arIn7-grkljan je neparni, +rskavino-mii#ni organ postavljen izme/u drijela i dunika. Aunkcija
mu je provo/enje zraka iz drijela do dunika i proizvodnja glasa. 1mjeten je na prednjoj strani
vrata. 2od mukaraca pokazuje izboenje nazvano 8damova jabuica. 1a obje strana grkljana tee
ilno-nervni snop vrata. 9 svojoj gra/i sadri parne i neparne +rskavice, povezane ligamentima.
=eparne +rskavice% osnovna +rskavica je kartilago krikoidea-neparna, prstenasta, vrlo debela
+rskavica. ;atim, kartilago tireoidea-titasta +rskavica je neparna, sastavljena od desne i lijeve
+rskavine ploe. Ove +rskavice &ksirane su mii#ima. :piglotis je grkljanski poklopac i to je
neparna, nepravilna, trouglasta +rskavica koja kod gutanja, kao poklopac zatvara grkljan,
sprijeavaju#i ulazak +rane.
$arne +rskavice% su kartilago aritenoidea je parna vokalna ili glasna +rskavica. 5 kartilago
kornikulata 1antorini su male, parne, prekobrojne +rskavice, koje su smjetene na vrku vokalni+
+rskavica i povezane vrsto sa vezivnim tkivom.
*lottis je aparat za proizvodnju glasa. 1astoji se od kartilago aritenoidea i labia vokalia (glasne
usne). *lasne ice polaze od prednjeg dijela baze vokalne +rskavice, obloene su naborom sluznice
grkljana, te zajedno s njom formira glasne usne. 5zme/u desne i lijeve glasnice nalazi se otvor kroz
koji struji zrak pri disanju i fonaciji. 4isina ili dubina glasa zavisi od stepena napetosti glasnica.
2). Graa$ s'je&"aj i funkcija "ra*eje i 7ron*usa
<ra+ea-dunik je neparni, cjevasti organ, koji vodi zrak iz grkljana u plu#a. $rotee se od osnovne
+rskavice grkljana do etvrtog torakalnog kraljeka. *ra/ena je od ve#eg broja nepotpuni+,
+rskavini+ prstenova spojeni+ u stranjem dijelu, vezivom, a sprijeda je pokrivena koom,
potkonim tkivom, srednjom vratnom fascijom i tankim slojem mii#a.
Od ravita tra+eje zapoinju bron+usi i ulaze u plu#no krilo gdje se bogato granaju. Gron+us de7ter
je gra/en od ) do F +rskavica. *rana se na tri grane za tri plu#na renja. Gron+us sinister je gra/en
od > do - +rskavica. *rana se na dvije grane za dva plu#na renja.
2+. 5ul'ones4!luBa
$lu#a su parni, glavni organ respiratornog sistema. ;auzimaju desnu i lijevu polovinu tora7a. 5maju
vanjsku, unutranju i donju stranu. 'esno plu#no krilo je podjeljeno jednom kosom i +orizontalnom
pukotinom na tri renja lobus superior, meidus et inferior. .ijevo plu#no krilo je kosom pukotinom
podjeljeno na dva renja, lobus superior et inferior. 9nutranja strana oba plu#na krila posjeduje
udubljenje gdje u plu#a ulaze plu#ni elementi, koji zajedno ine plu#ni korijen.
*ra/a plu#a uslovljena je grananjem bron+usa i krvni+ sudova unutar plu#nog tkiva. Gron+usi se
bogato granaju u plu#ima sve do bron+ioli terminales koji slue samo za vo/enja zraka i koji se dalje
granaju sve do plu#ni+ akinusa. 8kinusi su djeli#i plu#nog tkiva koji su okrueni i odjeljeni vezivom
od okoline. Gron+iolus terminalis na svojim zidovima imaju alveole. 8lveole su najvaniji
funkcionalni dio plu#a gdje se vri izmjena gasova.
$lu#a posjeduju dva krvotoka% funkcionalni krvotok koga ini arteria pulmonalis sa ograncima i
kapilarna mrea a slui za disanje. 5 nutritivni krvotok koga ine arterije bron+iales a slue za
is+ranu plu#nog tkiva.
2,. 5leura i 0iafra6'a
$leura ili plu#na maramica je tanka, glatka, sjajna i serozna opna koja oblae plu#a i unutranje
zidove tora7a. $o tome se i dijeli na pleura visceralis koja oblae plu#a i pleura parietalis koja oblae
zidove tora7a.
$leura visceralis% oblae itavu vanjsku povrinu plu#a i zavlai se u plu#ne renjeve te i nji+ oblae.
(ini plu#a glatkim, sjajnim i omogu#ava im gibanje pri disanju. 2od upale pleure postaje mutna i
zadebljana i gubi svoju funkciju. $leura parietalis oblae zidove tora7a i dijeli se na pleura kostalis,
pleura mediastinalis, pleura visceralis, pleura diafragmatika, cupula pleure. 2avum pleurale je
prostor izme/u parietalne i visceralne pleure, omogu#ava gibanje plu#a pri disanju, gdje nema
trenja.
'iafragma je irok, spljoten, tanak mii# koji dijeli tora7 od abdomena. <o je glavni inspiratorni
mii#. $olazite joj je sa unutranje strane sternuma, ide ka sredini, gdje mii#ne niti zavre irokom
aponeurozom koja ini centralni dio dijafragme-centrum tendineum. On ima tri kraka% desni, lijevi i
prednji. 5zme/u desnog i prednjeg kraka se nalazi otvor za prolaz vena kave inferior. 5znad aortnog
otvora, u visini <> nalazi se otvor za prolaz jednnjaka. Otvor je ome/en mii#ima koji pri disanju
steu jednjak to je vano kod akta gutanja.
2-. =i%iolo6ija 0isanja /0ifu%ija 6asova u !luBi'a1
'isanje predstavlja razmjenu gasova izme/u krvi i vanjske sredine a odigrava se u plu#ima.
,espiracija predstavlja naizmjenino smjenjivanje udisaja i izdisaja. Be+anizam disanja% tora7 je
obloen pleurom i +ermetiki je zatvoren. 9nutar tora7a vlada negativni pritisak, manji od vanjskog,
atmosferskog. ;akon o difuziji gasova glasi% Jgas sa mjesta ve#eg pritiska prelazi na mjesto manjeg,
sa tendencijom izjednaavanja pritisakaK. 9 uda+nutom zraku sa jedne strane alveolarne
membrane, veliki je parcijalni pritisak kisika, a u krvi sa druge strane membrane veliki je pritisak
ugljen dioksida. 5zjednaavanjem pritisaka sa obje strane membrane dolazi do razmjene gasova.
Ovaj proces aktivno potpomae kotano-mii#ni okvir grudnog koa a dijeli se na dvije faze%
inspiracija kada se rebra podiu, tora7 se iri, i e7piracija% nakon izvrene razmjene gasova u plu#a,
rebra se sputaju, plu#a se zgre i istisnu zrak.
$rosjena koliina uda+nutog zraka u stanju mirovanja iznosi C!! do +iljadu ml zraka to zavisi od
uzrasta, pola, konstitucije, kondicije. 2omplementarni zrak je dodatna koliina zraka koja se udie
forsiranom inspiracijom, nakon normalne inspiracije. 4italni kapacitet plu#a je normalna inspiracija i
komplementarni zrak tj. najve#a koliina zraka koju plu#a mogu primiti nakon ma7imalne inspiracije
i iznosi 0 +iljade ml. Bjeri se spirometrom a metoda mjerenja je spirometrija. ,ezidualni zrak je mala
koliina zraka koja uvijek ostaje u plu#ima. ,ezervni zrak je dodatna koliina zraka koja se istisne iz
plu#a forsiranom e7piracijom, nakon normalne e7piracije, gdje uvijek osaje rezidualni zrak.
22. Glavne funkcije 0i6es"ivno6 sis"e'a
'igestivni sistem je dio sistemske anatomije koji obu+vata niz funkcionalno i morfoloki povezani+
organa koji uestvuju u probavi +rane. Osnovne funkcije sistema su% unos +rane, djelovanje
probavni+ sokova i prerada +rane, izbacivanje nesvareni+ dijelova +rane iz organizma aktom
defekacije, stvaranje rezervi u gradivnim i energetskim materijama u organizmu.
'igestivni sistem predstavljen je u vidu digestivne cijevi koja zapoinje usnom dupljom a zavrava
anusom. 'ijelovi su usna upljina, drijelo, jednjak, eludac, tanko crijevo, debelo crijevo i anus.
$robavne sokove u digestivnu cijev izluuju i dvije velike lijezde% jetra i guteraa.
23. Cavu' oris /!ala"u' 0uru' e" 'ollae$7uccae$la7iu' su!.e" inf.$0en"es1
?avum oris je usna upljina, nalazi se u visceralnom dijelu lobanje. *ornji dio je kotan a ostale
dijelove ine meka tkiva. $rednji zid je gra/en od usana-labium superius et inferius koji ome/uju
otvor. 9sne su gra/ene od koe sa vanjske strane, potkonog tkiva, mii#nog sloja i sluznice.
Guke-obrazi ine lateralne zidove usana i gra/eni su od koe,, mii#nog sloja koji je veoma snaan i
sluznice.
$alatum durum je tvrdo nepce, ini ve#i, prednji dio krova usne upljine. $alatum mole je meko
nepce, nastavlja se natrag na tvrdo nepce, a predstavlja duplikaturu sluznice u kojoj se nalaze
lijezde i mii#ni sloj. $o sredini mekog nepca nalazi se nepana resica.
'entes-zubi su usa/eni u zubne alveole mandibule i ma7ile i dijele usnu upljinu na dva dijela%
predvorje i usna upljina u uem smislu. ;ubi su parni, tvrdi, pomo#ni organi usne upljine,
smjeteni u dva zubna luka. Osnovna funkcija im je usitnjavanje +rane radi lakeg gutanja. 'ijelovi
zuba su% zubna kruna, vrat zuba, korijen zuba, prostor u korijenu zuba i vr+ zubnog korijena. Bogu
biti mlijeni i stalni (E). <o su sjekuti#i, onjaci, linjaci, kutnjaci, umnjaci.
28. ?in6ua46raa i s'je&"aj
Hezik je neparni, pljosnati, mii#ni organ koji je smjetan u dnu usne upljine. 5ma vie funkcija% kao
organ probave mjea +ranu pri vakanju, kao ulni organ-organ je ula ukusa, opipa, boli i
temperature, kao govorni organ-artikulie glasove. $rilikom kontrakcije mii#a jezika dolazi do
potiskivanja +rane prema korijenu jezika. <ada se podie grkljan, a sputa se epiglotis i zatvara ulaz
u grkljan, te +rana sklizne u jednjak.
*ornja strana jezika je prekrivena sluznicom i +rapava je. "rapavost mu daju brojne krvrice koje se
zovu papile linguales koje imaju okusne receptore. 4rste papila su konaste, lisnate, kupaste,
gljivaste, opanane. 'onja stana jezika je glatka i sadri odvodne kanale pljuvani+ lijezda. Hezik
ima veliki broj mii#a koji mu daju pokretljivost. 'ijele se na vanjske i unutranje.
);. Gllan0ule saliva"oriae4!ljuva#ne .lije%0e
$ljuvane lijezde su nakupine lijezda u usnoj upljini koje lue pljuvaku u usnu upljinu. 'ijele se
na%
-manje nakupine lijezda koje nemaju svoje ime ve# se nalaze na jeziku, mekom i tvrdom nepcu,
usnama i obrazima.
-ve#e nakupine lijezda, to su glandule parotis-najve#a pljuvana lijezda koja lui serozni, rijetki i
bistri sekret, a otvara se u sluznici obraza. *landule sublingualis i glandule submandibularis, obje
izluuju mukoserozni sekret. Odvodni kanali se otvaraju sa donje strane jezika.
)1. =i%iolo6ija !ro7ave u us"i'a
Aunkcija probave u ustima obu+vata E vrste radnji% vakanje, luenje pljuvake i gutanje +rane.
@vakanje-mastikacija podrazumjeva grizenje i vakanje, drobljenje i mljevenje vrste +rane u cilju
usitnjavanja radi lakeg gutanja. 4ri se voljno i re6e7no.
.uenje pljuvake-salivacija% pljuvaka se lui re6e7no. Banje nakupine lijezda lue stalno manje
koliine pljuvake, koja se zove pljuvaka za ispiranje. 1ekret je bistar, rijedak i serozan i odstranjuje
tetne tvari iz usta. 4e#e nakupine lijezda poinju luiti pljuvaku nakon podraaja. <o je mukozni
sekret i takva pljuvaka se zove probavna pljuvaka.
*utanje +rane se vri re6e7no, kada zalogaj dodirne radi7 lingve, nepane lukove i stranji zid
farin7a. Osnovna radnja koja mora biti zadovoljena pri gutanju je zatvaranje dini+ puteva i to%
epiglottis zatvara ulaz +rane u grkljan i meko nepce koje zatvara kontakt usne i nosne upljine.
)2. Graa i funkcija !*arAn@a$ oeso!*a6usa
=arin@4.0rijelo je neparni, mii#no-sluzokoni organ, pridodat i probavnom i dinom sistemu.
$rotee se od baze lobanje prema dole do jednjaka,, tj. visine cervikalnog ) kraljeka. =a drijelu se
razlikuju prednja i stranja strana. @drijelo se dijeli na E dijela%
-gornji dio-epifarin7 je nosni dio drijela. Ovaj dio ini granicu nosnog i usnog dijela drijela. =a
krovu farin7a je nakupina limfatinog tkiva koji ini drijelni krajnik.
-srednji dio-mezofarin7 je usni dio drijela gdje dolazi do ukrtanja dini+ i probavni+ puteva.
-donji dio-+ipofarin7 ini grkljanski dio drijela i nalazi se iza grkljana.
*ra/en je od sluznice, sloj koji sadri lijezde, gusto vezivno tkivo koje ini &broznu osnovu, dva
sloja mii#a i vanjski sloj.
Oesofa6us4je0njak je neparni, mii#no-sluzokoni, cjevasti organ, koji odvodi zalogaj iz farin7a u
gaster. $rotee se od drijela do eluca, i ima dijelove% poetni ili vratni dio, dalji dio kroz grudi, dio
koji prolazi kroz dijafragmu i dio koji ulazi u trbunu duplju i zavrava u elucu. <rbuni dio je veoma
kratak jer je eludac postavljen visoko u abdomenu.
=a jednjaku postoje suenja koja je vano poznavati kod sondiranja eluca. =ajvanije suenje je
dijafragmatini dio jednjaka. <ako/er suenje je na poetnom dijelu jednjaka i na mjestu ukrtanja
jednjaka sa lukom aorte.
*ra/en je od sluznice, od lijezda-glandule oesofagee, sadri dva sloja mii#a i adventitia.
)). Gas"er46raa i :%iolo6ija !ro7ave
*aster-eludac je neparni organ, proireni dio digestivne cijevi, rezervoar za +ranu, organ u kome
zapoinje probava +rane. =alazi se u gornjem dijelu abdomena. =a elucu se razlikuju dijelovi%
prednji zid ili strana, fundus ventrikuli je najgornji dio eluca tankog zida, mala krivina eluca, velika
krivina eluca, mjesto ulaska jednjaka u eludac (kardia), tijelo eluca, izlazni dio eluca tj. suenje
gdje eludac prelazi u poetni dio tankog crijeva i stranji zid ili strana. ;bog veoma vane funkcije
koju obavlja, eludac je vrlo dobro snabdjeven krvlju. =a krivinama se nalaze arterijsko-venske
arkade.
=a elucu razlikujemo C slojeva% t.seroza-ini je peritoneum, t.subseroza, t.muskulare koja ima E
sloja mii#a (vanjski, unutranji sloj i kose niti koje ine najdeblji sloj), t.submukoza-rijetko vezivno
tkivo i t.mukoza-izrazito debela sluznica.
=i%iolo6ija !ro7ave Botorike funkcije eluca% -po+ranjivanje ve#e koliine +rane dok se ne
otpremi u duodenum, -mjeanje +rane sa eluanim probavnim sokovima do nastajanja polutene
kaaste smjese zavne +imus, -pranjenje +rane iz eluca u duodenum. "rana koja se u slojevima
poreda u tijelo eluca, dolazi odma+ u dodir sa probavnim sokovima. ;apoinju valovi mjeanja koji
prolaze du itavog eluanog zida. 9laskom u antrum, valovi mjeanja se pojaavaju, +rana se
mijea sa sokovima i nastaje +imus. 9 antrumu tada nastaje peristaltika. $eristaltika je prstenasta
kontrakcija koja se pomie prema naprijed. 4al peristaltike pro/e antrumom do pilorusa i za+vati
sadraj u antrumu. Buskulus s&nkter pilori se otvori i propusti nekoliko mililitara antralnog sadraja
u duodenum. 4alovi mjeanja i peristaltike se javljaju svaki+ -!-! sekundi.
=a brzinu praznjenja eluca utie enterogastrini re6e7 koji usporava pranjenje, stepen
napunjenosti eluca, aktivnost eluane peristaltike i sastav +rane.
)+. In"es"inu' "enuae46raa i :%iolo6ija !ro7ave
5ntestinum tenue-tanko crijevo je najdui dio probavne cijevi i najdui organ u itavom organizmu,
dug oko C-Dm. <o je neparni, cjevasti organ, direktni nastavak na eludac. $ravi brojne vijuge koje
se slau jedna na drugu i tako smanjuje duinu. *lavna funkcija tankog crijeva je dovravanje
probave sastavni+ dijelova +rane to se odvija putem upijanja. ,esorpcijom se stvaraju rezerve u
gradivnim i energetskim materijama u organizmu. <anko crijevo se dijeli na duodenum-
dvanaestopalano crijevo, jejunum i ileum.
Duo0enu'40vanaes"o!ala#no crijevo je poetni i najkra#i dio tankog crijeva, duina je !-
Ccm. Oblika je potkovice i u njega je umetnuta glava pankreasa. *ra/en je od% -. t.mukosa-
presjekom se vidi jedan ve#i uzduni nabor koji predstavlja nabor sluznice a pravi ga uovod.
=ajvanije funkcionalne i morfoloke jedinke tankog crijeva u sluznici su crijevne resice. 4eoma su
bogate krvnim i limfnim sudovima, nervima, glatkim mii#nim vlaknima. Osnovna funkcija im je da
vre resorpciju masti, bjelanevina, ugljeni+ +idrata i soli. 9 sluznici se nalaze razbacani limfni
vorovi.. t.submukosa koja sadri Grunerove lijezde. E. t.muskulare-mii#ni sloj koji ima vanjske i
unutranje mii#e i 0. t.adventitia
Jejunu'-zauzima gornje dvije petine tankog crijeva i protee se od 6e7ure duodenojejunalis do
ileuma. $o gra/i je identian duodenumu.
Ileu'-zauzima donje tri petine tankog crijeva i protee se od jejunuma do poetka debelog crijeva.
5leum je gra/en od t. mukosa, t.submukoza-limfni vorovi koji se udrue u $ejerove ploe to je
glavna karakteristika ileuma i t.muskulare.
2ompletna sluznica tankog crijeva je bogata .iberkinovim lijezdama koje lue crijevne sokove i
regeneriu epitel crijevni+ resica.
=i%iolo6ija !ro7ave-prelaskom +imusa u duodenum, dolazi do djelovanja sekreta pankreasa, ui i
crijevni+ sokova, te se vri najvaniji dio probave-pretvaranje ugljani+ +idrata, bjelanevina i masti
u oblik topiv u vodi i resorbovanje. 1ekret pankreasa je bistra, rijetka tenost a najvaniji enzimi su
tripsin, pankreasna lipaza, pankreasna amilaza. ?rijevni sok je produkt luenja .iberkinovi+ lijezda
u sluznici crijeva. :nzimi crijevnog soka su enterokinaza, erepsin, crijevna lipaza, invertin, maltaza i
laktaza.
Du# je sekret jetre koji se pomjea sa +imusom u duodenumu i istovremeno sa sokom pankreasa.
=ema svoje enzime, ali je neop+odan za crijevnu probavu. @u aktivira pankreasnu lipazu i
omogu#uje probavljanje i resorpciju masti. Basne kiseline postaju topive u vodi i samo u spojevima
sa unim kiselinama se resorbuju. @une boje su otpadni produkti koji se odstranjuju iz tijela. <o su
crveni bilirubin a njegovom oksidacijom nastaje zeleni biliverdin.
),. In"es"inu' crassu'46raa i ak" 0efekacije
In"es"inu' krasu'40e7elo crijevo je kra#e od tankog crijeva, ve#eg lumena, sive boje i jae
&ksirano za stranji trbuni zid. 1mjeteno je u abdomenu oko tankog crijeva, kao okvir, dugo je -,C
do E m. ,azlikuju se E dijela%
4slije!o crijevo, to je poetni, najmanji dio, dugo oko Dcm i smjeteno u desnoj bonoj udubini.
1lijepi zavretak se zove crvuljak. On se odvaja od dna, dug je -Ecm. Boe biti razliitog poloaja,
moe biti silazni, ulazni, zavijen, lateralni i medijalni.
4in"es"inu' kolon je nastavak na slijepo crijevo, svojim tokom pravi okvir oko tankog crijeva. 5ma
0 dijela% (uzlazni dio koji je dug 0C cm, popreno debelo crijevo dugo oko C! cm, silazni dio dug EC
cm i kolon sigmoideum koji se nalazi u visini 1E.
4in"es"inu' rec"u' je zavrni dio debelog crijeva i digestivnog sistema. $rotee se od kolon
sigmoideum do anusa. ;apoinje na prednjoj plo+i sakruma, ide stranjim zidom zdjelice i zavri
anusom.
'ebelo crijevo je gra/eno od t.seroza, t.muskulare-mii#ni sloj koji je raspore/en u E uzdune vrpce
nazvane tenie koji+ nema na rektumu. 5zme/u nji+ je unutranji sloj +austra koli i t.mukoza-sluznica
bogata .iberkinovim lijezdama koje produkuju sluz.
5ro7ava u 0e7elo' crijevu 1va nesvarena +rana u debelom crijevu podlijee procesu varenja i
gnjilenja. 'ebelo crijevo resorbuje samo vodu iz +rane, a ostatak ini zgusnuti sadraj nesvarene
+rane koji se zove feces. ;adravanje sadraja u debelom crijevu je od F--+, koji se poslije ubacuje
u rectum, te se javlja subjektivni osje#aj nude i kao konana radnja vri se defekacija. 'efekacija je
izbacivanje fecesa u spoljnu sredinu. 4ri se voljno i re6e7no.
)-. 9e!ar46raa i funkcija
"epar-jetra je najve#a lijezda u organizmu. <o je neparni, veliki, mekani organ tamnocrvenosme/e
boje, glatke i sjajne povrine, teka je oko -.C kg. =ajve#im dijelom se nalazi ispod desnog rebarnog
luka a protee se i u epigastrij i zavri manjim dijelom ispod lijevog rebarnog luka. Hetra je obavijena
tankom, ali vrstom vezivnom ovojnicom, koja ini njenu a+uru-to je *lisonova a+ura i koja u
unutranjost alje vezivne trake koji ine vezivnu osnovu jetre-stroma. Ova osnova dijeli jetreno
tkivo na jetrene renji#e.
Hetrene #elije su +epatociti. 9 endotelu kapilara se nalaze 2upferove #elije koje imaju izrazitu
sposobnost fagocitoze naroito krvnog pigmenta koji dolazi iz slezene. =a mjestu gdje se svojim
uglovima dodiruje vie renji#a, nastaju 2iernanovi prostori i u njima teku interlobularni krvni sudovi
i uni kanali#i. Hetra ima dva krvotoka% nutritivni krvotok za is+ranu sami+ +epatocita koga ini
arteria +epatica sa svojim ograncima. Aunkcionalni krvotok koga ini vena porte.
Aunkcije jetre% osim probavne funkcije, jetra je centralna +emijska laboratorija organizma. 9 jetri se
vre sinteza i resinteza svi+ sloeni+ materija organizma, stvaraju se antitijela i druge odbrambene
materije. 4ri detoksikaciju svi+ otrovni+ i tetni+ materija koje dospijevaju u organizam, zapravo to
je uloga 2upferovi+ #elija. $redstavlja vaan rezervoar energetski+ i gradivni+ materija organizma 9
njoj se deponuje glikogen, koji se kada je potrebno mobilizira i krvlju doprema organima koji rade.
(ini rezervoar krvi. 2ada u organizmu nije potrebno da sva krv bude u cirkulaciji, jetra moe da
primi i deponuje ve#u koliinu krvi, pa kada se ukae potreba za ve#om koliinom krvi, jetra svojim
mii#ima istiskuje krv iz jetre i ubacuje je u krvotok. Hetra se tada smanji i postaje sposobna da
ponovno prim ii deponuje krv.
)2. Du#ni 'je*ur i vo0ovi
@una kesa je neparni, krukoliki organ, rezervoar ui, duga je F---cm. 1mjetena je na donjoj
strani desnog renja jetre. =a njoj se razlikuju dno, korpus koji je izduen te se postepeno suava i
prelazi u kolum vesike felee. 2olum zavija u luku i nastavlja kao izvodni kanal duktus cistikus. Ovaj
kanal se spaja sa duktus +epatikus komunis i formira veliki uovod.
Hetra neprekidno lui u. 8ko nema probave u duodenumu, u ne ulazi u duodenum ve# se vra#a
natrag. $oto jetra izluuje neprekidno novu u, u koja se vra#a ide u unu kesu. 1luznica une
kese oduzima jetrenoj ui vodu i znatno je koncentrira, te je ovako koncentrovana u znatno
sposobnija za probavu od jetrene ui i ona se izluuje u duodenum dok traje probava. 1amo ukoliko
se ova u potroi za probavu u duodenumu, dolazi i u direktno iz jetre.
E5eri"oneu'4"r7u&na 'ara'ica4!o"r7u&nica
$eritoneum je glatka, sjajna, serozna opna, koja oblae sve organe i zidove abdomena. =e oblae
sve organe isto, neke oblae sa svi+ strana, pa su oni slobodni, pristupani i pokretni tj. nalaze se
intraperitonealno. 'ruge organe oblae samo sa prednje i lateralni+ strana a stranjom stranom su
privr#eni za stranji trbuni zid. Ovi organi su nepristupani i nepokretni tj. nalaze se
retroperitonealno. 9loga peritoneuma je odbrambeni me+anizam abdomena, jer lokalizuje patoloke
procese i ima veliku sposobnost resorpcije.
)3. Fu7re%i46raa
,enes-bubrezi su parni (desni i lijevi), kompaktni, uropoetini organi. =alaze se retroperitonealno, sa
obje strane kimenog stuba. 5maju oblik velikog zrna pasulja. Gubreg se sastoji od dvije supstance%
bubrena kora koja je zrnaste structure i bubrena sr koja je prugaste structure u obliku piramida.
Gubrena kora sadri veliki broj sitni+, kuglasti+ tjelaaca i veliki broj kanali#a. <jelaca se zovu
Balpigijeva tjelaca ili glomeruli, a ine najvanije funkcionalne jedinke bubrega. Oko glomerula
nalazi se Govmanova a+ura u obliku jako ulubljene kugle i ima vanjski i unutranji zid. 9 glomerul
ulazi arteriola aferens, iz glomerula izlazi arteriola eferens. 1a suprotnog kraja glomerula zapoinje
"enleova petlja koja ima silazni i uzlazni krak.
2anali#i se zovu tubuli. =efron je osnovna morfoloko funkcionalna jedinica bubrega i sastoji se od
glomerula, kanali#a-tubula i "enleove petlje. <ako bubreg predstavlja uniju velikog broja nefrona.
9 bubrenoj sri, pored piramida i papilla, nalaze se jo i bubrene aice i ima i+ koliko i papilla.
=akapnica je mjesto gdje se bubrene papile otvaraju svojim vrkom i gdje se skuplja mokra#a.
$apila ima D-F, a piramida -0 koje se spoje u jednu papilu. 5z nakapnice se nastavlja suenje koje
predstavlja ureter ili mokra#ovod.
)8. =unkcija 7u7re6a /'e*ani%a' s"varanja i i%lu#ivanja urina1$ sas"av urina
=unkcije 7u7re6a% -stvaranje i izluivanje urina, -izluivanje ve#ine konani+ produkata
metabolizma (otrovi, lijekovi, a koje su tetne za organizam), -kontrola koncentracije ve#ine
sastojaka tjelesni+ teku#ina. Gubrezi su najvaniji regulator metabolizma vode i kontrolni ure/aj za
normalan sadraj soli u krvi. -Odravanje normalne apsolutne reakcije krvi. =eop+odno je da sva krv
pro/e kroz bubrege i u njima se to kra#e zadri. Gubreg je veoma dobro snabdjeven krvlju. 4eliki
dio rada srca vri rad bubrega, te kod bolesti bubrega nastupaju i smetnje u radu srca i obrnuto.
-diluciono-koncentraciona sposobnost bubrega. <o je sposobnost razrije/ivanja i koncentrovanja
mokra#e.
Grin4'okraBa je koncentrovani rastvor soli u vodi. 9 sastav mokra#e ulaze% anorganske tvari (soli
fosfata, sulfata, amonijak), organske tvari (urea, mokra#na i +ipurna kiselina i kreatinin), une boje
i nema bjelanevina, glukoza u tragovima.
Me*ani%a' lu#enja 'okraBe u 7u7re6u mokra#a u bubregu se stvara &ltracijom krvi u
glomerulu, a energiju daje sam srani rad. 9 glomerulu nastaje glomerualni &ltrat, koji se sastoji od
vode i otopljeni+ tvari krvne plazme, bez bjelanevina. <o je primarna mokra#a. Ona se dalje
mijenja, ide kroz GoLmanovu kapsulu u tubule, "enleovu petlju i dolazi u pelvis renalis. $rolaskom
kroz tubule, vri se proces osmoze i reapsorbcija vode i tvari. ,eabsorbuje se oko >F->> posto vode,
nazad u krv, a svega -- posto ostaje sekundarna mokra#a koja se do izlaska u spoljnu sredinu vie
ne mijenja. 'rugi faktori koji utiu na luenje mokra#e su sastav krvi, koliina krvi, arterijski krvni
pritisak, bubreni ivci i +ormoni.
+;. Gre"er$vesica urinaria e" ure"*ra fe'inia
Gre"er je parni, cjevasti organ, direktni nastavak pelvis renalis, dug oko E! cm, a desni je neto
kra#i, jer je desni bubreg postavljen nie. ;apoinje ljevkastim suenjem iz pelvis renalis, ide
trbunom dupljom, ulazi u karlinu duplju i ulijeva se u mokra#nu beiku. 1vojim tokom prolazi kroz
tri dijela% trbuni dio koji je najdui, neto kra#i karlini dio i intramuralni dio koji se nalazi u zidu
mokra#ne beike. =alazi se retroperitonealno i ima stalno mjesto. 2osi tok kroz zid mokra#ne beike
je veoma vaan jer muskulatura mokra#ne beike sti#e sam ureter i ne dozvoljava vra#anje
mokra#e natrag. ;id uretera ini snana, glatka, uzduna i kruna muskulatura koja vri
peristaltike pokrete. 1luznica je jako uzduno naborana a nabori prestaju pri protoku mokra#e.
MokraBna 7e&ika /vesica urinaria1 je neparni, krukoliki organ, rezervoar za mokra#u,
kapaciteta oko 0!! ml, iznimno i do -C!! ml. 1mjetena je u upljini male karlice. =a mokra#noj
beiki razlikujemo gornji zailjeni dio koji ini vr+-ape7 vesice urinarI, zaobljeno i proireno dno-
fundus vesice urinarie i korpus vesice urinarie. 9nutranjost vesice urinarie ini sluznica koja je jako
nabrana a nabori se ire pri punjenju mokra#om. 9 unutranjost se otvaraju ureteri sa svoja dva
u#a a sa dna polazi u#e unutranjeg otvora uretre. Ova tri u#a ine jedan trougao ija je sluznica
glatka a i esto je mjesto patoloki+ procesa. ;id same beike ini mii#ni sloj koga grade dva
s&nktera. 9nutranji s&nkter se nalazi oko u#a uretre i pod kontrolom je velikog mozga i vanjski
s&nkter koji se nalazi oko u#a uretera i voljni je mii#.
Denska 'okraBna cijev /ure"*ra fe'inina1 je neparni, cjevoliki organ, cilindrini kanal duine
oko E cm, odvodi mokra#u u spoljnu sredinu. ;apoinje na ostium uretre internum, ide dole i
naprijed,, prolazi kroz dno male karlice i otvara se na vanjskom u#u uretre koja se nalazi na
gornjem dijelu predvorja rodnice. 1vojim tokom izbouje prednji zid vagine, to je veoma vano pri
kateterizaciji.
+1. Graa i funkcija "es"isa$ovojnice "es"isa
Tes"is ili sjemena lijezda je parni organ, jajolikog oblika, duine 0-Ccm. $redstavlja najvaniji muki
polni organ. <estisi su smjeteni u skrotumu (kona vre#a) i vise slobodno ispred i izme/u bedara a
ispod penisa. <estis je sloena lijezda. *rade je brojni kanali#i-tubuli testis koji ine aktivni dio
lijezde-lijezdani paren+im. 1am testis je obavijen vrstom vezivnom ovojnicom od koje se formira
ljezdana stroma. 9 piramidama su smjeteni ljezdani renji#i.
;ametni epitel je gra/en od dvije vrste #elija. 1ertolijeve #elije koje slue za is+ranu spermija i
zametni+ #elija koje stvaraju spermije. Ove zametne #elije su poredane u nekoliko slojeva. $rvi,
najdublji sloj ine spermatogonije, drugi srednji sloj ine spermatocite i tre#i povrni sloj su
spermatide, koje se pretvaraju u spermije. =ovi spermiji se neprekidno stvaraju.
9 ljezdanim renji#ima nalaze se specijalne .eidigove intersticijalne #elije. Ove #elije su lijezde sa
unutranjim luenjem, jer lue +ormon testosterone koji razvija sekundarne polne karakteristike kod
mukaraca.
Ovojnice "es"isa4od slojeva trbunog zida nastaju ovojnice samog testisa koje se dijele na% fascia
kremasterika, muskulus kremaster, fascia spermatika interna. Ove tri ovojnice obavijaju sam testis i
sjemenu vrpcu. $ostoji i etvrta ovojnica-tunika vaginalis testis.
+2. E!i0i0i'is$0uc"us 0eferens$vesiculae se'inales
5zlaskom izvodni+ kanali#a testisa koji+ ima -!-- i ravnog su toka, dalje idu zavojito, prave#i veliki
broj vijuga koje se slau jedna na drugu. =astaje nakupina ti+ kanali#a koji ine renji#e. =a bazi ti+
renji#a kanali#i se odvajaju i otvaraju u ve#i izvodni kanal. <ako epididimis predstavlja poseban
organ sastavljen od kanali#a testisa, renji#a i izvodnog kanala, koji lei uz stranji i gornji dio
testisa. 1astoji se od glave i repa.
Duc"us 0eferens-1jemenovod je duga, vrsta cijev, koja vodi spermije od kauda epididimis do
baze prostate i zavri nastavivi u duktus ejakulatorius.
<esicule se'inales4sje'ene kese su kupasti organ, spljoten od sprijeda prema nazad. Mupljina
sjemeni+ kesa predstavlja rezervoar za spermije, a nji+ov epitel lui sekret potreban za nji+ovu
pokretljivost. 5zvodni kanal sjemeni+ kesa se spaja sa zavrnim dijelom sjemenovoda, pa nastaje
zajedniki kanal duktus ejakulatorius. On ulazi u bazu prostate i otvara se u prostatini dio uretre na
mjestu koje se zove sjemeni breuljak.
+). =uniculus s!er'a"icus4sje'ena vr!ca $scro"u'4'o&nice
<okom embrionalnog razvoja, testisi se nalaze u trbunoj duplji. $red sam poro/aj dolazi do
sputanja testisa u skrotum, kroz prednji trbuni zid. 9 toku sputanja, testisi za sobom vuku svoje
krvne i limfne sudove, ivce i izvodne kanale, te tako nastaje cilindrina formacija na kojoj vise
testisi-sjemena vrpca. 9 gra/i se razlikuju dva segmenta% prednji segment koji sadri arteria
testikularis, splet vena, limfne sudove i autonomni ivani splet i stranji sedmet koji sadri izvodne
kanale, njegovu arteriju i venski splet.
1krotum-monice ima oblik kone vre#e, koja visi u medijalnoj liniji iza penisa i izme/u bedara.
*ornji kraj se nastavlja na okolnu kou, a razlikuje se po tome to je koa tamnija, sadri elastine
niti i lijezde znojnice i lojnice.
++. 5enis
$enis ili muki polni ud visi slobodno ispod sim&ze, ispred skrotuma, *lavna uloga je da unosi
spermije u izvodne puteve enskog polnog aparata tj. odravanje vrste i izluivanje tj. izbacivanje
mokra#e u vanjsku sredinu. 9 gra/i se razlikuju% -. sredinji dio (corpus penis). $enis je izgra/en od
E cilindrina tijela, od toga su dva ve#a korpora kavernosa penis i tre#e, spuvasto tijelo-korpus
spongiosum penis.
. *lans penis (glavica) je prednji dio. <o je odebljanje na prednjem kraju a na vr+u je sagitalno
postavljena pukotina koja predstavlja vanjski otvor uretre za izbacivanje mokra#e i spermija. i
E. ,adi7 penis-korijen koji ini stranji dio
+,. Gre"*ra 'asculina4'u&ka 'okraBna cijev $!ros"a"a
Buka uretra je duga cijev, koja se prua od mokra#ne beike do glans penis i otvara se sa spoljnjim
otvorom uretre. $redstavlja izvodni kanal za mokra#u i spermije. $olazi od unutranjeg otvora
uretre, ide dole do baze prostate, prolazi kroz urogenitalnu dijafragmu i otvara se na glans penis.
;id je gra/en od sluznice koja je izvana pojaana sa mii#ima. 1luznica sadri .iterove lijezde koje
se nalaze du itave uretre. 1ekret je bistar i titi sluznicu od tetnog dejstva mokra#e.
5ros"a"a ili kes"enja#a je neparni organ, oblika kestena. 1mjetena je ispod mokra#ne beike.
5ma prednju, stranju i lateralne strane. $oetni dio uretre prolazi kroz prostate, te se nalazi vie
naprijed, a duktus ejakulatorius vie natrag. 5zme/u nji+ se nalazi sredinji reanj-lobus medius.
4ezivnu osnovu ini stroma, gra/ena od glatki+ mii#ni+ nit ii elastini+ vlakana. $aren+im prostate
je gra/en od E!-EC lijezda, koje svoje izvodne kanale otvaraju u prostatini dio uretre. 1ekret ima
vie uloga, kada se pomjea sa supermom pove#a koliinu serme, pove#a gibljivost i pokretljivost
spermija i svojom alkalno#u neutralie kiselu reakciju vagine. =a mjestu prelaska uretre kroz
urogenitalnu dijafragmu, sa obje strane uretre su dvije 2oLperove lijezde.
+-. Graa i funkcija ovariu'a4jajnika i "u7ae u"erinae4jajovo0a
@enski polni organi se dijele na unutranje% ovarium-jajnik, uterus-materica, tuba uterina-jajovod i
vagina. 4anjske% akcesorni organi oko vanjskog otvora vagine
Ovariu'4jajnik je parni organ, oblika badema, duine do C cm, irine do E cm i debljine - cm.
$ovrina jajnika je glatka, kod osoba koje nisu imale menstruaciju. 2od ena koje su imale
menstruaciju, povrina je posuta oiljcima, jer svaka menstruacija ostavi po jedan oiljak na povrini
jajnika. Hajnik je vana lijezda sa unutranjim luenjem,, kao testis kod mukarca. 9 jajniku se
razvijaju i dozrijevaju polne enske #elije, jaja ili jajne #elije.
Hajnik je izgra/en od strome i paren+ima. 1tromu grade vezivni snopovi, izukrtani u raznim
smjerovima, a na periferiji su i glatke mii#ne niti. Oko jajnika se stroma zgusne i formira ovojnicu.
$aren+im ine zametni epitel i jajani mjekovi-folikuli ovariki. <o su male formacije razasute u
stromi. 5zgra/eni su od velike #elije-ovuma ili jajaca i njeni+ ovojnica. Aolikuli pokazuju razlike u
poloaju, veliini i unutranjem izgledu, te se tako paren+im dijeli na tri zone% folikuli su najve#i,
srednja folikuli srednje veliine i povrna zona-najmanji folikuli.
9 razvoju folikula se razlikuju E stadija% primarni folikul, folikuli u stadiju razvoja, zreli folikul ili 'e
*rafov folikul. $rskanje zrelog folikula se zove ovulacija. 2orpus luteum se smatra novostvorenom
lijezdom sa unutranjim luenjem, ija je osnovna uloga da lui +ormon koji uva trudno#u. Ono
poinje luiti, podraeno +ormonima +ipo&ze, luteo-stimuliraju#i +ormon (.1").
Tu7a u"erine4jajovo0 je parni, cjevasti organ male karlice, dug -!-- cm. *lavna funkcija jajovoda
je da omogu#ava prolaz jajetu do materice i prolaz spermija iz materice do jajeta, gdje se oplodnja
vri u lateralnoj tre#ini jajovoda. Hajovod je smjeten intraperitonealno. .ateralni kraj jajovoda
nadnosi se nad ovarij na mjestu izboenja 'e *rafovog folikula, kako bi pri ovulaciji primio izbaeno
jaje. $osjeduje -!-- resica-&mbrije, koje obu+vate jajnik na mjestu izboenja 'e *rafovog folikula.
Ovaj dio jajovoda se zove infundibulum.
+2. G"erus4'a"erica
9terus je neparni, uplji organ, oblika kruke, ija je baza okrenuta prema gore, a vr+ prema dole.
1mjeten je u maloj karlici a funkcije materice su% da prima oplo/eno jaje, osigurava normalan
razvoj jajeta, da brine o opskrbi embriona koji se razvija iz jajeta i kontrakcijom svoje musculature
istiskuje plod u vanjski svijet.
*ra/ena je od -. korpus uteri-tijelo u koga se otvaraju oba jajovoda, . cerviks uteri-grli# materice
ini donji dio materice i otvara se u vaginu. E. kavum uteri-upljina uterusa koja je svedena na
kanal-kanalis cervikis a zavrava na vanjskom u#u materice.
9terus se nalazi u poloaju anteverzije i ante6eksije. 8nteverzija je poloaj u kome je uterus kao
cjelina, nagnut prema naprijed. 8nte6eksija je poloaj uterusa koji korpus uteri zauzima u odnosu na
cerviks. .igamenti uterusa su iroka materina veza i okrugla materina veza. Oba ova ligamenta
ine &ksacioni aparat uterusa koji dri uterus na jednom stalnom mjestu.
*ra/a zida uterusa% -. perimetrium-predstavlja peritoneum, . miometrium-ini debeo sloj glatki+
mii#a i to je glavni dio zida materice. E. endometrium je sluznica materice, prekrivena epitelom.
Benstrualni ciklus predstavlja progresivno-regresivan proces na sluznici, koji traje od F-EE dana,
od prvog dana jedne do prvog dana druge menstruacije. 1luznica prolazi u tom periodu kroz 0
stadija% mirni period, predmenstrualni stadij, menstruacija i postmenstrualni stadij.
+3. <a6ina i vanjski .enski s!olni or6ani
<a6ina je neparni, cjevasti organ, smjeten u medijalnoj liniji od materice do vanjskog otvora
vagine, koji se nalazi izme/u mali+ stidni+ usana. Osnovna uloga vagine je da predstavlja glavni
kopulacioni enski organ, za vrijeme menstruacije kroz vaginu prolazi menstrualna krv, a za vrijeme
poro/aja plod. 4agina svojim pro7imalnim krajem ovija grli# materice. $rostor izme/u zida vagine i
grli#a materice naziva se forni7 ili svod vagine, koji se dijeli na forni7 anteriror et posterior. Aorni7
posterior prekriven je peritoneumom koji prelazi na rektum ine#i kavum 'ouglasi. 4anjski otvor
vagine je djelimino zatvoren sa naborom sluznice, to je +Imen ili djevinjak.
;id vagine je izgra/en od glatki+ miii#a a sluznica je jako nabrana.
5ar"es 6eni"als e@"erne4svi vanjski enski polni organi zajednikim imenom se zovu vulva. <o su%
-. predvorje vagine-to je ve#e udubljenje oblika badema. . venerin breuljak-predstavlja kono
izboenje ispred sim&ze, pokriveno dlakama. E. velike stidne usne-ine dva kona nabora koja
izme/u sebe zatvaraju eliptini otvor. 0. male stidne usne-tako/e ine dva kona nabora koja
ograniavaju predvorje vagine. C. klitoris-draica je mali neparni organ koji odgovara penisu kod
mukaraca. ). bulbi vestibule-dva parna, simetrina organa. D. *landule vestibulares majores
Gartolini- velike Gartolinijeve lijezde, nalaze se po jedna sa svake strane vanjskog otvora vagine. F.
*landule vestibulares minores-male lijezde.
+8. Graa i funkcija 0ojke4'a''a
Bamma ili dojka je mlijena lijezda, parni organ, oblika polulopte. 1mjetena je na prednjem zidu
tora7a od do D rebra. $redstavlja glavnu sekundarnu polnu karakteristiku svake ene koja svoj
razvoj zapoinje u pubertetu. .ui sekret-mlijeko. 1amo u periodu laktacije lui mlijeko, a luenje je
uslovljeno dejstvom +ipo&ze, koja lui poseban +ormon-prolaktin.
1poljanja gra/a% na koi dojke, na sredini se nalazi tamnija pigmentacija oblika prstena i u sredini
je grudna bradavica, a u njoj izvodni kanali#i mlijene lijezde. 9nutranja gra/a% ispod koe je sloj
povrnog masnog tkiva a zatim sama lijezda, koja je gra/ena od strome i paren+ima, koji zajedno
ine korpus mame. 1tromu grade vezivni traci koji odjeljuju renji#e lijezde. 5zme/u renji#a je
ve#i broj limfni+ vorova. 5spod lijezde je dubok sloj masnog tkiva, a ispod je fascija musculus
pectoralis major za koju je dojka labavo vezana, te je dobro pokretna.