www.sajt.com.

hr
INTELIGENCIJA
Piaget i sljedbenici njegove teorije kognitivnog razvoja prvenstveno su zainteresirani za ono to je
zajedniko veini djece odreene dobi. Za razliku od toga vie teorijskog pristupa, psihometrijski
pristup je od samih poetaka puno pragmatiniji i u sreditu interesa su mu individualne razlike u
kognitivnim sposobnostima, prvenstveno u inteligenciji.
Teorijski pristup inteligenciji
Prema SPEARMANU sva inteligentna ponaanja imaju u svojoj osnovi jedan zajedniki faktor g
faktor !faktor ope ili generalne inteligencije".
Zato su oni pojedinci koji su uspjeni u jednom podruju najee uspjeni i u drugim podrujima.
#eutim, uvodi i pojam s faktor ili specifini faktor za koji pretpostavlja da se nalazi !uz g faktor"
u osnovi svake specifine intelektualne operacije.
TURST!NE pretpostavlja da sr$ inteligencije ne ini samo jedan nego sedam faktora koje je
nazvao primarnim mentalnim sposobnostima%
o verbalna fluentnost !rjeitost"
o verbalno razumijevanje
o vizualne i spacijalne !prostorne" sposobnosti
o pamenje
o numerika sposobnost
o perceptivna brzina uoavanja
o induktivno zakljuivanje !iz pojedinanog ka opem"

&asnije je uveo i faktor deduktivno zakljuivanje
!iz opeg ka pojedinanom"
GUIL"!R# ' najopse$niji model ljudskog intelekta u kojem je kri$anjem tri dimenzije !mentalne
operacije tj. procesi miljenja, sadr$aji tj. ono o emu mislimo, i produkti tj. rezultati miljenja"
dobiveno ()* nezavisnih hipotetskih faktora kognitivnih sposobnosti+ svaki od faktora je imenovan
trigramom gdje se prvo slovo odnosi na operaciju, drugo na sadr$aj, a tree na produkte.
'ukljuuje i procese pamenja u svoj model


CATELL ' ,atell'ov model inteligencije !(-.(." pretpostavlja postojanje dva glavna subfaktora
ope inteligencije% fluidnu i kristaliziranu inteligenciju
/a ni$oj razini nalaze se specifiniji faktori.
"lui$n% inteligencij%
' opa sposobnost otkrivanja relacija u svim podrujima
' brzina i tonost apstraktnog rezoniranja
' neovisna je od iskustva i edukacije
&rist%li'ir%n% inteligencij%
' sposobnost izvoenja relacija u specifinim podrujima
' akumulirano znanje i rjenik
' iskustvo i edukacija utjeu na njen razvoj
0azvoj kristalizirane inteligencije ovisi i o razvijenosti fluidne.
www.sajt.com.hr
/ajnoviji su tzv. kontekstualni modeli koji polaze od pretpostavke da je nemogue inteligenciju
prouavati i mjeriti izvan konteksta u kojem se inteligentno ponaanje odvija. 1ardnerova teorija
multiplih inteligencija, 2ternbergova troslo$na teorija i dr.

GAR#NER( teorija multiplih inteligencija

tip inteligencije '%$%ci u kojim% se i'r%)%*%

lingvistika i. razumijevanje pojmova, itanje, pisanje tekstova
logiko' matematika i. matematiki problemi, logiko zakljuivanje
spacijalna i. tumaenje mapa, snala$enje u prostoru
muzika i. pjevanje, skladanje, sviranje instrumenta
telesno'kinestetska i. plesanje, sport
interpersonalna i. razumijevanje ponaanja, emocija,motiva
intrapersonalna i. razumijevanje sebe tko smo, kako se mo$emo promijeniti
STERN+ERG ' triarhina teorija inteligencije. 1ovori o 3 aspekta%
(" posredujuim komponentama
)" vezi inteligencije i okoline
3" mehanizmu modificiranja inteligencije kroz iskustvo
(" temeljni dio modela su posredujue komponente koje ljudi koriste da bi rijeili neki problem'
metakomponente, komponente usvajanja znanja i komponente uratka. 4e komponente djeluju pri
izvoenju nekog zadatka'metakomponente !planiranju akcije, odabiru strategija, motrenju
napretka", komponente usvajanja znanja !omoguuju uenje novih informacija", komponente uratka
!provode odabrane strategije i postupke", npr. pri pisanju referata iz povijesti metakomponente nam
slu$e za planiranje strategije pisanja, organiziranje plana izlaganja i motrenje procesa referata,
komponentama usvajanja istra$ujemo temu, stjeemo nova znanja i kombiniramo injenice u ideje,
komponente uratka sve isplanirano i proueno napiemo u obliku referata.

)" veza inteligencije i okoline ' ljudi koriste inteligenciju da bi odabrali za sebe povoljnu okolinu,
promijenili je ili joj se prilagodili.
3" dvije su karakteristike inteligentnog ponaanja'uspjeno snala$enje u novim situacijama i
sposobnost efikasnog i automatskog rjeavanja problema. 5nteligentna e osoba brzo shvatiti to se
od nje zahtjeva u novoj situaciji. 6koliko osoba ima iskustvo s nekom vrstom problema, relativno
e lako prepoznati obrazac problema i rijeiti ga automatski.
4a teorija inteligencije sugerira kako u kolskom radu uenika valja suoavati se sa situacijama u
kojima treba povezati novo iskustvo sa starim znanjem.
www.sajt.com.hr
MJERENJE INTELIGENCIJE
7lfred +inet je (-*8. godine konstruirao prvu skalu !9inet'2imonova skala" s ciljem da se
direktnim putem utvrde razlike u intelektualnim kapacitetima i mogunostima uenika.
4o je bila prva praktiki primjenjiva skala za mjerenje inteligencije.
4est se sastojao od 3* zadataka heterogenog karaktera i primjenio ga je na uenicima svih dobnih
skupina.
6sporeujui rezultate ispitanika iste kronoloke dobi, otkrio je da meu njima postoje
5/4:05/;5<5;67=/: 07Z=5&: u broju rijeenih zadataka.
kronolo,k% $o-
ment%ln% $o-
#entalna dob se definira kao prosjeni stupanj mentalnog razvoja skupine ispitanika iste
kronoloke dobi
/a individulanoj razini% >#entalna dob neke osobe je prosjena mentalna razvijenost one dobne
skupine djece s kojom se ta osoba po mentalnom razvoju mo$e izjednaiti.>
5nteligencija se mjeri testovima inteligencije.
5zra$ava se k*ocijentom inteligencije .I/0
mentalna dob
5? @ '''''''''''''''''' A (**
kronoloka dob
5zrazito iznadprosjeni 5? B (3* ),) C
5znadprosjeni 5? ((('()- )),D C
Prosjeni 5? -('((* 8* C
5spodprosjeni 5? D('-* )),D C
#entalna retardacija 5? E .* ),) C
;anas se rezultati na 9inet'2imonovom testu na drugim testovima inteligencije vie ne izra$avaju u
jedinicama klasinog kvocijenta nego u obliku devijacionog kvocijenta inteligencije. 4akvo
izra$avanje rezultata uzima u obzir prosjenu vrijednost!aritmetiku sredinu" i rasprenje
rezultata!standardnu devijaciju" one skupine ispitanika kojoj dijete pripada po kronolokoj dobi.
Fechslerova skala'F52,'namijenjena djeci od G do (Ggod, FPP25'djeca od H do G,8god.
4i testovi mogu biti individualni, skupni, s obzirom na neke druge njihove osobine'verbalni, testovi
brzine.
www.sajt.com.hr
Inteligencij%( n%slije1en% ili ste2en%
korelacije 5? rezultata
razliita okolina ista okolina
/esrodnici .** !*C" .)3 !8C"
9raaIsestre .H* !(GC" .H- !)HC"
;vojajani blizanci .H) !(DC" .83 !)DC"
Jednojajani blizanci ..8 !8GC" .D. !.GC"

Inteligencij% i ,kol%
6enik koji ima vei kvocijent inteligencije postii e bolji kolski uspjeh i vie obrazovanje.
5nteligentniji uenici br$e i lake ue, bolje integriraju nove sadr$aje u postojee znanje, bolje se
snalaze u novim situacijama. /o kolski uspjeh je rezultat istodobnog djelovanja mnogih initelja
meu kojima je inteligencija samo jedan od njih.
Poveanje kvocijenta inteligencije tijekom kolovanja tumai se pozitivnim utjecajem kole na
percepciju, pamenje, klasifikaciju i upotrebu jezika.
Povezanost je znaajna i dvosmjerna
Povezanost je vea to je
' slo$eniji sadr$aj kojeg treba nauiti
' vea smislenost sadr$aja
' vrijeme uenja ogranienije
/atprosjeni ue bolje u uvjetima gdje sami strukturiraju obrazovne sadr$aje, a ispodprosjeni ako
zadatak uenja strukturira nastavnik.
www.sajt.com.hr
U3ENICI S P!SE+NIM P!TRE+AMA
T&! SU #JECA S P!SE+NIM P!TRE+AMA4 4o je svako ono dijete koje se razlikuje od
prosjenog djeteta u odreenoj drutvenoj i kulturnoj zajednici u%
o senzornim sposobnostima !oteenja vida, sluha"
o komunikacijskim sposobnostima !K tekoe u uenju i govorne smetnje"
o intelektualnim sposobnostima !pa$nja,pamenje,opa$anje,zakljuivanje,rjeav. problema"
o socijalnom ponaanju i emocionalnom do$ivljavanju
o tjelesnim osobinama
Lni zahtijevaju dodatan obrazovni napor ili poseban pristup obrazovanju kako bi dijete moglo
maksimalno razviti svoje sposobnosti. 4u su ukljuena i ispodprosjena i iznadprosjena !darovita"
djeca.
;anas se sve vie naputa medicinski model koji na posebnost gleda kao na bioloko stanje ili
bolest i priklanja se ekolokom modelu u kojem se dijete sa posebnim potrebama promatra u
interakciji sa okolinom. Je li neko dijete posebno ili ne, ovisi o tome to se u nekom drutvu ili
kulturi smatra normalnim. Mto ranijim uoavanjem potekoa, neke od smetnji i uzroka odstupanja
mogu se znatno ubla$iti ili posve ukloniti. 4o znai da potreba za posebnim obrazovnim tretmanom
ne mora biti trajna ve se mo$e prilagoavati djetetovu razvojnom stupnju.
Premda su krajnje mogunosti razvoja genetski odreene, okolinski utjecaji odreuju hoe li se ti
potencijali razviti. 1enetski zapis samo je jedan od initelja razvoja koji ne predodreuje toan
ishod osobnog razvoja, ve samo poveava ili smanjuje vjerojatnost da e se odreeni ishod
dogoditi.
+R!JN!ST #JECE S P!SE+NIM P!TRE+AMA u odnosu na opu kolsku populaciju u
normalnim $ivotnim uvjetima broj kolske djece s posebnim potrebama kree se negdje izmeu (* i
(8C+ ) uenika s tekoama u uenju na 3* uenika.
PR!MJENE U PRISTUPIMA !+RA5!6ANJU #JECE SA P!SE+NIM P!TRE+AMA
Pokazalo se da uenici smjeteni u posebne ustanove esto dobivaju poduku koja im nije
prilagoena, te je to esto i ispod razine njihovih sposobnosti. 4akvo oznaavanje !kategorizacija"
uenika ili izdvajanje u posebne odjele dovodi do tekoa u kasnijoj integraciji u drutveni $ivot. 4e
su tekoe esto vee od onih s kojima se uenici s razvojnim smetnjama suoavaju pri smjetaju u
redovne obrazovne ustanove.
2redinom G*'tih poelo se javljati sve vie pobornika zamisli o najmanje ograniavajuim uvjetima
obrazovanja. Provedba te ideje u $ivot znai da djeca s razvojnim smetnjama naputaju redovite
odjele samoakada je to neophodno kako bi se radei prema posebnom programu zadovoljile njihove
posebne potrebe. 2uvremeni pristupi obrazovanju osoba sa posebnim potrebama polaze od triu
shvaanja% norm%li'%cije, $einstitucion%li'%cije i integr%cije.
normalizacija osiguravanje to normalnijih uvjeta uenja i socijalnog okru$enja
deinstitucionalizacija proces u kojem se to vei broj djece izdvaja iz posebnih ustanova
integracija proces ukljuivanja djece s razvojnim smetnjama u redovite ustanove i osiguranje
svakodnevnog dodira s normalnom djecom u obrazovnom okru$enju
&%ko pomo7i $jeci s pose-nim potre-%m% pri uklju2i*%nju u re$o*nu ,kolu4
o 6naprijed pobli$e upoznati prirodu djetetove smetnje ali i njegove jake strane.
o Pripremiti uenike u razredu za dolazak takvog uenika.
www.sajt.com.hr
o Predviditi mogue reakcije uenika u razredu.
o 6tvrditi uenikovo uvjerenje u vlastite sposobnosti uenja i njegove mogue reakcije na kolske
zadae.
6RSTE RA56!JNI SMETNJI
Sen'orne smetnje odnose se na tekoe pri primanju informacija iz vanjskog svijeta u podruju
vida i sluha.
6i$ne smetnje
1ubitak vida odnosi se samo na one tekoe koje se mogu ispraviti odgovarajuim pomagalima
poput naoala ili lea. Lmjer takvih uenika u kolskoj populaciji je ( na (***. #eu uenicima sa
smetnjama vida razlikujemo ) ire skupine% slijepe i slabovidne uenike. 2tupanj slijepoe najee
se odreuje pomou testova otrine vida. 4ako se slijepima smatraju osobe koje imaju otrinu vida
oko 8I8* ili manju i to uz potrebu pomagala. 4o znai da takvo dijete na udaljenosti od 8 metara
mo$e vidjeti ono to osobe normalnog vida mogu vidjeti na udaljenosti od 8* metara. 2labovidni
uenici su oni koji mogu itati uz pomo pomagala.
6itelji moraju znati prepoznati 'n%ko*e koji ukazuju da uenici imaju tekoe s vidom bi im
mogli prilagoditi nastavu i poslati na pregled, a znakovi su% suzne i upaljene oi, esto sudaranje ili
spoticanje s predmetima, teko itanje sitnog tiska i razlikovanje slova, esto trljanje oiju i
glavobolje te zatvaranje jednog oka pri itanju ili pisanju.
PRIMJENA U 8&!LI% kako pomoi slabovidnim uenicimaN
o slabovidni uenici trebaju sjediti blizu uiteljice ili ploe, pri izvoenju pokusa valja im
dopustiti da se pribli$e radnom stolu, u uionici ne smije biti opasnih prepreka, vrata moraju biti ili
posve zatvorena ili irom otvorena, valja smanjiti nepotrebnu buku u razredu, materijal treba
ostavljati na istom mjestu,uiteljica ne smije napustiti uionicu, a da ne upozori uenike.
Smetnje sluh%
Ldnose se na potpunu gluhou te na nagluhost, odnosno na tekoe koje se mogu ubla$iti slunim
aparatom. 6enici moraju sjediti u prvim klupama, treba govoriti razgovijetno jer itaju s usana.
2trunjaci razlikuju predujuu gluhou koja nastaje odmah s roenjem i poslijeujuu koja mo$e
nastati G do () mj nakon roenja. 5n%ko*i koji upuuju na smetnje sa sluhom su% tekoe u
praenju uiteljiinih uputa, pa$ljivo promatranje tuih usta, okretanje jednog uha prema
govorniku, pojaavanje zvuka na radiju i tv, nepa$ljivost tijekom predavanja, pritu$be na bolove u
uhu, este upale uha te brbljanje, zapitkivanje za vrijme nastave.
PRIMJENA U 8&!LI% kako pomoi uenicima sa smetnjama sluhaN
o trebaju sjediti u prednjem dijelu razreda tako da bolje uju uiteljicu i vide njezino lice, ako
uenik slabije uje na jedno uho, treba sjediti u prednjem dijelu razreda tako da uho kojim bolje
uje bude okrenuto prema uiteljici, valja govoriti na razini uenikovih oiju, upute za rad treba
davati okrenuti prema razredu, va$ne dijelove gradiva stavljati na folije, uiteljica treba govoriti
kraim reenicama, uptrebljavati neverbalne znakove..
www.sajt.com.hr
Go*orne smetnje
6iteljice se u koli najee sreu s tekoama u artikulaciji glasova kao to su% isputanje glasova,
iskrivljavanje glasova, zamjena i dodavanje glasova u rijeima. &ad se uoi tekoa alje se
logopedu, ali mu mo$e pomoi i uiteljica navodei ga da uje vlastitu pogreku, da pravilno
izgovori pojedine glasove te potiui ga na usmeno izra$avanje.
PRIMJENA U 8&!LI% kako pomoi uenicima koji mucajuN
o prozivati uenike prije odgovaranja, usmjeriti se na sadr$aj onoga to govore, a ne na
izgovor, ne proglaavati ih mucavcima, ne dopustiti da im mucanje slu$i kao izgovor za slabije
postignue ili izbjegavanje aktivnosti, zadavati im vie pismenih zadataka, mnogi uenici ne
mucaju u svim situacijama zato im treba omoguiti da to vie govore u situacijama koje im
stvaraju manje tekoa kako bi ojaali samopouzdanje.
5mamo jo i poremeaje jezinog izra$avanja ili razumijevanja ' A"A5IJA. 4i uenici imaju i
slabije jezine sposobnosti% tekoe u ovladavanju morfologijom i sintaksom te nemogunost
jezine apstrakcije i prepoznavanja znaenja rijei.
5n%ko*i koji upuuju na tekoe u jezinom izra$avanju% upotreba nepravilnih gramatikih oblika,
neprikladan poredak rijei u reenici, tekoe u tvorbi slo$enih reenica, zakanjelo stvaranje nekih
pojmova ili klasa pojmova, tekoe u prepznavanju vieznanosti nekih rijei, tekoe u tumaenju
figurativnog govora, prilo$nih oznaka.
PRIMJENA U 8&!LI% kako pomoi djetetu s jezino'govornim smetnjamaN
o <oenjem bilje$aka o djetetovom napretku u govornom izra$avanju u razredu, brigom o
tome da dijete redovito odlazi na govorne i jezine vje$be,poticanjem izra$avanja !pismeno, slikom
ili pokretom" te proirenjem djetetova rijenika.
Ment%ln% '%ost%lost
Lituje se prije (D godine u bitno smanjenim mogunostima intelektualnog funkcioniranja. 1lavna
tekoa mentalno zaostale djece jest u nainu organiziranja informacija i donoenja odluka. 4a
djeca zaostaju u govornom razvoju, imaju tekoa u sporazumijevanju s drugima, a tjelesne i
motorne aktivnosti su im smanjene.
U'roci ment%lne '%ost%losti% kromosomske abnormalnosti poput ;oOnovog sindroma, kemijska
ovisnost fetusa u majki koje u$ivaju drogu ili alkohol, tekoe pri porodu, djeje bolesti i nezgode,
te toksiko trovanje tvarima poput olova
R%'in% ment%lne '%ost%losti
Za utvrivanje mentalne zaostalosti koriste se9 nizak rezultat na testu inteligencije, na testovima
postignua, te niska razina funkcioniranja u vie raznih podruja socijalne prilagodbe.
Prema uspjehu na testovima inteligencije mentalna zaostalost svrstava se u H kategorije%
:; l%k% ment%ln% ret%r$%cij% !kvocijent inteligencije 88'.*"
<; umjeren% ment%ln% ret%r$%cij% !kvocijent inteligencije H*'88"
=; te,k% ment%ln% ret%r$%cij% !kvocijent inteligencije )*'H*"
>; n%jte)% ment%ln% ret%r$%cij% !kvocijent inteligencije ispod )*"
=ako metalno retardirana djeca !D-C" mogu nauiti osnovne vjetine itanja, pisanja i raunanja,
dok se umjereno metalno retardirana djeca mogu uvje$bati u nekim osnovnim $ivotnim vjetinama.
www.sajt.com.hr
1lavni cilj kojem treba te$iti u obrazovanju djece s mentalnom zaostalou jest smanjenje osjeaja
neuspjeha to se posti$e osiguravanjem uspjenosti i uvje$bavanjem prikladnih oblika ponaanja.
6 djece s lakom mentalnom retardacijom mogue je individualizranim pristupom njihovim
potrebama u uenju i prilagoavanjem programa u nekim podrujima kolskog gradiva ostvariti
osnovne obrazovne ciljeve. 6 djece s umjerenom mentalnom retardacijom posebnim se
programima uvje$bavanja mogu unaprijediti njihove misaone sposobnosti, stavovi, $ivotne vjetine
i ponaanje. <a$an je cilj kole poticanje mogunosti za voenje brige o sebi i razvoj osobne
odgovornosti kako bi takve osobe mogle nastaviti samostalan $ivot.
Pri oblikovanju nastavnih programa treba polaziti od djetetovih mogunosti, a ne sadr$aja programa
koji se mo$e savladati. Program treba te$iti razvoju vjetina uenja, komunikacije, govora,
socijalizaciji i uenju nekih strunih sadr$aja.
PRIMJENA U 8&!LI% kako pomoi mentalno zaostaloj djeci u koli%
ouitelj se treba usmjeriti na poduku u stjecanju temeljnih vjetina, to ee im valja omogiiti
itanje i uvje$bavanje na konkretnim primjerima, gradivo treba izlagati u manjim dijelovima,
povratne informacije trebaju biti este, valja uklanjati izvor ometanja iz okoline, gradivo treba
kraeativno prilagoditi uenikovim mogunostima..
Te,ko7e u u2enju
Ldnose se na specifine smetnje u psihikim procesima koje onemoguuju razumijevanje i
upotrebu jezika te smetnje u govoru, itanju, pisanju ili raunanju. Procjenjuje se da u populaciji
kolske djece ima oko 8C djece s takvim tekoama i to oko H puta vie djeaka nego djevojica.
4a djeca nisu mentalno zaostala, senzorno oteena niti imaju emocionalnih smetnji. &od
odreivanja tih smetnji bitno je postojanje razlike izmeu djetetovih intelektualnih potencijala i
stvarne izvedbe. /eki autori dr$e da se u kategoriju djece sa specifinim tekoama u uenju mogu
svrstati djeca koja imaju prosjean kvocijent inteligencije, a u kolskom uspjehu u pojedinim
podrujima zaostaju dva razreda iza svojih vrnjaka.
Mo$el o$nos% r%'*ojnih smetnji i te,ko7% u ,kolskom u2enju%
smetnje pa$njeI smetnje u miljenju i pamenjuI tekoe u govoruI perceptivne i motornr
smetnje
u itanju !disleksija"I u pisanju!disgrafija"I u izra$avanju !afazija"Iu raunanju!diskalkulija"
<a$no je naglasiti da takve tekoe u uenju gotovo uvijek izazivaju kolski neuspjeh.
Lpi 'n%ko*i koji upuuju na specifine tekoe u uenju% normalna ili ak iznadprosjena
inteligencija, neusklaenost inteligencije i postignua, zaostajanje u postignuu u pojedinim
podrujima, smetnje pa$nje ili visoka rastresenost, slaba motorna koordinacija, perceptivne
smetnje, tekoe u prostornoj orijentaciji, tekoe s motivacijom i samoregulacijom ponaanja,
specifine smetnje govora i pamenja, nezrelost u socijalnim vjetinama, nerazvijene vjetine
uenja
#isleksij% je termin koji se koristi za smetnje itanja povezane s neurolokim initeljima koji
dovode do tekoa u primanju i preradi vidnih podra$aja u sredinjem $ivanom sustavu.
1lavni pokazatelji dislektinosti u djeteta su% tekoa u povezivanju slova i glasa, zamjena slinih
slova u itanju !b i d, p i b, u i n", neizgovaranje slova na kraju rijei, dodavanje slova koja ne
postoje u rijei, pogaanje rijei
#isgr%?ij% je disfunkcija psihomotorikih centara $ivanog sustava u pisanju.
/ajei znakovi su% nezgrapan i neitak rukopis, izostavljanje slova i zamjena slova u rijei,
zrcalno pismo za neka slova i brojke, pisanje rijei zajedno
www.sajt.com.hr
#isk%lkulij% je neuroloki uvjetovana specifina smetnja koja dovodi do tekoa u svladavanju
osnovnih matematikih pojmova i operacija.
PRIMJENA U 8&!LI% kako pomoi uenicima s tekoama u uenjuN
ova$no je to ranije prepznati vrstu smetnje koja dovodi do tekoe u uenju, pouavanju valja
poeti na razini spremnosti za uenje u posebnom podruju, a ne razini opih potencijala, zadatke
valja tako prilagoditi da omoguavaju postizanje poetnog uspjeha, valja zadavati krae zadatke i
davati neposredne povratne informacije, treba se usmjeriti na uvje$bavanje temeljnih vjetina kako
bi se savladale perceptivne smetnje, esto valja provjeravati razumijevanje gradiva, uenicima valja
dati dovoljno vremena za odgovaranje jer esto imaju tekoa s obradom informacija i
pretra$ivanjem pamenja
iper%kti*nost i poreme7%j p%)nje ( posebna vrstu smetnje koja ote$ava poezno kolsko uenje
i pamenje, a odnosi se na nemogunost du$eg usredotoavanja na odreeni sadr$aj ili aktivnost.
4akvo dijete reagira na previe podra$aja odjednom, ne mo$e se selektivno usmjeriti na samo jedan
izvor podra$aja, nemirno je i uvijek u pokretu+ ne moraju nu$no imati slabiji kolski uspjeh, 3'8C
djece.
PRIMJENA U 8&!LI% kako pomoi hiperaktivnim uenicimaN
ouvje$bavanje zadataka ili vjetina !itanja, crtanja, pisanja" u malim koracima, uvje$bavanje
procesa u u$em podruju na zadacima usmjervanja i zadr$avanja pa$nje, kombinacija uvje$bavanja
zadataka i procesa
Te,ko7e u pon%,%nju i emocion%lne pote,ko7e
<eina uenika u nekom $ivotnom razdoblju ima emocionalne tekoe, ali tek oko(C ima teke i
duboke smetnje koje trebaju terapiju, te je vie djeaka nego djevojica 3%(.
6enici s emocionalnim smetnjama i smetnjama ponaanja su oni koji kroz du$e vrijeme posti$u
slab kolski uspjeh zbog%
(. nemogunosti uenja koja se ne mo$e objasniti intelektualnim ili zdravstvenim initeljima
). nesposobnosti uspostave zadovoljavajuih meuljudskih odnosa s vrnjacima i uiteljima
3. neprikladnog ponaanja ili do$ivljavanja u normalnim okolnostima
H. openitog osjeaja nesretnosti i potitenosti
8. sklonosti razvijanju tjelesnih simptoma, bolova i strahova povezanih s osobnim i kolskim
problemom
Postupci za utvrivanje smetnji ponaanja i emocionalnih smetnji su izravno promatranje, skale za
procjenu ponaanja i psiholoko testiranje. 2metnje su povezane s nepovoljnim $ivotnim uvjetima u
obitelji, kao i tekoama u prilagodbi na $ivot u novoj socijalnoj i kulturnoj sredini.
PRIMJENA U 8&!LI% Mto je trauma i kako pomoi traumatiziranoj djeciN
Tr%um% je dogaaj koji je tolikon straan da nadilazi uobiajeno ljudsko iskustvo i u gotovo svih
osoba koje su ga do$ivile izaziva sna$ne stresne reakcije. Ltuje se u tjelesnim, misaonim i
emocionalnim reakcijama, kako i na planu ponaanja. 7ko se s vremenom reakcije ne smire i
postanu dio $ivotnog iskustva dolazi do tzv. postr%um%tske stresne re%kcije !)*')8C ljudi" koju
ini 3 vrste simptoma%
(. ponovno pro$ivljavanje traumatskog dogaaja
). izbjegavanje svega to podsjea na traumu
3. tjelesni nemir, strah i tjeskoba
www.sajt.com.hr
4akva djeca zbog slabije koncentracije te$e pamte, te$e organiziraju pristup uenju, te opa
anksioznost i nesigurnost poveavaju strah u ispitnim situacijama.
6iteljice u koli mogu pomoi koristei ) pristupa% vraajui osjeaj kontrole nad vlastitim
$ivotom i emocionalnim rastereenjem. Mkolske zadatke valja prilagoavati djetetovim trenutnim
mogunostima, tako da dijete mo$e do$ivjeti uspjeh. /a emocionalnom planu kola mo$e kroz
pa$ljivo oblikovane aktivnosti omoguiti postizanje emocionalnog rastereenja, stvaranje osjeaja
sigurnosti, otvorenosti i povjerenja. 4o se mo$e postii radom u manjim grupama usmjerenim na
proradi traume, ali i tijekom nastavnih jedinica posebno u predmetima koje omoguuju slobodu u
osobnom izra$avanju.
#jec% prem% te,ko7%m% u pon%,%nju mogu se s*rst%ti u > skupine9
:; djeca kod kojih se poremeaj u ponaanju oituje u suprostavljanju autoritetu, neprijateljskim
osjeajima, nedostatku osjeaja krivnje
<; anksiozna i povuena djeca koja su plaljiva, pokoravajua, osjetljiva, pretjerano ovisna o
drugima i sklona potitenosti. 4a su djeca esto sklona pesimizmu, niskog su samopotovanja, a
mnoga pate od nauene bespomonosti,
=; socijalno nezrela djeca% nezainteresirana, nespremna na suradnju
>; socijalizirano'agresivna djeca s tekoama u ponaanju, ali prihvaena od vrnjaka, esto
sklona delikventnom ponaanju, uzimanju droga. #eu njima se esto pojavljuju voe
maloljetnikih bandi
PRIMJENA U 8&!LI% kako pomoi djeci s tekoama u ponaanju da se lake uklope u redoviti
razred, te da s druge strane ne ometaju uenike u uenju, uiteljice bi trebale%
ojasno uspostaviti pravila ponaanja i ophoenja u razredu i koli, pa$ljivo birati potkrepljenja
za po$eljna ponaanja, ostvariti takvu suradnju s ostalom djecom da ona svojim odobravanjem ne
potiu nepo$eljno ponaanje, ukljuiti ih u socijalizacijske grupe u kojima se ue socijalne i
kognitivne vjetine kao to su% kontrola izra$avanja emocija, empatinost, sadr$avanje od
impulsivnog ponaanja, sagledavanje okoline i tueg ponaanja kao bezopasnog, upotrebljavati
strategije u kolskim aktivnostima koje smanjuju osjeaj manje vrijednosti, nauenu bespomonost
i pojaavaju pozitivnu sliku o sebi
2metnje u ponaanju ponekad pokazuju i djeca koja zbog odreenih razloga moraju promijeniti
$ivotnu sredinu ili koji su u odnosu na ostaku djecu u manjinskoj skupini.
www.sajt.com.hr
!SN!6N! 8&!L!6ANJE #JECE S TE8&!@AMA U RA56!JU U R6ATS&!J
;jece s tekoama u razvoju ima oko (-8** to obuhvaa H,8C osnovnokolske populacije, te im
stoga treba osigurati preduvjete za kvalitetan $ivot.
6enici s tekoama u razvoju prema vrsti tekoe u osnovnim kolama 0P%
4ekoe u uenju 3HC, govorni poremeaji (HC, mentalna retardacija ()C, poremeaji u
ponaanju (*C, oteenje vida 8C, tjelesni invaliditet )C, oteenje sluha )C, kombinirane
potekoe )C
Mkolovanje djece s potekoama u razvoju organizirano je na nekoliko naina. /ajvei broj djece
integriran je u redovite odjele u redovitim osnovnim kolama, ali je za njih predvien posebni
program kojeg moraju zadovoljiti. Ponekad se unutar redovitih kola formira cijeli razredni odjel
posebno prilagoenog programa u kojem se nalazi vie uenika s istim tipom potekoe u razvoju.
!najee za uenike s mentalnom retardacijom, a manje s potekoama u ponaanju". Postoje i
specijalne odgojne'obrazovne ustanove koje su specijalizirane za jedan tip tekoa u razvoju. 4e su
ustanove usmjerene na odgoj i obrazovanje djece s mentalnom retardacijom, tjelesnom
invalidnou, autizmom, oteenjem vida, sluha i poremeajima govora.
Pou2%*%nje u2enik% s pose-nim potre-%m%('%konske o$re$nice
Mkolski je sustav reguliran nizom zakona i propisa% Zakon o osnovnom kolstvu i o srednjem
kolstvu' njima se odreuju oblici kolovanja djece s posebnim potrebama.
Zakonske odredbe predviaju da se kolovanje uenika s lakim tekoama provodi u osnovnoj
koli pri emu valja osigurati njihovu potpunu ili djelominu integraciju. 4akva se djeca ukljuuju u
redovne razrede !najvie 3 djeteta" koji imaju njavie )8 uenika. ;ijete savladava redovne ili
prilagoene programe uz pomo defektologa. Ld ('H djeca ne ponavljaju razred, a od 8'D mogu
ponavljati.
/akon redovne nastave predvien je i produ$eni struni postupak za uenike sa senzorikim i
motorikim oteenjima.
Za uenike s lakom mentalnim retardacijom organizira se djelomina integracija u posebnim
odgojno'obrazovnim grupama u kojima djeca savladavaju dijelove nastavnog programa dok se
ostatak programa provodi u matinom razrednom odjelu.
6enici s veim tekoama u razvoju koluju se u u posebnim odgojno'obrazovnim organizacijama
u kojima se vri i rehabilitacija, te za te uenike kolovanje mo$e trajati i do )( godine.