1. TO JE KILOMOL?

kilomol onoliko kilograma tvari koliki je maseni broj nekog elementa ili spoja

2. TO JE SPECIFIFINA TOPLINA?
specifina toplina- koliina topline koju treba dovesti kilogramu nekog tijela da bi mu porasla
temperatura za 1
0
c ili za 1k (kelvin).
Kad se radi o krutim tijelima i tekuinama koliina topline je uvijek jednaka, ali kod plina je drugaije
kod plina postoji vie specifinih toplina. Jedna je kod konstantnog tlaka c
p
.

3. JEDNADBA STANJA IDEALNOG PLINA
*jednadba stanja idealnog plina - T R m V P =

4. KARAKTERISTINE PROMJENE TOPLINSKOG STANJA (POVRATIVI
PROCESI)

Izohora promjena stanja po liniji konstantnog volumena

p(tlak) Ova promjena nastaje kada plinu u posudi dovodimo toplinu uz konst. V
2

1 3
1
2
1 2
P
P
T T =

V V
1
=V
2


Izobara- promjena stanja kod konstantnog tlaka.


p(tlak) Ako je dovod plina ili zraka sa konstantnim tlakom dovodimo toplinu
i po konstantnom tlaku klip se krede od toke 1 do toke 2

1 2

V(volumen)

p=konst.


Izoterma promjena stanja pri konstantnoj temperaturi


P2 V2 = P1 V1 to su spori procesi
Adijabata promjena stanja pri Q=0, bez izmjene topline u procesu

k k
k
k
V
V
P
P
V
V
T
T
P
P
T
T
|
|
.
|

\
|
=
|
|
.
|

\
|
=
|
|
.
|

\
|
=

1
2
2
1
1
1
2
2
1
1
2
1
2
1
; ;




5. TO JE STUPANJ ISKORISTIVOSTI KRUNOG PROCESA?
Stupanj iskoristivosti krunog procesa eta definiran je kao dobiveni rad kroz dovedena toplina
D
O
D
D O
O D
D
Q
Q
Q
Q Q
Q Q W
Q
W
=

= = = 1 , , q q




6. CARNOTOV KRUNI PROCES

Q
D
T - proces s najboljim (eta) stupnjem iskoristivosti
1 2 - sastoji se od 2 izoterme i 2 adijabate
T
D
- desno kretni proces (proizvodi rad, ulae se toplina),
- najbolji mogudi proces za zadane temperature
W dovoenja i odvoenja, s tim da je temperatura
dovoenja via od temperature odvoenja.
To 4 3 1-2 dovoenje topline
2-3 adijabata nema izmjene topline
Q
O
3-4 odvoenje topline
Sa Sb S 4- 1 kompresija po izontropi


-to je temperatura dovoenja via to je stupanj iskoristivosti vedi i obrnuto

( )
A B O O
S S T Q =

W=Qd-Qo

()
()

( )
A B D D
S S T Q =
7. OTTO PROCES P,V DIJAGRAM

1-2 adijabatska promjena komresija smjese
U toki 2 paljenje iskrom
2-3 dovoenje topline
3-4 radni tlak (adijabata)
4-1 bacanje smjesnih plinova
n=6000okr/min
Smjesa 15:1 zrak-gorivo

()
()

()
()

8. DIESEL PROCES P,V DIJAGRAM

u toki 2 se ubrizgava gorivo
=20:1
1-2 kompresija zraka
2-3 tlak je konstantan
3-4 tlak pada

Ne treba struju, sam se zapali
Brzina paljenja ovisi o nainu ubrizgavanja
4000 ok/min, ima vedi moment

()
()



9. PROCES PLINSKO-TURBINSKOG POSTROJENJA (JOULOV PROCES)


1-2 izontropa
2-3 izobara -dovoenje topline
3-4 izontropa
4-1 izobara -smanjuje se entalpija Qd=h3-h2 Qo=h4-h1

()
()

()
()




10. PROCES PLINSKOTURBINSKOG POSTROJENJA S IZMJENJIVAEM TOPLINE
*JULEOV PROCES (PLINSKO TURBINSKI PROCES)


- plinsko turbinski proces radni medij je dimni plin
- postrojenja je max 38%
- sastoji se od 2 izobare i 2 adijabate
1 2 izentropa
2 3 izobara
3 4 izentropa
4 1 izobara
- avionsko postrojenje
- eta se postie izmjenjivaem topline (koji na alost dimenzijama prerasta dimenzije plinske turbine,
pa je nezgodan)
- prednost izmjenjivaa topline manja potronja goriva
- nedostatak prevelik izmjenjiva topline


* 2 3
1 * 4
* 2 3
1 * 4
) (
) (
1 1
T T
T T
T T C
T T C
Q
Q
Q
Q Q
Q
W
P
P
D
O
D
O D
D

= =

= =
q
q




















11. RANKINOV PROCES










1-2 adijabata- rad pumpe
Toka 2 voda ulazi u generator pare, tamo se grije do granice zasidenja
2' granica zasidenja vbrela voda poinje isparavati
2' 2 nastaje para
2-3 pregrijana para ulazi u turbinu, tamo se vri rad, pada tlak i
temperatura dolazi u toku 4
-u toki 4 je ulaz u kondenzator a izlaz iz turbine
-u kondenzatoru su cijevi u kojima tee voda koja hladi paru i para prelazi u stanje 1 i to je poetno
stanje (proces se ponavlja)
-temperatura pare je oko 600C
-tlak izmeu 250-280 bara

W=Qd-Qo Qd=h3-h2 Qo=h4-h1

12. KONVENCIONALNI OBLICI ENERGIJE
obnovljivi - hidroenergija
neobnovljivi drvo, ugljen, nafta, zemni plin, nuklearna goriva

13.NEKONVENCIONALNI OBLICI ENERGIJE
obnovljivi toplina mora, suneva energija, vjetar, plima i oseka
neobnovljivi geotermika, fuzija

14. NEOBNOVLJIVI OBLICI ENERGIJE FOSILNA GORIVA, NAFTA, UGLJEN, PLIN

15. OBNOVLJIVI OBLICI ENERGIJE VODA, VJETAR, SUNCE, PLIMA I OSEKA

16. TEORETSKA TEMPERATURA IZGARANJA
ako pretpostavimo da imamo adijabatsko loite u kojemu izgara gorivo sa zrakom, dimni
plinovi koji de nastati preuzeti de svu toplinu koja se dovodi u loite. Toplinu u loite
moemo dovesti kao kemijsku energija goriva ili unutarnju energija goriva i zraka. U takvom
adijabatskom loitu dimni plinovi de dostidi teoretsku temperaturu izgaranja. U realnim
loitima istovremeno s procesom izgaranja tee i proces hlaenja tako da je stvarna
temperatura dimnih plinova osjetno nia od teoretske temperature
17. ODREIVANJE KOEFICIJENTA PRETIKA ZRAKA MJERENJEM CO
2


2
2
2
2
min
min
, 1 1
rCO
rCO
rCO
rCO
V
V
MAX MAX
L
G
=
|
|
.
|

\
|
+ =

18. ODREIVANJE KOEFICIJENTA PRETIKA ZRAKA MJERENJEM O
2






19. OGRJEVNA VRIJEDNOST GORIVA
to je koliina topline koja se oslobaa izgaranjem 1 kg krutog ili tekudeg goriva, plin (m
3
). imamo
gornju i donju ogrijevnu vrijednost (mo).
A. gornja - h
g
(temperature sputene dovoljno nisko da kondenziraju vlagu iz dimnih
plinova) vrlo rijetko se koristi.)
B. donja ogrjevna vrijednost goriva u vedini tehnikih postrojenja dimni plinovi se ne
hlade ispod temperature zasidenja tako da de toplina osloboena izgaranjem 1 kg
goriva odgovarati donjoj ogrijevnoj vrijednosti goriva h
d.

h
d
ugljika iznosi 33.900 kj/kg
b
.

20. KLASIFIKACIJA GENERATORA PARE
-elini generatori pare (tehnika zavarivanja)
a: vatrocijevni (dimocijevni) generatori pare (unutra topli medij, a vani radni medij)
b: vodocijevni generatori pare (napredniji)
1. horizontalni s ravnim cijevima
2. vertikalni sa savinutim cijevima
a) generatori pare s prirodnom cirkulacijom
b) generatori pare s prisilnom cirkulacijom
1) generatori pare s bubnjem
2) protoni generatori pare
-cilindrini generatori pare
-lijevani generatori pare (tehnika lijevanja)
-generatori pare posebne namjene
-nuklearni reaktori




21. ODREIVANJE STUPNJA ISKORISTIVOSTI GENERATORA PARE
- direktna metoda se temelji na mjerenju tlaka i temperature pare i vode te ulaznih parametara
protoka goriva i zraka.

- indirektna metoda odreuju se svi toplinski gubici, koji se zatim oduzimaju od 100%.
)% ( 100
troska o m k out GP
g g g g g + + + + = q

praksa je pokazala da se indirektnom metodom dobivaju pouzdaniji rezultati (najslabija karika su
dimni plinovi).

22. KLASIFIKACIJA PARNIH TURBINA
prema smjeru strujanja pare kroz turbinu:
- aksijalne
- radijalne
prema djelovanju pare na rotorske lopatice:
- akcione
- reakcione
prema namjeni
- protutlane
- kondenzacijske
- s oduzimanjem


23. KAKO FUNKCIONIRA KONDENZATOR?
kondenzatori smanjuju tlak ispod tlaka okoline, nalaze se na izlazu iz turbine. u kondenzatoru ne
smije biti zraka da tlak ne bude kao u okolini (1 bar), zato postoje pumpe koje usisavaju zrak iz njih
(ejektori)


DOVOD PARE ODVOD RASHLADNE VODE










ODVOD ZRAKA ODVOD IZ KONDENZATORA DOVOD RASHLADNE VODE

-tlak u kondenzatoru ovisi o rashladnoj vodi
-zrak se hladi


24. MOGUDNOSTI POBOLJANJA PARNOTURBINSKOG PROCESA
- povienjem parametara svjee pare (temperature i tlaka)
- snienjem temperature kondenzacije
- regenerativnim predgrijavanjem napojne vode
- meupregrijanjem pare
- integracijom procesa: kombi postrojenja
kogeneracijska postrojenja


25. KOMBINIRANA TEMOENERGETSKA POSTROJENJA
dananja parnoturbinska postrojenja doseu vrijednost stupnja iskoristivosti oko 43%, a kombinirana
postrojenja (parna i plinska turbina) stupanj iskoristivosti povedavaju na 46 do 50 %, a studije
viefaznih kombiniranih procesa poput kalij/voda/para (BRC) pokazuju stupanj iskoristivosti iznad
50%. Ved dugi niz godina koristi se mogudnost poboljanja ete (stupnja iskoristivosti)
termoenergetskog bloka loenog mazutom ili plinom putem predkapanja plinske turbine. Jo uvijek
traje razvoj kombi procesa plinsko/parne turbine.





26. Vezana proizvodnja elektrine i toplinske energije KOGENERACIJSKA POSTROJENJA
Postoje dva osnovna tipa postrojenja za vezanu proizvodnju elektrine i toplinske energije.
- Postrojenje protutlane turbine
- Postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare.
U plinskoj turbini izlaze dimni plinovi iz procesa s visokim temperaturama to smanjuje etu, a znamo
da se stupanj iskoristivosti (eta) moe povedati koritenjem izmjenjivaa topline u kojemu se
zagrijava zrak prije uvoenja u komoru izgaranja. Npr; kao izmjenjiva topline moe alternativno
posluiti i grijalica za toplu vodi ili paru koje slue kao radni mediji za koritenje toplinske energije. U
novije se vrijeme sve ede koriste kombinirana postrojenja za vezanu proizvodnju elektrine i
toplinske energije.

27.




28. PWR i BWR nuklearne elektrane
Pwr (Krko) u reaktoru je voda koja grije drugu vodu koja prelazi u paru. U reaktoru se proizvodi
topla voda koja se nalazi pod visokim tlakom da ne doe do isparavanja. Ta topla voda slui za
hlaenje reaktora s jedne strane, a s druge strane slui kao radni medij za proizvodnju pare u
generatoru pare. Isparavanje tople vode se ne doputa iz sigurnosnih razloga, jer je para slabije
rashladno sredstvo od vode. Najzastupljenije.

Bwr isparavanje vode se odvija ved u reaktoru i zbog toga se razina sigurnosti (ako usporeujemo s
pwr tipom nuklearne elektrane) ostvariti putem dodatnih zahvata na regulacijskom sistemu reaktora.
Kod bwr nukl. Elektrana nisu potrebni generatori pare, jer reaktor je odmah i generator pare.
Zastupljene do 20%.





29. Nuklearne elektrane i okoli
Nuklearne elektrane su naspram termoelektrana minimalni zagaivai okolia. No, u sluaju nesreda
predstavljaju veliku (katastrofalnu opasnost). 30. Sigurnost nuklearnih elektrana - ba zbog toga
dananji sistemi sigurnosti nuklearnih elektrana razvijeni su do te mjere da je ta razina sigurnosti veda
od bilo kojeg tehnolokog procesa kojim se slue ljudi, a vjerovatnost nesrede je usporediva s
rijetkim, gotovo nemogudim kao npr: pogibelj od udara meteora. Za sigurnost nuklearnih elektrana
se i dalje ulau ogromna financijska sredstva , to je uzrok vrlo visokih trokova gradnje nuklearnih
elektrana.




30.