Strano okruenje iste sile kao gore, uz sile koje se deavaju u stranim nacijama (razliite vrijednosti, politike sile)

Meunarodno okruenje interakcija izmeu sila domaeg okruenja i sila stranog okruenja !akoer, organizacije ije aktivnosti
utiu na ovaj "usiness# svjetske organizacije ($%& MM'), regionalne ekonomske grupacije, organizacije koje okupljaju neke
vane industrije (()*+)
+entralni korporacijski i regionalni uredi , -
+entralni ured korporacije je mjesto generalne kontrole cijele !.+, odgovoran za sve glavne investicijske i dezinvesticijske odluke
koje pogaaju preduzee#
u koje proizvode ili trita tre"a ui ili napustiti,
kada tre"a proiriti ili suziti pojedine dijelove preduzea,
kada tre"a kupiti ili prodati postojee dijelove
/ljuna uloga je 0inansijska +entralni ured korporacije dri kesu sa novcem i odluuje o alokaciji "udeta izmeu pojedini1
dijelova !.+
(n dri, procesira i prenosi in0ormacije do i od drugi1 dijelova preduzea kao i izvan !.+ prema drugim 0irmama i
stake1oldersima
2eliina i kompleksnost korporacijske centrale se znatno razlikuje od 0irme do 0irme i od zemlje do zemlje
+entralni korporacijski i regionalni uredi , 3
4egionalni centralni uredi su i koordinacijski me1anizmi u !.+, kao i vaan dio 5intelligence,gat1ering5 sistema !.+
6lavna uloga je preduzetnika# oni djeluju kao "aza za iniciranje novi1 regionalni1 ulaganja, ili kao dokaz vlastima da kompanija
ima potvrdu u regiji 7 o"a sluaja !.+ je 8strategijski prozor9 regionalnog razvoja
(ve karakteristine 0unkcije korporacijski1 i regionalni1 centara odreuju nji1ove pose"ne lokacijske za1tjeve#
strategijska lokacija na glo"alnoj i transportnoj mrei u cilju odravanja tijesni1 kontakata sa drugim, geogra0ski dispergiranim
dijelovima organizacije
pristup do visokokvalitetni1 eksterni1 usluga i odreenog dijela rada sa trinom o"ukom, te ljude o"uene u procesiranju
in0ormacija
/ako mnoge aktivnosti centralni1 ureda o"u1vata interakcije sa e0ovima ureda drugi1 korporacija (najee lice u lice), to su
aglomeracijske sile vrlo jake !o trai lokacije koje imaju visoke socijalne i kulturne vrijednosti
:ktivnosti istraivanja i razvoja
multinacionalni1 kompanija
6eneralno, !.+ troe vie na 4;< aktivnosti nego druge 0irme, djelomino i z"og nastojanja da ostanu konkurentne
'unkcija 4;< je postala jo vanija u"rzanjem tempa te1noloki1 promjena, kao i promjenjenom prirodom te1nologije
)roces 4;< je kompleks niza operacija u kojem se mogu identi0icirati tri 0aze, od koji1 svaka ima razliite lokacijske potre"e,
ekonomiju o"ima i potre"u za lociranjem 4;<#
Faza I se preteno odnosi na primjenjena nauna i trina istraivanja (snovna potre"a je pristup osnovnim izvorima
nauni1 i trini1 in0ormacija univerziteti, 4;< instituti, trgovinske asocijacije itd
Faza II se odnosi na dizajn i razvoj proizvoda (na za1tjeva velike radne timove, i ima potre"u za dovoljno velikom ponudom
visokoo"ueni1 naunika, inenjera i te1niara
Faza III je adaptacija novi1 proizvoda prema lokalnim okolnostima .jeni lokacijski za1tijevi su dvostrani kontakti sa
korisnicima inovacije# proizvodnim ili trinim jedinicama (va 0aza se moe izvoditi ili unutra !.+ ili preko eksterni1 mrea
/apaciteti istraivanja i razvoja
multinacionalni1 kompanija , 3
1
<rugo, postoji nesumnjiva evidencija poveanja geogra0ske disperzije 4;< aktivnosti !.+ .aprimjer, kasni1 -==>s su S:<
0irme investirale tri puta "re u 4;< u inozemstvu, nego kod kue
<va 0aktora su najzaslunija za geogra0sku koncentraciju 4;<#
7kljuenost inputa znanja i in0ormacija koji su 8ukljueni u ljude9
.eizvjesnost outpura istraivanja
!akoer je i prostorni model razmjetaja 4;< aktivnosti kui vrlo neravnomjeran ?a"oratotije za podrku su uglavnom smjetene
"lizu proizvodni1 jedinica
2elike 4;< aktivnosti su vezane za odreene lokacije (velika ponuda naunog i ineljerskog rada, "lizina univerziteta, veliki
ur"ani centri gdje su centrale !.+, kvalitet ivota, do"ra klima i mogunosti rekreacije, kolovanje djece itd) )rimjeri#
S:< korporacijski 4;< je jo uvijek smjeten u velikim gradovima, iako u zadnje vrijeme rastu manja ur"ana podruja (?os
:ngeles, San 'rancisco, San <iego, <enver,%oulder u +oloradu i 54esearc1 !riangle5 u Sjevernoj /arolini
7 %ritaniji su 4;< kapaciteti koncentrisani u @ugoistonoj *ngleskoj (skoro A-B istraivanja strani1 a0ilijacija i samo C>B
domai1 0irmi)
)roizvodni pogoni#
glo"alno koncentrirana proizvodnja
Sva proizvodnja se odvija na jednoj jedinoj lokaciji, u jednoj zemlji, a proizvod se izvozi preko marketinke i prodajne mree !.+
)roizvodni pogoni#
proizvodnja za 81ost9 trite
:ko je 1ost trite slino kao domae trite proizvod je identian /riteriji za izgradnju pogona u 1ost zemlji su#
2eliina i so0istikacija trita to se re0lektira u nivou pri1oda
Struktura ponude i ukusi potroaa
)rednosti trokova lociranja direktno na tritu
%arijere za ulazak na trite
7 sutini je ovo supstitucija uvoza 2eina kapaciteta ameriki1 !.+ u *vropi poslije -=CD je ove vrste (2ernonova teorija !.+)
)roizvodni pogoni#
specijalizacija za glo"alno i regionalno trite
7 zadnje etiri decenije radikalnije 0orme organizacije proizvodnje su postale popularne
)roizvodnja koja se organizira geogra0ski kao dio strategije racionaliziranja proizvoda ili procesa za posluivanje velikog
regionalnog trita (*7 ili .:'!:) je pose"no "ila popularna
)ostojanje veliki1 interni1 trita zajedno sa razlikama u 0aktorima o"darenosti izmeu zemalja lanica su podravali osnivanje
vrlo veliki1 specijalizirani1 pogona !.+ za opsluivanje cijeli1 regionalni1 trita namjesto pogona za jedno nacionalno trite
)roizvodni pogoni# transnacionalna vertikalno integrirana proizvodnja
Svaka proizvodna jedinica o"avlja pose"ni dio proizvodne 0aze, )ogoni su povezani preko nacionalni1 granica u 8lancima sline9
sekvence (utput jednog pogona je input sljedeeg pogona
Svaki proizvodni pogon o"avlja pose"ne operacije u proizvodnom procesu i transportuje svoj output do pogona za zavrnu montau u
treoj zemlji
4ekonstrukcija i reorganizacija !.+#
sile reorganizacije i restrukturiranja , -
Sile koje vode prema reorganizaciji i restrukturiranju !.+ su#
2
Eksterni uslovi. (ne mogu "iti negativni pritisci kao opadanje potranje, poveana konkurencija na domaem i inozemnom tritu,
promjene cijena ili raspoloivosti proizvodni1 inputa, rato"ornost i apatija radne snage na nekim mjestima, pitisak nacionalni1
vlasti za modi0iciranjem svoji1 aktivnosti ili poveanu kontrolu :li, promjene eksterni1 uslova su vie pozitivne nego negativne
(rast geogra0ski1 trita, raspoloivost novi1 proizvodni1 mogunosti,
Interni pritisci. (ni mogu da se odnose na !.2 kao cjelinu ili na pojedine dijelove .aprimjer, prodaje mogu "iti isuvie male u
odnosu na ciljeve, proizvodni trokovi mogu "iti suvie visoki itd 7 !.+ se per0ormanse pojedini1 pogona na separatnim
lokacijama kontinuirano prate i uporeuju /ljuni uticaj je najee 8nova metla9 novi direktor koji preduzima evaluaciju
per0ormansi i preduzima promjene koje potvruju njegov autoritet u 0irmi
*ksterni i inerni pritisci su tijesno povezani /ako 0irma identi0icira i odgovara na promjene u svojoj okolini je jako zavisno od
0irmine kulture.
4ekonstrukcija i reorganizacija !.+#
sile reorganizacije i restrukturiranja , 3
/ompleksno korporacijsko restrukturiranje se dogaa na svim geogra0skim nivoimam od glo"alnog ka lokalnom
(dluka da se centralizira ili decentralizira snaga donoenja odluka ili da se clusterira ili dispergira neka ili sve 0unkcije 0irme na
odreeni nain prouzrokuje meuso"ne "or"e u 0irmi, kao i testiranje moi na liniji centar,a0ilijacije
(vi procesi se mogu posmatrati u kontekstu 0undamentalni1 tenzija sa kojim se sueljava !.+# da li se glo"alizirati potpuno ili da
li odgovoriti na lokalne razlike
/orporacijsko restrukturiranje se moe izvriti na razliite naine# te1noloke promjene, promjene prakse rada, racionalizaciju
korporacijski1 aktivnosti, promjene du"ine internaliziranja razliiti1 0unkcija i poveanje meunarodni1 investicija
6lavni o"lici korporacijskog restrukturiranja
Entenzi0ikacija
'leksi"ilnost ugovaranja
'leksi"ilne radne prakse
)regovaranje koncesija
4acionalizacija
<einvestiranje
<i0erencijalna ekspanzija (kontrakcija)
)romjene u liniji proizvoda
!rans0er "usinessa
Envesticije i te1noloke promjene
.ove te1nologije
:utomatizacija
'leksi"ilni te1noloki sistemi
<ezintegracija
(utsourcing
Su"contracting
/uni rad
7nutranje preduzetnitvo
.ove 0orme investiranja u inostranstvu
Enkrementalna internacionalizacija
)oveane investicije u inostranstvu
Saradnja
Multinacionalni podu1vati
3
Motivi saradnje izmeu !.+
7 o"ez"jeivanju materijala, te1nologije, poluproizvoda i usluga za svoje operacije, svaka 0irma se nalazi pred trostukim iz"orom#
da sama proizvede ove inpute u jednom od svoji1 pogona,
da i1 kupi kod nezavisni1 do"avljaa preko konvencionalni1 trini1 transakcija
da o"ez"jedi inpute preko dugorone saradnje sa do"avljaima
/ako se D>B , F>B trokova proizvodnje troi na o"ez"jeenje inputa, to je pitanje o"ez"jeenja inputa jedno od najvaniji1, ali i
najsloeniji1 pitanja
7spostavljanje eksterni1 veza sa kupcima, do"avljaima, konkurentima i ostalim eksternim izvorima inputa ima mnoge razloge,
poev od o"ez"jeenja e0ikasnosti i 0leksi"ilnosti, pa do lakeg pristupa komplementarnim te1nologijama i tritima
Saradnja moe imati mnoge o"like, poev od klasini1 trini1 aranmana, jednostavni1 licencni1 aranmana, rastresiti1 koalicija
pa do stvaranja alijansi i zajedniki1 ulaganja
("lici saradnje
("lici saradnje !ipino trajanje )rednosti .edostaci
Su"con,
tracting
/ratkorono
4edukcija trokova i rizika, redukcija
vremena proizvodnje
!rai trokove, ograniava per0ormanse
proizvoda i kvalitet
?icenciranje 'iksiran rok .a"ava te1nologije 7govorni trokovi i ogranienja
/onzorcij Srednjerono
*kspertize, standardi, podjela
0inansiranja
Esticanje znanja, su"sekventna
di0erencijacija
Strateka
alijansa
'leksi"ilno .iske o"aveze, pristup tritu
)otencijalno zaro"ljavanje, curenje
znanja
Gajedniko
ulaganje
<ugorono
/omplementarni knoH,1oH, posveen
management
Strateki pritisak, kulturoloka
nadmonost
Mrea <ugorono <inamini potencijal za uenje Statika nee0ikasnost
Su"contracting , priroda
Su"contracting kao o"lik saradnje je postao popularan u zadnji1 nekoliko decenija 2eina ovi1 aranmana je "azirana na
potencijalu smanjivanja visine trokova# saradnjom se moe ostvariti ekonomija o"ima
4
Su"contracting se nalazi na pola puta izmeu kompletne internalizacije na"avki i isti1 trini1 transakcija 'irma koja plasira
narud"u se zove principal, a 0irma koja izvrava narud"u se zove su"contractor 4azlikujemo#
Komercijalni subcontracting koji ukljuuje izradu gotovi1 proizvoda po speci0ikaciji principala, Su"contractor ne uestvuje u
marketingu proizvoda, koji se prodaje pod principalovim "random i preko njegovi1 distri"ucijski1 kanala
Industrijski subcontracting koji u zavisnosti od motivacije principala moe "iti#
Subcontracting specijaliteta - o"u1vata izvravanje specijalistiki1 0unkcija koje je principal iza"rao da ne radi kod se"e, nego
kod su"contractora koji ima specijalistiku o"uku i opremu
Subcontracting tednje trokova je "aziran je na razlici u proizvodnim trokovima neki1 procesa ili proizvoda izmeu principala i
su"contractora
Komplementarni ili naizmjenini subcontracting je nain koji je usvojio principal da savlada povremene valove potranje "ez
poveanja svoji1 proizvodni1 kapaciteta Su"contractor je ekstra kapacitet za ogranieni period ili za pojedinanu isporuku
Su"contracting trokovi i koristi
)rednosti koje sa su"contractingom ostvaruje principal#
'irma iz"jegava investiranje u novi pogon ili proirenje postojeeg,
su"contractig nudi visoku 0leksi"ilnost# mnogo lake je promjeniti su"contractora nego zatvoriti ili reducirati svoje 0iksne
kapacitete,
ulaskom u ugovorne aranmane, principal do"ija kontrolu nad operacijama
ovo je i djelomina eksternalizacija rizika i trokova odreene operacije
Sa aspekta subcontractora postoje i trokovi i "ene0icije 6lavni trokovi su#
snoenje odgovarajui1 rizika, koji se ne mogu iskljuiti,
male 0irme su u nejednakom poloaju u odnosu na velikog principala
rigidnost odnosa )ro"lem je vei za male su"contractore gdje principal speci0icira proizvode, isporuuje repromaterijal i
pri"or, "rine za razvoj proizvoda i procesa
6lavne koristi male 0irme#
pristup do pojedini1 trita preko imena "randa, koji je na dugi nain neostvariv,
kontinuitet naru"i (u nekim sluajevima za dugi niz godina) je osiguran,
u"rizgan je kapital u o"liku opreme i pristupa do te1nologije
Su"contracting relacije su sim"iotske podjela rada izmeu nezavisni1 0irmi u kojoj svaki od partnera o"ez"jeuje podrku
drugom (ve operacije su pose"no vane za male 0irme jer je to vrlo vaan kanal rasta male preduzetnike 0irme
!rans0er te1nologije
!rans0er te1nologije je proces prenoenja te1noloki1 znanja iz jedne zemlje u drugu ili u okviru jedne zemlje sa jednog podruja
na drugo, odnosno iz jedne radne sredine u drugu, pri emu ta znanja mogu, pored proizvodni1, o"u1vatati i in0ormacije i metode
o razvoju, projektiranju, komercijalizaciji, managementu i drugim "usiness elementima, koji istovremeno o"ez"euju uslove za
stvaranje vlastite te1nologije i njenu di0uziju
/arakter te1nolokog trans0era je dvosmjeran# on tre"a prodavcu z"og sticanja pro0ita ili novi1 trita, ali tre"a i kupcu z"og "oljeg
koritenja svoji1 resursa i stvaranja uslova za razvoj vlastiti1 4;<, inovacija i di0uzije inovacija
)rincipi klasi0ikacije o"lika te1nolokog trans0era#
Prema predmetu razmjene patenti! proizvodna rjeenja i znanja! usluge "te#nike i upravljake$! te#nika
dokumentacija! patetna literatura i dr.
Prema nainu primanja in%ormacija &azmjena naunika i specijalista! te#niki podaci o nabavi resursa! industrijska
kooperacija! saradnja i dr.
Prema karakteru uzajamni# veza zajednika proizvodnja! naune kon%erencije! zajednike &'(! mjeovite organizacije i
dr.
5
Prema kanalima primanja in%ormacija )e*unarodni ugovori! povezanost me*u organizacijama iz razliiti# zemalja i
unutar sami# organizacija! tj. povezanost kooperativni# %ormi u razliitim sistemima i mre+ama
?icenciranje
?icenciranje omoguava jednoj 0irmi da eksploatira intelektualno vlasnitvo druge 0irme u zamjenu za plaanje trokova ili
rojaliteta iz prodaje
?icenca speci0icira podruja primjene i trita na kojima se licencirana te1nologija moe koristiti )rodava licence esto za1tijeva
od kupca pravo uvida u svako te1noloko unapreenje koje je koritenjem licence napravljeno
7 odnosu na interni razvoj, kupovina te1nologije moe da ima "rojne prednosti kao to su naprimjer nii trokovi razvoja, manji
te1noloki i trini rizici, "ri razvoj proizvoda i "ri ulazak na trite Mogue i potencijalne nezgode licenciranja ukljuuju
restriktivne klauzule za kupce licence (gu"itak kontrole nad odreivanjem cijena, ograniavanje o"ima proizvodnje i kvaliteta
proizvoda), te potencijalne trokove traenja, pregovaranja i adaptiranja licence
(dnos izmeu relativni1 trokova i "ene0icija licenciranja zavise od prirode te1nologija i trita, kao i od strategija i sposo"nosti
0irmi 7 mnogim industrijskim sektorima (1emijska i 0armaceutska industrija, inenjering) je "rzina pristupa licenci mnogo vanija
od trokova njene na"ave
'ranizing
'ranizing je 1i"ridna 0orma licence u kojoj davalac (0ranizer) daje korisniku (0ranizantu) prava na repliciranje svog te1nolokog
sistema i industrijskog vlasnitva (marketing knoH,1oH, o"uka, javno identi0iciranje proizvoda, ugovori o kupovini, ponekad i mala
podrka u kapitalu)
7 savremenoj praksi su se a0irmirala tri tipa 0ranizinga#
distri"ucijski 0ranizing , 0ranizer daje distri"uterima pravo na ekskluzivnu prodaju svoji1 proizvoda na odreenoj teritoriji
sistem poslovanja u lancu , 0ranizant mora poslovati pod trgovakim imenom 0ranizera i sa njegovom te1nologijom
(ekskluzivitet, te1nologija rada, odreivanje cijena itd)
proizvodni 0ranizing , 0ranizer daje 0ranizantu esencijalne sastojke ili 0ormulu za proizvodnju proizvoda, pri emu
0ranizant ima pravo ekskluzivne distri"ucije na odreenom tritu (vaj o"lik saradnje je veoma est u industriji
"ezalko1olni1 pia (+oca +ola, )epsi +ola), 1otela (IolidaJ Enn, Entercontinental), pre1ram"eni1 proizvoda (Mc
<onald5s), odjee (%enetton, ?eHis) itd
'ranizing# prednosti i nedostaci
)rednosti#
4educira trokove i rizike osnivanja preduzea
.edostaci#
Moe 8za"raniti9 kretanje pro0ita iz jedne u drugu zemlju u smjeru podrke operacijama u treoj zemlji
/ontrola kvaliteta
Estraivaki konzorciji
Estraivaki konzorcij 0ormira nekoliko organizacija koje rade zajedniki na jasno speci0iciranim 4;< projektima
Motivi za pristupanje istraivakom konzorciju se nalazi u podjeli trokova i rizika istraivanja, u o"jedinjavanju rijetki1 ekspertni1
znanja i opreme, u izvoenju pret1odni1 istraivanja i u uspostavljanju standarda istraivanja
/onzorciji mogu imati razliite o"like, od najcentraliziraniji1 0ormi o"jedinjavanja 0inansijski1 sredstava za izgradnju zajedniki1
4;< kapaciteta ili podu1vata pa sve do koordinirani1 istraivanja koja se izvode u 0irmama,lanicama konzorcija
7 S:< preovladuju koordinirana istraivanja, u *7 centralizirana istraivanja, a u @apanu 1i"ridne 0orme istraivanja
Ezvore istraivaki1 konzorcija moemo nai u industrijskim istraivakim asocijacijama, koje su kom"inacijom vladini1 0ondova i
0inansijskim kontri"ucijama lanica, prvi put 0ormirane u 2elikoj %ritaniji u toku )rvog svjetskog rata (vaj koncept je D>,i1 godina
3> stoljea preneen u @apan, kada je 0ormiran veliki "roj konzorcija za razvoj komponenti za industriju automo"ila
6
Gajednika ulaganja
)rednosti#
%ene0icije od znanja lokalni1 partnera
)odjela trokovaKrizika sa partnerima
4educiranje politikog rizika
.edostaci#
4izici iz date kontrole te1nologije partneru
Moe se nerealizirati krivulja iskustva i ekonomija lokacije
<io"a vlasnitva moe voditi prema kon0liktima
Strategijske alijanse
Strategijske alijanse se stvaraju sporazumom izmeu dvije ili vie 0irmi, kojim se precizira zajednika proizvodnja ili razvoj nove
te1nologije ili proizvoda
.ovo je eksplozivno irenje alijansi koje su postale centralno strategijsko pitanje 2eina strategijski1 alijansi su alijanse izmeu
konkurenata na tritu
7 zadnje dvije decenije je dolo do dramatinog poveanja "roja strategijski1 alijansi# "roj novi1 alijansi je od -=L= do -===
porastao est puta Meunarodne strategijske alijanse sainjavaju ALB svi1 alijansi ("roj je A3>>>) izmeu -==>,-=== 7
prosjeku su dvije internacionalne strategijske alijanse na jednu domae partnerstvo, to ukazuje da je glo"alizacija primarna
motivacija za alijanse
)roli0eracija alijansi ima svoj geogra0ski uklon )rvo, sjevernoamerike 0irme dominiraju (3KM) <rugo, uzorak alijansi je strogo
regionaliziran E tree, speci0ine okolnosti u u pojedinim dijelovima svijeta su stimulirale veliki nivo zajedniki1 ulaganja (/ina i
Estona *vropa)
Mnoge kompanije namjesto pojedinani1 stvaraju mree alijansi u kojima su odnosi multilateralni, poligamini 4ezultat je
8kolektivna konkurencija9
:lijanse modusi saradnje#
)ostoje tri glavna modusa saradnje u strategijskim alijansama# orjentirane prema istraivanju, orjentirane prema te1nologiji i
orjentirane prema tritu (ve tri kategorije za1vataju glavne motivacije alijansi
:lijanse nude sledee prednosti uesnicima#
prevazilaenje pro"lema u o"ez"jeenju pristupa tritu,
olakavanje ulaza u novoKne0amilijarno trite,
podjela poveani1 trokova, neizvjesnosti i rizika 4;< aktivnosti i razvoja novi1 proizvoda
do"ijanje pristupa do te1nologija
o"ez"jeenje ekonomije sinergije, naprimjer sa poolingom resursa i sposo"nosti, i racionalizacije proizvodnje
Nesto je motivacija za strategijskim alijansama vrlo speci0ina .aprimjer, ulaganje kroz alijanse u 4;< je ogranieno na razvoj
novi1 proizvoda i te1nologija, dok su proizvodnja i marketing odgovornost pojedinani1 partnera
Strategijske alijanse su vie tipine za neke industrije 'armaceutska, 1emijska, elektronska orema, kompjuterska,
telekomunikacijska industrija, kao i 0inansijske i "usiness usluge su primjeri industrija sa velikim "rojem strategijski1 alijansi
'leksi"ilne "usiness mree
'irme se sve vie angairaju u tijesnim, dugoronim odnosima od koji1 su daleko najzastupljeniji su"contracting odnosi i
strategijske alijanse
7
Meutim, izranja nova organizacijska 0orma 0leksi"ilna "usiness mrea u kojoj su skoro sve 0unkcije u proizvodnom lancu,
osim centralne koordinacije i kontrole, koncentrirane kod nezavisni1 0irmi, ali iji je gotov proizvod mree marketira pod "rand
imenom vodee kompanije
7 0leksi"ilnim proizvodnim mreama#
0irme nemaju svoje proizvodne kapacitete, jer nisu Oproizvoai8,
0irme su Otrgovci8 koji posjeduju dizajn iKili trita "rand proizvoda,
0irme se naslanjaju na kompleksnu mreu principala koji o"avljaju skoro sve nji1ove specijalizirane zadatke,
glavni zadatak core kompanije je da upravlja ovom velikom proizvodnom i trgovakom mreom i da o"ez"jedi da svi
dijelovi lanca rade zajedniki u jednoj integriranoj cjelini,
pro0it proistekao iz unikatne kom"inacije istraivanja, dizajna, prodaje, marketinga i 0inansijski1 usluga omoguava "rand
koordinatoru da djeluje kao strategijski "roker u povezivanju inostrani1 pogona i trgovaca
!rendovi idu u pravcu stvaranja Ovirtualni1 0irmi8, Oprazni1 korporacija8 i celularni1 mrea (:cer)
?okalizacija ekonomski1 aktivnosti#
industrijski distrikti i clusteri , -
Sile glo"alizacije, pose"no one koje pokreu nove in0ormacijske te1nologije, zamjenjuju 8prostor lokacija prostorom tokova9
:li, pro"lem lokacije je jo uvijek 0undamentalan, jer je svaka komponenta proizvodnog lanca, svaka 0irma, svaka ekonomska
aktivnost utemeljena na nekoj lokaciji
(vo utemeljenje se mani0estira 0iziki kao opipljivo, i kroz lokalizirane socijalne relacije kao neopipljivo .e samo to se svaka
ekonomska aktivnost mora locirati negdje, nego se uoava jaka sklonost za stvaranjem geolokalizirani1 ekonomski1 grozdova
(engl cluster) ili aglomeracija
!e geogra0ske koncentracije razni1 ekonomski1 aktivnosti ili na lokalnom ili na regionalnom ili su"nacionalnom nivou su posale
pravilo, a ne izuzetak
@o krajem -= stoljea je :l0red Mars1all o"jasnio prednosti koncentracije specijalizirani1 industrija na pojedinim lokacijama
.jegova karakterizacija ovi1 lokalni1 koncentracija specijalizirani1 aktivnosti je modelirana u o"liku jednostavne trijade
raspoloivosti o"uenog rada, podrke razvoju trgovine i specijalizacije razliiti1 0irmi u razliitim 0azama i "ranama proizvodnje,
koju je Mars1all nazvao 8industrial districts9
?okalizacija ekonomski1 aktivnosti#
industrijski distrikti i clusteri , -
2ijek kasnije je )orterov neo,mars1allijanski 8cluster koncept9 o"jasnio da uspjesi izvozni1 0irmi iz novoindustrijalizirani1 zemalja
nisu samo izolirane uspjene prie, nego uspjene grupe rivala iz odreeni1 industrija koji su meuso"no povezani razliitim
vrstama 1orizontalni1 i vertikalni1 veza
)rema )orteru, jaina industrijski1 grozdovaKclustera poiva na interakciji etiri grupe 0aktora, koji sainjavaju tzv 8konkurentni
dijamant9#
strategija 0irme,
struktura i rivalitet,
uslovi 0aktora inputa i
odgovarajue i potporne industrije
Pto je intenzivnija interakcija izmeu ovi1 0aktora, to e produktivnost meuso"no povezani1 0irmi u grozduKclusteru "iti vea
6eogra0ska koncentracija 0irmi iz iste industrije u 8konkurentnom dijamantu9 je uoljiva irom svijeta, "ilo da se radi o
visokorazvijenim industrijskim zemljama ili novoindustrijaliziranim zemljama ili regijama 8/onkurentni dijamant9 je pogonska
snaga za razvoj grozdovaKclustera, a, istovremeno, grozdKcluster je prostorska mani0estacija 8konkurentnog dijamanta9
!ermin cluster (imenica) se moe prevesti kao sveanj, grupa, grozd, jato ili kao (zamjenica) sakupljati se .a "osanskom jeziku
ne postoji do"ar prevod za ovaj izraz
8
?okalizacija ekonomski1 aktivnosti#
industrijski distrikti i clusteri
Eako se uslovi za nastajanje industrijski1 grozdovaKclustera smjetaju u 1istorijski kontekst, za nji1ov nastanak, rast i razvoj su
najodgovornije dvije grupe anglomeracijski1 sila#
Meuzavisnost 0irmi u trgovini 6eogra0ska "lizina izmeu 0irmi koje izvravaju razliite, ali meuso"no povezane 0unkcije
u proizvodnom lancu, reducira transakcijske trokove i poveava intenzitet meuso"ni1 transakcija susjedni1 0irmi&
Meuzavisnost netrgovinski1 0aktora (vo su manje opipljive "ene0icije, koje vode porijeklo iz geogra0ske clusterizacije i
mogu "iti# (i) , ekonomske (razvoj odgovarajueg poola radne snage) i (ii) , socijalno,kulturoloke (lini kontakti, socijalna
i kulturna interakcija i irenje znanja i inovacija)
/ada je jedanput eta"iliraju i lokaliziraju, ekonomski grozdoviKclusteri ili aglomeracije imaju tendenciju rasta, najee kroz proces
kumulativnog samopodravajueg razvoja (va kumulativna priroda procesa rasta ekonomski1 grozdovaKclustera potcrtava
vanost 1istorijski1 trajektorija
+lusteri osnovne de0inicije
,lusteri su geogra%ski bliske grupe me*usobno povezani# kompanija i asocirani# institucija u odre*enom polju povezani#
uzajamnostima i komplementarnostima. ,lusteri obu#vataju vrstu povezani# industrija i drugi# entiteta va+ni# za konkurentnost
- ukljuuju.i vladine i druge institucije! kao univerzitete! agencije za uspostavljanje standarda! istra+ivake centre! izvo*ae
strune obuke i trgovinske asocijacije
Sedam kljuni1 elemenata za 0unkcioniranje clustera#
/eogra%ska koncentracija 0irme se lociraju u geogra0skoj "lizini z"og 1ard (eksterne ekonomije o"ima) i so0t 0aktora
(socijalni kapital i proces uenja)&
Specijalizacija clusteri su centrirani oko core aktivnosti svi1 uesnika&
)ultipli akteri clusteri i cluster inicijative nisu sastavljeni samo od 0irmi, nego su u nji1 ukljueni javne vlasti, akademske
institucijem lanovi 0inansijskog sektora i institucije za saradnju&
Konkurencija i kooperacija ova kom"inacija karakterizira relacije izmeu meuso"no povezani1 aktera&
Kritina masa# ona je potre"na za postizanje unutranje dinamike&
0ivotni vijek clustera clusteri i cluster inicijative nisu privremeni kratkoroni 0enomeni nego tekui 0enomeni sa
dugoronom perspektivom&
Inovacije 0irme u clusterima su ukljuene u procese te1noloki1, komercijalni1 iKili organizacijski1 promjena
Qivotni vijek clustera# D karakteristini1 0aza
1glomeracija# 4egija ima "rojne konpanije i druge aktere
Izranjanje clustera# %rojni akteri poinju kooperirati oko core aktivnosti, i ostvaruju zajednike akcije
&azvoj clustera# kad novi akteri u istim ili odgovarajuim aktivnostima izranjaju ili "ivaju privueni u regiju, razvijaju se izmeu svi1
ti1 aktera nove veze Stvara se marka, He"site, zajednika konotacija sa regijom i zajednike aktivnosti
Sazrijevanje clustera# Greo cluster dostie neku kritinu masu (n je razvio odnose izvan clustera, sa drugim clusterima,
aktivnostima, regijama )ostignuta je interna dinamika 0ormiranja novi1 0irmi preko joint venturesa, spin,o00a itd
2rans%ormacija# /ako vrijeme odmie, deavaju se trine, te1noloke i procesne promjene 7 cilju odrivosti i iz"jegavanja
stagnacije i raspada, cluster se mora inovirati i adaprirati na promjene )ojavljuje se nekoliko novi1 clustera ili sa drugim
aktivnostima ili sa novim nainom isporuke proizvoda i usluga
Greli clusteri#
osnovni ar1etipovi 0irmi u clusteru
7 zrelim i razvijenim clusterima je mogue di0erencirati etiri osnovna ar1etipa cluster 0irmi, koji se meuso"no dopunjuju#
9
vodea ili RlokomotivaR 0irma,
teglea ili RvagonR 0irma,
inovativna 0irma i
izvrna ili RstuckR 0irma
(va tipologija igra krucijalnu ulogu u procesima raanja, razvoja i uspje1a regionalni1 industrijski1 clustera i poslovni1 mrea
%?(/ ->
'aktori vani za o"avljanje meunarodnog "usinessa
'aktori koji ine meunarodni "usiness skupljim od domaeg "usinessa ili koji ga ini (potencijalno) privlanijim# Pest o"lika
separacije
)olitika sepacija
'izika separacija
4elacijska separacija
(kolinska separacija
4azvojna separacija
/ulturoloka separacija
Pta je kulturaS
/ultura
G"ir ukupni1 uvjerenja, pravila, te1nika, institucija i predmeta koje karakteriziraju 1umanu populaciju
Sastoji se iz naueni1 modela ponaanja zajedniki1 za lanove odreenog drutva
@edinstveni ivotni stil odreene grupe ljudi
*tnocentritet
Smatranje vae kulture superiornijom u odnosu na sve druge
Meunarodni "usiness i etika#
etiri glavna pristupa
!ip strana zemlja prilagoavanje normama zemlje domaina
!ip carstvo upotre"ljavanje domicilni1 normi u zemljama domaina
!ip meupovezivanje 1i"ridni pristup kod kojeg su primjenjene norme izraene na "azi pragmatizma (ta 0unkcionira za M.*)
6lo"alni tip re0lektira norme koje izgledaju odgovarajue za 8glo"alno graanstvo9 i koje se ne odnose na M.* interese
*tika pitanja u meunarodnom "usinessu
)ojam etika se odnosi na usvojene principe pravde ili nepravde koji utiu na ponaanje lica, lanova pro0esije ili akcije neke
organizacije
*tika strategija je strategija, ili pravac akcije koja ne povrjeuje usvojene etike principe
Mnoge etike dileme u meunarodnom "usinessu izviru iz injenice da se politiki sistemi, pravo, ekonomski razvoj, kultura jako
razlikuju od nacije do nacije
7 meunarodnom "usinessu najea etika pitanja su#
)raksa zapoljavanja
?judska prava
(kolinska regulativa
/orupcija
Moralne o"ligacije multinacionalni1 korporacija
10
Snaga i "ene0icije veliki1 !.+
2elike !.+ djeluju na oligopolnim tritima i po prirodi ne usmjeravaju svoje poslovanje ka veoj socijalnoj i ekonomskoj
perspektivi
:li, stara koncepcija korporacije kao istog ekonomskog entiteta se zamjenjuje irom ulogom korporacije u ekonomskom,
socijalnom i okolinskom kontekstu (trostruka "ottom linija)
%ene0icije veliki1 korporacija#
Sposo"nost kretanja prema niim trokovima proizvodnje "ene0icira kupce niim cijenama
)roizvodnja proizvoda koji imaju konzistentan kvalitet u razliitim regijama svijeta
2ea zatita i sigurnost zaposleni1 nego kod domai1 SM* 0irmi
Manja sklonost "ankrotima i vea sta"ilnost, to donosi sigurnije investitore
)riznavanje meuso"ni1 veza sa drutvom, podravanje nepro0itni1 organizacija i kreiranje svoji1 sopstveni1 0ondova za
pomo
%?(/ --
(kolinska ekonomija ili ekonomija okoline
(kolinska ekonomija nije nauka u tradicionalnom kontektu , ona je vie od toga
(na kom"inira prirodne i te1noloke discipline, "ioloke discipline, prirodne ive i neive resurse, politiku ekonomiju, sociologiju,
psi1ologiju, politiku 0ilozo0iju, pravne discipline, etiku itd
)ri tome nije dovoljno samo izmjeati sve te discipline i napraviti od nji1 neku novu RmultidisciplinuR, potre"no je pokrenuti mnoga
nova interdisciplinarna istraivanja kako "i se pronali sigurni putevi za "udunost ovjeanstva
<e0inicija prirodnog kapitala#
)rirodni kapital#
("novljivi i neo"novljivi prirodni resursi koji zadovoljavaju potre"e potronje
okolinska sredstva koja pruaju uivanje, omoguuju produktivnu upotre"u i koja su esencijalna za sve sisteme koji
podravaju ivot
<va pristupa#
)rvi, ili tradicionalan pristup u primjeni ekonomski1 koncepta na ivotnu sredinu koristi skup modela i te1nika koji su ukorenjeni u
neoklasinoj matici ekonomske misli
<rugi pristup, poznat kao ekoloka ekonomija, posmatra ekonomske aktivnosti u kontekstu "ioloki1 i 0iziki1 sistema koji
odravaju ivot, ukljuujui i sve ljudske aktivnosti
!radicionalni ekonomski pristup#
)rvi pojam , alokacija neo"novljivi1 resursa tokom vremena
<rugi pojam , pojam eksternalija, odnosno eksterni1 trokova i koristi !eorija eksternalija o"ez"euje ekonomski okvir za
analiziranje trokova oteenja ivotne sredine ili drutveni1 koristi koje se stvaraju ekonomskim aktivnostima koje po"oljavaju
ivotnu sredinu
*ksternalije se ponekad nazivaju i kao uticaj na treu stranu
)ristup ekoloke ekonomije#
*koloka ekonomija koristi iru perspektivu ukljuivanjem zakona koji potiu iz prirodni1 nauka ("iologija populacije, ekologija,
proizvodni resursi, energetski resursi
11
(snovni princip ekoloke ekonomije je to da ljudska aktivnost mora "iti ograniena nosivou ivotne sredine .osivost se
de0inie kao nivo populacije ljudi i ivotinja, i potroaki1 aktivnosti, koje raspoloiva "aza prirodni1 resursa moe da podri "ez
nji1ovi1 iscrpljivanja
<odirne take ekonomski1 i ekoloki1 tokova
'unkcija izvora ivotne sredine je njena sposo"nost da napravi da usluge i sirovine "udu raspoloive za 1umano koritenje
<egradacija 0unkcije izvora moe se dogoditi iz dva razloga# (-) iscrpljivanje izvora# resursi se kvantitativno smanjuju jer i1 ljudi
crpe "re nego to se oni o"navljaju i (3) zagaenje# kontaminacija resursa smanjuje nji1ov kvalitet i korisnost
'unkcija utapanja ivotne sredine je njena sposo"nost da "ez"edno apsor"uje i razlae otpadne nusproizvode ljudski1 aktivnosti
'unkcija utapanja je preoptereena kada je koliina otpada prevelika u datom vremenskom periodu ili kada je otpad previe
toksian
*konomija okoline i prirodni1 resursa analizira odnose izmeu dva kruna toka# unutranjeg toka ekonomskog sistema i vanjskog
toka ekosistema
(drivi razvoj# najea de0inicija
-=LF godine , Ezvjetaj Svjetske komisije za okolinu i razvoj (t1e $orld +ommission on *nvironment and <evelopment) u 8(ur
+ommon 'uture9
<e0inicija# 34dr+ivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadanji# generacija bez ugro+avanja kapaciteta budu.i# generacija
za zadovoljavanje nji#ovi# vlastiti# potreba5
3Sustainable development is development 6#ic# meets t#e needs o% t#e present 6it#out compromising t#e abilit7 o% %uture
generations to meet t#eir o6n needs5
(drivi razvoj# aspekti (ciljevi, komponente)
*konomski# proizvodi ro"e i vanjske dugove i da iz"jegne ekstremne sektorske neravnotee koje unitavaju proizvodnju
(kolinski# okolinski odriv sistem mora odravati sta"ilnost resursne "aze, iz"jegavati prekomjernu eksploataciju o"novljivi1
resursni1 sistema, sla"ljenje okolinske 0unkcije odlaganja i iscrpljivanje neo"novljivi1 resursa
Socijalni# socijalno odriv sistem mora o"ez"jeivati ravnopravnost u distri"uciji, sna"djevanje stanovnitva socijalnim uslugama
(zdravstvo i o"razovanje), jednakost polova, politiku uraunljivost i participaciju
S:24*M*.E /(.+*)!E G:P!E!* (/(?EP:
/(.+*)! )(!S!E+:@:
'leksi"ilnost preduzea kod dostizanja okolinski1 ciljeva , drutvena e0ikasnost
<ecentralizacija odluka o nadzoru zagaivanja
)4*<.(S!E <*+*.!4:?EG:+E@*
Gagaivae potstie na smanjivanje, jer plaaju (veu) tetu
Mogu iza"rati naje0ikasniji nain smanjivanja zagaivanja
!rokovi se odraavaju u cijenama, zato potroai utiu na odluke
)4(%?*ME 4*67?E4:.@:
%E!
4egulator u"iajno nema sve in0ormacije za drutveno e0ikasnu politiku o#
tetama z"og zagaivanja (polucije)
krivuljama ponude i potranje
trokovima eliminiranja emisija
(vi 0aktori kompliciraju centralizirani ili strogi kontrolni pristup , prednost trgovini dozvolama
)4(%?*ME
pro"lemi in0ormacija
pro"lemi mjerenja
12
pro"lemi pravinosti politike trgovanja
M@*4* G: (N72:.@* (/(?EP:
G:/(.E
7voenje i primjena zakona o ouvanju okolia
Ga1tjevi za do"rovoljno sprovoenje propisa
S!:.<:4<E
!radicionalna politika jedinstveni1 mjerila ili standarda, koji ne uzimaju u o"zir razliite trokove i koristi te1noloki
(ininjerski) pristup
)(!S!E+:@E
)rogram 8"alona9
Sistem zamjenjivanja emisija
Sistem dozvola sa kojima se moe trgovati
!4(P/(2E *?EME.E4:.@:
!rokovi su vrlo razliiti po zagaivaima
)rimjer# u svaki automo"il je ugraeno L>>T opreme protiv zagaivanja, dodatni trokovi kod vonje i odravanja (zamjena
dijelova)
Sadraj trokova#
.eposredni trokovi
in0lacijski pritisci na privredu
(granien rast produktivnosti
2ea "esposelnost
Sla"iji platni "ilans
4:G2(@ )(?E!E/* (/(?EP:
)(?E!E/: %:?(.: (8%7%%?*9)
:gencija odredi doputenu ukupnu emisiju pogona, preduzee trai najje0tinije naine
7teda, vee smanjivanje zagaivanja
)(?E!E/: G:M@*.*
nove tvornice (dodatno zagaivanje) su dozvoljene, ako ne poveavaju zagaivanje (preuzimaju dio emisija postojei1
tvornica, kojim su0inansiraju ureaje za preiavanje)
SES!*M )4(<:@* <(G2(?:
7 sistemu se odredi cjelokupna dozvoljena koliina emisije za svaki polutant i za nju se izdaju dozvole
Svako preduzee (zagaiva) odluuje o svojoj politici ogranienja u odnosu na cijenu dozvola
Sa dozvolama se moe trgovati, npr na aukciji za naj"oljeg ponuaa
)4(<:@: <(G2(?: G: G:6:U*.@:
Edeja# tr+ite sa dozvolama za zaga*ivanje (ocjena# C>B nii trokovi)
)rednosti#
Sniavanje trokova
jednostavna kontrola, manje ar"itrani1 odluka
Manje mijeanja drave, odluuje management
)otsicanje inovacija za 8iste9 te1nologije
Sla"osti#
izgled nepravednosti (nenaviknutost na trite) ustvari radi se o jednakomjernijem rasporeivanju trokova
13
*MESE@S/E )(4*GE (-)
.aelo# zagaiva mora plaati za o"im zagaivanja, zato uporeuje trokove eliminiranja emisija sa iznosom poreza (sljedei
slajd)
<ileme#
iz"or osnovice za mjerenje zagaivanja
metoda nadzora emisija
odreivanje visine poreza
)ravilo# porezi su vii, ako je zagaivanje veliko, emisije tetne, ugroavaju "rojne ljude
*MESE@S/E )(4*GE (M)
)rednosti poreza#
za1tijevaju malo te1nikog znanja
malo ar"itrarni1 odluka
trokovna e0ikasnost
)otsticaji za inovacijama novi1 i je0tiniji1 te1nologija za preiavanje emisija
)ro"lem# ako i1 druge drave nemajuS
7potre"a u *vropi# zagaivanje voda, "uka aviona, pesticidi
7potre"a u S:<# dosta ira
6lo"alno zagrijavanje#
6lavne kritike#
kvantitativan pristup smanjenju klimatski1 promjena nerealan u smislu trokova
distri"ucija trokova i korisnosti 1istorijski najvei emitenti 6I6 snose najvee trokove, koristi od glo"alnog
zagrijavanja nisu uzete u o"zir
Emplementacija , mnoge zemlje "i e0ikasnost reima provoenja mogle smatrati napadom na suverenost
14