GRAMATIKA BOSANSKOG JEZIKA ZA II RAZRED 1.

MORFOLOGIJA je: nauka koja prouava

vrste , oblike i grau rijei . 2. MORFEMA je :najmanja jezika jedinica koja nosi odreeno znaenje
,ali u govoru ne funkcionira samostalno .Moe biti: korijenska ili osnovna (korjen, osnova rijei),
oblika (nastavci za oblik) i tvorbena (prefiksi ,sufiksi) . 3. VRSTE RIJEI : U naem jeziku imamo
10 vrsta rijei , koje mogu biti : a) PROMJENLJIVE (imenice , zamjenice , pridjevi ,neki brojevi i
glagoli )i b) NEPROMJENLJIVE ( prilozi , prijedlozi , veznici , uzvici i neke rjece ) 4. Promjenljive
vrste rijei tj. imenice , zamjenice ,pridjevi i neki brojevi se dekliniraju , a veina pridjeva i odreeni
oblici priloga se kompariraju , dok se glagoli konjugiraju. 5. Na osnovu znaenja , sve rijei , moemo
podijeliti na : a) punoznane u koje spadaju :imenice ,zamjenice , pridjevi ,brojevi ,glagoli i prilozi i b)
pomone u koje spadaju :prijedlozi ,veznici rjece i uzvici. 6. IMENICE su rijei kojima imenujemo
razliite pojmove iz vanjskog svijeta (bia , predmete i pojave ) i iz naeg unutranjeg ,doivljenog
svijeta (ono to osjeamo). 7. Na osnovu znaenja sve imenice moemo podijeliti na : a) konkretne
imenice ,koje oznaavaju vanjski svijet ,neto stvarno,opipljivo ili ono tose zna da postoji npr. dijete ,
ruka jabuka ,more Sarajevo,Nedim i slino i b) apstraktne imenice ,koje oznaavaju neto nestvarno
,neopipljivo ,kao npr, no, ljubav, ponos,pamet,muzika itd. 8.ZAJEDNIKE IMENICE su imenice
koje oznaavaju ope pojmove kao npr. kua , slika , lopta ,dan , misao , osjeanje ,nebo itd.Piu se
malim poetnim slovom. Mogu se podijeliti na : POJEDINANE (auto,olovka,kua,kosa,uma
),ZBIRNE imenice koje oznaavaju zbir, skup pojedinanih primjeraka ,a koje doivljavamo kao
cjelinu (drvee,groe,lie,ebad,telad,klasje,cvijee,voe,bunje) i GRADIVNE imenice kojima se
oznaava neki materijal ,tvar,gradivo i to u neodreenoj koliini(eer, vo da,biber,zlato,sosnijegitd.) S
9 . S ve imenice imaju svoj :r od,broj i dekliniraju se tj. mijenjaju se po padeima . 10 .ROD
IMENICA: Kod imenica razlikujemo tri roda :enski(djevojka , lopta,vrata) muki
rod(mukarac,prozor ,dim,voz,signal) i srednji rod(jagnje,dijete,jare,pile) 11.Kod imenica enskog i
mukog roda razlikujemo prirodni i gramatiki rod. 12. Prirodni rod mogu imati samo imenice koje
oznaavaju iva bia ,jer se na taj nain iskazuje njihov pol kao npr. muki rod uitelj, slavuj
jarac,fruzer,konjitd. Ili enski rod-uiteljica, sekretarica ,frizerka ovca,aba ili srednji rod-
jagnje,drijebe, pile,jareitd. 13. Gramatiki rod imaju imenice koje oznaavaju predmete ili pojave ,te
bia kod kojih se ne iskazuje spol,a rod se odreuje na osnovu zavretka rijei :imenice mukog roda
obino se zavravaju na suglasnik ,imenice enskog roda se zavravaju na samoglasnik a imenice
srednjeg roda na O ili na E .Postoje i izuzeci :a)znatan broj imenica na suglasnik uklapa se u enski
rod kao npr. no,stvar,rije,kost ud,radost,veer itd. b)imenice sa zavretkom na a iskazuju muki rod
:aga,hoda,hadija,muftija, komija ,starjeina,amida itd. c)deava se da se enski rod zavrava na
suglasnik kao npr, curetak,djevojurakitd. d)deava se da se imenice sa zavretkom na o uklapaju u
muki rod kao npr. posao auto,radio,Kairo,Mujo,sako,itd. 14. BROJ IMENICA : U naem jeziku
imamo dva broja :jedninu (singular) i mnoinu (plural). Jednina iskazuje jedan primjerak nekoga ili
neega (jabuka,grad) a mnoina vie primjeraka (jabuke,gradovi) .Sve imenice nemaju mnoinu kao
Evropa,Bosna,Sarajevo,Drina,Igman itd. 15. PADEI :Promjena rijei po padeima zove se
deklinacija .U naem jeziku imamo sedam padea
:nominativ,genitiv,dativ,akuzativ,vokativ,instrumental,lokativ.Oni izraavaju odnos konkretne rijei
prema sadraju reenice . Svaki pade ima i propratna pitanja : 1. nominativ:ko/ta ? (kua) 2.
genitiv:od koga/ega ? (kue) 3. dativ:kome/emu ?(kui) 4. akuzativ:koga/ta? (kuu) 5. vokativ-slui
za dozivanje (stani ,otvori se kuo) 6. instrumental:skim/s im? (s kuom) 7. lokativ: o kome/ o emu?
(o kui) 16. ZAMJENICE su rijei kojima se oznaava ono to se imenuje imenicama ,pridjevima ili
brojevima . One oznaavaju (ne imenuju ) predmete ,osobine i koliine .I maju jedninu i mnoinu i
mjenjaju se kroz padee. 17. ZAMJENICE DIJELIMO : a) po funkciji na :imenike (zamjenjuju
imenicu) i pridjevske (zamjenjuju pridjeve ) i b) po znaenju na : line ,prisvojne,pokazne,upitno-
odnosne,neodreene,odrine i ope. 18. LINE ZAMJENICE su :jednina :ja,ti,on,ona,ono a mnoina
:mi,vi,oni,one,ona. 19. PRISVOJNE ZAMJENICE su pridjevne zamjenice koje ukazuju na pripadanje
govornom licu tj. upuuju na onoga kome neto pripada.Imaju sva tri roda . Prisvojne zamjenice
jednine su : 1. moj-,moja-moje 2. tvoj-tvoja-tvoje 3. njegov-njegova-njegovo(njezin-a-o;njegovo-a-o)
Prisvojne zamjenice mnoine su: 1. na-naa-nae 2. va-vaa-vae 3. njihov.njihova-njihovo. 20.
POKAZNE ZAMJENICE pokazuju u ijij blizini se nalazi ono to oznaav rije uz koju ova
zamjenica stoji . I pokazne zamjenice imaju sva tri roda . Pokazne zamjenice su :
ovaj,ova,ovo,taj,ta,to,onaj,ona,ono,sam. 21. UPITNO-ODNOSNE ZAMJENICE obuhvataju dvije
grupe zamjenica razliitih po znaenju :upitne i odnosne .Upitno-odnosne zamjenice
su.ko,ta,to,koji,iji,kakav,koliki 22.UPITNE ZAMJENICE upotrebljavaju se u ulozi pitanja slue
da se neto dozna . ODNOSNE ZAMJENICE se odnose na nekog ili neto . 23. NEODREENE
ZAMJENICE nastaju od upitno-odnosnih zamjenica dodavanjem odreenih predmetaka ili rijei koje
im daju znaenje neodreenosti.To su: ne,ni,sva,po,pone ,gdje,i,to, koje(npr.
neki,niko,svako,pokoji,poneto,gdjekoji,iko,iiji,tota,kojekakvi itd.) 24.PRIDJEVI su rijei kojima
se oznaavaju osobine pojmova ,njihov odnos i njihova pripadnost . Najee stoje uz imenice . 25.
VRSTE PRIDJEVA :Prema znaenju razlikujemo tri vrste pridjeva : a) opisni pridjevi iskazuju
osobinu na pitanje kakav? (npr. lijep prsten ,pametno dijete ) b)gradivni pridjevi iskazuju grau
,materiju od koje je neto napravljeno na pitanje : od ega ?(zlatni prsten, svilena haljina) c)prisvojni
pridjevi iskazuju pripadanje , na pitanje iji?(bratov sat, Jasnina haljina ). Pridjevi se mjenjaju po
pridjevima. 26. KOMPARACIJA PRIDJEVA podrazumjeva stepenovanje ,poreenje predmeta ili lica
po nekoj osobini .Stepenovanje mogu iskazivati samo opisni pridjevi . Postoje tri razliita stepena : 1.
POZITIV- prvi stepen npr. lijep ,brz,visok,jak,dobar ,sretanitd. 2.KOMPARATIV-drugi stepen
oznaava da neko ili neto ima odreenu osobinu izraenu u veoj mjeri nego neko drugi(ljepi, bri,
vii,jai,bolji,sretniji) 3SUPERLATIV-trei stepen doznaava da neko ima neku osobinu kojom
prevazilazi sve druge sa istom takvom osobinom(najljepi, najbri, najvii,najjai,najbolji,najsretniji).
27. BROJEVI su rijei kojima iskazujemo neku koliinu ,redosljed, ukupnost, zbir neega ili dio
neega .Ubrajaju se u promjenljive vrste rijei ,mada ima brojeva koji se mjenjaju djelimino ili su
potpuno nepromjenljivi . Razlikujemo :a) glavne brojeve koji pokazuju koliinu neega i odgovaraju
na pitanje koliko? a) (jedno djete,dvije ene ,pet knjiga,deset minutadvjesto ovaca ).Mogu biti:j
ednolani (jedan,pet,sedam,sto ,hiljadu) ;vielani (dvadeset pet, sto jedan,devetsto devedeset); I
jednolani ili vielani((dvjesta ili dvije stotine ;petsto ili pet stotina ). b) redne brojeve koji pokazuju
koliko neega u nizu treba odbrojati da bi se utvrdilo mjesto ili vrijeme onoga to oznaava
imenica.Odgovaraju na pitanje koji po redu? (prvi takmiar, drugi dan, deseto mjesto ,hiljadita
godina ,stoti pokuaj) a) zbirne brojeve koji iskazuju zbir glavnih brojeva i odgovaraju na pitanje
koliko (od)njih (dolo ih je samo dvoje ,ostalih petero nije dolo)