Zdravlje za sve

Henrietta Benevi-Striehl, dr.med.

ZDRAVLJE
jedno od osnovnih prava svakog
ovjeka
preduvjet blagostanja i
kvalitetnog ivota
pokazatelj za mjerenje napretka
osnova stalnog ekonomskog rasta
Socijalne determinante zdravlja
Nejednakosti u stanju zdravlja pojedinaca i populacija neizbjene su. Nastaju
kao posljedica genskih razlika, razliitih socijalnih i ekonomskih uvjeta ili su
rezultat osobnog izbora naina ivota. Ali, nejednakosti u zdravlju nastaju i kao
posljedica razlika u mogunostima (nejednakost u pristupanosti zdr. zatite,
razlike u stanovanju, pristupanosti zdravoj prehrani...
Deaths, by broad cause group and WHO Region, 2000
AFR EMR EUR SEAR WPR AMR
25
50
75
%
Communicable diseases,
maternal and perinatal
conditions and nutritional
deficiencies
Noncommunicable
conditions
Injuries
Rudolf Ludwig Karl Virchow
(1821-1902)
otac socijalne medicine
Medicina je socijalna
znanost, a politika nita
drugo do medicina
velikih razmjera.
R. Virchow, Die
Medicinische Reform,
1848
Uloga socijalne medicine i javnog
zdravstva
Radikalna struja korjenite drutvene
promjene kao preduvjet zdravlja
Liberalna struja zatita ovjekove okoline,
bolja organizacija...

Odnos snaga zrcali drutvene, politike,
ideoloke okolnosti...
Poslijeratni period tehnoloka rjeenja
ezdesete godine planiranje, jaanje
birokracije
Novi pristup socioloki aspekti razvoja,
smanjenje razlika, zdravlje za sve
Devedesete godine - pragmatski pristup
od svega uzeti koliko je u praksi korisno.
Novo javno zdravstvo
SZO
7. travnja 1948.god. osnovana Svjetska
zdravstvena organizacija
Svjetska zdravstvena organizacija
meunarodna organizacija, djeluje u
sustavu Ujedinjenih naroda kao
upravlja i koordinator zdravstvenih akcija,
te jedinstveni instrument meunarodne
zdravstvene suradnje meu dravama.
Cilj djelovanja Svjetske zdravstvene
organizacije je dostignue najvieg stupnja
zdravlja svih naroda zdravlje kao
temeljno ljudsko pravo
Dr. tampar upotrijebio je
izraz da e se boriti za
zdravlje za svakoga
(Health for everyone ,
health for everybody).
kasnije, zdravlje za sve

1977. god. Skuptina SZO je
meunarodnoj zajednici i zemljama
lanicama uputila izazov: postii Zdravlje
za sve
pokree se preispitivanje temelja
zdravstvene politike
1984. su zemlje lanice prihvatile 38
ciljeva regionalne strategije Zdravlje za
sve
Ottawa 1986.
Pet strategija postavljenih u Ottawskoj povelji za
unapreenje zdravlja. Neophodno je za uspjeh:

izgradnja drutvene politike zdravlja
stvaranje okoline koja podrava zdravlje
jaanje akcije zajednice
razvijanje osobnih vjetina
preusmjeravanje zdravstvenih slubi.

Preduvjeti za zdravlje iz povelje o
unaprijeenju zdravlja
OTTAWA, 1986.
MIR
DOM
OBRAZOVANJE
HRANA
PRIHODI
STABILNI
EKOSUSTAV
DODATNA SREDSTVA
SOCIJALNA
PRAVDA
JEDNAKOPRAVNOST/J
EDNAKOST
SMANJIVANJE RAZLIKA IZMEU
ZEMALJA
siromatvo je glavni uzrok naruavanja zdravlja
-SZO treba obnaati 5 kljunih uloga:
1) Zdravstvena savjest
2) Informacijski centar za zdravlje i razvoj
zdravlja
3) Promotor politike zdravlja
4) Davati uinkovite instrumente
5) Djelovati kao katalizator za akciju

1820. razlike izmeu bogatih i siromanih bile
su 3:1, a 1992 god. 72:1
2000. samo je 40,8% od ukupne svjetske
populacije ivjelo u zemljama koje potuju
temeljna politika prava i graanske slobode
U 71. zemlji (od 192 koliko ih je danas u
svijetu) vladaju nedemokratski izabrane
osobe
Zemlje razvijene demokracije ostvaruju 86%
globalnog BDP
90% istraivako-razvojnih resursa
koncentrirano je u razvijenim zemljama

Najee spominjani termini:
Jednakost i pravinost. Obveza da se
najvea panja posveti onima koji imaju
najvee potrebe, onima koji nose najvee
breme bolesti te onima koji primaju
neprikladnu zdravstvenu zatitu ili su
ugroeni siromatvom.
6 NAELA ZDRAVLJA ZA SVE
1. smanjenje nejednakosti u zdravlju
2. spreavanje bolesti i unapreenje
zdravlja
3. suradnja razliitih sektora u drutvu
4. uee zajednice
5. primarna zdravstvena zatita
6. meunarodna suradnja

unutar SZO, 166 zemalja lanica jednoglasno je
prihvatilo program Zdravlje za sve temeljen
na:
tehnologiji koja mora biti tehniki prikladna
spremnosti drutva za unapreenje zdravlja
suradnji zdravstvenog sektora s ostalim kljunim
subjektima
sudjelovanju itavog drutva i pojedinca u
potrazi za boljim zdravljem

Deklaracijom o primarnoj zdravstvenoj
zatiti iz 1978.god. u Alma-Ati jasno je
zacrtan put kojim treba napredovati, ne
samo objekti razvoja ve njegovi glavni
inioci.
u interesu je ovjeanstva ZDRAVLJE ZA
SVE=SVE ZA ZDRAVLJE
Iz Deklaracije iz Alma Ate
1978.

Vlade su odgovorne za zdravlje svojeg naroda,
to se moe zadovoljiti tek poduzimanjem
odgovarajuih zdravstvenih i drutvenih mjera.
Glavni drutveni cilj trebao bi biti postizanje
razine zdravlja koja omoguuje drutveno i
gospodarski produktivan ivot svim
lanovima svih naroda. Primarna zdravstvena
zatita klju je postizanja ovog cilja u sklopu
razvoja u duhu socijalne pravde.
Jakarta 1997.
Deklaracija iz Jakarte identificira 5 prioriteta
unaprjeenja zdravlja u 21. stoljeu:
Promicati drutvenu odgovornost za zdravlje
Poveati ulaganja u razvoj zdravlja
Ojaati i proiriti partnerstvo za zdravlje
Poveati kapacitet zajednice i opunomoiti
pojedinca
Osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja






Zdravlje 21 odgovor je europske regije
na izazove globalne strategije Zdravlje za
sve i kao takav odreuje okvire za akciju
za zdravlje regije u cjelini, sluei pri tome
i kao nadahnue za uobliavanje ciljeva
zdravstvenepolitike na nacionalnoj i
lokalnoj razini
21 cilj "Zdravlja za sve za 21
stoljee"
Health for All for 21st Century; World
Health Organization, Regional Office for
Europe, Copenhagen, 1998.; Strateki
dokument Europskog odjela SZO-a
1 konstantni cilj:
Ostvariti potpuni zdravstveni potencijal
ljudi u Regiji
2 glavna cilja:
Promovirati i zatititi zdravlje ljudi kroz
itav ivot
Smanjiti incidenciju pobola, ozljeda i
olakati patnju

3 osnovne vrijednosti:
Zdravlje kao osnovno ovjekovo pravo
Ravnopravnost i solidarnost u ostvarivanju zdravstvene
usluge
Sudjelovanje i odgovornost za daljnji razvoj zdravlja
4 glavne strategije:
Znanstvena
Ekonomska
Socijalna
Politika podrka projektu
21 zadani cilj za 21.stoljee

21 Cilj
SOLIDARNOST ZA ZDRAVLJE UNUTAR
EUROPSKE REGIJE
do 2020.godine razlike u zdravstvenom stanju
izmeu zemalja lanica Regije treba smanjiti barem
za treinu
PRAVINOST U ZDRAVLJU UNUTAR
ZEMALJA LANICA
do 2020. godine razlika u zdravlju izmeu
socioekonomskih grupa unutar zemalja treba
smanjiti barem za etvrtinu u svim zemljama
lanicama

PRAVI POETAK IVOTA
do 2020. godine sva novoroena, mala i
predkolska djeca u Regiji, trebaju biti zdraviji,
osiguravajui im zdraviji poetak ivota.
ZDRAVLJE MLADIH
do 2020. godine mladi trebaju biti zdraviji i
spremniji preuzimati drutvene uloge
ZDRAVO STARENJE
do 2020. godine starijima od 65 godina treba
omoguiti uivanje potpunog zdravstvenog
potencijala i obnaanje aktivne drutvene uloge


UNAPREENJE DUEVNOG ZDRAVLJA
do 2020. psihosocijalno stanje ljudi treba
unaprijediti, te omoguiti cjelovitu skrb i osigurati
dostupnost takve skrbi osobama s poremeajima
duevnog zdravlja
SMANJENJE ZARAZNIH BOLESTI
do 2020. godine zdravstvene posljedice zaraznih
bolesti bit e znatno smanjene sistematski
primjenjenim programima eradikacije, eliminacije
ili kontrole obrambenih zaraznih bolesti

SMANJENJE NEZARAZNIH BOLESTI
do 2020. godine, morbiditet, dizabilitet i
prijevremena smrtnost uslijed najznaajnijih
kroninih bolesti treba se smanjiti do najmanje
mogue razine
SMANJIVANJE POVREDA UZROKOVANIH
NASILJEM I NESREAMA
do 2020. godine treba postii znaajni i odrivi
trend pada povreda, dizabiliteta i smrti
uzrokovanih nesreama i nasiljem

ZDRAVA I SIGURNA FIZIKALNA OKOLINA
do 2015. godine ljudi bi trebali ivjeti u sigurnijoj
fizikoj okolini, ija ekspozicija tvarima opasnim po
zdravlje ne bi prelazila meunarodno dogovorene
standarde
ZDRAVIJE IVLJENJE
do 2015. godine ljudi bi trebali usvojiti zdravije
navike ivljenja

SMANJIVANJE TETNOSTI UZROKOVANE
ALKOHOLOM, OPOJNIM SREDSTVIMA I
DUHANOM
do 2015. godine u svim zemljama lanicama treba
znaajno smanjiti uzimanje zdravlju tetnih tvari
koji dovode do ovisnosti, kao to su duhan, alkohol
i psihoaktivne droge
MJESTA ZA UNAPRIJEIVANJE ZDRAVLJA
do 2015. godine ljudima u regiji treba omoguiti
bolje uvjete ivljenja osiguranjem zdravog fizikog
i drutvenog okruenja u vlastitom domu, u koli,
radnom mjestu i lokalnoj zajednici

SUODGOVORNOST ZA ZDRAVLJE
RAZLIITIH SEKTORA
do 2020. godine svi sektori trebaju spoznati i
prihvatiti odgovornost za zdravlje
INTEGRIRANI ZDRAVSTVENI SUSTAV
do 2020. godine ljudima u regiji treba osigurati
dostupniju, obitelji i zajednici usmjerenu, primarnu
zdravstvenu zatitu, podranu prilagodljivim i
primjerenim sustavom bolnike zatite

RUKOVOENJE ZA KVALITETU ZDRAVSTVENE
ZATITE
do 2010. godine zemlje lanice trebaju osigurati takvo
rukovoenje zdravstvenog sektora, od populacijski
orijentiranih programa do individualne zatite temeljen
na jednakosti, efikasnosti, solidarnosti i optimalnoj
kvaliteti
FINANCIRANJE SUSTAVA ZDRAVSTVA I
ALOKACIJA RESURSA
do 2010. godine zemlje lanice trebaju imati odrivi
sustav financiranja i alokacije resursa, mehanizme za
sustav zdravstvene zatite temeljen na jednakosti,
efikasnosti, solidarnosti i optimalnoj kvaliteti

RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA ZA
ZDRAVLJE
do 2010. godine sve zemlje lanice trebaju
osigurati da zdravstveni djelatnici i profesionalno
osoblje drugih sektora , usvoje primjerena znanja,
stavove i vjetine za zatitu i unaprjeenje zdravlja
ISTRAIVANJE I ZNANJE ZA ZDRAVLJE
do 2005. godine sve zemlje lanice trebaju imati
sustav istraivanja, informacija i komunikacija koji
e bolje podrati usvajanje, efikasno koritenje i
irenje znanja Zdravlja za sve


MOBILIZIRAJE PARTNERA ZA ZDRAVLJE
do 2005. godine primjena politike Zdravlje za sve
treba obavezati pojedince, grupe i organizacije
javnog i privatnog sektora i civilnog drutva u
savezu i partnerstvu za zdravlje
POLITIKA I STRATEGIJA ZDRAVLJE ZA SVE
do 2010. godine, sve zemlje lanice trebale bi imati i
primjenjivati politiku Zdravlja za sve na razini
zemlje, regije i lokalne zajednice, podravanu
prikladnom institucionalnom infrastrukturom,
upravljakim procesima i inovativnim vodstvom


Svjetska deklaracija o
zdravlju
Ova je deklaracija usvojena na 51.
skuptini SZO-a u svibnju 1998.g.
1. lanak: zadovoljstvo postizanja
najveeg mogueg standarda zdravlja
jedno od temeljnih prava svakog ovjeka.
2. lanak: poboljanje zdravlja i
blagostanje ljudi konani cilj socijalnog i
ekonomskog razvitka

3. lanak: o potrebi uvrivanja ,
prilagoavanja i preoblikovanja zdravstvenog
sustava, pogotovo kljune javnozdravstvene
funkcije i slube.
4. lanak: radei na ostvarenju zdravlja za
sve, svi narodi, zajednice, obitelji i pojedinci
postaju ovisni jedni o drugima, te e kao
zajednica naroda raditi zajedno kako bi
odgovorili na ono to ugroava zdravlje i
kako bi promovirali univerzalno blagostanje.

5. lanak: SZO odluuje promovirati i
podrati prava i principe ove deklaracije
kroz konkretne akcije, pozivajui sve ljude
i institucije da se prikljue sa zajednikom
tenjom njene realizacije.

OSTVARIVANJE STRATEGIJE ZDRAVLJE ZA
SVE ZA 21. STOLJEE
(IZRAZI I POJMOVI)
1. Zdravlje za sve: omoguavanje
drutveno i ekonomski produktivnog
ivota, odnosno proces koji vodi
progresivnom poboljanju zdravlja
2.Globalna strategija zdravlje za sve:
mjere koje moraju poduzimati pojedinci,
obitelji i zajednice, zdravstvo i drugi
sektori

3. Nacionalna zdravstvena politika:
skup odluka koje donosi jedna zemlja za
postizanje odreenih ciljeva pri
unapreenju zdravlja
4. Nacionalna strategija: smjernice
kako ostvariti nacionalnu zdravstvenu
politiku

5. Regionalne strategije: smjernice za
zemlje neke regije koje pomau u stvaranju
vlastitih nacionalnih strategija
6. Program: skup aktivnosti za postizanje
ciljeva u skladu s nacionalnim strategijama
(sadri potrebe, tehnologiju, informacije,
komunikacije, nain plaanja, ostvarenja i
evaluacije, vrijeme za izvrenje, nain
povezivanja dijelova programa i cjeline)

7. Zdravstveni programi zemlje: skup
svih zdravstvenih programa zemlje
8.Nacionalni plan akcije: plan akcija
koje trebaju provesti zdravstvo i drugi
sektori (politika, ekonomija,
zakonodavstvo, administracija) kako bi
se ostvarili postavljeni ciljevi

9. Ciljevi:
Opi - kome treba teiti
Krajnji rezultat - koji treba ostvariti neki
program
Neposredni rezultat u procesu ostvarivanja
krajnjeg cilja koji se eli postii nekim
programom.
10. Praenje: promatranje aktivnosti i zbivanja
koja su odreena programom uz odgovarajuu
evidenciju
11.Indikatori: pokazatelji za praenje pojava,
kretanja, promjena, te procjenu ostvarenosti
ciljeva nekog programa (SZO ih dijeli na:
indikatore zdravstvene politike, indikatore,
ekonomskog i socijalnog razvitka, indikatore
pruanja zdravstvene zatite, indikatore
zdravstvenog stanja) HFA database

12. Kriteriji (standardi): mjere za
ocjenu kvalitete neega
13. Evaluacija programa: procjena
koliko je neki program relevantan,
adekvatan, efikasan, efektivan, te koliko je
doprinio napretku
14. Zatita zdravlja: zatita od moguih
rizika po zdravlje

15. Unapreenje zdravlja: proces koji
obuhvaa unapreenje naina ivota,
socijalnih i fizikih faktora okoline
16. Zdravstveno stanje: stanje
pojedinca, grupe ili zajednice, mjeri se
pokazateljima, standardima i testovima

17. Zdravstveni razvoj: proces poboljanja
zdravlja pojedinca, grupe ili zajednice,
podrazumijeva koordinaciju unutar zdravstva i
izmeu zdravstva i drugih djelatnosti
18. Zdravstvena situacija: obuhvaa i
zdravstveno stanje, zdravstvene mjere,
zdravstvene resurse, probleme, njihovo
rjeavanje, ponaanje i svijest ljudi o stanju

19. Zdravstveni trendovi: mogui
razvitak postojeeg zdravstvenog stanja
20. Zdravstveni resursi: sredstva u
funkciju zdravstvenog sustava ( kadrovi,
oprema, znanja)

21. Zdravstveni sustav: brojni elementi
u funkciji zatite zdravlja i zdravstvene
zatite, ukljuuje zdravstvo i s njim
povezane sektore 3 razine: najnia
obuhvaa elemente u funkciji lokalne
zajednice, a sredinja I centralna su u
funkciji administrativnoteritorijalne uprave

22. Infrastruktura sustava zdravstva:
prostor, oprema, tehnologija, ustanove,
slube djelatnosti i ljudi
23. Zdravstveni okrug
24. Zdravstveni centar: ustanova koja
organizira i provodi mjere zdravstvene
zatite na odreenom podruju

26. SEKUNDARNA ZDRAVSTVENA
ZATITA: obuhvaa metode, oblike i
sadraje zdravstvene zatite
specijaliziranije od onih na lokalnoj razini.
Organizira se uz oblasne bolnice.

25. PRIMARNA ZDRAVSTVENA
ZATITA: dio zdravstvene zatite dostupan
pojedincima i obiteljima; ini integralni dio
zdravstvenog sistema i njegova je jezgra,
ali je i segment opeg drutvenog i
ekonomskog razvoja zajednica

27. TERCIJARNA ZDRAVSTVENA
ZATITA: obuhvaa metode, oblike i
sadraje zatite koji su specifini, te
zahtijevaju specijalistiki usmjerene
zdravstvene radnike

28. Rukovoenje u sustavu zdravstva:
planiranje, organiziranje i funkcioniranje
elemenata zdravstvenog sustava
29. Upravljanje resursima: postizanje
najracionalnijeg koritenja zdravstvenih resursa
30. Intersektorska akcija: suradnja
zdravstvenog i drugih sektora u ostvarenju
zajednikog cilja

31. Koordinacija u zdravstvu:
suradnja razliitih razina sustava zdravstva
i zdravstvenih radnika u pruanju
zdravstvenih usluga i koritenju resursa
32. Zdravstveni tim: grupa zdravstvenih
radnika koja ima odreeni zadatak i cilj

33. Ukljuivanje zajednice: aktivno
ukljuivanje ljudi u planiranje,
organiziranje, provoenje i kontrolu
zdravstvene zatite
34. Oslonac na vlastite snage:
preuzimanje odgovornosti za vlastiti
zdravstveni razvitak

Milenijski razvojni ciljevi
U rujnu 2000. godine najvee okupljanje
efova drava dotad uvelo nas je u novo
tisuljee usvajanjem UN-ove Milenijske
deklaracije koju je potpisalo 189
zemalja. Ista izlae ciljeve koje treba
ostvariti do 2015. godine.
Osam milenijskih razvojnih
ciljeva (MDG)
nadograuje sporazume s konferencija
UN-a iz 1990-ih i predstavlja obvezu
smanjivanja siromatva i gladi te
rjeavanja bolesti, spolne nejednakosti,
nedostatka edukacije, nedostatka iste
vode i degradiranja okolia.

Poboljanje zdravlja kljuno je da bi
napredak bio u skladu s MDG-om.
www.who.int/mdg
PROJEKT ZDRAVI GRADOVI
1986. povelja iz Ottawe-
definicija o unapreenju
zdravlja: "proces
osposobljavanja ljudi da
preuzmu kontrolu nad svojim
zdravljem i da ga poboljaju"
kljuna uloga temelja za
poboljanje zdravlja dodijeljena
je javnoj politici zdravlja
koncept javne politike zdravlja
"Zdravi gradovi", razraen je u
Deklaraciji iz Adelaide usvojenoj
1988. godine
da bi projekt bio uspjean i da
bi uivao povjerenje graana
potrebno je ukljuiti lokalne
strukture
Idejna okosnica Zdravih gradova nalazi
se u socio-ekolokom konceptu
zdravlja o kojima govore dokumenti
Zdravlje za sve do 2000, a kasnije i
strategije Zdravlje za sve za 21. stoljee,
Pokretanje zdravih gradova
WHO EURO za Europu 1986. godine
Zagreb 1987, Rijeka 1990...
Kako bi na adekvatan nain odgovorili na
zdravstvene potrebe, gradske vlasti
moraju izgraditi vlastitu politiku zdravlja.
Osnovni smisao projekta

Projekti Zdravih gradova afirmiraju
holistiku prirodu zdravlja ukazujui
na meuovisnost fizike, duevne,
socijalne i duhovne dimenzije zdravlja,
zasnovanu na bitnom ljudskom pravu, a to
je pravo na zdravlje i kvalitetan ivot.
Strateka naela

MULTISEKTORSKI PRISTUP, po kojem pitanje
zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva ve i srodnih
razvojnih sustava u drutvu. Termin intersektorsko ili
meusektorsko oznaava proces zajednikog djelovanja
na poboljanju zdravlja i ivotnih uvjeta.
AKTIVNA PARTICIPACIJA GRAANA, mogunost
odluivanja o zdravlju, uzajamna pomo, samopomo i
drugo.
BRIGA ZA OKOLINSKO ZDRAVLJE (bioloka, fizika i
socijalna okolina), pravo i dunost graana da ive u
estetski i ekoloki kvalitetnoj okolini.

Osnovna naela sadrana su u
dokumentima:

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (Human Rights,
Compilation of International Instruments; United Nations, New York,
1988.);
http://www.amnesty.hr/stranica.php?sifra_str=opca_deklaracija
lanak 29
Svatko ima dunosti u zajednici

Svi imamo odgovornost prema ljudima oko nas, a sami se moemo
potpuno razviti kao pojedinci ako brinemo jedni za druge. Sva prava u
Opoj deklaraciji o ljudskim pravima mogu biti ograniena jedino
zakonom i samo ako je potrebno zatititi prava drugih ljudi, javni
moral, poredak i blagostanje drutva kao cjeline.

19 ciljeva Socijalne povelje (European Social
Charter, European Parliamenet, Strasbourgh,
1989.);

Vijee Europe pod socijalnom kohezijom
podrazumijeva sposobnost jednog drutva da
osigura dobrobit svim svojim lanovima, da
minimalizira nejednakosti i izbjegne polarizacije.
Kohezivno je drutvo solidarna zajednica...


Dusseldorfska deklaracija o
ovjekovoj okolini (Charter on Health
and Environment, WHO, Regional Office
for Europe, Copenhagen, 1990.).


Tri su vana strateka naela
zdravih gradova:

Multisektorski pristup, po kojem pitanje
zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva ve i
svih srodnih i razvojnih sustava u drutvu;
Aktivna participacija graana (samopomo,
uzajamna pomo, mogunost odluivanja o
zdravlju i dr.);
Briga za okolinsko zdravlje (bioloka, fizika i
socijalna okolina) - pravo i dunost graana da
ive u estetski i ekoloki kvalitetnoj okolini.

Projekt i pokret "Zdravi grad" razvojni je
projekt - temelji se na povezivanju svih
razvojnih sustava drutva i aktiviranju
samih stanovnika u stvaranju "zdravih"
naselja - naselja u kojima e svim
stanovnicima biti osigurana ovjeka dostojna
kvaliteta ivota. Upravo je stoga ovo
projekt i pokret koji moe presudno
doprinijeti kvaliteti urbane obnove i
poslijeratnom razvitku Hrvatske.
Zdravlje u zajednici
WHO: zajednica je specifina skupina ljudi
koja ivi na zemljopisno definiranom
podruju, koja dijeli zajedniku kulturu,
sustav vrijednosti i drutvene norme te
ima ureenu socijalnu strikturu koja
poiva na odnosima to su se unutar nje
razvijali tijekom odreenog razdoblja.
Pojedinci mogu pripadati brojnim
zajednicama
Tri pristupa zajednici
Zajednica je mnogo i mnogo ljudi
Mjesto podupiranja promijenjenog
ponaanja pojedinca
Zajednica kao socijalni sustav, odnosno
ekosustav s kapacitetom pronalaenja
rjeenja za vlastite, u zajednici utvrene
probleme
Devedesete godine 20. stoljea
Idejni okvir socioekolokog koncepta
zdravlja, tijekom devedesetih uobliavaju
temeljni dokumenti unaprijeenja zdravlja
i Strategija zdravlja za sve...
Ottawa 1986.
Pet strategija postavljenih u Ottawskoj povelji za
promicanje zdravlja neophodno je za uspjeh:

izgradnja drutvene politike zdravlja
stvaranje okoline koja podrava zdravlje
jaanje akcije zajednice
razvijanje osobnih vjetina
preusmjeravanje zdravstvenih slubi.

Definicija promocije zdravlja
prema SZO:


Promocija zdravlja je PROCES koji
osposobljava ljude u naporima da
preuzmu kontrolu i unaprijede svoje
zdravlje.
Jakarta 1997.
Deklaracija iz Jakarte identificira 5 prioriteta
unaprjeenja zdravlja u 21. stoljeu:
Promicati drutvenu odgovornost za zdravlje
Poveati ulaganja u razvoj zdravlja
Ojaati i proiriti partnerstvo za zdravlje
Poveati kapacitet zajednice i opunomoiti
pojedinca
Osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja






Zdravlje za sve za 21. stoljee
Postii puni potencijal zdravlja za sve,
unaprijediti i ouvati zdravlje tijekom
cjelokupnog ivota, smanjiti uetalost
vodeih bolesti i ozljeda te ublaiti njima
uzrokovanu patnju.
Novi milenij
SOCIJALNI KAPITAL.
Nain na koji organiziramo svoje drutvo,
raspon do kojega jaamo interakciju meu
graanima, stupanj do kojega si vjerujemo
i meusobno se udruujemo, odnosno
stvaramo zajednice koje brinu o
svojim lanovima, u stvari predstavlja
najvaniju determinantu zdravlja.
Cilj pokreta
Formuliran je na 2. meunarodnoj konferenciji o
unapreenju zdravlja odranoj u Adelaidu 1987.
godine.

IDENTIFICIRATI, USVOJITI I PROVODITI RAZVOJNU
POLITIKU GRADOVA KOJA E REZULTIRATI
STVARANJEM NE SAMO HUMANIH VRIJEDNOSTI I
PODIZANJEM FIZIKIH I PROSTORNIH UVJETA ZA
RAZVOJ ZDRAVIH NASELJA U GRADOVIMA, VE I
OBOGAIVATI SOCIJALNI MILJE I TAKAV NAIN
IVLJENJA I PONAANJA U GRADOVIMA DA KVALITETA
IVLJENJA U GRADOVIMA BUDE U STALNOM
USPONU, A DA ZAJEDNITVO I HUMANI ODNOSI
MEU LJUDIMA BUDU OSNOVNA KARAKTERISTIKA STILA
IVLJENJA I PONAANJA.
Da bi se glavni cilj ostvario
potrebno je:

STVARATI DRUTVENU POLITIKU ZDRAVLJA - stvarati
zdravu javnu politiku, neprestano utjecati na buenje
zdravstvene i ekoloke svijesti graana.
STVARATI POVOLJNU OKOLINU - educirati graane o
zdravlju i ekologiji.
JAATI AKCIJE ZAJEDNICE - poticati organizirane akcije u
vezi s unapreenjem zdravlja i zatitom okoline.
RAZVIJATI OSOBNE SPOSOBNOSTI - svijest o osobnoj
odgovornosti, komunikacija, novi stilovi ivota, razne vjetine...
PROVESTI REORJENTACIJU ZDRAVSTVENE SLUBE
preusmjeravanje zdravstvene slube. Raditi na holistikom,
ekolokom pristupu zdravlju.
Obiljeja

PREDANOST IDEJI ZDRAVLJA holistika priroda zdravlja.
POLITIKO ODLUIVANJE Bitna postavka projekta je spoznaja
da pri donoenju politikih odluka na razini gradske vlade treba
uvijek obratiti pozornost na njihov mogui utjecaj na zdravlje.
INTERSEKTORSKO DJELOVANJE proces kroz koji sektori izvan
zdravstva doprinose unapreenju zdravlja.
UEE ZAJEDNICE promoviranje aktivnije uloge graana i
omoguivanje da oni direktno utjeu na donoenje odluka.
INOVACIJA uspjenost projekta ovisi o njegovoj sposobnosti
da stvori prilike za inovaciju, za istraivanje novih metoda.
JAVNA POLITIKA ZDRAVLJA uspjeh projekta izraava se
stupnjem na kojem je u itavoj gradskoj upravi na djelu politika
koja stvara uvjete za zdravlje i koliko je to integrirano u
stanovnitvo.

Metode rada
Drutveni odbori za unapreenje zdravlja
Tematske grupe (grupe intersektorskog okupljanja dobno i
tematski orjentirane)
Europski simpoziji
Skuptine zdravlja
Bilateralni meunarodni odnosi (Intercity cooperation)
Meunarodna aktivnost
Informiranje i izvjetavanje javnosti
irenje nacionalnih mrea Zdravih gradova
Zdravi grad je dinamian
koncept
Aktivnosti globalne mree odvijaju se u
petogodinjim fazama. Trenutno je u
tijeku etvrta faza aktivnosti zdravih
gradova koja traje od 2003. do 2008.
godine.
etvrtu fazu karakteriziraju tri teme:
zdravo starenje, zdravo urbano planiranje i
procjena utjecaja na zdravlje (Health
impact assessment), te dodatna tema
fizike aktivnosti i aktivnog ivljenja.
Zdravi je grad onaj koji unapreuje
svoju okolinu i proiruje svoje
resurse kako bi ljudi, dajui podrku jedni
drugima, mogli dosei svoj najvii
potencijal.
Proces...
Rezultati projekta Zdravi
grad

JAVNA POLITIKA ZDRAVLJA
INTERSEKTORSKO DJELOVANJE
STRATEKO PLANIRANJE
UEE ZAJEDNICE
SVIJEST O ZDRAVLJU
INOVATIVNOST
Hrvatska mrea "Zdravih gradova" danas okuplja slijedee gradove, opine
i upanije: Crikvenica, akovec, Daruvar, Dubrovnik, Gospi, Hrvatska
Kostajnica, Karlovac, Koprivnica, Korula, Krapina, Labin, Makarska,
Matulji, Metkovi, Opatija, Osijek, Pazin, Pore, Pula, Rijeka, Rab, Sisak,
Slatina, Slavonski Brod, Split, Umag, Varadin, Varadinske Toplice,
Vinkovci, Zadar, Zagreb...
1. istoj, sigurnoj i kvalitetnoj fizikoj okolini (ukljuujui
kvalitetu stanovanja)
2. Ekosistemu koji je stabilan i dugorono odriv
3. Snanoj zajednici iji se lanovi meusobno podravaju,
a ne iskoritavaju
4. Visokoj razini uea i kontrole javnosti nad odlukama
koje utjeu na ivote, zdravlje i blagostanje ljudi
5. Udovoljavanju temeljnih potreba (za hranom, vodom,
krovom nad glavom, prihodom, sigurnou i radom) za
sve ljude u gradu
Odlike "Zdravog grada Grad bi trebao
teiti (WHO Healthy Cities Papers, No.1, 1988):
6. Postojanju raznolikih iskustava i resursa, uz mogunost
ostvarivanja raznolikih kontakata, interakcija i
komunikacije
7. Raznolikoj, vitalnoj i inovativnoj gradskoj ekonomiji
8. Poticanju njegovanja veza s prolou grada, kulturnim i
biolokim naslijeem starosjedilaca i drugih skupina i
pojedinaca
9. Takvoj formi koja omoguuje i potie navedene znaajke
10. Optimalnoj razini zdravstvene zatite dostupne svima
11. Visokoj razini stanja zdravlja (visokoj razini pozitivnog
zdravlja i niskoj razini bolesti)


Programi
NEZAPOSLENOST
OBITELJ I ZDRAVLJE
DJECA I MLADI
Ekoloka edukacija djece i mladih
kole koje promiu zdravlje
kole demokracije
Kvaliteta ivota djece s potekoama u razvoju
Slobodno vrijeme mladih
Prevencija ovisnosti
KVALITETA IVOTA STARIH
URBANIZAM, EKOLOGIJA, ODRIVI RAZVOJ
Urbanizam i prostorno planiranje
Odrivi razvoj
KVALITETA IVOTA OSOBA S INVALIDITETOM
MEDIJI I ZDRAVLJE
PROCJENA UINKA NA ZDRAVLJE (HIA - HEALTH IMPACT ASSESSMENT)


Mjera uspjenosti projekta "Zdravi grad"
jest prihvaanje politike zdravlja na
razini grada.
Domovi, radna mjesta, kole, ulice - svi
dijelovi urbanog okolia - moraju postati
zdrava mjesta za ivot.
ZDRAVOG GRADA NEMA BEZ
politike podrke
uea graana
intersektorske suradnje
ljudskih resursa entuzijasta
svijesti o pozitivnom zdravlju
edukacije i usavravanja
METODA BRZE PROCJENE
ZDRAVSTVENIH POTREBA U
ZAJEDNICI

(RAP Rapid Appraisal Procedure to
asses community health needs)
PRIMJER GRADA RIJEKE
prikupljanje informacija o problemima
zdravlja u zajednici u kratkom razdoblju, s
malim utrokom vremena strunjaka i
financijskih sredstava
saznajemo to su problemi

Metoda brze procjene provodi se
tako da se:

unaprijed odredi koje su informacije potrebne,
procjenu treba provesti tako da rezultati
odraavaju lokalne uvjete i specifinosti neke
zajednice,
ukljui predstavnike zajednice u odreivanju
potreba i moguih rjeenja,
osigura intersektorska suradnja ukljuivanjem
predstavnika lokalne uprave, profesionalnih
skupina (zdravstvenih i socijalnih radnika,
arhitekata urbanih planera, nastavnika, ekologa i
drugih) i zajednice (skupine graana).
Tri su glavna izvora podataka

postojea pisana dokumentacija
promatranje, zapaanje
interview s osobama koje raspolau informacijama
Na primjer, u Rijeci za tu su se svrhu koristili
polustrukturirani upitnici: Kakva je to zajednica?
(heterogena/homogena, aktivna/pasivna,
prosperitetna, to je i kakva je dua te zajednice)
Kako ive Rijeani? Tko su najsretniji, a tko
najnesretniji itelji Rijeke? to umanjuje ljepotu
ivljenja u Vaem gradu? Kakvu Rijeku elite vidjeti
za 10 godina? Kako ostvariti Vau viziju Rijeke?
Pisani izvori podataka:

popis stanovnitva
gradski razvojni planovi
gradski proraun
rutinska zdravstvena dokumentacija
ve provedene studije (navike i nain ivota)
dokumentacija drugih sektora uprave ili
drutvenih djelatnosti ili izvjetaji vladinih ureda i
ministarstava ukoliko imaju utjecaja na lokalnu
situaciju
povijesni dokumenti
Rezultati brze procjene ugraeni su u:

gradske slike zdravlja
konsenzus predstavnika gradske vlade,
strunjaka i graana oko prioriteta za rad na
unapreenju zdravlja i podizanju kvalitete ivota
dugoroni i kratkoroni plan / program aktivnosti
na unapreenju zdravlja
zajedniki, koordinirani program , tj. saveznitvo
svih interesnih skupina (politiari, strunjaci i
zajednica) u unapreenju kvalitete ivljenja u
gradu.
Zdrave upanije
RUKOVOENJE i UPRAVLJANJE ZA ZDRAVLJE -
ZDRAVE UPANIJE
dio su mree hrvatskih zdravih gradova i metodologija
njihova rada uvelike se oslanja na metodologiju zdravih
gradova , a razvili su je i prilagodili strunjaci kole narodnog
zdravlja Andrija tampar.

U oujku 2006., Odjel za globalno zdravlje, Centra za
kontrolu i prevenciju bolesti (CDC Atlanta, SAD) dodijelio je
programu Rukovoenje i upravljanje za zdravlje Zdrave
upanije najvee priznanje koje je hrvatsko (ne samo) javno
zdravstvo ikada dobilo Nagradu za izvrsnost (Management
Trainning Program Excellence Award 2006).
Projekt je osmiljen da podupre upanijska
tijela uprave i samouprave u novom
procesu decentralizacije te ukae na
nunost intersektorskog pristupa u
rjeavanju kompleksnih javnozdravstvenih
problema.
Vodei ciljevi postizanja statusa Zdrava
upanija su da s postojeim upanijskim
resursima dostignu:

smanjenje razlika u zdravlju pojedinih jedinica
lokalne samouprave (djelovanjem na to vie
negativnih initelja) i posebno u kvaliteti
zdravstvene zatite,
podizanje odgovornosti prema zdravstvenom
stanju vlastitog stanovnitva u donoenju
odgovarajue zdravstvene i socijalne politike,
postizanje vieg stupnja utjecaja cijele zajednice
na odabir vodeih problema te podizanja razine
zdravstvene zatite.

upanijski prioriteti u zdravlju

Smanjenje koritenja alkohola kod srednjokolaca
Smanjenje umiranja od raka dojke i grlia maternice
Sprijeavanje tekih ozljeda i invalidnosti
Briga za osobe tree ivotne dobi, (Briga za psihiki
oboljele starije osobe)
Smanjenje uestalosti kardiovaskularnih bolesti








Izrada okvira
zdravstvenih potreba

Propitivanje
zajednice

Slubeni
podaci

Prioriteti

STRATEKI
OKVIR ZA
ZDRAVLJE
Shema razvoja
stratekog
okvira za
zdravlje
Konzultacije
SLIKA ZDRAVLJA
Health impact assesment
Procjena utjecaja na zdravlje poiva na politici zdravlja
za sve i odrivom razvoju. Utemeljena je na demokraciji
(pravu graana na sudjelovanje u politikom
odluivanju), jednakosti (posebno skrbi o ranjivim,
marginaliziranim i rizinim grupama), odrivom razvoju i
etikoj uporabi dokaza.
To je kompleksan, interdisciplinarni proces, razvijen
upravo za potrebe odgovornog odluivanja i dobivanje
svih potrebnih informacija kako bi se utjecaj jedne
politike odluke ili projekta na znanstveni nain prikazao
u jednoj zajednici.
Probir (screening)
Planiranje djelokruga rada (scoping)
Struna procjena (appraisal)
Izvjetavanje (reporting)
Donoenje odluke (decision-making)
Praenje i evaluacija
(monitoring&evaluation)
Go to people
Live among the people
Start with what they have
Build with them

When the deed is done, the mission
accomplished, the people will say We have
done it ourselves
Lao Tze, 600 BC