TEDI - International Interdisciplinary Journal of Young Scientists from the

Faculty of Textile Technology

TEDI Vol 3 (2013) page

13

!ena - muslimanka u Bosni i Hercegovini


Ivana Vujica*, vi"i asist., dr. sc. Katarina Nina Simon#i#**


* Studentica diplomskog studija Teorije i kulture mode na Tekstilno tehnolo!kom fakultetu / kolegij: Suvremena moda,
( e-mail: dr.vujica.leeloo@gmail.com).
** Zavod za dizajn tekstila i odje"e, Tekstilno tehnolo!ki fakultet, Sveu#ili!te u Zagrebu,
Prilaz baruna Filipovi"a 28a, Zagreb 10000
(e-mail:nina.simoncic@ttf.hr)



Sa$etak: Ovaj rad donosi pregled povijesti odijevanje $ene - muslimanke u Bosni i Hercegovini, od samog
dolaska islamske vjere na ovaj teritorij do danas. Te su $ene kroz povijest, ovisno o vladaju"oj politici u
zemlji, prolazile brojne borbe za slobodu izbora i o#uvanje svoje tradicije. Danas se tako%er susre"u s
problemima i diskriminacijom prema njihovu hid$abu, ali on se ipak jo! uvijek zadr$ao u upotrebi. Ovo je
rad o odje"i koja je vi!e od odje"e.
Klju#ne rije#i: muslimanka; tradicija; marama; hid!ab; islam; pokrivanje



1. UVOD
Iako je pokrivanje muslimanki u svim dijelovima svijeta naizgled isto ili sli#no, svaka pojedina#na marama krije svoju pri#u.
Za razumijevanje ovog pitanja neophodno je upoznavanje dru!tveno-povijesnih okolnosti razli#itih prostora i teritorija, a
naro#ito Bosne i Hercegovine koja po mnogomu nije tipi#na islamska zemlja. Pokrivanje, kao i ne pokrivanje, u sekularnoj
Turskoj s ve"inskim muslimanskim stanovni!tvom ima druga#ije implikacije od pokrivanja bosanskih muslimanki, !to
mo$emo podijeliti u nekoliko segmenata: pokrivanje u ratnom (Drugi svjetski rat), poslijeratnom i postsocijalisti#kom dru!tvu.
Ove vremenske periode obilje$ili su razli#iti odjevni elementi i odjevne prakse muslimanki te "u stoga, u po#etku seminarskog
rada, najprije razjasniti pojmove, nazive i odjevne predmete, a zatim pro"i kroz kratki pregled povijesti islamskog naroda na
teritoriju Bosne i Hercegovine. Turska vladavina donosi tradiciju i obi#aj odijevanja iz Turske, koje je u BiH zbog mije!anog
stanovni!tva vi!e imalo karakter obilje$avanja, a koje se kroz daljnju povijest mijenjalo. Islamska vjera donijela je propisano
odijevanje svojih sljedbenica, !to se u BiH kosilo s razli#itim politi#kim re$imima koji su takvo odijevanje zabranjivali. Ratno
i poslijeratno stanje povuklo je i svjetske trendove industrijalizacije, modernizacije i socijalizam, kada se odijevanje
muslimanki mijenjalo zajedno s polo$ajem $ene u dru!tvu. Zanimljivo je pitanje otkrivanja/pokrivanja muslimanki, o kojem se
raspravljalo kroz povijest, ali i danas; pitanje koje nije samo predstavljalo odjevnu naviku, nego je otkrivanje lica simboli#ki
bilo i raskidanje s tradicionalno usvojenim obrascima $ivota i prilika za prihva"anje tekovina modernosti, uklju#uju"i i
!kolovanje i emancipaciju $ene. S druge strane, u islamskoj zajednici o#itovao se strah da "e otkrivanjem biti ogoljena obitelj,
moral i vjera cijele zajednice.
Unato# svim politi#kim i vjerskim previranjima oko pokrivanja/otkrivanja muslimanki, u dana!nje vrijeme do!lo je ipak do
nekakve slobode izbora koja je, dakako, izlo$ena raznim utjecajima. Postsocijalisti#ko stanje dovodi do $enskog pokreta koji,
nakon godina socijalisti#ke zabrane vjerskih tradicija, vra"a $ene vjeri i islamskim obi#ajima, te ponovnomu veli#anju nacije,
zajednice i pripadnosti. Istodobno, na ponovno i novo odijevanje muslimanki utje#e i naseljavanje vehabija na prostore BiH,
koji propagiraju izvorno u#enje islama i stroga vjerska pravila koja govore da prava muslimanka mora biti pokrivena sasvim,
#ak i lice i ruke. Ipak, unato# svemu navedenomu, izlo$enost zemlje europskim i zapadnja#kim utjecajima u posljednjih
nekoliko godina, te nekontrolirano kolanje informacija putem interneta i medija, dovode do toga da je sve manje mladih
pokrivenih muslimanki.
&to je budu"nost, tek "emo vidjeti.


TEDI Vol 3 (2013) page


14
2.HID'AB U &IREM SMISLU
Na razne na#ine #ovjek od samih svojih po#etaka, kroz razli#ite ere ljudskog razvoja, izborom odje"e indicira porijeklo, status,
pripadnost i sli#no. Odijevanje i izgled muslimanke odre%en je djelomi#no vjerskim propisima, a djelomi#no i tradicijskim
navikama i praksama. Termin hid$ab
1
uvrije$io se me%u muslimanima kao izraz koji se odnosi na na#in odijevanja i pona!anja
koje se preporu#uje $enama, ali i mu!karcima, pa u !irem smislu on predstavlja cjelokupan jednostavan izgled i odjevenost
muslimanke (arap. jilbaab
2
), a odlikuje ga skromnost, privatnost i moralnost. U u$em smislu hid$ab je #esto naziv za !al,
mahramu, odnosno maramu koja pokriva glavu, uglavnom od svilenih materijala, raznih motiva i boja. Tako%er, razli#iti su i
na#ini zamatanja, tj. no!enja hid$aba, a naj#e!"i i najjednostavniji je presavijanje marame kvadratna oblika u trokut koji se
polo$i na vrh glave, zaka#i ispod vrata, a jedan du$i kraj prebaci preko suprotnog ramena, omota oko glave, zaka#i na potiljku i
ramenu. Takva marama je naj#e!"i odjevni predmet/dodatak kod muslimanki u Bosni i Hercegovini danas, a i najljep!i. S
obzirom na raznolikost desena i motiva, kombiniranje s drugim odjevnim predmetima, te kao lijep vanjski ukras koji ujedno
odra$ava pripadnost i vjersko po!tivanje, jedan je od razloga njegove ra!irenosti danas.
Slika. 1. Naj#e!"i na#in omatanja marame square hijab style
Slika. 2. Moderan izbor, na#in no!enja, vezivanja i uskla%ivanja marame s drugim odjevnim predmetom
Za izlazak izvan ku"e, posebno kod gradskog stanovni!tva, nosila se fered$a (tur. ferace
3
). Fered$a je vrsta !irokog kaputa,
dugih !irokih rukava, s velikom "jakom" (kragnom) oko vrata. Fered$a je uvijek bila od crne #ohe, a kod begovica i od
tamnozelene. () Uz nju su se nosila i tri pokriva#a od bijelog tankog platna. Jedan pokriva# je dolazio na glavu i #elo, i zvao
se #ember, drugi preko lica, odnosno usta, vezivao se na tjemenu i zvao se ja#mak, tre"i je pokrivao cijelu glavu padao
unaokolo, do pola le%a, i zvao se du!eme. Ovako obu#ena $ena imala je mali otvor oko o#iju.
4
Fered$e Hercegovki u Mostaru
bile su ne!to druga#ije. Tako%er su ra%ene od tamnoplavog sukna ili #ohe, oblika !irokog ogrta#a s dugim rukavima. Me%utim,

1
http://en.wikipedia.org/wiki/Hijab
2
http://en.wikipedia.org/wiki/Jilb%C4%81b
3
http://www.dzemat-linz.com/content/view/290/1/
4
http://www.bosnafolk.com/mozaik/slike/index.php?showimage=10



TEDI Vol 3 (2013) page


15
jaka (kragna) bila je #vrsto postavljena i sastavljena tako da #ini vrstu kukuljice koja se podizala i stavljala na glavu sve do
o#iju. Takva fered$a zadr$ala se do 19. st., a potom ju je zamijenio zar.
Slika. 3. Fered$a u Mostaru

Danas su u upotrebi tur. ferace, odnosno neke varijante poput arapske abaye
5
(u povijesti nekrojena, kvadratna haljina, danas
razli#itih dizajnerskih modela i detalja) ili jilbab (moderni jilbab pokriva cijelo tijelo, osim ruku, lica i glave koje se dodatno
pokrivaju maramom. U Indoneziji jilbab je naziv za maramu. Takve haljine nose se danas na prostoru BiH, a svi ti nazivi
op"enito predstavljaju dugu, !iroku haljinu, dugih i #esto !irokih rukava. Uglavnom se nose u tamnim bojama sa svjetlijim
desenima i dugim lan#i"em koji tek malo viri ispod marame ili, ako je haljina u boji i kra"a, nosi se na crne hla#e !irokih
nogavica.
Zar (arap. ar-izar) je vrsta !ireg, nekrojenog ogrta#a koji je, skupljen u struku, #inio suknju u donjem dijelu, a gornji dio se
samo prebacivao preko glave i ramena. Omogu"avao je slobodnije kretanje, za razliku od fered$e. Ovaj ogrta# nazivao se
tako%er i #ar!af (tur. carsaf), a kombinirao se i s pe#om (crni veo preko lica)
6
. I ja sam nosila pe#e. Pe#e su izgledale ovako:
ovamo #ar!af sa nad!ivenim kapakom koji je pokriv'o glavu i ruke, rukavice i crno platno ()Sve je bilo pokriveno, ni prst se
nije vid'o. ()Mlade su nosile pe#u do brade, a kad pre%u u godine, ispod brade. One su nosile i neke ljep!e #ar!afe. Na
nogama su nosile kalu!e i !karpine. To su nosile mlade $ene, a starije ravne cipilje. Kad bi i!lje u mahalu, $ene su nosile fes sa
dukatima i askije od zlata. Oko grla je bila niska zlatnih lira, be!ljija i !orvana. 'ene su otkrivale svoje ukrase samo u $enskom
dru!tvu i u porodici. One iz jakih, bogatih porodica su noslje musirabe. To je bilo ne!to sli#no kaputu, isprepletano
raznobojnim gajtanima crvenim, crnim i kahvenim i sa omotanim dugmadima. To je bilo ne!to mlogo lijepo i ukra!eno.
Musiraba je izra%ivana od kadife, sli#no dana!njem somotu, samo mlogo ljep!e.
7

Slika. 4. Zar s pe#om preko lica nosio se kod izlaska u !etnju. Druge dvije $ene su u ki"enoj narodnoj no!nji.
Pored pojedina"no nabrojanih, neki elementi gradske no#nje, koja se zadr!ala u ovim krajevima do kraja 19.st., bili su
zajedni"ki svim nacijama, a razlikovali su ih uglavnom po bojama. Primjerice dimije, crne satenske ili atlasne, nosile su srpske
i hrvatske !ene, a bo#nja"ke dimije bile su pastelnih boja
8
. Isto je bilo i s fesovima i maramama koje su pokrivale glavu, a "iji
su deseni, motivi i ukrasi uglavnom odre$ivali klasnu pripadnost, vi#e nego nacionalnu. Do Drugog svjetskog rata bilo je

5
http://en.wikipedia.org/wiki/Abaya
6
http://www.dzemat-linz.com/content/view/290/1/
7
http://www.ussud.org/index.php?option=com_content&view=article&id=198:zarozavanje-zara-&catid=49:sandakim-perom-
napisano&Itemid=80
8
http://www.bosnafolk.com/sehara/nnosnje.php


TEDI Vol 3 (2013) page


16
dosta sli"nosti u svim bosanskim no#njama, jer su sve bile izlo!ene istim, zajedni"kim utjecajima, povijesnim i dru#tvenim
zbivanjima. Sve te no#nje imaju tragove balkanske, mediteranske i orijentalne kulture. Ti elementi nisu se zadr!ali u upotrebi
ni u jednoj etni"koj grupi.
Slika. 5. Jajce hrvatska no!nja (lijevo), Mostar srpska no!nja (desno)
Slika. 6. No!nja iz Sarajeva (muslimanska); lijevo kraj 19. st., desno po#etak 20. st.
Odjevni predmet koji se, tako%er, vrlo #esto vi%a na mladim muslimankama u novije vrijeme, jeste tunika
9
. Tunike, uglavnom
ra%ene od !ifona i razli#itih svilenih materijala, !irokih krojeva, dugih rukava, u svim bojama, sa jednostavnim ukrasima i
motivima, tako%er su, rekla bih, svijetla modna to#ka u odijevanju ovih djevojaka. Uglavnom u kombinaciji sa crnim hla#ama,
!irokih nogavica, tunika i marama bogatog i elegantnog izgleda, modno su osvje$enje u strogim pravilima odijevanja. Tako ovi
odjevni predmeti pru$aju mogu"nost slije%enja tradicije i po!tivanja vjerskih pravila, a ujedno i lijepog izgleda kroz koji mlade
djevojke izra$avaju svoju kreativnost.
Slika. 7. Tunika s maramom



9
Navedeno pretpostavljam na temelju iskustva te, kao dr$avljanka BiH, kroz su$ivot s muslimankama. Tako%er, trgovine
islamskom odje"om, to jest njihova ponuda haljina i tunika uvezenih iz Turske i arapskih zemalja, potvr%uju moje navode u
ovom poglavlju. Osim toga, ovakve odjevne kombinacije Bo!njakinja mogu"e je vidjeti diljem BiH.


TEDI Vol 3 (2013) page


17
3. POVIJEST HID'ABA U BOSNI I HERCEGOVINI
3.1 Osmansko carstvo XV XIX st.
Do islamizacije prostora Bosne i Hercegovine dolazi u periodu od 1463. do 1878., osmanskim osvajanjem prostora Balkana.
Glavni proces prela$enja stanovni!tva na islamsku vjeroispovijest trajao je oko 150 godina
10
i, prema Wikipediji, kako se nije
desilo preko no"i, nije bilo ni prisilno, te su ve"ina Bo!njana (srednjovjekovno ime stanovni!tva
11
) prihvatili islam, u!li u
orijentalni civilizacijski krug i preuzeli naziv Bo!njaci.
'ena muslimanka je u tom periodu bila je tretirana u obitelji i dru!tvu uglavnom kroz svoju du$nost da odgaja i podi$e djecu,
bude podr!ka mu$u i stup obitelji. Kreirala je $ivot unutar ku"nog prostora, a u javnom $ivotu uglavnom nije bila prisutna.
Zapravo, op"enito su sve gradske $ene u to doba bile vi!e vezane uz ku"u, a njihovo kretanje po gradu bilo je regulirano
nepisanim pravilima. Uobi#ajeno shva"anje bilo je da je krajnje nepristojno da se $ena kre"e po gradu otkrivena te su fered$u
nosile, osim muslimanki, i kr!"anke i 'idovke. ((. &eta, 2011: 79) Ipak, za razliku od gradskih, seoska muslimanka
sudjelovala je u privrednoj proizvodnji uz mu!karca, te se slobodno kretala po selu i rijetko je skrivala lice pred stranim
osobama.
'ena Osmanske Bosne raspolagala je privatnim vlasni!tvom koje nije bila obvezna tro!iti za potrebe obitelji, jer je tu obvezu u
skladu sa !erijatom (vjerski zakon islama
12
) snosio njezin suprug. Svoja sredstva mogla je, a !to je #esto u praksi i #inila,
posredstvom vakufa (darovanje dobra od svoje imovine drugima na slu$bu, kori!tenje
13
) koristiti za potrebe !ire dru!tvene
zajednice: za izgradnju dru!tveno potrebnih institucija, za ja#anje privrede, kao i za izgradnju duhovne atmosfere svoje sredine.
Ona je odra$avala sliku svoga mu!karca - bila je lice obitelji.
3.2 Islamsko $ensko pitanje
Jednostavno pokriti ili otkriti bila je dilema kojom se manipuliralo u zavisnosti od potreba dr$ave, gdje sam izbor $ene nije
igrao va$nu ulogu. zagovaranje otkrivanja nije ne!to !to su inicirale same $ene; niti je to ne!to !to je inicirano u ime $ena.
To je bio poku!aj mu!ke (tek kasnije $enske) elite da uspostavi modernu dr$avu.(Mili!i", 1999: 165-167)
Za Bo!njake je austrijska okupacija zna#ila radikalni prijelom. Mnogi su je do$ivjeli kao katastrofu i trajno odselili u Tursku
14
.
U periodu od 1878. do 1918. nastupaju promjene koje obuhva"aju i pitanje muslimanskih $ena. Dolazi do otkrivanja, odnosno
pokrivanja muslimanki, te njihova otu%enja i zatvaranja zbog promjena dru!tvenih odnosa, u smislu preobra$avanja i
uskla%ivanja patrijarhalnog na#ina $ivota spram zahtjeva jedne zapadnoeuropske zemlje. Vidljivo je povla#enje u zatvorenu
muslimansku zajednicu, a posebno intenzivnije zatvaranje muslimanki prema vanjskom svijetu, vjerojatno u strahu od
gubljenja vlastitog identiteta utjelovljenog u $eni. 'ensku populaciju su isklju#ili iz !kolstva. (Kari", 2004: 57)
U neda"ama Prvog svjetskog rata i u potrazi za osiguranjem ekonomske egzistencije, muslimanka je bila prisiljena potra$iti
posao, pa tako dolazi i do otkrivanja lica $ene. Svjetski islamski mislioci, svjesni problema, poku!avaju pomiriti islamske
tradicionalne vrijednosti s novim dru!tvenim tokovima i izazovima, pa dozvoljavaju $eni uklju#ivanje u $ivot zajednice i
nadolaze"e dru!tvene trendove, ali ne i odbacivanje zara i fered$e. Vjerska literatura se prevodi na bosanski i odr$avaju se
predavanja kako bi se ukinula povezanost pokrivenosti lica s nepismeno!"u, !to dovodi do nazatka #itave muslimanske
zajednice.
Slika. 8. Muslimanke u fered$i i drvenim papu#ama - kalu!e

10
http://bs.wikipedia.org/wiki/Osmanlijsko_carstvo_na_Balkanu
11
http://bs.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1njaci
12
http://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0erijat
13
http://bs.wikipedia.org/wiki/Vakuf
14
http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina_u_Austro-Ugarskoj


TEDI Vol 3 (2013) page


18
S druge pak strane, neki intelektualci i begovi mi!ljenja su da je pokrivanje lica pogubna tradicija i da to nije vjerska stvar, ve"
tradicija pomije!ana s religiozno!"u. Potpunoj ravnopravnosti $ene zar i fered$a smetaju, te joj se moraju dati sva prava kao i
mu!karcu i neka u tome smjeru ide emancipacija. Ohrabruje se muslimanska $enska populacija na !kolovanje, jer da bi opstala
u Europi, ona mora biti obrazovana na na#in da tu svoju !iru europsku domovinu dobro poznaje.
&erijat je propisao jo! posebnu du$nost da osim pred taksativno nabrojanom rodbinom i mu$evima kriju sve ukrase osim lica
i pesnice () Moralno jaka muslimanka mo$e se posvetiti i obrtu i trgovini i studijama i svakom #asnom zanimanju, uz gore
istaknuta ograni#enja, koja nijesu nikakva stvarna prepreka za njen potpuno sretan dru!tveni i obiteljski $ivot. (&eta, 2011:
86) Ovakvim odgovorom na dotada!nja prepiranja oglasilo se izborno nadle$no tijelo, na osnovu kojega je nastalo i pravilo.
Slika. 9. Fotografija iz 1946. godine snimljena u amfiteatru El#i-Ibrahim-pa!ine medrese u Travniku
Ovo pravilo zadr$alo se do Drugog svjetskog rata, kada je vidljivo otkrivanje $ena koje je povezano s njihovim
opismenjavanjem i dru!tvenom aktivno!"u, te zapo!ljavanjem, jer je briga za obitelj pala na njih budu"i da je mu!ki dio slu$io
u ratu. I nakon rata se zadr$ao taj trend zapo!ljavanja $ena kao dodatne radne snage, te je tako Narodna skup!tina Narodne
republike Bosne i Hercegovine 1950. godine donijela Zakon o zabrani no!enja zara i fered$e, u cilju izjedna#avanja svih
ljudi
15
. Zakon je nai!ao na otpor. Otpor s mu!ke strane opravdan strahom od raspada porodice i gubitka mo"i i autoriteta, te
otpor $ena kojima je hid$ab bio dio njihova identiteta, dubokog vjerskog osje"aja i vjerske du$nosti- smatrale su ga svojim
pravom. Ipak, u socijalisti#koj Jugoslaviji religija se kao dru!tveno nepo$eljna povla#i iz javne sfere, a s njom i odjevne prakse
koje ju ozna#avaju.
Moj mu$ je tad radio u Hotel, bio je partija!. I ondar, sve bi me opominj'o: mora"e! jednog dana, kad cio narod bide skin'o
tu fered$u i ti da je skine!. A ja sam mu rekla da ne"u. A on ka$e: Biraj Nura, al' da razvedemo brak, al' da skine!. Ja sam
pristala da razvedemo brak. (&eta, 2011: 91)
4. PRVO POKRIVANJE
Socijalizam, iako ju je zabranjivao, nije iskorijenio religiju. Tijekom i nakon domovinskog rata dolazi do ponovnog okretanja
ljudi k religijama, u kojima su pronalazili utjehu za boli i strahove koje im je zadalo ratno iskustvo i suo#avanje s ratnim
strahotama. Tako%er, u$asan osje"aj gubitka i praznine umanjivali su ponovnom nacionalizacijom, etni#kom identifikacijom i
pripadanjem odre%enom kolektivu. Tako dolazi do podjele bratstva i jedinstva na Srbe, Hrvate i Muslimane, a time i do
ponovnog, odnosno prvog pokrivanja muslimanki. 'ene, #ije majke nisu pokrivene, odlu#uju nositi hid$ab. Reafirmacija
pokrivanja povezana je s reafirmacijom islama diljem svijeta, a prelazi i u $enski pokret. Vidljiva je pojava sve ve"eg broja

15
http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=44663


TEDI Vol 3 (2013) page


19
!kolovanih muslimanki koje ponovnim #itanjem svetih tekstova kritiziraju monolitne i orijentalisti#ke pristupe koje name"e
Zapad, te u duhu povratka religiji nude razmatranja koja omogu"avaju suvremenim muslimankama razumijevanje svoje
religije u odnosu na izazove modernizma.
Takvi pokreti u BiH rezultiraju povratkom $enskim islamskim odjevnim praksama, !to se manifestira no!enjem suknji, haljina,
!irokih hla#a i tunika. 'ene glavu pokrivaju maramama ili !alovima, raznih boja i desena, te se koriste raznim stilovima
stavljanja/motanja marame potpomognute ukrasnim iglicama ili bro!evima. Pored ovakvog odijevanja, prisutno je, ali u manjoj
mjeri, i ne!to konzervativnije obla#enje uglavnom tamnih, jednobojnih, dugih !irokih mantila ili haljina, uz marame sli#nih
boja. Povremeno je vidljiva i ponovna pojava pokrivanja lica, odnosno no!enje nikaba koji pokriva cijelo tijelo i lice,
ostavljaju"i samo o#i slobodnima. (&eta, 2011: 95)
Kreatori mode manipuliraju osobom koja modu i modne trendove prihvata, porobljavaju joj svijest i name"u joj da se bavi
nekim sporednim, bezna#ajnim stvarima umjesto da se bavi onim !to jeste istinska svrha ljudskog $ivljenja. Pra"enje mode
jeste izvor stalnog nemira, jer nikada ne nalazite sigurno tlo. A cilj islamske organizacije $ivota jeste postizanje mira i
stabilnosti, a do te stabilnosti se sti$e oslanjanjem na trajne Bogom odre%ene vrijednosti i norme pona!anja i $ivljenja.
(Kasumovi", 1994: 20)
'ene, koje su odgovorile na ove pokrete, bile su $ene iz urbanih mjesta, izme%u dvadeset i #etrdeset godina, srednjeg stale$a,
srednjeg i ve"inom i visokog obrazovanja. Va$no je napomenuti da je i prije ove reafirmacije islama bilo pokrivanja glave
maramom, u svim etni#kim skupinama, ali isklju#ivo na seoskim podru#jima BiH. 'ene su nosile marame iz obi#aja i tradicije
marama nije bila vezana ni uz vjeru ni uz naciju. Kada je do!lo do ponovnog pokrivanja muslimanki po islamskim
propisima, uz maramu i ostali islamski odjevni predmeti, ove $ene su navedene kao one na!e $ene !to ne znaju za!to nose
maramu. (Kal#i", 2007: 127)
5. SITUACIJA ZVANA DANAS
Bosna i Hercegovina, #ine"i most izme%u Istoka i Zapada, izlo$ena je i istim utjecajima, kako kroz povijest, tako i danas.
Trenutno ne postoji nikakav zakon vezan uz odijevanje muslimanke, niti za pokrivanje, niti za otkrivanje. Vlada, tako re"i,
sloboda izbora, a ona izgleda tako da imamo razli#itih primjera, me%usobno neujedna#enih.
Poslijeratno stanje donijelo je ponovno pokrivanje, odnosno otkrivanje $ena islamske vjeroispovijesti, koje svojim hid$abom
vra"aju osje"aj pripadnosti jednoj naciji, a time i molitvi i vjeri koje pru$aju sigurnost i nadu u bolje sutra. Ponovnim
poticanjem islamskog izgleda $ena, bore se za o#uvanje svoje tradicije i obilje$ja, a time i odr$avanje nacije i etni#ke
pripadnosti u netom zara"enoj zemlji, oblikuju"i lice $ene kao lice cijele zajednice. U to ime organizirana je izlo$ba odjevnih
predmeta za muslimanke u organizaciji ureda za $ene Visokog saudijskog komiteta za pomo" BiH, 1994. godine, koja se
spominje u #lanku Kasumovi" Azre iz iste godine, a ona, izme%u ostaloga, navodi:
Muslimanka obla#i hid$ab prvo stoga da bi postigla Allahovo zadovoljstvo pokoravaju"i se Allahu i Njegovom poslaniku
(), a drugo stoga !to je hid$ab za!tita od zlih i zlonamjernih urokljivih pogleda koji joj analiziraju izgled i izla$u je
nemilosrdnom sudu svjetine koji mo$e biti i jeste izvor nelagodnosti i nesigurnosti za $enu. Prema kur'anskom stavu cilj
pokrivanja $ene jeste i to da ona bude prepoznata kao muslimanka, da njen hid$ab, njena vanjska odje"a predstavlja bedem iza
kojeg je ona za!ti"ena, sigurna i na distanci od svih onih pred kim svoju ljepotu ne mo$e pokazivati(Fejzi"-)engi", 2011:
162)
Slika. 10. Two young women in traditional Muslim dress walk through Sarajevo in May, 1994.


TEDI Vol 3 (2013) page


20
Takve pokrete slijedile su ve"ina muslimanki u to vrijeme, kako navodi (. &eta u svojoj knjizi. S obzirom na siroma!an izbor
kupnje islamske odje"e, uz ovu izlo$bu organizirano je i besplatno !ivanje za radnice, srednjo!kolke, studentice i druge
djevojke koje prakticiraju islamski na#in odijevanja, odnosno koje bi to $eljele prakticirati. Tako%er, da bi slijedile islamska
pravila odijevanja, starije $ene, uglavnom na selima, koristile su bilo kakve marame, !alove, finije stolnjake, #ar!afe i izvezene
miljere kojima su pokrivale glavu i ramena, cvjetnu, !iroku suknju i pleteni pulover. (&eta, 2011: 95)
Slika. 11. Break from shopping in Sarajevo, September 4, 1996.
S druge strane, utjecaj na muslimane i islam u BiH, pa tako, ja vjerujem, i na odijevanje, imalo je i naseljavanje vehabija
(selefija) nakon rata na teritoriju BiH. Vehabizam je konzervativni pokret u Islamu utemeljen u Saudijskoj Arabiji, a zasniva se
na izvornom tuma#enju islama, bez daljnje teorijske interpretacije, te zagovaraju krajnje reduciranje #ovjeka kao pojedinca i
muslimana. Pro!irio se u nemoderniziranim dijelovima arapskih zemalja, a u manjoj mjeri po Europi, jer se okrivljuju za
poticanje i ideolo!ku osnovu teroristi#kim grupama.
16
Njihovo u#enje islama je radikalno i nametljivo, a pridonose tome i
izgledom. Mu!karca vehabiju mo$emo prepoznati po hla#ama kratkim do pola lista, dugoj bradi i bijeloj kapici na glavi ili
marami arafatki preba#enoj preko glave. 'ene ovih vehabija donijele su u BiH nikab i burku, odnosno potpuno pokrivanje
$ene, #ak i lica i o#iju. Od strane tradicionalne islamske zajednice uglavnom su smatrani nasilnicima i radikalistima
17
, zbog
svojih napada na one koji nisu dio njihova nau#avanja, a zasigurno ima i primjera gdje su se Bo!njaci priklju#ili tim pokretima,
jer ima i onih koji se dr$e visoko obrazovanim u#enjacima i pravim vjernicima. Ovaj problem na interesantan na#in prikazan je
i u filmu Jasmile 'bani" Na putu, koja je i kroz intervjue poku!ala ukazati javnosti kako tragi#na pro!lost u spoju s
radikalnim vjerskim u#enjem mo$e rezultirati nasiljem
18
. Utjecaj ovog pokreta vidljiv je i kroz odijevanje muslimanki, gdje se
$ena ne smatra pravom vjernicom ukoliko nije cijela pokrivena te se vrlo rijetko, ali ipak, u BiH mo$e vidjeti i nikab i burka.
Slika. 12. Jusuf Bar#i" - glavni zagovornik nametljivog, ekstremnog i isklju#ivog tuma#enja islama u BiH, !kolovan u
Saudijskoj Arabiji, predvodio je u Sarajevu nasrtaj na Carevu d$amiju

16
http://bs.wikipedia.org/wiki/Vehabizam
17
http://www.nacional.hr/clanak/32315/vehabije-jurisaju-na-bih-dzamije
18
http://forum.dnevniavaz.ba/showthread.php?1909-quot-NA-PUTU-quot-film-Jasmile-%C5%BDbani%C4%87-govori-o-tz.-
vehabijama-!!!


TEDI Vol 3 (2013) page


21
Slika. 13. Burka u Bosni i Hercegovini na#in pokrivanja koji se ra!irio nakon rata, povezan s dolaskom vehabija
Tre"a strana, bazirana na mome mi!ljenju, a bez istra$ivanja, je to da danas u BiH globalizacija i modernizacija sve vi!e
prodiru #ak i na ovaj teritorij. Neminovno je da tolika dostupnost informacija putem raznih medija, i !irenja zapadnja#ke mode
i glazbe, ima utjecaja i na mlade muslimanke. U urbanim mjestima, u kojima kao i drugdje u Europi, gradom vladaju shopping
centri i disco klubovi, rijetko "ete na"i mladu djevojku, srednjo!kolku ili studenticu koje su pokrivene (Sarajevo, Kiseljak). U
mjestima gdje je ve"ina muslimansko stanovni!tvo, naro#ito manji gradovi i ruralna podru#ja, gdje se vjera masovno zadr$ala
u gotovo svim obiteljima, pa tako i vjerski odgoj, mlade djevojke su i odjevene u skladu s islamskim propisima (Ka"uni,
Bilalovac). Budu"i da je BiH jo! uvijek, rekla bih, poprili#no nerazvijena zemlja po europskim standardima, mislim da ve"i dio
od ukupnog broja muslimanki nosi hid$ab. Otkrivanje uglavnom dolazi sada s mladim generacijama (otkrivene su sve one
koje poznajem), a pokrivanje obi#no zadr$avaju one koje poha%aju !kolovanje u vjerskim ustanovama - medresama.
Slika. 14. Maturanti Kara%o$-begove medrese u Mostaru iz 2011. godine - islamska !kola
6. ZAKLJU)AK
)injenica je da je islamska zajednica, na ovim prostorima, a i u svijetu, jedna od ustrajnijih koja se opire/opirala globalizmu i
modernizmu koje nam Zapad nosi, te je jo! uvijek uspjela sa#uvati tradiciju i kulturu $ivljenja i odijevanja. Muslimanke u
Bosni i Hercegovini jedan su blizak primjer prije svega borbe za emancipaciju $ene kroz povijest, a sve to pro$eto je jednim
vidom odijevanja koje je za njih predstavljalo puno vi!e od toga. Njihov hid$ab nije samo jedan na#in odijevanja - hid$ab je
sve ono !to one jesu: $ena, lice obitelji i lice islamske zajednice. Povijest i razli#iti politi#ki re$imi provukli su ove $ene kroz
sito i re!eto, promi!ljaju"i o tome pokriti ili otkriti muslimanku. Otkrivanje $ene mimo njezine volje jednako je bolno iskustvo
kao i takvo pokrivanje, jer to nije bila samo odjevna navika, ve" usvojeni obrazac $ivota i morala. Njihovo no!enje hid$aba
povezivalo se i s nepismeno!"u, ali zaostalost i neobrazovanost $ena nisu rezultat no!enja zara, ve" samo indikator odre%enih
rodnih odnosa u dru!tvu i muslimanskoj obitelji koji nisu $eni omogu"avali obrazovanje i prisustvovanje u javnoj sferi, a kada
je donesen zakon o zabrani no!enja zara i fered$e, one su se protiv toga borile jer su to smatrale svojim pravom i sastavnim
dijelom svoga identiteta.
Kada su se kona#no na!le me%u obrazovanim dru!tvom, kada im je kona#no dana mogu"nost da same odlu#uju o tome kako i
!to "e nositi, do!lo je do ponovnog pokrivanja muslimanki i odijevanja u skladu s islamskim propisima op"enito. Odgojene u
vjeri i obrazovane, uvi%aju u zapadnja#koj modi nestabilno tlo i nametanje stalnog osje"aja svi%anja ne#ega drugog, te ju stoga
odbacuju i okre"u se prema islamu i hid$abu koji im daje sigurnost i mirno"u. No!enjem hid$aba izbjegavaju pogre!no
gledanje i tretiranje $ene, a on joj omogu"uje da se u dru!tvu istaknu svojom inteligencijom, a ne ljepotom, !to vjeruju da ima


TEDI Vol 3 (2013) page


22
ve"u cijenu. S druge strane nailaze na diskriminaciju kod zapo!ljavanja u privatnim tvrtkama, gdje ih poslodavac odbija
re#enicom: Na!i klijenti nisu samo muslimani, te tako dolazi ponovo do slabljenja hid$aba.
Ova odjevna navika osu%ivana je ili podupirana raznim svjetskim politikama, povla#ena po medijima kao globalni problem, a
potom provu#ena kroz modu kao orijentalni modni trend, te su je na takav na#in u#inili povr!nom ili, jo! gore, prikazali te $ene
kao robove svoje odje"e. Hid$ab je za svakog drugog vizualni prikaz tereta, obveze i zarobljenosti, a za pravu muslimanku on
je #ista sloboda. Pa ipak, mi - robovi kapitalisti#kog dru!tva - dozvoljavamo si suditi o njima, a svoga ropstva nismo ni svjesni.
Za $enu muslimanku, koja ne samo !to je pripadnica vjerske zajednice, nego $ivi tu vjeru u samoj sebi, njezina je marama
o#itovanje nje same, njezine #isto"e i #ednosti. Ipak, globalizam i kapitalisti#ko dru!tvo prodire u sve pore dru!tva, pa tako
lagano probija i islamski zid. )injenica je da se raspao tradicionalni sustav vrijednosti i tradicionalna forma ljudskog duha.
Moral je postao stran suvremenoj $eni. Ona je ogoljena i opusto!ena iznutra, jer "boga nema" i sve je dopu!teno.
Stoga, ja se pitam: Donosi li globalizacija to da "emo ove $ene za koju godinu gledati u muzejima kao jedan od posljednjih
primjera tradicije i kulture, a tako%er, zajedno s njima, i ove pojmove?

LITERATURA
&eta, (. (2011) Za!to marama? Bosanskohercegova#ke muslimanke o $ivotu i radu pod maramom, Centar za napredne studije,
Sarajevo.
Mili!i", S. (1999) O pitanju emancipacije muslimanske $ene u Bosni i Hercegovini, Prilozi br.28, Institut za historiju,
Sarajevo.
Kari", E. (2004) Prilozi za povijest islamskog mi!ljenja u Bosni i Hercegovini XX stolje"a, El-Kalem, Sarajevo.
Kasumovi", A. (1994) Odijevanje muslimanke, Muallim, Vol. IV, br. 23
Kal#i", &. (2007) Nisem jaz Barbika: Obla#ilne prakse, islam in identitetni procesi med Bo!njaki v Sloveniji, Filozofski
fakultet, Odjel za etnologiju i kulturno antropologiju, Ljubljana.
Fejzi"-)engi", F. (2011) Prilozi za istra$ivanje sociokulturnog polo$aja $ene u BiH: izabrana bibliografija (1910-2010), Centar
za edukaciju i istra$ivanje Nahla, Sarajevo.
Steel, V. (2005) Encyclopedia of clothing and fashion, Editor in Chief, Vol. 1., vol. 2. i vol. 3

Online enciklopedija - Wikipedia, the free encyclopedia:
http://en.wikipedia.org/wiki/Hijab
http://en.wikipedia.org/wiki/Jilb%C4%81b
http://en.wikipedia.org/wiki/Abaya
http://bs.wikipedia.org/wiki/Osmanlijsko_carstvo_na_Balkanu
http://bs.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1njaci
http://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0erijat
http://bs.wikipedia.org/wiki/Vakuf
http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina_u_Austro-Ugarskoj
http://bs.wikipedia.org/wiki/Vehabizam

Ostale web adrese:
http://www.dzemat-linz.com/content/view/290/1/
http://www.bosnafolk.com/mozaik/slike/index.php?showimage=10
http://www.islambosna.ba/forum/profile/?u=29;sa=showPosts;start=5415


TEDI Vol 3 (2013) page


23
http://www.islamskishop.com/jilibab/abaya-shell.html
http://www.ussud.org/index.php?option=com_content&view=article&id=198:zarozavanje-zara-&catid=49:sandakim-perom-
napisano&Itemid=80
http://www.bosnafolk.com/sehara/nnosnje.php
http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=44663
http://www.nacional.hr/clanak/32315/vehabije-jurisaju-na-bih-dzamije
http://forum.dnevniavaz.ba/showthread.php?1909-quot-NA-PUTU-quot-film-Jasmile-%C5%BDbani%C4%87-govori-o-tz.-
vehabijama-

Izvori fotografija:
Slika 1: http://wearhijabs.blogspot.in/2008/12/square-hijab-style-3.html
Slika 2: http://tr-kadin.blogspot.com/2012/06/2012-yazma-oya-modelleri.html
Slika 3: http://www.bosnafolk.com/mozaik/slike/index.php?showimage=9
Slika 4: iz privatne zbirke
Slika 5: http://www.vuksfrj.se/kultura/folklor/nosnje/index.html
Slika 6: http://www.focaci.org/photos/displayimage.php?album=57&pid=3809
Slika 7: http://projecthijab.blogspot.com/2008/10/pink-hijab-day.html
Slika 8: http://www.bosnafolk.com/mozaik/slike/index.php?showimage=14
Slika 9: http://www.akos.ba/kako-su-padali-velovi/
Slika 10: http://aliciapatterson.org/stories/dining-devil-americas-tacit-cooperation-iran-arming-bosnians
Slika 11: http://www.stripes.com/blogs/archive-photo-of-the-day/archive-photo-of-the-day-1.9717/break-from-shopping-in-
sarajevo-1996-1.140880#
Slika 12: http://www.nacional.hr/clanak/32315/vehabije-jurisaju-na-bih-dzamije
Slika 13: http://hercegbosna.org/forum/politika/bih-izme-u-istoka-i-zapada-tajna-iransko-bosanskog-prijateljstva-
t6107.html?start=25
Slika 14: http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=42048