Zoran Curi, Ruica Vuk, Martina Jakovi Prirodoslovno-matematiki fakultet, Geografski odsek, !veuili"te u Zagre#u Saetak U radu se analiziraju i kompariraju kurikulumi za obvezno obrazovanje 11 europskih drava: vedske, Finske, Norveke, Engleske, kotske, rske, Nizozemske, Njema!ke, "ustrije, #lovenije i $a%arske& "naliza 1 odgovara na pitanja: trajanje obveznog obrazovanja, naziv nastavnog predmeta, opis ili odre%enje predmeta, organiza'ija predmeta, poloaj u kurikularnom podru!ju, 'iljevi predmeta, razredi i obrazovni 'iklusi, obvezan ili neobvezan predmet, satni'a (tjedno i godinje), didakti!ko*metodi!ke smjerni'e, uvjeti izvo%enja nastave, evalu'ija, trendovi i preporuke za +rvatsku& Kljune rijei kurikulum, struktura kurikuluma, geogra,ija, kurikularno podru!je, satni'a, metodi!ke smjerni'e, evalu'ija UVOD $ %oslednem desetleu #roni su relevantni euro%ski i domai dokumenti %osveeni %itanu kvalitete o#ra&ovana kao #itnog elementa sveuku%nog dru"tvenog ra&voa '(aranovi )**+a,#, Maru"i )**+a, -.-/0 !ve e %risutnii 'deklarativan/ %ristu% o#ra&ovanu usmeren na uenika, odnosno %ristu% uenu kom%ati#ilan %otre#ama uenika0 $nato tome, vrlo su rietka istraivana koa sustavno is%ituu ueniku %erce%ciu "kole i "kolskog kurikuluma, "to im%licira i malo#ronost istraivana koa is%ituu ueniku %erce%ciu geografie kao nastavnog %redmeta0 Re&ultati em%iriskog diela istraivana %rovedenog )**10 godine na re%re&entativnom u&orku od )+23 uenika osmi4 ra&reda, u okviru %roekta 5valuacia nastavni4 %rograma i ra&vo modela kurikuluma &a o#ve&no o#ra&ovane u 6rvatsko, me7u -1 %redmeta visoko rangirau geografiu %rema &animlivosti, ra¨ivosti, teini, korisnosti i vanosti &a ivot 'Maru"i )**+#/0 ) 8 geografii kao nastavnom %redmetu u euro%skim dravama, %rimerice u !lovenii, na%isani su #roni radovi0 $ domaim &nanstvenim i strunim aso%isima geografia e sla#ie &astu%lena0 $ radovima su na#ronie teme koe anali&irau %romene nastavnog %rograma, - 9a anali&i kurikuluma geografie radili su delatnici Geografskog odseka: 9even (oi, asistent-&nanstveni novak, %rof0 dr0 sc0 Zoran Curi, %rof0 dr0 sc0 (orna ;<rst (eli", doc0 dr0 sc0 Milan =li, Martina Jakovi, asistent-&nanstveni novak, Jelena >onar, asistent-&nanstveni novak, ?leksandar >uki, asistent-&nanstveni novak, doc0 dr0 sc0 @aniel 8re"i, Vedran Prelogovi, asistent-&nanstveni novak, @u#ravka !%evec, asistent- &nanstveni novak, mr0 sc0 Ruica Vuk i =van Zu%anc, asistent-&nanstveni novak0 ) Prema &animlivosti geografia e na 30 mestu i&a telesne i &dravstvene kulture, stranog e&ika i #iologie, %rema ra¨ivosti e na 10 mestu i&a telesne i &dravstvne kulture i veronauka, %rema teini na .0 mestu i&a matematike, kemie, 4rvatskog e&ika, fi&ike, stranog e&ika, %oviesti i #iologie, %rema korisnosti u sada"nosti na A0 mestu i&a stranog e&ika, matematike, BZC i 4rvatskog e&ika, a %rema korisnosti &a #udunost na 30 mestu i&a stranog e&ika, matematike i 4rvatskog e&ika0 - o#like rada, nastavna sredstva i nastavne metode u nastavi geografie0 1 ?nali&irani su i ludski %otenciali u nastavi geografie te stavovi nastavnika i %rofesora geografie o nastavnim %rogramima, ud#enicima i evaluacii0 3
(udui da o#ve&no o#ra&ovane ne %oine, u anali&iranim dravama, u isto kronolo"ko do#i uenika, nie mogu edinstveni %ristu% u kom%arativno anali&i0 Z#og toga se u %oedinim dravama oekivana %ostignua %rika&uu na ra&ini kronolo"ke do#i, a u ostalim dravama %rema &avr"enim ra&inama o#ra&ovana ili &avr"enim ra&redima0 ?nali&a nacionalni4 kurikuluma -- euro%ski4 drava %oka&ue da e geografia %o &astu%lenosti u kurikulumima vaan nastavni %redmet u o#ra&ovnim sustavima euro%ski4 drava, kao i u 6rvatsko0 !tatus geografie kao nastavnog %redmeta ra&likue se u kurikulumima %oedini4 dravama %rema %oloau u kurikulumu, organi&acii 'samostalnostiDintegriranosti/, traanu o#ra&ovana, satnici, dok su mane ra&like u na&ivu %redmeta, o#ve&nosti, cilevima i sadraima o#ra&ovana0 $ veini anali&irani4 kurikuluma geografski sadrai %redau se u nio osnovno "koli u sklo%u integriranog %redmeta0 Geografia e samostalan %redmet u !lovenii, Ma7arsko, 9emako, 9orve"ko, 9i&o&emsko, Ekotsko i 5nglesko, a integriran e u vi"o osnovno "koli u =rsko 's %ovie"u/, ?ustrii 's gos%odarstvom/ i u ;insko 's #iologiom/, "to uka&ue na otvorenost geografskog kurikuluma0 $ 6rvatsko e geografia samostalan nastavni %redmet u osnovno "koli 'od A0 do .0 ra&reda/ i u svim vrstama sredni4 "kola 'gimna&ie, ekonomske, sredne strukovne/0 Za ra&umievane %oloaa i uloge geografie vano e na%omenuti %oloa u kurikularnom %odruu0 $ osam drava geografia e i u %rirodoslovnom i u dru"tvenom %odruu, u Evedsko i 9emako e samo u dru"tvenom %odruu, a u ;insko samo u %rirodoslovnom0 6rvatska e u %rocesu i&rade nacionalnog kurikuluma &a o#ve&no o#ra&ovane0 $ tom %rocesu ednako e vano %o&navati euro%ska iskustva u i&radi kurikuluma i negovu strukturu kao i tradiciu u 6rvatsko0 8va kom%arativna anali&a e do%rinos %o&navanu euro%ski4 iskustava0 ANALIZA KURIKULUMA GEOGRAFIJE U 11 EUROPSKIH DRAVA 1 (ra&da '-F.+/, (rinovec '-FF*, -FF-, )**3/, Cigler '-FF1/, Curi ')**-a, #, )**1/, Curi, Glasnovi 6orvat ')**1/, Colenc-Colnik '-FFA, -FF+a, #, c, -FF2, )**-a, #, )**), )**3/, Cunaver '-FF1, -FF+, )**-, )**A/, Matas '-FF*, -FF-, -FFA, -FF+/, !eneganik ')**A, -+-F-/ i drugi0 3 Curi, Vuk i Mili ')**2/0 !tavovi nastavnika i %rofesora geografie o nastavnim %rogramima, ud#enicima i o evaluacii anali&irani su u tri %roekta &a 8tvoreno dru"tvo 6rvatska0 Re&ultati anali&e nisu %u#licirani0 ) ?nali&irani kurikulumi gru%irani su u tri sku%ine0 $ %rvu %ri%adau kurikulumi 9orve"ke, Evedske i ;inske, u drugu kurikulumi 5ngleske, =rske i Ekotske, a u treu sku%inu kurikulumi ?ustrie, Ma7arske i !lovenie0 Curikulumi 9emake i 9i&o&emske nisu svrstani u sku%ine &#og konce%ciski4 ra&lika0 Grupa A: !"#$a% F&'#$a% N(r!)$a !"#$a * Zaedno s %redmetima -ovijest, .jersko obrazovanje i /rutvo '0ra%anski odgoj/, 0eogra,ija e u Evedsko dio %redmetnog %odrua /rutveni predmeti '#o'ial studies)0 Curikulum geografie nala&i se u dru"tvenom %odruu0 9astava geografie o#ave&na e tiekom F godina o#ve&nog "kolovana + 0 Pose#an naglasak u nastavi geografie stavla se na %otre#u aktuali&acie nastavni4 sadraa i %rimenu ra&novrsni4 nastavni4 metoda i o#lika rada0 $ kurikulumu su navedeni cilevi %redmeta i uenika %ostignua na dvie ra&ine: %o &avr"etku A0 i F0 godine "kolovana0 +&,-!& & (.!$&a'a u.!'&.$a p(#/&0'u1a 'a#/a! 0!(0ra2&-! u !"#$(- +&,-!& pr!"3!/a Ra&viane &nana, ra&umievana i %ri%remlenosti &a ra&liita %itana koa se tiu odnosa oveka i negovog okruena0 Jaane %erce%cie %rostora i %rostorni4 odnosa, stvarane osnove &a u%o&navane ra&liiti4 mesta i %odrua te ni4ovi4 lokacia0 Ra&viane s%oso#nost uoavana ve&a i odnosa %oedini4 segmenata ovekova okruena0 Ra&vo ra&umievana okruena u celini0 Ra&umievane vanosti odrana i ravnomernog kori"tena resursa te ni4ovi4 utecaa na okoli"0 $svaane i %ri4vaane oseaa odgovornosti &a ouvane &aednikog okoli"a u cilu osigurana odrivog ra&voa0 Ra&viane s%oso#nosti kori"tena ra&liiti4 i&vora informacia te usvaana &nana %utem o%aana, anali&irana, is%itivana i istraivana0 Cro& ras%ravu uenici ue argumentirati svoa staali"ta, %ri4vaati tu7a mi"lena i stavove0 U.!'&.$a p(#/&0'u1a 'a $ra-u *4 0("&'! )$(,(a'-a !tei osnovna &nana i& geografie i &nati o#asniti uteca osnovni4 ludski4 aktivnosti na ovekov okoli"0 !tei &nane o geografsko karti i glo#usu te ve"tinu kori"tena geografske karte i glo#usa0 Znati odrediti %oloa %oedini4 lokacia na glo#usu ili karti0 Moi odrediti %oloa %oedini4 %odrua u odnosu na druga te %rocieniti udalenosti0 Po&navati glavne sile koe su formirale Zemlinu %ovr"inu te %rocese koi mienau ne&in i&gled, na temelu toga, te vlastiti4 o%aana i iskustava &nati navesti %rimere ti4 %romena u ne%osredno okolici0 Po&navati osnovne &naake %oedini4 kraeva Evedske, ni4ove ra&like i %ose#nosti, te moi o%isati kako su u ra&liitim kraevima ludi iveli i radili nekad, a kako danas0 Znati %omove vrieme, klima i godi"na do#a, ra&umieti ni4ovu ulogu, moi o#asniti ni4ove %rostorne ra&like, o%aati i meriti klimatske elemente0 A Curriculum ;or B4e Com%ulsorG !c4ool, B4e Pre-!c4ool Class ?nd B4e >eisure-Bime Centre '>%o F3/, MinistrG of 5ducation and !cience in !Heden and 9ational ?gencG for 5ducation, )**-0 Com%ulsorG sc4ool !Glla#uses, 9ational ?gencG for 5ducation, )**-0 + 8#ave&no o#ra&ovane o#u4vaa A godina osnovne "kole i 3 godine nie sredne "kole0 1 U.!'&.$a p(#/&0'u1a 'a $ra-u 54 0("&'! )$(,(a'-a Po&navati kartu svieta te vanie to%onima, lokacie i veliinske odnose0 Znati locirati vanie to%onime na glo#usu0 !amostalno &akluivati o %rirodnim &naakama, kulturnom %e&au i uvetima ivota ludi na temelu us%ore7ivana i %romatrana karata0 Ra&umieti "to su %rirodni resursi te uoiti ve&u i&me7u %rirodni4 resursa i ludski4 aktivnosti0 Znati o#asniti uteca ludski4 aktivnosti na okoli" u& %rimere te s4vatiti vanost &a"tite okoli"a0 Ra&umieti uteca %oedini4 faktora na ivotne uvete u ra&liitim dielovima svieta0 Po&navati aktivnosti i nain ivota ludi u ra&liitim dielovima svieta0 Znati i moi o#asniti i ilustrirati kako su vani dru"tveni %rocesi i %oedine aktivnosti 'n%r0 industriali&acia, ur#ani&acia, glo#ali&acia, komunikacie, %roi&vodna, trgovina i dr0/ utecali i kako uteu na kraolik, okoli" te ivotne uvete ludi0 Moi ras%ravlati o %ro#lemima %ove&anim s time0 Znati i moi %riku%lati geografskie4 informacie, o#avlati merena i o%aana, i&raditi karte i druge grafike %rika&e0 9a temelu %riku%leni4 geografski4 informacia stei ve"tinu us%ored#e, anali&e i %redstavlana &naaki %oedini4 %odrua u usmenom u %ismenom o#liku0 Pro%isani minimalni #ro sati 2 &a %redmetno %odrue /rutveni predmeti e ..A sati ime e tom %odruu namieneno -1,1 I od uku%nog #roa sati tiekom F-godi"neg "kolovana0 Pored %ro%isane minimalne satnice, o" +** sati namieneno e i&#orno nastavi0 Be sate uenik, %rema interesima, moe ras%orediti na edan ili vi"e %redmeta0 $ Evedsko edan "kolski sat trae +* minuta0 $ Evedsko su nastavnicima %re%u"teni naini organi&acie nastave i i&#or nastavni4 metoda i ne s%ecificirau se u anali&iranim dokumentima0 $s%e"nost se ocenue na skali od tri stu%na: %rola&, %rola& s isticanem i %rola& s %ose#nim isticanem0 8cena %oka&ue u koo e ra&ini uenik dosegao cileve utvr7ene u nastavnom %rogramu %redmeta ili gru%e %redmeta0 F&'#$a 6 Biekom "kolovana u ;insko geografski sadrai od -0 do 30 ra&reda ue se u okviru integrirane gru%e %redmeta Priroda i okoli"0 $ A0 i +0 ra&redu sadrai i& geografie ue se u okviru %redmeta (iologia i geografia, a od 20 do F0 ra&reda geografia e samostalan nastavni %redmet0 Geografia se nala&i u okviru %rirodoslovnog, a na vi"o ra&ini u okviru %rirodoslovnog i dru"tvenog kurikularnog %odrua te e most i&me7u %rirodoslovnog i dru"tveno-4umanistikog naina mi"lena0 Geografia e o#ve&an nastavni %redmet, a i&#orni 2 Evedska Vlada %ro%isue samo minimalan #ro sati &a svaki %redmet tiekom devetogodi"neg o#ra&ovana te o#ra&ovne cileve koi se morau %ostii do kraa A0 i do kraa F0 godine o#ra&ovana0 Minimalna satnica &nai namani #ro sati koi e uenik %rovesti na nastavi i %od nad&orom nastavnika 'nie ukluen samostalni rad/0 Ekolski od#or odre7enu satnicu ras%ore7ue, %rema vlastitom %lanu, u F godina o#ra&ovana u& o#ve&u %osti&ana %ro%isani4 cileva0 Ekola moe, u utvr7enim granicama, %oedinim %redmetima dati veu satnicu od minimalne ime se %ostie %rofilacia ili s%eciali&acia0 . 9ational Core Curriculum for (asic 5cudation )**3, ;inis4 9ational (ord of 5ducation, 6elsinki )**30 3 e %redmet u o#ve&nom "kolovanu &a uenike i&van o#ve&ne "kolske do#i0 8#ve&no "kolovane trae F godina0 $ kurikulumu ;inske %ose#no se istie vanost %ove&ivana i formirana kroskurikularni4 tema koe omoguavau kom%leksan %ristu% %ro#lemima i %ove&ivane teorie i %rakse0 $ o%em kurikulumu dane su teme, a na nastavnicima ra&liiti4 %redmeta e da te teme uklo%e u %redmetne kurikulume0 Croskurikularne teme dane u o%em kurikulumu su Ra&vo %oedinca 'GroHt4 as a %erson/, Culturni identitet i internacionali&am 'Cultural identitG and internationalism/, Mediske ve"tine i komunikacia 'Media skills and communication/, ?ktivno gra7anstvo i %odu&etni"tvo 'Partici%atorG citi&ens4i% and entre%reneurs4i%/, 8dgovornost &a okoli", do#ro#it i odriva #udunost 'Res%onsi#ilitG for t4e environment, Hell-#eing, and sustaina#le future/, !igurnost i %romet '!afetG and traffic/, Be4nologia i oso#nost 'Bec4nologG and t4e individual/0 $ kurikulumu se navode cilevi %redmeta i uenika %ostignua u &nanu i ve"tinama na krau 30, +0 i F0 godine "kolovana0 8%i cil %redmeta e ra&viane geografskog %oimana svieta, odgovornog odnosa %rema %rirodnim #ogatstvima i okoli"u, sviesti o ra&liitosti %rirodni4 i kulturni4 sredina u svietu te stvarane osnove &a interkulturalnu toleranciu i internacionali&am0 9a temelu dostu%ni4 %odataka nie mogue utvrditi toan #ro sati tedno u svim eta%ama o#ra&ovana0 $ A0 i +0 godini o#ra&ovana %redmet 0eogra,ija i biologija ima satnicu od 1 sata tedno, a od 20 do F0 godine "kolovana 0eogra,ija ima 2 sati tedno0 Cao i ostalim dravama ove sku%ine i u ;insko %ose#an naglasak stavla se na %otre#u aktuali&acie nastavni4 sadraa i %rimenu ra&novrsni4 nastavni4 metoda i o#lika rada, na istraivakom i %ro#lemski %ostavlenom %ristu%u u nastavi0 Pri i&vo7enu nastave geografie %otie se kori"tene ra&liitog slikovnog i kartografskog materiala, grafiki4 %rika&a koi %ridonose vi&uali&acii nastavnog sadraa te ra&liiti4 tekstualni4 materiala0 Pre%oruue se kori"tene suvremene raunalne te4nologie te metoda multimedialne %re&entacie u& kori"tene nastavni4 %omagala %o%ut >C@ %roektora te kori"tene =nterneta0 Bako7er %redvi7eno e i&vo7ene terenske nastave0 8dred#e o evaluacii nisu %ose#no istaknute0 N(r!)$a 5 F B4e curriculum for t4e -*-Gear com%ulsorG sc4ool in 9orHaG, B4e RoGal MinistrG of 5ducation, Researc4 and C4urc4 ?ffairs, -FFF0 A Geografski sadrai se u 9orve"ko o#ra7uu u okviru dva %redmeta: 0eogra,ija i -rirodna raznolikost -* 0 8d -0 do 30 ra&reda 0eogra,ija e integrirani %redmet u sklo%u /rutvenih predmeta -- , dok e od A0 do -*0 ra&reda samostalan nastavni %redmet0 !adrai %redmeta 0eogra,ija nala&e se u dru"tvenom kurikularnom %odruu dok se sadrai %redmeta -rirodna raznolikost nala&e u %rirodoslovnom kurikularnom %odruu0 Biekom svi4 -* godina "kolovana -) %redmet e o#ave&an0 Cilevi %redmeta i oekivana uenika %ostignua navedeni su %o o#ra&ovnim ciklusima i &a svaki ra&red0 Cil nastave geografie u 9orve"ko e u%o&navane uenika s %rirodno-geografskim i dru"tveno-geografskim &naakama i s%ecifinostima 9orve"ke te nenom kulturnom #a"tinom s cilem ra&viana nacionalne sviesti, u& istovremeno %oticane uenika na u%o&navane drugi4 kultura i tradicia u svr4u ra&#iana %redrasuda i diskriminacie0 Pose#an naglasak stavlen e na ra&viane kreativnog i kritikog mi"lena koi tre#au omoguiti uenicima %reu&imane aktivne uloge u dru"tvu0 9a temelu anali&irani4 dokumenata nie mogue odrediti #ro sati geografie0 $ dokumentu su dani samo uku%ni sati kurikularnog %odrua /rutveni predmeti '#o'ial studies/ i to %rema ras%oredu: -0 nia osnovna "kola -F* sati, )0 vi"a osnovna "kola ).A sati, 10 nia sredna "kola 1.* sati0 Jedan "kolski sat trae 3A minuta0 Cao i u ostalim dravama ove sku%ine, i u norve"kom kurikulumu %otie se kori"tene ra&liiti4 nastavni4 sredstava i metoda te informati&acia nastave0 8 evaluacii e navedena %re%oruka: tiekom nastave %otre#no e %oticati uenike na samoevaluaciu, kontinuirano %ratiti rad uenika #e& iska&ivana ocena te koristiti o%isne ocene0 Grupa B: $(/#$a% Ir#$a% E'0,!#$a $(/#$a 17 9astava geografie u Ekotsko organi&irana e u okviru samostalnog nastavnog %redmeta %od na&ivom 0eogra,ija0 0eogra,ija se %redae u ciklusima o#ve&nog i neo#ve&nog -* Predmet Prirodna ra&nolikost '9atural diversitG/ nala&i se u sklo%u kurikularnog %odrua Znanost i okoli" '!cience and environment/0 -- @ru"tveni %redmeti '!ocial studies/ se nakon A godina "kolovana diele na Geografiu, Poviest i @ru"tvene &nanosti '!ocial sciences/0 -) Ekolovane se u 9orve"ko moe %odieliti na tri ra&ine: -0 nia osnovna "kola 'loHer %rimarG levelJD%rimarG stage/ od -0 do 30 ra&reda, )0 vi"a osnovna "kola 'u%%er %rimarG levelJDintermediate stage/ od A0 do 20 ra&reda, 10 nia sredna "kola 'loHer secondarG sc4oolJDsecondarG stage/ od .0 do -*0 ra&reda '=&vor: 4tt%:DDHHH0norHaG0%4Deducation/0 -1 B4e !tructure and (alance of t4e Curriculum, AK-3 9ational Guidelines, >earning and Beac4ing !cotland, )***0 + o#ra&ovana: neo#ve&no o#ra&ovane od 10 do A0 godine starosti, osnovno o#ra&ovane od A0 do -)0 godine, nie sredne o#ra&ovane od -)0 do -+0 godine, neo#ave&no vi"e sredne o#ra&ovane od -+0 do -.0 godine0 $ osnovnom o#ra&ovanu nastava geografie nala&i se u %rirodoslovnom kurikularnom %odruu, dok se u srednem o#ra&ovanu geografia nala&i u %rirodoslovnom i dru"tvenom kurikularnom %odruu0 9astava geografie o#ve&na e u svim ciklusima o#ra&ovana0 $ kurikulumu se navode o%i cilevi %redmeta: usvaane &nana o dru"tvenim i %rirodnim im#enicima koi su uteu na ivot ludi, ra&viane ra&umievana i uvaavane ostali4 ludi, naroda i kultura, ra&viane sviesti o vanosti dono"ena kvalitetni4 odluka o %rostoru i okoli"u, ra&umievane vanosti oso#ni4 %rava i odgovornosti, aktivnog gra7anstva i uvaavane multikulturnosti dru"tva0 @idaktiko-metodike smernice i uveti i&vo7ena nastave nisu %ose#no istaknuti0 5valuacia e kluan dio %rocesa u koem se us%e"nost %ouavana i uena %rosu7ue u odnosu na cileve uena0 5valuacia e u funkcii %ove&ivana dva ciklusa uena0 $s%e"nom evaluaciom se smatra ona koa: koristi asno ra¨ive kriterie &a %ouavane i uene otvorene kontroli, stvara i %romie diskusiu, omoguue sudelovane svi4 odgovorni4 &a %roces dono"ena odluka, ini temel &a i&radu i&ve"taa koim "kola %otvr7ue svou verodostonost u lokalno &aednici0 Ir#$a 18
9astava geografie u =rsko odvia se u okviru samostalnog nastavnog %redmeta 0eogra,ija do +0 ra&reda, a od +0 do F ra&reda u integriranom %redmetu -ovijest i 0eogra,ija0 -A 9a %rvo ra&ini 0eogra,ija e dio dru"tvenog i %rirodoslovnog kurikularnog %odrua -+ 0 9a drugo ra&ini geografia e u integriranom %odruu /rutveno, politi!ko i obrazovanje za okoli '#o'ial, politi'al and environmental edu'ation/0 9astava geografie o#ve&na e na svim ra&inama o#ra&ovana od +0 do -)0 godine ivota '-0-+0 ra&red/ te na ra&inama Lunior infantsL '3-A godina ivota/, Lsenior infantsL 'A-+ godina ivota/ ukoliko diete krene u to do#i u "kolu0 =ako o#ve&no o#ra&ovane u =rsko %oine sa navr"eni4 + godina, velik dio dece kree u "kolu s 3 ili A godina0 Pre%oruka =rskog nacionalnog viea &a -3 HHH0inca0org0uk '=nternational RevieH of Curriculum and ?ssesment ;rameHorks =nternet ?rc4ives/, ouak )**A0 HHH0education0ie '@e%artment of 5ducation and !cience of Re%u#lic of =reland/, ouak )**A0 HHH0ncca0ie 'PrimarG !c4ool Curriculum/, ouak )**A0 PrimarG !c4ool Curriculum, B4e !tationerG 8ffice, @u#lin, -FFF0 -A 9astava u =rsko e organi&irana u dvie ra&ine: -0 PrimarG sc4ool education 'do +0 ra&reda, odnosno ----) godina starosti/, )0 Post-%rimarG education 'Junior CGcle, 20, .0 i F0 ra&red/0 -+ !ocial, environmental and scientific education0 2 kurikulum e da nastava geografie #ude o#ve&na i na drugo ra&ini '%ost-%rimarG education/, no u nekim "kolama ona e o" uviek i&#orni %redmet0 $& cileve %redmeta, u kurikulumu su navedena oekivana uenika %ostignua %o o#ra&ovnim ciklusima0 8%i cil e usvaane &nana o %rirodno-geografskim i dru"tveno- geografskim %rocesima i %oavama na lokalno, regionalno i me7unarodno ra&ini, s%o&naa me7u&avisnosti navedeni4 %rocesa, ra&vo ve"tina i s%oso#nosti %otre#ni4 u nastavi geografie i u svakodnevnom ivotu, ra&vo sviesti o okoli"u i %otre#i negove &a"tite te ra&vo s%oso#nosti &a aktivno i odgovorno gra7anstvo0 $ nastavi geografie u =rsko naglasak se stavla na %otre#u aktuali&acie nastavni4 sadraa0 !vaki nastavnik ima slo#odu oda#ira novi4 aktualnosti0 9astavnike se %otie na %rimenu ra&novrsni4 nastavni4 metoda i o#lika rada0 8snovne nastavne celine na MuniorDsenior infantsN ra&ini su okolina i okoli" te sviest o &a"titi i #ri&i &a okoli"0 Pre%oruue se s%iralni %ristu%, dakle iste teme o#ra7uu se i na vi"im godinama, u& %rodu#livane i %ro"irivane0 ?ktivnosti se temele na lokalno ra&ini kako #i uenici sami mogli istraivati i u%o&navati %rostor0 9a %rvo ra&ini o#ra&ovana "kolski sat trae 1* minuta0 $ kurikulumu geografie u =rsko nema tono odre7enog #roa sati nastave geografie tedno, no %re%oruka 9acionalnog viea &a kurikulum e da na ra&inama Lunior infantsL i Lsenior infantsL minimalan tedni #ro sati #ude ) sata i -A minuta, a od -0 do +0 ra&red 1 sata nastave geografie tedno0 9iti na drugo ra&ini satnica nie tono odre7ena ve e %re%oruka da nastava geografie ini -*I od uku%ne %ro%isane tedne satnice0 $ku%na %ro%isana tedna satnica i&nosi 1A K 3) sata tedno, a edan "kolski sat trae od 1A do 3A minuta0 !astavni dio kurikuluma su i didaktiko-metodike smernice i uveti i&vo7ena nastave koi su sadrano slini navedenima u skandinavskim dravama0 9a %rvo ra&ini o#ra&ovana nastavnici redovito %rate i vrednuu %ostignua i na%redak svakog uenika0 $& to na krau svake godine %olau se standardi&irani testovi0 9a sliedeo ra&ini o#ra&ovana uenici mogu kao dio &avr"nog is%ita %rovesti terensko istraivane te se na ta nain oslo#a7au diela %ismenog is%ita0 $ tom sluau %ismeni is%it nosi .*I ocene, a geografsko terensko istraivane )*I ocene0 Pre%oruka 9acionalnog viea &a kurikulum o ocenivanu e da u konanu ocenu ula&e: nastavnikovo o%aane i %raene rada uenika, testovi i &adaci, radni %roekti, te na krau svake godine osnovno"kolskog o#ra&ovana standardi&irani testovi0 . E'0,!#$a 19 $ 5nglesko, nastava geografie organi&irana e kao samostalan nastavni %redmet %od na&ivom 0eogra,ija0 $ sklo%u "kolskog kurikuluma %ostoe i %redmeti 1brazovanje za odrivi razvoj te 0ra%anska prava ie se teme %re%oruuu i u sklo%u geografie0 Curikulum geografie %redstavla %ove&nicu i&me7u %rirodoslovnog i dru"tvenog %odrua0 Geografia e tiekom cielog o#ra&ovana o#ve&an %redmet, a %redae se u sklo%u osnovno"kolskog o#ra&ovana 'CeG stages - i )/ te u sklo%u sredno"kolskog o#ra&ovana 'CeG stage 1/0 -. $ didaktiko-metodikim smernicama &a i&vo7ene nastave, u& sugestie sline skandinavskim kurikulumima, %ose#no se istie %otre#a &a korelaciom steeni4 &nana i& geografie s ostalim nastavnim %redmetima kako #i se kod uenika ra&vilo celovito &nane i ra&umievane0 +&,-!& 'a#/a! 0!(0ra2&-! u E'0,!#$(- +&,-!& pr!"3!/a Poticati interes uenika &a %rouavane %rostora 'lokalnog, nacionalnog i %rekomorskog/, istraivane odnosa ludi i %rostora, %ouavane uenika kako ludske aktivnosti uteu na okoli" i okoli" na lude0 Poticati uenike na %rouavane ni4ove okoline te ra&liitosti dru"tveni4 i %rirodni4 uveta na Zemli, %oticati na istraivane i uene o %rirodnim i dru"tvenim karakteristikama svoe sredine0 9auiti %ri4vaati i uvaavati ra&liitosti s o#&irom na druga %odrua, narode i kulture0 Ra&viti i koristiti geografske istraivake metode ukluuui i terenski rad, koristiti geografske %omove, geografske karte i fotografie0 Ra&viti sviest o #ri&i &a kvalitetu okoli"a i #udunost ovekova ivotnog %rostora na Zemli te una%riediti odgovornost uenika &a #rigu o Zemli i ludima koi ive na no0 Z'a'-a% -!)/&'! & ra:u3&-!a'-a u !'0,!#$(3 $ur&$u,u3u Pr&$up,-a'-! 0!(0ra2#$&; &'2(r3a<&-a Postavlane geografski4 %itana 'Gde e "toO Cako i&gledaO Cako e %ostalo takvimO Cako i &a"to se mienaO/0 Priku%lane %odataka0 ?nali&a i vrednovane %odataka te dono"ene &akluaka0 Ra&umievane utecaa ludski4 stavova i ra&mi"lana na %olitika, dru"tvena i ekonomska doga7ana te formirane vlastiti4 stavova0 =&no"ene stavova i re&ultata istraivana0 Ra:(- 0!(0ra2#$&; -!)/&'a Cori"tene geografskog renika0 =&#or i kori"tene %rimereni4 o#lika terenskog rada0 Cori"tene atlasa, glo#usa, karata i %lanova0 -2 ?#out t4e 9ational Curriculum for 5ngland, -FFF, @e%artment for 5ducation and 5m%loGment, >ondon and Pualification and Curriculum ?ut4oritG, >ondon, 4tt%:DDHHH0nc0uk0net HHH0standards0dfes0gov0uk HHH0Qca0org0ukDgeogra%4G HHH0Hoodlands-unior0kent0sc40ukDcustomsDQuestionsDeducation04tml -. PrimarG sc4ool o#u4vaa dvie ra&ine 'CeG stage - i )/: -0 =nfant sc4ool od A0 do 20 godine ivota, )0 Junior sc4ool od 20 do --0 godine ivota0 CeG stage 1 ini !econdarG sc4ool a trae od --0 do -+0 godine ivota0 F =&#or i kori"tene sekundarni4 i&vora %odataka0 =&rada karata i %lanova, usvaane i s%oso#nost kori"tena sim#ola i merila0 =&no"ene &akluaka u na%rikladniem o#liku0 Ra&vo ve"tina odluivana0 Z'a'-! & ra:u3&-!a'-! pr(#/(ra $%o&navane sa &naanim lokaciama na nacionalno i svetsko ra&ini, u& %rimenu aktuali&acie0 8%isivane %oloaa odre7enog mesta na nacionalno, me7unarodno i svetsko ra&ini0 8%isivane i o#a"navane karakteristika odre7enog %rostora0 =straivane idea glo#alnog dru"tva te %ove&anosti i&me7u odre7eni4 %rostora0 Z'a'-! & ra:u3&-!a'-! pr(<!#a Ra&umievane uvetovanosti %rirodni4 i dru"tveni4 &naaki odre7enog %rostora0 8dre7ivane, o%isivane i ra&umievane fi&iki4 i dru"tveni4 %rocesa i ni4ovog utecaa na okoli" i %rostor u celini0 Z'a'-! & ra:u3&-!a'-! pr(3-!'a u ($(,&)u /! ("r=&(0 ra:(-a 8%isivane i o#a"navane %romena u okoli"u %o%ut ero&ie i sl0 te %redlagane naina sanacie %ro#lema0 Prouavane idee odrivog ra&voa te %re%o&navane vanosti takvog ra&voa na lude i %rostor0 Ra&umievane na"e uloge u odrivom ra&vou0 =& anali&irani4 dokumenata nie mogue odrediti toan #ro sati nastave geografie tedno ili godi"ne ve e to stvar odluke nastavnika i "kole, #itno e samo da se teme t0 edinice %redvi7ene kurikulumom o#rade do kraa odre7ene fa&e '2e3 #tages 1*4/0 @akle, "kole same #irau kako e organi&irati svo "kolski kurikulum0 $veti i&vo7ena nastave nisu strogo %ro%isani ve se u o#&ir u&imau uveti u koima se odrava nastava, namena "kole te dogovoreni #ro sati geografie, a odre7uu se na ra&ini "kole i ovise o dogovoru nastavnog oso#la0 $enika %ostignua na krau %oedinog stu%na %rocenuu se na temelu osam ra&ina %ostignua 'attainment level/, %rema &a4tevnosti0 =&nad osme ra&ine nala&i se i&vanredno %ostignue koe se iska&ue o%isno0 Ra:&'a U.!'&.$a p(#/&0'u1a u 'a#/a& 0!(0ra2&-! 1 $enici demonstrirau svoe &nane, ve"tine i ra&umievane na lokalno ra&ini0 Pre%o&nau fi&ike i dru"tvene karakteristike lokalni4 %odrua0 =&nose stavove temelene na %o&navanu ne%osredne okoline0 Coriste samo do#ivene i&vore %odataka i vlastita %romatrana %ri dono"enu stavova o okolini0 > $enici demonstrirau svoe &nane, ve"tine i ra&umievane na lokalno ra&ini0 8%isuu i us%ore7uu fi&ike i dru"tvene karakteristike ra&liiti4 %odrua0 Poka&uu svesnost &a %ostoane i drugi4 %rostora i&van lokalni4 okvira0 -* Ra&umiu uteca ludi na okoli"0 Poinu koristiti geografski renik0 7 $enici demonstrirau svoe &nane, ve"tine i ra&umievane na lokalno ra&ini0 Pre%o&nau fi&ike i dru"tvene karakteristike lokalni4 %odrua te o#a"navau ra&loge sme"taa i %oloaa0 !vesni su slinosti i ra&lika me7u %oedinim %rostorima0 Pre%o&nau na koe naine dru"tvo %oku"ava ouvanu okoli"a0 Prilikom i&lagana sve vi"e koriste geografski renik0 8 $enici demonstrirau svoe &nane, ve"tine i ra&umievane na vi"o ra&ini0 Poinu %re%o&navati geografske %rocese te %ostau svesni vanosti %oloaa %oedini4 mesta, a ne samo sme"taa0 Ra&umiu uteca dru"tveni4 aktivnosti na okoli"0 Coriste geografske ve"tine %rilikom istraivana i %rouavana %rostora0 Coriste %rimarne i sekundarne i&vore %odataka0 * $enici demonstrirau svoe &nane, ve"tine i ra&umievane na vi"o ra&ini0 Pre%o&nau te %oinu o#a"navati geografske %rocese te o%isuu na koi nain ti %rocesi uteu dovode do slinosti ili ra&lika i&me7u %oedini4 %odrua0 8#a"navau utecae ludski4 aktivnosti na okoli"0 8#a"navau vlastite stavove te samostalno %ostavlau vana geografska %itana0 !amostalno i&a#iru i&vore %odataka, %redlau re"ena te %rika&uu re&ultate svoi4 istraivana slikovno i tekstualno0 ? $enici demonstrirau svoe &nane, ve"tine i ra&umievane na svim ra&inama od lokalne do glo#alne0 8#a"navau geografske %rocese te ni4ove me7uso#ne ve&e koe uvetuu i&gled %rostora0 Ra&umiu i us%ore7uu ra&liite %ristu%e u%ravlanu okoli"em0 Pri4vaau %ostoane ra&liiti4 vriednosti i stavova0 Coriste ra&liite ve"tine i i&vore %odataka0 =&nose re&ultate te donose &akluke na temelu sku%leni4 %odataka0 9 $enici demonstrirau svoe &nane, ve"tine i ra&umievane na svim ra&inama od lokalne do glo#alne0 8%isuu ve&e i&me7u %rocesa te %rika&uu nain na koi te ve&e uteu na %rostor0 Ra&umiu da delovane ludi u odre7enom %rostoru uteu na druge %rostore0 !4vaau da ludske aktivnosti mogu imati neelene %osledice na okoli"0 !amostalno %ristu%au istraivanu %ro#lema na temelu vlastiti4 &nana i i&vora %odataka0 Critiki vrednuu i&vore %odataka te asno %redstavlau re&ultate istraivana te %oinu donositi nei&ravne &akluke0 6 $enici demonstrirau svoe &nane, ve"tine i ra&umievane na svim ra&inama od lokalne do glo#alne0 9ude o#a"nena ve&a %oedini4 fi&iki4 i dru"tveni4 %rocesa0 8%isuu %romene u %rostoru tiekom vremena te o%isuu ve&e unutar %rostora te sa drugim %rostorima0 Ra&umiu kom%leksnost faktora koi %ridonose kvaliteti ivota te %ostau svesni ra&lika i&me7u stu%na ra&vienosti %oedini4 %rostora0 !4vaau nunost odrivog ra&voa te su svesni utecaa oveka na okoli" i o#rnuto0 !%oso#ni su navoditi %rimere koima argumentirau svoe te&e0 -- Pri anali&i koriste se ra&liitim ve"tinama, kritiki %ristu%au i&vorima0 Jasno i ra¨ivo %redstavlau re&ultate istraivana te donose &akluke0 I:a'r!"'( @EA<!p/&('a, p!r2(r3a'<!B $enici demonstrirau svoe &nane, ve"tine i ra&umievane na svim ra&inama od lokalne do glo#alne0 @au o#a"nena kom%leksni4 ve&a unutar i i&me7u %oedini4 fi&iki4 i dru"tveni4 %rocesa0 !%oso#ni su na temelu geografski4 %oka&atela %redvi7ati %romene na %oedinim %rostorima tiekom vremena0 Promatrau uteca oveka na okoli" na kom%leksan nain te nude %otencialne %ristu%e i re"ena0 !lue se geografskim teoriama te %ravilno koriste ra&liite geografske metode i ve"tine0 !amostalno %rovode geografska istraivana0 Critiki vrednue i&vor %odataka i %ostoee argumente te donose vrsto utemelene &akluke0 Procenuu svo rad te %redlau %o#ol"ana u %ristu%u dalnem istraivanu0 Grupa +: Au#/r&-a% MaCar#$a% S,(!'&-a Au#/r&-a 15 Geografski sadrai u ?ustrii o#ra7uu se u okviru samostalnog nastavnog %redmeta %od na&ivom 0eogra,ija i gospodarstvo0 Predmet e dio %rirodoslovnog i dru"tvenog kurikularnog %odrua0 0eogra,ija e o#ve&an nastavni %redmet koi se %redae od -0 do 30 ra&reda0 $ i&vo7enu nastave %ola&i"te e %rinci% od o%eg %rema %ose#nom %a se u -0 i )0 ra&redu steu osnovna &nana koa se u 10 i 30 ra&redu ra&ra7uu na %rimerima i& ?ustrie, 5uro%e i svieta0 8d -0 do 30 ra&reda ?ustria se kom%arira s ostalim dravama 5uro%e i svieta, a u 10 ra&redu e glavna tema0 Bri glavne teme koe se ra&ra7uu kro& etiri godine o#ra&ovana su: ?ustria, odnos centar-%eriferia, tri"te-gos%odarski ra&vo0 +&,-!& & (.!$&a'a u.!'&.$a p(#/&0'u1a 'a#/a! 0!(0ra2&-! u Au#/r&-& +&,-!& pr!"3!/a $svaane temelni4 %omova nastanka %rirodno-geografske i dru"tveno-geografske osnove i ni4ove me7u&avisnosti0 8#a"nene klimatski4 %romena i utecaa na okoli"0 $svaane stava o nunosti odgovornog odnosa oveka %rema okoli"u0 Ra&viane s%oso#nosti u%ora#e geografski4 karata i orientacie u %rostoru0 Ra&viane govorni4 i %ismeni4 ve"tina kro& seminarske radove, %re&entacie, diskusie i rad u gru%ama0 !avladavane kori"tena ednostavni4 metoda geografskog istraivana: kartirane, statistike i grafike metode, kori"tene ra&liiti4 i&vora literature i statistike0 Primena steenog &nana u ostalim "kolskim %redmetima i svakodnevnom ivotu0 -F >e4r%lan der Volksc4ule - (undesministerium fuer (ildung, Rissensc4aft und Cultur, Rien, )**-, 4tt%:DDHHH0#m#Hk0gv0atD >e4r%lan ?6! - (undesministerium fuer (ildung, Rissensc4aft und Cultur, Rien, )***, 4tt%:DDHHH0#m#Hk0gv0atD 6au%tsc4ulen 6! >e4r%lan - (undesministerium fuer (ildung, Rissensc4aft und Cultur, )***, )**1, 4tt%:DDHHH0#m#Hk0gv0atD -) !%o&naa dru"tveni4, gos%odarski4, %olitiki4, kulturolo"ki4 ra&liitosti u 5uro%i i svietu 'tolerancia %rema drugim religiama, narodima, rasama/ te s%o&naa uloge ?ustrie u 5uro%i i svietu0 !%o&naa uloge multinacionalni4 kom%ania u o#likovanu svetskog gos%odarstva0 !%o&naa vanosti utecaa te4nolo"kog ra&voa na gos%odarstvo i okoli"0 Cao i u ostalim dravama, %otie se %rimena ra&novrsni4 nastavni4 metoda i o#lika rada te ra&liiti4 nastavni4 sredstava i %omagala 'geografske karte, aerofoto snimke, satelitske snimke, grafiki %rika&i tekstualni material, %ro&irnice, dia%o&itivi, video filmovi, BV emisie, audio &a%isi, radiske emisie i sl0/0 Coristi se suvremena raunalna te4nologia te metode multimedialne %re&entacie u& kori"tene =nterneta0 =stie se %otre#a %oticana uenika na ra&liite o#like rada %o%ut samostalnog rada i istraivana, rada u %arovima, rada u sku%inama, diskusie, %ri%remu samostalni4 %re&entacia, terenskog rada, %roektne nastave, uena kro& nastavu itd0 !uvremena %omagala i sredstva %ri#liavau uenicima udalenie dielove svieta te o#a"navau %rocese i %oave0 $ kurikulumu se navode samo o%e u%ute &a ocenivane uenika u svim %redmetima0 MaCar#$a >D Geografski sadrai se u Ma7arsko o#ra7uu u o#ve&nim nastavnim %redmetima -riroda u A0 i +0 ra&redu te Naa 5emlja i okoli u 20 i .0 ra&redu o#ve&nog osmogodi"neg o#ra&ovana0 9astavni %redmet Naa 5emlja i okoli dio e %rirodoslovnog i dru"tvenog kurikularnog %odrua0 $ kurikulumu geografie cilevi su ra&vrstani u tri osnovne kategorie s o#&irom na elena %ostignua: &nane, ve"tine i minimalne kom%etencie0 +&,-!& & (.!$&a'a u.!'&.$a p(#/&0'u1a 'a#/a! 0!(0ra2&-! u MaCar#$(- +&,-!& pr!"3!/a !4vaane geografske stvarnosti0 Ra&vo ve"tina koe e uenicima omoguiti aktivno sudelovane u re"avanu %ro#lema u ni4ovo o%ini, regii, &emli i svietu0 Ra&umievane lokalni4, regionalni4 i glo#alni4 %ro#lema0 Ra&vo nacionalnog i euro%skog identiteta kod uenika, te ra&vo domolu#ni4 oseaa, u& uvaavane drugi4 naroda i kultura0 Ra&vo sviesti o u&rono-%osledinim ve&ama i&me7u ra&voa i dru"tva, koe se mienau u %rostoru i vremenu0 !4vaane %otre#e &a udruivanem i suradnom u cilu re"avana ra&voni4 %ro#lema0 (ro sati nastave geografie u 20 ra&redu i&nosi A+ sati, a u .0 ra&redu AA sati0 Biekom o#ve&nog o#ra&ovana uku%no --- sati geografie0 )* ;rameHork Curricula for PrimarG 5ducation, on #e4alf of MinistrG of 5ducation @inas&tia Pu#lis4ing Com%anG, (uda%est, )*** -1 @idaktiko-metodike smernice i uveti i&vo7ena nastave slini su austriskom kurikulumu0 5valuacia o#u4vaa %roveravane i ocenivane &nana i %rimenu &nana u "koli i svakida"nem ivotu0 8#lici %roveravana i ocenivana su usmeno i %ismeno %roveravane '&nane, ra&umievane, %rimena, anali&a, sinte&a, vrednovane/0 S,(!'&-a >1 Geografski sadrai se u !lovenii %redau u okviru samostalnog %redmeta 0eogra,ija, koi se nala&i u %rirodoslovnom i dru"tvenom kurikularnom %odruu0 8#ave&no "kolovane u !lovenii trae F godina %ri emu e nastava geografie o#ave&na od +0 do F0 ra&reda0 $ !lovenii e geografia odre7ena kao %redmet koi %omae ueniku usvoiti &nana, s%oso#nosti, ve"tine i odgone vriednosti s koima se lako snala&i u ivotu, ra&umie ue i "ire ivotno okruene, %ravilno vrednue okoli"0 9agla"ava se da e geografsko &nane sastavni dio temelnog o#ra&ovana er sadri s%o&nae o domovini i svietu te ouvanu okoli"a i svr4ovitoga gos%odarena nime0 9astava geografie dae temele &a ra&umievane odnosa i&me7u oveka i %rirode, %ose#no &a ra&umievane okoli"a0 $loga "kolske geografie e ra&viane interesa &a doga7ana u vlastitom i tu7em %rostoru te %oticane odgovornog odluivana o vanim %ro#lemima, kao "to e &a"tita &dravog okoli"a0 Curikulum %re%oruue ra&liite metode i o#like rada, nastavna sredstva, %ro#lemski %ristu% i korelaciu, kroskurikularne teme i interdisci%linarnost0 =&#or i kom#inacia nastavni4 metoda i o#lika rada %re%u"ten e nastavnicima %ri emu se vodi rauna o interesima i s%oso#nosti uenika0 +&,-!& & (.!$&a'a u.!'&.$a p(#/&0'u1a 'a#/a! 0!(0ra2&-! u S,(!'&-& +&,-!& pr!"3!/a $svaane osnovnog &nana o %rirodno-geografskim i dru"tveno-geografskim %rocesima i %oavama na lokalno, regionalno i svetsko ra&ini te ni4ovo me7u&avisnosti0 !%o&naa vriednosti i edinstvenosti slovenske %okraine, ra&viane lu#avi i %o"tovana %rema slovensko %rirodno i kulturno #a"tini te %ri%adnost slovensko dravi 'domolu#le/0 Ra&viane s%oso#nosti i&no"ena geografski4 &nana u ver#alnom, kvantitativnom i grafikom o#liku u& %omo suvremeni4 nastavni4 sredstava i %omagala0 !%o&naa vanosti odgovaraue u%ora#e %rirodni4 do#ara i s tim %ove&ane &a"tite %rirodnog okoli"a &a #udue generacie0 !%o&naa uloge manina kao mosta me7u narodima na %rimeru !lovenie i susedni4 drava gde ivi slovenski narod0 !%o&naa #ogatstva ra&liitosti ludi na Zemli i odgo &a %o"tivane te ra&liitosti 'tolerancia %rema drugaiima %o veri, rasi, e&iku i o#iaima/0 Ra&viane s%oso#nosti &a samostalno o#ra&ovane %omou ra&liiti4 i&vora &nana: ud#enika, ve#enica, literature, atlasa, leksikona, renika, enciklo%edia, )- Velavni uni narti, 4tt%:DDHHH0ms&s0siDsloDsolstvoDosDucniSnacrtiDosDFletnaDucniSnacrtiDsku%niS%redmeti0as%, velaa )**A0 -3 interneta i drugi4 raunalni4 %rograma0 U.!'&.$a p(#/&0'u1a 'a $ra-u ?4 ra:r!"a $%o&navane kontinenata i mora te ni4ove ras%rostranenosti0 $%o&navane osnovni4 &akonitosti %oloaa i gi#ana Zemle u svemiru0 Ra&umievane %osledica rotacie i revolucie &a ivot ludi0 $svaane &nana o to%linskim i visinskim %oasevima te utecau na ivot ludi0 !avladavane ve"tina kori"tena karata i orientacie0 Ra&likovane osnovni4 relefni4 o#lika te utecaa na ivot ludi0 !%o&naa o utecau oveka na okoli"0 U.!'&.$a p(#/&0'u1a 'a $ra-u 94 ra:r!"a $%o&navane osnovni4 %rirodno-geografski4 i dru"tveno-gos%odarski4 &naaki 5uro%e i ?&ie0 U.!'&.$a p(#/&0'u1a 'a $ra-u 64 ra:r!"a $%o&navane osnovni4 geografski4 o#ilea ?merika, ?frike, ?ustralie i %olarni4 %odrua0 Ra&vo sviesti o #ronim %ro#lemima kao "to su %ro#lem o%skr#e 4ranom, vodom, energiom, %olitiki suko#i i sl0 Ra&vo sviesti i %o"tovana %rema #ogatstvu i ra&liitosti %rirodni4 i kulturni4 sredina "irom svieta te stvarane osnova &a interkulturalnu toleranciu i internacionali&am0 Ra&vo sviesti o %otre#i vrednovana i ouvana vlastite kulture0 U.!'&.$a p(#/&0'u1a 'a $ra-u 54 ra:r!"a $%o&navane geografski4 o#ilea !lovenie0 Ra&vo sviesti o %otre#i &a"tite okoli"a te u%o&navane s negativnim %osledicama ludski4 delatnosti0 Ra&vo sviesti o %ostoanu nacionalni4 manina u !lovenii te slovenske manine u susednim dravama te ra&vo sviesti o ravno%ravnosti i %o"tivanu svi4 naroda i kultura0 !atnica geografie tono e odre7ena %o %oedinim ra&redima0 Bako se u +0 ra&redu geografia tedno ui - "kolski sat, u 20 ra&redu ) sata, u .0 ra&redu -,A sat, a u F0 ra&redu ) sata tedno0 $ku%no tiekom o#ve&nog o#ra&ovana ))- sat geografie0 $ nastavi geografie u !lovenii %redvi7ena e namane edna celodnevna ekskur&ia te #arem dvie terenske ve#e0 9a terensko nastavi %lanirau se ra&liite ve#e kao "to su orientacia, kartirane, te ra&vo s%oso#nosti o%aana, anali&irana, sinteti&irana0 5valuacia o#u4vaa %roveravane i ocenivane &nana i %rimenu &nana u "koli i svakida"nem ivotu0 $eniko &nane e %oka&atel us%e"nosti nastavnika0 8#lici %roveravana i ocenivana su usmeno i %ismeno %roveravane '&nane, ra&umievane, %rimena, anali&a, sinte&a, vrednovane/0 D: N&:(:!3#$a >> Geografski sadrai se u 9i&o&emsko %redau u okviru samostalnog i o#ve&nog nastavnog %redmeta 0eogra,ija0 9astava e u 9i&o&emsko organi&irana u sklo%u etiri ciklusa0 Pri tome su %rvi i etvrti ciklus neo#ve&ni, a drugi i trei ciklus o#ve&ni0 )1
)) ?ttainment Bargets for Com%ulsorG 5ducation, 4tt%:DDHHH0minocH0nlDenglis4DeducationDdocDCerndoelenS#asisonderHisS5ngels0doc velaa, )**A0 )1 Ciklusi su: -0 %rvi ciklus: neo#ve&no o#ra&ovane od 30 do A0 godine starosti, )0 drugi ciklus: o#ve&no osnovno o#ra&ovane od A0 do -)0 godine starosti, 10 trei ciklus: o#ve&no 'nie/ sredne o#ra&ovane od -)0 do -+0 godine -A Glavna &naaka nastave u 9i&o&emsko e velika autonomia "kola0 !vaka "kola i&ra7ue o%i %lan i& koeg se svake godine ra&viau o%erativni %lanovi s kurikulumima &a svaki %redmet0 8%erativni %lan odo#rava nadleni =ns%ektorat0 Ekolama u ra&vou kurikuluma %omae i usmerava i4 vladin Na'ionalni institut za razvoj kurikuluma kro& t&v0 6erenske savjetodavne grupe0 Glavni &adatak nastave geografie e u%o&nati uenike s %rostornom organi&aciom ra&liiti4 %rostorni4 edinica te uka&ati na %osledice ludski4 aktivnosti &a okoli"0 $enike ovisno o ni4ovo do#i i stu%nu o#ra&ovana tre#a %oticati na %romatrane i o%isivane, %re%o&navane, o#a"navane, %rosu7ivane te u%otre#u steeni4 &nana0 8%i cilevi nastave geografie %odieleni su na domenu geografske %ers%ektive, domenu %rostorne organi&acie te domenu to%ografie i karata0 +&,-!& & (.!$&a'a u.!'&.$a p(#/&0'u1a 'a#/a! 0!(0ra2&-! u N&:(:!3#$(- D(3!'a 0!(0ra2#$! p!r#p!$/&! $%o&navane sa socialnim fenomenima i ni4ovim utecaima na fi&iki okoli"0 Pre%o&navane %rostorni4 %osledica ti4 fenomena na kartama i o#lik ni4ove distri#ucie0 D(3!'a pr(#/(r'! (r0a'&:a<&-! Pre%o&navane osnovni4 elemenata organi&acie i ni4ov fi&iki okoli"0 Po&navane %otencialni4 mogunosti naselavana u %o%lavnim %odruima0 8%isivane %rostornog ras%oreda osnovni4 vrsta tala u 9i&o&emsko0 Po&navane ra&voa rudarstva, agrokulture, industrie i usluni4 delatnosti u 9i&o&emsko i vaniim dravama 5uro%e0 Ra&umievane ra&voa 9i&o&emske u "irem kontekstu 'migracie, 5$, =stona 5uro%a/0 8%isivane i us%ored#a svakodnevnog ivota u 9i&o&emsko i drugim dielovima svieta0 8%isivane ras%odele osnovni4 klimatski4 &ona na Zemli i ni4ov uteca na ivot ludi, elemente kraolika u %laninskim %odruima te uteca relefa na ivot ludi, #ilaka i ivotina0 D(3!'a /(p(0ra2&-! & $ara/a Ras%o&navane ra&liiti4 elemenata kraolika na kartama 9i&o&emske, 5uro%e i svieta ovisno o merilu karte0 $ ciklusu o#ve&nog osnovnog o#ra&ovana "kole same odre7uu satnicu %oedini4 %redmeta kro& i&radu godi"neg %lana0 $ o#ve&nom niem srednem o#ra&ovanu nastava geografie e &astu%lena sa -3* sati godi"ne0 $veti i&vo7ena nastave tako7er nisu %ro%isani ve se "kolama ostavla slo#oda i&#ora0 9o %re%orua se u%ora#a suvremene te4nologie0 E: N-!3a.$a >8 starosti, 30 etvrti ciklus: neo#ve&no 'vi"e/ sredne o#ra&ovane od -20 do -.0 godine starosti uenika )3 4tt%:DDHHH0inca0org0ukDcom%arative0as% 'kom%aracia "kolskog sustava i kurikuluma u i&a#ranim euro%skim &emlama/ 4tt%:DDHHH0#ildungsstandards-#H0deD 'gimna&iski o#ra&ovni standardi - %rimer (aden-R<rtem#erga/ -+ $ 9emako se geografski sadrai %redau u %redmetu %od na&ivom 0eogra,ija0 $ %rvom ciklusu o#ra&ovana '+--*D-)0 godina ivota/ geografski sadra %redae se u sklo%u interdisci%linarnog %redmeta #a'hunteri'ht '-redmetna nastava/, a u ostalim ciklusima 0eogra,ija e samostalan %redmet koi se %redae u okviru tri ciklusa o#ve&nog o#ra&ovana0 Prvi ciklus 'osnovna "kola K 0runds'hule/ edinstven e ti% "kole &a sve save&ne &emle u 9emako, %o4a7a se od +0 do -*0 '-)0/ godine ivota 'do -*0 godine u -+ save&ni4 &emala, do -)0 godine u %reostale etiri save&ne &emle/, ustroena e uo#iaeno od 3 'eventualno +/ ra&reda0 $ okviru tog %rvog ciklusa geografski se sadra %redae u sklo%u interdisci%linarnog %redmeta #a'hunteri'ht '-redmetna nastava/ koi %redstavla uvod u #uduu %redmetnu nastavu0 @rugi ciklus ili nii sredno"kolski ciklus '&avr"etak ovog ciklusa na&iva se $ittlerer #'hulabs'hlu7/ o#u4vaa vi"e ti%ova "kola 'o#ino i&#or roditela %rema us%e4u uenika u %rvom ciklusu/: 6au%tsc4ule, Realsc4ule, Gesamtsc4ule i GGmnasium, %o4a7a se od -*0 '-)0/ do -A0D-+0 godine ivota, ustroena u + 'eventualno A/ ra&reda0 $ sklo%u tog drugog ciklusa 0eogra,ija se ui kao &ase#an nastavni %redmet0 Brei ciklus ili vi"i sredno"kolski ciklus %o4a7a se od -AD-+0 do -.D-F0 godina, a moe #iti vi"i gimna&iski '03mnasiale 1berstu,e/ koi se %o4a7a od -+0--F0 godina ivota ili struno"kolski '8eru,ss'hule i Fa'hobers'hule/0 = u okviru treeg ciklusa o#ra&ovana u 9emako, 0eogra,ija se ui kao &ase#an nastavni %redmet0 0eogra,ija e o#ve&an nastavni %redmet u drugom ciklusu 'od A0 do -*0 godine "kolovana/, dok e u treem ciklusu '--0 do -10 godina "kolovana/ o#ve&no edan od i&#ora u sku%ini dru"tveni4 %redmeta0 !adrai geografie nala&e se u sklo%u dru"tvenog kurikularnog %odrua0 $ 9emako su kurikulumom dane samo osnovne smernice te se %ro%isue oko 2*I sadraa, a "kole odre7uu %reostali4 1*I0 Ekolski aktivi odre7uu %lan i %rogram %o ra&redima0 Proved#u nastavnici %rilago7avau uenicima, ni4ovo do#i i interesima0 9a vi"im ra&inama sve e vei naglasak na samostalnom radu uenika0 $ %rimerima se uvaavau %rinci%i od #lieg %rema dalem, od %o&natog i lokalnog %rema mane %o&natom i regionalnom te svetskom0 +&,-!& & (.!$&a'a u.!'&.$a p(#/&0'u1a 'a#/a! 0!(0ra2&-! u N-!3a.$(- +&,-!& pr!"3!/a :ar)!/$(3 >4 & 74 <&$,u#a Po&navane %rirodni4 i dru"tveni4 datosti u ra&liitim regiama svieta, ra&umievane karakteristini4 ivotni4 %rostora0 Po&navane i ra&umievane temelni4 %rirodogeografski4 i geolo"ki4 %rocesa na Zemli i ko&molo"ki4 %oava0 Ra&viane s%oso#nosti %rostorne orientacie i %o&navane &emlovida0 4tt%:DDHHH0gdg-stuttgart0deDsc4ul%rogrammDsc4ul%ro04tm '%rimer "kolskog %rograma "kole drugog ciklusa u !tuttgartu/ -2 $svaane temelni4 &nana o dru"tveno-gos%odarskim sustavima kao "to su %olo%rivreda, industria, trgovina i usluge, energetika, komunikacie, turi&am, vodo%rivreda i %romet0 Po&navane temelni4 gos%odarski4 struktura i %rocesa i ni4ovi4 odra&a u %rostoru u& %ose#an osvrt na interesne konflikte i neravnomeran regionalni ra&vo0 Ra&umievane suvremeni4 %oava i %rocesa u svietu kao "to su demografska dinamika, etniki suko#i, glo#ali&acia, glo#alni dis%ariteti, migracie, ekolo"ki %ro#lemi, u%ravlane resursima i dr0 Po&navane i ra&umievane ra&liiti4 %rostorni4 stvarnosti, odnosno evaluacia %rostora s ra&liiti4 as%ekata, ra&umievane %rostorni4 %ro#lema0 Poticane ra&voa demokratski4 i tolerantni4 stavova te odgovornog odluivana o vanim %ro#lemima0 $ smislu multikulturalnog odgoa ra&umievane ravno%ravnosti naroda i ni4ovi4 kultura, ra&umievane #ogatstva u dru"tvenim ra&liitostima0 Ra&umievane ogranieni4 mogunosti %rirodni4 resursa, ra&viane odgovornosti &a #udunost oveanstva i &a mogunosti ravno%ravnog i odrivog ra&voa &a sve lude na Zemli0 Po&navane instrumentaria %rostornog %lanirana i %rostorno %lanerski4 mogunosti0 Geografia tre#a %omoi uenicima u odgovornom oso#nom, %oslovnom i avnom delovanu0 Ra&viane %remreenog 'vernet&endem/ mi"lena okrenutog re"avanu %ro#lema, %raktinosti, metodolo"ke i mediske kom%etentnosti0 $ 9emako u %rvom ciklusu nie edinstveno definirana satnica %oedini4 %redmeta, no %redmeti morau ostvariti svoe cileve0 !at trae 3A min0 $ku%na satnica i&nosi -F do ). sati tedno, u sklo%u koi4 su u %ravilu %redmeti nemaki, matematika, %redmetna nastava '#a'hunteri'ht/, likovni, gla&#eni, s%ort i verski odgo0 @rugi ciklus 'A0 - -*0 ra&red/ karakteri&ira varirane ovisno o ti%u "kole i "kolskom %roved#enom %rogramu, no %redmet mora ostvariti svoe cileve0 9aime kurikulum se donosi na ra&ini save&ne &emle, u nemu e me7u o#ve&nim %redmetima i geografia i to u svim ti%ovima "kola '6au%tsc4ule, Realsc4ule, Gesamtsc4ule i GGmnasium/0 Curikulum me7utim ne %ro%isue satnicu geografie ve %otre#ne sadrae koi se morau o#raditi0 $o#iaeno e %o save&nim &emlama odre7en minimum &a dru"tvenu sku%inu %redmeta u celini, minimalno )-1 sata tedno0 Ekolama e %re%u"teno da %rema ti%u "kole, kao i vlastitim uvetima, %otre#ama i i&#oru sastave %roved#eni %lan i %rogram0 $ tom smislu "kole odre7uu kako e %rovesti nastavu %rimerice dru"tvene sku%ine %redmeta, odnosno satnice %oedini4 'inae %ro%isano o#ve&ni4/ %redmeta0 $ veini sluaeva to e namane edan sat geografie %o ra&redu tedno kro& uku%no "est ra&reda, odnosno . do F sati kro& "est ra&reda0 )A
)A Bi%ian %rimer i& (aden-R<rtem#erga 'uku%no . sati u + ra&reda/: A0, +0 i 20 ra&red imau tedno %o ) sata, .0 ra&red - sat, a F0 i -*0 ra&red tedno *,A sati nastave geografie0 !at trae 3A minuta0 (e& o#&ira na ti% "kole, u %ravilu u A0 i +0 ra&redu uku%no e tedno ). sati o#ve&ni4 i o#ve&ni4 i&#orni4 %redmeta, a od 20 do -*0 ra&reda 1* sati tedno0 $ sluau %etodnevnog radnog tedna %roseno se %redae -.. dana na godinu0 -. $vete i&vo7ena nastave odre7uu save&ne &emle0 8%enito se %ro%isuu odgovaraui %rostori i veliina ra&redni4 odelena, nastavna sredstva i %omagala koa omoguuu vi&uali&aciu nastavni4 sadraa i sl0 Potie se kori"tene suvremene raunalne te4nologie te geografski4 i&vora kao "to su satelitske i aerofoto snimke0 Potie se %rovo7ene terenske nastave0 !ave&ni sustav ocenivana u "kolstvu ima "est stu%neva - - !e4r gut 'vrlo do#ro/, ) - Gut 'do#ro/, 1 - (efriedigent '&adovolavaue/, 3 - ?usreic4end 'dovolno/ A - Mangel4aft 'mankavo/ i + - $ngen<gent 'nedovolno/0 9astavnici kontinuirano ocenuu us%e4 uenika na temelu o#servacia na nastavi, uenikova usmenog, %ismenog i %raktinog rada, domai4 &adaa i testova i& %oedini4 %redmeta0 OSVRT NA PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE U HRVATSKOJ 8rgani&acia nastave geografie u 6rvatsko slina e onim anali&iranim euro%skim dravama u koima e nastava geografie organi&irana kao integrirani %redmet u niim ra&redima osnovne "kole te samostalni %redmet u vi"im ra&redima osnovne "kole, u strukovnim srednim "kolama i gimna&iama0 $ 4rvatskom Planu i %rogramu geografie &a osnovnu "kolu %ro%isani su tedni fond sati, nastavni sadrai i o%i cilevi0 6rvatskim nacionalnim o#ra&ovnim standardom '698!- om/ autonomia "kola i nastavnika e, su%rotno tendenciama u veini anali&irani4 euro%ski4 &emala, o" vi"e ograniena0 $& %ro%isane o#ve&ne nastavne teme i i&#orne teme te %redloen #ro sati &a o#radu, %onavlane, reali&aciu i&#orni4 tema i &a %roveru &nana, &a svaku nastavnu temu %ro%isana su o#ra&ovna %ostignua %otre#no %red&nane, kluni %omovi, struni na&ivi i #roani %odatci koe uenik mora usvoiti i u%amtiti0 $& sadrae koe tre#a is%ustiti, navode se i %ridodani sadrai, &atim i&#orni sadrai te %rimeri korelacie0 Za ra&liku od euro%ski4 kurikuluma, 698! %ro%isue %riedloge &a metodiku o#radu, Mdodatne ilustracieN, %riedloge &a rad s uenicimaDuenicama s %ose#nim odgono-o#ra&ovnim %otre#ama, odgone i sociali&iraue cileve i sadrae nastave0 @ok se u anali&iranim kurikulumima velika %o&ornost %osveue odre7ivanu svr4e i cileva %redmeta, ueniki4 %ostignua %o ra&redima ili o#ra&ovnim ciklusima, te kroskurikularnim temama, u 6rvatsko to nie %ro%isano niti 9astavnim %lanom i %rogramom niti 698!-om0 $ i&radi 6rvatskog nacionalnog kurikuluma '69?C-a/ nuno e u&eti u o#&ir euro%ska iskustva i 4rvatsku o#ra&ovnu tradiciu0 Prie svega %otre#no e asno definirati o%e cileve i krane is4ode o#ra&ovana, &atim cileve nastavni4 %odrua i nastavni4 %redmeta0 $ 6rvatskom -F nacionalnom kurikulumu geografia mora ostati o#ve&ni i &ase#ni %redmet tiekom namane etiri godine o#ra&ovana, s tednom satnicom od namane ) sata0 =&#orom kroskurikularni4 tema %otre#no e ostvariti 4ori&ontalnu korelaciu i integraciu nastavni4 sadraa kako #i uenici stekli celovito &nane i ve"tine korisne &a ivot i celoivotno o#ra&ovane0 (e& asnog definirana cileva o#ra&ovana u celini, #e& %rave korelacie me7u %redmetima, #e& kvalitetne evalucie nastave i ueniki4 %ostignua, nie asan smer koim kree 4rvatsko "kolstvo0 Rastereivane uenika #e& %ret4odno i&vr"enog kom%etentnog merena i ocenivana stvarnog o%tereena ne dovodi do elenog re&ultata ve do o%tereivana uenika ocenama0 ZAKLJUEAK $ radu su anali&irana osnovna o#ilea kurikuluma geografie u -- euro%ski4 drava0 Geografski sadrau &astu%leni su u svi4 -- drava '=rska, 5ngleska, Ekotska, Evedska, ;inska, 9orve"ka, ?ustria, Ma7arska, !lovenia, 9emaka, 9i&o&emska/0 Curikulum geografie vaan e segment "kolskog i nacionalnog kurikuluma &a o#ve&no o#ra&ovane u svim %rouavanim dravama0 Z#og odre7eni4 slinosti u %ristu%u, anali&irani kurikulumi gru%irani su u tri sku%ine, dok su kurikulumi geografie u 9emako i u 9i&o&emsko dani &ase#no0 Prvu sku%inu ine Evedska, ;inska i 9orve"ka, drugu =rska, Ekotska i 5ngleska, a treu ?ustria, Ma7arska i !lovenia0 9a&iv 0eogra,ija &a nastavni %redmet koristi se u !lovenii, 9emako, 9i&o&emsko, Ekotsko, 5nglesko, =rsko, 9orve"ko, Evedsko i ;insko0 $ Ma7arsko se geografski sadrai o#ra7uu u %redmetu %od na&ivom 5emlja i na okoli, a u ?ustrii %od na&ivom 0eogra,ija i gospodarstvo0 $ 9orve"ko u& %redmet 0eogra,ija %ostoi i %redmet -rirodna raznolikost u koemu se o#ra7uu geografski sadrai0 Cao samostalan ili integrirani %redmet geografia e o#ve&an %redmet u svim %rouavanim kurikulumima, a %redae se u namane dva ciklusa 'od 3 do -- godina "kolovana/0 $ + od -- anali&irani4 euro%ski4 drava '?ustria, 9i&o&emska, 5ngleska, Ma7arska, Ekotska i !lovenia/ geografia e organi&irana kao &ase#an 'samostalan/ nastavni %redmet0 $ %rvom ciklusu o#ra&ovana geografia e nae"e integrirani %redmet0 $ drugom ciklusu o#ve&nog o#ra&ovana geografia e integrirani %redmet u Evedsko, ;insko i 9emako, dok se u vi"im ciklusima slu"a kao &ase#an %redmet0 8#rnuta e situacia u =rsko, gde e geografia &ase#an 'samostalan/ %redmet na ra&ini -rimar3 s'hool edu'ation, dok se u -ost* primar3 edu'ation '20, .0 i F0 ra&red/ %redae &aedno sa %ovie"u kao edan edinstveni %redmet0 )* 6rvatski geografi esto istiu mostnu ulogu geografie u %ove&ivanu %rirodni4 i dru"tveni4 &nanosti0 Potvrdu &a tu te&u dae i ova kom%arativna anali&a0 $ osam drava geografia se nala&i i u %rirodoslovnom i u dru"tvenom kurikularnom %odruu '!lovenia, 9orve"ka, Ekotska, ?ustria, =rska, 5ngleska, 9i&o&emska, Ma7arska/, u dvie drave 'Evedska i 9emaka/ samo u dru"tvenom %odruu, a u edno dravi ';inska/ samo u %rirodoslovnom %odruu0 Curikulum 5ngleske %ose#no istie ulogu geografie u %ove&ivanu %rirodoslovnog i dru"tvenog %odrua0 $ o%isu %redmeta %rouavani4 kurikuluma nagla"ava se vanost geografie u %rouavanu ivotnog %rostora, uloga geografie u temelnom o#ra&ovanu, vanost aktuali&acie te ra&vo stavova i odgoni4 vriednosti %otre#ni4 &a %reu&imane aktivne uloge u "iro dru"tveno &aednici0 $ veini kurikuluma cilevi nastavnog %redmeta gru%irani su u tri %odrua: stecane &nana, ra&viane s%oso#nosti i ve"tina te ra&viane odgoni4 vriednosti0 !ve drave u svoim kurikulumima kao navanie cileve istiu stecane ve"tine ra&umievana i o#a"navana geografski4 %rocesa na lokalno, regionalno, nacionalno i glo#alno ra&ini, usvaane &nana o %rirodno-geografskim i dru"tveno-gos%odarskim o#ileima svoe drave, usvaane &nana o %rirodno-geografskim i dru"tveno-geografskim %oavama i %rocesima na svetsko ra&ini te ra&umievane ni4ovi4 me7uodnosa, ra&umievane naina na koi glo#alni %rocesi uteu na dru"tvo, s4vaane %ro#lema koi %roi&la&e i& neednakog ra&voa, stecane &nana te ra&vo sviesti o vanosti &a"tite %rirode, racionalnom kori"tenu i&vora energie te vanosti odrivog ra&voa i suradne u &a"titi okoli"a u !vietu, u%o&navane s o%asnostima ne%rimerenog kori"tena te4nologie na okoli" te u%o&navane %osledica takvi4 aktivnosti0 Curikulumi svi4 euro%ski4 drava kao navanie odgoe vriednosti istiu s%o&nau vanosti nacionalni4 manina u %oedinom dru"tvu te od#acivane %redrasuda, %ri4vaane ra&liitosti me7u narodima i kulturama te ra&vo multikulturalnosti0 $enike se %otie na aktivno sudelovane u stecanu &nana, ra&vo kreativnog i kritikog mi"lena, usvaane &nanstveni4 metoda te ra&vo radni4 navika0 $& te cileve skandinavske drave i =rska %ose#no nagla"avau %otre#u %oticana uenika na aktivno sudelovane u ivotu lokalne &aednice, stvarane aktivnog gra7anina te %reu&imane odgovornosti %ri odluivanu0 $ svim dravama %ose#an naglasak se stavla na %otre#u aktuali&acie nastavni4 sadraa i %rimenu ra&novrsni4 nastavni4 metoda i o#lika rada0 =stie se %otre#a %oticana uenika na ra&liite o#like rada %o%ut samostalnog rada i istraivana, rada u %arovima, rada u sku%inama, diskusie, terenskog rada, %roektne nastave, uena kro& nastavu0 $enike se %otie na %ri%remu samostalni4 %re&entacia, i&radu referata, %ostera, %lakata, i&rada )- %roekata0 Pose#no se istie %otre#a &a korelaciom steeni4 &nana i& geografie s ostalim nastavnim %redmetima kako #i se kod uenika ra&vilo celovito &nane i ra&umievane0 9a temelu anali&irani4 dokumenata kurikuluma -- euro%ski4 drava satnicu nastave geografie nie #ilo mogue tono definirati u svim dravama0 Ra&log tome e organi&acia nastave u %oedinim dravama te inenica da se u %oedinim dravama satnica odre7ue &a %oedine sku%ine %redmeta dok e na "kolama da definirau tonu satnicu svakog %oedinog %redmeta i& te sku%ine0 Bako n%r0 $ Evedsko Vlada %ro%isue samo minimalan #ro sati &a svaki %redmet tiekom devetogodi"neg o#ra&ovana te o#ra&ovne cileve koi se morau %ostii do kraa A0 i do kraa F0 godine o#ra&ovana0 $ 9orve"ko e odre7en uku%an #ro sati kurikularnog %odrua @ru"tveni %redmeti '!ocial studies/, koe ukluue i geografiu: nia osnovna "kola '-0-30 ra&reda/ uku%no -F* sati, vi"a osnovna "kola 'A0-20 ra&red/ ).A sati te nia sredna "kola '.0--*0 ra&red/ 1.* sati0 $ =rsko 9acionalno viee dae %re%oruku o minimalnom #rou sati &a %oedini %redmet0 9avea autonomia u odluivanu dana e "kolama u 9i&o&emsko gde "kole u okviru o#ve&nog o#ra&ovana, kro& i&radu godi"neg o%erativnog %lana, same odluuu kolika satnica e se odre7enom %redmetu dodieliti0 $ 5nglesko #ro sati geografie tedno ili godi"ne stvar e odluke nastavnika, #itno e samo da se teme t0 edinice %redvi7ene kurikulumom o#rade do kraa odre7ene fa&e '2e3 #tages 1*4/0 !lino e u 9emako gde u %rvom ciklusu o#ra&ovana satnica %o %oedinim %redmetima nie edinstveno definirana ve %redmeti morau ostvariti &adane cileve0 Curikulum vi"i4 ciklusa o#ra&ovana tako7er ne %ro%isue satnicu geografie ve %otre#ne sadrae koi se morau o#raditi0 Po save&nim &emlama odre7en e minimum &a dru"tvenu sku%inu %redmeta u celini, minimalno )-1 sata tedno0 $ Ekotsko e u okviru osnovno"kolskog o#ra&ovana odre7eno -A I satnice, a u sklo%u nieg sredno"kolskog o#ra&ovana 'tiekom dvie godine/ 1* I satnice od uku%ne %redvi7ene &a %rirodoslovno %odrue 'koe ukluue i geografiu/0 (ro sati geografie tedno i godi"ne tono e odre7en u ?ustrii, !lovenii i Ma7arsko0 = dulina nastavnog sata ra&likue se %o %oedinim dravama te %rema ciklusu "kolovana0 $ 9emako i 9orve"ko sat trae 3A minuta0 $ =rsko u sklo%u -rimar3 s'hool edu'ation "kolski sat trae 1* minuta0 $ okviru -ost*primar3 edu'ation K Junior cGcle, "kolski sat trae i&me7u 1A i 3A minuta0 $ Evedsko - "kolski sat trae +* minuta0 Za ostale drave traane "kolskog sata nie #ilo mogue odrediti na temelu anali&irani4 dokumenata0 =&#or metoda, sredstava i organi&acia nastave %re%u"teni su nastavnicima u Evedsko i !lovenii0 8%enite %re%oruke navedene su u ;insko, 9orve"ko, =rsko, ?ustrii i Ma7arsko0 Metodiko-didaktike smernice nisu %ose#no istaknute u Ekotsko0 $ 5nglesko i 9i&o&emsko se odre7uu na ra&ini "kole, a u 9emako na ra&ini save&ne &emle0 )) Velike su ra&like me7u %rouavanim dravama u segmentu evaluacie0 $ nekim se kurikulumima ne govori o evaluacii, u nekima su %ro%isani stu%nevi ocenivana, a u nekima su navedene samo o%e u%ute0 IZVORI ?ustria >e4r%lan der Volksc4ule - (undesministerium fuer (ildung, Rissensc4aft und Cultur, Rien, )**-, 4tt%:DDHHH0#m#Hk0gv0atD >e4r%lan ?6! - (undesministerium fuer (ildung, Rissensc4aft und Cultur, Rien, )***, 4tt%:DDHHH0#m#Hk0gv0atD 6au%tsc4ulen 6! >e4r%lan - (undesministerium fuer (ildung, Rissensc4aft und Cultur, )***, )**1, 4tt%:DDHHH0#m#Hk0gv0atD 5ngleska ?#out t4e 9ational Curriculum for 5ngland, -FFF, @e%artment for 5ducation and 5m%loGment, >ondon and Pualification and Curriculum ?ut4oritG, >ondon, 4tt%:DDHHH0nc0uk0net HHH0standards0dfes0gov0uk HHH0Qca0org0ukDgeogra%4G HHH0Hoodlands-unior0kent0sc40ukDcustomsDQuestionsDeducation04tml ;inska 9ational Core Curriculum for (asic 5cudation )**3, ;inis4 9ational (ord of 5ducation, 6elsinki )**30 =rska HHH0inca0org0uk '=nternational RevieH of Curriculum and ?ssesment ;rameHorks =nternet ?rc4ives/, ouak )**A0 HHH0education0ie '@e%artment of 5ducation and !cience of Re%u#lic of =reland/, ouak )**A0 HHH0ncca0ie 'PrimarG !c4ool Curriculum/, ouak )**A0 PrimarG !c4ool Curriculum, B4e !tationerG 8ffice, @u#lin, -FFF0 9orve"ka B4e curriculum for t4e -*-Gear com%ulsorG sc4ool in 9orHaG, B4e RoGal MinistrG of 5ducation, Researc4 and C4urc4 ?ffairs, -FFF0 4tt%:DDHHH0norHaG0%4Deducation/0 Ma7arska )1 ;rameHork Curricula for PrimarG 5ducation, on #e4alf of MinistrG of 5ducation @inas&tia Pu#lis4ing Com%anG, (uda%est, )*** 9i&o&emska ?ttainment Bargets for Com%ulsorG 5ducation, 4tt%:DDHHH0minocH0nlDenglis4DeducationDdocDCerndoelenS#asisonderHisS5ngels0doc velaa, )**A0 9emaka 4tt%:DDHHH0inca0org0ukDcom%arative0as% 4tt%:DDHHH0#ildungsstandards-#H0deD 4tt%:DDHHH0gdg-stuttgart0deDsc4ul%rogrammDsc4ul%ro04tm !lovenia Velavni uni narti, 4tt%:DDHHH0ms&s0siDsloDsolstvoDosDucniSnacrtiDosDFletnaDucniSnacrtiDsku%niS%redmeti0as%, velaa )**A0 Ekotska B4e !tructure and (alance of t4e Curriculum, AK-3 9ational Guidelines, >earning and Beac4ing !cotland, )***0 Evedska Curriculum ;or B4e Com%ulsorG !c4ool, B4e Pre-!c4ool Class ?nd B4e >eisure-Bime Centre '>%o F3/, MinistrG of 5ducation and !cience in !Heden and 9ational ?gencG for 5ducation, )**-0 Com%ulsorG sc4ool !Glla#uses, 9ational ?gencG for 5ducation, )**-0 LITERATURA (aranovi, (0 ')**+a/: /rutvo znanja i na'ionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u (aranovi (0 'ur/ 9acionalni kurikulum &a o#ve&no o#ra&ovane u 6rvatsko: ra&liite %rers%ektive, =nstitut &a dru"tvena istraivana, Centar &a istraivane i ra&vo o#ra&ovana, Zagre#, -A-330 (aranovi, (0 ')**+/: Na'ionalni kurikulum u europskim zemljama i +rvatskoj: komparativni prikaz, !ociologia sela, god0 33, #ro -2)D-21 ')-1/, -.--)** (ra&da, M0 '-F.+/: -odsjetnik uz program za izbornu nastavu geogra,ije u osnovnoj koli u kolskoj godini 19:;&<19:=&, Geografski 4ori&ont 1) '--)/ (rinovec, !0 '-FF*/: -osredne oblike dela pri pouku geogra,ije, Geografski o#&ornik, 12 '1-3/ )3 (rinovec, !0 '-FF-/: /idakti!na na!ela pri pouku geogra,ije, Geografski o#&ornik, 1. '-/ (rinovec, !0 ')**3/: 2ako pou!evati geogra,ijo, /idaktika pouka, >u#lana, Zavod R! &a "olstvo Cigler, 90 '-FF1/: $ednarodna primerjava zemljepisnega znanja slovenskih osnovnokol'ev, Geografia v "oli ) '1/ Curi, Z0 ')**-a/: $ultimedija u nastavi geogra,ije, Metodika ) ')-1/ Curi, Z0 ')**-#/: 1brada kra u osmom razredu, Geografski 4ori&ont 32 '-/ Curi, Z0 ')**1/: -rilog kon'ep'iji metodi!kog priru!nika za nastavnike zemljopisa (na primjeru priru!nika za :& razred), Metodika 3 '2/ Curi, Z0, Glasnovi 6orvat, M0 ')**1/: .erbalne metode u nastavi geogra,ije, Metodika 3 '+/ Curi, Z0, Vuk, R0, Mili, V0 ')**2/: >judski poten'ijali u nastavi geogra,ije u osnovnim i srednjim kolama ?epublike +rvatske, Z#ornik 30 4rvatskog geografskog kongresa, 6rvatsko geografsko dru"tvo, Zagre#, -*2--)2 Colenc-Colnik, C0 '-FFA/: .loga problemske u!ne inova'ije pri prenovi pouka geogra,ije, Pedago"ka o#&ora -* '1-3/ Colenc-Colnik, C0 '-FF+a/: 0eogra,sko prou!evanje spe'i,i!nosti prostorske per'ep'ije in identi,ika'ije na primeru olske mladine, Geografia v "oli A '1/ Colenc-Colnik, C0 '-FF+#/: -rimerjava med vrstami, tevilom in nivoji geogra,skih u!nih 'iljev vezanih na poznavanje sosednjih drav, Geografia v "oli A '1/ Colenc-Colnik, C0 '-FF+c/: "ktualne naloge didaktike geogra,ije, !odo#na %edagogika 32 '1- 3/ Colenc-Colnik, C0 '-FF2/: Naloge didaktike geogra,ije: nekatere dananje prednosti in slabosti pouka geogra,ije, Geografia v "oli + ')-1/ Colenc-Colnik, C0 ')**-a/: -omen in monosti korela'ije geogra,ije z ostalimi olskimi predmeti, Geografia v "oli -* '1/ Colenc-Colnik, C0 ')**-#/: Na'ionalni preizkus znanja: geogra,ija v 9*letni osnovni oli, Geografia v "oli -* '1/ Colenc-Colnik, C0 ')**)/: 0eogra,ija @ na'ionalni preizkus znanja, V&goa in i&o#raevane, 11 ')/ Colenc-Colnik, C0 ')**3/: 1blikovanje prostorskih predstav pri pouku geogra,ije, V: Beoria in %raksa regionali&acie !lovenie, Mari#or, Pedago"ka fakulteta Cunaver, J0 '-FF1/: $ednarodni test geogra,skega znanja ntergeo in uspeh slovenskih osmool'ev, Geografia v "oli 1 '-/ )A Cunaver, J0 '-FF+/: -roblemi pouka geogra,ije v #loveniji v lu!i kurikularne prenove, Geografia v "oli A '1/ Cunaver, J0 ')**-/: Evropska dimenzija pouka geogra,ije v lu!i mednarodnega simpozija tranzi'ijskih drav, Geografia v "oli -* ')/ Cunaver, J0 ')**A/: Noveja mednarodna prizadevanja za sodoben pouk geogra,ije, posebej o mednarodni listini o geogra,ski vzgoji in izobraevanju, V: !lovenska "olska geografia s %ogledom v %ri4odnost, >u#lana, @Z! Maru"i, =0 ')**+/: Nastavni programi iz perspektive u!enika, u (aranovi (0 'ur/ 9acionalni kurikulum &a o#ve&no o#ra&ovane u 6rvatsko: ra&liite %ers%ektive, =nstitut &a dru"tvena istraivana, Centar &a istraivane i ra&vo o#ra&ovana, Zagre#, -.--)-.0 Maru"i, =0 ')**+/: $otiva'ija i kolski predmeti: spolne razlike me%u u!eni'ima u kontekstu teorije vrijednosti i o!ekivanja, u (aranovi (0 'ur/ 9acionalni kurikulum &a o#ve&no o#ra&ovane u 6rvatsko: ra&liite %ers%ektive, =nstitut &a dru"tvena istraivana, Centar &a istraivane i ra&vo o#ra&ovana, Zagre#, )-F-)A20 Matas, M0 '-FF*/: Nova kon'ep'ija odgoja i obrazovanja i nastava geogra,ije, Geografski 4ori&ont 1+ ')/ Matas, M0 '-FF-/: 1 planovima i programima nastave geogra,ije u drugom razredu gimnazije i prvom razredu !etverogodinjih kola, Geografski 4ori&ont 12 ')/ Matas, M0 '-FFA/: -lanovi i programi nastave zemljopisa i kakvoAa udbenika prema rezultatima ankete, Geografski 4ori&ont 3- '-/ Matas, M0 '-FF+/: $etodika nastave geogra,ije, 6rvatsko geografsko dru"tvo, Zagre# !eneganik, J0 ')**A/: 0eogra,ija Evrope v olskih u!benikih evropskih drav, doktorska disertacia, $niver&a v >u#lani, ;ilo&ofska fakulteta, 8ddelek &a geografio 8 autorima Zoran Curi e doktor &nanosti i& %odrua geografie, i&vanredni e %rofesor na Geografskom odseku Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagre#u, voditel e kolegia Metodika nastave geografie i Buristika geografia0 Ruica Vuk e magistar &nanosti i& %odrua geografie, asistent e na Geografskom odseku Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagre#u u Zavodu &a metodiku i regionalnu geografiu0 Martina Jakovi e &nanstveni novak-asistent na Geografskom odseku Prirodoslovno- matematikog fakulteta u Zagre#u u Zavodu &a socialnu geografiu0 )+ )2