Broj66 (BiH) - P 75

66
godna VI

WWW.nstore.ba BOSNA I HERCEGOVINA
InStore OnLine
mjesto pravih vijesti
www.
instore.ba
instore.si
instore.hr
instore.rs
instore.mk
I
S
S
N

1
8
4
0
-
4
0
4
9 BOSNIA AND
HERZEGOVINA
BOSNIA AND
HERZEGOVINA

P
A
R
T
N
ER 20
13
/2
0
1
4

P
A
R
T
N
ER 20
13
/2
0
1
4

august 2014

br. 66
ZAINI
Samira Muratovi,
direktorica, Altermedia d.o.o.
Vodi kroz kategoriju
SVE ZA BEBE
august 2014

br. 66
godna VI

WWW.nstore.ba BOSNA I HERCEGOVINA
www.instore.ba 3 august 2014
uvodna rije
rijeme u kojem ivimo diktira
ubrzani tempo u svim segmenti-
ma ovjekovog angamana. Si-
gurno ste nebrojeno puta osjetili
ta to znai u realnom ivotu, po-
sebno kada je rije o poslovnim aktivnostima.
Promjene se deavaju svakodnevno i ne uspi-
jevamo odrati korak sa veim zahtjevima kako
potroaa s jedne strane, tako i trita u cjeli-
ni, s druge strane. Posmatramo procese i esto
ne uestvujemo aktivno u njima. Naravno sve
se ovo odraava na nae poslovanje i rezultira
nerijetko ne postizanjem eljenih ciljeva. Ove
injenice su nas i ponukale da ovu uvodnu rije
u potpunosti posvetimo poslovnoj edukaciji. O
njenoj vanosti i neophodnosti do sada je ree-
no mnogo. Hvaljena i prepoznata kao osnovni
pokreta konkurentnosti poslovnih subjekta i
ujedno osporavana i neshvaena s druge strane.
Jasno je da postoje razliita miljenja, a samim
tim i iskustva koja nas usmjeravaju.
Mi smo sigurni da poslovnoj zajednici u Bosni
i Hercegovini nedostaje organizovana poslovna
edukacija (temeljena na iskustvu i poznava-
nju naih trinih prilika), kao i organizovani
networking (druenje poslovnih ljudi). Mislimo
da je pravo vrijeme da upravo sada krenemo sa
organizovanom edukacijom, vrijeme je da raz-
govaramo jedni sa drugima, prenosimo iskustva
i pronalazimo rjeenja. Vjerujemo da u Bosni i
Hercegovini postoji mnogo uspjenih poslovnih
ljudi koji imaju ta rei, koji ele svojim isku-
stvom i znanjem pridonijeti stvaranju uslova za
efkasnije poslovanje.
Svi imamo zajedniki cilj, a to je podizanje vri-
jednosti trita uz ostvarenje poslovnih ciljeva.
Naa iskustva i izazovi su razliiti, ali smo si-
gurni da ako ih razmjenjujemo i podijelimo sa
drugima jednostavnije pronalazimo prava rje-
enja i donosimo ispravne odluke. Predlaemo
da prvi korak bude da nam se javite na e-mail
resid.muratovic@instore.ba sa svojim pitanji-
ma/izazovima na koje emo zajedniki pronai
odgovore.
DIREKTOR
Samira Muratovi
samira.muratovic@altermedia.ba
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Reid Muratovi
resid.muratovic@instore.ba
PRODAJA
Samir Hodi
samir.hodzic@instore.ba
IZVRNI UREDNIK/LEKTOR
Edina Mizi
edina.mizic@instore.ba
STRATEGIJA RAZVOJA
Haris Kulovi
haris.kulovic@altermedia.ba
NOVINARI
Adis Brdari, Igor urovi, Marko Hrastar,
Tomislav Ciliga, Jelena Domovi,
Milica Petrovi, Ana Filipovi,
Alma Rastoder, Nataa Atanasova
STRUNI SARADNICI
Kenan Utovi, Vedrana Seksan,
Darko Vaseli, Milan ulibrk, Mladen
Vedri, Miroslav Saraevi, Vladimir
Mileti, GfK, IPSOS, AC NIELSEN ,
EUROMONITOR
MARKETING/LOGISTIKA
Alma Guberini
alma.guberinic@instore.ba
DIZAJN
InStudio, BiH
PRELOM
Harun Kahriman
harun.kahriman@instore.ba
KOORDINATOR SVIH IZDANJA
Maksim urovi
maksim@instore.rs
TAMPA
Radin print d.o.o.
Sveta Nedjelja,
10000 Zagreb, Hrvatska
IZDAVA
Altermedia d.o.o.
Hasana Brkia 2
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel: +387 33 710 616
Fax: +387 33 710 615
E-mail: redakcija@instore.ba
Web: www.instore.ba
InStore magazin je mjeseni,
specijalizirani magazin za trgovinu
robom iroke potronje. Besplatno se
distribuira ciljnoj skupini: trgovcima,
proizvoaima, distributerima i
prateoj industriji. Izdava zadrava
pravo da odredi ciljnu grupu. InStore
magazin se ne distribuira osobama
mlaim od 18 godina. Za lanke,
fotografje i oblikovanje, magazin
zadrava sva prava.
Tira: 7.000 primjeraka.
Poslovna edukacija
za konkurentnost i
ekonomsku odrivost
V
www.instore.ba august 2014 4
sadraj
Novi objekti
Domae vijesti
Regionalne vijesti
Svjetske vijesti
Historija brenda
Carlsberg
Intervju
Samira Muratovi, direktorica
Altermedia d.o.o.
Aktuelno
Hercegovina jedna od vodeih
regija u proizvodnji smilja
Osvrt strunjaka
Dobra analiza kupovnih navika
vaih potroaa vodi vas do bolje
prodaje
Category management
Mobilni ureaji u funkciji
unapreenja vrijednosti kategorija

Outsourcing usluge
Fleet management samo kao
usluga
Trendovi
Kultura planiranja
Tehnologije
Otvori. Namai. Zatvori.
6
8
10
14
16
18
20
22
26
28
30
32
IZDVAJAMO
Historija brenda
Tano 167 godina Carlsberg raduje pivopije
irom svijeta pruajui im kvalitet i vrhunsko
uivanje u svakoj ai ovog tenog zlata.
Carlsberg grupacija jedna je od najveih pivar-
skih grupacija u svijetu, a ono to je doprinijelo
poznatom vrhunskom kvalitetu Carlsberga,
njegovom rastu i reputaciji jeste konstantni
tehnoloki razvoj, ulaganje u proizvodnju i
neumorno traenje savrene formule za ovaj
boanski napitak. U ovom broju proitajte o
razvojnom putu kompanije Carlsberg.
inPromocije
I ovaj put InStore je
zabiljeio promocije
organizovane u trnim
centrima irom Bosne i
Hercegovine.
Osvrt strunjaka
Ureenje prodajnih polica poinje
dobrom analizom kupovnih navika
vaih kupaca. Pravilan raspored robnih
grupa i analize drveta odluivanja vaih
kupaca predstavljaju prvi, ali i najva-
niji korak ka zadovoljstvu vaih kupaca,
koji e obaviti svoju kupovinu brzo i
tako se s veseljem vraati vama. Trite
i potroaeve navike stalno se mijenja-
ju, zato odmora za trgovce nema, pie
Andreja Avberek vlasnica i direktorica
Category Consultinga.
Intervju
In Akademija na trite Bosne i Herce-
govine donosi organizovanu poslovnu
edukaciju i mogunost networkinga za sve
poslovne ljude. Svoj rad bazira na lokal-
nom iskustvu i internacionalnom znanju, a
cilj joj je doprinijeti donoenju ispravnih
poslovnih odluka i stvoriti preduslove za
bolje poslovne rezultate. O osnivanju ove
akademije, novim projektima i planovima
razgovarali smo sa Samirom Muratovi,
direktoricom kompanije Altermedia d.o.o.
16
18
22
34
34
36
37
52
54
56
61
75
76
78
80
Vodi
kroz kategoriju:
SVE ZA
BEBE
IZDVAJAMO
InPromocije
Drugi biznis forum bh. dijaspore
Poticanje poslovne saradnje u funkciji
ekonomskog razvoja BiH
Vodi kroz kategoriju
Meso i mesne preraevine
InNabava
7 sekundi do (ne)uspjeha
Ljudski resursi
Uspjena potraga za
vrhunskim talentima
U maloj radnji
Mogue je opstati
InFokus
Zaini
Periskop
Ja saa uspjean! Ili nisam?

Periskop region
Brazil
Reforme...Da, ali.... Da li i u mom dvoritu?
Mi i Kinezi
Vjerovali ili ne
Vox populi
Vox Populi
Jedino prevozno sredstvo u kojem
mi nije muka je avion. Ne znam
kako i zato, ali meni pravo dobro.
Nemam strah od letenja, ak mi je
i merak gledati svijet odozgo oda-
kle se ini kako nita nema veze
i sve je sasvim nebitno i odakle
velike plodne njive imaju veliinu
markice na majici sa uputstvom za
pranje..., pie InStore kolumni-
stica Vedrana Seksan.
Periskop
Kolumnista Kenan Utovi u ovom
broju pie: Ako elimo da budemo
uspjeni potrebno je da postavljamo
ciljeve koji se realno mogu ostvariti i
koji prvenstveno zavise od nas. Samo
u tom sluaju bit emo motivisani da
damo sve od sebe da ga ostvarimo.
Kvalitetno postavljen cilj je osnovni
temelj uspjeha.
75
80
37
Zaini FOKUS
61
august 2014 www.instore.ba 6
novi objekti
Bosna i Hercegovina:
cm stigao i u Viegrad
Srbija:
Renovirana Idea Oaza
Hrvatska:
Jo jedan Super Konzum na Krku
Hrvatska:
Novi Kaufland u Umagu
Makedonija:
Skopski pazar otvorio novi market u Skoplju
Srbija:
Otvoreni Persu marketi
Srbija:
DIS otvorio renovirani objekat
U Viegrad je poetkom jula
stigao cm, i to na adresu
Ulica Kralja Petra I broj 24. Novi
objekat se prostire na povrini
od 360 kvadratnih metara, a u
ponudi ima ak 12.000 artikala.
Zaposlio je pet radnica, koje e
kupce usluivati na dvije kase.
Kompanija Idea otvorila je 11.
jula preureenu prodavnicu
Idea Oazu, koja nudi iri asor-
timan, a nalazi se na Zvezdari,
u ulici irila i Metodija 8. Osim
bogatog asortimana svakod-
nevno potrebnih namirnica,
kao to su svjee voe i povre
po najpovoljnijim cijenama,
svjee pecivo, raznovrsna
ponuda mesa kontrolisanog
U Omilju, na ostrvu Krk, na
adresi ulica Pua 150, otvoren
je 21. jula Super Konzum, 61.
u Hrvatskoj i drugi na ovom
ostrvu.
U novootvorenoj prodavnici,
ukupne povrine 1.800 kva-
dratnih metara, zaposleno je 60
radnika. Kupcima je dostupan
irok asortiman proizvoda s
naglaskom na ponudu svjeeg
asortimana voa i povra doma-
eg porijekla, pekare s dnevno
svjeom ponudom toplih peciva
Novi SP market u skopskom naselju Centar,
Ulica Sv. Kirila i Metodija 20 otvoren je
6.augusta 2014.Novi supermarket prostire
se na povrini od 420 kvadratnih metara,
raspolae sa tri kase, a u njemu je zaposlenje
nalo 15 radnika.SP market nudi bogat
asortiman proizvoda renomiranih domaih
i stranih proizvoaa, veliki izbor svjeeg
voa i povra, gotova topla jela iz Toplote-
ke, poslastiarske proizvode... Nadamo
se da e novi SP market svojom bogatom
ponudom odgovoriti na potrebe graana i
zadovoljiti njihove potrebe za svjeom, kvali-
tetnom i raznovrsnom hranom po najboljim
cijenama, izjavili su iz odjeljenja za marke-
ting Skopskog pazara.
Kaufand je poetkom jula otvo-
rio novu trgovinu u Umagu, na
adresi Novigradska ulica 22, a
time i vie od 120 novih radnih
mjesta. Novootvoreni objekat
ima 230 parking mjesta, a
Kikindsko Mikronaselje je
dobilo jo jedan maloprodajni
objekat na Baaidskom drumu
bb. Novi Persu market, koji nosi
broj 110, sa svojih 80 kvadrat-
nih metara prodajnog prostora
i etiri zaposlena radnika,
sveano je otvorio vrata potro-
aima sredinom jula, pruajui
im mogunost kupovine vie od
2.500 artikala.
Poslije mjesec dana radova,
sredinom juna je otvoren reno-
virani DIS u Smederevu.
Ovo je prvi market DIS lanca,
pa se stoga naao prvi i na listi
za modernizaciju. Renoviranje
objekta u Smederevu primjer
je daljeg pravca unapreenja
procesa kupovine u DIS-u,
poruuju iz kompanije.
Oprema ugraena u novi
objekat prua bolji ugoaj pri
kupovini svakom potroau,
naroito onima sa manjom visi-
nom, kojima je sa dosadanjom
opremom jedan dio artikala
esto bio nedostupan. Sada je
visina polica prilagoena svim
potroaima. Posebna panja
posveena je kategorijama robe
za djecu i dame. Osim toga,
veliki pomak napravljen je i na
porijekla, kozmetika i kuna
hemija, Idea Oaza sada nudi i
veliki izbor opreme i aparata za
kuu, saopeno je iz kompanije.
i hljeba, svjee meso i gastro
i delikates dio. Takoer, novi
Super Konzum sadri i dio
neprehrane, s bogatom ponu-
dom posua, kunih aparata,
tekstila i opreme za dom.
Prije ovog objekta, a tokom
jula, otvoren je market u
Srbobranu, na adresi Jovana
Popovia 2, koji se prostire na
58 kvadrata, a u asortimanu
ima vie od 2.000 artikala. Za-
tim je otvoren objekat u Mulji,
na adresi Hunjadi Janoa 92, na
ukupnoj povrini od 67 kvadra-
ta, a sa vie od 2.500 artikala.
polju energetske efkasnosti
objekta. Ovim DIS nedvosmisle-
no pokazuje svoju opredjelje-
nost ka drutveno odgovornom
i ekoloki angaovanom poslo-
vanju, navodi se u saopenju.
U planu su i rekonstrukcije
objekata u Panevu i Novom
Sadu.
u sklopu objekta su i speci-
jalizovane trgovine. Na vie
od 2.500 kvadratnih metara
nalazi se preko 20.000 razliitih
proizvoda.
Obavijestite nas
o otvaranju novih objekata
Mirjana Ivankovi,
mirjana@instore.rs
www.marketing-summit.ba
Academy
bus ess
BIZNIS JE MARKETING...
I MARKETING JE BIZNIS
13.
NOVEMBAR
UVOD U KONFERENCIJU ILI ZATO
SMO ODLUILI DA NAPRAVIMO
SARAJEVO MARKETING SUMMIT
U Bosni i Hercegovini i regiji imamo puno
uspjenih pria, efkasnih pristupa i dobrih
marketinkih rjeenja.
Marketing summit organizujemo kako bismo
istakli vanost sinergije izmeu najboljih
marketinkih praksi i najboljih poslovnih
rjeenja. Govorit emo o marketingu,
razgovarati o biznisu i prezentirati najus-
pjenija rjeenja.
Ponudit emo smjernice za dalji razvoj,
govoriti o tome kako to rade najbolji u
Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu.
domae vijesti
Mogue poskupljenje brana
Tropiku odobreno
preuzimanje lanca Delhaize
Stani grupa gradi fabriku
sokova
BIGMEV poeo s realizacijom
projekta izvoza malina u Tursku
Kaltenberg pivo za kraljevski
uitak
Direktor itozajednice Bosne
i Hercegovine Alija abanovi
izjavio je da je mogue da u
narednom periodu u Bosni i
Hercegovini doe do poveanja
cijena brana. Pojasnio je da
je urod penice u zemljama
okruenja, posebno u Srbiji i
Hrvatskoj, znatno manji nego
to je bio prole godine, iz ega
su mnogi ve zakljuili da bi
moglo doi do korekcije cijena.
Teko je tano predvidjeti kad
bi se to moglo desiti i koliko bi
bilo poveanje cijena, ali ne
oekujem da e doi do nekog
znaajnog poskupljenja, rekao
je abanovi. On je dodao da
Konkurencijski savjet BiH odo-
brio je banjalukom trgova-
kom lancu Tropik preuzimanje
lanca Delhaize u BiH utvrdivi
da ta transakcija ne naruava
trinu konkurenciju.
Time je i zvanino otklonjena
i posljednja prepreka u akvizi-
ciji Delhaizea u BiH i formalno
stvoreni svi preduslovi da to pre-
duzee uskoro pone da posluje
unutar Tropik grupe,saopeno
je iz Tropika.
Tropik i Delhaize potpisali su
u martu ugovor o preuzimanju
stopostotnog vlasnitva ime
e banjaluki lanac preuzeti 39
Grupacija Stani iz Sarajeva
poela je izgradnju fabrike za
proizvodnju juicy sokova u
BiH. U buduim proizvodnim
pogonima u Opini Kreevo,
posao e dobiti 50 ljudi Opine,
prenose lokalni mediji.

Stani grupa, vodea kompani-
ja u BiH u proizvodnji sokova,
distribuciji pia, tehnike
robe i duhanskih proizvoda, u
buduoj fabrici sokova planira
proizvodnju od 12.000 litara
soka na sat,kae Lejla Kasu-
mi, iz marketing slube ove
kompanije. U pogonima e se,
zasada, proizvoditi samo juicy
sokovi, koji e se izvoziti na
Izvozom prvog kamiona malina
od ukupno sedam u ovoj godi-
ni, Fondacija BIGMEV (Centar
za razvoj odnosa sa BiH) poela
je s realizacijom projekta izvoza
ovog voa iz Bosne i Hercegovi-
ne u Republiku Tursku. Maline
su sa podruja Srebrenice i Bra-
tunca, a u projektu uestvuje
oko 180 povratnikih porodica
koje imaju male plantae
malina.
U ovoj godini planirano je da se
izveze oko 160 tona malina u
vrijednosti od 780.000 KM. Za
iduu godinu cilj je da se izvoz
uvea za 100 posto.
Izvoz malina na tursko trite
BIGMEV je realizirao u sarad-
nji sa kompanijom Aydinoglu
Kestat iz turskog grada Bursa
koja ve tri godine uvozi kesten
Fondacija BIGMEV je neproftna organizacija, a osnovana je
2010. godine s ciljem razvoja odnosa izmeu Bosne i Hercego-
vine i Republike Turske. Fondacija ve tri godine kontinui-
rano radi na izvozu bh. roba i usluga na tursko trite. Sjedite
Fondacije je u Istanbulu, sa predstavnitima u Bursi i Sarajevu.
Kraljevsko bavarsko pivo Kal-
tenberg predstavljeno je mediji-
ma i gostima u Sarajevu kroz
radionicu o pravilnom nainu
degustacije i toenja piva, te
uivanje u kraljevskom okusu
vrhunskog piva.
Banjaluka pivara je 2011.
godine poela proizvodnju i
punjenje Kaltenberg piva prema
licenci princa Luitpolda od
Bavarske, i jedina je pivara u
Bosni i Hercegovini koja ispu-
njava stroge uslove i standarde
kvaliteta i proizvodnje kraljev-
skog bavarskog piva Kalten-
berg, koje je najprodavaniji
brend kompanije Knig Ludwig
International GmbH & Co.
Dugorono smo opredijeljeni
za razvoj domae pivarske
industrije u Bosni i Hercegovini
i unapreenje standarda kvali-
teta, to i nai potroai u cijeloj
Bosni i Hercegovini prepoznaju i
cijene. Kontinuirano ulaemo u
proizvodne resurse zahvaljujui
je u Srbiji prole godine urod
penice iznosio tri miliona tona
i da su izvezli 1,4 miliona tona,
dok je ove godine urod svega
2,1 milion tona, to je priblino
njihovim potrebama. abanovi
je kazao da je u Hrvatskoj oko
20 posto manje zasijano, a i
urod je neto manji, tako da
i oni imaju vrlo malo trinih
vikova. Nai preraivai e
morati nabavljati penicu u
irem okruenju, uglavnom u
Maarskoj i dalje, koja je uvijek
bila skuplja nego u Hrvatskoj
i Srbiji, te je mogue oekivati
korekcije cijena po tom osnovu,
kazao je abanovi.
maloprodajnih objekata koji su
do sada poslovali pod imenom
Tempo i Maksi.
Preuzimanje svih malopro-
dajnih objekata Delhaize bit e
realizovano u kratkom peri-
odu, bez prekida u njihovom
poslovanju. Naa grupacija e
odmah po preuzimanju zapoeti
rebrendiranje i renoviranje svih
objekata i njihovo dodatnoopre-
manje u skladu sa kompanijskim
standardima u ta se ubraja i
posebno prilagoavanje cijena
i kompletnog asortimana potre-
bama svih kupaca,-istakli su
u Tropiku.
trite CEFTA-e. Krenut emo
sa proizvodnjom kompletnog
juicy asortimana, a u per-
spektivi emo razvijati i ostale
srodne segmente. Imamo u
planu da te sokove izvozimo na
sva trita CEFTA-e, prioritetno
prema Srbiji, Makedoniji, Crnoj
Gori,kae Kasumi.
iz Bosne i Hercegovine.
Maline su kupljene od frme
Voar piramida d.o.o. Visoko, a
BIGMEV ovom prilikompoziva i
druge kompanije u Bosni i Her-
cegovini koje se bave otkupom
malina da se jave u Fondaciju
kako bi se ve sada mogao pla-
nirati izvoz ovog voa na trite
Republike Turske.
emu je na rad i kvalitet prepo-
znat, a mi smo zadovoljili visoke
standarde i uslove da budemo
dio 750 godina duge tradicije
bavarskog kraljevskog piva.
Kvalitet i tradicija Kaltenberg
piva garantuju uivanje u vrhun-
skom okusu istog kraljevskog
bavarskog piva, proizvedenog
u Bosni i Hercegovini, rekao
je Nicholas Penny, generalni
direktor Banjaluke pivare.
Klas pokrenuo proizvodni
pogon u Srebrenici
Nema osnova za visoku
cijenu limuna u BiH
10 godina Vispakove
dinovska dezve
Agrokomerc eli pokrenuti
proizvodnju kesten pirea
Plan je da pogon koji za sada u
testnom periodu upoljava pet
radnika, vremenom preraste u
tvornicu. Bosanskohercego-
vaka prehrambena industrija
Klas d.d. Sarajevo pokrenula
je poetkom augusta pogon
za proizvodnju tjestenine u
Srebrenici. Srebrenica je prvi
grad u BiH koji sam zajedno sa
saradnicima posjetio nakon to
sam u martu ove godine imeno-
van za direktora Klasa. Pripreme
za pokretanje proizvodnje trajale
su svega nekoliko mjeseci, koliko
je bilo potrebno da Klasov tim
tehnologa i drugih strunjaka
stvore uslove za poetak rada
pogona. Naa opredijeljenost da
pomognemo Srebrenici na nain
da otvaramo radna mjesta je
vrlo vrsta. Nadamo se da emo i
uspjeti u tome, rijei su Rusmi-
ra Hrvia, direktora kompanije
Klas d.d. Sarajevo.Projekat
otvaranja Klasovog pogona u
Cijena po kojoj pojedini trgovci
u Bosni i Hercegovini u ovoj
godini prodaju limun je duplo
vea nego lani, ali u Upravi za
indirektno oprezivanje BiH
smatraju da nema nikakvog
osnova da se cijena tog voa po
kilogramu kree ak oko est
maraka.
Portparol Uprave za indirektno
oprezivanje BiH Ratko Kovae-
vi rekao je da je tokom sedam
mjeseci 2014. godine u BiH
ukupno uvezeno limuna i lime-
te 4.869.511 kilograma, ukupne
vrijednosti 5.140.610 KM.
Na to su plaene uvozne dabi-
ne u iznosu od 919.130 KM.
To konkretno znai da vrijed-
nost limuna pri uvozu u BiH bila
1,06 KM po kilogramu, na to se
obraunate uvozne dabine bile
0,19 KM po kilogramu, ukazao
je Kovaevi.
U istom periodu prole godine,
u BiH je uvezeno 4.855.799
kilograma tog voa, ukupne
Oko 5 miliona ljudi pilo bosan-
sku kafu iz najvee dezve na
svijetu. Postali smo na neki
nain zatitni znak za bosansko-
hercegovaku tradiciju i kultur-
no nasljee. Svi mi iz Vispakovog
tima veoma smo ponosni na
tu injenicu. Ovo je pria kojoj
nema kraja, istiu iz Vispaka.
U nedjelju 27. jula obiljeena je
10. godinjica uspostavljanja
Guinnessovog rekorda najvee
dezve na svijetu i ulaska u
najpopularniju knjigu svjetskih
uda. Prije tano 10 godina
pod Starim mostom u Mostaru,
spomenikom nulte kategorije
svjetske batine UNESCO-a,
za vrijeme skokova sa Starog
mosta ispeeno je u najveoj
dezvi na svijetu 650 litara Zlat-
ne dezve, a graani Mostara
popili 8000 fldana kafe.
Do sada je iz jedne od najveih
Kompanija Agrokomerc iz
Velike Kladue trai partnera sa
kojim e pokrenuti proizvodnju
kesten pirea, javljaju domai
mediji. Fadil Bihorac, pred-
sjednik Nadzornog odbora u
ovoj kompaniji kazao je kako je
Agrokomerc do poetka 90-ih
godina bio poznat u Europi, iz-
meu ostalog i po kesten pireu.
Najvie ga je izvozio uItaliju.
Tokom rata u BiH ta proizvod-
nja je ubustavljena.
Kesten pire cijenjen je proizvod
na Zapadu, naroito u Italiji, od
kojeg se prave raznedelika-
tese.Pelari iz Krajine ve su
brendirali med od kestena, koji
je sve vie cijenjen u Europi.
Srebrenici realiziran je na pri-
jedlog Udruenja ene Srebre-
nice u saradnji sa privrednim
odjelom Opine Srebrenica i
opinskim naelnikom amilom
Durakoviem. Tjestenina pod
zajednikim brendom Klas i
Moja mama proizvodit e se za
bh. trite, a uskoro se oekuje
i izvoz tjestenine iz Srebrenice
i na inostrana trita. Pogon za
sada u testnom periodu zapo-
ljava ukupno pet radnika. Plan
je da pogon vremenom preraste
u tvornicu. Poet emo sa
tjesteninom. Meutim, postoji
mogunost proirenja proizvod-
nog asortimana i na neke nove
programe koje Klas svakako
ima u planu razvijati, a to je
kompatibilno potencijalima
srebrenikog kraja i kapacite-
tima primarne poljoprivredne
proizvodnje koja je zasupljena u
Srebrenici, zavrava Hrvi.
vrijednosti 5.569.765 KM, a
plaene uvozne dabine bile su
u iznosu od 1.060.143 KM.
Vrijednost limuna pri uvozu u
BiH je bila 1,15 KM po kilo-
gramu, na to se obraunate
uvozne dabine bile 0,22 KM po
kilogramu. Da je cijena limuna
u BiH neralno visoka smatraju i
u Pokretu potroaa RS.
Cijena limuna u Banjoj Luci je
oko pet KM, to je iznenaujue,
iako je generalno voe neto jeft-
nije u ovoj, u odnosu na prolu
godinu, jer je loijeg kvaliteta i
kie su uinile da imamo loiju
ponudu, rekao je generalni
sekretar Pokreta potroaa Re-
publike Srpske Dragovan Petro-
vi. On istie da i trgovci mogu
da potvrde slabiju prodaju tog
voa, a potroai da ni kvalitet
nije zadovoljavajui.
atrakcija na svijetu, Zlatnu
dezvu - pravu bosansku kafu
probalo oko pet miliona ljudi
na tri kontinenta, i to u Bosni i
Hercegovini, Turskoj, Sloveniji,
Hrvatskoj, Makedoniji, Nje-
makoj, Austriji, Kini, Brazilu,
i drugim zemljama. Kapacitet
Vispakove dinovske dezve je
650 litara iz koje se popije oko
8000 fldana kafe, a za jedno
punjenje potrebno je oko 65 kg
kafe. Nastala je u ljeto 2004.
godine ispod ekia Baarij-
skog majstora Nasira Jabuara i
njegovih pomonika.
Krajina je bogata kestenovim
umama. Mnoge porodice i
danas beru kesten i prodaju ga
u Hrvatskoj i Italiji. alju gau
sirovom stanju. Ali, ukoliko bi
taj kesten preraivali i izvozili ga
kao gotov proizvod, njegova ci-
jena bila bi daleko vea i ljudi bi
daleko vie zaraivali od kestena
nego to sada zarauju, rekao
je Bihorac.
Pokretanje proizvodnje kesten
pirea u Agrokomercu, koji ima i
spremne linije za ovu preradu,
znailo bi i stotine direktnih i in-
direktnih novih radnih mjesta za
mnoge Krajinike, a samim time
i vie novca u dravnoj kasi
dodao je Bihorac, a prenose
mediji.
Uredila Edina Mizi
aljite nam vae vijesti
regionalne vijesti
Poinje izgradnja Deltinog
distributivnog centra
Otvoren prvi Lesaffre
pekarski centar
Novi logistiki centar Geneze
Don Don - veinski vlasnik
itopeka
Na prodaju Nika pivara
Kamen temeljac novog Deltinog
distributivnog centra postav-
ljen je 23. jula u industrijskoj
zoni opine Stara Pazova.
Novi centar je investicija kom-
panije Delta Real Estate, ukupne
vrijednosti 10,2 miliona eura.
Zavretak izgradnje planiran je
za januar 2015., kada e centar
postati dio Delta transportnog
sistema (DTS), kompanije u
sastavu Delta holdinga, koja se
bavi pruanjem logistiko-tran-
sportnih usluga, kazao je tom
prilikom Dejan Jeremi, izvrni
potpredsjednik Delta holdinga
za operativne poslove.
Centar se nalazi na parceli
povrine 10 hektara. U prvoj
fazi imat e povrinu 20.370
kvadratnih metara, sa mogu-
nou da se u drugoj fazi izgra-
di jo 14.500 metara kvadratnih
skladinog prostora.
Prema rijeima Jeremia, centar
koji je smjeten na lokaciji koja
U godini obiljeavanja 40
godina rada poznatih Lesaffre
pekarskih centara, francuska
kompanija Lesaffre otvarila je
prvi pekarski centar ove vrste u
Srbiji poetkom jula.
elja da svoju strast, posvee-
nost i entuzijazam podijelimo sa
pekarima irom svijeta dovela
je do toga da Lesaffre postane
pouzdan i siguran partner kod
pekarskih profesionalaca na
svih pet kontinenata na kojima
poslujemo. Trite Srbije za nas
Preduzee Geneza iz Vojvodine,
koje se bavi uvozom i izvozom
irokog asortimana prehram-
benih sirovina, obiljeilo je 20
godina uspjenog poslovanja
nedavnim otvaranjem logisti-
kog centra.
Kako navode iz kompanije,
skladite se prostire na ukupnoj
povrini od 2.500 metara kva-
dratnih, zasada je najefkasnije
i najmodernije opremljeno u
cijelom regionu i nudi europski
standard lagerovanja za kompa-
Kompanija Don Don postala je
vlasnik 51 posto akcija nikog
itopeka i u postupku je preu-
zimanja te frme, iji su gubici
iznad visine kapitala pekare,
koji iznosi trenutno oko 170
miliona dinara.
Veinski vlasnik Don Dona,
Ale Mozeti, rekao je da e
kompletna transakcija dostii
iznos od oko 4,5 miliona eura,
i da ona obuhvata pokrivanje
gubitaka dobavljaima od
2,6 miliona eura, ulaganje u
modernizaciju fabrike od 1,5
miliona eura i isplatu dionica
Nika pivara bi trebalo da ove
jeseni dobije novog vlasnika.
Ovih dana raspisan je konkurs
za prodaju pivare, a javno
nadmetanje zakazano je za 11.
septembar. Poetna cijena na
javnom nadmetanju iznosit e
396 miliona dinara, depozit za
uestvovanje na nadmetanju
iznosi neto vie od 158 miliona
dinara.
povezuje kljune putne pravce,
imat e 26.000 paletnih mjesta
razliitih temperaturnih siste-
ma (od -20 do +25C). Zahva-
ljujui mogunosti da prihvati i
distribuira vie od 3.000 paleta
robe na dan, opsluivat e sva-
kog dana mreu od 15.000
kupaca irom Srbije.
je izuzetno vano i otvarajui
ovaj jedinstveni centar imamo
namjeru da kroz personalizo-
vane obuke pruimo priliku
svojim poslovnim partnerima da
prate sve inovacije u ovoj oblasti,
to e im pomoi da unapri-
jede svoje poslovanje shodno
karakteristikama lokalnog
trita i potrebama potroaa,
kvalitet svojih proizvoda, ali i
cjelokupnu domau pekarsku
industriju, izjavio je Miodrag
Jeli, izvrni direktor kompani-
je Lesaffre u Srbiji.
nije iz balkanskog regiona.
Kapacitet logistikog centra
je 2.500 paletnih mjesta, za
skladitenje vie od 1.500 tona
robe. Nudi mogunost skladi-
tenja na ambijentalnoj tempe-
raturi, kao i odvojene komore
sa temperaturnim reimom do
-20 C. Logistiki centar je 20
km od graninog prelaza sa
EU, 15 km od autoputa E75, na
polovini puta Beograd - Budim-
peta.
od oko 250.000 evra.
Mozeti je najavio da e preo-
stalim vlasnicima biti upuena
ponuda za preuzimanje vlasni-
tva do 100%. Prema njegovim
rijeima, ozdravljenje itopeka
bit e obavljeno u tri koraka:
kroz raiavanje dugova koji
su najvei prema dobavljaima,
a oni su istovremeno i dosada-
nji vlasnici, kroz modernizaciju
i novi asortiman proizvoda, i
kroz reorganizaciju poslovanja
koja podrazumijeva i socijalni
program zbog neadekvatne
strukture zaposlenih.
Pivara se prodaje iz steajnog
postupka, ali kupci nee moi
da kupe samo odreene objekte
ili opremu, ve fabriku kao
proizvodno-poslovnu cjeli-
nu. Potencijalnim kupcima
se, takoer, nude i pogon za
proizvodnju piva i sokova sa
kompletnom opremom, kotlar-
nica, upravna zgrada, kamioni
za transport robe i prodavnice.
Za vie vijesti iz regiona pratite nas svakodnevno na www.instore.ba
Uredila Milica Petrovi
milica@instore.rs
Tikve pokree koncept
butik vinarija
Fructal postaje drutvo sa
ogranienom odgovornou
Kofola zajedno sa porodicom
Poli u trci za Radensku
Agrokor eli cijeli Merkator
Vinarija Tikve predstavila je
visokokvalitetno luksuzno vino
Chardonnay Lepovo, proizvede-
no u svojoj novoj butik vinariji
Domaine Lepovo. Ova vinarija
malog kapaciteta, prva je te
vrste na ovim prostorima i po
ugledu na francuske butik vi-
narije okrenuta je ogranienoj
proizvodnji, sa ciljem da proi-
zvodi iskljuivo vina najvieg
kvaliteta.
Sa novom vinarijom Domaine
Lepovo uvodimo vanu promjenu
u pristupu proizvodnji ograni-
enih koliina visokokvalitetnih
vina u malim, takozvanim butik
vinarijama, i tako stvaramo novi
trend u razvoju vinske industrije.
Na cilj je da specijalnim pristu-
pom gajenja groa, staranjem
da dobijemo groe idealne zre-
losti, koje se sa puno panje bere
i odmah transformie u najbolje
i jedinstveno vino, na najkvali-
tetniji nain iskoristimo svo bo-
gatstvo prirode koje Lepovo ini
idealnom lokacijom za vrhunska
vina, izjavio je generalni direk-
tor vinarije Tikve, Igor Ilievski.
Domaine Lepovo premium vina
kreacija su svjetskog eksperta
Filipa Kambia. Sadre visok
Grupa Nectar, iji je dio od
2011. godine i ajdovski Fructal,
poela je s novim investicijskim
ciklusom, irenjem poslovanja i
ulaskom na nova trita.
U Fructalu vide mogunosti

irenja na daleka trita. Iz tog
razloga, Fructal namjerava da
se pretvori iz dioniarskog u
U nastojanju da preuzme
Radensku, eka Kofola se
udruila s porodicom Poli, koja
se, takoer, kandidovala za
preuzimanje te kompanije.
Porodica Poli ve sarauje
s Radenskom, i to tako to
distribuira njene proizvode na
azijskim tritima.
Hrvatski Agrokor objavio je po-
nudu za preuzimanje preostalih
47 posto akcija slovenskog
trgovakog lanca Merkator po
cijeni od 86 eura po akciji.
Obje kompanije imaju trgova-
ke lance i u Srbiji.
Kako prenose mediji, ponuda e
biti otvorena do 1. septembra,
a preuzimanje e se smatrati
uspjenim bez obzira na proce-
nat kupljenih akcija.
Agrokor se bankarskim garan-
cijama obvezao da e akcije
isplatiti u roku od osam dana
nakon potvrde uspjenosti
ponude. Agrokor je za 53 posto
akcija koje je od veinskih vla-
snika otkupio u junu, platio 172
miliona eura, a za preostalih
47 posto trebalo bi da plati 152
milona eura.
Taj novac Agrokor je obezbije-
dio kreditima, i to 50 miliona
eura od banke BNP Paribas,
procenat alkohola, djelimino
su barikirana u francuskim
hrastovim buradima, a bit e
dostupna samo u malom dijelu
prodajnih objekata i ogranie-
nom broju elitnih restorana u
zemlji i regionu.
drutvo s ogranienom odgo-
vornou.
Promjena statusa bi im najprije

donijela poveanje efkasnosti,
a to se zaposlenih tie - njiho-
va situacija se nee promijeniti.
U isto vrijeme u Fructalu e
poeti s reprogramom kredita.
Iz Kofole poruuju da Raden-
ska ima dobar potencijal za
dinamian rast, ali to je, kako
kau, mogue postii samo ako
se potuje lokalno poslovno
okruenje. Kofola i porodica
Poli e traiti i dodatne prilike
za investiranje u regionu.
50 miliona od austrijske VTB
banke i 52 miliona od Zagreba-
ke banke.
Agrokor i kompanija Agrokor
Investments su u okviru dogo-
vora s bankama o restrukturira-
nju duga Merkatora obezbijedili
dokapitalizaciju od 220 miliona
eura.
Od toga je 202 miliona eura
upotrijebljeno za djeliminu
otplatu duga Merkatora, a 17,2
miliona za obrtna sredstva.
Uredila Dane Draginova
dance@instore.mk
Uredio Marko Hrastar
marko.hrastar@instore.si
Voli zakupio hladnjau
kompanije Plodovi
Predstavnici kompanije Voli
potpisali su sredinom jula sa
kompanijom Plodovi ugovor
o zakupu njihove hladnjae u
Mataguima, vrijedan 300.000
eura.
Ugovor o zakupu potpisan je
na period od pet godina, sa
mogunou produenja, i tre-
balo bi da obezbijedi sigurniji
plasman poljoprivrednih proi-
zvoda kroz defnisani otkup.
Vojislav urovi, izvrni
direktor kompanije Plodovi,
rekao je da e potpisani ugovor
biti u interesu obje kompanije,
kao i samih proizvoaa. On je
naveo da je predmet ugovora
zakup hladnjae u Mataguima
i zemljita povrine 47.000 me-
tara kvadratnih, sa prateom
opremom, sa ciljem otkupa,
skladitenja i distribucije
poljoprivrednih proizvoda.
Savo urii, zamjenik
direktora maloprodaje Volija,
kazao je da poslovna politika
kompanije podrazumijeva
orijentisanost prema potro-
au, drutvena odgovornost
i domainski odnos prema
svemu to je domae.
regionalne vijesti
Uredila Tajna Pavlovi Stoji
aljite nam Vae vesti
tajna@instore.hr
Dobit Podravke oko tri
miliona
Karlovako pivo No. 1
Orbico preuzeo poljsku Navo
grupu
Atlantic Grupa uvodi ips u
asortiman
Glavno obiljeje objavljenih
rezultata poslovanja Grupe
Podravka, koje je prihvatio i
Nadzorni odbor Podravke, jeste
da su rezultati poslovanja i u
drugom tromjeseju ove godine
u skladu s planskim oekiva-
njima.
Ukupni prihodi od prodaje
Prema rezultatima najnovi-
jegBest Buy Awardistrai-
vanja u Hrvatskoj, hrvatski
potroai, odnosno ispitanici
koji su uestvovali u ovom
istraivanju, smatraju da im
Karlovako nudi najbolji odnos
cijene i kvaliteta, kada je rije o
pivu u Hrvatskoj.
Na temelju ovog rezultata,

Karlovako pivo osvojilo je sta-
tusBest Buy Awardza katego-
riju piva za godinu 2014./2015.
na teritoriji Hrvatske, kao i pra-
vo na isticanje prestine oznake
i medaljeBest Buy Award.
Kako smo ranije pisali, Karlo-
vako Radler, prema istraiva-
nju kvalitete QUDAL-QUality
meDAL, ocijenjen je kao najkva-
litetnije pivo s vonim okusom
u Bosni i Hercegovini.
Vrlo smo ponosni to su potro-

ai u Hrvatskoj odabrali Kar-
lovako kao pivo koje im prua
najbolji odnos cijene i kvaliteta,
i da su potroai u BiH odabrali
Karlovako Radler kao najkva-
litetnije pivo s vonim ukusom.
Uvijek se trudimo da sluamo
nae potroae i dajemo im ono
to ele pivo vrhunskog kvali-
teta. Nae Karlovako naprav-
Distributerska kompanija Orbi-
co, u vlasnitvu Branka Roglia,
novi je veinski vlasnik poljske
kompanije Navo Polska grupa
dystrybucyjna (PGD).
Kako se navodi u saopenju
kompanije, Branko Rogli je na
skuptini nove grupacije Nava
Orbico izabran za predsjednika
skuptine i u skladu sa svojom
vlasnikom pozicijom preuzeo
je nadzor i upravljaku kontrolu
nad kompanijom u kojoj je
stekao 70 posto udjela.
Orbico ima dodatnu opciju,
prema kojoj moe da otkupi i
preostalih 30 posto udjela do
kraja 2014. Bez obzira na to da
li e da iskoristi ovu mogu-
nost, preuzimanje poljske
Atlantic Grupa je sredinom jula
s kompanijom za proizvodnju i
promet prehrambenih proi-
zvoda Kanaan d.o.o. iz Donjeg
Miholjca ugovorila strateku
saradnju na uslunoj proizvod-
nji asortimana slanog sneka,
sa mogunou vlasnikog
preuzimanja.
Kako se navodi u saopenju
koje je Atlantic Grupa dostavila
Zagrebakoj berzi, u okviru
stratekog poslovnog podruja
Slatko i slano, uvoenjem nove
robne marke Chipsos proirit
e asortiman slanog sneka pale-
tom ips proizvoda.
Proizvodnja ipsa ugovorena
je s kompanijom Kanaan, sa
sjeditem u Donjem Miholj-
cu, najznaajnijim uslunim
proizvoaem u ovoj kategoriji
u Hrvatskoj, koji zadovoljava
visoke standarde u proizvodnji
i kvalitetu sirovine i konanog
iznosili su oko 213 miliona
eura, od ega prihodi od proda-
je prehrane i napitaka oko 163
miliona eura, a prihodi od pro-
daje farmaceutskih proizvoda
oko 49 miliona eura. Iskazana
operativna dobit (EBIT) u
prvom polugoditu iznosi oko
sedam miliona eura, a ostvare-
na dobit oko 3,3 miliona eura.
ljeno je od kvalitetnih sastojaka i
s velikom panjom. Posebno nas
raduje to smo Best Buy Award
za Karlovako dobili upravo u
godini u kojoj Karlovaka pivara
slavi 160 godina rada i to nam
je izvrstan podsticaj da i dalje
nastavimo da proizvodimo pivo
vrhunskog kvaliteta,istie se
u saopenju Karlovake pivare.
kompanije je najvea akvizicija
u historiji Orbica.
Akvizicija otvara veliku per-
spektivu na poljskom tritu za
Orbico, ali i ostale hrvatske pro-
izvoae. Naime, Navo posluje
preko etiri svoje tamonje
kompanije, a sa 460 zaposlenih
ostvaruje 216 miliona eura
godinjeg prihoda.
Preuzimamo praktino etvrti-
nu naeg prometa i s Navom e
nam prihod iznositi milijardu i
pedeset miliona evra godinje.
Nije bilo negativnih reakcija i u
svim zemaljama imamo veoma
dobar imid. Novom akvizici-
jom, Orbico postaje najvei dis-
tributer robe iroke potronje u
Evropi, kazao je Rogli.
proizvoda, stoji u saopenju.
Uz ugovorenu strateku
saradnju u proizvodnji ipsa za
novi brend, Atlantic Grupa je s
kompanijom Kanaan zapoela
i proces dubinskog snimanja
poslovanja kompanije. U pro-
cesu se razmatraju mogunosti
vlasnikog povezivanja Atlantic
Grupe i Kanaana, odnosno
preuzimanja veinskog udjela u
vlasnitvu frme Kanaan.
Osnovna djelatnost kompanije
Kanaan je proizvodnja i promet
ipsa (61 posto), ekstrudiranih
proizvoda (37 posto) i kuku-
ruznih kokica (2 posto). Ova
frma je prvi domai i danas
vodei proizvoa privatnih
robnih marki u Hrvatskoj u ka-
tegoriji slanog sneka s integri-
sanim ISO i HACCP standardima
kvaliteta, kao i IFS certifkatom
za proizvodnju hrane.
Kredit
Podravka je u Londonu s Europskom bankom za obnovu i razvoj
(EBRD), kao i tri komercijalne banke - Erste group bank, Raiffeisen
bank international i Unicredit bank Austria - sklopila sindikovani
ugovor o kreditiranju, u iznosu od 73,4 miliona eura.
Podravka e time refnansirati postojee kreditne obaveze, uz
znatno niu kamatnu stopu, te prolongirane rokove dospijea. EBRD
e uestvovati s 30 miliona eura vlastitih sredstava, dok e 43,4
miliona eura doi od ostalih banaka potpisnica ugovora.
Za vie vijesti iz regiona pratite nas svakodnevno na www.instore.ba
svjetske vijesti
Za vie vijesti iz svijeta pratite nas svakodnevno na www.instore.ba
Reorganizacija u Mondelezu Novi koncept Carrefour supermarketa
Walmart obeava jo vie amerikih
proizvoda
PepsiCo ostvario dvije milijarde
dolara neto dobiti
Ahold otkupio 50 Sparovih trgovina
Europa: Kompanija Mondelez
International je saopila da
planira da razdvoji sektore
unutar frme, i to tako da stvori
poseban dio za sir i trgovinu
namirnicama. Kako su iz kom-
panije objasnili, to bi moglo da
im pomogne u razvoju i fokusu
na brzorastuu industriju
grickalica.
Iz kompanije jo napominju: S
obzirom na utjecaj transakcija u
vezi sa tritem kafe na starom
kontinentu, odluili smo da u
Europi zaponemo samostalno
poslovanje, koje e se odnositi
na kategoriju sira i ostale malo-
prodajne namirnice.
Ovaj potez uslijedio je poslije
odluke kompanije da svoje
poslovanje kafom spoji sa
svojim konkurentom, frmom D.
Belgija: Carrefour Belgija je
zapoeo proces renoviranja
supermarketa prema novom
konceptu. Tako je u Wem-
melu otvoren ve trei takav
supermarket, povrine 1.300
kvadratnih metara.
Kako objanjavaju iz ovog tr-
govakog lanca, novi objekti e
imati poboljan izgled i raspo-
red, u vidu prikladnijeg prolaza
izmeu rafova, info-ekrana i
samouslunih kasa. Trgovac
e uskoro uvesti i Smart Scan
Svijet: Proizvoa bezalkohol-
nih pia PepsiCo ostvario je u
drugom ovogodinjem tromje-
seju neto dobit od gotovo dvije
milijarde dolara, premaivi
oekivanja analitiara, a povi-
sio je i prognozu cjelogodinje
zarade.
Ta je kompanija u pomenutom
razdoblju ostvarila 1,98 mili-
jardi dolara neto dobit , ili 1,29
dolara po dionici, to je dva
posto manje nego u drugom
tromjeseju prole godine. To
je, meutim, vie od oekiva-
nja analitiara, koji su dobit
kompanije procjenjivali na 1,23
eka: Trgovaki lanac Ahold
je otkupio Sparove trgovine na
ekom tritu za 266 miliona
amerikih dolara.
Holandski trgovaki lanac
Ahold je otkupio 50 supermar-
keta austrijskog vlasnika Spara
u ekoj.S tim otkupom smo
postali broj 2 na ekom tritu,
rekao je izvrni direktor Aholda
Dick Boer, prilikom objave da
tamo sada imaju 284 trgovine,
pod nazivom Albert.Ahold,
koji raspolae s proraunom
krajem 2013. ocjenjenim na
etiri milijarde eura, e prema
SAD: Najvei svjetski trgovac je
svom domaem tritu obeao
jo vie proizvoda sa natpi-
som made in USA. Do 2040.
godine u taj projekat e uloiti
gotovo 250 milijardi amerikih
dolara. Ovaj trgovaki lanac, sa
najveim trinim udjelom, pa i
najveim brojem radnika u SAD,
napravio je ve prvi korak ka
realizaciji tog projekta.
Naime, Walmart je, iz svog
sjedita u Arkanzasu, poslao
prvi javni tender za proizvoae
koji svoje proizvode ele da
prodaju u njihovim trgovinama.
Otvaranjem javnog nadmetanja
otkrit emo nove proizvode za
koje nikad nismo ni uli, izjavio
je predsjednik uprave Walmarta
Bill Simon.
E Master Blenders 1753. Nova
jedinica Mondeleza ukljuit e
brendove, kao to su Phila-
delphia, Sottilette i El Caseri, a
prihod bi trebalo da iznosi oko
1,4 milijarde dolara.
Mondelez je, takoer, saop-
io da e ova nova jedinica
najvjerovatnije imati namjenski
prodajni tim, koji e se iskljui-
vo baviti prodajom konkretnih
proizvoda, a ne kategorijom
proizvoda. Novi dio frme e
funkcionisati nezavisno i vodit
e je predsjednik koji direktno
odgovara predsjedniku uprave
Mondeleza Europe.
tehnologiju, koja e kupcima
omoguiti skeniranje proizvoda
i na pametnim telefonima i
tabletima.
Osim boljeg enterijera, Carrefo-
ur uvodi i unapreen asortiman
- bolju ponudu svjeih sezon-
skih proizvoda, poboljanu
ponudu lokalnih proizvoda
i unapreenu uslugu - npr.
ponudu svjeeg hljeba sve do
zatvaranja objekta, kao i sveo-
buhvatnu politiku povraaja.
dolara po dionici.
Istovremeno, prihodi su porasli
0,5 posto, na 16,89 milijardi
dolara. PepsiCo je, takoer,
povisio prognozu stope rasta
prilagoene zarade za cijelu
godinu, i to sa sedam na osam
posto.
dogovoru s vlasnicima Sparovih
dionica u ekoj, sve isplatiti do
kraja 2014.
Spar AG, koji ima svoje ispo-

stave jo u Austriji, sjevernoj
Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj i
Maarskoj, e u Pragu zadrati
svoj trni centar.
Javnom pozivu se ve odazvalo
500 preduzea, a ugovori su
ve potpisani s njih nekoliko.
Ovim potezom, prema procje-
ni Walmarta, poveat e se
prodaja, a i stvoriti prilika za
otvaranje novih radnih mjesta,
kako u malim preduzeima,
tako i u samom Walmartu.
Stie i u Jermeniju
Henri Reynaud, predstavnik Francuske u Jermeniji, izjavio je da e
na proljee Carrefour otvoriti prvi hipermarket u toj zemlji. Objekat
e biti otvoren u sklopu Jerevan Malla, koji se prostire na 66.000
kvadratnih metara, od ega je 10.000 kvadrata izgraeno u skladu
sa Carrefourovim standardima. Dogovori s lokalnim preduzetnicima i
predstavnicima Carrefoura sklopljeni su 13. juna u Jerevanu.
SAD: Mars preuzeo P&G brendove
Billa saopila planove za rast
Kompanija Mars objavila je da je
uspjeno zavrila preuzimanje
robnih marki Iams, Eukanuba
i Natura od frme Procter &
Gamble u Sjevernoj Americi,
Latinskoj Americi i drugim
odabranim tritima.
Kako se navodi, ovo je ostva-
reno nakon dogovora koje su
kompanije objavile u aprilu
2014. godine, poslije prikuplja-
nja svih potrebnih regulatornih
odobrenja. Mars je takoer
objavio da e iskoristiti mogu-
nost preuzimanja sektora hrane
za kune ljubimce Procter &
Gamblea u nekim dijelovima
regija Azija-Pacifk, Bliskog
istoka i Afrike, ukljuujui
Australiju, Japan i Singapur.
Ovaj potez uvruje strateku
namjeru frme vezanu za pri-
eka: Billa, koja posluje u
okviru Rewe grupe, eli da
povea udio domaih proizvoda
u ukupnoj prodaji u radnjama
u ekoj na 75 posto, do 2015.
godine.
Kako je za novinsku agenciju
TK izjavioJarosaw Szczypka,
generalni direktor eke Bille,
trgovac takoer eli da proiri
izbor delikatesa u nekim rad-
njama u Pragu.
Trenutno, regionalni proizvodi
ine 68 posto asortimana Bille,
istakao je Szczypka za TK.
Billa namjerava da otvara osam
do 10 radnji godinje, kako bi
dostigla svoj zacrtani cilj od
260 objekata. Trenutno, mrea
ovog trgovca obuhvata 207 su-
permarketa. Plan je da do kraja
ove godine bude otvoreno jo
etiri radnje. Ukupna vrijed-
nost investicije u nove objekte
e biti izmeu 25 i 30 miliona
sutnosti na tritima u razvoju
i omoguit e sektoru njege
za kune ljubimce frme Mars
zadovoljavanje potreba jo vie
potroaa i kunih ljubimaca
irom svijeta.
Mars oekuje da bi u roku od
godinu dana, u zavisnosti
od regulatornih odobrenja,
trebalo da preuzme i ova
dodatna poslovanja. Pomenute
robne marke bit e dio sektora
njege za kune ljubimce Marsa i
predstavljaju strateke dodatke
kojima e se dodatno upotpuni-
ti bogati portfolio proizvoda za
kune ljubimce.
Iams, Eukanuba i Natura e se
tako pridruiti ve postojeim
markama ukljuujui Pedigree,
Whiskas, Royal Canin, Banfeld
i Nutro.
dolara. Rewe Grupa je u 2013.
obnovila 50 objekata, a u ovoj
godini jo 25.
Billa je u 2012. zabiljeila
gubitak od 100 miliona ekih
kruna, nakon to je godi-
nu dana ranije poslovala sa
gubitkom od 63 miliona ekih
kruna. Szczypka je rekao da
trgovac sada ponovo ostvaruje
proft, ali nije precizirao o kojoj
cifri je rije.
Billa i dalje planira da pokre-
neonlineprodavnicu, ali
taan datum jo nije utvren.
Trgovac takoer nastavlja da
radi na svom pilot projektu Bila
Stop & Shop, u saradnji sa Shell
pumpama.
Szczypka je za kraj istakao
da Billa ne razmilja o novim
akvizicijama.
Lidl gradi trei logistiki centar
Rast proizvodnje vina
Ferrero grupa preuzela Oltan grupu
Austrija: Lidl Austrija gradi
novi logistiki centar za junu
Austriju, u Wundschuhu, juno
od Graza. To e, inae, biti
njihov trei logistiki centar u
Austriji.
U novi centar e biti uloeno
oko 60 miliona eura, a posao
Francuska: Ovogodinja proi-
zvodnja vina u Francuskoj bit e
neto bolja nego dvije prethod-
ne godine. Prema procjeni fran-
cuskog ministarstva poljopri-
vrede ovogodinji prinos groa
u Francuskoj bit e za deset
posto bolji nego prole i 2012.
godine, odnosno za dva posto
vei u odnosu na posljednji pe-
togodinji prosjek, prije svega
zbog povoljnijih ovogodinjih
vremenskih uslova za uzgoj ove
kulture, prenose mediji.
Prema procjeni francuskog
Turska: Ferrero grupa, jedan
od trinih lidera konditorske
industrije, nastavlja da ojaava
svoje prisustvo na tritu lje-
nika. U skladu sa tim, Ferrero
grupa je stekla 100% Oltan
grupe u porodinom vlasnitvu.
Oltan grupa je vodei svjetski
operater za nabavku, preradu
i promet ljenika, sa godi-
njim prometom veim od 500
miliona dolara. Sa sjeditem
u Trabzonu, u Turskoj, Oltan
grupa je aktivna irom glavnih
regiona za proizvodnju ljenika,
sa pet proizvodnih jedinica za
izvoz u EU i druga vea trita
irom svijeta.
Ovaj dogovor o preuzimanju
jo treba da dobije konano
e u njemu nai izmeu 150 i
200 radnika. U ponudi e imati
vie od 1.400 proizvoda i, kako
su najavili iz kompanije, bit
e baza za dalje irenje. Prema
planovima, izgradnja logisti-
kog centra trebalo bi da bude
zavrena do 2015.
ministrstva poljoprivrede, od
ovogodinje berbe groa dobit
e se 46,4 miliona hektolitara
vina.Najavljeni rast proizvod-
nje vina u svim francuskim
oblastima, meutim, doveden
je u pitanje zbog grada koji je
pao 21. jula i izazvao tetu na
28.000 hektara na nacionalnom
nivou, najvie u vinogradima u
oblasti Langdok-Rusijon.
odobrenje nadlenih regula-
tornih tijela. Preuzimanje e
pomoi Ferrerovom angaova-
nju oko korporativne drutvene
odgovornosti na polju odrive
poljoprivredne prakse, zato
to je u Turskoj ve aktivan
program po imenu Ferrero
poljoprivredne vrijednosti
(Ferrero Farming Values
FFV). Ovaj program zasnovan
je na posebnim principima
i prevashodno usmjeren ka
pospjeivanju poljoprivrednih
vjetina svih poljoprivrednika i
poboljanju njihovih moguno-
sti za poveanje zarade.
Uredila Tajna Pavlovi Stoji
tajna@instore.hr
CARLSBERG
historija brenda
T
ano 167 godina Carlsberg
raduje pivopije irom svi-
jeta pruajui im kvalitet i
vrhunsko uivanje u svakoj
ai ovog tenog zlata.
Carlsberg grupacija jedna je od najveih
pivarskih grupacija u svijetu, a ono to je
doprinijelo poznatom vrhunskom kvalitetu
Carlsberga, njegovom rastu i reputaciji jeste
konstantni tehnoloki razvoj, ulaganje u
proizvodnju i neumorno traenje savrene
formule za ovaj boanski napitak.
Stoljea usavravanja
za kreiranje savrene
kapljice piva
Tri kilometra duga historija
Godine 1847., u Valbiju, danskom gradiu
sa pogledom na Kopenhagen, ambiciozni
mladi pivar, Carl Jacobsen napravio je prvo
dansko pivo i nazvao ga Carlsberg. Ovo pivo
dobilo je ime kao kovanica spojena od ime-
na Jakobsenovog sina - Carl i imenice berg
to znai na brdu. Od tog trenutka, poi-
nje duga historija Carlsberga.
Ve 1868. godine Carlsberg je zapoeo svoj
izvoz i prvi kontingent piva je poslat u Edin-
burgh, u kotsku. Nekoliko godina kasnije,
Carl Jacobsen je sagradio novu pivaru, koja
je 1882. godine poela da radi, pod nazivom
Ny Carlsberg (Novi Carlsberg), kako bi se ra-
zlikovala od ve postojee, Gamle Carlsberg
(Stari Carlsberg).Novi i Stari Carlsberg su
Autor: Carlsberg Srbija i
agencija Executive Group
se 1906. godine ujedinili, i tako formirali
jednu pivaru.
Carl Jacobsen je bio poznat kao perfekcio-
nista u svom poslu elio je da svaka faa
piva ima ujednaen i prepoznatljiv izgled,
ali i kvalitet. Od samog osnivanja Carlsberg
pivare ona se razlikovala od svih tadanjih,
jer je konstantno ulagano u razvoj tehnika
proizvodnje piva i naina za poboljanje
njegovog kvaliteta. Napredne tehnike pro-
izvodnje piva, kao to su koritenje par-
nog vrenja ili uzgoja, istog, jednosojnog
kvasca, razlog su da Jakobsen 1880. godine
dobije i nadimak otac istog kvasca, a
novi procesi samo su neke od inovacija koje
predstavljaju zatitni znak kompanije do
dananjih dana.
Carl Jacobsen
Stara Carlsberg pivara u Kopenhagenu
Donedavni slogan kompanije Carlsberg - Vjerovatno najbolje pivo na svijetu", nastao je 1973. godine
za trite Velike Britanije. Tekst u reklami izgovarao je Orson Vels. Reklama je poela da se pojavljuje u
korporativnim oglasima kompanije irom svijeta od 1980. godine i postala je najprepoznatljiviji slogan
Carlsberga, koji je to svoje mjesto zauzimao dugih 40 godina...
Historija porodice Carlsberg i njihove pivare
danas se uva u Carlsbergovoj arhivi u Ko-
penhagenu, na policama dugakim tri kilo-
metra.
Nauna dostignua
U Carlsberg laboratoriji je 1878. godine ot-
kriveno da je pivo loe kada sadri divlji
kvasac. Strunjaci su shvatili da je samo
nekoliko vrsta kvasca (ist kvasac) pogod-
ljiviji slogan Carlsberga, koji je to svoje mje-
sto zauzimao dugih 40 godina, sve do 2011.
godine, kada je u veini regiona zamijenjen
sloganom That calls for a Carlsberg (To
poziva na Carlsberg).
That calls for a Carlsberg je slogan koji
slavi naslijee i dugu historiju Carlsberga,
a u isto vrijeme ga povezuje sa dananjom
aktivnom i avanturistiki nastrojenom ge-
neracijom pivopija. Slogan podstie potro-
ae da budu hrabri i u tekim situacijama
uine pravu stvar, nakon ega sebe treba da
nagrade Carlsbergom.
U posljednjoj sceni flma Ice Cold in Alex,
koji je snimljen 1958. godine, reenica iz fl-
ma dala je povod za jednu od najpoznatijih
Carlsberg reklamnih slogana u Velikoj Brita-
niji - Vrijedan ekanja!.Film govori o na-
padu njemakih trupa na britanske, u toku
Drugog svjetskog rata, u pustinjama Egipta
i Libije, u kome poslije iscrpljujueg putova-
nja kroz pustinju junaci stiu u Aleksandriju
i naruuju hladno pivo, koje barmen slui u
Carlsberg ambalai. Ova scena je kasnije u
raznim varijacijama koritena kao podlo-
ga za reklamu i slogan Vrijedan ekanja!
(Worth waiting for!), a slogan je kasnije
praen i podsloganom Jo uvijek vjerovat-
no najbolje pivo na svijetu (Still probably
the best lager in the world).
Voz jedan od starijih oglasa za Carlsberg Pilsner
tampani oglas za Carlsberg Pilsner pod nazivom Kupe
no za proizvodnju piva, pa je tada razvi-
jena tehnika razdvajanja istog kvasca
od divljeg kvasca. Novi Carlsberg kvasac
primijenjen je u procesu proizvodnje piva i
nazvan Saccharomyces Carlsbergensis.
Metod izdvajanja istog kvasca bio je re-
volucionaran pronalazak u industriji piva.
Ne elivi da zatiti patent ve da ga nese-
bino podijeli sa svima, Carlsberg je obja-
vio cijeli postupak uz detaljno objanjenje,
tako da je svako mogao da napravi odgo-
varajuu opremu i upotrijebi ovaj metod u
proizvodnji sopstvenog piva. Uzorci kvasca
koriteni u pivari su na zahtjev Carla Jacob-
sena poslati pivarama irom svijeta, a mladi
proizvoai piva i uenici dolazili su u Carls-
berg da unaprijede svoje vjetine. Ve 1909.
godine Carlsbergov nauni tim je ustanovio
PH skalu koja je postala standard za mjere-
nje kiselosti.
Vjerovatno najbolje
pivo na svijetu
Prvi originalni logotip kompanije Carlsberg
imao je simbole svastike i slona. Upotreba
kukastog krsta na logotipima prestala je
1930. godine zbog politike konotacije i po-
tencijalnog povezivanja brenda sa njema-
kim politikim partijama. Sada ve svjetski
poznat Carlsberg logo kreiran je 1904. godi-
ne, za potrebe pokretanja proizvodnje Carl-
sberg Pilsnera. Kruna na logotipu znaila je
udruivanje kompanije sa velikom pivarom
Tuborg i formiranja Ujedinjenih pivara.
Od tada, nacrt logotipa ostao je uglavnom
nepromijenjen i postao je jedinstveni znak
prepoznavanja brenda.
Donedavni slogan kompanije Carlsberg -
Vjerovatno najbolje pivo na svijetu, na-
stao je 1973. godine za trite Velike Brita-
nije. Tekst u reklami je izgovarao Orson Vels.
Reklama je poela da se pojavljuje u korpo-
rativnim oglasima kompanije irom svijeta
od 1980. godine i postala je najprepoznat-
Zanimljivosti iz
historije
Carlsberg
posjeduje naj-
veu kolekciju
neotvorenih faa
piva u svijetu
ona danas broji
15.000 faa.
Jedan fjord na
Grenlandu, kao i
ledeni greben u Indijskom okeanu,
nose naziv Carlsberg, jer je ova kom-
panija bila sponzor ekspedicija koje
su ih otkrile.
Za Winston Churchill, kraljicu Eliza-
betu II i druge VIP osobe, pravljena
su specijalna Carlsberg piva.
Kad se njegov avion sruio u Ugandi,
Ernest Hemingway je nekoliko dana
preivljavao na minimalnim zalihama
hrane i pia, meu kojima je bilo i
Carlsberg pivo.
Historija irenja i rasta Carlsberga
Najznaajnije poslovne odluke u razvo-
ju kompanije Carlsberg su one koje su
se odnosile na ujedinjavanje sa drugim
proizvoaima. Prvo spajanje dogodilo
se 1970. godine, kad se Carlsberg ujed-
inio sa svojim najveim danskim rivalom,
kompanijom Tuborg. Naredni partner
je bio engleski Tetley, s kojim je sjed-
injavanje odigrano 1992. godine, ali je
tek 1997. Carlsberg preuzeo komplet-
no vlasnitvo. Jedan od najznaajnijih
trenutaka u novijoj historiji kompanije
je partnerstvo sa norvekom kompani-
jom Orkla ASA iz 2001. godine, koje
je rezultiralo formiranjem kompani-
jeCarlsberg Breweries A/S, ime je omo-
guena dalja strateka ekspanzija grupe
ka tritu Rusije i istone Europe.
Danas je Carlsberg grupacija etvrta po
veliini internacionalna kompanija u
svijetu pivarstva i prva u sjevernoj Euro-
pi, sa ukupnom godinjom prodajom od
115 miliona hektolitara piva i 20 mil-
iona hektolitara drugih pia.Kompanija
posjeduje pivare u vie od 45 zemalja, na
vie od 90 lokacija, a pivo se prodajena
vie od 150 trita. U njoj je zaposle-
nooko40.000 ljudi irom svijeta.
1909. godine Carlsber-
gov nauni tim je usta-
novio PH skalu koja
je postala standard za
mjerenje kiselosti.
SAMIRA MURATOVI, DIREKTORICA ALTERMEDIA D.O.O.
intervju
Samira Muratovi, direktorica kompanije Altermedia d.o.o. svoju uspjenu priu poela je 2003. godine. Od
tada do danas zajedno sa svojim timom razvija nove poslovne mogunosti, dok paralelno ne zapostavlja ni svoj
privatni ivot, gdje s ponosom istie da je majka troje djece. Sa ovom diplomiranom ekonomisticom razgovarali
smo o novim projektima kompanije, te osnivanju In Akademije i planovima za budunost.
Ulaganje u poslovna
znanja je formula za
siguran rast biznisa
vremenu kada smo svi svjesni
da poslovna znanja i vjetine
esto predstavljaju kljuni
faktor koji utjee na uspje-
nost poslovanja kompanija
dolazite na ideju da osnujete In Akademiju.
ta je In Akademija i ta novo donosi tritu
Bosne i Hercegovine?
In Akademija na trite Bosne i Hercegovine
donosi prije svega organizovanu poslovnu
edukaciju i mogunost networkinga za sve
poslovne ljude. Znaajno je napomenuti da
pored poslovnih ljudi iz Bosne i Hercegovi-
ne u cijeli proces e biti ukljueni i poslovni
ljudi iz regiona kao i ostatka Europe. Svoj
rad baziramo na lokalnom iskustvu i inter-
nacionalnom znanju. Za sve one koji ele
biti u toku sa savremenim trinim trendo-
vima i one koji ele zadrati konkurentnost
kroz razliite modele otvorit emo nove
mogunosti. Kada govorim o modelima,
mislim na razliite oblike usvajanja i dijelje-
nja poslovnih vjetina i znanja. Na cilj je
da poslovna zajednica u Bosni i Hercegovini
dobije mogunost kvalitetnog usvajanja i
dijeljenja znanja kroz studije sluaja. To e
u konanici doprinijeti donoenju ispravnih
poslovnih odluka, a samim tim stvoriti pre-
duslove za bolje poslovne rezultate.
Nedavno /07.07.2014./ ste potpisali ugovor
o poslovnoj saradnji sa Poslovnom akademi-
jom Finance iz Slovenije. Znamo da je rije
o jednoj od najveih grupacija koja se bavi
U
Razgovarala: Edina Mizi
poslovnom edukacijom u regionu i ire. Ko-
liko je ova saradnja bitna za vas i ta znai
za budunost poslovne edukacije u Bosni i
Hercegovini?
Da, elim naglasiti da je upravo ova sarad-
nja rezultat naeg rada i potvrda da smo na
pravom putu. Svakako, kao to ste i rekli ri-
je je o jednoj od najveih grupacija koja se
bavi poslovnom edukacijom. Njihova zna-
nja i iskustvo e nam pomoi u realizaciji
projekata u Bosni i Hercegovini. Smatram
da zajednike projekte trebamo promovira-
ti i afrmirati na svim nivoima ekonomskih
odnosa zemalja regiona, a sve u cilju efka-
snijeg savladavanja izazova koji se nalaze
pred poslovnim ljudima u Bosni i Hercego-
vini. Moje miljenje je da budunost pripa-
da onima koji budu razumjeli i koji budu
prihvatili faktore integracije na svim nivo-
ima svog poslovanja, kroz stalno usvajanje
novih znanja i prilagoavanja trinim tren-
dovima. Sigurna sam da je ova poslovna sar-
danja jasan znak da je i svim naim partne-
rima u regiji jako vana prisutnost u Bosni
i Hercegovini. Spremnost da podijele svoja
znanja i iskustva sa nama dobar je znak ko-
jim pokazujemo, da imamo potencijal i da
za poslovnu zajednicu u Bosni i Hercego-
vini dolaze neka nova bolja vremena.Ono
to nai partneri iz Bonnier Group stalno
naglaavaju je elja da i pozitivne primjere
iz BiH ele uvrstiti u svoju zbirku uspjenih
i podijeliti sa svima drugima u poslovnom
svijetu.
Poslovna edukacija doprinosi razvoju po-
slovanja i ima pozitivan utjecaj na razvoj
vjetina i sposobnosti zaposlenika. Pored
ovoga jasno je da omoguava i direktnu
komunikaciju uesnika u poslovnim proce-
sima i stvaranja jaih veza izmeu poslov-
nih subjekata. ta je to to je u fokusu In
Akademije odnosno na koji nain moete
pomoi poslovnim subjektima u Bosni i Her-
cegovini?
In Akademija sa sobom donosi praktina
poslovna znanja, odnosno neto to se mo-
dernim rjenikom naziva Practical Busine-
ss Knowledge. Rije je o tome da se uenje
defnira kao stalan proces u kojem znanja i
vjetine koje smo imali usavravamo, a upo-
redo sa tim procesom usvajamo i neka nova
znanja koja do tada nismo imali. Praktino
ovo znai da na studijama sluaja izuava-
mo situacije i promatramo rjeenja koja su
ponuena u okviru stratekih planova za
njihova rjeavanja. Svakodnevno svjedoi-
mo promjenama u svim sferama ivota, one
se naravno refektiraju na poslovne rezulta-
te kompanija, odnosno imaju direktan utje-
caj na donosioce poslovnih odluka.
Ukoliko elimo odrati korak sa tritem i
zadrati svoju ulogu neophodno je da bu-
demo u toku, da svoje odluke temeljimo na
znanju i iskustvu, da smo u kontaktu jedni
sa drugima i da uestvujemo u procesu dije-
ljena znanja. Upravo proces dijeljenja i pa-
ralelno sa njim proces usvajanja novih zna-
nja je ono to In Akademija nudi poslovnim
subjektima u Bosni i Hercegovini.
Koji je prvi dogaaj koji organizirate u okvi-
ru In Akademije?
In Akademija ve u septembru poinje svoj
prvi projekat Talk IN Business. Rije je o
12 tematskih interaktivnih poslovnih kon-
ferencija, a uesnici su predstavnici naj-
znaajnijih poslovnih subjekata iz FMCG
industrije. elim napomenuti da je uee
besplatno, te da oekujemo preko 320 su-
dionika. Rije je o direktorima kompanija,
prodaje, fnansija, logistike, proizvodnje,
brend i marketing menaderima. Na konfe-
rencijama emo govoriti o 5 osnovnih prin-
cipa modernog poslovanja kroz prezentaci-
je poslovnih rjeenja, koje za svoj cilj imaju
efkasnije poslovanje i dostizanje rezultata.
Govorit emo o Informaciji, Interakciji, In-
spiraciji, Inovaciji i Investiciji. Posebno bih
eljela naglasiti da emo u okviru Interakci-
je govoriti na temu koja je u tom trenutku
najbitnija za odreenu kategoriju proizvo-
da. Cilj nam je dodatna izgradnja kategori-
je, dijeljenje znanja i iskustva i networking
kao bitan segment izgradnje poslovnog am-
bijenta. Na drugi projekat koji pripremamo
za ovu godinu ja Sarajevo Marketing Sum-
mit koji organiziramo u novembru. Rije je
o najveem marketinkom dogaaju u Bo-
sni i Hercegovini. U okviru summita okupit
emo zanimljive govornike, odgovoriti na
pitanje kakva je budunost marketinga u
Bosni i Hercegovini, podijeliti znanja kroz
interakciju, defnirati ulogu marketinga u
razvoju poslovanja i zato ne rei: Postavi-
ti tezu da marketing nije oglaavanje kako
se to esto govori pa i razumije, nego da je
marketing biznis, a biznis je marketing. Na
summitu oekujemo preko 400 uesnika iz
Bosne i Hercegovine i regije.
Academy
bus ess
Zajednike projekte
trebamo promovirati i
afrmirati na svim nivoi-
ma ekonomskih odnosa
zemalja regiona, a sve
u cilju efkasnijeg sa-
vladavanja izazova koji
se nalaze pred poslov-
nim ljudima u Bosni i
Hercegovini.
In Akademija ve u
septembru poinje svoj
prvi projekat Talk IN
Business. Rije je o 12
tematskih interaktivnih
poslovnih konferenci-
ja, a uesnici su pred-
stavnici najznaajnijih
poslovnih subjekata iz
FMCG industrije.
Samira Muratovi, direktorica Altermedia d.o.o., Tatjana Poganik, direktorica, Poslovna akademija Finance
aktuelno
Hercegovako smilje veoma je cijenjeno kod zahtjevnih kupaca u Europi i Americi, a svjetska potranja
za eterinim uljem smilja u stalnom je porastu. Zahvaljujui vrhunskom kvalitetu, Hercegovina je nakon
Korzike vodei region u proizvodnji smilja za svjetsko trite
rema analizama Vanjskotr-
govinske komore Bosne i
Hercegovine i USAID/Sida
FARMA projekta, Bosna i
Hercegovina je u 2013. godi-
ni izvezla proizvode od smilja (Helichrysum
arenarium) u vrijednosti preko dva miliona
KM, to ovu autohtonu hercegovaku bilj-
ku stavlja rame uz rame sa mladim krom-
pirom i zelenom salatom. Hercegovako
smilje veoma je cijenjeno kod zahtjevnih
kupaca u Europi i Americi, a svjetska potra-
nja za eterinim uljem smilja u stalnom je
porastu. Zahvaljujui vrhunskom kvalitetu,
Hercegovina je nakon Korzike vodei regi-
on u proizvodnji smilja za svjetsko trite.
Zbog velike potranje, koliine samoni-
klog smilja u Bosni i Hercegovini rapidno
se smanjuju, pa je u Republici Srpskoj ne-
davno donesena odluka o potpunoj zabrani
sakupljanja ove biljke iz prirode. Kako bi
pokuali rijeiti taj problem, domai pro-
izvoai su, koristei sjeme iz prirode, u
posljednjih nekoliko godina uspjeli zasaditi
vie od 40 hektara smilja, uprkos visokim
trokovima proizvodnje, s ciljem da se u na-
rednih pet godina obnove prirodni resursi
ove biljke, postepenim prelaskom na kori-
tenje uzgojenog smilja.
Meu prvim frmama koje su poele uzga-
jati smilje na plantaama je Roing d.o.o.
Ljubuki. Direktor te frme Nikola Rozi
istie da trenutno imaju oko osam hekta-
ra zasaenih smiljem, biljkom koja posta-
je jedan od brendova Hercegovine. Naa
plantaa se nalazi u blizini Ljubukog, na
nekadanjem stanitu smilja. U plantau
smo uloili vie od 300.000 KM kreditnih
sredstava i sve smo radili sami, bez bilo
ije pomoi. Istina je da je ovo rizino, ali
oekujemo povrat investicije kroz nekoli-
ko godina, s obzirom na to da je ovo vie-
godinja biljka, kae Rozi. Pojanjava da
su trokovi proizvodnje visoki prvenstveno
Smilje je kultura koja je
prepoznata kao veoma
vana za podruje Her-
cegovine i za ukupan
bh. izvoz, ali i sa as-
pekta socijalne politike,
zapoljavanja i razvoja
ruralnog podruja.
P
Pie: Adis Brdari
Hercegovina jedna
od vodeih regija u
proizvodnji smilja
jer uzgoj smilja mora biti strogo ekoloki i
organski, a oteavajua okolnost je to je
prirodno stanite smilja kr. Kako bi uzga-
jali smilje na njegovov prirodnom stanitu,
pojanjava Rozi, morali su kr obraditi i
prilagoditi uzgoju biljke, to nije bio jedno-
stavan i jeftin posao. Meutim, uz pomo
drave u vidu podsticajnih sredstava, Ro-
zi smatra da je pred proizvoaima smilja
svijetla budunost. Njegovo miljenje dijeli
i Zdravko Marinkovi iz Vanjskotrgovinske
komore Bosne i Hercegovine koji istie da
se radi o potencijalu koji moe biti okosnica
razvoja i zapoljavanja seoskog stanovni-
tva. Naglaava da je smilje kultura koja je
prepoznata kao veoma vana za podruje
Hercegovine i za ukupan bh. izvoz, ali i sa
aspekta socijalne politike, zapoljavanja i
razvoja ruralnog podruja.
Stanite smilja je Dalmacija i Hercegovina,
ali da se u posljednje vrijeme ta biljka vrlo
rijetko moe nai u prirodi zbog nekontro-
lisane eksploatacije. Jedan od razloga ne-
kontrolisane eksploatacije smilja je, kako
navodi konsultant u sektoru ljekovitog
bilja Slobodanka Popovi-omi, otkupna
cijena koja je prije 15 godina bila 0,30 KM,
a danas 2,70 ili 3,00 KM. Prema njenim ri-
jeima, smilje se nalo na listi ugroenih
biljnih vrsta jer je eksploatisano skoro to-
kom cijele godine, iako je optimalno da se
eksploatacija vri u junu i poetkom jula,
kada biljka cvjeta. Potom se destilira i do-
bija se eterino ulje koje se najee koristi
u kozmetici, s tim da se postepeno poinje
upotrebljavati u medicini i farmaciji. Ljudi
zbog potreba trita ne vode rauna o priro-
di, nego eksploatiu smilje i kada nema cvi-
jeta, odnosno kada nije dostignuta njegova
tehnoloka zrelost, navodi Popovi-omi
i dodaje da bi drava trebala ograniiti peri-
od kada se smilje moe skupljati.
MAP sektor, koji ini: ljekovito bilje, ete-
rina ulja, umske gljive i plodovi, med i
zainsko bilje, ostvario je u 2013. godini
zapaene izvozne rezultate. Izvezeno je
28,66 miliona KM, a uvezeno 9,36 miliona
KM, tako da je pokrivenost uvoza izvozom
bila 306 posto. Kljuna izvozna trita su
Njemaka (25 posto) i Italija (23 posto), a
slijede Slovenija (10 posto), Austrija (est
posto), vicarska, SAD i Francuska (pet
posto), te Srbija (etiri posto) i Hrvatska
(tri posto). Na ostala trita izvezeno je 14
posto proizvoda iz MAP sektora. Kada je u
pitanju struktura izvoza, prednjae umske
gljive (51 posto), zatim bilje i dijelovi bilja
(20 posto), umsko voe (19 posto), eteri-
na ulja (osam posto), dok se ostatak izvo-
za odnosi na zaine i med. Izvoz eterinih
ulja, gdje je i eterino ulje smilja, od 2009.
godine biljei konstatntan rast, a najzna-
ajnija izvozna trita su: SAD (57 posto),
Francuska (18 posto), Austrija (devet po-
sto)...
Stanite smilja je Dalma-
cija i Hercegovina, ali da
se u posljednje vrijeme
ta biljka vrlo rijetko moe
nai u prirodi zbog nekon-
trolisane eksploatacije.
Nakon berbe smilje se
destilira i dobija se ete-
rino ulje koje se naje-
e koristi u kozmetici,
s tim da se postepeno
poinje upotrebljavati u
medicini i farmaciji.
Zdravko Marinkovi
osvrt strunjaka
UREDITE PRODAJNE POLICE ZA SVOJE KUPCE 1. DIO
P
Dobra analiza kupovnih
navika vaih potroaa vodi
vas do bolje prodaje!
Autorica: Andreja Avberek,
vlasnica i direktorica, Category
Consulting, andreja.avbersek@
categoryconsulting.eu
Ureenje prodajnih polica poinje dobrom analizom kupovnih navika vaih kupaca. Pravilan raspored
robnih grupa i analize drveta odluivanja vaih kupaca predstavljaju prvi, ali i najvaniji korak ka
zadovoljstvu vaih kupaca, koji e obaviti svoju kupovinu brzo i tako se s veseljem vraati vama. Trite i
potroaeve navike stalno se mijenjaju, zato odmora za trgovce nema
kao prostor (Pla-
ce) je najvaniji
dio cjelokupnog
mar ket i nkog
paketa. Usudim
se tvrditi da ni s jednom promo-
cijom neete dosei takav rast
KPI-a (eng. Key Performance
Indicators kljuni pokazatelji
uspjenosti) kategorije, kao
to ih moete dosei s uree-
nom prodajnom policom. Ure-
diti policu nije jednostavno,
ureena polica znai da su na
njoj proizvodi koji se prodaju,
da su ukljueni proizvodi svih
podsegmenata, da je polica slo-
ena u skladu s potroaevim
drvetom odluivanja, da je pra-
vilno oznaena po segmentima/
podsegmentima i naravno, da je
ista i uvijek puna.
Defnicija robne grupe/
kategorije
Robne su se grupe s godinama
ve temeljno defnisale. Uprkos
svemu, jo uvijek postoje neke
robne grupe koje se razvijaju,
mijenjaju, neki podsegmenti
nestaju, nastaju novi i slino,
zato je potrebno pojedinanu
kategoriju defnisati do zadnje
pojedinosti te je smjestiti u
makroprostor. U zadnje vrijeme
opaamo promjene u katego-
rijama okolade, suhog voa i
oraastih plodova, bio i eko pre-
hrane te kod jogurta. Sve su to
promjene koje utjeu na pozici-
oniranje i raspored robne grupe
Kada imate potroaa u svojoj
prodavnici i kad on obavlja svo-
ju kupovinu, morate mu osigu-
rati najbre snalaenje ispred i
izmeu polica te time brzo i jed-
nostavno obavljanje kupovine.
Bez drveta odluivanja
potroaa vrlo ete teko
pravilno sloiti policu
onako kako eli potroa.
Ponaanje potroaa
Slika 1: Drvo odluivanja potroaa (CDT) - primjer za okolade
OKOLADA
Prigoda Svaki dan Posebna prigoda
Ploice
Za djecu
Namjena
Pojedinano
pakiranje
Multipakiranje
Robna marka
Cijena
Za odrasle
Redovne Bombonijere
Izvor: CategoryConsulung, 2014.
Okus u prolosti manje
vaan nego danas.
Robna marka Robna marka
Okus
Veliina
Cijena
Okus
Veliina
Cijena
Okus
Veliina
Robna marka
Cijena
Okus
Veliina
Kupcu ureene police donose
zadovoljstvo i zato se s vese-
ljem vraa u vau prodavnicu.
Ako pred svakom policom kup-
cu treba vie od 10 sekundi da
pronae svoj proizvod, bit e
sigurno (unato niskim cijena-
ma, irokom asortimanu, istoj
i punoj polici) nezadovoljan,
zato je iznimno vano pozna-
vanje toga kako kupci donose
odluke unutar svake robne
grupe. Da biste odredili kakve
su njihove navike, potrebno je
napraviti istraivanje o kupov-
nim navikama potroaa. Drvo
odluivanja potroaa (eng.
CDT, Consumer Decision Tree)
osnova je za daljnji raspored
proizvoda na polici. Bez drveta
odluivanja potroaa vrlo ete
u prodavnici. Ako te promjene
ne opazite dovoljno brzo, mo-
ete propustiti mnogo prilika za
veu prodaju.
Drvo odluivanja potro-
aa
Category Consulting
Za trgovce i proizvoae
nudimo:
struno savjetovanje
upravljanje robnim
grupama edukacije i
radionice
analizu robne grupe s
preporukama marke-
tinkog paketa te
izradu planograma i
realograma.
Ne ovisi sve o proizvodu,
nego i o strategiji.
Odluka je Vaa.
Kontakt:
andreja.avbersek@
categoryconsulting.eu
www.categoryconsulting.eu
Ako promjene kod robnih
grupa ne opazite dovoljno
brzo, moete propustiti
mnogo prilika za veu
prodaju.
Izvor: CategoryConsulung, 2014.
Uloga robne grupe
ciljna osnovna
sezonska prigodna
ULOGA ROBNE GRUPE
Slika 1: Uloge robnih grupa
teko pravilno sloiti policu
onako kako eli potroa.
Drvo odluivanja oznaava kako
se veina potroaa ponaa i to
im je vano kada odabiru pro-
izvod pred policom. Karakte-
ristike proizvoda, kao to su
vrsta, okus, oblik, sadraj glav-
nih sastojaka (npr. udio masti),
veliina, pakovanje, cijena itd.
odreuju CDT. U oima kupaca
te su karakteristike dobro def-
nisane. Kod svake robne grupe
raspored vanosti karakteristi-
ka je drugaiji. Kod jednih rob-
nih grupa najvanija je namjena
upotrebe (amponi za kosu),
kod drugih je to sadraj glavnih
sastojaka (okolada), a kod tre-
ih robna marka (tjestenine).
Takoer CDT za odreenu robnu
grupu moe biti vrlo razliit kod
trgovaca, jer struktura veine
kupaca moe biti prilino dru-
gaija.
Unit of Need
Grupa proizvoda koji imaju pot-
puno iste karatkeristike, naziva
se Unit of Need (UoN). Unutar
pojedinanog UoN-a proizvodi
su koji su u oima kupaca me-
usobno zamjenjivi. UoN je npr.
voda, bez okusa, 0,5 litara, u
plastinoj boci. Unutar UoN-a
nalaze se proizvodi razliitih
robnih marki, meu kojima ku-
pac moe napraviti odabir. CDT
po vanosti odreuje sve spo-
menute karakteristike proizvo-
da. Kad stojite pred ureenom
policom, moete vrlo brzo uo-
iti je li polica sloena u skladu
s drvetom odluivanja veine
potroaa. Naalost, i do po-
tankosti ureena polica nikada
nee udovoljiti zahtjevima svih
potroaa budui da kod razli-
itih potroaa karakteristike
proizvoda imaju razliitu visinu
vanosti. Polica je tako uvijek
ureena u skladu s drvetom od-
luivanja veine potroaa.
Uloga robne grupe
Svakoj robnoj grupi morate naj-
kasnije u ovoj fazi odrediti i ulo-
gu budui da potonja utjee na
marketinki paket i taktike rob-
ne grupe. O ulozi robne grupe
ovisi njezina strategija, taktike
i ciljevi. Kada ureujete poli-
cu, ova uloga je posebno vana
i radi oblikovanja prodajnog
asortimana. Pri odreivanju
uloge robne grupe potrebno je
odgovoriti na sljedea pitanja:
Koliko je vana robna grupa
ciljanim kupcima?
trgovcu?
konkurenciji?
to moemo oekivati od rob-
ne grupe na tritu?
Uloga robne grupe moe biti
ciljna, osnovna, prigodna ili se-
zonska.
Ciljne robne grupe su te po koji-
ma se trgovci razlikuju meu so-
bom. To su robne grupe s kojima
se odreeni trgovac eli poka-
zati boljim od ostalih trgovaca
i radi kojih kupci radije odabiru
njega. Te najvanije robne gru-
pe uglavnom su hljeb, meso,
voe i povre, sezonski proizvo-
di, vino, ribe.
Osnovnu ulogu imaju robne
grupe kao to su brano, sol,
ulje, eer. To su robne grupe
koje kupci kupuju u veim ko-
liinama, zato njihova ponuda
mora biti kvalitetna i cjenovno
konkurentna.
Prigodne robne grupe su one
koje kupac (jo uvijek) radije
kupuje u svojoj prodavnici nego
u prodavnici s veim izborom.
Vana je jo uvijek dovoljno
iroka ponuda po normalnoj
cijeni (baterije, pisae potrep-
tine). Sezonske su one robne
grupe koje pomau osvjeiti
imid trgovca kod kupca. Ku-
puju se uglavnom jednom go-
dinje, zato je vrlo bitan sve-
ukupan marketinki paket.
Ponekad neka sezonska robna
grupa moe postati i ciljna.
Promjene u robnoj grupi
Kada imamo defnisanu robnu
grupu, njezinu ulogu, pojedi-
nane UoN-e i CDT-e, moemo
pripremiti okvirni nacrt raspo-
reda police sa podsegmentima,
koji odraavaju drvo odlui-
vanja i od kljunog su znaaja.
Kao podsegment u posljednje
dvije godine u kategoriji oko-
lade snano se pojavio okus,
odnosno sastojak, i ta je ka-
rakteristika u oima potroaa
znatno dobila na vanosti. Dok
je bila dvije godine ranije done-
kle nevana karakteristika, da-
nas je na prvom mjestu. Kada je
kupac pred policom s okalada-
ma, prvo o emu e odluiti je to
hoe li kupiti obinu ili tamnu
okoladu. Prije je postojao pod-
segment kvalitetnije (premium)
i obine okolade. Danas ga ne
moemo vie tako imenovati jer
je kupcima vrlo vaan sastav ta-
mne okolade.
Drvo odluivanja kod robnih
grupa s godinama godine sva-
kako se mijenja. Ovisi naravno o
razvoju kategorije i o promjeni
kupovnih navika. Zato je po-
trebno osvjeavati CDT-e svakih
nekoliko godina, odnosno svaki
put kada se pojave odreene
vee promjene u pojedinanoj
robnoj grupi.
Idui put emo pisati o nekim
drugim koracima odreivanju
prodajnog asortimana i s tim o
stvaranju asortimanske pirami-
de, izradi planograma i oznaa-
vanju podsegmenata.
Kada imamo de-
fnisanu robnu
grupu, njezinu
ulogu, pojedi-
nane UoN-e i
CDT-e, moemo
pripremiti okvirni
nacrt rasporeda
police sa podse-
gmentima, koji
odraavaju drvo
odluivanja i od
kljunog su zna-
aja.
BACITE POGLED NA SC JOHNSON VRHUNSKE BRENDOVE - VJEROVATNO MNOGE
OD NJIH VE IMATE U SVOM DOMU!
SVAKA PROSTORIJA VAEG DOMA ZASLUUJE BRIGU, A VI ZASLUUJETE KVALITETNE PROIZVODE KOJI VAM TAJ POSAO
INE LAKIM. VE VIE OD 120 GODINA SC JOHNSON BRINE O VAMA I VAEM DOMU.
AUTAN
Autan njeno i uinkovito odbija komarce,
krpelje i druge insekte te titi Vas i Vau po-
rodicu.
DUCK
Volite urednu kupaonicu, ali njeno ienje
je naporno i oduzima Vam previe dragocje-
nog vremena? Uz Duck proizvode za ie-
nje svaki je posao lak!
GLADE
Transformirajte svaku prostoriju Vaeg
doma uz Glade mirise. Od vonih i cvjetnih
do orijentalnih i uzbudljivih - sigurni smo
da e Vam nai mirisi probuditi sva osjetila.
KIWI
Od ienja, poliranja, zatite i odravanja -
Kiwi brine o Vaoj obui te ima proizvod za
sve potrebe Vaih cipela
MR. MUSCLE
Mr Muscle Znanost o ienju olakava i
najtee kuanske poslove unutar cijelog
doma.
OUST
OUST svojom posebnom tehnologijom
uklanja neugodne mirise te ispunjava pro-
stor svjeinom.
PRONTO
Prepoznatljiv po svojoj kvaliteti, Pronto
uinkovito i brzo uklanja prainu, isti,
obavlja i titi namjetaj.
RAID
Snani Raid ubija razne vrste insekata te
Vam prua osjeaj sigurnosti u Vaem domu.
BIOSHOUT
BioShout vam pomae u borbi protiv raznih
mrlja gdje god bili, tako da u svakom trenut-
ku moete izgledati najbolje.
www.instore.ba august 2014
lektronska trgovina je trend koji se po-
sljednjih godina snano razvija. Pogo-
tovo u oblasti maloprodaje (buisness to
consumer, B2C). Poeo je prvenstveno
kao istraivanje novih mogunosti za
unapreenje maloprodajnog biznisa u
vrijeme kada se pojavila brza internet konekcija na
pojedinim tritima. Poeci su se odnosili na pred-
stavljanje ponude maloprodajnih kompanija, da bi se
kasnije te iste web platforme pretvorile u aplikacije
za online kupovinu.
26
category management
Sa pojavom tableta i pametnih telefona, elektronska maloprodaja je ula u novu, naprednu fazu. Pojava
ovih ureaja je unijela revoluciju u nainu odvijanja i stopama rasta elektronske maloprodaje. Podatak
koji ukazuje na znaaj pametnih telefona je veliki broj njihovih korisnika
Autor: Darko Vaseli, Business Development Man-
ager, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, Johnson &
Johnson
Mobilni ureaji u
funkciji unapreenja
vrijednosti kategorija
Broj vlasnika smart tel efona, starosti 13+ godina
u SAD
J ul 2010 J un 2013
53.4 miliona 142.0 miliona
Slika 1. Broj vlasnika smart telefona u SAD za period 2010. 2013.
Slika 2: Udio operativnih sistema pametnih telefona u SAD za period 2010. 2013.
17%
24%
39%
12%
52%
40%
4%
3%
Google/Android Apple 8lM/8lackberry Microsoft
Jul 2010 June 2013
Udio operativnih sistema pametnih telefona
100%

50%

10%

PRODAJA
%ukupne maloprodaje
UTJECAJ
na kupovinu
ZnACA!
za proces kupovine

Slika 3: Utjeca[, znaca[ l proda[a puLem mobllnlh ureda[a na razvl[enlm LrzlsLlma
E
Usljed rapidnog koritenja
pametnih telefona i tableta,
maloprodavci su poeli prila-
goavati svoje strategije elek-
tronske maloprodaje, nudei
vlasnicima ovih ureaja zna-
ajne pogodnosti u cilju stimu-
lisanja ovog naina prodaje.
Slika 1. Broj vlasnika smart telefona u SAD za period 2010. 2013.
Slika 2: Udio operativnih sistema pametnih telefona u SAD za period 2010. 2013.
Slika 3: Utjeca[, znaca[ l proda[a puLem mobllnlh ureda[a na razvl[enlm LrzlsLlma
Sa pojavom tableta i pametnih telefona,
elektronska maloprodaja je ula u novu, na-
prednu fazu. Pojava ovih ureaja je unijela
revoluciju u nainu odvijanja i stopama ra-
sta elektronske maloprodaje. Podatak koji
ukazuje na znaaj pametnih telefona je broj
njihovih korisnika, koji je, za period juni
2010. - juli 2013. godine, predstavljen na
Slici 1.
Pri tome, najvei udio u rastu, ali i znaaj za
razvoj elektronske maloprodaje, je imao An-
droid operativni sistem. Naime, on je ostva-
rio najvee poveanje broja korisnika, te na
taj nain dodao najvie novih korisnika ma-
loprodajnih web aplikacija. Broj korisnika
najznaajnijih platformi pametnih telefona,
je predstavljen na Slici 2.
Anticipirajui ovaj trend rapidnog porasta
pametnih telefona i tableta, maloprodav-
ci su poeli prilagoavati svoje strategije
elektronske maloprodaje, nudei vlasnici-
ma ovih ureaja znaajne pogodnosti u cilju
stimulisanja ovog naina prodaje. Oni koji
su prvi krenuli u ovom smjeru ve vide zna-
ajne koristi. Ipak te koristi se ne ogledaju
samo u vrijednosnoj prodaji, obzirom da ovi
ureaji imaju svoj znaaj i utjecaj na odluku
o kupovini, ali i na sam proces kupovine.
Utjecaj, znaaj i udio u ukupnoj maloprodaji
koji se odvija putem ovih ureaja je pred-
stavljen na Slici 3.
Sa Slike 3 je vidljivo da je trenutni udio
maloprodaje koji se odvija putem mobilnih
ureaja 10 posto. Ovo je veliki udio, koji
se ubrzano poveava. Ipak, ovo nije jedini
pokazatelj znaaja mobilinih ureaja. Oni,
pored udjela u ukupnoj maloprodaji, imaju
snaan utjecaj na samu kupovinu. Primije-
eno je, recimo da preko 50 posto kupca dok
kupuju u radnji, putem svojih pametnih te-
lefona provjeravaju ponudu istih ili slinih
proizvoda na webu. Pored ponude, oni pro-
vjeravaju i karakteristike proizvoda koji ih
interesuju, komentare korisnika, kao i sve
druge informacije koje mogu nai na webu,
a koje im mogu biti od pomoi pri kupovini.
Pored toga to kupci koriste svoje mobilne
ureaje dok su u kupovini, oni ih koriste i
prije same kupovine, kako bi se informisali
o proizvodima, ponudi, mjestima za kupovi-
nu, promotivnim aktivnostima, isplativosti
i slino. Na ovaj nain, putem svojih urea-
ja, kupci postaju nezavisni donosioci odlu-
ka, te putem ovog procesa postaju potpuno
pripremljeni za sam in kupovine. Kada
jednom uu u prodajni objekat, oni znaju
tano ta ele i na koji nain to ele.
Godine 2012., elektronska maloprodaja
predstavljala je oko 8 posto ukupne ma-
loprodaje. U roku od tri godine, dostii e
10 posto od svega to se kupuje i prodaje
u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Ipak,
udio elektronske maloprodaje varira po
kategorijama. Za mnoge FMCG kompanije,
udio prodaje se jo kree u jednocifrenim
brojkama. Ovo bi trenutno bilo relativno
lako zanemariti. Imajui u vidu stope rasta
i projekciju obima elektronske trgovine u
narednim godinama, nijedna ozbiljna kom-
panija to ne smije napraviti.
Kako se ne bi stekao pogrean utisak da je
trenutna elektronska maloprodaja zanema-
riva, na Slici 4 je predstavljena njena vrijed-
nost na 10 najveih trita.
Naravno, kao i u veini ekonomskih pitanja,
znaajno je pogledati distribuciju elektron-
ske maloprodaje po regijama. Za oekivati
je da je njen udio na razvijenim tritima
znaajno vei. Jedan od razloga za to je
vea sposobnost maloprodavaca sa tih tri-
ta za znaajna fnansijska ulaganja koja su
potrebna za pokretanje ozbiljnijih operacija
elektronske maloprodaje. Drugi znaajan
razlog je tehnoloka osposobljenost pojedi-
nih regija za uspostavljanje infrastrukture
potrebne za elektronsku trgovinu. Trei ra-
zlog je zastupljenost mobilnih ureaja kod
stanovnitva, obzirom da su oni preduslov
odvijanja elektronske trgovine. Globalna
rasprostranjenost elektronske maloprodaje
meu regijama je predstavljena nie. Kom-
panije koje ale biti znaajne u oblasti elek-
tronske maloprodaje u budunosti, danas
moraju usvojiti mentalitet 100% znaaj
mobilinih ureaja. Jedino na ovakav na-
in mogu napraviti iskorake, koji trenutno
mogu biti neproftabilini, ali koji u skorije
vrijeme mogu znaiti opstanak ili propa-
danje. U prilog ove tvrdnje je i podatak da
elektronska maloprodaja u periodu 2007.-
2012. godina je imala uprosjeeni godinji
rast (Compaund Annual Growth, CAGR) od 24
posto, a da se za period 2012. - 2017. godina
oekuje 16 posto. Ove stope rasta, imaji u
vidu trenutnu vrijednost elektronske malo-
prodaje se pokazuju impresivnim, te ukazu-
ju da niko ozbiljan u FMCG industriji ih ne
moe zanemariti.
Sllka 4: 1op 10 ,82C LrzlsLa u 2016. godini (procjena)
Mlrd Mlrd

Slika 5: Regionalni udjeli elektronske maloprodaje, 2012. 2016., mlrd USD
Kompanije koje ale biti
znaajne u oblasti elek-
tronske maloprodaje u
budunosti, danas mo-
raju usvojiti mentalitet
100% znaaj mobili-
nih ureaja.
Sllka 4: 1op 10 ,82C LrzlsLa u 2016. godini (procjena)
Slika 5: Regionalni udjeli elektronske maloprodaje, 2012. 2016., mlrd USD
outsourcing usluge
Kompanija RING d.o.o. sa uslugom CarTrack koja je specijalizovana za usluge upravljanja voznim parkom,
preuzima odgovornost o tehnikoj ispravnosti vozila, brine se o tome da sva vozila budu redovno
odravana, registrovana, osigurana, servisirana nakon tete, alje izvjetaje i obavjetava klijenta o
kretanju njihovih vozila i firma
Fleet Management
samo kao usluga!
ada priamo o vo-
znom parku i nje-
govom upravljanju
preteno mislimo
na haotian sistem.
Sama pomisao na vozni park do-
vodi nas na razmiljanje o odgo-
vornosti koja se stavlja ispred nas,
da li je vozilo registrovano, da li je
osigurano, da li je odraen servis,
da li je vozilo tehniki ispravno, da
li je badaren protupoarni apa-
rat, stotinu nekih misli za koje na
prvu nemamo odgovor. Ova od-
govornost sa aspekta zakonskih
obaveza mora biti velika, jer na
kraju neko mora biti odgovorno
lice. Kada razmiljamo na takav
nain o svim moguim problemi-
ma treba razmiljati i o rjeenju o
tome kako bi dobro bilo da se za
sve te obaveze neko drugi brine,
neko ko je specijalizovan za te us-
luge, neko kome to ne predstavlja
veliki problem, neko ko je to ve
radio i ima iskustva, neko ko moe
snositi odgovornost ukoliko se ne-
to desi. ako se neto desi.
Firma RING d.o.o. sa uslugom
CarTrack koja je specijalizovana
za usluge upravljanja voznim par-
kom, preuzima odgovornost o teh-
nikoj ispravnosti vozila, brine se
o tome da sva vozila budu redovno
odravana, registrovana, osigura-
na, servisirana nakon tete, alje
izvjetaje i obavjetava klijenta o
kretanju njihovih vozila i to je fr-
ma koja snosi svu odgovornost u
sluaju eventualnih problema.
Mi se ponaamo kao feet ma-
nager koji obavjetava zapo-
slenike o tome koje vozilo treba
na redovni servis, kada istie
registracija i osiguranje, kada je
potrebno uraditi estomjeseni
pregled, kada treba pregleda-
ti protupoarni aparat, kada je
obavezna promjena guma kao i
obavijestiti zaposlenika ako su
pred istek drugi alarmi vezani za
K
Pie: mr. sc. Edin Bukalo, e.bukalo@cartrack.ba
Kako utediti 8.640KM svake godine na
usluge upravljanja voznim parkom!
Jedan od najboljih primjera nae usluge Car-
Track je primjer na vozilima Mrkva Group d.o.o.
Tako Mrkva Group d.o.o. plaa uslugu Car-
Track i utedi 120KM mjeseno po vozilu,
a za est vozila 8.640KM svake godine. U
itavoj prii se nije nita drastino promi-
jenilo po pitanju procesa, samo se zaobilazi
interest rata leasinga koja se uraunava ap-
solutno u svaki dio nabavke i odravanja, a
nabavku i odravanje ne radi leasing nego
to radi RING d.o.o. gdje dogovora najbolje
uslove, trai tri najbolje ponude i tako titi
interest klijenta, a interest RING d.o.o se na-
lazi u prodatoj usluzi CarTrack.
ta ukljuuje usluga CarTrack?
Naa usluga se moe uporediti sa operativ-
nim leasingom, mjesenom ratom plaate
sve usluge za vozilo u periodu od 4 godine, a
ukljuuje sve redovne servise u ovlatenom
servisu, set zimskih guma, set ljetnih guma,
zamjena prednjih i zadnjih konica, GPS
satelitsko praenje, izrada putnih naloga,
slanje izvjetaja o kretnji vozila, slanje oba-
vijesti o servisima, registraciji, osiguranju,
estomjesenom pregledu i pregledu PPApa-
rata.
Sa naom uslugom potpuno transparentno
imate u uvid gdje je utroen svaki dinar za
vozilo.
Naom uslugom izbjegavate plaanje pre-
krajnih kazni, jer sa naom uslugom ste
sigurni i sigurni kad je u pitanju ispravnost
vozila i dokumentacija.
Kako upravljamo voznim parkom?
Mi se ponaamo kao feet manager koji
obavjetava uposlenike o tome koje vozilo
treba na redovni servis, kada istie registra-
cija i osiguranje, kada je potrebno uraditi
estomjeseni pregled, kada treba pregle-
dati protupoarni aparat, kada je obavezna
promjena guma kao i obavijestiti zaposle-
nika ako su pred istek drugi alarmi vezani
za vozilo. Izraujemo putne naloge (PN3 i
PN4) i dostavljamo ih na adresu svakog 25.
u mjesecu za idui mjesec. Takoer primamo
informacije od strane zaposlenika o vanred-
nim tetama na vozilu koje uz dogovor rjea-
vamo. Na mjesenom nivou obilazimo vozila
i radimo vizuelni pregled sa zabiljekama
tako da i mi moemo biti 100% sigurni da je
vozilo tehniki ispravno. Pored obavjetava-
nja rjeavamo sve administrativne obaveze
tzv. papirologiju tete, registraciju vozila,
estomjeseni pregled, preglede protupoar-
nih aparata, tehniko-eksplatacione potvr-
de i drugo.
Adnan Mrkva o usluzi CarTrack: ...
Kao direktor kompanije Mrkva Group
d.o.o. mogu rei da sam izuzetno za-
dovoljan uslugama koje prua frma
RING d.o.o. Pravovremeno obavljaju
svoj posao i maksimalno profesional-
no se njemu posvete. Od kada smo
uzeli uslugu CarTrack, na nau adresu
nije stigla niti jedna primjedba, ka-
zna za prekraj, niti prigovor vezano
za vozila to pokazuje upotpunjenost
njihove usluge. to je nama bitno kao
menadmentu, svu komunikaciju sa
vozaima i brigu o vozilu su oni pre-
uzeli, zajedno dogovaraju servise,
tehnike preglede, sanaciju nastale
tete na vozilu, putne naloge i dru-
go. Aurnost rjeavanja problema,
potpuna briga za vozila, jednostavno
najbolja pruena usluga do sada koja
nam obezbjeuje znatne mjesene
utede....
INFO
www.cartrack.ba
e.bukalo@cartrack.ba
+387 61 770 660
I SLJEDEE GODINE +20% RASTA, ZAR NE?
trendovi
U
Kultura planiranja
sedmom razredu osnovne
kole, na temu: Kad pora-
stem, napisao sam: Ja u
biti turistiki vodi, jer volim
strane jezike, da putujem i
da komuniciram s ljudima Marljivo sam
uio, zavrio kole, aplicirao na konkurse,
izborio se da se svojim kvalitetima budu-
eg turistikog vodia svidim konkursnim
komisijama na intervjuima za posao i zami-
slite
Sedam godina kasnije, na trgu Svetog Mar-
ka u Veneciji, radei za naj, naj agenciju u
bivoj Jugoslaviji, vodio sam grupu od sto-
tijnak Engleza i priao im o Campanileu,
etiri konja na Bazilici Svetog Marka, Du-
devoj palati, Mostu uzdaha i drugim ljepo-
tama ovog bisera Jadrana. Dvije godine sam
radio posao iz (svojih) snova tako to sam ih
ostvario Vizualizovao, opisao i ivio iste
te snove.
Pa kako se to dogodilo?
Pitao sam se postoji li za nas neki univer-
zalni ivotni plan ili ga mi iniciramo elja-
ma i projekcijama, vizualizacijom eljenog
stanja. I nije li ostvarenje naeg punog po-
tencijala u stvari samo premoivanje jaza
izmeu naeg sadanjeg kapaciteta i defni-
sanog stanja uspjeha?
Miljenja sam da kada jasno i precizno mo-
emo da vizualizujemo budue stanje, opi-
emo ga sa mnotvom detalja i motiviemo
perpetuum mobile u nama, nikakva nepred-
viena okolnost ne moe da nas sprijei da
doemo do tog naeg cilja. Da nas uspori
moe, da nam ukrade energiju i nerve, vri-
jeme, svakako, ali nita vie od toga.
Plan se, po mom miljenju stoga, sastoji od
Jo kao vrlo mlad povjerovao sam u plan. Od jednog dogaaja nadalje, u svom ivotu vjerujem u potrebu za
istim. I kada se plan u potpunosti ne ostvari, ja ga korigujem, re-planiram, adaptiram ali on je uvijek tu
dva faktora; matematiki postavljeno P=
V*E, gdje je P plan, V je vizija, a E je energija
koju crpimo iz naeg perpetuum mobilea.
Eto tom maginom formulom sam vidio
ta hou da radim kad porastem, a zatim
dao sedmogodinju nabujalu energiju ado-
lescenta koja se jednostavno prelila u rezul-
tat ispunjenje plana.
Planiramo, planiramo, pa opet krize?
Kau da je ekonomska kriza, koja nikako
da stane, izazvana disbalansom ponude i
tranje. Napumpane cijene usluga i robe,
njihova nepravilna distribucija i virtuel-
nost stvorili su viak koji krajnji potroa
nije vie elio da koristi. Manjak tranje
stvorio je lager koji je smanjio kurentnost
i pucanje virtuelnog balona nepostojeih i
nepotrebnih usluga i robe. Tako kau.
Pa kako da se planira tranja usluga, robe,
vremena? Mora da se planira na drugaiji
nain. Ne na bazi historijskih injenica, ve
na bazi budue potronje, zar ne? Ma ta ka-
e! A kako ja da predvidim ta e se deava-
ti u budunosti? I ta je budunost? Sutra,
sljedea sedmica ili mjesec i godina? Kakva
godina, ja ne znam ni sutra ta e da se desi,
o emu ti pria?
Instrumenti za planiranje
su ve izmiljeni
I opet pitanja. Da li koristimo instrumente
za planiranje u pravoj mjeri? Da li su oni ef-
kasni? Zato odustajemo od konzistentne
upotrebe istih? Vjerovatno zbog razoarenja
i promaaja netanosti ispunjenja predvi-
enog. I koliko esto auriramo i prilagoa-
vamo instrumente situacijama?
Ma ta ima veze! Moe tako, a i ne mora...
Vidjet emo..., esto ujem od onih koji mi
se obraaju sa pitanjem Kako?.
Sa druge strane, oni koji imaju mnogo ma-
nje izazova u organizaciji, karakteriu se
stavom E ba tako mora, i nikako dru-
gaije... I ta kae, kad e zadatak biti is-
punjen? i Nije problem kako, ve ko e da
kvalitetno rijei izazov.
ta vam se vie svia, prvi ili drugi pristup
organizovanja posla?
vajcarac, Nijemac ili Balkanac?
Biti Nijemac na naim prostora i nije ba
popularno. Biti precizan, organizovan i do-
sljedan nisu najtraeniji atributi poslovnog
ovjeka naih prostora. A, kultura planira-
nja je ono to nas defnitivno diferencira od
gore pomenutog, sloit emo se.
Da li ste naili na komentar: E, dobar ti je
ovaj tvoj, ali mnogo je rigidan, kai mu malo
da spusti loptu i da se opusti. Ili: Dobar je
sa ciframa i tabelama, ali koga on poznaje
da nam zavri posao?
I onda odgovor: to da budem krut kad
su sve stvari oko mene labave i potroa,
i dobavlja, kupac, konkurenti ma cijelo
trite je nepredvidljivo... pa to onda da se
troim planirajui i organizujui sebe i svoje
okruenje.
Upravo sam danas, dok piem ovaj lanak
dobio e-mail sline sadrine (malo sam ga
modifkovao kako se poiljaoci ne bi uvri-
jedili):
ao Dragane,
u prilogu je novi izvjetaj, ali bez novih ci-
ljeva za juli-decembar.
Nisam sposoban da napravim re-plan, ne-
mam znanje koliko e kupci kupiti u nared-
nom periodu,
koju robu e kupiti. Ne znam da li uope
imam robu koja njima treba za naredni pe-
riod.
Radim samo na poveanju prometa postoje-
ih 20 kupaca koji plaaju na vrijeme.
Ostao bih na postojeem planu, teit u da
ispunim ciljeve na nain koji samo izabrali,
pa ta bude.
ta ti misli?
Pa ja mislim da je to OK.
Mislim, nije OK, ali je OK. Mislim, ono...
I esto nailazim na upravo takve situacije, i
polako, ali sigurno, ih rjeavamo svi zajed-
Autor: Dragan Petrovi, menadment
konsultant i Dale Carnegie trener
Da li koristimo instru-
mente za planiranje u
pravoj mjeri? Da li su
oni efkasni? Zato odu-
stajemo od konzistentne
upotrebe istih? Vjero-
vatno zbog razoarenja i
promaaja netanosti
ispunjenja predvienog.
I koliko esto auriramo
i prilagoavamo instru-
mente situacijama?
no. Promjena je vidljiva. Bit e bolje, usko-
ro.
U odustajanju od planiranja, faktori koji
preovlauju nisu tehnike prirode. Oni su
motivisani emocijama i eljom za opravda-
njem bjekstva od obavezivanja. Jer, ta e
se desiti ako ne postignem plan? Moram da
objanjavam zato neto nije postignuto, ko
me iznevjerio u lancu dogovora i obeanja
treba da crvenim i da se blamiram hajde da
izbjegnem tu situaciju ako mogu
Pa kad e ta promjena?
Promjena, ne samo uvoenjem tehnologije,
Demand planning, Demand forecasting, In-
ventory optimization i slinih instrumena-
ta, ve mentalno prihvatanje, prihvata-
nje da ovakvi instrumenti postoje da e nam
olakati posao i uiniti ga predvidljivijim,
a samim tim i efkasnijim, konzistentnom
upotrebom dovest e do boljitka u naim
poslovnim okruenjima.
Promjena svijesti, ujemo esto, jeste du-
gotrajan proces. Ona, kao svaki dugotrajan
proces poinje malim korakom. A taj mali
korak za ovjeanstvo, a veliki za nas same,
poinje upravo sa nama samima. Ako mi
sami prelomimo da elimo da planiramo, da
elimo da ivimo u predvidljivijem radnom
i drutvenom okruenju, onda naprijed pu-
nom snagom i ne odustajmo. Autoput pone-
kad moe i krivine da ima, ali smo svakim
kilometrom blii destinaciji kojoj smo se
uputili.
Primjer mogueg
U mom radu terenskog coacha, uveo sam in-
teresantnu novinu u rad komercijalista. To
je u stvari vizualizacija momenta izlaska od
kupca; zamislimo ciljeve koje smo sebi za-
dali prije ulaska kod kupca, kako specifne
vezane za robu, uslove, akcije i slino, tako
i fnansijski iznos sa kojim elimo da zavri-
mo posao kod tog kupca toga dana.
I onda, kad izaemo od kupca, izmjerimo
uinjeno prema planu. Nevjerovatno jed-
nostavno, i funkcionie. U vie od 90 posto
sluajeva, preciznost ostvarenja je na nivou
plus/minus 10 posto. I sada, zamislimo hi-
ljade i hiljade, milione ponavljanja vizua-
lizacije cilja pa zar to ne dovodi do bolje
predvidljivosti poslovanja, boljeg planiranja
i smanjenja tenzije, stresa sa kojim se sva-
kodnevno suoavamo. Moje iskustvo je po-
zitivno, probajte i javite.
Planirajmo u slikama
Digitalizacija drutva vodi do ukidanja ljud-
skosti. Jo je Einstein primjetio da je teh-
nologija prevazila kapacitet ljudskog, to
neminovno dovodi do automatizacije, ro-
botizacije i stavljanja ovjeka u drugi plan.
S druge strane, on primjeuje da je pravi
znak inteligencije mata i da to maine i
tehnologija nikada nee imati.
Upravljanje emocijama i pravilno iskorita-
vanje instrumenata planiranja to je balans
u koji treba da podvedemo planiranje. Jer,
ivot i posao bez plana, zamislite, odvest
e nas bilo gdje. Izazov lei u tome da li je
to bilo gdje prava destinacija o kojoj smo
matali.
Volio bih da budemo zadovoljniji sobom, da
ee sreemo ljude koji nam priaju prie
sa srenim krajem, prie koje su se njima, a
ne nekom drugom dogodile. Za tako neto
treba planirati, makar malo, i uiniti budu-
nost predvidljivijom. Time emo smanjiti
stres i napore, spasti koji atom energije,
izbjei nepotrebne konfikte i uivati vie u
onome to ivimo, da bismo uivali u onome
to radimo.
A to da emo pametno ispuniti excel tabele,
unijeti podatke u ERP-ove, SAP-ove, odre-
diti izvore rasta za sljedeu godinu (opet
+20%, zar ne?) i KPI-jeve u to ne sumnjam!
elim vam da uivate u ovogodinjem AP/
OP/SP procesu koji je kod nekih od vas ve
poeo, a kod nekih poinje elim da vi-
zualizujete stanje kraja mjeseca, kvartala
i godine koje projektujete u ovogodinjem
procesu planiranja i da se radujete, kako
njihovim ostvarenjima, tako i modifkaciji
istih.
I stavite u va plan da mi se javite e-mailom
na drapetrovic@gmailtackacom ili dragan-
tackapetrovic@dalecarnegietackars.
Upravljanje emocijama
i pravilno iskoritavanje
instrumenata planiranja
to je balans u koji tre-
ba da podvedemo plani-
ranje. Jer, ivot i posao
bez plana, zamislite,
odvest e nas bilo gdje.
Izazov lei u tome da li
je to bilo gdje prava
destinacija o kojoj smo
matali.
NOVI TRENDOVI U PAKOVANJU U FMCG SEKTORU
tehnologije
D
Autor: Maja Kneevi, marketing menader, Neoplanta
Otvori. Namai. Zatvori.
kvarljiva. Da bi se zadovoljili
zahtjevi neophodni za ispravno
sprovoenje sterilizacije, bilo
je potrebno razviti kompleks
materijala koji e bez vidljivih
deformiteta dobro podnositi
visoke temperature sterilizacije
s jedne strane, odnosno osigu-
rati nepropustljivost ambalae
na kiseonik s druge strane, a u
cilju obezbjeivanja dugog roka
trajnosti proizvoda.
U cilju postizanja tako def-
nisanih zahtjeva razvijen je
kompleks PP/EVOH/PP koji
predstavlja efektnu zatitu
od gasova ime se omoguava
ouvanje proizvoda bez ikakvih
znaajnijih organoleptikih pro-
mjena. Uvoenjem u kompleks
EVOH barijernog sloja odgovo-
reno je na potrebu za ogranie-
nu propustljivost gasova, tako
da plastina posudica moe u
potpunosti da zamijeni alumi-
nijsku posudicu. Ostali slojevi
drugih materijala koji ulaze u
sastav slue za obezbjeivanje
preostalih vanih svojstava pa-
kovanja: toplotnu stabilnost,
zavarljivost, mehanika svojsta
i slino.
Poseban izazov u razvoju novog
pakovanja predstavljalo je zadr-
ati jedinstven oblik Patelina
posudice, to je zahvaljujui
ekspertizi partnera na ovom
projektu i dostignuima teh-
nologije termoformiranja, na
veliko zadovoljstvo kompanije
Neoplanta, postignuto.
Novo pakovanje sa poklopcem
prua u isto vrijeme mogunost
viestrukog otvaranja i zatvara-
nja, a ujedno zahvaljujui EVOH
zatiti, titi proizvod od oksida-
cije i isuivanja. U poreenju sa
ostalim, u ovoj kategoriji pri-
sutnim pakovanjima pateta,
polipropilensko pakovanje po-
jednostavljuje upotrebu i pro-
duava rok upotrebe otvorenog
proizvoda.
ugo vremena je
sinonim za pa-
tetu bila pate-
ta u aluminijskoj
foliji. Potom se
na tritu pojavljuje i postaje
sve popularnije pakovanje u
konzervi. Proizvodnja moder-
nih plastinih masa, barijernih
i visokobarijernih karakteristi-
ka, zauvijek je promijenila ne
samo tehnologiju proizvodnje
ambalanih materijala, nego i
prehrambenu industriju. Ra-
zvoj tehnologije proizvodnje
pakovanja je omoguio da se
odnedavno pojavi potpuno nov
tip pakovanja pateta na ovim
prostorima polipropilensko
pakovanje.
Kompanija Neoplanta, koja svo-
ju strategiju razvoja temelji na
inovacijama, prepoznala je po-
trebu konzumenata kategorije
pateta za pakovanjem koje se
nakon upotrebe moe ponovo
zatvoriti kako bi se zadrala
svjeina proizvoda, te je potro-
aima ponudila svoje Patelina
patete u upravo takvom pako-
vanju.
Prvi i najvaniji uslov koji pa-
kovanje mora da zadovolji je
sigurnost proizvoda. Kada su u
pitanju preraevine od mesa,
svjeina je kljuni atribut jer je
u pitanju kategorija koja je lako
Novo pakovanje sa poklopcem prua u isto vrijeme mogunost viestrukog otvaranja i zatvaranja, a
ujedno zahvaljujui EVOH zatiti, titi proizvod od oksidacije i isuivanja
Novo pakovanje sa
poklopcem pru-
a u isto vrijeme
mogunost vie-
strukog otvaranja i
zatvaranja, a uje-
dno zahvaljujui
EVOH zatiti, titi
proizvod od oksi-
dacije i isuivanja.
inPromocije
Domainski jogurt
FRANCK JUBILARNA KAVA
Pred bajramske praznike kada se tradicional-
no kupuju pokloni, kompanija Alma Ras na-
graivala je svoje vjerne kupce. Kupovinom
bilo koja dva proizvoda iz Alma Ras asortima-
na, svaki kupac imao je mogunost odabira
treega artikla na poklon.
Alma Ras
Mlijena kompanija Lactalis BH predstavila je novi proizvod
u svom asortimanu - Domainski jogurt. Domainski jogurt
je napravljen od najkvalitetnijeg mlijeka s domaih farmi i
spoj je bogate tradicije i savremene tehnologije koji ga ine
neodoljivim i jednako poeljnim pri svakom novom gutlja-
ju.
Kompanija Lactalis BH se potrudila da Domainski jogurt
prilagodi potrebama svih generacija, ali i konzumentima
koji imaju istanan ukus po pitanju mlijenih proizvoda.
Jogurt je napravljen po recepturi nastaloj kao rezultat
istraivanja koje je provedeno meu domaim potroai-
ma. Konzumenti mlijenih proizvoda na ovim prostorima
preferiraju guu strukturu jogurta i intenzivniji okus,
zbog ega je Domainski jogurt prepoznat kao savren do-
datak svakom jelu. Posebno oduevljenje izazvao je kod
ljubitelja tradicionalnih jela koja je teko zamisliti bez do-
maeg jogurta.
Svi posjetioci trnih centara u Bosni i Hercegovini imali su
priliku sa ljubaznim hostesama ramijeniti svoje miljenje o
novom proizvodu Dukat Domainski jogurt i uz degustaci-
ju saznati sve o novom proizvodu na naem tritu.
Jubilarna kava koja se ve generacijama prenosi s koljena na koljeno te koju
mnoge ene smatraju najboljom i najfnijom domaom kafom, posebna je po
tome to je napravljena od selekcije najboljih vrsta sirove kafe. Ono to znaaj-
no pridonosi kvaliteti te izrazito fnom, okoladnom mirisu i okusu ove kon-
zumne kafe poseban je proces mljevenja i prenja kojem je svako Franckovo
zrno kafe podvrgnuto.
U mjesecu julu i augustu odrane su promocije Franck Jubilarne kave u svim
veim trnim centrima irom Bosne i Hercegovine. Mehanizam - za kupljenu
ukupnu koliinu od 500 gr Jubilarne mljevene kave potroa ostvaruje pravo
na instant dobitak- 100 gr Jubilarne mljevene kave gratis!
Kao nekad od vrata do vrata naziv je nesvakidanje aktivnosti koju je pokrenula mlijena industrija
Zott iz Gradaca, a prilikom koje graanima na kunoj adresi daruju mlijene proizvode.
Sretni smo da smo u prilici pokucati na 5000 vrata graana irom BiH i darovati im nae proizvode. Osmi-
jeh na licu i nevjerica zbog nae simboline geste, ukazuju na to da smo im uljepali svakodnevicu,po-
ruio jeAdmir Tursunovi, direktor otkupa i nabave mlijeka, mlijene industrije Zott iz Gradaca.
22. i 23. jula hostese su u ime Zotta pokucale na vrata graana Mostara i dijelile jogurt, Jogobellu i
Monte. Ova mlijena karavana, posjetila je i Tuzlu 26. i 27. jula, Sarajevo i Istono Sarajevo 2.i 3. augusta,
te Banja Luku 9. i 10. augusta.
Zott: Kao nekad od vrata do vrata
Zvijezda d.d. ovih je dana plasirala na trite
novi mijeani namaz s maslacem kako bi svo-
jim sadanjim i buduim korisnicima omogui-
la pripremu vrhunskih jela i slastica.
Zvijezda mijeani namaz s maslacem za pri-
premu jela i slastica, objedinjuje sve prednosti
margarina i maslaca. Margarin osigurava da
dobijete prozraan biskvit, prhkije kekse te
glatke, fne kreme za kolae, a maslac aromu
i okus.
Ovaj inovativan proizvod pod Zvijezda bren-
dom zasigurno e postati Va najbolji partner
u kuhinji!
Ponosno vam predstavljamo prvi
mlijeni smoothie, hranjivo osvjee-
nje uz birano voe i b.Aktiv LGG!
Zdravi smoothie ne trebate pripremati kod kue
- stigao je b.Aktiv LGG, prvi mlijeni smoothie i
nova linija najpopularnijeg funkcionalnog jo-
gurta!
Mislili smo na sve vas eljne osvjeavajuih
okusa i novih vonih kombinacija, koji vodite
rauna o zdravlju i ne pristajete na kompromis.
Jednim mlijenim smoothiejem razbudit ete
organizam i osigurati dovoljno energije za dobar
poetak dana.
b.Aktiv LGG smoothie kombinacija je biranog
voa i jogurta koji sadri mljekarsku kulturu
LGG, vitamin B6 koji doprinosi normalnoj funk-
ciji imuniteta te antioksidant, vitamin E. Novo
hranjivo osvjeenje dolazi u dvije primamljive
kombinacije: jabuke, narande i banane te ja-
gode i ananasa. Spoj jabuke, narande i banane
prua pravi omjer hranjivog, ukusnog i osvjea-
vajueg, a jagoda i ananas tu su za sve koji se ve
spremaju za ljeto!
Zbog sonih komadia voa i idealne konzisten-
cije, hranjivi b.Aktiv LGG smoothie odlian je
izbor za meuobrok. Za prvi mlijeni smoothie
voe je izabralo b.Aktiv LGG!
U trnim centrima Konzum odrana je demonstracija i promocija Molfx pelena. Kupci su
imali priliku kupiti Jumbo pakovanje Molfx po promotivnoj cijeni i uz ostvarenu kupo-
vinu dobiti poklon (podlogu za presvlaenje beba) od ljubaznih hostesa. Takoer, svaki
potencijalni potroa pelena je na poklon dobio gratis uzorak pelene.
Nescaf Dolce Gusto
Zvijezda mijeani
namaz s maslacem
MOLFIX
Meggle srebrni sponzor SFF-a
NOVITETI NA POLICI:
Voe je
izabralo
b.Aktiv LGG
smoothie
Ukljuite aparat, umetnite kapsulu s kafom, povucite polugu, pomiriite, kuajte i abra-
kadabra! zapitat ete se kako ste dosad uope mogli preivjeti dan bez svog arobnjaka za
kafu. Aparat za kafu NESCAF Dolce Gusto pravo je remek djelo revolucionarne KRUPS teh-
nologije i avangardnog dizajna, a neodoljive varijante kafe od najboljih zrna arabice dolaze
u kapsulama koje uvaju svjeinu okusa i arome.
U mjesecu junu, julu i augustu odrane su promocije Nescafe Dolce Gusto aparata za kafu u
svim veim trnim centrima irom Bosne i Hercegovine.
Meggle je ve dugi niz godina SREBRNI SPONZOR SFF-a , tu tradiciju nastavlja i
ove godine.
Na projekciji 2 flma Meggle Milky Max druit e se sa djecom i mladima te e ih
darivati Meggle proizvodima Mlijeko Vanilija 330 ml i Mlijeko Jagoda 330 ml.
Djeiji program - u Cinema City-u 18.08.2014 u 18.00 sati
TeenArena u Cinema City-u 18.08.2014 u 19.00 sati
drugi biznis forum bh. dijaspore
Poticanje poslovne
saradnje u funkciji
ekonomskog razvoja BiH
rugi biznis forum bosan-
skohercegovake dijaspore
BHdiaFor 2014 o temiPo-
ticanje poslovne saradnje i
investicija s bh. dijasporom u
funkciji ekonomskog razvoja Bosne i Herce-
govineodran je poetkom augustauSa-
rajevui okupio jepo 60 privrednika iz BiH
i dijaspore, kao i predstavnike nevladinog
i vladinog sektora, te ambasada. Jedan od
ciljeva skupa bio je uspostavljanje poslov-
ne saradnje izmeu domaih i kompanija u
inostranstvu u kojima rade ili iji su vlasnici
lanovi zajednice bh. dijaspore. Organizatori
Foruma, nevladina organizacija Naa per-
spektiva,Svjetski savez dijaspore BiH i Vanj-
skotrgovinska komora Bosne i Hercegovine,
istiu da su privrednici iz dijaspore najvie
zainteresovani za uspostavljanje poslovne
saradnje i investiranje u sektore obnovljivih
izvora energije, turizma, IT-a i outsorcinga,
poljoprivrede, s posebnim fokusom na organ-
sku poljoprivredu, te odreene proizvodne
djelatnosti unutardrvnog, metalskog i tek-
stilnog sektora.Na forumu su prezentirani
konkretni projekti, kao i pozitivne prakse i
iskustva drugih zemalja.
Prema procjenama Ministarstva za ljudska
prava i izbjeglice BiH, u inostranstvu ivi oko
dva miliona osoba bh. porijekla, to je polovi-
na ukupnog broja stanovnika BiH. Svake go-
dine dijaspora u BiH alje oko tri milijarde KM,
to predstavlja 13,4 posto BDP-a. Predstav-
nica tog ministarstva Ruzmira Tihi-Kadri
istakla je da su svjesni ogromnih potencijala
i resursa dijaspore, zbog ega ele stvoriti si-
stemska rjeenja za vezivanje tih potencijala
sa BiH. Navela je da Sektor za iseljenitvo pri
ministarstvu prati bh. dijasporu i dodala da
je veliki broj lanova bh. dijaspore izuzetno
uspjean u zemljama iseljenitva, gdje se ne
smatraju izbjeglicama, jer oko milion osoba
ima dravljanstvo zemlje iseljenitva. Na-
glasila je da je, naprimjer, u Sjedinjenim
Amerikim Dravama 41 posto visoko obra-
zovanih lanova bh. dijaspore, u Australiji 55
posto, a u Norvekoj 29 posto.
Meutim, miljenje veine uesnika Foru-
ma je da BiH u proteklom periodu nije imala
dovoljno sluha za svoju dijasporu. Prema ri-
jeima predsjednika Svjetskog saveza dijas-
pore BiH Hasana ehovia, dijaspora BiH je
ogroman kapital koji BiH ne zna iskoristiti. S
druge strane, bh. dijaspora je uplaena kada je
u pitanju investiranje u BiH, zbog nesigurnog
poslovnog ambijenta, a velike kompanije sma-
traju bh. trite malim, pa se treba fokusirati
na trite regije, smatra ehovi. Dodao je
da na Balkanu ima est valuta, est carinskih
pristupa, te est ili osam poreskih zakona, to
predstavlja potekou za investitorekoji Bal-
kan gledaju kao jedno trite.
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore
BiH Bruno Boji potvrdio je da ambijent za
investiranje u BiH nije povoljan zbog politi-
kih previranja i neusklaenosti sa europskom
legislativom, ali je i poruio da nas dijaspora,
kao znaajan kreditor i donator, mora pota-
knuti da utjeemo na vlasti da rade na stvara-
nju dobrog ambijenta za investiranje.
Direktor konsultantske kue Diaspora Matters
iz Irske Kingsley Aikins naveo je da 240 mili-
ona ljudi ivi izvan zemalja roenja, a 1990.
godine ih je bilo 150 miliona. Prema njegovim
rijeima, prole godine su lanovi dijaspore
poslali ak 560 milijardi dolara u zemlje po-
rijekla. Prije je to bilo u humanitarne svrhe,
a sada je to privatni kapital. Prije su se lano-
vi dijaspore smatrali izgubljenim lanovima,
ali sada su aktivni uesnici razvoja. Meu 55
zemalja koje imaju znaajan broj lanova
dijaspore, etiri se istiu kada je rije o sarad-
nji s dijasporom, Izrael, Indija, Kina i Irska.
Treba se zapitati ta mi moemo uiniti za
dijasporu,a ne ta dijaspora moe uiniti za
nas,poruioje Aikins.
Prvi biznis forum bosanskohercegovake
dijaspore odran je prole godine u Prije-
doru i okupio je oko 350 uesnika iz BiH i
inostranstva. Prema rijeima predsjednika
Grupacije BhdiaFor Sanela Jakupovia, prvi
forum rezultirao je konkretnim projektima i
poslovnom saradnjom. Jakupovi je na ovo-
godinjem forumu najavio da e u narednom
periodu biti inicirano i formiranje razvojnog
fonda za bh. dijasporu iji bi zadatak bio da
putem fnansijske podrke animira bh. graa-
ne u inostranstvu i BiH da ulau u BiH i ostva-
ruju poslovnu saradnju.
D
Prvi biznis forum bosanskohercegovake dijaspore odran je prole godine u Prijedoru i okupio je oko
350 uesnika, a rezultirao je konkretnim projektima i poslovnom saradnjom. na ovogodinjem forumu
najavljeno je da e u narednom periodu biti inicirano i formiranje razvojnog fonda za bh. dijasporu iji
bi zadatak bio da putem finansijske podrke animira bh. graane u inostranstvu i BiH da ulau u BiH i
ostvaruju poslovnu saradnju
4
vodi kroz kategoriju ...
pivo i radleri
7odIc kroz kategorIju
augusl 2O1/ - br. 17 - godina - www.inslore.ba BOSNA I HERCEGOVINA
SVE ZA BEBE
sadraj
40 Istraivanje IPSOS
42 Svijet u brojkama
46 InMedia
48 InLifet: Akcija za bebe
50 Istraivanje: Nielsen
vodi kroz kategoriju: SVE ZA BEBE
august 2014 www.instore.ba
istraivanje
40
U
Jedna treina korisnika brend smatra vanijim od sastava i karakteristika pelena, dok se s tim
miljenjem ne slae oko 43% potroaa. 68% korisnika kategorije navodi da najee kupuje ekonomina
pakovanja pelena
Pelene...
za mirnu no i
aktivan dan
okviru BRANDpuls istraivanja kontinuirano se
prate marketinki pokazatelji uspjeha za razliite
kategorije proizvoda, a podaci se mogu analizirati
u vidu demografje, lifestylea potroaa, kao i nji-
hovih kupovnih navika. Marketinki pokazatelji
su vani za uspjeno voenje brenda kroz sliku
stanja brenda i ranog uoavanja moguih problema i prilika.
Podaci koriteni u analizi koja slijedi su prikupljeni u prvoj po-
lovini 2014. godini na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Stavovi i navike korisnika kategorije
Generalno, pelene kupuje i koristi oko 8% potroaa u BiH, dok
92% navodi da nikada ne koriste pelene. Veina korisnika navo-
di da pelene koristi jednom ili vie puta dnevno.
U skupini onih koji kupuju pelene znaajno je vei broj ena u
braku, dobi od 20 do 39 godina, vie strune spreme.
Kada se posmatraju stavovi potro-
aa, 7 od 10 potroaa pelena sla-
e se sa tvrdnjom da je praktinost
upotrebe pelena najvaniji kriterij
pri kupovini. Takoer, veina po-
troaa (86%) istie da im je bitno
da su pelene mekane i da omogu-
avaju bebinoj koi da die.
5
2
0
1
2
Ip
s
o
s
St avovi k or i sni k a k at egor i j e
Slika 4. Stavovi korisnika kategorije Pelene (N=83)
Slika 1. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija pelena, BiH,
prvi val istraivanja 2014. godina, 1000 ispitanika. Top 5 brendova.
Kategorij a Brend BRANDScore
PELENE Pampers 44,32
PELENE Violeta 36,49
PELENE Molfix 28,89
PELENE Lumpi 22,34
PELENE Babylove 20,27
Pie: Edin alki, Research Executive
U skupini onih koji kupuju pelene
znaajno je vei broj ena u bra-
ku, dobi od 20 do 39 godina, vie
strune spreme.
Korisnici u veoj mjeri slobodno vrijeme provode obavljajui ra-
zliite kune zanimacije, te se generalno vie zanimaju za zdrav-
lje i ureenje doma, a najmanje za politiku i sport. Od medija
neto ee prate televiziju i asopise, a u znatno manjoj mjeri
koriste internet. Preferiraju smireniji stil ivota i jednostavan
odmor, bez traenja izazova ili traganja za doivljajima.
Kada se posmatraju stavovi potroaa, 7 od 10 potroaa pelena
slae se sa tvrdnjom da je praktinost upotrebe pelena najvaniji
kriterij pri kupovini. Takoer, veina potroaa (86%) istie da
im je bitno da su pelene mekane i da omoguavaju bebinoj koi
da die.
Podijeljena su miljenja o vanosti brenda prilikom kupovine,
odnosno jedna treina korisnika brend smatra vanijim od sa-
stava i karakteristika pelena, dok se s tim miljenjem ne slae
oko 43% potroaa. 68% korisnika kategorije navodi da naje-
e kupuje ekonomina pakovanja pelena.
Na osnovu marketinkih indikatora performansi brenda koji se
kontinuirano prikupljaju u BRANDpulsu dobijena je jedinstvena
mjera BRANDscore, koja omoguava poreenje brendova u okvi-
ru kategorije.
Prilikom izraunavanja, BRANDscore uzima u obzir dva aspek-
ta odnosa potroaa prema brendu, bihevioralni i emocionalni.
Bihevioralni aspekt govori o realizovanom odnosu potroaa
prema brendu (iskustvo, kupovina, koritenje...), dok emocio-
nalni govori o kvalitetu i intenzitetu percepcije brenda u svijesti
potroaa (imid, lojalnost).
Kada uzimamo u obzir sveobuhvatnu snagu brenda, prema
BRANDscoreu, najzastupljeniji brend u kategoriji pelena je
Pampers, a prati ga Violeta.
2
2
0
1
2
Ip
s
o
s
Ucestalost korist enj a k at egor i j e Pel ene
6,9
0,0 0,0 0,2 0,2 0,1 0,9
91,7
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
J ednomili vie
puta dnevno
4 6 puta
tjedno/sedmicno
2 3 puta
tjedno/sedmicno
J ednom
tjedno/sedmicno
2 3 puta
mjesecno
J ednom
mjesecno
Rjede od jednom
mjesecno
Nikada
Slika 1.Frekvenca koritenja kategorije pelene (N=1000)
3
2
0
1
2
Ip
s
o
s
Post ot ak k or i sni k a k at egor i j e Pel ene
Nekorisnici
Korisnici
Slika 2. Postotak korisnika kategorije pelene (N=1000)
4
2
0
1
2
Ip
s
o
s
Demogr af sk i pr of i l k or i sni k a k at egor i j e Pel ene
Spol
Dob
Obrazovanje
Zaposleni
Ukupni
Prihodi
Slika 3. Demografski profil korisnika kategorije pelene (N=83)
42
svijet u brojkama
Trendovi kategorije
bebi i djeijih proizvoda
Izvor: Euromonitor, www.euromonitor.com
TRENDOVI
Specifni proizvodi za bebe i djecu u Bosni i Hercegovini zabi-
ljeili su rast vrijednosti od 5%. Tokom 2012. bio je slabiji uinak
od 9% u sadanjoj vrijednosti rasta zabiljeenog u kategoriji to-
kom promatranog razdoblja (2007. 2012.). Usporavanje rasta
desilo se prvenstveno zbog pada u jedininim cijenama napu-
hanim od veine velikih proizvoaa u kategoriji. To odraava
rastuu osjetljivost cijena potroaa u Bosni i Hercegovini to-
kom 2012., uglavnom zbog ekonomskog pritiska koji se odraa-
va na prihode velikog dijela stanovnitva u Bosni i Hercegovini.
Maramice za bebe su ostale najbre rastui specifni proizvo-
di u Bosni i Hercegovini tokom 2012., njihov vrijednosni udio
je porastao za 10%. Meutim, vei dio tog rasta izveden je iz
porasta od 8% zabiljeenog u prosjenoj cijeni bebi maramica
u sadanjim uslovima tokom cijele godine zbog rastue cijene
Ne oekuje se da bebi i proizvodi za djecu zabiljee primijetni rast tokom prognoziranog perioda.
Postoje dva kljuna razloga za to. Prvi je spora stopa nataliteta, a drugi je ekonomska kriza koja e
nastaviti da primorava roditelje da kupuju samo osnovne i najjeftinije brendove
sirovina i energije u Bosni i Hercegovini. Najsnaniji rast u bebi
djeijim specifnim proizvodima u Bosni i Hercegovini tokom
2012. zabiljeen je u proizvodima za sunanje, koji se poveao
od 4%. Potroai u Bosni i Hercegovini sve vie postaju svjesni
potencijalne tete koje mogu biti uzrokovane pretjeranim izla-
ganjem sunevim UV zrakama, a to je dovelo do rasta potranje
za specifnim proizvodima za bebu i dijete za zatitu od sunca.
Roditelji u Bosni i Hercegovini nisu jedini potroai koji kupuju
proizvode za njegu beba. enski potroai u svojim tinejder-
skim i 20-im godinama, pa ak i starije ene ine znaajan dio
temeljne potroake baze specifnih proizvoda za bebu i dijete
u Bosni i Hercegovini. Potronja ovih proizvoda meu starijim
potroaima u Bosni i Hercegovini je posebno visoka kada su u
pitanju maramice za bebe, specifni proizvodi za njegu koe
beba i djece, ali i za njegu kose. Razlog za ovu snanu potranju
meu netradicionalnim potroaima je percepcija da su specif-
ni proizvodi za bebu i dijete blai i manje je vjerojatno da sadre
tetne sastojke od proizvoda za odrasle u kategoriji za ljepotu i
linu njegu.
Top 5 kompanija 2013
S
R
B
I
J
A
Beiersdorf AG
Henkel AG & Co KGaA
Procter & Gamble Co, The
S
L
O
V
E
N
I
J
ABeiersdorf AG
Johnson & Johnson Inc
Nestl SA
H
R
V
A
T
S
K
ABeiersdorf AG
Johnson & Johnson Inc
B
i
H
Alkaloid AD Skopje
Beiersdorf AG
Violeta doo
M
A
K
E
D
O
N
I
J
A
Alkaloid AD Skopje
Mega Disposables SA
Top 5 brendova 2013.
Brend Kompanija
S
R
B
I
J
A
Djeji sapun Henkel AG & Co KGaA
Nivea Beiersdorf AG
Pampers Procter & Gamble Co, The
S
L
O
V
E
N
I
J
ABbchen Nestl SA
Huggies Kimberly-Clark Corp
Nivea Beiersdorf AG
H
R
V
A
T
S
K
A
Johnson's Johnson & Johnson Inc
Nivea Beiersdorf AG
B
i
H
Becutan Alkaloid AD Skopje
Nivea Beiersdorf AG
Violeta Violeta doo
M
A
K
E
D
O
N
I
J
A
Becutan Alkaloid AD Skopje
Daipers Mega Disposables SA
Retail Value RSP | Per Capita
B
e
b
i

i

d
j
e
i
j
i

p
r
o
i
z
v
o
d
i
Zemlja 2012. 2013. Prognoza 2014.
BiH 9,6 9,5 9,6
Hrvatska 13,6 13,4 13,4
Makedonija 4,2 4,3 4,3
Srbija 21,9 21,7 22,2
Slovenija 5,1 5,0 5,0
Retail Volume - RAST - mn units
B
e
b
i

i

d
j
e
i
j
i

p
r
o
i
z
v
o
d
i
Zemlja 2012-13. Prognoza 2013-2014.
BiH -1,3 1,8
Hrvatska -1,6 0,2
Makedonija 0,6 1,4
Srbija -0,9 2,4
Slovenija -2,9 -0,2
* Napomena: analize se odnose na proizvode za bebe i djecu do 11 godina.
** Napomena: brendovi i kompanije su rangirani po abecednom redu.
PERSPEKTIVE
4% konstantna vrijednost CAGR oekivana u kategoriji proizvo-
da za bebe i djecu u Bosni i Hercegovini tokom prognoziranog
razdoblja (2012.-2017.) pretpostavlja se da e biti slabiji uinak
od 5% konstantne vrijednosti. Ovo je postavljeno uglavnom
zbog visoke razine zrelosti kategorije koja se snano rairila
diljem promatranog razdoblja. Uz rastui raspon namjene, ma-
ramice koje se nude u Bosni i Hercegovini, e privui vie pozor-
nosti kod odraslih potroaa.
Stalan rast vrijednosti u raznim drugim specifnim kategorija-
ma za bebe i djecu, kao to su specifni proizvodi za sunanje,
za njegu kose, za njegu koe oekuje se da e se ubrzati kroz
odreeno razdoblje, rezultirajui viim stopama rasta prognozi-
ranog u odnosu na rast zabiljeen u ovim kategorijama tokom
promatranog razdoblja.
46
TV VODI KROZ KATEGORIJU PROGRAM ZA BEBE
inMedia
Proizvodi za bebe
Predstavljamo vam pregled oglaavanja kategorije djeija
oprema i prehrana na TV stanicama. Izvor za ove podatke je
Nielsen Audience Measurement Srbija. (Nielsen Audience Me-
asurement je specijalizovana agencija za istraivanje gledanosti
televizije, www.agbnielsen.net )
TV stanice: RTS 1; RTS 2; PRVA; PINK; B92; Happy - Happy K
Cil|na giupa: populaci|a staii|a od 4 godine (Iotal 4+)
Peiiod: 01.05.2013. - 30.04.2014., ponedjeljak nedjel|a, 00-24L
Panel televizi|skiL gledalaca: 880 donacinstava, sa instaliianiL
1.290 piplnetaia
Vaii|able u analizi su I0 0RP 30 na cil|no| giupi Iotal 4+ i n|iLov
udio. GRP je suma rejtinga svakog individualnog spota. EQ GRP
ili 30 sekundi 0RP-a |e |ednak 0RP-u, ko|i bi se ostvaiio kada bi
duzina spota bila 30 sekundi. Svaki pioizvod ina posebnu cil|nu
giupu, a da bi bilo noguce uiaditi upoiedivu analizu - potiebno
je bilo za cijelu kategoriju izabrati jednu ciljnu grupu. To je ciljna
giupa Iotal 4+. Rezultati bi bili diugaci|i kada bi, naprimjer, uzeli
cil|nu giupu zene 18-49.
Srbija
Sektor\Varijable Eq. GRP %
PREHRAMBENI PROIZVODI I BEZALKOHOLNA PIA 345.861 20,5
HIPICIhSLI I SAhIIIISLI ARIILII 250.646 14,8
TRGOVINA 213.128 12,6
KOZMETIKI PROIZVODI 196.864 11,6
IIIIL0HhILACIJI 131.111 8,1
B0BI I SI0B0Ph0 VRIJIHI 105.266 6,2
LChA BIHIJA I LChI P0IRIPSIIhI 101.859 6,0
CAJ, LAIA, CI0ARIII I AIL0B0IhA PICA 90.141 5,3
BAhLI, 0SI0RAVAJCA PRSIVA, HJIhJAChICI 11.811 4,3
HIPIJI 43.566 2,6
P0IIIICLA 00IASAVAhJA I BHAhIIARhI ALCIJI 33.234 2,0
USLUGE 20.508 1,2
IhPSIRIJA, P0IJ0PRIVRIPA, IhIR0IIILA 12.848 0,8
PJICIJA 0PRIHA I PRIBRAhA 11.165 0,1
OSTALI SEKTORI 56.111 3,4
TOTAL SRBIJA 1.690.731 100,0
Kategorija \Varijable Eq. GRP %
PELENE 5.926 53,1
PJICIJA BRAhA I hAPICI 2.561 22,9
PJICIJA L0ZHIIILA 2.546 22,8
PJICIJA 0BCA I 0PJICA 131 1,2
0SIAIA PICIJA 0PRIHA 2 0,0
TOTAL 11.165 100,0
potkategorija \Varijable Eq. GRP %
PELENE 5.926 53,01
PJICIJA BRAhA 2.561 22,94
PR00RAH PJICIJI L0ZHIIILI 1.877 16,81
BIBI SAHP0hI 511 4,63
BIBI I SRIPSIVA ZA LPAhJI 152 1,36
PJICIJA 0BCA I 0PJICA 131 1,11
0SIAIA PJICIJA 0PRIHA 2 0,01
TOTAL 11.165 100,0
OGLAAVANJE/ SEKTOR
TOP OGLAIVAI
Proizvoa/ Varijable Eq. GRP %
PR0CIIR&0AHBII 2.110 24,8
EVYAP 1.922 11,2
J0BhS0h&J0BhS0h 1.191 16,1
PODRAVKA 1.611 14,5
PIIIS 1.234 11,1
NESTLE 944 8,5
OSTALI 882 1,9
IhVIJ AIBS 400 3,6
BI0BIHIJA 152 1,4
AGROKOR - IDEA 141 1,3
PIXY C0. 131 1,2
hIVIhA IISL0VAC 51 0,5
LAZZARO 2 0,0
TOTAL SRBIJA 11.165 100,0
Brend/ Varijable Eq. GRP %
PAMPERS 2.110 24,8
EVY BABY PELENE 1.922 11,2
J0BhS0hS' BABY 1.191 16,1
LINO 1.611 14,5
PIIIS 1.234 11,1
NESQUIK 944 8,5
PEGA 400 3,6
BIC0IIIh0 152 1,4
K-PLUS 141 1,3
PIXY C0 LIPS 131 1,2
KOSILI 51 0,5
LAZZARO 2 0,0
TOTAL SRBIJA 11.165 100,0
OGLAAVANJE/ KATEGORIJA
OGLAAVANJE/ POTKATEGORIJA
TOP BRENDOVI
TOP OGLAIVAI
Proizvoa\Varijable Eq. GRP %
P&0 3.414 66,13
PODRAVKA 1.124 21,11
IRCIAI 260 5,04
SPAR SI0VIhIJA 229 4,44
MERIT INTERNATIONAL 135 2,62
TOTAL SLOVENIJA 5.162 100,0
TOP OGLAIVAI
PR0CIIR & 0AHBII 4.535 38,9
J0BhS0h & J0BhS0h 2.208 19,0
VIOLETA 1.831 15,8
PODRAVKA 1.152 9,9
VIOLETA D.O.O. 1.018 9,3
IIAII00P IhPSIRY 119 6,1
ADAX 49 0,4
HIPP 8 0,1
TOTAL HRVATSKA 11.646 100,0
TOP OGLAIVAI
PR0CIIR & 0AHBII 4.428 40,0
ONTEX 2.464 22,0
PODRAVKA D.D. 2.233 20,0
IIC0S0IA 1.068 10,0
ALKALOID 382 3,0
OKEAN 209 2,0
OSTALI 269 3,0
TOTAL MAKEDONIJA 11.053 100,0
TOP BREND
Brend\Varijable Eq. GRP %
PAMPERS 3.414 66,13
LINO 1.124 21,11
IRIIL 260 5,04
PRETTY BABY 229 4,44
MILUPA 135 2,62
TOTAL SLOVENIJA 5.162 100,0
TOP BREND
PAMPERS 4.535 38,9
J0BhS0h`S BABY 2.208 19,0
VIOLETA 1.831 15,8
LINO 1.152 9,9
VIOLETA 1.018 9,3
PIIIS 119 6,1
ADAX 49 0,4
HIPP 8 0,1
TOTAL HRVATSKA 11.646 100,0
TOP BREND
PAMPERS 4.428 40,0
CAhBIBI 2.464 22,0
LINO 2.233 20,0
PIIIS 1.068 10,0
BICIAh 382 3,0
H0IIIX 209 2,0
OSTALI 269 3,0
TOTAL MAKEDONIJA 11.053 100,0
Hrvatska
Slovenija
Makedonija
Predstavljamo vam pregled oglaavanja kategorije djeci|a
opiena i pieLiana u iegionu. Izvoi za ove podatke |e hiel-
sen Audience Measurement (Nielsen Audience Measure-
ment je specijalizovana agencija za istraivanje gledanosti
televizije , www.agbnielsen.net ).
Vaii|able u analizi su I0 0RP 30 na cil|no| giupi Iotal 4+
i n|iLov udio. GRP je suma rejtinga svakog individualnog
spota. I0 0RP ili 30 sekundi 0RP-a |e |ednak 0RP-u, ko|i bi
se ostvaiio kada bi duzina spota bila 30 sekundi.
Peiiod: 01.04.2013 - 31.03.2014
Nielsen Audience Measurement (Nielsen AM) ima postavljene panele u vie od 30 zemalja na pet kontinenata to ga ini prvim, pravim globalnim provajderom Te-
levision Audience Measurment (TAM) usluge u svetu. Merenje televizijske gledanosti upotrebom piplmetara TAM sistema, se dokazalo dosadanjom upotrebom kao
najuspeniji i najprecizniji nain prikupljanja takve vrste informacija, kako u Evropi, tako i u celom svetu. Uspenost se najvie ogleda u brzom dobavljanju podataka kao
programskom I komercijalnom gledanju prikazanom minut po minut, svaki dan, 365 dana u godini. Nielsen AM ima veliko uspeno iskustvo u postavljanju piplmetara
TAM sistema, irom sveta. Ne postoji nijedan drugi provajder te usluge u svetu, koji je imao priliku da prikupi toliko iskustva i know-how u vezi za odravanjem piplme-
tar sistema u raznolikim okolinama i kulturama. Nielsen ima operacije u regionu: Srbija, Slovenija, Hrvatska, ,Bosna i Hercegovina Makedonijia.
ha|veci oglasivac: P&0
Biend ko|i |e na|vise oglasavan:
Pampers
Petal|ni|e na www.instoie.si
Nielsen AM Slovenija
Pocetak opeiaci|a: apiil 1999.
Bio| instaliianiL piplnetaia: 620
Velicina panela: 450 donacinstava
Pampers
Petal|ni|e na www.instoie.Li
Nielsen AM Hrvatska
Pocetak opeiaci|a: lebiuai 2003.
Bio| instaliianiL piplnetaia: 1.086
Pampers
Petal|ni|e na www.instoie.nk
Nielsen AM Makedonija
Pocetak opeiaci|a: decenbei 2001.
Bio| instaliianiL piplnetaia: 560
48
ANALIZA KATEGORIJE BEBI KOZMETIKE U LIFLETIMA TOKOM PRVIH PET MJESECI OVE GODINE
InLifet
Akcije za bebe
U BiH, u kategoriji bebi kozmetike odmah moemo da primijetimo veliki pad Alkaloida, od ak 15,5 procentnih
poena, ime je skliznuo na etvrto mjesto. U Srbiji najvei udio ima P&G, sa poveanjem od 1,9 procentnih
poena. P&G dri visokih 21,6% SoV-a, te kao takav suvereno vlada scenom promotivnih aktivnosti i u Hrvatskoj.
Ovim segmentom maloprodaje P&G nesumnjivo vlada i u Sloveniji
BiH
U BiH odmah moemo da pri-
mijetimo veliki pad Alkaloida,
od ak 15,5 procentnih poe-
na, ime je skliznuo na etvr-
to mjesto, sa 10,6% SoV-a, sa
prologodinjeg prvog mjesta.
Autori: Ernest Gergely i Tomas Pili, Hiper Com
Takoer, primjetno je veliko po-
veanje privatnih robnih mar-
ki od 6,4 procentna poena. Na
prvom mjestu je, sa najveim
udjelom SoV-a, P & G, sa 16,8%
SoV-a, uprkos tome to je zabi-
ljeio pad od 1,8 procentnih po-
ena. Na drugom mjestu je John-
son&Johnson, sa 13,9% SoV-a
i poveanjem od 9,4 procentna
boda, to je ujedno i najvee
poveanje u kategoriji. Tree
mjesto je zauzela Violeta sa 12%
SoV-a i prikazanim padom od
3,3 procentna poena. Najvee
poveanje privatne robne marke
imao je Konzum, i to u superfor-
matima. Najvie promocija zabi-
ljeili su brendovi Pampers, Fa,
Becutan, Bebe, Johnsons baby.
Srbija
U Srbiji, u kategoriji bebi koz-
metike, najvei udio ima P&G,
sa poveanjem od 1,9 procen-
tnih poena i SoV-om od 26,1% ,
dok je na drugom mjestu Alka-
loid, sa padom od 1,2 procen-
tna poena i SoV-om od 10,5%.
Najsnanije poveanje broja
promocija ima Henkel - 3,2
procentna poena, to je ujedno
i najsnaniji promo pritisak u
ovoj kategoriji, a udio SoV-a mu
je 8,4%. Meu trgovcima najve-
e poveanje privatnih robnih
marki zabiljeile su dm-droge-
riemarkt, iji je rast ak 17,1
procentni poen. Mercator i Roda
za to vrijeme imaju pad od 8,6
procentnih poena, u odnosu na
isti period prole godine. Najvi-
e promocija su imali brendovi
Pampers, Merima Henkel djeiji
sapun, Baby Lindo i Becutan.
Hrvatska
P&G u kategoriji bebi kozmeti-
ke dri viskokih 21,6% SoV-a,
te kao takav suvjereno vlada
scenom promotivnih aktivno-
sti, mada biljei pad od 4,2 pro-
centna poena, u odnosu na isto
razdoblje prole godine. Sa tek
9% udjela SoV-a, Henkel je dru-
gopozicioniran, to pokazuje
takoer i rast od 4,4 procentna
poena. Slian rast ima i Violeta,
ali tek sa 2,8 na 6,9%, dok Al-
kaloid, koji je prole godine u
istom razdoblju bio drugopozi-
cioniran, ove godine biljei pad
od 4 procentna poena. Privatne
robne marke u ovoj kategoriji
su zastupljene sa 16,2% i tu je
vidljiv pad promo aktivnosti od
YTD % - Srbija
43,20%
19,20%
9,20%
7,10%
4,50%
4,00%
12,90%
44,80%
14,80%
12,40%
2,50%
4,80%
4,00%
16,70%
COLGATE - PALMOLIVE COMPANY
PROCTER & GAMBLE
HENKEL GROUP
GLAXOSMITHKLINE
UNILEVER
Privatna robna marka
Brands outside selection
YTD 14
YTD 13
YTD % - BiH
22,90%
23,90%
10,00%
15,90%
7,40%
5,50%
3,30%
3,90%
7,20%
28,20%
13,50%
7,00%
15,80%
12,50%
5,30%
4,70%
2,00%
11,00%
COLGATE - PALMOLIVE COMPANY
GLAXOSMITHKLINE
PROCTER & GAMBLE
HENKEL GROUP
SAPONIA D.D.
ATLANTIC GRUPA
UNILEVER
YTD 14
YTD 13
Kontakt:
Hiper Com, Svetozara Markovia
8, 24430 Ada, Srbija
Prijave za newsletter: msu-
pport@hiper-com.com
Telefon: +381(0)693646330
Web: www.hiper-com.com
1,5 procentnih poena. Najvei
udio SoV-a u promo aktivnosti-
ma svoje robne marke ima dm.
Tako vidimo snaan rast od 12,8
procentnih poena, kao i SoV-a
od 38,1%.
Konzum je drugopozicioniran,
sa udjelom od 17,9% SoV-a i ra-
stom od 6,5 procentnih poena,
u odnosu na isto razdoblje pro-
le godine. Najvei pad je vidljiv
kod Mllera (10,6 procentnih
poena) i Kaufanda (12,7 pro-
centnih poena), a Kaufand ove
godine nije imao nijednu pro-
mociju private label proizvoda u
ovoj kategoriji.
Slovenija
U Sloveniji, isto kao i u Hrvat-
skoj, u posmatranoj katego-
riji P&G ima ogromnih 45,3%
SoV-a, sa poveanjem od 2,3
procentna poena, i vlada ovim
segmentom maloprodaje. Na
drugom mjestu je Violeta sa
8,7% SoV-a, iji je rast 8,1 pro-
centnih poena, na treoj pozici-
ji je Johnson&Johnson, sa 8,5%
SoV-a, koji je zabiljeio pad od
0,5 procentnih poena. Privat-
ne robne marke i sa padom od
5,5 procentnih bodova jo dre
12,2% SoV-a. Najvei udio dri
E-Leclerc (22,6%), sa rastom od
ak 7,1 procentnih poena, dok je
dm zabiljeio pad (3,1 procen-
tni poen) i sa 9,9% SoV-a je na
treem mjestu meu trgovcima.
Privatne robne marke su najve-
e poveanje imale u Lidlu i u
Mlleru.
YTD % - Hrvatska
25,80%
2,40%
4,60%
5,90%
2,80%
10,60%
8,30%
1,50%
2,40%
0,60%
0,40%
1,60%
0,40%
0,40%
17,70%
14,60%
21,60%
3,50%
9,00%
4,80%
6,90%
6,60%
6,80%
1,20%
2,40%
0,30%
1,20%
1,00%
0,80%
0,30%
16,20%
17,30%
PROCTER & GAMBLE
SVENSKA CELLULOSA
HENKEL GROUP
JOHNSON & JOHNSON
VIOLETA D.O.O.
ALKALOID SKOPJE
BEIERSDORF AG
MONDIPRO D.O.O.
HIPP GMBH & CO. VERTRIEB KG
KIMBERLY - CLARK CORPORATION
LOLA RIBAR D.D.
LABORATORIJA DOKTOR
KOZMETIKA AFRODITA D.O.O.
MUSTELA - LABORATOIRES
YTD 13
YTD 14
YTD % - Slovenija
43,10%
8,90%
1,00%
6,70%
1,60%
0,60%
1,60%
17,70%
18,70%
45,30%
8,50%
0,80%
3,50%
2,50%
8,70%
2,10%
12,20%
16,40%
PROCTER & GAMBLE
JOHNSON & JOHNSON
KIMBERLY - CLARK CORPORATION
BEIERSDORF AG
HENKEL GROUP
VIOLETA D.O.O.
ALKALOID SKOPJE
YTD 13
YTD 14
istraivanje
50
Za mirisne bebe
Period : MAT TY = kumulativno raz-
doblje maj 2013. - april 2014.
Izvor: Nielsen panel maloprodaje (ne
ukljuuje diskontne trgovine, Cash &
Carry, apoteke i benzinske pumpe).
Kategorija mokra hrana za bebe, u
poreenju sa prethodno posmatranim
periodom, pada vrijednosno za 5,2%,
a koliinski za 10,6%, dok ostale dvije
kategorije vrijednosno rastu u pore-
enju sa prolom godinom.
Srbija
AMPON
% promijena (2013-2012/ 2012-2011) vrijednost (%) volumen (%)
Total kategorija -5% -4%
GELOVI ZA TUIRANJE
% promijena (2013-2012/ 2012-2011) vrijednost (%) volumen (%)
Total kategorija -1% -7%
AMPON
Udio (volume/value) vrijednost (%) volumen (%)
Udio top tri brenda 47,7 51,9
Brend 1 18,8 23,0
Brend 2 15,4 15,6
Brend 3 13,6 13,3
Top tri brenda po abecednom redu
BECOLLINO
JOHNSONS
KOSILI
GELOVI ZA TUIRANJE
Udio (volume/value) vrijednost (%) volumen (%)
Udio top tri brenda 35,9 43,6
Brend 1 19,9 24,5
Brend 2 12,7 11,7
Brend 3 3,4 7,4
DISNEY
GENERA
JOHNSONS
Period: MAT TY = kumulativno razdoblje maj 2013. - april 2014.
Izvor: Nielsen panel maloprodaje (ne ukljuuje diskontne trgovi-
ne, Cash & Carry, apoteke i benzinske pumpe).
Srbija udio: u sve tri kategorije tri vodea proizvoaa dre udio
vrijednosne prodaje vei od 36% trita.
Srbija - regije: Beograd je najvee trite, kako vrijednosno, tako
i koliinski, za obje kategorije.
Hrvatska
AMPONI ZA BEBE I DECU MOKRA HRANA ZA BEBE SUHA HRANA ZA BEBE
Udio (volume/value) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%)
Udio Top 3 brenda 66,7 68,5 86,3 82,6 93,2 95,4
JOHNSON&JOHNSON JOHNSON&JOHNSON HIPP HIPP LINO LINO
SCHAUMA SCHAUMA FRUTEK FRUTEK PODRAVKA PODRAVKA
NIVEA BECUTAN BEBIVITA BEBIVITA BAMBI BAMBI
AMPONI ZA BEBE I DECU MOKRA HRANA ZA BEBE SUHA HRANA ZA BEBE
% promijena (2014/ 2013) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%)
Total kategorija 4,4% -0,1% -5,2% -10,6% 0,2% 2,0%
IZAZOVI U UPRAVLJANJU NABAVNIM KATEGORIJAMA
inNabava
Cilj novog, new age category manage-
menta mora biti i osigurati uspjenu
borbu s konkurencijom, ali i zadovoljiti
potrebe novih i sve zahtjevnijih po-
troaa. A dananjem potroau treba
samo 7 sekundi da se odlui (ili ne od-
lui) za neki proizvod kroz razne atri-
bute: vrsta i veliina pakiranja, boja,
cijena, opip, miris, inovacije...
A
Autorica: Davorka Biondi Vince,
savjetnica za nabavnu djelatnost,
www.poslovno-pregovaranje.com
ko na trenutak
zaustavim va
busy lifestyle i
upitam vas: Po-
znajete li svoje
potroae, proizvode, trendove
u potronji....?, 80% do 90% bi u
udu odgovorilo potvrdno. Kada
bih nastavila i pitala znate li to
znai upravljati kategorijama
proizvoda, opet bih dobila isti
odgovor, s tim da bi defnicije
pojma upravljanja kategorijama
kod svih upitanih bile razlii-
te; od toga da to znai pravilno
pozicionirati proizvod na samoj
polici, pa do toga da su to infor-
matika rjeenja za selektiranje
proftabilnih i manje profta-
bilnih proizvoda. Drugi dio e
rei da se radi o optimiziranju
zalihe proizvoda na polici prema
prodajnim pokazateljima i prof-
tabilnosti. Manji dio odgovorit
e da se radi o standardizaciji
asortimana i poslovnih procesa,
no ja se ne mogu sloiti ni s jed-
nom defnicijom, ukoliko u nju
nisu integrisani i novi trendovi i
inovacije.
Kako nai trgovci i menadment
nabave (ne)razumiju taj pojam,
najbolje se vidi na samom pro-
dajnom mjestu. A na prodajnim
mjestima 80 posto naih do-
maih i stranih lanaca vide se
pokuaji upravljanja asortima-
nom, i to uglavnom ziheraki i
nedoreeni. Iskusno e oko od-
mah primijetiti da su kategorije
slagane iz ugodne kancelarijske
stolice, na bazi (esto) netanih
i/ili nepotpunih podataka iz
baze podataka, s minimalnom
dozom eksperimentisanja, ino-
vacija, diferenciranja. Kategorije
su najee optimirane u funk-
ciji ienja artikala nedovoljne
mare, zadravajui pri tome
neki formalni osnovni okvir
asortimanske piramide. Zbog
nepovjerenja prema dobavlja-
ima, trgovci koriste iskljuivo
svoje znanje i podatke o katego-
rijama i tritu. Dakle, asortiman
je graen i optimiran u funkciji
ekonomske logike efa koji e
pohvaliti samo optimirani port-
folio sa manje artikala i veom
marom. S takvim stavom dio se
dodatnog prometa i profta pre-
toio u novanike onih 20 posto
trgovaca koji su profesionalci u
oslukivanju pulsa i zadovoljstva
njihovog jedinog efa, a to je
krajnji potroa. To zadovoljstvo
postiu koristei sve resurse,
ukljuujui i inpute svojih do-
bavljaa s kojima su razvili me-
usobno povjerenje.
Naprimjer, za Hrvatsku se kae
da ima previe ekonomista, ja
sam miljenja da ih ima premalo,
ali dobrih, onih s primjenjivim znanjima koje trai moderan biznis i
kapitalizam! Veina e upitanih ispriati teoriju o stratekom i ope-
rativnom defnisanju kategorije, pristupivi kategoriji kao skupu
brojki koje treba analizirati te defnisati procese i mjere, bez imalo
kritinosti i kreativnosti u stvaranju ovog ivog, dinaminog orga-
nizma. Ne vidim pristup out of the box jer je jedini aspekt po kojem
se nai trgovci razlikuju cijena. Pri tome imaju za veinu kategorija
isti pristup i strategiju. Rezultat takvog stava je esto i kanibalizacija
unutar kategorije, loija percepcija i zbunjenost kupca pred policom,
neadekvatan broj lica (facinga) na polici u odnosu na fazu ivotnog
vijeka proizvoda, krnji asortiman bez trendova i noviteta koji su u pr-
7 sekundi do
(ne)uspjeha
Cilj novog, new age category managementa mora biti i osigurati uspjenu borbu s konkurencijom, ali
i zadovoljiti potrebe novih i sve zahtjevnijih potroaa. Dananjem potroau treba samo 7 sekundi
da se odlui (ili ne odlui) za neki proizvod. New age category management nain je razmiljanja
voj fazi ivotnog vijeka s malim
obrtajem, kao i sljepoa u pra-
enju demografskih trendova i
novih potroaa ovog desetljea.
Cilj novog, new age category ma-
nagementa mora biti i osigurati
uspjenu borbu s konkurenci-
jom, ali i zadovoljiti potrebe no-
vih i sve zahtjevnijih potroaa.
A dananjem potroau treba
samo 7 sekundi da se odlui (ili
ne odlui) za neki proizvod kroz
razne atribute: vrsta i veliina
pakovanja, boja, cijena, opip,
miris, inovacije...
Novi potroai i trgova-
ko sljepilo
U ovom desetljeu profltrirali su
se neki novi demografski trendo-
vi i potroai:
1. rast broja zaposlenih ena
koje nemaju vremena za sva-
kodnevno kuhanje i utjeu na
rast kategorije gotovih, polu-
gotovih to go jela i online na-
ruivanja hrane. Vole isproba-
vati i neto novo. Kategorija
gotovih i polugotovih jela u
pet je godina porasla za 30%!
2. sve vie rastavljenih brakova i
sve vie starije populacije (sa-
maka domainstva) svaki
peti brak se raspada, a starija
populacija ivi u prosjeku 10
godina due nego prije 30 go-
dina, zahvaljujui napretku
medicine i farmacije. Oni oe-
kuju manja pakovanja suho-
mesnatih proizvoda, sireva,
svjeeg mesa, jaja. Zlatna ge-
neracija ima dodatne potrebe
(funkcionalni ajevi, dental-
na higijena za proteze, hra-
na za dijabetiare, pelene za
inkontinenciju, bezreceptni
lijekovi...) Oni ne ele sami-
lost, ve potovanje i razumi-
jevanje njihovih potreba.
3. Orijentacija ka zdravoj, or-
ganski uzgojenoj hrani, kao i
proizvodima za posebne pre-
hrambene potrebe (proizvodi
bez glutena, bez laktoze, bez
pojaivaa okusa, bez aditiva,
s manje soli, bez eera). Svje-
doci smo mnogih afera u EU u
podruju kvalitete mesnih
proizvoda, voa i povra... Po-
troa je u strahu, a pogotovo
je senzibilan na kvalitetu na-
mirnica za vlastitu djecu. Uz
to je u porastu udio potroaa
s visokim stepenom intole-
rancije na odreenu hranu.
4. Porast udjela cjenovno osjet-
ljivog (i razmaenog) potro-
aa, a time i razvoj trgovake
marke s dodanom vrijednou
- Jo uvijek veliki udio buyera
razvija stihijski bazine linije
trgovake marke uz kriterij
najnie cijene, ne vodei pri-
tom brigu o kvaliteti, tro-
kovima razvoja i oglaavanja
iste. Premalo je trgovakih
marki s veom (dodanom)
vrijednou za kupca. Da, ak
i bazine linije trebale bi nu-
diti vie: npr. da konzerva ima
easy open otvara, kao to ve
ima kod onih 20% uspjenih
trgovaca.
Podaci Gfk pokazuju da kupovi-
na masti znaajno raste u odno-
su na kupovinu maslinovog ulja.
Broj kupaca maslinovog ulja u
posljednjih sedam godina rastao
je za 7%, potronja svinjske masti
narasla je ak za 250%; sa 77.000
na 196.000 domainstava.
Kod koliko naih trgovaca mogu
ove ciljne grupe kupaca pronai
sve to im treba?
Samo kod jednog do dva. Svi
ostali su fokusirani samo na ci-
jenu, imaju dosadan i ziheraki
asortiman i ni po emu se ne ra-
zlikuju. Lojalnost kupaca poku-
avaju bazirati najee na vla-
stitoj trgovakoj marki i cijeni.
Zbog toga nije pitanje trebamo
li u fokusu imati samo posto-
jee kupce ili i nove kupce, ve
kako voziti avion s dvije turbine
od kojih su vam potrebne obje?!
Zato za va marketing i nabavu
postoje dva vana pitanja:
ta mislite uiniti za osvajanje
novih kategorija kupaca?
S kojim aktivnostima mislite za-
drati postojee kupce?
Nakon to je Lidl strateki za-
betonirao svoju percepciju jef-
tinog i kvalitetnog, napravio
je odlian iskorak s ponudama
stranih kuhinja, a vrhunac je
nedavna kvalifcirana i dinami-
na ponuda azijske kuhinje. Na
kupac trai stalne promjene,
eli okusiti nove okuse, ali se i
brzo zasiti. Zato se ivotni vijek
proizvoda znatno skrauje, to
nije bio sluaj prije 10 godina, a
to treba uzeti u obzir kod odre-
ivanja broja pozicija na polici.
Spar je pravovremeno razvio dio
zdravih kategorija i postao jedi-
ni sinonim za bio, zdravo, bez-
glutensko, bez laktoze te nudi
jedinstvene proizvode koje kon-
kurenti ne mogu pratiti.
Zato je potrebno pitati se krei-
ramo li asortiman samo za po-
stojee kupce ili elimo privui
i nove?
Kae ameriki pisac Andrew
Matthews: Zamislite da ste ze-
leni kukac u smeem polju i ne
mijenjate boju koe. Uskoro vas
vie nema! Zakon prirode (i tri-
ta) je brutalan prilagodi se ili
nestani!
REGRUTIRANJE NA OSNOVU REZULTATA
ljudski resursi
Uspjena potraga za
vrhunskim talentima
rije nego to preemo na
uslove prilagodbe vrhunskih
talenata u kompaniji, pojasnit
emo kakve su se promjene na
polju regrutiranja dogodile u
posljednjih deset godina.
Razvojem tehnologije i pojavom interneta
pojavili su se tzv. settings pretraivai s auto-
matskim programom za preporuke.
Nove platforme za oglaavanje radnih mjesta
omoguile su poslodavcima laku potranju.
Savremena testiranja za evaulaciju sprea-
vaju nekvalifciranim kandidatima ulazak u
proces selekcije.
Unato tomu, stanje se nije poboljalo. Tri-
te vrvi od jake konkurencije i mnoge kom-
panije na novonastale promjene ne reaguju
dovoljno brzo. ele li biti bolje od ostalih i
uhvatiti korak s vremenom, kompanije e
morati poduzeti sljedee korake:
Suport vrhunskih menadera
Ovo je zaduenje. Regrutiranje najboljih po-
drazumijeva suport izvrnog menaderskog
tima koji to moraju prepoznati kao kljuni
proces u biznisu. Istodobno, menader mora
biti spreman posvetiti se resursima kako bi
ostvario to regrutiranje, te napokon za nje-
govu realizaciju trebaju posvetiti velik dio
vremena. Regrutiranje najboljih je kontinui-
rani, a ne jednokratan proces. Nemate li pot-
poru na najvioj razini, neete imati resurse
za izvoenje ove inovacije. Kao poetnu ini-
cijativu poduprite nekoliko menaderskih
Autor: Ande Jankov
osniva Akademije ljudskih resursa
P
sektora.
Uvedena regrutska kultura usmjerena na
lociranje najboljih
Veina kompanija imaju administrativni i bi-
rokratski proces regrutiranja. U tim sluaje-
vima, su status quo i izbjegavanje problema
odluujui faktori ubudue donesenih odlu-
ka. Proces lociran na najbolje, podrazumijeva
prilagodbu svake aktivnosti i procedure za
potrebom i pronalaenjem najboljih talenata.
U sistem administrativne kulture regrutira-
nja, menaderi i regruteri ine dodatni napor
kako bi se oduprli birokratskim procedurama,
to ih spreava da dou do najboljih. Kada su
va cilj najbolji pojedinci, morate predvidjeti
vremenski rok za analizu minimalnih vre-
menskih mogunosti. Kako biste preskoili
sve prepreke, objavite slobodna radna mjesta
i reklamirajte ih to je vie mogue. Najbolji
profesionalci takoer imaju ponude i od va-
ih konkurenata. Tokom intervjuisanja isto-
dobno ocjenjujete i kreete sa regrutiranjem.
Kada na kraju izloite vau ponudu kandida-
tima, budite sigurni da je ponuda konkure-
nata eliminirana. Kada kandidati prihvate
vau ponudu, posao nije zavren. Morate biti
sigurni da druge kompanije nee izai s bo-
ljim uslovima pred vaeg kandidata. Najbolji
kandidati su vrlo izbirljivi kada je u pitanju
izbor radnog mjesta. Usporeujui razne po-
nude, najbolji kandidati prave balans izmeu
kratkorone dobiti i dugorone prednosti.
Prilikom izbora za radno mjesto, najbolji
kandidati obraaju pozornost na pet klju-
nih faktora:
1. Radna pozicija, kratkorona dobit i mo-
gunosti za daljnji razvoj karijere.
2. Kvaliteta regrutera koji vodi intervju. Naj-
bolji pojedinci trae lidera i mentora koji e
im pomoi u profesionalnom razvoju.
3. Kvaliteta tima kompanije. Ne moraju biti
lideri na svom podruju, ali moraju ostva-
rivati solidan uspjeh te imati plan za po-
boljanje u kompaniji.
4. Kompenzacijski paket. Dokle god je on
pristojan, a radna pozicija nudi napredak,
kompenzacija nee biti primarni kriterij.
Kada stavite posao na prvo mjesto, kompen-
zacijski paket nee biti odluujui faktor za
prihvaanje ili odbijanje ponude. Najbolji
kandidati uvijek ele najbolja radna mjesta.
Veina oglasa za posao opisuju znanja, za-
duenja, ali ne i uzbudljivost u karijeri. Ovo
spreava najbolje kandidate da odgovore na
va oglas za radna mjesta. Uvoenje regruter-
ske kulture usmjerene ka privlaenju najbo-
ljih, promijenit e ovu situaciju.
Procesi regrutiranja moraju biti proaktivni.
To e vam dati vremena za pronalazak najbo-
ljih kandidata. Ako je regrutiranje reaktivno,
imat ete vrlo malo opcija i automatski ete
smanjiti prijeko potrebne standarde. Pridr-
avate li se gore navedenih principa, jedno je
sigurno, najbolji kandidati radit e za vas, a
ne za vae konkurente.
Akademija ljudskih resursa je konsul-
tantska organizacija s ciljem pomaga-
nja i povezivanja onih koji trae radni-
ke i mladih talenata na makedonskom
radnom tritu. Na je zadatak smanjiti
jaz izmeu ponude i potranje radnih
mjesta. Sekundarna djelatnost Aka-
demije je pridonijeti razvoju nauke o
ljudskim resursima u zemlji, jer drimo
da trenutne usluge naeg trita nisu
dovoljno kvalitetne za potrebe make-
donske privrede.
+389 78/237-117
www.akademijazacoveckiresursi.com
contact@akademijazacoveckiresursi.com
Stalno regrutiranje na osnovu najboljih trai ukljuenost i posveenost vrhunskih menadera pri odabiru
ljudskih resursa i kreiranju kulture kompanije. Pri tome se podrazumijeva stalno fokusiranje na vrhunske
talente i planiranje radne snage. Dodamo li i regrutiranje na osnovu tih rezultata, dobili smo sve to je
potrebno za uspjeno pronalaenje vrhunskih talenata
Academy
bus ess
Poslovna IN Akademija
WORKING KNOWLEDGE
PRACTICAL BUSSINES KNOWLEDGE
elimo biti u korak sa zbivanjima donosei ispravne odluke. In Akademija u saradnji sa Finance poslovnom
akademijom e poslovnim subjektima u Bosni i Hercegovini prenositi iskustva koja su se pokazala uspjenim,
dijelit e odabrane informacije, koje imaju upotrebljivu vrijednost u poslu, skrenuti panju na vana pitanja,
aktuelne trendove, uiti vjetine i omoguiti networking domaih i regionalnih poslovnih subjekata.
Uenje je proces koji je stalan i mi moramo savladavati nova znanja i najbolje prakse, kako bismo
odrali korak sa deavanjima na tritu i bili u mogunosti zadovoljiti potrebe naih kupaca ili
korisnika usluga. Svakodnevno svjedoimo promjenama u nainu ponaanja kupaca i korisnika
usluga, svjedoimo izuzetnim projektima koje kreiraju multinacionalne kompanije.
u maloj radnji-mogue je opstati
PRIKLADNO IZLAENJE NA KRAJ SA KUPEVIM ALBAMA
M
Od albe do pohvale
Autor: Marko Radonji,
direktor istraivanja SWOT
research, m.radonjic@swot.rs
otivisan jednim
svjeim isku-
stvom, koje je
imao jedan moj
blizak prijatelj i
saradnik, koji mi je ispriao vrlo
neprijatnu situaciju u vezi sa
korisnikom podrkom u jednoj
kompaniji, ponovo se vraam na
ovu temu i pitam se da li je kraj
koji je imala njegova pria mo-
gao biti drugaiji. Bez toga da
ulazim u detalje albe moga pri-
jatelja i sa izostavljanjem tanih
rijei koje je upotrijebio, epilog
je bila njegova izjava da sa tom
kompanijom on nee nikada
vie saraivati. Pitam samo ko-
liko je njegovih prijatelja ve
ulo tu priu. Prema udbenici-
ma marketinga, zadovoljni ku-
pac e svoje iskustvo ispriati
trojici prijatelja, dok e nezado-
voljni priati svuda naokolo i to
e uti dvadesetak ljudi. Za za-
dovoljne ne znam, rijetko ko se
meni javio da kae da je naroi-
to zadovoljan nekom kompani-
jom ili zaposlenima u njoj, dok
za nezadovoljne sam siguran iz
prve ruke.
Meutim, da su zaposleni imali
bolji pristup prema mom prija-
telju, da li je postojala mogu-
nost da ovog nezadovoljnog
kupca pretvore u zadovoljnog,
pa ak i lojalnog. Vanije pitanje
je da li su zaposleni znali kako
da se ponaaju u toj situaciju,
tj. da li su obueni da rade sa
albama i sa specifnim klijen-
tima. U konkretnoj situaciji, ne
samo da su zaposleni loe izali
na kraj sa nezadovoljnim klijen-
tom, ve su dopustili da on to
svoje nezadovoljstvo kae i pred
drugim klijentima. Dupla gre-
ka! Sa jedne strane, svi su uli
kakav je problem imao klijent, a
sa druge, vidjeli su reakciju za-
poslenih koji se nisu snali u toj
situaciji. Logino pitanje u glavi
svakog klijenta je: To sam mo-
gao biti i ja. Da li bi se oni tako
ponaali i sa mnom?!
Moda je to rezultat moje pro-
fesionalne deformacije, ali u
posljednje vreme sve vie posve-
Graenje kulture o brizi za korisnike
podrazumijeva strateko opredjeljenje
kompanije za ovaj cilj, kao i graenje
mehanizama za operativno sprovoenje ove
strategije. Najvaniji od tih mehanizama je
obuka zaposlenih u vezi sa ponaanjem sa
kupcima i izlaenje na kraj sa njihovim albama
ujem panje sloganima kompa-
nija i pokuavam da ih stavim
u praktinu konotaciju. Ne bih
da navodim konkretne primjere
da se neko ne bi prepoznao, ali
sloit ete se da veina sloga-
na koje sluamo u reklamama
kao da je prepisana jedan od
drugog. Svi kau da kompanije
brinu o klijentima, o nama. To
je osnova, pa svako radi svoju
modifkaciju. Za jedne je kupac
na prvom mjestu, drugi imaju
najvie zadovoljnih kupaca, tre-
i brinu o nama, etvrti su prvi
izbor za potroae... Na svakom
koraku sluamo istu poruku i
pitamo se da li su ove fraze iz-
gubile svoj smisao i da li, zaista,
ima neko ko jo vjeruje u njih.
Sjeam se jednog linog primje-
ra iz mlaih dana u mojoj karije-
ri, kada sam eksperimentisao sa
Googleovim reklamama. Moj za-
datak je bio da spremim kampa-
nju o proizvodu na engleskom,
koja e ii na Google ads. Napi-
sao sam: Najbolji proizvod o...
Kliknite i saznajte vie. Na moje
iznenaenje, Googleov servis mi
je odgovorio: Ne moe emito-
vati ovu poruku, jer ne moe
dokazati da je tvoj proizvod naj-
bolji. Zamislite!
Ali, da stavimo sa strane inje-
nicu da se institucionalno ne
vodi ba briga o marketinkim
porukama i o tome da li zaista
postoji osnova za tvrdnje kom-
panije da su oni najbolji. Vei
problem je kada se ove njihove
tvrdnje u praksi potvruju kao
pogrene i to to je realnost
ak suprotna njihovim slogani-
ma. Kupac cijeni kvalitet uslu-
ge koju dobija i bez toga da se
kompanija sama pohvali o tome.
Ipak, problem nije u tome ta
oni kau, ve kompanije nisu
Prema udbeni-
cima marketinga,
zadovoljni kupac
e svoje iskustvo
ispriati trojici
prijatelja, dok
e nezadovoljni
priati svuda na-
okolo i to e uti
dvadesetak ljudi.
Moja je teza da
svaki nezadovolj-
ni kupac moe
da se pretvori ne
samo u zadovolj-
nog, ve i u lojal-
nog kupca.
O agenciji:
SWOT research je nezavisna agencija za istraivanje
trita, jedna od prvih agencija koje su uvele mys-
tery shopping kao metod ispitivanja kvaliteta usluge
na tritu. SWOT research 10 godina uspjeno radi
u Makedoniji i ve pet godina u Srbiji, a od 2005.
godine je i lan Meunarodne asocijacija za Mystery
Shopping (MSPA). Agencija redovno sprovodi analize
o kvalitetu usluge u maloprodajnim objektima, kao
i kod uslunih djelatnosti (banke, telekomunikaci-
je, ugostiteljstvo, javni sektor). SWOT research
sarauje sa vie od 900 tajnih kupaca u svim gradovi-
ma u Srbiji, koji su obueni prema profesionalnim
standardima MSPA.
Marko Radonji je jedan od vodeih regionalnih
konsultanata za istraivanje trita i specijalista
za analizu potroakog ponaanja. lan je svjetske
asocijacije za istraivae ESOMAR i potpisnik kodeksa
za marketing i socioloka istraivanja.
svjesne da sa izjavama, poput te
da im je kupac na prvom mjestu,
kreiraju oekivanja kod kupa-
ca da se zaista i nau na tom
poasnom mjestu. Kada kom-
panije ne mogu da ispune ova
visoka oekivanja, koja su same
kreirale, onda nastaje veliko ne-
zadovoljstvo meu kupcima.
Mnogo lako je za jednu kompa-
niju da tvrdi da vodi brigu o svo-
jim korisnicima, ali malo kom-
panija je preuzelo sve sistemske
mjere za obezbjeivanje brige o
korisnicima. Nije dovoljno po-
staviti kutije za albe ili otvoriti
telefonski centar za korisniku
podrku. Iako su i ovo mjere,
koje sprovode samo malobrojne
kompanije, poenta nije samo
u uspostavljanju tog kanala
komunikacije preko kojeg e
kupac moi da vam se obrati u
sluaju nezadovoljstva, ve ta
e zaposleni preuzeti nakon
toga, nakon primjedbe ili albe.
Graenje kulture o brizi za kori-
snike podrazumijeva strateko
opredjeljenje kompanije za ovaj
cilj, kao i graenje mehanizama
za operativno sprovoenje ove
strategije. Najvaniji od tih me-
hanizama je obuka zaposlenih u
vezi sa ponaanjem sa kupcima
i izlaenje na kraj sa njihovim
albama. Svi zaposleni bi treba-
lo da prou ovakve obuke!
Kompanije ne treba da se boje
eventualnih albi. Veina neza-
dovoljnih kupaca nee se ni po-
aliti kompaniji, ali to ne znai
da e i njihovi prijatelji biti po-
teeni od ove albe. Svi smo se
mi nali u situaciji da budemo
nezadovoljni nekad nekim pro-
izvodom ili uslugom. Iako je u
nekim zapadnim drutvima kul-
tura albe i primjedbe na viem
nivou, kod nas kao da ne znamo
naa potroaka prava i ne bo-
rimo se za njih. Ponekada nam
je lake da prihvatimo greku
nekog zaposlenog, problema-
tian proizvod ili neadekvatnu
uslugu, nego da se raspravlja-
mo. Efekt te nae leernosti
vodi ka tome da i kompanije po-
staju neodgovorne u nainu na
kom se ponaaju prema nama.
U praksi, ne posveuju mnogo
panje usluzi kupaca i njihovo
zadovoljstvo im nije na vrhu pri-
oriteta. A slogan im je i dalje isti
- da smo im mi na prvom mjestu.
Moja je teza da svaki nezado-
voljni kupac moe da se pretvo-
ri ne samo u zadovoljnog, ve i
u lojalnog kupca. Potrebne su
samo istinske vjetine i pravi-
lan pristup ka problematinim
kupcima. Klijenti hoe da budu
uvjereni da neko slua njihove
potrebe i da ih razumije. Njiho-
va oekivanja su da zaposleni
imaju volju da rijee njihov pro-
blem, bez obzira na okolnosti.
Tu je i klju, imati volje rijeiti
ga, to ne znai rijeiti ga istog
momenta. Najlake je igrati na
kartu opravdanja i optube. Kli-
jenta ne zanimaju opravdanja,
pa je zato najbolje da zaposleni
ostane priseban i da pristupi
problemu profesionalno i meto-
dino. Evo nekoliko primjera za
zaposlene za rjeavanje proble-
ma sa nezadovoljnim kupcima:
Ostanite smireni. Ne ulazite u
svau i ne zauzimajte defanzi-
van stav. Nezadovoljan kupac
obraa se vama, ali problem nije
usmjeren ka vama. Kupac ima
problem i uznemiren je, ali nije
ljut na vas.
Paljivo sluajte. Sasluajte to
to kupac ima da kae, ostavi-
te ga da zavri bez prekidanja.
Dajte njemu do znanja da razu-
mijete problem i budite zainte-
resovani kako bi vam on rekao
vie. Kada kupac vidi da zaista
sluate njegov problem, smirit
e se. Jer bitno je da smirite
kupca, kako biste bili sigurni da
e i on sasluati ono to vi imate
da kaete njemu.
Postavljajte pitanja. to vie
pitanja postavite, bolje ete da
razumijete problem koji ima kli-
jent i lake ete donijeti odluku
ta da se radi dalje. Ne zaklju-
ujte sami, prije nego to ujete
sve fakte.
Stavite se na klijentovo mjesto.
Svi smo mi kupci i klijenti i svi
smo imali nekakvu albu. Va
zadatak, kao zaposlenog, jeste
da rijeite problem, ne da se ra-
spravljate. Kupac treba da osjeti
da ste vi na njegovoj strani i da
ste iskreno zainteresovani da
njegov problem bude rijeen.
Priznajte problem. Ovo ne zna-
i da treba da priznate greku
kada je nema. Meutim, treba
priznati da postoji problem koji
vi razumijete. Prepoznajte da se
kupac osjea loe zbog proble-
ma koji ima i pokaite aljenje
zbog toga. Pri tome, izgledajte
iskreno.
Pronaite rjeenje. Najvanije je
da prvo doznate ta je prihvat-
ljivo rjeenje za nezadovoljnog
klijenta. Pitajte ga koja su nje-
gova oekivanja. Ako ih moete
ispuniti, ispunite ih i to brzo.
Ako ne moete, ponudite druge
mogunosti koje bi mogle biti
povoljne (za klijenta) i probaj-
te postii prihvatljivo rjeenje.
Ako je rjeenje van vaeg dome-
na, objasnite kupcu ta ete vi
uraditi da mu pomognete. Pre-
uzmite inicijativu, ak i ako je
pitanje izvan vae kontrole. To
e nezadovoljni klijent sigurno
prepoznati i cijeniti.
Brz telefonski poziv ka klijentu
za nekoliko dana, da biste pro-
vjerili da li je sve u redu, jeste
lag na torti. Mali gest izvinjenja
za nastali problem ili nelagod-
nost moe pretvoriti situaciju
od katastrofalne u pobjedniku.
Pri rjeavanju klijentovih albi,
moe se mnogo nauiti o njiho-
vim potrebama i oekivanjima.
Pravilnim rukovoenjem ovih
albi, mogu se zadrati nezado-
voljni kupci, ali isto tako moe
se i unaprijediti saradnja s nji-
ma.
Ukoliko zaposleni primjenjuju
bar dio ovih primjera, siguran
sam da bi moj prijatelj sa poet-
ka ovog teksta imao drugaije
miljenje o kompaniji, a moda
bi i unaprijedio svoju saradnju
sa njima. Zamislite se vi u nje-
govoj koi, pa sami odluite
kako ete postupati sa vaim
klijentima.
Pri rjeavanju
klijentovih albi,
moe se mnogo
nauiti o njiho-
vim potrebama
i oekivanjima.
Pravilnim ruko-
voenjem ovih
albi, mogu se
zadrati nezado-
voljni kupci, ali
isto tako moe
se i unaprijediti
saradnja s njima.
koji alat i gdje se sakrio najsit-
niji araf. Kao neki Djeda Mraz,
zavlaio bi ruku u najdalje o-
kove i vadio muteriji traeni
proizvod, uzvikujui na kraju:
Eve ga!
Prije dvije godine, kada se pre-
selio, bio sam poslednji put kod
njega. Tada, kada sam ga posje-
tio, sa ponosom mi je pokazao
novu radnju. U prizemlju pro-
dajni prostor od 250 kvadrata.
Na spratu, isto toliko, stan za
porodicu. Izgledalo je da mu
sada nee biti ravnom u cijelom
gradu. Dok me je vodio u obi-
lazak, sa neskrivenim oduev-
ljenjem mi je pokazivao detalje
ovog zdanja. Zaudo, nije mi
objanjavao namjenu, samo mi
je ukazivao na vrijednost inve-
sticije i zemlju porijekla.
Vidi, prodavnica ima podno
grijanje, deset hiljada eura sam
ga platio, a osvjetljenje je speci-
jalno narueno iz Italije. Arhitek-
ta je ovo vidio u Bolonji na Saj-
Prisjeam se skupocijenih de-
talja i vraam se u surovu stvar-
nost. Ispred mene i dalje sjedi
Rajko. Ni nalik onom domainu
kojeg sam pamtio svih ovih go-
dina. Kao da mi ita misli, sam
zapoinje priu:
Mislio sam da e pazari biti vei
kad preem u novu radnju. Ali
nisu. Svi koji su dolazili u malu
radnju, okrenuli su mi lea. Pri-
ali su kako sam njihovim nov-
cem sagradio sve ovo. Da sam
zaraivao preko njihovih depo-
va. Da sam se pokondirio, gleda
Rajko u au i okree je ponovo.
Otili svi kod Ljube, u onu nje-
govu upu. Vele majstori: Tebi
smo pomogli dovoljno, valja i
njemu da zaradi neto.
Dobavljai nisu mogli da me sa-
ekaju. Nisam mogao da im pla-
am, pa su uzeli nazad preostalu
u maloj radnji: prie s polica
U naizgled pre-
trpanoj radnji,
Rajko je nepogre-
ivo znao gdje
mu stoji koji alat
i gdje se sakrio
najsitniji araf.
Kao neki Djeda
Mraz, zavlaio bi
ruku u najdalje
okove i vadio
muteriji traeni
proizvod, uzvi-
kujui na kraju:
Eve ga!.
Mislio sam da e
pazari biti vei
kad preem u
novu radnju. Ali
nisu. Svi koji su
dolazili u malu
radnju, okrenuli
su mi lea.
H
Bambusov parket
Autor: Vladimir Mileti
mu graevinarstva i samo ja to
imam u cijelom gradu. Same se
svjetiljke upale kad stane ispod.
Ne pitaj kolko me je kotalo, ne
smijem ni da ti kaem. ta misli,
leba ti, koliko su?, gleda me
Rajko ispod oka, nevjeto glu-
mei tajanstvenost.
Hiljadu eura?, namjerno uma-
njujem da bih se na odgovor vie
zaudio.
Ma kaki hiljadu, smije se Raj-
ko mom neznanju. Tolko me je
samo carina dola. Deset iljada,
burazeru, toliko. Vidi li ti kakva
je ovo tehnologija. Specijalni
kablovi idu za njih. Jedva sam i
majstore naao da ih ugrade. Ovi
moji elektriari nisu nikad radili
sa tim, pa sam naao neke iz Slo-
venije koji su to ve ugraivali.
Ma pusti osvjetljenje, nego vidi
kako izgleda stolarija. Ovo nisi
jo vidio. estokomorni. Spolja
aluminij, a iznutra drvo. Savre-
na tehnologija. Rekli su mi da je
ovo hit u Njemakoj. Ko ugrauje
prozore, samo ove trai. Kota-
lo me je, ne pitaj me koliko, ali
vrijedi, burazeru, svaku paru.
ta misli koliko su?, ne moe
Rajko da izdri. Nasmijem se i
prihvatam opet igru pogaanja,
u kojoj ja opet omaim nekoliko
puta pravu vrijednost.
Potom mi je pokazivao i mesin-
gane rukodrae na stepenica-
ma, bambusov parket, rolo vrata
na garai koja se podiu na da-
ljinski, mozaike po zidovima sa
motivima Kosovskog boja, ke-
ramiku iz Brazila, panska nije
bila dovoljno kvalitetna. Narav-
no, za svaki detalj sam morao
da pogaam vrijednost. Kada
sam sabrao, nisam mogao da ne
izgovorim glasno: Sto pedeset
hiljada eura?!
Nego, ta si mislio, rairio ra-
mena Rajko dok govori, mora,
burazeru, da se stalno ulae u
posao. Ne moe se biti gazda u
tries kvadrata. Valjalo je dok je
trajalo. to bi vi ekonomisti rekli,
prelazimo u novu fazu razvoja.
Sinko, ne treba samo znati zaraditi novac. Treba znati i kako ga zadrati. Kada ga zaradi, otvore se
mnoge gladi, za koje ovjek nije ni svjestan da ima. Mnoge su firme propale, jer vlasnici nisu znali da to
savladaju
O autoru
Vladimir Mileti. Direktor inos-
trane kompanije. Konsultant
iz oblasti karijernog napre-
dovanja. Pisac motivacionih
pria i govora. Bloger (www.
dnevnikjednogdirektora.com).
Moete mu pisati na:
vladimirmiletic33@gmail.com
tjedoh da te pri-
upitam mada
znam kakvo je
vrijeme, ali ta
u nuda mi je
velika da mi da, ovaj, pozaj-
mi, neku koliinu novca, da pre-
mostim, ovaj, da isplatim neke
zaostale obaveze Nee mi tre-
bati zadugo. Nekoliko sedmica,
iznenada me upita Rajko, dok
sjedimo u njegovoj kancelariji.
Glas mu je jedva ujan. Podrh-
tava mu dok izgovara iznos koji
trai. Pedesetak hiljada eura bi
mi rijeilo sve probleme. Ali, ti
koliko god moe, valjalo bi mi
Nee mi trebati zadugo. Nekoliko
sedmica ponavlja Rajko, val-
jda da i sebe ubijedi da e tako
biti.
Zauta Rajko. Ne die pogled,
zamiljeno okree objema ruka-
ma praznu au koja stoji ispred.
Zautao sam i ja. Ne mogu da sa-
krijem iznenaenje. Jer Rajko
nije bilo ko. Rajko je najugled-
niji trgovac graevinskim ma-
terijalima u aku. Godinama je
drao malu radnju na periferiji.
Moda je bila i neugledna, ali je
Rajku stvorila cjelokupan kapi-
tal. Na tih tridesetak kvadrata,
posluivao je muterije kojima
nije bilo teko da prou pored
mnogo snabdjevenijih radnji i
dou ba kod njega. U naizgled
pretrpanoj radnji, Rajko je ne-
pogreivo znao gdje mu stoji
Gazda, Steva mi je
skromno odgovo-
rio:
Sinko, ne treba
samo znati zaraditi
novac. Treba znati
i kako ga zadrati.
Kada ga zaradi,
otvore se mnoge
gladi, za koje o-
vek nije ni svjestan
da ima. Mnoge su
frme propale, jer
vlasnici nisu znali
da to savladaju.
robu. Ne daju mi vie na odloeno. Meni, Rajku Tomae-
viu ne vjeruju vie. A, zna li koliko sam im kupio robe
za sve ove godine?
Sto hiljada kiselo sam se nasmijao, zapoinjui
ponovo igru znajui da je brojka daleko vea. Nasmija
se i Rajko, ali ovoga puta ne ree nita.
Rastali smo se. Nisam mogao da mu pomognem. Ba-
rem ne onako kako je prieljkivao. Dok sam silazio niz
stepenice od bambusovog drveta, ispred mene su se
palila skupocjena svjetla sa senzorima. Ispod stopala
sam osjeao prijatnu toplinu podnih grijaa. Dok sam
prilazio autom ka izlazu, kapija se sama otvorila.
Prisjetio sam se, tada, rijei ika Steve, uglednog tr-
govca bojama, ija porodina frma sa uspjehom radi
ve 20 godina. Kada sam ga u ali pitati, kada e ve
jednom da zamijeni stari auto i kupi novi, luksuzniji,
da se zna da je gazda, Steva mi je skromno odgovorio:
Sinko, ne treba samo znati zaraditi novac. Treba znati
i kako ga zadrati. Kada ga zaradi, otvore se mnoge
gladi, za koje ovek nije ni svjestan da ima. Mnoge su
frme propale, jer vlasnici nisu znali da to savladaju.
Ba tako, ika Steve, razumio sam te tek sada. Jed-
nom takvom propadanju sam, naalost, upravo bio
svjedok.
ZATO SU IZVJETAJI U MALOPRODAJI VANI
u maloj radnji za lake poslovanje
K
Strateka prednost
Autor: Miroslav Saraevi,
direktor poslovnog razvoja,
Logosoft, www.logosoft.rs
oritenje raunara
i odgovarajueg
softvera u malo-
prodaji donosi ma-
loprodajnom pre-
duzeu dvije vane prednosti
(moemo ih zvati operativnim
prednostima): znaajno ubrza-
vanje rada, i smanjivanje (ljud-
skih) greaka u radu.
Ubrzanje rada dobar softver
omoguit e u praktino svim
aspektima rada u maloprodaji:
naruivanju robe, prijemu robe,
kalkulacijama i nivelacijama,
prodaji fzikim ili pravnim li-
cima, i na kraju u pripremi po-
trebnih dokumenata za knjigo-
vodstvo.
Samim tim to se upotrebom
raunara izbjegava prepisivanje
podataka, nestaju mogunosti
za pojavu manje ili vie ozbilj-
ciju koja vam je potrebna. Veini
biznisa nee odgovarati da, na-
primjer, mogu da dobiju samo
dnevni, sedmini i mjeseni
izvjetaj o prodaji vrlo esto
bit e vam potrebno da umjesto
toga imate izvjetaj o prodaji od
i do tano odreenih datuma.
Izvjetaji bi trebalo da mogu da
se podeavaju po raznim para-
metrima: po periodu (datum ili
sat), po artiklima (po imenu, i-
fri, grupi artikala), po sredstvi-
ma plaanja, kao i po procesima
na koje se odnose (popusti, ak-
cije, vraeni artikli i slino).
Na kraju, dobar softver bi treba-
lo da vam omogui i kombino-
vanje svih ovih kriterija. Tako
dobijen izvjetaj predstavljat
e ba onu poslovnu informa-
ciju koju ste traili, i koja vam
je vana za uspjeno donoenje
sljedee poslovne odluke.
nih ljudskih greaka. Ako se na
kasi ili prilikom prijema robe
koristi ita bar-koda, onda
nema ni runog unosa ifre ili
naziva artikla, a slino vai i za
tampanje etiketa sa cijenama i
nazivima proizvoda.
Osim ove dvije operativne pred-
nosti, koje podiu kvalitet sva-
kodnevnog rada, raunari i
pratei softver omoguuju jo
jednu vanu prednost, koju mo-
emo nazvati stratekom pred-
nou: omoguuju da se iz mora
podataka o poslovanju, koje
softver pamti, izvlae podaci
vani za poslovanje i predstav-
ljaju u formi razliitih izvjetaja.
Izvjetaji o poslovanju, ako su
kvalitetni, znaajno olakavaju
i poboljavaju donoenje po-
slovnih odluka. to su izvjetaji
precizniji, to e i uvijek teke i
vane odluke o izboru i nabav-
ci robe, politici cijena, odnosu
sa kupcima i dobavljaima, biti
lake donijete i imati vee anse
za uspjeh.
Izvjetaji o robi
Dobar maloprodajni softver
trebalo bi da moe da vam u
svakom trenutku omogui set
osnovnih izvjetaja, kao to su
izvjetaj o prodaji, o ostvarenoj
mari, o vraenoj robi, o stanju
zaliha, kao i karticu svakog ar-
tikla. Uz ove osnovne izvjetaje,
trebalo bi da moe da vam ponu-
di i neke naprednije: izvjetaje o
artiklima koji su na popustu, o
naruivanju, dnevnoj prodaji, o
artiklima bez prodaje (odlian
izvjetaj koji vam moe pomoi
u odluci ta da ne naruujute u
budunosti), kao i o statistika-
ma prodaje (ona se obino iska-
zuje u procentima, i odnosi se
na neki vremenski period, koji
moe biti odreen u danima, ali
i u satima, zavisno od moguno-
sti softvera koji koristite).
Izvjetaji o fnansijama
Ovo je jednako vaan set iz-
vjetaja. Najvaniji fnansij-
ski izvjetaji su svakako oni o
dnevnoj (sedminoj, mjesenoj)
prodaji, zatim izvjetaj o pazaru
po sredstvima plaanja, pregled
poreskih obaveza, izvjetaj o
nerealizovanim ekovima (veo-
ma vaan izvjetaj ako prodajete
robu na odloeno plaanje), kao
i izvjetaji o potraivanjima i
dugovanjima prema vaim kup-
cima i dobavljaima.
Podeavanje izvjetaja
Da bi vam poslovni izvjetaj pru-
ao maksimalnu korist, mora
biti prilagoen specifnostima
vaeg poslovanja. To znai da
bi dobar maloprodajni program
trebalo da vam da mogunost
da svaki izvjetaj podeavate, i
tako dobijete ba onu informa-
Ako su kvalitetni, izvetaji znaajno olakavaju
i poboljavaju donoenje poslovnih odluka. to
su precizniji, to e i uvijek teke i vane odluke
o izboru i nabavci robe, politici cijena, odnosu
sa kupcima i dobavljaima, biti lake donijete i
imati vee anse za uspjeh
Kontakt:
Logosoft d.o.o.
Bulevar Milutina Milankovia 110,
11070 N.Beograd
e-mail: offce@logosoft.co.rs ;
miroslav.saracevic@logosoft.co.rs
web: www.logosoft.rs
61 august 2014 www.instore.ba 61
Zaini
aini su u prolim vremenima bili privilegija boga-
tih. Vremenom je zainsko bilje postalo dostupno
i ostalom stanovnitvu, da bi neke vrste posta-
le kljuni simboli pojedinih nacionalnih kuhinja.
Trgovina zainima, tokom posljednjih hiljadu godina, znatno je
utjecala na osnovne tokove razvojacivilizacije. Zaini su, pored
zlata i svile,bili predmet trgovine izmeu Istoka i Zapada. Utjecali
su na otkrie prekomorske plovidbe. Bili su uzrokuspona i padova
kraljevstava, dominacije svjetskom trgovinom panaca i Portu-
galaca, zatim Holanana i Engleza. Veina zaina, koji se i dalje u
svijetu upotrebljavaju, osim onih egzotinih saOrijenta, i iz Kine i
Indije, porijeklom su iz Europe, najee iz podrujaMediterana i
iz jugoistonih dijelova kontinenta.
Zaini su u srednjem vijeku, ali i poetkom novog vijeka, imalizna-
ajnu ekonomsku i politiku ulogu, kao danas nafta. Trgovina zai-
nima, a naroito onim iz Azije, bila je vrlo unosan posao; doprinijela
je velikom bogatstvu prvo arapskih drava, a zatimi italijanskih
gradova-drava i kolonijalnih sila.
Najvei broj zaina su proizvodi biljnog porijekla, karakteristi-
nog mirisa i okusa ili boje. Dodaju se prehrambenim proizvodima
i alkoholnim i bezalkoholnim piima radi postizanja odgovarajuih
mirisa, okusa, boje ili radi svarljivosti, kozmetikim preparatima i
parfemima radi karakteristinog mirisa, a ljekovitim preparatima
zbog njihovih aktivnih principa.
Kao zaini se koriste aromatini dijelovi zainskih biljaka i to: ko-
rijen, kora, list, cvjetni pupoljak, cvijet, tuak, plod, sjeme. Neki
zaini se koriste u prirodnom obliku, dok se drugi pripremaju su-
enjem, sitnjenjem, pretvaranjem u prah i ekstrahovanjem aroma-
tinih sastojaka. U potronji znaajno mjesto zauzimaju mljeveni
zaini. esta je primjena i ekstrahovanih zaina. Izdvojeni aroma-
tini sastojci mijeaju se sa nosaem (saharoza, glukoza, natrij-glu-
taminat i drugo) u odnosu koji je identian njihovoj koncentraciji
u zainskoj biljci.
Kod raznih naroda razliita je upotreba zaina kvantitativno i kvali-
tativno. Ishrana pojedinih naroda ne moe ni da se zamisli bez kori-
tenja miriljavih i ljutih zaina, dok je njihova upotreba kod drugih
svedena na minimum. Zaini daju jelima pun i intenzivan okus, a
neki bojom i izgledom uljepavaju i oplemenjujui najobinije jelo.
Pravilnim izborom zaina postie se potpuno gastronomsko zado-
voljstvo, ali iodreeni ljekoviti efekti.
Pravi nain za zain
FOKUS
Z
zaini
62
Korisnici zainskih mjeavina preferiraju jednostavan odmor i smiren stil ivota, i znatno manje su
fokusirani na izgradnju svoje profesionalne karijere. Imaju izraene gastronomske sklonosti i skloniji su
probavati nova jela
okviru BRANDpuls istraivanja kontinu-
irano se prate marketinki pokazatelji
uspjeha za razliite kategorije proizvo-
da, a podaci se mogu analizirati u vidu
demografje, lifestylea potroaa, kao
i njihovih kupovnih navika. Marketinki pokazatelji
su vani za uspjeno voenje brenda kroz sliku stanja
brenda i ranog uoavanja moguih problema i prilika.
Podaci koriteni u analizi koja slijedi su prikupljeni u
prvoj polovini 2014. godini na teritoriji Bosne i Herce-
govine.
Stavovi i navike korisnika
83% potroaa u BiH navodi da koristi zainske mjea-
vine. Vie od polovine (60%) zainske mjeavine kori-
sti svakodnevno ili 4 do 6 puta sedmino, dok 2-3 puta
do 1 sedmino koristi oko 18% potroaa. Intenzite-
tom od 2-3 puta mjeseno do rjee od jednom mjese-
no, zainske mjeavine koristi tek oko 5% potroaa,
dok ih 17% navodi da nikada ne koristi.
U usporedbi sa nekorisnicima, u skupini korisnika za-
inskih mjeavina znaajno je vei broj ena, domai-
ca, dobnih skupina 30-39 godina, te 50-64 godine.
Kada je u pitanju stil ivota, korisnici zainskih mjea-
vina preferiraju jednostavan odmor i smiren stil ivota,
i znatno manje su fokusirani na izgradnju svoje profe-
sionalne karijere. Imaju izraene gastronomske sklo-
nosti i skloniji su probavati nova jela, ali ipak ne prida-
ju veliku vanost zdravoj prehrani. Slobodno vrijeme
esto provode obavljajui razliite kune zanimacije.
Zanimljivi su stavovi korisnika zainskih mjeavina.
76% navodi da ne moe zamisliti niti jedno sloenije
U
83% potroaa u BiH navodi
da koristi zainske mjeavine.
Vie od polovine (60%) zain-
ske mjeavine koristi svakod-
nevno ili 4 do 6 puta sedmi-
no, dok 2-3 puta do 1 sedmino
koristi oko 18% potroaa
...za bolji gastronomski uitak
jelo bez dodatka zainskih mjeavina, a neto manje od polovine korisnika
istie da voli eksperimentisati sa zainskim mjeavinama pri kuhanju i pri-
premanju hrane.
Polovina korisnika je miljenja da zainske mjeavine sadre prirodne sa-
stojke, dok veina (73%) navodi da zainske mjeavine obogauju okus jeli-
ma/daju im izvrstan okus.
6
2
0
1
2
Ip
s
o
s
Ucestalost korist enj a k at egor i j e zacinske m]esavine
Slika 1. Frekvenca koristenja kategorije zacinske mjesavine (n=1000)
7
2
0
1
2
Ip
s
o
s
Post ot ak k or i sni k a kategori]e zacinske m]esavine
Nekorisnici
Korisnici
Slika 2. Postotak korisnika kategorije zacinske mjesavine
3 august 2014 www.instore.ba
zaini
64
76% navodi da ne moe zami-
sliti niti jedno sloenije jelo bez
dodatka zainskih mjeavina, a
neto manje od polovine korisni-
ka istie da voli eksperimentisa-
ti sa zainskim mjeavinama pri
kuhanju i pripremanju hrane.
U sljedeem broju...
Tjestenine
Slika 1. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija zainske mjeavi-
ne, BiH, prvi val istraivanja 2014. godina, 1000 ispitanika. Top 5 brendova.
Kategorij a Brand BRANDScore
ZACINSKE MJEAVINE Vegeta 79,09
ZACINSKE MJEAVINE Povrtni zacini (Podravka) 40,18
ZACINSKE MJEAVINE Al eva 40,05
ZACINSKE MJEAVINE Vegami x 34,92
ZACINSKE MJEAVINE Do-do 34,48
8
2
0
1
2
Ip
s
o
s
St avovi k or i sni k a k at egor i j e zacinske m]esavine
Slika 3. Stavovoi korisnika kategorije zacinske mjesavine (N=829)
Na osnovu marketinkih indikatora performansi brenda
koji se kontinuirano prikupljaju u BRANDpulsu dobijena
je jedinstvena mjera BRANDscore, koja omoguava pore-
enje brendova u okviru kategorije.
Prilikom izraunavanja, BRANDscore uzima u obzir dva
aspekta odnosa potroaa prema brendu, bihevioralni i
emocionalni. Bihevioralni aspekt govori o realizovanom
odnosu potroaa prema brendu (iskustvo, kupovina,
koritenje...), dok emocionalni govori o kvalitetu i inten-
zitetu percepcije brenda u svijesti potroaa (imid, lojal-
nost).
Kada uzimamo u obzir sveobuhvatnu snagu brenda, prema
BRANDscoreu, najzastupljeniji brend u kategoriji zain-
skih mjeavina je Vegeta.
5 august 2014 www.instore.ba
zaini
66
MEDIANA:
Od geopolitikog
do kulinarskog znaaja
Najvei procenat korisnika zaina je u BiH (92%), a zatim u Sloveniji (91%). Meu graanima
Hrvatske i Srbije upotreba zaina je manja i iznosi 78% u Hrvatskoj i 74% u Srbiji
Autor: iva Zore,
client service manager,
ziva.zore@mediana.si,
www.medianagroup.net
O kompaniji i istraivanju
Imajui u vidu nae dugogodinje iskustvo u oblasti marke-
tinga, medija i istraivanja javnog mnijenja u prilici smo da
danas nudimo kompletnu uslugu istraivanja, poev od iden-
tifkacije problema pa sve do detaljnih analiza, interpretacije
podataka i savjetovanja. Mediana, Institut za istraivanje
trita i medija, osnovana je u Sloveniji 1992., a na tritu
Srbije posluje od 2007. godine.
Target Group Index je jedan od rijetkih multifunkcionalnih
alata koji je namijenjen savremenim kompanijama u zadovo-
ljavanju osnovnih potreba za analizama potroaa, trita i
konkurencije. Korisnik Target Group Index baze moe brzo i
lako da analizira kako svoje postojee i potencijalne potroa-
e tako i potroae konkurencije i da veoma precizno defnie
strategije i smjernice marketinkog oglaavanja.
aini su kroz
historiju igra-
li veoma vanu
ulogu. Trgovina
zainima odvija-
la se paralelno sa pojavom prvih
civilizacija i doprinijela mijea-
nju kultura. U srednjem vijeku
su neki zaini imali takvu mo
kao recimo danas nafta. Pomor-
sku rutu zaina otkrio je Vasko
de Gama i to je oznailo poe-
tak europske ekspanzije u nove
svjetove.
Kakvu ulogu danas imaju za-
ini u Adria regionu moemo
da utvrdimo pomou TGI poda-
taka koje je pripremio Institut
za istraivanje trita i medija,
Mediana. U TGI-ju se prate raz-
dvojeno dvije kategorije, zaini
i dodaci jelima. Za potrebe ovog
lanka analizirani su korisnici
zaina.
Karakteristike korisnika
zaina
Upotreba zaina tipina je za sve
zemlje u Adria regionu. Najvei
procenat korisnika zaina je u
Bosni i Hercegovini (92%), za-
tim u Sloveniji (91%). Meu gra-
anima Hrvatske i Srbije upo-
treba zaina je manja i iznosi
78% u Hrvatskoj i 74% u Srbiji.
Kod uestalosti koritenja za-
ina postoje slinosti u Bosni i
Hercegovini, Hrvatskoj i Slove-
niji. Za sve tri zemlje je karak-
teristian veoma visok procenat
velikih potroaa koji koriste
zaine barem jednom dnevno
i sasvim mali procenat malih
potroaa koji koriste zaine
rjee od jednom mjeseno. U
Srbiji je slika malo drugaija,
jer je najvea grupa umjerenih
potroaa koji koriste zaine od
nekoliko puta mjeseno do ne-
koliko puta sedmino. Posma-
trajui demografsku strukturu
korisnika zaina, ne moemo da
kaemo da postoji velika razlika
meu korisnicima zaina na po-
smatranim tritima. Posmatra-
no po polu, struktura korisnika
je ravnomjerno rasporeena sa
neznatno veim ueem ena.
Razlika je samo u Sloveniji gdje
se meu korisnicima zaina po-
javljuju neto vie osobe mu-
kog pola. Starosna struktura je
priblino ravnomjerno raspo-
reena irom regiona. Samo je
u Bosni neto manji procenat
populacije starije od 55 godina.
Najkoritenije marke
Posmatrajui najkoritenije
marke zaina u regionu primje-
uje se da je Vegeta na prvom
mjestu u Bosni i Hercegovini,
afram u Hrvatskoj, ito Mae-
stro u Sloveniji i Zain C u Srbiji.
Zain C je i meu prva tri brenda
u BiH. Nestle je prisutan u Slo-
veniji sa brendom Maggi dok se
Podravkina Vegeta dosta koristi
i u Hrvatskoj i u Srbiji. Meu
najkoritenijim markama u Slo-
veniji i Hrvatskoj je takoer i au-
strijski proizvoa Kotanyi.
Praenje medija
Meu korisnicima zaina u Adria
regionu mogu se identifkova-
ti velike razlike koje postoje u
Upotreba zaina
tipina je za sve
zemlje u Adria
regionu. Najvei
procenat kori-
snika zaina je u
Bosni i Hercego-
vini (92%), zatim
u Sloveniji (91%).
Z
konzumaciji medija. U Bosni
i Hercegovini i Srbiji korisnici
zaina provode vie vremena
gledajui televiziju nego slua-
jui radio. U Hrvatskoj i Slove-
niji, slika je obrnuta, odnosno
korisnici zaina svakodnevno
vie vremena provedu sluajui
radio nego gledajui televiziju.
U poreenju sa drugim zemlja-
ma, najvei broj minuta dnevno
na internetu provode korisnici
zaina u Srbiji 136 min/dan,
slijede Slovenci i Hrvati. U BiH,
ovo vrijeme je mnogo manje i
jednako je vremenu koje kori-
snici zaina provode izvan kue
(potencijal outdoor oglaava-
nja).
U odnosu na druga trita, ko-
risnici zaina u Sloveniji pro-
vode najvei broj minuta ita-
jui tampane medije. Sa druge
strane graani Hrvatske vie od
drugih koriste internet preko
mobilnog telefona.
Veza sa svakodnevicom
Putem TGI istraivanja kori-
snike zaina moemo upoznati
i kroz vane dogaaje u ivotu
koji su im se dogodili u prethod-
nih 12 mjeseci ili koji e im se
dogoditi u narednih 12 mjeseci.
Saznali smo da je 95% graana
BiH, koji su promijenili posao u
proloj godini, koristilo zaine.
Takoer smo saznali da je 84%
Hrvata, koji e kupiti novu ne-
kretninu u narednih 12 mjeseci,
koristilo zaine. 93% Slovena-
ca, koji su se odselili od svojih
roditelja u posljednjih godinu
dana, koristilo je zaine. Tako-
er i 80% graana Srbije koji su
se vjenali u posljednjih 12 mje-
seci je koristilo zaine.
Utjecaj ivotnih stilova
Korisnike zaina moemo mno-
go bolje upoznati ako vidimo
kako oni razmiljaju o nekim
temama iz svakodnevnog ivo-
ta. Za korisnike zaina u Bosni
i Hercegovini tipino je da se
sada hrane zdravije nego rani-
je, da vjeruju da je brza hrana
veoma loa i da brinu o svom
izgledu.
Hrvatske korisnike zaina ka-
rakterie to da vole da kupuju
poklone dragim osobama i da
vole da uestvuju u nagradnim
igrama dok slovenske korisni-
ke zaina karakterie to da su
redovni itaoci dnevnih novina,
da su perfekcionisti i da su za-
interesovani za druge kulture.
Za srpske korisnike zaina tipi-
no je uivaju u kuhanju i da su
spremni da plate vie za organ-
sku hranu.
Putem TGI istraivanja se vidje-
lo da zaini i dalje igraju veoma
vanu ulogu. Moda njihova
uloga vie nije toliko bitna u ge-
opolitikom smislu kao ranije,
ali sigurno da su zaini i dalje
veoma bitni u mijeanju okusa
i kultura. Jedno je sigurno, ko-
ritenjem zaina moemo u bilo
kom trenutku da se preselimo
mislima u odreene krajeve svi-
jeta iz kojih ti zaini potiu.
BIH R S SRB
I V R: ediana T I,
N 2.000, BiH
N 4.000, Hr
N 4.000, Slo
N 5.500, Srb
P
T
R
B
A

A
C
N
A
78 91 74 92
52
53 46 56
Z
E
N
A
95 ljudi u BiH koji
su promenili radno
mesto u poslednjih
12 meseci su korisnici
zacina.
84 Hrvata koji ce
kupiti neku nekretninu
u narednih 12 meseci
su korisnici zacina
93 Slovenaca koji
su se odselili od
roditelja u poslednjih
zacina
80 Srba koji su se
vencali u predhodnih
zacina
Z
V
O
T
N
D
O
G
A
A
J
T
P
A
R
K
Vegeta
Aleva
Zacin C
a ram
Kotan i
Vegeta
aestro
Kotan i
aggi
Zacin C
Aleva
Vegeta
F
R
E
K
V
E
N
C
J
A

P
T
R
B
ight users edium users Heav users
K
O
N
Z
U
M
A
C
J
A

M
E
D
J
A
Dnevne novine agazini Radio TV H Internet obilni
zaini
68
BRANDPULS ISTRAIVANJE O ZAINIMA
U okviru BRANDpuls istraivanja kontinuira-
no se prate marketinki pokazatelji uspjeha
za kategoriju zainskih mjeavina i brendo-
va unutar kategorije, a podaci se mogu ana-
lizirati u pogledu demografje, ivotnog stila
potroaa, kao i njihovih kupovnih navika.
Marketinki pokazatelji su vani za uspjeno
voenje brenda kroz sliku stanja brenda i ra-
nog uoavanja moguih problema i prilika.
Veliina kategorije
Univerzalne zaine u Srbiji koristi skoro 90%
potroaa, to znai da gotovo nema doma-
instva u kojem se barem povremeno kuha,
a da se ne koristi ova vrsta proizvoda. Zbog
ovako visokog procenta koritenja, u grupi
korisnika kategorije, ne moemo izdvojiti
neku specifnu grupu, po demografskim
karakteristikama, koja se izdvaja u odnosu
na raspored u ukupnoj populaciji.
Nema kuhinje
bez zaina
Autor: Aleksandra Jovanovi,
project manager, Ipsos
Kako u tom sluaju ne bismo mogli da otkri-
jemo nita svojstveno korisnicima univerzal-
nih zaina, podijelili smo korisnike katego-
rije na one koji zaine koriste ee ili rjee.
Skoro treina korisnika kategorije pripada
segmentu heavy korisnika, odnosno potro-
aa koji svakodnevno koriste univerzalne
zaine, oko 20 posto korisnika ini medium
segment, dok su ostali u segmentu, rjeeg ili
light koritenja kategorije (dva puta sedmi-
no i rjee).
Profl heavy korisnika
Heavy korisnici univerzalnih zaina su ve-
inom ene, kao i stariji od 50 godina. To
su uglavnom porodice koje ive u branoj
zajednici, kao i viegeneracijskim doma-
instvima. U 80% njihovih domainstava se
svakodnevno kuha, dvije treine njih vodi
lino brigu o domainstvu i svim nabavka-
ma.
Statistiki znaajnije vei procenat (33%)
ciljne grupe pripada segmentu gastronom-
skih sklonosti.
Pripadnici ovog segmenta vole da kuhaju,
pripremaju obroke i isprobavaju nove pre-
hrambene proizvode koji se pojavljuju na
tritu. Skloni su i zdravoj ishrani, ali iako e
rei da dobro jedu, sloit e se da se ne hrane
Kada uzimamo u obzir sveobuhvatnu snagu brenda, prema BRANDscoreu, prvi brend u kategoriji
zainskih mjeavina u Srbiji je Zain C
Univerzalne zaine u
Srbiji koristi skoro 90%
potroaa, to znai da
gotovo nema domain-
stva u kojem se barem
povremeno kuha, a da
se ne koristi ova vrsta
proizvoda.
uvijek zdravo.
Kuhanje je aktivnost u kojoj se uiva. Posto-
jei repertoar kulinarskih vjetina se una-
preuje isprobavanjem do tada nepoznatih
recepata za jela. Istinski uivaju u kuhanju.
Vole da isprobavaju nove recepte za pripre-
mu hrane.
Izbjegavaju da se hrane u objektima brze
hrane i uglavnom na osnovu toga ve sma-
traju da se hrane zdravo. Na unijetu kolii-
nu masti, soli ili eera ne obraaju previe
panje.
Stavovi o kategoriji
ak osam od 10 potroaa ciljne grupe ne
moe da zamisli nijedno jelo bez dodatka za-
inskih mjeavina. Isti broj korisnika smatra
da zainske mjeavine obogauju okus jela.
Polovini je bitno da mjeavine sadre manje
soli.
Snaga brenda
Na osnovu marketinkih indikatora per-
formansi brenda, koji se kontinuirano pri-
kupljaju u BRANDpulsu, dobijena je jedin-
stvena mera BRANDscore, koja omoguava
poreenje brendova u okviru kategorije.
Prilikom izraunavanja, BRANDscore uzima
u obzir dva aspekta odnosa potroaa prema
brendu, bihevioralni i emocionalni. Bihevi-
oralni aspekt govori o realizovanom odnosu
potroaa prema brendu (iskustvo, kupovi-
na, koritenje...), dok emocionalni govori
o kvalitetu i intenzitetu percepcije brenda u
svijesti potroaa (imid, lojalnost).
Pr o enat k or i sni k a k at egor i j e
Nekorisnici
Korisnici
2
0
1
3

I
p
s
o
s
Ucestalost koristen]a k at egor i j e
26,1
21,2
22,7
5,9
3,3
1,9
2,9
15,9
0
5
10
15
20
25
30
Jednom ili vise
puta dnevno
4 6 puta
nedeljno
2 3 puta
nedeljno
Jednom
nedeljno
2 3 puta
mesecno
Jednom
mesecno
Rede od
jednom
mesecno
Nikada
KOTANYI -
www.kotanyi.com
MCI d.o.o., Varazdinska 5, 88220 Siroki rijeg, osna i Hercegovina
7eIefon / Faks: + 387 (0)39 704 004 / 705 511 / 705 611
Web: www.mci.ba, maiI: info@mci.ba
w
f
MJEAVINE
ZAINA
INOVATIVNO
OZNAAvANJE
BOJAMA
Omoguujc jasnu
vidljivosL scgmcnaLa
proizvoda i brzu
orijcnLaciju mcdu
proizvodima na polici.
EASY OPEN SISTEM
Lascrski rcz osigurava
jcdnosLavno oLvaranjc
s jcdnim poLczom
rukc i bcz dodaLnih
pomagala.
RECEPTI&SAVJETI
Dodana vrijcdnosL - nadahnjujui i
korisni savjcLi za kuhanjc i pccnjc.
1.
4. 3.
ETvEROSLOJNA ZASTITA AROME
cLiri sloja garanLiraju poLpuno
ouvanjc aromc, ambalaza jc
sLabilna, kompakLna i nc savija sc.
2.
ZAINSKO
BILJE
PAPAR KLASINI
ZAINI
SLATKI PROGRAM PAPRIKA
INOVACIJA, STRAST I KREATIVNOST
zaini
72
ANALIZA PROMOTIVNIH AKTIVNOSTI ZAINA U REGIJI
ocus je jedna od
vodeih agenci-
ja u Europi koje
se bave ispitiva-
njem trita i sa-
vjetovanjem. Svojim klijentima
ve 20 godina prosljeuje po-
datke, sistemska i programska
rjeenja za obradu podataka.
U Focusu se kontinuirano pra-
te svi trendovi u oglaavanju i
shodno tome se odazivamo na-
dogradnjom naih sistemskih
alatki, kako bismo zadovoljili
i najzahtjevnije korisnike. to
se tie regiona jugoistone Eu-
rope, najvea fokusiranost je na
kvalitativnim i kvantitativnim
analizama trgovakih lifeta.
Focus analizira broj objava u li-
fetima trgovakih lanaca i ma-
loprodajnih trgovina i svojom
posebno razvijenom metodom
izraunava vrijednost GAV
(gross advertising value) pro-
mocija, odnosno njihovu bruto
oglaivaku vrijednost. Veu
vrijednost imaju objave koje su
pozicionirane na prvoj strani,
sa veom slikom i u lecima sa vi-
sokim bruto dometom. Rezultat
je naravno taj da time doprino-
se veem kvalitetu promocija,
jer su one vidljivije potroau i
samim tim ostavljaju vei efekat
na njega.
Ekskluzivno za InStore, za ru-
briku IN Fokus: Zaini, pripre-
mili smo analizu promotivnih
aktivnosti po proizvoaima,
kategorijama, broju promocija
i trgovakim lancima, za prvih
pet mjeseci 2014. godine, u od-
nosu na 2013. (isti period).
Prvim dijagramom smo ana-
lizirali promotivne aktivnosti
Zainjene promocije
Autor: Vesna Blagojevi,
Focus Market Research,
v.blagojevic@focusmr.com
u kategorijama Univerzalnih,
Mono i Mix zaina. Kategorija
Univerzalnih zaina bila je naj-
vie oglaavana, to nam moda
ukazuje na to da Srbi u svojoj
kuhinji manje eksperimenti-
u i najvie vole tradicionalne
dodatke jelima. Ako uzmemo
u obzir udio promocija i njihov
kvalitet (GAV), situacija u 2013.
je malo bolja u odnosu na 2014.
Promocije Univerzalnih zaina
zauzimaju oko 60% u odnosu
na ostale kategorije, to se tie
kvaliteta, u lecima trgovakih
lanaca. Na drugom mjestu su
Mono zaini i, na kraju, Mix za-
ini, kao najmanje promovisana
kategorija, na koju je u 2013.
ilo oko 2% promo aktivnosti,
dok je kvalitet tih promocija ove
godine opao.
Dijagram dva nam prikazuje
broj promotivnih aktivnosti u
cijeloj 2013, sa jedne strane
Univerzalnih zaina, a sa dru-
Kategorija Univerzalnih zaina bila je najvie oglaavana, to nam moda ukazuje na to da graani Srbije
u svojoj kuhinji manje eksperimentiu i najvie vole tradicionalne dodatke jelima
Analiza promocija "Zaini"-Srbija
Poreenje kategorija 2014/2013 (1-5)
(Baza: GAV & Udeo Promocija)
60,0%
59,6%
37,9%
38,8%
2,2%
1,6%
63,0%
60,9%
35,0%
38,8%
2,0% 0,4%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
2013 2014 2013 2014 2013 2014
Zaini Univerzalni Zaini Mono Zaini Mix
Promocije%
GAV%
1
ge strane Mono i Mix zaina
zajedno. Primjetno je da su za-
ini, bez obzira na kategoriju,
aktuelni tokom cijele godine.
ini se da su najmanje podloni
smjenjivanju sezona. Opet, os-
cilacije postoje, pa tako imamo
veliki porast broja promocija u
F
4
kategoriji Mono i Mix, gdje se,
od jula do septembra, njihov
broj gotovo utrostruio. Sve tri
kategorije su bile najmanje pro-
movisane u januaru, vjerovatno
jer nam tada, poslije svih slavlja,
zaini nisu toliko potrebni.
U treem grafkonu imamo
analizu top oglaavanih bren-
dova za prvih pet mjeseci ove i
prole godine. Ubjedljivo prvo
mjesto dri domai Centroproi-
zvod, kome je primjetan porast
kvaliteta promocija ove godine.
Iza njega idu Aleva, pa Vegeta,
koji, gledano po kvalitetu pro-
movisanja, ne variraju znatno.
Zanimljivo je da Premia, ove go-
dine, bar do sada, nije bila pri-
sutna u lifetima. Brendu Dobro,
privatnoj robnoj marki Disa, ove
godine je opala bruto oglaa-
vaka vrijednost.
etvrti grafkon nam prikazuje
udio brendova koji su se najvie
oglaavali kod top trgovakih
lanaca, za period januar - maj
2014. Ponovo je Centroproizvod
na vodeoj poziciji, sa jedne
strane zbog kvaliteta samih pro-
mocija (GAV), a sa druge strane
kao zain koji je bio promovi-
san u lifetima svih trgovaca i
najbolji kvalitet je imao u Tem-
pu. Iza njega je Aleva, koja se
najkvalitetnije promovisala u
Rodi, zatim slijedi Vegeta, koja
u promocijama Tempa nije ue-
stvovala, ali je zato najveu bru-
to oglaivaku vrijednost imala
u Maxiju. Ostalim brendovima
(udrueni svi brendovi sa manje
promocija) izostale su promoci-
je u Disu, Maxiju i Tempu.
Analiza promocija "Zaini"-Srbija
Period 2013 (1-12)
(Baza: Broj Promocija)
0
20
40
60
80
100
120
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Zaini
Univerzalni
Zaini Mono
/ Mix
Analiza promocija "Zaini" - Srbija
Poreenje top brendova 2014/2013 (1-5)
(Baza: GAV)
34,33%
19,15%
13,09%
5,71%
6,15%
2,64% 2,43%
3,03% 2,04%
11,43%
42,81%
19,71%
14,62%
4,11%
3,11% 3,11%
0,76%
0,00%
0,69%
11,07%
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
2013
2014
Analiza promocija "Zaini"- Srbija
Udeo top brendova kod top trgovaca 2014 (1-5)
(Baza: GAV)
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
DIS Gomex INTEREX MAXI Roda TEMPO Other Accounts
Ostali proizv.
Dobro
Mo Prirode
Yumis
Vitamin
Unijapak
Vegeta
Aleva
Centroproizvod
Kontakt:
Focus South East
Kontakt telefon:
+38160 366 99 33
e-mail:
v.blagojevic@focusmr.com
www.focusmr.com
2
3
periskop
T
Ja sam uspjean! Ili nisam?
eko je defnisati ta
znai biti uspjean. To je
kategorija koja u veem
dijelu zavisi od individualne
percepcije i sklonosti ka
odreenju. Nekome je uspjeh
napredovanje u karijeri, nekome miran
porodini ivot sa dvoje djece, nekom put
oko svijeta, nekome automobil. Svaki
pojedinac ima jedinstveni splet vrijednosti,
iskustava, oekivanja, elja pa i osjeaja
koja ga ine sretnim ili ne. Svi oni imaju
svoju defniciju uspjeha. Naravno ovdje
govorimo o linim pojedinanim uspjesima
u ivotu, a ne o unaprijed odreenim i
ogranienim djelovanjima. Ovdje se govori o
sveobuhvatnom osjeaju, a ne o poslovnom
budetu koji moramo ispuniti. Budeti i
rezultati su fktivni okviri uspjeha, koje
teimo da zadovoljimo prvenstveno da neka
druga strana ne bi bila nezadovoljna. Ali onaj
pravi iskonski osjeaj uspjeha je samo u nama
samima, i tenja ka njegovom ostvarenju
nije rezultat granica postavljenih od strane
drugih ljudi.
Uspjeh je subjektivan osjeaj. I veoma je
pogreno procjenjivati uspjeh druge osobe
na osnovu naih osjeaja i ciljeva. Naprimjer,
ene koje su ostvarile uspjenu poslovnu
karijeru, esto na domaice sa djecom gledaju
kao jadnice zatrpane kunim poslovima
i djecom, koje se nee nikada dokazati. S
druge strane, domaice na uspjene poslovne
ene takoer gledaju kao na jadnice koje
nikada nee osjetiti ta znai drati dijete u
naruju, i ekati mua umornog sa posla da
mu postave ruak. U periodu kada sam traio
posao i esto obilazio mogue poslodavce,
mnogi su me pitali ta smatram svojim
najveim uspjesima u ivotu. U poetku me
to pitanje nalazilo nespremnim, utao sam,
razmiljao, mucao, a kasnije sam nauio neki
univerzalni odgovor: veoma mlad zavrio
fakultet i postdiplomski studij, a sve to uz rad
na rukovodeoj poziciji. A uvijek sam htio da
kaem kako se ponosim tim da malu djecu
uim igrati folklor i da su par puta pobijedili
na takmienjima, da imam zdravu i skladnu
porodicu sa kojom uivam u ivotu, te da sam
naao djevojku kakvih je danas malo i da sam
ponosan na ono to smo proli. Meutim ljudi
su zaista skromni kada trebaju opisati svoje
uspjehe. Ljudi koji se boje letenja avionom,
pa taj strah prevladaju, rijetko to smatraju
svojim uspjehom, jer veina ljudi nema taj
strah. Ali to nije ispravan nain razmiljanja.
Uvijek neko neto radi bolje, lake, bre i ako
se mi popravimo, to ne umanjuje na uspjeh.
Ne treba smatrati da neto nije uspjeh samo
zato to su i drugi ljudi to ostvarili. Ljude
esto okolina ograniava da doive svoj
uspjeh. To nam se moe dogoditi i dok smo
djeca. Roditelji esto tjeraju djecu da se bave
neim to je njima interesantno ili ime se oni
bave. Pa kad dijete postane bolje od roditelja,
esto poinju sputavanja. Tada djeca odluuju
da ostanu na nekom poetnom nivou, samo
da bi odnosi ostali nepromijenjeni. I ukusan
ruak je uspjeh samo ga treba kao takvog
posmatrati.
Ako elimo da budemo uspjeni potrebno je
da postavljamo ciljeve koji se realno mogu
ostvariti i koji prvenstveno zavise od nas.
Samo u tom sluaju bit emo motivisani da
damo sve od sebe da ga ostvarimo. Kvalitetno
postavljen cilj je osnovni temelj uspjeha.
Prije par godina u Sarajevu su bili bilbordi
sa porukom koja me je oduevljavala. Ona
glasi: Prolost ne moemo promijeniti, ali
na budunost moemo utjecati. Neizvjesnost
ne moemo izbjei, ali sigurnost moramo
traiti... Povjerenje je stvar odluke, ali
odgovornost je stvar principa.
Kod defnisanja ciljeva vano je da vodimo
rauna o sljedeem. Ciljevi moraju biti
postavljeni pozitivno. Cilj: Ne elim da se
Autor: mr. Kenan Utovi, Ekspert koor-
dinator za razvoj prodaje, G-Petrol d.o.o.
Sarajevo (NIS Gazrpom Neft)*
odnosim loe prema ljudima, prouzrokuje
to da stalno razmiljate o tome kako ste loi
prema drugim ljudima. To vam je kao sa aljive
reklame Nemoj misliti na Torticu. Mnogo
e vam biti bolje ako ovaj cilj defniete kao
elim uspostaviti bolje odnose sa ljudima.
Kada defniete cilj morate biti u mogunosti
odgovoriti na pitanja: Kad? Gdje? Ko?
Koliko?... Koje su sve situacije u kojima elite
da ovim ciljevi budu ostvareni? Vaan je
rok. Cilj bez roka je samo misao. Uvijek sam
razmiljao o tome da se trebam oeniti, ali
tek u posljednje vrijeme razmatram kada e
se to i dogoditi. Kad ostvarite cilj najee se
dogodi da vam to nije vie interesantno kako
je bilo na poetku. Prvi razlog za to jeste da
se niste zapitali ta e za vas znaiti kada cilj
napokon bude ostvaren. U tom sluaju samo
prelazite preko toga, i idete dalje, postavljate
nove ciljeve i ivot se nastavlja. Ipak trebate
sebe nagraditi za ostvareni cilj, makar da
sebi dopustite da uivate u tome ta ste
uradili. To nije skupo, ali moe pomoi vaem
samopouzdanju i motivaciji. Nikada nemojte
dozvoliti da vai ciljeve previe zavise od
vanjskih faktora, to jeste faktora na koje ne
moete direktno utjecati. To bi moglo znaiti
da i pored vae volje, elje i rada rezultati
mogu izostati. To bi moglo utjecati na vae
poimanje vlastite linosti i mogunosti. I ono
to je najvanije, nikada ali nikada nemojte
dozvoliti da ostvarenje vaeg cilja zavisi od
toga da nekome morate nanijeti nepravdu.
Takvi ciljevi uzrokuju samo vee kratkorono
zadovoljstvo, i dugorono nezadovoljstvo
osoba koje ste na tom putu povrijedili.
Lako je odustati, samo kukavice odustaju
sakrivajui svoj pogled povueni u kutu
nelagode. Teko je boriti se, teko je ustati uz
sve padove, teko je dignuti glavu i nastaviti
dalje, ponosno, radosno i veselo. Ali upravno
takvi pokazuju elju za ostvarenjem sna, elju
za ostvarenjem onoga to im prua najveu
sreu. Jer trud, pokuaji, nastojanja, vjera i
nada, to su putevi do uspjeha, to su putevi do
sree. A ti budi hrabar i pokai se ovjekom!,
Hrvoje Zovko.
*Miljenja i stavovi izneseni u ovom lanku pripadaju autoru i ne predstavljaju nuno stavove G-Petrol d.o.o. Sarajevo
Ako elimo da budemo
uspjeni potrebno je da
postavljamo ciljeve koji
se realno mogu ostvariti
i koji prvenstveno zavise
od nas. Samo u tom slu-
aju bit emo motivisani
da damo sve od sebe da
ga ostvarimo. Kvalitetno
postavljen cilj je osnovni
temelj uspjeha.
periskop iz regiona
POGLED IZ SLOVENIJE POGLED IZ HRVATSKE
Brazil Reforme...
Da, ali....Da li i
u mom dvoritu?
Pie: Igor Bergant, novinar TV Slovenije Pie: prof. dr Mladen Vedri
a svom dosadanjem novinarskom putu imao sam
vie puta priliku da pratim svjetska prvenstva u fud-
balu. Jo 1990. sam u Italiji kao mlad novinar radio
reportae s ivice terena. 1998. bio sam ve komen-
tator utakmica iz Francuske, pri emu sam zbog
tednje matine kue utakmice prenosio iz meunarodnog tele-
vizijskog sjedita u Parizu. Njemaku 2006. sam doivio u duploj
ulozi reportera i autora priloga, radei u tandemu sa Matjaom
Kekom. Juna Afrika 2010. na mene je ostavila najvei utisak, po-
to sam izvjetavao o slovenskim nastupima. Poslije toga napustio
sam sportsko novinarstvo Ali, ipak sam se zadesio u Brazilu ove
godine i gotovo mjesec dana pratio dogaanja na licu mjesta. Za-
to? Usmjerio sam se na nefudbalska deavanja, na drutvena, pa
i politika dogaanja u Brazilu, u gradovima gdje je tih dana igrala
domaa reprezentacija.
U trenucima kada se Svjetsko prvenstvo u Brazilu polako seli u ko-
lektivni zaborav, postalo je jasno da veih nemira za vrijeme takmi-
enja, a i poslije, nije bilo. ak ni nakon dva tuna posljednja poraza
brazilske reprezentancije. Za to ima vie razloga, a meu vanijima
su i policijske akcije, odnosno jako pojaano prisustvo do zuba na-
oruanih policajaca na ulicama gradova. Takoer, i injenica da je
vie javnih infrastrukturnih projekata u godini poslije Kupa kon-
federacije i pred Svjetsko prvenstvo, ipak zavreno na vrijeme. Uz
tiho odobravanje veine.
Ali, problemi tamo naravno postoje, ak razoaranje i gnjev, a mo-
gue ga je osjetiti na svakom koraku. Bez obzira na injenicu da je
brazilska drava u posljednjih petnaestak godina u projekat suzbi-
janja siromatva uloila neuporedivo vie nego za trokove Svjet-
skog prvenstva, nezadovoljstvo je vee nego prije. Ljudi su dobili
mogunost, ali ne i dovoljno sredstava i alata, kako bi mogli napre-
dak jo bolje da iskoriste. Brazil ima gotovo 200.000.000 stanov-
nika, koji u najveem broju ni sada ne ive lako, jedva iznad praga
siromatva (minimalna plata je priblino 150 eura, cijene osnovnih
ivotnih namirnica su malo ispod slovenskih).
Kupovina TV aparata bila je jedan od prvih poteza bive sirotinje.
Na kraju krajeva se i odnos prema fudbalu u takvim okolnostima
promijenio i to vie ni izdaleka nije zabava dostupna svima, pa ak i
beskunicima. Ba zbog toga slab rezultat brazilske reprezentancije
ak ni kod njih nije bio shvaen kao neka strana drama. Ostaje im
nezadovoljstvo uslugama u zdravstvu, kolstvu, javnom saobraa-
ju, problematinom praksom politike... Brazil u tom pogledu sigur-
no nije bolji od Slovenije. Sto puta vea drava sa sto puta veim
problemima.
vaki dan, od jutarnjih vijesti na radiotalasima, do
TV dnevnika u veernjim satima, izloeni smo otvo-
renim raspravama: mora se mijenjati... ili, moramo
se... mijenjati. Uz ve standardni dodatak da se s tim
poslom kasni, i to ve due vrijeme.
Pojavljuje se pitanje ta su to reforme koji je njihov opseg i doseg.
Je li promjena parking zona u gradu Zagrebu takoer reforma uho-
dane i ustaljene prakse. Jesu li (stalne) promjene u tampanju kol-
skih udbenika reforma sadraja ili tek potreba za novom nakladom
ili izdavaem, i istovremeno juri na budete roditelja. Dopunjuje
li se Zakon o radu tek poneto ili je u pitanju revolucija i radikalna
reforma na tritu rada vezana uz poticanje konkurentnosti nacio-
nalne ekonomije, ili uz socijalni poloaj zaposlenika, zahtjeve EU ili
Svjetske banke... i tako redom.
Zatim, kako se o (moguim) reformama tek razgovara, ali koliko ih
se zaista suvislo i pripremi, a nakon toga isto tako dobro i provede
u djelo. Kome su one korisne: veini ili manjini. Je li, naprimjer,
zabrana puenja u sve vie javnih i poslovnih prostora, dio reforme
zdravstvenog sistema i ostvarenja znatnih uteda, ili je pak udar na
lina prava graana i proraunske prihode.
Ali... i jo neto: praksa pokazuje da se razvijene i privredni bogate
drave reformiraju u prosjeku etiri puta vie i bre od tranzicijskih
drava, koje jo uvijek nose i hipoteku vremena iz razdoblja do 90-
tih godina prolog stoljea; trenutka kada su se zaista i poele re-
formirati.
U jednoj susjednoj tranzicijskoj dravi, ministar fnansija podnio
je ostavku jer se paket reformi koje je on podnio, nije prihvatio u
cjelosti. Moe ali tek djelomino i sporije. Pitanje je uspjenosti
djelovanja reformi dijelom uporedivo s djelovanjem lijeka znai
li pola doze i pola ozdravljenja (?!) ili moda tek kupovina vremena
za neko budue, za reformu pogodnije razdoblje?
Vratimo se ekonomski razvijenim dravama, s dugom politikom
tradicijom na drutvenoj sceni. Zato ipak uspijevaju potaknuti re-
forme? Jednostavno zato jer pronalaze naine kako graane (bira-
e!) uvjeriti da su: a) takve promjene nune; b) da se u konanici
i u svojoj ukupnosti isplate; i c) da e za veinu donijeti pozitivne
uinke, bilo materijalne, bilo u ukupnoj kvaliteti ivljenja.
Reforme svih moguih vrsta i na svim podrujima: od EU obveze
plodoreda u koritenju zemljita, novog koncepta ostvarenja kru-
ne ekonomije; one u kojoj ne postoji smee i otpad, nego samo se-
kundarne sirovine koje se ponovno i pomno koriste. Ili i ire, pojam
green economy, koji pokazuje kako da sedam ili vie milijardi sta-
novnika moe ivjeti i opstati dovodi do potrebe globalnih refor-
mi, koje se zatim lokaliziraju u nae drave i nae ivote.
Brazil ima gotovo 200.000.000 sta-
novnika, koji u najveem broju ni sada
ne ive lako, jedva iznad praga siro-
matva (minimalna plata je priblino
150 eura, cijene osnovnih ivotnih
namirnica su malo ispod slovenskih).
Pojam green economy, koji pokazu-
je kako da sedam ili vie milijardi
stanovnika moe ivjeti i opstati
dovodi do potrebe globalnih reformi,
koje se zatim lokaliziraju u nae
drave i nae ivote.
N S
POGLED IZ MAKEDONIJE
Mi i Kinezi
Pie: Mire Jovanovski, urednik, Utrinski vjesnik
nogi od vas se vjerovatno jo sjeaju viceva iz nae
bive zajednike drave, u kojima su junaci bili i
bratski narodi i Kinezi. Naprimjer, ta emo raditi sa
toliko ljudi ako zaratimo s njima ili kineska dilema u
kojem je hotelu smjetena naa vojska... Vremena su
se promijenila, pa su sada u modi druge teme, kao naprimjer inve-
sticije. I, umjesto viceva tipa ta emo raditi sa kineskim investici-
jama ako dou, nama su potrebane analize kako da takva ulaganja
privuemo.
Nedavna informacija nakon azijske turneje vladine delegacije na
elu sa premijerom Nikolom Gruevskim, da kineska grupa Veibo pla-
nira da izgradi cijelu tekstilnu zonu u kojoj e biti zaposleno 5.000
ljudi i koja e raditi iskljuivo za izvoz, samo je potvrda tome.
Sve analize ukazuju na to da e Kina postati najvea globalna eko-
nomska sila. A za to nisu potrebne samo strane investicije u zemlje
kao to je Kina, ve i njeno prisustvo u svijetu. Sada, kao to su pi-
sali neki mediji, kineska kompanija e preko oznake made in Ma-
cedonia osvajati europsko trite.
I pored ofcijalno smanjene stope nezaposlenosti, Makedonija osta-
je neslavni europski rekorder, pa odatle i ala u kojoj se pita ta
emo raditi sa nezaposlenima ako nam doe jo desetak ovakvih
investicija. Moda emo morati da dovedemo Kineze da rade.
Ima i takvih koji kau da ovakve investicije samo pokazuju koliko
smo zaostali u poreenju sa svijetom. Jer, glavna prednost sa kojom
nastupamo je cijena radne snage. Nakon jedne neugodne epizode
sa drugom (njemakom) investicijom oko uslova rada i neplaanja
radnog angamana za jedan vjerski praznik, otvorile su se debate
o visini primanja zaposlenh u ovoj tvornici, nivou eksploatacije i
slino. Kao to su zabiljeili neki mediji: tvornice svjetske, plate
balkanske.
I pored ovih novih trendova, Kina i dalje ostaje magnet za strane di-
rektne investiije. U analizi FDI marketsa, objavljenoj nedavno, kae
se da su prole godine strane direktne grinfld investicije porasle za
10,94 posto, sa 557,58 miljardi dolara u 2012. na 618,62 miljardi do-
lara. Kina je najvie rangirana, sa stranim direktnim investicijama u
vrijednosti od 64,14 miliona dolara, a region Azija - Pacifk je vode-
a destinacija sa projektima u koje je bilo uloeno 184,67 milijardi
dolara. U Europi je prole godine bilo 12,08 posto manje direktnih
stranih investicija.
I pored toga to ne samo Makedonija ve i druge zemlje iz regiona
prave napore svim snagama da privuku strane investicije, svi zajed-
no nemaju mo apsorpcije kao velika trita. Ali zato, ako udruimo
snage sa Kinom...
Nedavne informacije da kineska gru-
pa Veibo planira izgradnju tekstilne
zone u kojoj e biti zaposleno 5.000
ljudi, samo je potvrda novih global-
nih trendova.
M
vjerovali ili ne
Da li znate koje voe moe da
naraste do 45 kilograma?
Kupanje u bazenu punom
piva u Austriji
Teka robija zbog krae
okoladice
Printer za palainke ukusnu
poslasticu priprema za samo
nekoliko sekundi
Ovo voe neobinog je izgleda
i veliine, ali i nevjerovatno
hranjivo! Naunici kau da bi u
budunosti ee moglo da se
nae na trpezi...
Nangka ili na latinskom Arto-
carpus heterophyllus, (eng.
Jackfruit) je vrsta voa koje se
esto uzgaja u tropskim krajevi-
ma, u prirodi raste u krajevima
june i jugoistone Azije. Plod
drveta nangka je najvee voe
na svijetu!
Ova neobina voka moe da
naraste do nevjerovatnih 90
centimetara duine, do 50 cm
irine, a teina do koje moe
narasti dostie rekordnih 45
kilograma! Ovo voe raste na
drveu. Plodovi uobiajeno tee
Ljubitelji piva poeljet e da
posjete Austriju, kada proitaju
ta nudi jedan zamak u ovoj
zemlji.
Starkenberger zamak ima ak
sedam bazena u potpunosti
ispunjenih pivom! Otvoreni su
2005. nakon to je podrum za
fermentaciju ovog irom svi-
jeta omiljenog napitka postao
suvian.

Svaki bazen dubok je gotovo
etiri metra i prepun je piva
uzgojenog u Starkenberger
pivari.

Kupanje u pivu je navodno
dobro za kou i pomae iscelji-
vanje otvorenih rana, psorijaze
i podstie cirkulaciju. Navodno
se Kleopatra (osim u mlijeku)
Jedan nesretniji ljubitelj oko-
lade osuen je na pet mjeseci
zatvora, koje e odsluiti u
jednom od najgorih u Kolumbi-
ji, zbog krae okoladice.
Luis Augusto Mora uhavaen je
kako krade dvije kutije lokalnih
okoladica, vrijednih osam
dolara, u jednom supermarke-
tu u Bogoti. Poto je priznao
krivicu, osuen je na zatvorsku
kaznu koju e odsluiti u La
Pikota zatvoru, gdje zavravaju
Njihovi saloni u zranim lukama
imaju aparate za printanje pa-
lainki koji nakon samo jednog
pritiska tipke izbacuju slasnu
poslasticu
Saloni aviokompanija u zranim
lukama natjeu se koji e
svojim putnicima ponuditi
to vie sadraja dok ekaju
let. Kulinarski specijaliteti,
luksuzne odaje za odmor i spa
tretmani samo su dio ponude,
a Alaska Airlines dosjetila se
izmeu 5 i 7 kg, a farmeri su
zabiljeili neke teke ak i do
45 kg.
Pored impresivnih dimenzija
ono to ovu voku izdvaja od
ostalih su i hranjive vrijednosti
koje sadri u sebi. Nangka je
bogata vlakanima, mineralima
i vitaminima, a sve to bez za-
sienih masnoa i holesterola,
to je ini jednom od zdravih i
ukusnih namirnica.
kupala i u pivu, kako bi joj koa
i kosa bile mekane.

Iako se ne preporuuje da
gutate pivo iz bazena, moete
poruiti jedno pored na lealjci.
najtei kriminalci i krijuma-
ri droge. Ovako otra kazna
ipak nije prola neprimjeeno.
Predsjednik Huan Manuel
Santos je u jednom radijskom
intervjuu ocijenio da je Morin
prekraj traenje vremena i
truda tuilatva. Tuilatvo je u
meuvremenu izdalo saopenje
u kome navode da se kradljivac
okolade kaje i da nikada u
ivotu vie nee ni tai oko-
ladu.
kako svojim klijentima ponuditi
jednostavan i brz doruak.
Njihovi saloni u zranim lukama
imaju aparate za printanje
palainki koji nakon samo
jednog pritiska tipke izbacuju
slasnu poslasticu. Za ovaj stroj
zasluan je Marek Szymanski
(nije zaposlenik kompanije)
koji je navodno pojeo vie od
milion palainki prije no to je
zavrio svoj prototip, prenose
mediji.
Hasan Kale uiva u izazovu prikazivanja
pejzaa iz njegovog rodnog Istanbula.
Od ljuske luka, preko sjemenki kivija, do
kockica okolade, izgleda da ne postoji
dovoljno mala namirnica na kojoj turski
umjentnik Hasan Kale nije uspio da naslika
neto. Hasan uiva u izazovu prikazivanja
pejzaa iz njegovog rodnog Istanbula.
Ovaj, slobodno moemo nazvati podvig
koji zahtijeva koritenje lupe doprinosi da
cijenimo svaki detalj slike. Izazov je slikati
na namirnicama, prvenstveno zbog trajanja
proizvoda na kojima stavr, ali ipak njegov
talenat je neosporan.
Nemogue je ono to radi ovaj slikar:
crta pejzae na hrani!
Govorit emo na temu kategorije toplih napitaka, dati odgovore na najaktuelnija pitanja. Cilj nam je da ojaamo
kategoriju i pronaemo prostor za dodatni rast. Vidjet emo trendove, upoznati navike potroaa, govoriti o liderima
u kategoriji, snazi pojedinih brendova i ponuditi odgovore na pitanje kako biti blie potroau.
Upoznat emo se sa novim poslovnim rjeenjima, koja e va svakodnevni posao uiniti efkasnijim. Govorit emo o
investiciji kao pretpostavci budueg razvoja. Na zajednikom ruku imat emo dovoljno vremena da jedni druge jo
bolje upoznamo i razmijenimo iskustva.
18. SEPTEMBAR 2014.
Academy
bus ess
TOPLI NAPICI
PARTNERI
KATEGORIJA
Veleposlanitvo Republike Slovenije v Sarajevu
Embassy of the Republic of Slovenia in Sarajevo
vox populi
ma ona neka djeija pjesmi-
ca u kojoj sve to raste i hoe
da raste, sve to cvjeta i treba
da cvjeta i tako to, a u kojoj se
kae letjeti, letjeti, lijepo je
letjeti. E nje se sjetim svaki put
kad me neko zovne na kakav put
koji ne mogu izbjei, a gdje sama
ne mogu voziti. Jer da vozim, nikakav
problem nije to kau do Berlina i na-
zad. Ali da me voze veliki je problem. I
do aerodroma. I to nema veze sa vozaem,
jer vozili su me mnogi i dobri i loi, i svi-
ma sam im redovno umirala u automobi-
lu. Ili svakih pet minuta molila da stanu.
Niti ima veze sa putem. I po ravnom i po
okukama i po ne znam ni ja kakvom meni
je muka i gotovo. Muka mi je u trolejbusu,
tramvaju, autobusu, uasna mi je muka u
automobilu kojim sama ne upravljam, a da
mi je muka na brodu otkrila sam kada nam
je moj mu, iz najbolje namjere, za godi-
njicu braka uplatio krstarenje. Pa mi onda
cijelu godinjicu uvao elo i bio naget
preko palube. Jedino prevozno sredstvo u
kojem mi nije muka je avion. Ne znam kako
i zato, ali meni pravo dobro. Nemam strah
od letenja, desilo mi se da sam se vratla
nakon poletanja radi tehnike neisprav-
nosti aviona i mrtva-hladna ponovo sjela
u isti avion, nemam strah od visine, ak mi
je i merak gledati svijet odozgo odakle se
ini kako nita nema veze i sve je sasvim
nebitno i odakle velike plodne njive imaju
veliinu markice na majici sa uputstvom za
pranje. U avionu mogu da itam. U autu,
ne daj Boe da se sagnem ili pogledam u
stranu. Ako mi ispadne telefon, nema da se
javljam dok ne stignemo na destinaciju. Pa
moe zvoniti do sutra. U glavnom, ako ba
moram da putujem putujem. Ali obave-
zno ako mogu vozim. Pa sam svojevremeno
molila jednog vozaa autobusa da ga malo
zamijenim. Nije mi dao. U glavnom, trebam
ja na put. Dalek. Poslovno. Ima prevoz, ali
autom. I ne mogu voziti. E sad jest lijepo
letjeti, ali je i poskupo. Povratna karta oko
800 km. A nije ba da je toliko daleko da
me toliko oderu. Uas, strava, ali se ostaje
samo tri dana, znai dva sam u putu, jedan
u bolovati. Uspijem neto izmajmunisati
i u zadnji tren, zahvaljujui dobroj prija-
teljici, naem se sa kartom. Istina ne di-
rektan let, ali kaem lijepo je letjeti, pa
me ba briga. Doem na aerodrom sretna i
vesela, imam dva sata ekanja, ali sad kad
poletim ko mi je ravan.
ekiram se, proem tamo gdje si zarobljen
i odakle micanja nema i saznam da avion
kasni. Prvo malo, pa malo vie, pa najvie.
Toliko da je upitan moj vezni let. Okreem
se i gledam. Nigdje nikoga. Imaju radnici
na aerodromu, koje kao da biraju po tome
koliko su zgodni, ali niko ko je predstavnik
kompanije sa kojom letim. Uem u Duty
Free Shop, ljubazni radnici nazovu kance-
lariju kompanije, ak me poaste i Mozart
kuglama, radnica koja se javlja kae da se
ne brinem. Eto nje. Sve e biti u redu. Do-
lazi za vie od sat vremena, kada je svaka
nada u moj let propala. Ili nije. Jer na moj,
ali i urlik drugih putnika koji sjede na ae-
rodromu ve tri sata bez ikakvih obavjete-
nja, tvrdi kako e nas ekati svi letovi, kako
emo svi biti na svojim odreditima, kako je
avion ve krenuo prema Sarajevu, samo to
nije. Za sat i neto ukrcavamo se u avion,
mirni. Svih nas devetnaest koji imamo ve-
zane letove. Jer, tvrde na naem aerodromu
ekaju nas. Letimo, a letjeti je lijepo, sli-
jeemo i traimo zemaljsku posadu koja bi
nas trebala hitno sprovesti u avione. Svih
nas devetnaest. I tu mi je odmah sumnjivo.
Jer, nikome se nigdje ne uri. Plus vode nas
da pokupimo svoje kofere. Idemo u hotel.
Divan hotel. Ali u pogrenom gradu. Poseb-
no kada se radi o poslovnom putovanju. Let
moemo nastaviti, ali sutra. I poto je lije-
po letjeti sutra nema direktnog leta, nego
emo pola od nas 19 letjeti preko treeg eu-
ropskog grada, na ijem emo aerodromu
provesti sedam sati. Sve to je cvjetalo u
tom trenutku je uvelo. I sve to je raslo bio
je stravian bijes. Na kompaniju koja se nije
udostojila rei nam istinu. Na predstavnike
kojih nema da pomognu putnicima. Na na
domai javaluk po kojem moe sve. I niko
nikada ne odgovara, ni za jednu od svih
onih skoro 800 km koliko plati putnik. Koji
jo uvijek misli kako je lijepo letjeti. Ali vie
nikada sa njima. Sa kojima? Pa ne znam je li
lijepo da vam kaem ba cijelo ime. Rei u
samo da sam prinudno i na raun domae
kompanije odsjela u hotelu sa pogledom na
Ue. A pametnom i iaret dosta.
Jedino prevozno sredstvo
u kojem mi nije muka je
avion. Ne znam kako i za-
to, ali meni pravo dobro.
Nemam strah od letenja,
ak mi je i merak gledati
svijet odozgo odakle se
ini kako nita nema veze
i sve je sasvim nebitno i
odakle velike plodne nji-
ve imaju veliinu markice
na majici sa uputstvom
za pranje.
I
Pametnom i
iaret dosta
Vedrana Seksan
Pie:

Broj66 (BiH) - P 75

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj66 (BiH) - P 75

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

66

U Fructalu vide mogunosti

Promjena statusa bi im najprije

Na temelju ovog rezultata,

Vrlo smo ponosni to su potro-

Spar AG, koji ima svoje ispo-

You might also like