TEMA DANA AKTUELNO

NASTAVLJENI
POSLJEDICE
LO[EG Izgubljeno PROTESTI
INVALIDA
POSLOVANJA
I NADZORA
DR@AVNIH
vi{e od tri U ZGRADI
PARLAMENTA
BiH U SARAJEVU
PREDUZE]A
U FBiH milijarde Prijete da }e poslanike
KM 7 str. uzeti za taoce str. 8!

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4074 • PONEDJELJAK 7. DECEMBRA 2009.

QSWP!J[EBOKF

Druga
Peti smrtni slu~aj

FOTO A. ^AVI]
od posljedica virusa
H1N1 u BiH

`rtva novog
gripa u RS
str. 5!i 6

HRONIKA Za smrt sina

Stoje Samard`i}
niko nije odgovarao

Na smrt
pretukao
majku i
oti{ao da
pro{eta pse
Nedjela
FOTO M. RADULOVI]

BANJALU^KA POLICIJA
UHAPSILA DALIBORA
po~injena
BARA]A, OSUMNJI^ENOG na podru~ju
ZA PREMLA]IVANJE Vozu}e vi{e
MAJKE BO@ANE str. 25 i 26 od decenije bez istrage

Za zlo~ine nad Srbima

niko nije odgovarao str. 3!i 4
2 qpofekfmkbl!7. 12. 2009.

Nedjela po~injena

Doga|aji
Mogu}e
finansiranje projekta
navodnjavanja
SARAJEVO - Svjetska banka
mogla bi pru`iti finansijsku po-
mo} za projekat razvoja navo-
dnjavanja koji bi obuhvatio cijelu
BiH, saop{teno je ju~e iz Minis-
tarstva poljoprivrede, vodopri-
vrede i {umarstva FBiH nakon
sastanka sa delegacijom Svjetske
banke.
Delegaciju Ministarstva predvo-
dio je ministar Damir Ljubi}, a s
druge strane u razgovorima su u~es-
tvovali potpredsjednik Svjetske
banke za Evropu i centralnu Aziju
Filip L. Ru, direktorica za jugoisto-
~nu Evropu D`ejn Ermita` i {ef
Ureda u BiH Marko Mantovaneli.
"Pozitivna su dostignu}a projekta
razvoja male komercijalne poljopri-
vrede, tokom kojeg je u Hercegovi-
ni po ve }a na proi zvo dnja vo }a,
povr}a, vina i mlijeka, tako da se ra-
zmatra mogu}nost nastavka sara-
dnje sa Svjet skom ban kom u
sektoru poljoprivrede u projektu ra-
zvoja navodnjavanja", rekla je Maja
Vlaho, portparol Ministarstva poljo-
privrede FBiH.
Istakla je da se projekat razvoja
Poljski vojnik
prona|en mrtav
SARAJEVO - U Sarajevu je iznenada umro jedan vojnik iz Poljskog
kontingenta me|unarodnih snaga u Bosni, saop{tila je ju~e Komanda
inostranih misija poljske vojske.
Kolege su 22-godi{njeg Dariju{a Vagnera na{le ju~e mrtvog u krevetu, a
komanda je naglasila da ta iznenadna smrt nema nikakve veze sa operacija-
ma poljskog kontingenta.
Uzrok smrti jo{ nije poznat, a istragu je povela Vojna policija u BiH, gdje
u me|unarodnim snagama trenutno slu`i oko 300 poljskih vojnika. (Beta)
male komercijalne poljoprivrede
provodi od 2003. i bi}e zavr{en do
kraja ove godine. Vrijedan je 14,13
miliona ameri~kih dolara, od ~ega 12
miliona dolara IDA kredita, a ostatak
je doma}i finansijski doprinos. Iz
Ministarstva tvrde da je ovaj projekat
olak{ao izvoz poljoprivrednih proi-
zvoda, potakao proizvodnju na po-
dru ~ju Her ce go vi ne i po ve }ao
zaposlenost. Kroz projekat su poljo-
Delegacija
Svjetske banke
danas se sastaje sa
predsjedavaju}im
Savjeta ministara BiH
privrednici putem mikrokreditnih or-
ganizacija i banaka dobili 20 miliona
KM kredita, izgra|eno je nekoliko
postrojenja vinarija, registrovano vi-
{e od 35 zadruga.
Delegacija Svjetske banke u vi{e-
dnevnoj je posjeti BiH i danas }e se
sastati sa predsjedavaju}im Vije}a
ministara BiH Nikolom [piri}em.
M.R.
Za zlo~ine
Uskoro
konkursi za
izbor ~elnika
policijskih
agencija
SA RA JE VO - Ne za vi sni
niko nije
odbor uskoro }e raspisati kon-
kurse za izbor direktora Dire-
kcije za koordinaciju policije u
BiH, direktora Grani~ne policije
BiH, te zamjenika direktora
Dr`avne agencije za istrage i
za{titu (SIPA), najavio je ju~e
@iko Kruni}, predsjedavaju}i
ovog odbora.
"Konkurse }emo raspisati u
najskorijem mogu}em roku, ali
ta~an datum ne mogu precizirati
jer su neki ~lanovi odbora na
slu`benim putovanjima u SAD,
pa moramo sa~ekati njihov po-
vratak. U svakom slu~aju, raspi-
sivanje konkursa je urgentno i
to }emo uraditi uskoro", rekao
je Kruni}.
Istakao je da }e, najvjerova-
tnije, konkursi za sva upra`nje-
na mjes ta bi ti ra spi sa ni u
paketu.
Poslovnik o radu Nezavisnog La`ni izvje{taj o stradanju
Novice Samard`i}a
odbora stupio je na snagu pro{le
sedmice. Bio je to preduslov za Za smrt sina Stoje Samard`i}
raspisivanje konkursa i po~etak niko nije odgovarao
pro ce du re izbo ra ~el ni ka tri Tim NN
dr`avne policijske agencije, od
kojih Direkcija za koordinaciju
policije u BiH godinu i pol nije Sada se poku{ava da
BANJALUKA, PRNJAVOR - Za ratne zlo~ine
po~injene nad Srbima na vozu}kom rati{tu jo{ niko
po~ela s radom jer nije izabran
direktor. Mandati direktoru i za-
se sa "Crnih labudova" nije odgovarao iako postoji veliki broj materijalnih
dokaza i `ivih svjedoka koji ih mogu potvrditi.
mjeniku direktora Grani~ne po- i Haseta Tiri}a, Kako saznaju "Nezavisne", jedan od razloga za
li ci je Vin ku Du man ~i }u i komandanta te jedinice, opstrukciju zlo~ina je i poku{aj da se sakriju sva zlodje-
Vahidu Alagi}u, kao i zamjeni- la jedinice "Crni labudovi", koja je tokom ratnih suko-
ku direktora SIPA Seadu Lisaku svi zlo~ini po~injeni ba u BiH ima la po se ban sta tus u Ar mi ji RBiH i
istekli su po~etkom septembra na Vozu}i svale direktnu vezu sa Alijom Izetbegovi}em.
ove godine. Primjer za prikrivanje zlo~ina "Crnih labudova" je
M.^. na mud`ahedine, slu~aj vojnika VRS Novice Samard`i}a, kojeg su ranje-
smatra \uri} nog zarobili pripadnici te jedinice na vozu}kom rati{tu
Bosi} najavio 6. juna 1994. godine, a ~ije mrtvo tijelo je razmijenjeno

"Dodik razara BiH" tu`bu protiv

Dodika Platforma o obavje{tajno-bezbjednosnoj
BI LE ]A - Mla den Bo si},
predsjednik SDS-a, najavio je politici BiH u idu}oj godini

BEO GRAD - Pred sje dnik
Hrvatske Stjepan Mesi} je ju~e
izja vio da se odno si izme |u
Hrvatske i Srbije popravljaju, ali
se opet "javlja pitanje BiH, ta~ni-
je Republike Srpske".
Mesi} je optu`io premijera Repu-
blike Srpske Milorada Dodika da
razara Bosnu i Hercegovinu. On je,
za emisiju "Pe{~anik" Radija B92,
naveo da Dodik prijeti novim refe-
ren du mom, "ko ji u stva ri zna ~i
prestanak postojanja BiH".
"Kada bi se izdvojila Republika
Srpska iz BiH, tada bi se izdvojila i
ona takozvana hrvatska republika
Herceg Bosna koja je ukinuta, koja
je isto razarala BiH. I taj dio bi se
onda pripojio Hrvatskoj", rekao je
Mesi}, nagla{avaju}i da bi onda os-
tala jedna mala islamska dr`ava ko-
ja bi bila okru`ena neprijateljima, te
da to neki u Beogradu jednostavno
ne razumiju.
"Ono {to ja o~ekujem od oficijel-
nog Beograda, to je onaj prvi korak
koji sam ja napravio. Ja sam rekao
Hrvatima Bosne i Hercegovine - va-
{a dr`ava je BiH, va{ glavni grad je
Sarajevo, svoju politiku izvolite kre-
irati tu. Tu poruku Srbima jo{ iz
Beograda nismo ~uli, da neko ka`e -
Srbi Bosne i Hercegovine, ne entite-
ta, nego Bosne i Hercegovine, va{a
domovina je Bosna i Hercegovina,
va{ glavni grad je Sarajevo, svoju
politiku kreirajte sa druga dva naro-
da u Sarajevu", rekao je Mesi}, na-
gla{avaju}i da je arhitektura ovih
prostora zavr{ena, te da, ako bi neko
sada mijenjao tu arhitekturu, to bi
mogao samo uraditi ratom. (B92)
da }e danas tu`iti Milorada Do-
di ka, pre mi je ra RS i li de ra
SNSD-a, zbog, kako je rekao,
prijetnji gra|anima Bile}e.
"Dodik je tokom predstavlja-
nja Bla`a Vujovi}a kao kandi-
da ta SNSD-a za na ~el ni ka
Bile}e izjavio da ovaj grad ne}e
imati saradnju sa Vladom ako
se ne pobijedi Vujovi}. To su
ucjene i prijetnje i to je kr{enje
ljudskih prava", izjavio je Bosi}
na sje dni ci Gla vnog odbo ra
stranke, odr`anoj u Bile}i.
Iz SNSD-a su ju~e kazali da
je najava Bosi}a "jo{ jedna pot-
vrda da SDS nema svoj koncept
lokalnog razvoja".
"Takav potez je samo jo{ je-
dna potvrda da je najbolji kon-
cept onaj koji zagovara Vlada
RS i SNSD", izjavio je Nikola
Ba{tinac, poslanik SNSD-a u
Narodnoj skup{tini RS.
Glavni odbor SDS-a na sje-
dnici u Bile}i je zaklju~io i da
se od predstavnika RS tra`i da
pre go vo re o re for mi Us ta va
BiH vode u Narodnoj skup{tini
RS i institucijama sistema, a ne,
kako je re~eno, u vojnim baza-
ma i stranim ambasadama.
V.D.
Terorizam i radikalizam
najve}e prijetnje
M. ^UBRO
SARAJEVO - Djelovanje radikalnih i teroris-
ti~kih grupa predstavlja najozbiljniju mogu}u
prijetnju sigurnosti BiH, procjena je to Obavje-
{tajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH, navedena
u Godi{njoj platformi o obavje{tajno-sigurnosnoj
politici BiH.
"Kao mogu}a ugro`avanja sigurnosti BiH neme}u
se prijetnje sigurnosti koje se obi~no nazivaju nekon-
vencionalnim, a koje se ostvaruju u obliku radikalnih i
potencijalnih teroristi~kih aktivnosti grupa i pojedinaca,
organiziranog nasilja ili zastra{ivanja vjerskih i naci-
onalnih grupa", navedeno je u platformi o obavje{tajno-
sigurnonsoj politici u idu}oj godini.
Obavje{tajnu platformu OSA usvojili su Vije}e
ministara BiH i Predsjedni{tvo BiH. Parlament BiH ra-
zmatrat }e je na jednoj od narednih sjednica, ~emu }e
prethoditi rasprava.
OSA BiH procjenjuje da bi u narednoj
godini prijetnja sigurnosti BiH moglo biti i djelovanje
organiziranih kriminalnih grupa koje se bave ilegalnom
trgovinom narkoticima, oru`jem, ljudima i oru`jem za
masovno uni{tenje. Poku{aj ovladavanja privrednim
subjektima kroz pranje novaca tako|er je naveden kao
potencijalna sigurnosna prijetnja.
"Sagledavaju}i potencijalne prijetnje u kontekstu regi-
onalne, ali i globalne sigurnosti polazi se od procjene da je
mala vjerovatno}a za oru`anu agresiju prema BiH. U 2010.
godini aktivnosti OSA moraju biti primarno usmjerene na
prikupljanje podataka i informacija koje }e nadle`nim or-
ganima omogu}iti otklanjanje prepreka i dono{enje odluka
u ostvarivanju strate{kih, politi~kih, sigurnosnih i odbram-
benih ciljeva BiH", napisali su ~elnici OSA.
Prijetnja bezbjednosti BiH
moglo bi biti i djelovanje
organizovanih kriminalnih grupa
Mirko Okoli}, predsjedavaju}i Parla-
mentarne komisije za nadzor nad radom OSA BiH, ka`e
kako su prioriteti, zadaci i ciljevi OSA u narednoj godini
mogli i trebalo da budu mnogo bolje precizirani jer s
uop{tenim zadacima te{ko je ocijeniti koliko je obavje-
{tajna agencija bila uspje{na u njihovoj realizaciji.
"Mislim da se moglo bolje i}i ka su{tini i sr`i pro-
blema koji su navedeni. Ostvaren je napredak jer smo
platformu prvi put dobili u ovoj za narednu godinu, a
dosad smo ih dobijali sa zaka{njem od po godinu dana
ili nikako. Potrebna su pobolj{anja, ali mislim da je bo-
lje imati i ovakvu nego nikakvu platformu", rekao je
Okoli} i najavio da }e ubudu}e insistirati da i sami pri-
oriteti OSA budu preciznije odre|eni.

na podru~ju Vozu}e vi{e od decenije bez istrage
nad Srbima
odgovarao
4. avgusta iste godine.
Stoja Samard`i}, majka pokojnog
Novice, ka`e da se kod sinovih saboraca koji su sa njim
bili odvedeni u Kakanj, gdje se nalazila komanda
"Crnih labudova", raspitivala o okolnostima pod koji-
ma je on nastradao, ali sumnja da joj oni iz po{tovanja
nikad nisu ispri~ali cijelu pri~u.
Ipak, ka`e da joj je zarobljenik Drago Markovi} iz
Doboja, koji je u me|uvremenu umro, pri~ao da je njen
sin podlegao negdje oko 15. jula.
"On nije mogao podle}i samo od rana, jer kako mi
je Markovi} kazao rane koje je imao po le|ima od ge-
lera nisu mogle biti smrtonosne", pri~a Stoja i dodaje
da se stanje njenog sina, po Markovi}evom svjedo~e-
nju, drasti~no pogor{alo nakon {to ga je jedan od ~uva-
Uo~i pregovora lidera vladaju}e petorke o imenovanjima u 61 bh. instituciji
SDA i SNSD `ele iste funkcije
M. ^UBRO
SARAJEVO - SDA i SNSD na pozicijama di-
rektora Uprave za indirektno oprezivanje BiH
(UIO) i Regulatorne agencije za komunikacije
BiH `ele vidjeti svoje kadrove dok su spremni
pregovarati o podjeli ostalih 59 rukovode}ih pozi-
cija u dr`avnim institucijama.
Doga|aji 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 3
Vijesti
Fratru prijete
ubistvom
ORA[JE - Nepoznata osoba
u subotu je ispred ulaznih vrata
franjeva~kog samostana u Toli-
si, kod Ora{ja, ostavila prijete}e
pismo upu}eno 47-godi{njem
gvardijanu samostana Marijanu
@ivkovi}u.
Fratar @ivkovi} je pismo pro-
na{ao u subotu oko 17.40, na-
kon ~ega je o svemu obavijestio
Policijsku stanicu Ora{je.
"Nezavisne" saznaju da je ne-
FOTO M. RADULOVI]
\uri}: Dijelovi AID-a na sve na~ine poznata osoba ili vi{e njih za-
poku{avaju da prikriju zlo~ine "Crnih labudova"
prijetila fratru da }e ga ubiti, te
da }e nauditi ~lanovima njego-
RBiH i strogo povjerljivo, pak ka`e da je Novicu Sa- ve u`e porodice ukoliko im ne
mard`i}a u muzi~koj {koli u Zenici ubio u samoodbra- isplati odre|eni iznos novca.
ni Aman El Ru`di. Fratar @ivkovi}, ina~e brat
Karakteristi~no za oba ova izvje{taja je da ubistvo poznatih ora{kih biznismena
Samard`i}a smje{taju u 1995. godinu i muzi~ku {kolu Drage i Jose @ivkovi}a, koji su
u Zenici i pored toga {to je poznato da je on ubijen u vla sni ci trgo va ~kog lan ca
Kaknju i sahranjen u avgustu 1994. godine. "Maxi" i kafi}a "Inn" u Ora{ju.
Ninko \uri}, potpredsjednik Udru`enja ra- "Na{i su istra`ioci obavili
tnih zarobljenika "Vijenac" Vozu}a, koji se posvetio is- uvi|aj i izuzeli prona|ene tra-
tra`ivanju zlo~ina na ovom rati{tu, tvrdi da dijelovi gove. Postoje elementi krivi-
AID-a, nekada{nje obavje{tajne slu`be, na sve na~ine ~nog djela iznude. To je sve {to
poku{avaju da prikriju zlo~ine "Crnih labudova". vam za sada mo`emo re}i", ka-
[to se ti~e slu~aja Novice Samard`i}a, \uri} sma- zali su iz MUP-a `upanije u
tra da je tu po~injen klasi~ni ratni zlo~in nad zarobljeni- Ora{ju.
kom, koji je odveden kao ranjenik, {to cijelom slu~aju N.Tr.
daje dodatnu te`inu.
"Njega su pripadnici 'Crnih labudova' ranjenog za- Institut
robili i odveli u Kakanj, gdje je poslije tortura premi-
nuo", ka `e \u ri}, do da ju }i da za to ne ko mo ra
nagra|en u
odgovarati iz jedinice koja je zarobila Samard`i}a. Briselu
\uri} ka`e da su svjedoci koji su bili sa BANJALUKA - Poljoprivre-
Samard`i}em po osloba|anju tvrdili da su ih nakon za- dnom institutu RS je na ovogo-
robljavanja dr`ali u jami oko tri dana i tukli. Nakon to- di{njoj svjetskoj izlo`bi inovacija
ga, kako su tvrdili ovi svjedoci, preba~eni su u jednu od u Briselu dodijeljen orden za
baza "Crnih labudova" u Kaknju, gdje je tortura nastav- inovacije i stvarala{tvo "Europen
ra natjerao da guta metke. ljena i to uz pomo} elektro{okova, ga{enjem cigareta inovation award", saop{teno je
Me|utim, ono {to ovaj slu~aj dodatno ~ini intere- po tijelu i udaranjem kundacima. ju~e iz ovog instituta.
santnim su dokumenti 7. muslimanske brigade sa pe~a- "Sada se poku{ava da se sa 'Crnih labudova' i Ha- Direktor Instituta Mihajlo Mar-
tima Armije RBiH i oznakama strogo povjerljivo, koji seta Tiri}a, komandanta te jedinice, svi zlo~ini po~inje- kovi} rekao je da je priznanje za
bi trebalo da skrenu pa`nju sa pravih po~inilaca zlo~ina ni na vozu}kom rati{tu svale na mud`ahedine", smatra uspje{an nau~noistra`iva~ki i
Stoji po~injenog nad Samard`i}em. \uri} i dodaje da ostaci AID-a, koji o~igledno imaju
Samard`i} stvarala~ki rad Poljoprivredni in-
Tako se u jednom takvom izvje{taju do kojeg su informacije, pe~ate i imena ljudi, fabrikuju poluinfor- stitut dobio u konkurenciji vi{e
ispri~ali do{le "Nezavisne", koji potpisuje komandant Vojne po- macije i da na taj na~in `ele da stvore konfuziju.
da su od 100 dr`ava svijeta.
licije [erif Patkovi}, navodi da je 20. oktobra 1995. go- Prema njegovim rije~ima, ovo djelo nije usamljen "Ovo je i priznanje RS u kojoj
njenog di ne "voj ni po li ca jac Ha lil Vr~i} zbog ner vne zlo~in, jer, kako ka`e, postoje neoborivi dokazi da su
sina tjerali Poljoprivredni institut radi", na-
rastrojenosti u muzi~koj {koli na smrt pretukao Novicu "Crni labudovi" i u drugim slu~ajevima ~inili zlo~ine. glasio je direktor ove nau~nois-
da guta Samard`i}a, pripadnika lake prnjavorske brigade". Da li Tu`ila{tvo BiH vodi neku istragu o zlo~inima
metke tra`iva~ke ustanove, koja obavlja
U drugom "izvje{taju o zarobljavanju ~etni- koje je po~inila jedinica "Crni labudovi" ili bilo koju razli~ite poslove u oblasti poljo-
ka", koji potpisuje komandant Vojne policije Halil drugu za po~injene zlo~ine nad Srbima, Boris Grube- privrede, a, izme|u ostalog, vr{i i
Brzina, a koji na sebi tako|e sadr`i pe~ate Armije {i}, potparol Tu`ila{tva, nije mogao re}i ni{ta o tome. kontrolu hrane. (Srna)
Biv{i
narkomani
dr`ali
predavanje
PRIJEDOR - Udru`enje za
S tim pregovara~kim pozicijama predstavnici predstavnika konstitutivnih naroda na ~elnim pozici- edukaciju, prevenciju i tretman
ove dvije stranke sudjelovat }e na sastanku ~elnika jama. zavisnosti ''Stop drogi'' iz Prije-
stranaka parlamentarne ve}ine koji bi, na inicijativu "Inzistiramo na dogovoru jer dosad dora organizovalo je za u~enike
lidera SDA, trebalo da bude odr`an 14. decembra. su Hrvati ~esto bili o{te}eni prilikom imenovanja, a zavr{nih razreda osnovnih {kola
HDZ BiH, HDZ 1990 i Stranka za BiH nisu unapri- sve zbog nedostatka dogovora. Nu`no je da dogovo- predavanje o narkomaniji, na ko-
jed `eljele govoriti o funkcijama na kojima `ele vi- rimo raspodjelu funkcija kako bismo dugoro~no rije- jem su predava~i bili biv{i zavi-
djeti svoje predstavnike. {ili probleme koje svako pojedina~no imenovanje snici.
"SDA je jo{ u septembru pripremila i izaziva ako prethodno nije postignut dogovor", sma- U gotovo dvo~asovnom razgo-
ostalim strankama ponudila sporazum o podjeli fun- tra Kre{i}, dok Rudo Vidovi}, potpredsjednik HDZ voru sino} su svoje `ivotne pri~e
kcija. On }e biti i osnova za razgovore na predstoje- 1990, nagla{ava da }e se ova stranka u narednih ne- izlo`ili i na pitanja u~enika od-
}em sastanku, ali smatramo da Bo{njaci treba da koliko dana o~itovati o pozivu predsjednika SDA govarali biv{i narkomani iz Ba-
budu na ~elu UIO i RAK jer bi, u slu~aju da nekom Sulejmana Tihi}a. njaluke F.P. i F.A., koji rade kao
drugom narodu pripadnu ove pozicije, nacionalni ba- aktivisti banjalu~kog savjetovali-
lans bio dodatno naru{en na {tetu Bo{njaka", kazao {ta ''Viktorija''.
HDZ BiH, HDZ 1990 i
je Salmir Kaplan, ~lan Predsjedni{tva i glasnogovor- Jedan od predava~a, dvadese-
Stranka za BiH jo{ ne licitiraju
nik SDA. t{estogodi{nji F.P., rekao je da je,
o `eljenim institucijama
Du{anka Majki}, ~lan Izvr{nog odbora SNSD-a, nakon {to ve} {est godina ne
istakla je da ~elne pozicije u UIO i RAK pripadaju konzumira drogu, rije{io da svi-
srpskom narodu, ali da se o ostalim treba dogovoriti. "Pregovori i razgovori nu`ni su nam da rije{imo ma koji `ele da ~uju prenese
"Potrebno je posti}i dogovor o imenovanjima, ovo kao i sva ostala pitanja. Ne `elim licitirati s po- svoja lo{a iskustva i da ih posa-
ali to ne uklju~uje RAK i UIO, koji pripadaju Srbi- zicijama jer smatram da sve treba da stavimo na stol vjetuje da ne idu tim putem, te da
ma. Za te je funkcije zavr{ena konkursna procedura i i dogovorimo se", rekao je Vidovi}. ne{to nau~e na njegovim gre{ka-
treba da budu imenovani kandidati iz srpskog naro- Beriz Belki}, potpredsjednik Stranke za ma.
Sastanak
da. Ostale funkcije treba podijeliti i dogovoriti prin- BiH, ju~er nije mogao potvrditi da li }e predsjednik ''Sve je po~elo od zavr{nih ra-
inicijativa cip rotacije kako bi svi bili zadovoljni", rekla je ove stranke sudjelovati u razgovorima o imenovanji- zreda osnovne {kole, krenulo je s
Sulejmana Majki}eva. ma na dr`avnom nivou. pu{enjem, a potom me je starije,
Tihi}a
FOTO NN
HDZ BiH, ka`e ~lan Predsjedni{tva ove stranke "Sjednica na{eg Predsjedni{tva zakazana je za naravno, lo{e dru{tvo, uvuklo u
Mijo Kre{i}, mjesecima poziva na dogovor o raspo- nedjelju nave~er i tada }emo razgovarati o pozivu te pakao iz kojeg se bilo te{ko vra-
djeli funkcija kako bi se izbjegle blokade. I ova je odlu~iti da li }emo sudjelovati u razgovorima", re- titi na pravi put'', rekao je on
stranka, kao i SDA, napravila pregled zastupljenosti kao je Belki}. izme|u ostalog. (Srna)
4 qpofekfmkbl!7. 12. 2009. Doga|aji
Vijesti Peti smrtni slu~aj od posljedica virusa

Druga `rtva novog

Po~inje
kampanja
protiv
korupcije
BANJALUKA - Stanislav ^a-
|o, ministar unutra{njih poslova
Republike Srpske, i Uro{ Pena,
direktor policije RS, prisustvova-
}e danas u Sarajevu ozvani~enju
po~etka javne informativne kam-
panje koja }e se fokusirati na bor-
bu pro tiv or ga ni zo va nog
kriminala, s posebnim naglaskom
na korupciju.
"Pod sloganom 'Korupcija ti
uzima sve!' ova kampanja }e u
naredna dva mjeseca imati za cilj
da motiv{e gra|ane da se uklju~e
u borbu protiv korupcije", saop-
{teno je iz Ministarstva unutra{-
njih poslova RS.
U saop{tenju se dodaje da je
ovo {es ta ja vna in for ma ti vna
kampanja koju MUP RS organi-
zuje u saradnji s agencijama za
provo|enje zakona u BiH i Poli-
cijskom misijom Evropske unije
u BiH. (Srna)

Sau~e{}e
ruskom
premijeru
SARAJEVO - Nikola [piri},
predsjedavaju}i Savjeta mininstara
BiH, izrazio je sau~e{}e premijeru
Ruske Federacije Vladimiru Puti-
nu i porodicama nastradalih u po-
`aru u ruskom gradu Permu.
U telegramu ruskom premijeru
predsjedavaju}i [piri} je po`elio
brz i uspje{an oporavak povrije|e-
nima u ovoj nesre}i.
B.Vu.
Godi{nja
premija
osiguranja
16 KM
TUZLA - Visina godi{nje pre-
mije zdravstvenog osiguranja u
Tuzlanskom kantonu ne}e se mije-
njati za 2010. godinu i iznosit }e
16 KM, kao i ove godine, izjavio
je Muhamed Muharemovi}, po-
mo}nik direktora Zavoda zdrav-
stvenog osiguranja Tuzla.
Osiguranici se mogu odlu~iti za
uplatu godi{nje premije na po~et-
ku godine ili pla}anja participacije
prilikom svakog posjeta lije~niku.
Prema usvojenom planu ZZO,
o~ekuje se da }e se u idu}oj godini
prikupiti oko 6,5 miliona KM od
uplate premija zdravstvenog osi-
guranja.
J.[
Javna
rasprava o
Nacrtu bud`eta
TRAVNIK - Op{tina Travnik
poziva sve zainteresovane da pri-
sustvuju javnoj raspravi o Nacrtu
bud`eta ove op{tine za 2010. godi-
nu, koja }e biti odr`ana u srijedu u
velikoj sali op{tine.
Iz op{tine pozivaju vladine i ne-
vladine organizacije, kao i zainte-
resovane gra|ane da prisustvuju
javnoj raspravi, koja }e biti odr`a-
na u periodu od 10 do 12 ~asova.
"U cilju efikasnije i konstrukti-
vnije javne rasprave zainteresova-
ni mogu izvr{iti neposredan uvid u
tekst Nacrta u Slu`bi za ekonom-
sko-finansijske poslove ili tekst
preuzeti na www.opcinatra-
vnik.com.ba", saop{teno je iz ove
op{tine. (Agencije)
Bojana VU^ENOVI], Davud MUMINOVI] mljen je u subotu u Jedinicu intenzivne medicine u ka- tima koji imaju simptome novog gripa odmah uklju~uju
snim poslijepodnevnim ~asovima, nakon {to je pregle- antivirusnu terapiju.
SARAJEVO, BANJALUKA - U Klini~kom dan u internisti~koj ambulanti. Zbog sumnje da boluje U posljednja 24 ~asa u RS je prijavljeno ukupno
centru Banjaluka u no}i izme|u subote i nedjelje od pandemijske influence H1N1 sa komplikacijama, devet novooboljelih, kod kojih je prisustvo virusa novog
gripa potvr|eno brzim testom.
preminula su dva mu{karca od kojih je jedan bio tra`eno je da mu bude ura|en brzi test na influencu, {to
zara`en virusom novog gripa H1N1, dok se za dru- nije bilo mogu}e, jer je imao obilno krvarenje iz nosa'', "Radi se o troje djece do 14 godina starosti,
gog preminulog sumnja da je bio obolio od ove bo- precizirala je Mr|a. Sarajevski
ljekari se
pet odraslih osoba mla|e i srednje `ivotne dobi i jedna
osoba je starije `ivotne dobi. Ukupan broj oboljelih u
lesti. Prema njenim rije~ima, ovaj pacijent je preminuo
ju~e ujutro oko tri ~asa. bore za Republici Srpskoj do sada iznosi 280'', navela je Mr|a.
Milka Mr|a, portparol Instituta za za{titu zdravlja
RS, kazala je da je kod preminulog tridesettrogodi{njeg Pre drag Ko va ~e vi}, doktor u Jedinici `ivot troje Prema njenim rije~ima, na Klinici za infektivne
mu{karca serolo{ki dokazano da boluje od virusa intenzivne medicine u KC-u, kazao je da se trenutno u pacijenata bolesti Banjaluka trenutno je hospitalizovano 65 obo-
H1N1, dok }e za drugog preminulog pacijenta, sedam- ovoj jedinici nalaze ~etiri pacijenta od kojih su dvojica ljelih od novog gripa i to 39 na odjelima i 26 u dne-
desetosmogodi{njaka, naknadno biti utvr|eno da li je priklju~ena na respiratore i `ivotno su ugro`ena. vnoj bolnici.
bolovao od ovog gripa. Mirko Staneti}, direktor banjalu~kog KC-a, kazao ^etvorogodi{nja djevoj~ica iz Velike Kladu{e, koja
"Dugi preminuli pacijent, ro|en 1931. godine, pri- je da bez obzira na rezultat brzog testa, doktori pacijen- je u petak nave~er preminula u Kantonalnoj bolnici "Ir-
Rolf Lenc, ambasador [vajcarske u BiH, o islamofobiji i toleranciji
Zabrana munara posljedica strahova
Sesija "Krug 99"
vlada prije referenduma pozvala gra|ane
FOTO S. PINJAGI] da odbace odluku o zabrani gradnje mi-
nareta, ali da mora provesti referendum-
sku odluku i uvesti je u Ustav.
"Muslimani u [vajcarskoj i dalje
}e mo}i posje}ivati oko 150 d`amija
i vjerskih objekata. Javno izra`avanje
islamske vjere i slobodno prakticira-
nje vjere muslimana bi}e djelimi~no
ograni~eno", rekao je Lenc.
Naglasio je da }e [vajcar-
ska morati po{tovati odluku Evrop-
skog vrho vnog su da, uko li ko bu de
ulo`ena `alba na rezultate referendu-
ma po{to mnogi smatraju da se za-
bra na iz gra dnje mu na ra ko si sa
Evropskom konvencijom o ljudskim
pravima.
D. MUMINOVI] dor [vajcarske u BiH, na ju~era{njoj prisutna je bojazan da bi mogli biti U [vaj car skoj tre nu tno pos to je
sesiji nezavisnih intelektualaca "Krug Muslimani u isklju~eni iz dru{tva i da bi mogli biti ~e ti ri mu na re, od ko jih nije dna ne
SARAJEVO - Referendum na 99", pod na zi vom "Evro pa izme |u [vajcarskoj i po ni `a va ni. Kroz ovaj re fe ren dum slu`i za pozivanje vjernika na moli-
kojem su se gra|ani [vajcarske ne- islamofobije i tolerancije". dalje }e mo}i ispoljeni su strahovi prisutni na obje tvu.
davno izjasnili za zabranu gradnje "Ova odlu ka je re zul ta ta posje}ivati strane", kazao je Lenc, istakav{i da [vajcarski ambasador na ju~era{-
munara na tlu ove zemlje posljedi- stra ha i ne si gur nos ti gra |a na od oko 150 ove bri ge i stra ho ve tre ba shva ta ti njoj sesiji u Sarajevu istakao je dobre
ca je strahova njenih gra|ana da stvaranja paralelnog dru{tva koje se d`amija i ozbiljno, te da odluka o zabrani iz- odnose [vajcarske sa Bosnom i Her-
}e ide je islam skog fun da men ta li - ne}e integrisati i koje ne}e po{tovati vjerskih gradnje munara ne smije dovesti do cegovinom, te je naveo da u njegovoj
zma dovesti do paralelnog dru{tva. na{ pravni poredak. Kod ve}ine mu- objekata, me|usobnog nepovjerenja. ze mlji `i vi oko 45.000 dr`av lja na
Kazao je ovo Rolf Lenc, ambasa- slimana, integrisanih u na{e dru{tvo, istakao Lenc Na po me nuo je da je {vajcarska BiH.

H1N1 u BiH
gripa u RS
fan Ljubijanki}" u Biha}u, bila je zara`ena virusom
H1N1, utvr|eno je u Institutu za mikrobiologiju Klini-
~kog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
"Potvr|eno je da je bila zara`ena virusom H1N1,
ali se ne mo`e sa sigurno{}u tvrditi da je djevoj~ica
umrla od svinjske gripe. Ona je bila i ranije bolesna.
Te`ila je samo deset kilograma", kazala je ju~e Biljana
Jandri}, portparol KCUS-a.
U Klini~kom centru Sarajevo na lije~e-
nju je 36 pacijenata zara`enih virusom nove gripe
H1N1.
"Tri pacijenta su u izrazito te{kom stanju i smje{te-
na su na Odjeljenju intenzivne njege i ljekari im se bore
za `ivot. Jo{ {est pacijenata je srednje te{kog stanja, ali
nisu `ivotno ugro`eni, dok ostali imaju bla`e simptome
Strah od novog
gripa tjera turiste
D. MUMINOVI]
SARAJEVO - ^etvrtina turista, koji su ve}
re zer vi sa li smje {taj za vri je me no vo go di{ njih
pra zni ka i u zim skoj tu ris ti ~koj se zo ni, zbog
straha od nove gripe odusta}e od dolazaka u bh.
hotele, ka`e Amir Had`i}, predsjednik Udru`e-
nja hotelijera BiH.
"Na{e procjene su da }e biti otkazana najmanje
~etvrtina dolazaka za Novu godinu i za zimsku se-
zo nu. Ve} ne ko li ko ve li kih gru pa iz Slo ve ni je i
Hotelijeri u BiH o~ekuju
otkazivanje ~etvrtine
ugovorenih aran`mana
Hrvatske su otkazale svoje posjete Sarajevu. Bojim
se da }e, ukoliko bude jo{ vi{e zara`enih od svinj-
ske gripe, biti jo{ otkazivanja", naglasio je Had`i}.
Smatra da najve}i problem za turisti~ke radni-
ke predstavlja neznanje turista o virusu nove gripe.
"Mislim da se stanje preuveli~ava i da
se ljudi nepotrebno pla{e. Mediji samo bruje o gri-
Doga|aji
Pacijentima koji
imaju simptome
novog gripa daje
se antivirusna
terapija, bez
obzira na rezultate
brzog testa
FOTO A. ^AVI]
U Jedinici
intenzivne
medicine u
KC-u trenutno
smje{tena
~etiri pacijenta
od kojih
su dvojica
priklju~ena
na respiratore
i `ivotno su
ugro`ena
gripe", rekla je Jandri}eva.
Do sada je potvr|eno da su 354 osobe u FBiH za-
ra`ena virusom H1N1, dok je u BiH do sada pet osoba
umrlo od novog gripa.
Kao mjere za{tite od novog gripa nadle-
`ni preporu~uju redovno pranje ruku vodom i sapunom
i pokrivanje usta i nosa maramicom prilikom kihanja i
ka{ljanja, nakon ~ega maramice obavezno treba baciti.
Siptomi novog gripa sli~ni su obi~nom, a to je na-
gla pojava temperature, oko 38 stepena Celzijusovih ili
vi{e, a obi~no se pojavljuje u kombinaciji sa dva ili vi{e
simptoma, naglim ka{ljem, glavoboljama, umorom,
osje}ajem hladno}e, bolovima u zglobovima i mi{i}i-
ma, upaljenim grlom, kihanjem, curenjem iz nosa i gu-
bitkom apetita.
pi, posebno posljednjih mjesec dana. To pla{i turis-
te iako realnog straha nema. Nije progla{ena epide-
mi ja, a i lje ka ri tvrde da je ova gri pa kao i sve
ranije", kazao je Had`i}.
I [em su din D`e ko, pred sje dnik Tu ris ti ~kog
udru`enja BiH, smatra da treba spustiti loptu na ze-
mlju kada se govori o novoj takozvanoj svinjskoj
gripi.
"Trend je u svijetu da se putovanja otkazuju
zbog straha od gripe. Mi smo do sada bili podru~je
koje je najmanje pogo|eno ovom gripom. Ljudi se
boje i mogu}e je da bude velikih otkazivanja ve}
zakazanih no}enja. Dosta stvari nam ne ide u prilog
i bojim se da ove godine u zimskoj sezoni ne}e biti
pove}anja broja posjetilaca. Veliki uspjeh bi bio i
kad bismo zadr`ali pro{logodi{nji nivo", dodao je
D`eko.
Zimsku turisti~ku sezonu u BiH, osim
gripe, mogao bi upropastiti i nedostatak snijega.
"Ako uskoro ne padne snijeg bi}e otkazivanja
gostovanja na Jahorini, jer se ljudi boje da do|u na
planinu, a da nemaju zimski ugo|aj. Mislim da je
nedostatak snijega ve}i problem od svinjske gripe",
kazao je Savo Kova~, predsjednik Turisti~ke zaje-
dnice Isto~no Sarajevo.
Vijesti
Eksperti
Evropske
komisije u
posjeti BiH
BANJALUKA - Ekspertska
grupa Evropske komisije dopu-
tova}e danas u vi{ednevnu po-
sjetu BiH kako bi izvr{ila uvid
u ispunjavanje uslova iz "mape
puta" za liberalizaciju viznog
re`ima.
Eksperti, koji }e boraviti u
BiH do 10. decembra, na terenu
bi trebalo da se uvjere kako
funkcioni{e sistem izdavanja
biometrijskih paso{a i da izvr{e
provjeru bezbjednosti identifi-
kacionih dokumenata koji se iz-
daju u BiH, najavljeno je ranije
iz Delegacije Evropske komisi-
je u BiH.
Iz Agencije za identifikacione
dokumente, evidenciju i razmje-
nu podataka BiH ranije su saop-
{ti li da }e ek sper tska gru pa
Evropske komisije sistemom
slu~ajnog uzorka odabrati loka-
cije za izdavanje dokumenata na
kojima }e izvr{iti uvid. (Srna)
Srpski
povratnici
dobili stanove
BOSANSKO GRAHOVO -
Dragomir Kova~, sekretar Mi-
nistarstva za ljudska prava i iz-
bje gli ce BiH, Mi la din
Dragi~evi}, savjetnik premijera
Republike Srpske, i Uro{ Ma-
ki}, na~elnik op{tine Bosansko
Grahovo, uru~ili su ju~e klju~e-
ve za 54 stana u dvije obnovlje-
ne zgrade za srpske povratnike
u Bosansko Grahovo.
Maki} je rekao da je obnova
ove dvije zgrade ko{tala 1,3 mi-
liona maraka, a sufinansirali su
je Republika Srpska i Federaci-
ja BiH iz bud`eta kroz zajedni-
~ke projekte putem Fonda za
povratak BiH.
"Veliki broj mladih ljudi zain-
teresovan je za povratak u Bo-
sansko Grahovo, samo im treba
omogu}iti uslove za to jer je
svaka druga ku}a neobnovljena
i neuslovna za `ivot", naglasio
je Maki}.
Sve~anom uru~enju klju~eva,
osim Dragi~evi}a i Kova~a, pri-
sustvovali su i ministar razvoja
i preduzetni{tva Federacije BiH
Velimir Kuni}, mnogobrojni
mje{tani Grahova i okolnih se-
la. (Srna)
Obnovljene
ku}e za 26
povratnika
[AMAC - U op{tini [amac
danas }e biti sve~ano uru~eni
klju~evi za 26 rekonstruisanih
stam be nih je di ni ca u hrvat -
skim povratni~kim naseljima,
za {ta je Ministarstvo za ljud-
ska prava i izbjeglice BiH iz-
dvojilo 250.000 maraka.
Klju~eve obnovljenih ku}a
dobi}e povratnici u naselja [a-
mac, Ti{ina, Zasavica, Gornji i
Donji Hasi}, Srednja Slatina,
[kari} i Novo Selo, saop{teno
je iz Ministarstva za ljudska
prava i izbjeglice BiH.
Za elektrifikaciju povratni-
~kih naselja u ovoj op{tini na-
ve de no mi nis tar stvo u
posljednje dvije godine obe-
zbijedilo je vi{e od 200.000
maraka. (Srna)
7. 12. 2009. qpofekfmkbl 5
Antikorupciona
agencija s radom
po~inje tek dogodine
SARAJEVO - Agencija za borbu nadam se da }e se to desiti u najkra-
i prevenciju u BiH ne}e po~eti s ra- }em mogu}em roku, agencija }e pos-
dom u ovoj godini, potvrdio je Mi- tati operativna. U bud`etu za narednu
jo Kre{i}, zamjenik ministra godinu nismo planirali posebna sred-
sigurnosti BiH. Dom naroda parla- stava za ovu agenciju jer ne znamo
menta BiH jo{ nije usvojio zakon o niti koliko }e ljudi raditi, ali iz prora-
osnivanju ovog antikorupcionog ti- ~unske pri~uve }emo osigurati inici-
jela u finalnoj verziji, zbog ~ega }e jalna sredstva, a imamo i najave
biti prolongiran po~etak njegova nekoliko me|unarodnih donatora da
rada. }e finansijski pomo}i njenu usposta-
"Zakon o osnivanju antikorupci- vu kako bi postala sna`na institucija
onog tijela trebalo je da bude usvojen za borbu protiv korupcije", istakao je
davno, ali jo{ nije. Dom naroda par- Kre{i}.
lamenta BiH produ`io je rok za dos-
tavljanje amandmana na ovaj zakon.
Vjerujem da }e biti razmatran i usvo- Dom naroda
jen ve} na prvoj narednoj sjednici produ`io rok za
ovog doma, ~ime bi bila okon~ana dostavljanje amandmana
procedura usvajanja zakona te ste~eni
uslovi za po~etak njegove implemen-
tacije. Nemam informacija do kada Agencija za prevenciju i borbu pro-
}e se to desiti, ali te{ko da }e agencija tiv korupcije ne}e imati ovlasti da is-
po~eti s radom u ovoj godini", kazao tra`uje slu~ajeve korupcije.
je Kre{i}. Uspostavljena je kako bi koordinara-
Zamjenik ministra sigurnosti poja- la rad svih institucija koje su zadu`e-
snio je da }e, nakon usvajanja i ne za borbu protiv korupcije.
objavljivanja zakona, biti formirana Usvajanje zakona o osnivanju ove
komisija za izbor direktora ove agen- agencije kasnilo je dvije godine, a
cije. Prvi direktorov zadatak }e biti da predstavlja jedan od uslova za libera-
napravi pravilnik o sistematizaciji ra- lizaciju viznog re`ima za gra|ane
dnih mjesta u agenciji. BiH.
"Kada sve ovo bude okon~ano, a M.^.
Produ`en pritvor
uhap{enim u Gradini 3
DOBOJ - Sudija za prethodni postupak Okru`nog suda u Doboju
produ`io je pritvor za 10 uhap{enih u policijskoj akciji suzbijanja proi-
zvodnje i prometa droga "Gradina 3", objavljeno je na internet strani-
ci ovog suda.
Pritvor je produ`en @eljku Trgi}u (35), Dobrivoju Vasiljevi}u (25), Matku
^amd`i}u (24), Darku Popovi}u (24) i Alenu Musi}u (34) iz Doboja, te Ri-
zahu [kilji (36) iz [ija kod Maglaja, Damiru Hasi}u (36) i Ameru ^amd`i}u
(22) iz Lukavice kod Gra~anice, Eldinu Kametovi}u (28) iz Bratunca i Slo-
bodanu Peri}u (31) iz Ularica, op{tina Usora.
Prema rje{enju Okru`nog suda Doboj, pritvor svima mo`e trajati najdu`e
dva mjeseca, a produ`en im je zbog toga {to bi pu{tanje na slobodu rezul-
tovalo stvarnom prijetnjom naru{avanja javnog reda i mira, kao i zbog pos-
tojanja bojazni od ponavljanja krivi~nog djela.
Ova lica su uhap{ena 6. novembra u akciji "Gradina 3", koja je provedena
po nalogu Specijalnog tu`ila{tva Republike Srpske i Okru`nog tu`ila{tva
Doboj, a u saradnji s pripadnicima MUP-a RS, MUP-a FBiH i policije
Br~ko distrikta. (Srna)
NS Radom za
boljitak i NDS
zajedno na izborima
BANJALUKA - Krsto Jandri}, ''Izuzetno sam zadovoljan {to je do-
predsjednik Narodne demokrat- {lo do saradnje izme|u Narodne
ske stranke (NDS), i Jerko Ivanko- stranke Radom za boljitak i NDS-a
vi} Lijanovi}, potpredsjednik na podru~ju RS. Odluka o potpisiva-
Narodne stranke Radom za bolji- nju sporazuma sa NDS-om podr`ana
tak potpisali su u Banjaluci spora- je od svih regionalnih i kantonalnih
zum o zajedni~kom nastupu dvije odbora stranke'', rekao je Lijanovi}.
stranke u Republici Srpskoj na Iz NDS-a i Narodne stranke Ra-
predstoje}im parlamentarnim dom za boljitak su najavili da }e na
izborima u BiH. predstoje}im parlamentarnim izbori-
Predstavnici obje stranke izjavili su ma podr`ati, kako su naveli, kandida-
da se koalicija formira s ciljem zaje- turu predsjednika Narodne stranke
dni~kog djelovanja u pravcu unapre- Radom za boljitak Mladena Ivanko-
|enja ukupnog `ivotnog standarda vi}a Lijanovi}a za predsjedavaju}eg
gra|ana, promjene stanja u ekonomi- Savjeta ministara BiH.
ji, obrazovanju, zdravstvu, borbi pro- Najavljeno je i da }e priroriteti u
tiv kriminala i korupcije i svih vrsta zajedni~kom djelovanju biti ekono-
zloupotreba, te radi provo|enja kor- mija, EU i NATO, me|unacionalna
jenitih reformi i izgradnje institucija saradnja i zaustavljanje korupcije i
sistema i vladavine zakona. kriminala. (Srna)
 6 qpofekfmkbl!7. 12. 2009. Doga|aji

Zlatko Lagumd`ija bi se trebao Izazove slobode kretanja

Rekli su
pozabaviti svojom socreketa{kom moramo rije{iti za sve ljude u BiH.
pozicijom, a ne socijalnom
demokratijom i pozicijom SNSD-a.

Rajko VASI], Jelko KACIN, evropski parlamentarac i

izvr{ni sekretar SNSD-a izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju

Posljedice lo{eg poslovanja i nadzora dr`avnih preduze}a u FBiH

FOTO N. UGLJE[A

Uskoro }e gubici biti ve}i od
vrijednosti kapitala
kod "[ipad eksport-importa"
Samo jedna
firma
bez gubitaka
Pe! ef!w fu! qsf!e v!{ f!~ b
qmb!oj!sb!oji!{b!qsj!wb!uj!{b!dj!kv!v!jev!.
~pk! hp!ej!oj-! tb!np! kf!eop! of!nb
blv!nv!mj!sb!oj!hv!cj!ubl!b!up!kf!#Cp!.
tob!mj!kfl#-!•j!kb!kf!blv!nv!mj!sb!ob!ep!.
cju!9-9!nj!mj!pob!LN/!
Qsf!nb!qp!eb!dj!nb!j{!qmb!ob!qsj!.
wb!uj!{b!dj!kf-! tb! 3119/! hp!ej!opn
LUL!j!GEN!oj!tv!jnb!mj!ep!cj!uj-!epl
kf! blv!nv!mj!sb!oj! hv!cj!ubl! LUL! cjp
69-9!nj!mj!pob!LN-!b!GEN!:-6!nj!.
mj!pob!LN/!Tb!41/!kv!opn!pwf!hp!.
ej!o f! blv!n v!mj!s b!o b! ep!c ju
#Fofs!hp!jo!wft!ub#! kf! 21-4! nj!mj!pob
LN-! b! blv!nv!mj!sb!oj! hv!cj!ubl! 36-5
nj!mj!pob! LN-! epl! kf! lpe! #Voj!tb#
blv!nv!mj!sb!ob! ep!cju! 471/111! LN-
b!hv!cj!ubl!3-3!nj!mj!pob!LN/!
#\j!qbe! fl!tqpsu.jn!qpsu#! of!nb
ep!cj!uj-! b! blv!nv!mj!sb!oj! hv!cj!ubl! kf
plp!8/611!LN!v{!ob!qp!nf!ov!eb
gj!obo!tjk!tlj!j{!wkf!|ub!kj!oj!tv!lpo!tp!mj!.
ep!wb!oj! of!lp!mj!lp! hp!ej!ob-! qb! tv
sf!{vm!ub!uj!qsf!dj!kf!okf!oj/!Oj!Sf!npo!.
uoj! {b!wpe! Usb!wojl! of!nb! ep!cj!uj-
wf~! tb!np! blv!nv!mj!sb!oj! hv!cj!ubl
pe! 321/111! LN/! Blv!nv!mj!sb!ob
ep!cju! #Bmv!nj!oj!kb#! Npt!ubs! kf! 72-9
nj!mj!pob! LN-! b! hv!cj!ubl! kf! 25-2
nj!mj!po! LN/! Blv!nv!mj!sb!ob! ep!cju
tb!sb!kfw!tlf!#Ij!esp!hsb!eokf#!kf!2-7
nj!mj!p ob! LN-! b! hv!c j!u bl! nj!mj!p o
LN/!

Izgubljeno vi{e od
tri milijarde KM ovo su menad`ment i resorna ministarstva koja ne
sankcioni{u topljenje kapitala.
Ocjenjuju}i razloge zastoja privatizacije u neda-
Dr`avni kapital nestaje. vno objavljenom planu privatizacije za 2010. godinu,
APF navodi da velike proizvodne kompanije ostvaru-
Da ministarstva rade svoj ju desetak godina zaredom zna~ajne gubitke.
posao, svake bi godine "Nema sankcija za gubitke u dr`avnom
kapitalu, niti nagrade za njegovo uve}anje. Saniranje
tra`ili razloge tome i gubitaka bez poduzimanja mjera za otklanjanje uzro-
poduzimali mjere, ka kod ovih preduze}a je veoma ~esta i neopravdana
praksa", pi{e u planu privatizacije za 2010. godinu.
upozorili iz Agencije Napomenuto je da je od kraja 1999. do kraja
za privatizaciju FBiH 2008. godine u samo 13 preduze}a, i to {est rudnika,
~etiri iz namjenske industrije i tri komercijalne firme,
Maja RENER kapital smanjen za 2,4 milijarde KM, tako da se iznos
od 7,9 milijardi KM neprivatizovanog kapitala u de-
SARAJEVO - Dr`avni kapital preduze}a u cembru 1999. godine ne mo`e vi{e uzimati kao osno-
FBiH za devet godina smanjen je za vi{e od tri mi- vica za upore|ivanje.
lijarde KM uglavnom zbog gubitaka u poslovanju, "Dr`avni kapital nestaje. Da ministarstva rade
tvrde u Agenciji za privatizaciju FBiH (APF). svoj posao svake bi godine tra`ili razloge tome i po-
Ka`u da su najve}i gubici u velikim, ve}inski duzimali mjere. Kod rudnika, na primjer, preuzimaju
dr`avnim, komercijalnim firmama, a najve}i krivci za se obaveze, a ne otklanjaju razlozi koji su izazvali gu-
bitak", upozoravaju iz Agencije za privatizaciju FBiH.
Smatraju da za mnoga preduze}a privatizacija ne-
}e biti mogu}a, te da }e uskoro gubici biti ve}i od vri-
jednosti kapitala kod Fabrike duhana Mostar, KTK
Visoko i "[ipad eksport-importa". Ka`u da "Aida" Tu-
zla ve} sad ima za 15 miliona KM ve}e obaveze od
vrijednosti imovine, ali se nadle`ni ne opredjeljuju za
ste~aj nego se samo gomilaju gubici. Isti~u da su me-
|u firmama koje imaju najve}e gubitke i rudnici, za-
tim "Krivaja", "Agrokomerc", sva vojna preduze}a.
"Krivaja" imala 300 miliona KM
kapitala, sada nema ni{ta
"U 'Agrokomercu' je 2004. godine bilo
320 miliona KM kapitala, a sada je 120 miliona. Za
pet godina istopio se za 200 miliona KM. 'Krivaja' je
imala 300 miliona KM, a sada nije ostalo ni{ta. Ru-
dnici za jednu godinu imaju 80 miliona KM gubitka.
Komunalna preduze}a samo u Kantonu Sarajevo u
pro{loj su godini imala gubitak od 46 miliona KM",
napominju iz APF-a.
Naglasili su da su me|u najve}im gubita{ima ne-
ka preduze}a koja su planirana za privatizaciju u idu-
}oj godini, te da te firme jo{ imaju veliku imovinu, ali
ne ostvaruju dobit dok obaveze rastu.
Jakub Dinarevi}, direktor Rudnika
mrkog uglja Breza, tvrdi da su zastarjela tehnologija,
niske cijene uglja i previ{e radne snage osnovni uzro-
ci gubitaka.
"Nije blagovremeno ulagano. I prije rata su rijetki
rudnici bili pozitivni. Tek sada se udru`ivanjem rudni-
ka s 'Elektroprivredom BiH' poku{ava do}i do samoo-
dr`ive ekonomije", dodao je Dinarevi}.
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva
FBiH Damir Ljubi} isti~e da je stanje u "Agrokomer-
cu" i Fabrici duhana Mostar naslije|eno, te da }e za
obje firme, ako ne budu privatizovane, predlo`iti ste-
~aj.
On smatra da je napravljena gre{ka {to FDM nije
privatizovan dok je imao 18 miliona KM kapitala, ne-
go je tender poni{ten.
 Doga|aji 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 7

Iz parlamenta
Odustaju od zahtjeva
demantovali da se
invalidi smrzavaju
za smjenu [piri}a
u njihovoj zgradi
Qp!tmb!oj!dj! Tusbo!lf! {b! Cptov! j! Ifsdf.
FOTO S. PINJAGI]
hpwjov! ob! eb!ob|!okpk! qp!tf!copk! tkf!eoj!dj! of!~f
qp!lsf!ov!uj!joj!dj!kb!uj!wv!{b!tnkf!ov!Oj!lp!mf!\qj!sj!~b-
qsfe!tkf!eb!wb!kv!~fh! Wj!kf!~b! nj!ojt!ub!sb! Cptof! j
Ifsdfhpwjof/!
\qj!sj~!kf!v!qf!ubl!pe!qbs!mb!nfo!ub!CjI!{b!usb!ajp
Nastavljeni eb!sb!{sj!kf!|j!nj!ojt!usb!{b!mkve!tlb!qsb!wb!j!j{!ckf!hmj!.
df! CjI! Tb!gf!ub! Ib!mj!mp!wj!~b/! \qj!sj~! kf! Ib!mj!mp!wj!~b
protesti jnf!op!wbp!hmb!wojn!lsjw!dfn!{b!pev!hp!wmb!•f!okf
v! sb!uj!gj!lb!dj!kj! Lpo!wfo!dj!kf! p! qsb!wj!nb! jo!wb!mj!eb/
invalida Tusbo!lb!{b!CjI!ob!pwbk!{bi!ukfw!pe!hp!wp!sj!mb!kf
ob!kb!wpn!{bi!ukf!wb!{b!tnkf!ov!\qj!sj!~b/
u zgradi #Of!~f!np!lpn!qmj!dj!sb!uj!qp!tf!cov!tkf!eoj!dv-!bmj

parlamenta of!~f!np!oj!ep!qvt!uj!uj!eb!qsfe!tkf!eb!wb!kv!~j!•jt!up
qsp!d f!e v!s bm!o b! qj!u b!o kb! lp!s jt!u j! {b! qp!mj!u j!• lf
BiH u pcsb!•v!of-!b!twf!{cph!ev!cp!lji!qp!mj!uj!•lji!of!.
tmb!hb!okb!Tusbo!lf!{b!CjI!j!TOTE.b#-!sf!lbp!kf
Sarajevu gvo!lj!pofs!Tusbo!lf!{b!CjI!Cf!sj{!Cfm!lj~/

Mirza ^UBRO
SARAJEVO - Invalidi, koji ve} ~etiri dana protes-
tuju u zgradi parlamenta BiH, prijete da }e dr`avne
poslanike uzeti za taoce ukoliko danas ne izglasaju
odluku o ratifikaciji Konvencije UN-a o pravima osoba
sa invaliditetom.
Oko 100 invalida od ~etvrtka odbija napustiti zgradu
parlamenta BiH tra`e}i hitno okon~anje procedure ratifika-
cije konvencije o njihovim pravima.
"Nemamo drugog izbora jer procedura ra-
tifikacije Konvencije UN-a o pravima invalida traje mjese-
cima i tek kad smo po~eli proteste u zgradi parlamenta,
odr`ana je telefonska sjednica Vije}a ministara BiH, pri-
bavljene su potrebne saglasnosti za ratifikaciju pa preostaje
samo da parlament usvoji odluku. Ako to ne u~ine u pone-
djeljak, mi im ne}emo dozvoliti da iza|u iz sale", kazao je
ju~e Zijad Arap~i}, predsjednik Udru`enja invalida BiH.
Beriz Belki}, zamjenik predsjedavaju}eg Predstavni-
~kog doma parlamenta BiH, najavio je da }e danas biti
Rasprava o konvenciji na posebnoj
sjednici Predstavni~kog doma
odr`ana posebna sjednica ovog doma sa samo jednom ta-
~kom, a to je ratifikacija ove konvencije.
"Ne postoji proceduralna mogu}nost da na nastavku
sjednice prekinute pro{le sedmice razmatramo odluku o
davanju saglasnosti za ratifikaciju Konvencije UN-a o pra-
vima osoba sa invaliditetom. Zato }e, prema najavi pred-
sjedavaju}eg Milorada @ivkovi}a, biti odr`ana posebna
sjednica, na kojoj }emo raspravljati samo o ratifikaciji ove
konvencije", rekao je Belki}. Uvjeren je da }e Predstavni-
~ki dom bh. parlamenta zavr{iti danas proces ratifikacije
ove konvencije UN-a.
"Radi se o ~isto proceduralnom pitanju koje, istina,
dugo traje, ali zakon o ratifikaciji me|unarodnih ugovora i
sporazuma je propisao proceduru za ~ije pojednostavljenje
nema saglasnosti", dodao je Belki}.
Invalidi su u ~etvrtak u{li u zgradu parla-
menta BiH u Sarajevu na obilje`avanje Me|unarodnog da-
na invalida, 3. decembar. Nakon {to je okon~ana
manifestacija povodom ovog dana, invalidi su odbili iza}i
iz zgrade, tra`e}i da Vije}e ministara BiH, Predsjedni{tvo
BiH i parlament BiH ratifikuju Konvenciju o pravima in-
validnih osoba.
U subotu i ju~er invalidima je Humanitarna organiza-
cija "Merhamet" osigurala hranu i pokriva~e. Predstavnici
drugih udru`enja koja okupljaju osobe sa invaliditetom op-
tu`ili su Arap~i}a, koji je bio vo|a nasilnog ulaska invalida
i na sjednicu Parlamenta FBiH od prije nekoliko mjeseci,
da vo|en interesima politi~kih partija organizuje proteste.
"To su tvrdnje ljudi koje je vlast potkupila. Mi nema-
mo drugog na~ina da se izborimo za svoja prava", rekao je
Arap~i} odgovaraju}i na optu`be.
Parlament BiH ju~e je demantirao i navode
invalida da su se u zgradi dr`avnog parlamenta smrzavali i
gladovali, navode}i kako im je osiguran ru~ak te grijalice i
pokriva~i.

Na osnovu Odluke Nastavno-nau~nog vije}a Fakulteta politi~kih nauka Sarajevo broj 02-01-1105-1/09. od 16.11.2009.
godine dekan fakulteta

raspisuje

KO N KU R S / N A T J E ^ A J
za prijem kandidata na jednogodi{nji magistarski studij iz oblasti sigurnosnih i mirovnih studija o temi:
"Za{tita i spa{avanje"

Pravo upisa na magistarski studij imaju:

- Kandidati koji su prethodno zavr{ili studij u ~etvorogodi{njem trajanju u zemlji ili inozemstvu (ekvivalent 240 ECTS).

Uz prijavu/aplikaciju, kandidat je du`an prilo`iti:

a) diplomu o zavr{enom fakultetu ili visokoj {koli
b) rodni list
c) uvjerenje o dr`avljanstvu
d) potvrdu o prosjeku ocjena

Sa svim prijavljenim kandidatima Komisija za prijem obavit }e intervju.

Planirani po~etak studija:

Februar 2010. godine

Trajanje studija:
Jedna akademska godina (2 semestra sa izradom i odbranom magistarskog rada, ukupno 60 ECTS)

Moduli po semestrima:

Prvi semestar
- Prevencija dru{tvenih konflikata u funkciji za{tite i spa{avanja (ETCS 6)
- Socijalna ekologija i prevencija katastrofa (ECTS 6)
- Civilna za{tita u euroatlantskim sistemima sigurnosti (ECTS 4)
- Metodi procjene, planiranja i programiranja za{tite i spa{avanja (ECTS 12)

Drugi semestar
- Upravljanje sistemom za{tite i spa{avanja (ECTS 6)
- Informativni menad`ment u za{titi i spa{avanju (ECTS 6)
- Izrada i odbrana magistarskog, odnosno specijalisti~kog rada (ECTS 20)

• Studenti koji zavr{e studij ste}i }e zvanje magistra sigurnosti - oblast za{tite i spa{avanja, ostvari}e mogu}nost
nastavka odgovaraju}ih doktorskih studija u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju
("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" br. 43/08).

Sadr`aj konkursa/natje~aja, obrazac prijave/aplikacije i dodatne informacije se nalaze na web stranici fakulteta:
www.fpn.unsa.ba
Sve informacije mo`ete dobiti neposredno u slu`bi fakulteta i na telefon broj 033/203-562 lokal 170.
Konkurs/natje~aj ostaje otvoren do 10.01.2010. godine.
Prijave slati na adresu: Fakultet politi~kih nauka Univerziteta u Sarajevu, Ul. Skenderija 72, s naznakom - magistarski
studij "Za{tita i spa{avanje".
Sekretarijat
8 qpofekfmkbl!7. 12. 2009.

Bosna i Hercegovina te{ko do

EU - BiH
2010. u dizelu na pumpama

Pitajte Valentina Incka

Potencijali
RS je dio BiH
Za{to me|unarodna zajednica gura an-
tidejtonska rje{enja iz Butmira kad takva
rje{enja ru{e Republiku Srpsku, a ona je
dio Dejtona?
Ustava nije mogu}a bez konsenzusa sva tri
naroda, odnosno njihovih politi~kih pred-
stavnika.
Sve ostalo su pri~e pred izbore.
Vlado, Br~ko
energiji"
D. [AJINOVI]
INCKO: Vi imate svoje vi|enje s kojim
se ja ne mogu slo`iti iz prostog razloga jer Nema sukoba u BiH okom proteklih nekoliko godina EU

to nije bila namjera sastanaka niti }e to biti
ubudu}e. Namjera je u~initi BiH funkcional- Mo`ete li prokomentarisati ~injenicu da
nijom i kompatibilnijom sa EU u svjetlu strani mediji sve vi{e pi{u o ponovnoj
evroatlantskih integracija. Ni{ta vi{e i ni{ta opasnosti izbijanja rata u BiH i koliko je
manje. to realno?
RS je dio BiH i tako }e ostati dok se u INCKO: To nije realno. Me|unarodna za-
skladu sa Ustavom definisanom procedu- jednica ima sve instrumente da sprije~i su-
rom taj dio Ustava BiH ne promijeni. Da- kob. Vrlo je neodgovorno baviti se takvim
kle, nemate razloga za bojazan i poku{ajte spekulacijama kada je u pitanju BiH, a me-
koji put zanemariti medijske nastupe politi- diji, kao i svako, moraju od ne~ega `ivjeti,
~ara koji sugeri{u da je ovo protiv RS. Nji- pa makar to bio i senzacionalizam kao u
ma tre ba ju gla so vi i mi sle da }e tom ovom slu~aju.
pri~om pridobiti vas da glasate. To je potpuno neodgovoran pristup. Situ-
Mislim da treba da vas pridobiju otvara- acija jeste te{ka, ali politi~ka situacija, i ni-
njem radnih mjesta i podizanjem `ivotnog {ta vi{e od toga.
standarda. Zaklju~i}u sa stavom da izmjena Hasib, Danska
www. re ci . ba
EU tra`i mladu
zvijezdu novinarstva
Junker
jedini
Generalna direkcija Evropske komisije za pro{irenje pokre}e Evrop-
sku nagradu za mlade novinare 2010. godine (EYJA). kandidat
Takmi~enje ve} tre}u godinu zaredom nagra|uje najbolje mlade novinare
Premijer Luksemburga i
s fokusom na pro{irenje Evropske unije.
predsjedavaju}i Evrogrupe
EYJA 2010 poziva novinare i studente `urnalistike, u dobi od 17 do 35 @an-Klod Junker na sastan-
godina da pro{ire svoju viziju. To je prilika da se pro{irenje EU predstavi iz
ku mi nis ta ra fi nan si ja
kreativnog i osmi{ljeno provokativnog ugla. Takmi~enje }e trajati do 28. fe- Evrozone je dobio sna`nu
bruara 2010. godine. Pisane, online i radio priloge, objavljene izme|u 1.
podr{ku zemalja ~lanica da
oktobra 2007. godine do 28. februara 2010. godine, mogu nominovati gra- se kan di du je za po no vni
|ani jedne od zemalja ~lanica EU, zemalja kandidatkinja, zemalja potenci-
izbor za mjesto predsjeda-
jalnih kandidatkinja i Islanda.
va ju}eg, u ja nu aru 2010.
Zvani~ni `iri svake
zemlje u~esnice, iza- godine.
Ovo je prilika za razmjenu bra}e 36 dr`a vnih To je potvrdila i Kristina
ideja o pitanjima u centru projekta pobjednika. Me|u- Lagarde, francuski ministar
za pro{irenje EU, rekao Ren narodni `iri }e zatim za privredu, koja je novina-
izabrati tri najbolja rima kazala da je Junker je-
rada u sljede}im ka- dini kandidat.
tegorijama: "Najoriginalnije djelo", "Najbolje istra`ivanje" i "Najbolji novi- Naime, Pravilnikom Li-
narski stil". Svaki od tri dobitnika specijalne nagrade }e osvojiti kulturno sabonskog sporazuma do-
putovanje u jedan od glavnih evropskih gradova po vlastitom izboru. ne se no je i niz
Oli Ren, komesar za pro{irenje, pozdravio je ovogodi{nje EYJA 2010 ta- institucionalnih promjena,
kmi~enje. uklju~uju}i i produ`enje ra-
"Tre}e izdanje Evropske nagrade za mlade novinare nastavlja da nagra|uje
dnog mandata predsjednika
vrhunsko novinarstvo i daje Evropskoj komisiji priliku da razmijeni ideje s
Evrozone sa dvije na dvije
najperspektivnijim mladim novinarima Evrope o pitanjima u centru projekta i po godine.
za pro{irenje EU", rekao je Ren.
@an-Klod Jun ker je na
Pobjednici EYJA 2010 takmi~enja }e u maju 2010. godine posjetiti Istan- ovoj funkciji ve} pet godi-
bul, kroz kulturno i istorijsko putovanje. Istanbul, jedna od evropskih prijes-
na, a teku}i mandat mu is-
tonica kulture za 2010. godinu, pru`a idealnu lokaciju za pobjednike kako bi ti~e kra jem na re dne
mogli pro{iriti svoju viziju kroz me|ukulturalnu interakciju. Putovanje }e
godine.
zavr{iti konferencijom, gdje }e vode}i me|unarodni analiti~ari razmijeniti
mi{ljenja o evropskoj kulturi, identitetu i pro{irenju Evropske unije.
T
je definisala energetsku strategiju i
usvojila Akcioni plan koji je propi-
sao konkretne ciljeve sadr`ane u ~e-
tiri poglavlja.
Prvo poglavlje navodi da je cilj
da do 2020. godine bude pove}an
udio energije dobijene iz obnovljivih
izvora na 20 odsto ukupne potrebe za energijom. Drugo
poglavlje sadr`i plan za u{tedu energije za 20 odsto u
odnosu na energetske potrebe EU u 2007. godini. Do
2020. godine u poglavlju tri je naveden cilj da emisije sta-
kleni~kih gasova budu smanjene za 30 odsto, pod uslo-
vom da i druge industrijske nacije urade isto. ^etvrto
poglavlje govori o cilju EU da do 2020. godine EU sma-
nji emisije stakleni~kih gasova za 20 odsto bez obzira na
to {ta druge industrijske nacije same u~ine.
Energetska politika, nakon isteka Kjoto protokola,
bi}e i tema o kojoj }e se ovog mjeseca puno govoriti, a
o~ekuju se i konkretne akcije na smanjenju zaga|enja i
pove}anju energetske efikasnosti.
Za proi zvo dnju bi odi ze la u BiH
nema politi~ke volje: Firma "Tehnosint" iz
Lakta{a, koja se bavi proizvodnjom ulja i maziva, 2003.
godine poku{ala je pokrenuti liniju proizvodnje biodizela.
Me|utim, sve je stalo na poku{aju.
Novak Damjanovi}, tehni~ki direktor firme, koji je
magistrirao iz oblasti proizvodnje biodizela, ka`e da nije
bilo pomo}i dr`ave da bude pokrenuta serijska proizvodnja
na komercijalnoj osnovi. Ra~unica koju je Damjanovi}
izveo pokazuje da je u sada{njim uslovima u BiH nemogu-
}e na ekonomskoj osnovi proizvoditi biodizel jer je litar ra-
finisanog ulja, od kojeg se dobija biodizel, u "Bimalu" u
Br~kom ili "Zvijezdi" iz Zagreba 1,90 KM, a u proizvodne
tro{kove treba dodati i katalizatore, metil alkohol i energiju
ulo`enu u proizvodni proces. To pokazuje da bi, bez sub-
vencija dr`ave ili ukidanje akciza na gorivo, bilo nemogu}e
parirati sada{njim cijenama evrodizela, koja iznosi oko
1,80 KM za litar na pumpama.
"Ako se dr`ava ne uklju~i i podr`i nas proizvo|a~e,
bi}e nemogu}e ispuniti evropske norme da od 2010. godi-
ne u dizelu na pumpama bude sadr`aj 5,75 odsto biodizela.
Dakle, ako `elimo ispuniti te norme, mora}emo ili uvoziti
biodizel ili ga sami proizvoditi", ka`e on.
Naime, EU je izdala Direktivu 2003/30 EC, kojom je
predvi|eno da udio biodizela u konvencionalnom gorivu
do 2010. godine bude 5,75 odsto.
Damjanovi} navodi da BiH trenutno ima sve {to je
potrebno da se krene u serijsku proizvodnju biodizela.
"Imamo znanje, tehnologiju, ljude, sirovine, neobra-
|ena polja, seljake bez posla. Imamo sve osim volje dr`ave
da to uve`e u jedan sistem", isti~e on.
Damjanovi} je uz pomo} firme u kojoj radi, Ministar-
Prednost biodizela u odnosu
na klasi~ni dizel je to {to je rije~ o
potpuno bezotrovnoj biolo{koj materiji
stva nauke i tehnologije RS i Tehnolo{kog fakulteta u Ba-
njaluci, u kojem se nalazi njegovo laboratorijsko
postrojenje za proizvodnju biodizela, razvio sistem koji se
prakti~no odmah mo`e prenijeti u serijsku proizvodnju.
Prednost biodizela u odnosu na klasi~ni dizel je to {to
se radi o potpuno bezotrovnoj biolo{koj materiji bez bilo
kakvih zaga|enja. Damjanovi} ka`e da je emisija ugljen-
dioksida iz sagorijevanja biodizela jednaka koli~ini ugljen-
dioksida koji biljka upije u sebe tokom rasta, {to zna~i da
prirodna ravnote`a nije naru{ena.
"Za razliku od fosilnih goriva, koje pored sumpora i
ostalih zaga|iva~a emituju i ugljen-dioksid koji pove}ava
efekat staklene ba{te, nema nikakvih zaga|enja prirode",
navodi on.
Ina~e, biodizel se mo`e sipati u sve motore na dizelski
pogon, a, kako ka`e Damjanovi}, "Folksvagen" je za golf 4
dao i fabri~ku garanciju da se mo`e pogoniti 100 odsto na
biodizel.
Pove}ati energetsku efikasnost u
BiH: Zdravko Milovanovi}, energetski ekspert koji je u
ranijem periodu radio u Vladi RS na pitanjima energetike,
ka`e da RS i BiH u cjelini imaju {ansu da povuku zna~ajna
sredstva iz evropskih fondova za finansiranje projekata
obnovljivih izvora energije i pove}anju energetske efika-
snosti postoje}ih.
Me|utim, da bi se taj novac mogao povla~iti, neopho-
dno je da, osim stru~njaka koji bi radili na pisanju projeka-
ta, bude usvojena i neophodna zakonska regulativa, te da
bude osnovana agencija za energetsku efikasnost.
Milovanovi} smatra da je najprioritetnije, ako BiH `e-
li raditi na stvaranju obnovljivih izvora energije, u~initi ih
konkurentnim s konvencionalnim izvorima energije.
On je naveo dvadesetak neophodnih mjera koje treba
preduzeti da bi se investicije u alternativne izvore proizvo-
dnje elektri~ne energije u~inile isplativim. Te mjere, pored
zakonske regulative i pove}anja cijene elektri~ne energije,
izme|u ostalih obuhvataju ukidanje ograni~enja po snazi od
pet MW obavezuju}eg otkupljivanja elektri~ne energije,
rije{avanje metodologije pristupa transportnom i distributi-
vnom gasnom sistemu, razra|ivanje podsticajnih mehaniza-
ma, pojednostavljivanje uslova za priklju~ak na mre`u za
potencijalne proizvo|a~e, pojednostavljivanje administrati-
vnih procedura, kao i davanje povoljnih kreditnih sredstava.
"U zapadnoevropskim zemljama ubrzano se {iri dis-
tribuirana proizvodnja elektri~ne energije. U ovom mo-
mentu tamo se ovako proizvodi vi{e od 25 odsto od
ukupne proizvodnje velikih termoelektrana", rekao je Mi-
lovanovi}.
Milovanovi} isti~e da je indikativno da je tako visok
odnos postignut upravo primjenom onih mjera za koje on
smatra da su potrebne i u BiH.
"To je povoljan odnos cijena elektri~ne energije i pri-
marnog goriva, vrlo razvijena mre`a gasovoda i elektro-
energetska mre`a, dobra efikasnost postrojenja za
kombinovanu proizvodnju, kao i demonopolizacija u
oblasti proizvodnje elektri~ne energije i stvaranje tr`i{ne
konkurencije", navodi on. Milovanovi} misli da }e se stvari
u BiH u toj oblasti pokrenuti nabolje kada do|e do liberali-
zacije energetskog tr`i{ta.
Kada se radi o u{tedama i pobolj{anju energetske efi-
kasnosti, Milovanovi} misli da BiH mora rije{iti tri velike
grupe problema. Jedna se odnosi na smanjenje distributi-
vnih gubitaka elektroprivreda na nivo ispod 13 odsto, dru-
ga na destimulaciju kori{tenja elektri~ne energije za
grijanje, a tre}a na izgradnju objekata koji ~uvaju energiju.
"Da bi bila destimulisana potro{nja elektri~ne ener-
gije za grijanje, potrebno je ili pove}ati cijenu elektri~ne
energije i u~initi je neatraktivnom za grijanje ili uvesti ta-
rifne modele", navodi on i poja{njava da je potrebno
uvesti jednu cijenu za socijalne kategorije i odre|eni nivo
 EU - BiH 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 9
evropskih normi kojima je propisano da od
bude sadr`aj 5,75 odsto biodizela ANKETA
Mislite li da na{a

u "zelenoj
poljoprivreda mo`e biti
konkurentna od EU?

Potrebna ulaganja
i bolji zakoni

neiskori{teni po ciklusu pranja na 60 stepeni Celuzijusovih, maksimal-

Milenko [ukalo,
penzioner (Banjaluka)
Uf|lp! kf! obqsbwjuj! cjmp! lblwp
qpsf}fokf!ob|f!t!qpmkpqsjwsfepn!v
FV!kfs!qptupkf!wfmjlf!sb{mjlf!j!v!vmb.

FOTO V. STOJAKOVI]
ne te`ine ve{a, koja obi~no iznosi {est kilograma. Indeks hbokjnb!j!v!qsjoptjnb/!Eb!cj!jpmf!cjmj
energetske efikasnosti, koji je gore naveden, ra~una se u lpolvsfouojkj-! njtmjn! eb! kf
kWh po kilogramu opranog ve{a. ofpqipeop!eb!jtqvojnp!ewb!vtmpwb-
Osim ovih informacija, na etiketi se treba na}i i po- b!up!tv!vlsvqokbwbokf!qptkfeb!j
datak o apsolutnoj potro{nji elektri~ne energije po ciklu- npefsoj{bdjkb!nb|job/
su, a odvojeno se etiketiraju po klasama od A do G
efikasnost pri pranju, pri maksimalnoj brzini okretanja
bubnja, te ukupni kapacitet ve{a u kilogramima. Tako|e,
na etiketi se nalazi podatak o potro{nji vode po ciklusu u Adil [kamo (52),
litrama, te buka ma{ine u decibelima. ovla{teni ekonomski
revizor (Sarajevo)
Ma{ine za pranje su|a
Jnbnp!eptub!lwbmjufuoji!qspj{wpeb!j
A B C D njtmjn!eb!kf!uv!ob|b!|botb/!Nj!of
< 1.06 <1.25 <1.45 <1.65 npafnp!qbsjsbuj!t!ufiojlpn-!uv!tnp
E F G tmbcj-!bmj!v!qpmkpqsjwsfev!npsbnp!vmb.
<1.85 <2.05 >2.05 hbuj/!Qspj{wpej!lpkj!epmb{f!j{!esvhji
Energetska efikasnost se ra~una prema broju mjesta esabwb!tv!pcj•op!qsfe!lsbk!splb!usb.
u re{etki za su|e. Ve}ina ma{ina ima 12 takvih mjesta, pa kbokb-!b!ob|j!hsb}boj!ji!pqfu!lvqvkv
je gore naveden podatak za ma{ine sa 12 mjesta. Osim kfs!njtmf!eb!tv!lwbmjufuojkj/!
ovih informacija, na etiketi se mo`e pro~itati potro{nja
energije u kWh po ciklusu, odvojeno su navedeni podaci
u klasama A do G za ciklus pranja i su{enja. Tako|e, na- Selma Sarajli},
veden je podatak o broju mjesta u re{etki, nivou buke u studentkinja (Zenica)
decibelima, te potro{nji vode u litrama po ciklusu.
Of!tbnp!eb!npaf!lpolvsjtbuj!fwspq.
Klima-ure|aji tlpk!ofhp!cj!{cph!sftvstb!lpkf!qpt.
kfevkf!nphmb!cjuj!j!sb{wjkfojkb/!Lbeb!cj
A B C wmbtu! jnbmb! tmvib! {b! qpusfcf
potro{nje, te drugu, zna~ajnije ve}u cijenu za ve}u koli~i- Hla|enje: >3.2 3.0-3.2 2.8-3.0
nu potro{ene elektri~ne energije. qpmkpqsjwsfeojlb!j!lbeb!cj!wj! f!vmb.
Grijanje: >3.6 3.4-3.6 3.2-3.4
Energetska efikasnost u EU: Kada hbmj!v!sb{wpk-!CjI!cj!nphmb!qptubuj
je u pitanju energetska efikasnost u EU, na tom polju je D F G dfoubs!pshbotlf!qspj{wpeokf!{esbwf
u~injen zna~ajan napredak. Prema evropskim direktiva- Hla|enje: 2.6-2.8 2.2-2.4 <2.2 isbof/
Imamo ma donesenim u proteklih 15 godina, ure|aji bijele tehni- Grijanje: 2.8-3.2 2.4-2.6 <2.4
znanje, ke, sijalice, ku}ni ure|aji poput televizora, pe}nica,
Direktiva se odnosi samo na ure|aje snage manje od
grijnih elektri~nih ure|aja, te automobili, moraju imati
tehnologiju, oznaku o energetskoj efikasnosti na vidnom mjestu prili-
12kWh. Energetska efikasnost se odre|uje na osnovu ko-
risnog dejstva grijanja/hla|enja u odnosu na potro{nju Milan Lazarevi},
ljude, kom prodaje ili iznajmljivanja.
elektri~ne energije po satu. Primjera radi, iz gore navede-
Etikete su podijeljene u klase od A do G, pri ~emu je privatnik (Bijeljina)
sirovine, oznaka A za energetski najefikasnije proizvode, dok je G
ne tabele se mo`e vidjeti da klima-ure|aj A klase posti`e
isti nivo rashla|enja uz 30 odsto manje potro{ene elektri- Nj!tnp!uplpn!qspuflmji!ef|bwbokb
neobra|ena za one najmanje efikasne. Osim ovih osnovnih podataka, ~ne energije u odnosu na ure|aj G klase. ob!pwjn!qsptupsjnb!tubhojsbmj!j!ptub.
polja, potencijalni kupac dobija i mnogo drugih podataka u vezi Osim ovih informacija, na etiketi se nalaze i podaci o kfnp!31!hpejob!j{b!Fwspqf/!Wkfsvkfn
s proizvodom. Za neke klase elektri~nih ure|aja, poput
seljake fri`idera, uvedene su dodatne A+ i A++ klase, kako bi
godi{njoj potro{nji energije pod punim re`imom rada 500 eb!~f!tf!up!qspnjkfojuj-!bmj!usfcb!qswp
sati godi{nje, apsolutnoj sposobnost rashla|ivanja u kWh, ti- wsbujuj!wkfsv!mkvejnb!lpkj!tf!cbwf
bez posla, bili ozna~eni i proizvodi s izuzetnom energetkom efika- pu ure|aja (grijanje, hla|enje ili kombinacija), na~inu hla|e- qpmkpqsjwsfepn!j!pnphv~juj!jn!eb
snosti, koji su se pojavili na tr`i{tu nakon {to su po~etkom
sve osim druge decenije 2000. godine uvedene ove klase.
nja (hla|enje vodom ili zrakom), te nivou buke u decibelima. twpkf!qspj{wpef!nphv!qmbtjsbuj!j!qsp.
ebuj!j-!obsbwop-!pe!okji!j!ajwkfuj/
volje Oznake na etiketama mogu se podijeliti u ~etiri veli- Pe}nice
dr`ave ke grupe, koje su karakteristi~ne za ve}inu elektri~nih
proizvoda: Pe}nice sadr`e sli~nu tabelu kao i za klima-ure|aje, s
da to ● model i materijali od kojih je proizvod izra|en razlikom da su na etiketi navedeni jo{ podaci o apsolutnoj
● energetska klasa od A do G, u zavisnosti od ener- potro{nji energije u kWh, zapremini pe}nice u litrima,
uve`e kao i tip pe}nice (mala, srednja, velika).
Mirela Musi},
getske efikasnosti trgovac (Tuzla)
u jedan ● informacije o kapacitetu i na~inu rada
sistem, ● nivo buke koju proizvod emituje u decibelima [tedljive sijalice Sb{p•bsbob! tbn! v! lwbmjufu! ci/
qpmkpqsjwsfef!j!nfoj!mj•op!tf!of
isti~e Obi~na sijalica 25W 40W 60W 100W twj}b/! Sbejkf! lvqvkfn! vwp{of
Fri`ideri [tedljiva sijalica 7W 9W 14W 23W
Damjanovi} A++ A+ A B C
qspj{wpef/!Tjhvsojkb!tbn!v!okjipw
Za sijalice je naveden podatak koliku u{tedu ostva- lwbmjufu!ofhp!v!ob|!j!njtmjn!eb!ob|j
<30 <42 <55 <75 <90 ruju u odnosu na "klasi~ne" sijalice. Osim ovog podatka, qspj{wpej!of!nphv!cjuj!lpolvsfouoj
D E F G na ambala`i se nalaze podaci o efikasnosti od A do G, ob!usaj|uv!Fwspqtlf!vojkf/
<100 <110 <110 >125 koli~ina emitovanja svjetlosti, potro{nja u vatima, `ivotni
vijek sijalice u satima.
Ovaj koeficijent se ne ra~una u kWh, ve} se u obzir
uzima relativna u{teda energije u odnosu na kapacitet ko- Automobili
risnog prostora. A B C D
Osim ovih informacija, na etiketi se mora nalaziti i Rade Mikanovi},
<100 <120 <140 <160 nezaposlen
podatak o godi{njoj potro{nji elektri~ne energije u kWh,
kapacitet skladi{tenja svje`e hrane u litrama, kao i kapa- E F G Epnb~b!qpmkpqsjwsfeb!cj!nphmb!eb
citet zale|ene hrane u litrama, te buka u dB. <200 <250 >250 cvef!lpolvsfouob!t!fwspqtlpn-!bmj
djkfmv!tuwbs!lp•f!ob|j!ci/!qpmjuj•bsj/
Ma{ine za pranje ve{a Za motorna vozila ra~una se koli~ina ugljen-dioksida
Jnbnp!epnb~f!qspj{wpef!lpkf
i za su{enje ve{a u gramima koju vozilo ispu{ta u atomsferu po pre|enom
npafnp!qpovejuj!FV/!Ublp}f-!of.
kilometru. Automobil koji nosi oznaku A ispu{ta manje
A B C D nbnp!beflwbuov!{blpotlv!sfhvmb.
od 100 grama ugljen-dioksida u atmosferu, dok automo-
<0.19 <0.23 <0.27 <0.31 bil klase F ispu{ta 2,5 puta vi{e. Osim ove informacije, na ujwv! lpkb! cj! {b|ujujmb! epnb~fh
etiketi se nalaze i podaci o vrsti automobila, model, verzi- qspj{wp}b•b/!Up!tf!npsb!qspnjkfojuj/
E F G
<0.35 <0.39 >0.39 ja, vrsta goriva koje tro{i, tip prenosa, masa, potro{nja u
Za ma{ine za pranje ve{a energetska skala se ra~una litrama gradske vo`nje, vo`nje van grada i kombinovano.
10 qpofekfmkbl!7. 12. 2009. EU - BiH
Ostala jo{ jedna Predstavljamo zemlje ~lanice
obaveza iz
Sporazuma
Zemlja
jezera
Jezera pokrivaju
~ak 4,7 odsto
teritorije te zemlje

Veoma je va`no na jednostavan na~in gra|anima pojasniti da je

sprovo|enje svih zadataka iz SSP-a zna~ajno i zbog njih samih; nisu
one samo pusta evropska obaveza. EU }e istovremeno dati svoj puni
doprinos politi~koj i ekonomskoj stabilizaciji BiH.
Studija izvodljivosti, sastavljena od upitnika sa 346 pitanja, koju je po-
~etkom 2003. godine Savjetu ministara dostavio Brisel, bila je bez ikakve
sumnje prete~a prvog ugovornog odnosa izme|u BiH i Evropske unije -
Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju (SSP).
Danas, vi{e od {est i po godina nakon tog marta 2003. godine, koji je
prema mnogima klju~ni datum za po~etak integrisanja Bosne i Hercego-
vine u EU, BiH je ispunila ve}inu preuzetih obaveza iz SSP-a, ali je osta-
la glavnina posla sadr`anog u obavezama iz Evropskog partnerstva.
U junu 2008. godine desio se dugoo~ekivani i pri`eljkivani doga|aj ko-
ji su mnogi nazvali istorijskim: BiH je sa EU potpisala Sporazum o stabi-
lizaciji i pridru`ivanju nakon ocjene komesara za pro{irenje Olija Rena i
njegovih saradnika da su se stekli uslovi za tako ne{to. U novembru iste
godine SSP je ratificiralo
Predsjedni{tvo BiH, a ne-
BiH jo{ nije ispunila {to ranije, u julu, na sna-
obavezu koja reguli{e gu je stupio Privremeni
na~in uvoza automobila iz EU sporazum izme|u BiH i
EU, koji }e biti aktivan
sve dok SSP ne ratificira-
ju parlamenti svih 27 ~lanica EU ({to je proces koji obi~no traje dvije go-
dine). Vlasti BiH u me|uvremenu su ispunile gotovo sve obaveze iz
Privremenog sporazuma, osim one koje reguli{e na~in uvoza automobila
iz EU, na {ta se nedavno u jednom od inauguralnih govora osvrnula i Ne-
venka Savi}, direktor Direkcije za evropske integracije BiH.
U narednom periodu potrebno je raditi na dva kolosijeka; koliko god je
ispunjavanje reformi i evropskih standarda neophodno za sticanje statusa
kandidata i ostvarivanje kona~nog cilja - ~lanstva u EU, toliko istovreme-
no to dr`avi ne}e mnogo zna~iti ukoliko sve strukture dru{tva, uklju~uju-
}i i medije, nevladin sektor, ali i intelektualce, ne budu radile na
edukovanju javnosti o zna~aju ulaska u veliku evropsku porodicu.
SSP je ponu|en isklju~ivo dr`avama zapadnog Balkana, a zbog svoje
su{tine mnogi ga nazivaju i trgovinskim sporazumom. Na{a dr`ava se
obavezala da }e najprije postepeno po~eti otvarati svoje tr`i{te za grupe
proizvoda iz EU, ali }e istovremeno i dobiti mogu}nost izvoza doma}ih
Dejan [AJINOVI]
Estonija je relativno mala zemlja, veli~i-
ne Holandije, koja ima oko 1,3 miliona stano-
vnika. Spada u one zemlje koje su izuzetno
mnogo profitirale nakon pristupanja EU.
Glavni grad Talin je jedan od najo~uvanijih
srednjovijekovnih gradova u Evropi, a turizam
~ini 15 odsto estonske ekonomije. Glavne grane
ekonomije su in`enjerstvo, poljoprivreda, metal-
na i hemijska industrija, kao i drvoprera|iva~ka.
S obzirom na to da su zemljom kroz istoriju
vladali Danci, [ve|ani, Nijemci, Poljaci i Rusi, ~i-
tava Estonija pro`eta je uticajima tih zemalja i na-
roda. Estonski jezik je u bliskom odnosu s
finskim, ali nema sli~nosti s jezicima drugih balti-
~kih dr`ava: Latvijom i Litvanijom, niti sa rus-
kim. Oko ~etvrtina populacije govori ruski jezik.
Karolina Ravo,
Is to ri ja na kon Dru gog
svjetskog rata: Nakon poraza Nijemaca
u Drugom svjetskom ratu, Estonci su sovjetsku
vlast do`ivjeli kao drugu okupaciju. Prema ne-
kim tvrdnjama, Sovjeti su se osvetili stotinama
hiljada Estonaca za koje su procijenili da su sa-
ra|ivali sa Nijemcima protiv Crvene armije. Ve-
liki dio intelektualne elite Estonije iselio se u
prvim posljeratnim godinama iz Estonije na za-
pad, uglavnom u [vedsku i Finsku. Nakon Sta-
ljinove smrti sovjetski pritisak na Estoniju je
popustio i veliki dio protjeranih Estonaca se
vratio ku}i.
Veliki dio estonske obale i strate{kih mjesta
oko nje bili su vojno atraktivni za sovjetsku voj-
sku, pa su u tim podru~jima bile postavljene voj-
ne in sta la ci je. Po slje dnji kon tingen ti rus ke
armije, koja je naslijedila Sovjetski Savez, na-
Estonija se
pridru`ila
EU 2004.
godine,
zajedno sa
jo{ devet
zemalja.
To je bio
najve}i broj
zemalja koji
se odjednom
pridru`io EU
pustili su estonsku teritoriju tek 1994. godine.
Kao i u ve}ini drugih zemalja Sovjetskog
bloka, tokom osamdesetih godina se i u Estoniji
organizuju snage za estonsku nezavisnost. Kada
je postalo jasno da se Sovjetski savez ne}e su-
protstaviti te`njama za nezavisnost, zemlja je
nastavila na kursu ka potpunoj nezavisnosti.
S obzirom na to da su Estonci period sovjet-
ske vladavine nad Estonijom smatrali okupaci-
jom, tokom ~itavog perioda postojao je sna`an
pokret za nezavisno{}u koji su prikriveno potpo-
magale i zapadne sile, kojima nije odgovaralo
prisustvo sovjetskih snaga na tako strate{ki va-
`nom podru~ju. Kao i u ve}ini zemalja isto~nog
bloka tokom osamdesetih godina, 1989. godine
po~ela je takozvana Revolucija kroz pjesmu, a
iste godine formiran je ljudski lanac od dva mili-
ona ljudi koji se protezao kroz Estoniju, Litvani-

proizvoda koji ispune evropske standarde. Jedna od klju~nih obaveza ko-
ja proizilazi iz SSP-a tako|e je i uskla|ivanje zakonodavstva sa pravnim
propisima Evropske unije, {to je proces koji dr`ava treba da zavr{i za {est
godina (puni tranzicioni period).
Ostaju bez posla
zbog nedostatka
ICT vje{tina
U narednih pet godina, mili-
oni Evropljana mogli bi ostati
bez posla zbog nedostatka in-
formati~ko-komunikacionih i
tehnolo{kih (ICT) vje{tina, po-
ka zao je naj no vi ji iz vje {taj
Evropskog istra`iva~kog servi-
sa International Data Corpora-
tion (IDC) i "Microsofta".
Izvje{taj je pokazao da }e 90%
radnih mjesta u Evropi zahtijevati
da zaposleni imaju ICT vje{tine,
a do 2015. godine u gotovo svim
sektorima ova vrsta pismenosti
bi}e zahtijevana kao minimalni
uslov.
Ova studija pokazala je da 58%
poslodavaca smatra da institucije
za obrazovanje ne pripremaju do-
voljno mlade ljude, koji bi se,
ukoliko se ovaj problem ne rije{i,
mo gli na}i me|u gru pom ne -
obu~enih za mo der no ra dno
mjesto, u kojem je ICT vje{tina
primarna.
Marian Kolding, potpredsjedni-
ca Evropskog istra`iva~kog ser-
visa kompanije IDC, rekla je da
}e zemlje srednje i isto~ne Evro-
pe, iako tre nu tno ima ju ra dna
mjesta na kojima nije nu`no po-
sjedovanje ICT vje{tina, u dogle-
dno vri je me mo ra ti ra di ti po
uzoru na zapadnu Evropu. Kol-
dingova je dodala da ova ~injeni-
ca ilustruje nu`nost investiranja u
obu~avanje radne snage za kori-
{tenje modernih tehnologija u po-
slovanju.
Istra`ivanje je sprovedeno u 13
evropskih zemalja, a temeljno
traju razgovori sa gotovo 1.400
poslodavaca iz cijele Evrope te
web ankete.
Evropa od BiH
specijalni predstavnik
generalnog sekretara
Savjeta Evrope u BiH
Razgovarao: D. [AJINOVI]
Rje{avanje ustavnog pitanja "ostalih" neop-
hodno je da bi BiH bila uskla|ena s Konvenci-
jom o ljudskim pravima Savjeta Evrope, ka`e u
intervjuu za "Nezavisne" Karolina Ravo, speci-
jalni predstavnik generalnog sekretara Savjeta
Evrope u BiH. Ona je upozorila da }e put BiH ka
EU biti dug jer postoji veliki broj dokumenata i
zakona iz evropske prakse koje treba usvojiti i u
BiH.
NN: Mnogo ljudi u BiH ne razumije razli-
ku izme|u Savjeta Evrope i Savjeta EU. Mo-
`ete li pojasniti razliku?
RAVO: Prva razlika je u broju dr`ava. Sa-
vjet Evrope ima 47 zemalja ~lanica, koje uklju~u-
ju Rusiju, Ukrajinu, Moldaviju, zemlje ju`nog
Kavkaza, i sve zemlje Balkana osim Kosova.
BiH je ~lanica od 2002. godine. EU ima "samo"
27 zemalja ~lanica, a sve one su i ~lanice Savjeta
Evrope.
Druga razlika je u na~inu rada. U EU zemlje
~lanice se odri~u dijela svog suvereniteta u dijelu
poslova, i EU usvaja zakone koji su obavezuju}i i
primjenjuju se u svim zemljama ~lanicama. U
Savjetu Evrope svih 202 konvencija koje su na
snazi moraju biti ratifikovane u parlamentima
svih zemalja ~lanica da bi za njih bile obavezuju-
}e. Savjet Evrope je me|uvladina organizacija
Vlasti BiH daju sve od
sebe, ali njihovi napori
su oslabljeni lo{om
ekonomskom
situacijom u zemlji
koja funkcioni{e na principu konsenzusa i, ako to
iz nekog razloga nije mogu}e, na principu "jedan
~ovjek jedan glas". To zna~i da glas Rusije, na
primjer, ima istu snagu kao i, recimo, glas Ando-
re ili San Marina.
Tre}a razlika je jezi~ke prirode. U va{oj ze-
mlji se termin Savjet Evrope (Council of Europe)
koristi i za Savjet Evrope i za Savjet EU (Europe-
an Council). Zbog toga bi novinari u va{oj zemlji
za European Council uvijek pisali "Savjet EU".
NN: Koji je najve}i doprinos Savjeta
Evrope EU?
RAVO: Savjet Evrope je vode}a panevrop-
ska organizacija kada su u pitanju demokratija,
vladavina prava i za{tita ljudskih prava. To je ta-
ko|e organizacija koja postavlja standarde kako
odre|ena dr`ava ispunjava svoje obaveze prema
dokumentima Savjeta Evrope koje su ratifikovali.
Napomenu}u samo neke: Evropska konvencija o
za{titi ljudskih prava, Konvencija spre~avanja
mu~enja, Okvirna konvencija o za{titi nacional-
nih manjina, Konvencija o spre~avanju trgovine
ljudima, i tako dalje. Svaki od 800 miliona stano-
vnika Evrope mo`e svoj slu~aj povrede njegovih
ljudskih prava iznijeti i pred Evropskim sudom
za ljudska prava u Strazburu, a presude toga suda
su obavezuju}e za sve zemlje ~lanice. Nezamisli-
vo bi bilo da se neka zemlja EU oglu{i o standar-
de Savjeta Evrope. Isto se odnosi i na zemlje
kandidatkinje za ~lanstvo. To je zato {to se EU u
Reforme u BiH se provode
veoma sporo
Kopenhagenu 1993. godine odlu~ila da i politi~ki
kriterijumi, a ne samo ekonomski, budu uslov za
~lanstvo u Uniji. Ti politi~ki kriterijumi EU su
demokratija, vladavina zakona i po{tivanje ljud-
skih prava i prava manjina, {to su upravo isti kri-
terijumi za postajanje i za ostajanje ~lanstva u
Savjetu Evrope.
NN: Kako ocjenjujete napredak BiH ka
EU?
RAVO: Zadatak EU je da ocjenjuje progres
koji je BiH postigla. Ali ljudi ove zemlje moraju
da znaju da }e to biti veoma dug proces. Postoji
 EU - BiH 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 11
Evropske unije: Estonija Podaci (2008) Putnici dobili
Zakon

hiljadu
ju i Latviju, organizovanom povodom te`nji za
samostalno{}u. Iako je Estonija Deklaraciju o su-
verenosti izdala 1989. godine, tek je dvije godine
kasnije formalno postala nezavisna. Prva zemlja
koja je priznala Estoniju bila je Island. Estonija se
pridru`ila EU 2004. godine, zajedno sa jo{ devet
Osim pla`a,
zemalja.
magnet
To je bio najve}i pojedina~ni broj zemalja
za turiste
koji se odjednom pridru`io EU od njenog osniva-
su ostrva,
nja.
jako ~ista
Estonija je izradila Strategiju u odnosu na
voda i
EU za period od 2007. godine do 2011, u kojoj su
netaknuta
priroda
navedeni konkretni koraci koje Estonija treba
preduzeti da bi dala doprinos u provo|enju gene-
ralne politike EU.
"Otkad je postala ~lanica EU, Estonija je de-
monstrirala da je aktivni i konstruktivni partner u
daljim integracijama EU. Na{e ~lanstvo u Uniji je
Povr{ina: 56/339!lwb!esb!uoji!lj!mp!nf!ub!sb
Stanovni{tvo: 2-4!nj!mj!pob za za{titu
Etni~ki sastav: Ft!upo!dj!78-:!pe!tup-!Sv!tj svojih prava
36-7!pe!tup-!Vlsb!kjo!dj!3-2!pe!tup-!Ckf!mp!sv!tj!2-4
No vi za kon za ze mlje
pe!tup-!Gjo!dj!1-:!pe!tup
Evropske unije koji je stupio
Bruto dru{tveni proizvod: 39!nj!mj!.
na snagu pro{le sedmice {titi
kbs!ej!ep!mb!sb-!32/511!ep!mb!sb!qp!hmb!wj!tub!op!woj!lb osnovna prava putnika i uvo-
Nezaposlenost: qfu!pe!tup di niz obaveza za `eljezni~ke
Javni dug: qfu!pe!tup!CEQ.b kompanije u pogledu njihove
Stopa rasta: .!4-7!pe!tup!)3119* odgovornosti prema klijenti-
Putevi: 68/127!ln ma.
Asfaltirani putevi: 23/:37!ln Ovim zakonom evropski
@eljezni~ke pruge: :2:!ln gra |a ni ima }e ve }a pra va
prilikom putovanja vozom u
EU.
Zakon zabranjuje diskrimi-
naciju hendikepiranih osoba,
ja~a prava putnika na nakna-
du u slu~aju gubitka ili o{te-
}enja prtljaga. Tako|e, ovim
zakonom je utvr|ena odluka
da, u slu~aju smrti ili povre-
de putnika, mora biti uvede-
na trenutna nov~ana pomo},
koja bi u slu~aju smrti izno-
sila najmanje 21.000 evra po
osobi.
"S obzirom na to da milion
ljudi u Evropi svaki dan pu-
tuje vozom, o~ito je da se
Evro pa tre ba po bri nu ti da
putuju bezbjedno i ugodno.
Nova prava promovi{u po-
uz da ne i vi so ko kva li te tne
usluge u `eljezni~kom putni-
~kom pre vo zu", re kao je
Estonija spada u evropski ministar za saobra-
zemlje koje su }aj Antonio Tajani. On je is-
izuzetno profitirale
nakon pristupanja EU takao da nakon za{tite prava
putnika u vazdu{nom i `elje-
neprocjenjiv faktor u pobolj{anju na{eg ekonom- na kratkog toka, a tokom ljeta neke rijeke presu- zni~kom saobra}aju Evrop-
skog i politi~kog profila, pa je jaka i funkcionalna {uju. Samo 10 rijeka u Estoniji du`e su od stotinu ska unija planira da za{titi i
EU u na{em najve}em interesu", navedeno je u kilometara, dok je samo jednom rijekom mogu}e putnike koji koriste brodski i
tom dokumentu. ploviti ~itavom du`inom. autobuski prevoz.
Pri ro dne lje po te: Jedna od stvari Osim po prelijepim pla`ama i rijekama, Es- Dr`ave ~lanice Evropske
koju turisti koji u Estoniju dolaze ljeti najvi{e vo- tonija je poznata i po velikom broju jezera. Na unije mogu da zatra`e odgo-
le su {iroke pje{~ane pla`e kojih ima toliko da na njenoj teritoriji postoji oko 1.200 prirodnih jezera, du primjene novog zakona
zvani~nom sajtu estonske vlade poru~uju da sva- koja pokrivaju ~ak 4,7 odsto teritorije te zemlje. na svojoj teritoriji do najvi{e
ko mo`e prona}i jednu privatnu pla`u za sebe. Zanimljivo je da je ve}ina jezera veoma ma- 15 godina.
Temperature mora su ljeti u prosjeku oko 18 ste- la, da je ponekad te{ko re}i da li odre|ena vodena
peni, ali turisti~ka organizacija Estonije ka`e da masa spada u kategoriju jezera ili bara. Primjera
temperatura u zalivima i pli}acima obi~no bude radi, Estonija ima oko 20.000 bara, vodenih po- Kazne za
ve}a. dru~ja male povr{ine koja nikad ne presu{uju, ali web strane
Osim pla`a, magnet za turiste su ostrva, jako su premalena da bi bila jezera. Od svih estonskih
~ista voda i netaktnuta priroda. Najpoznatija i naj- jezera tek su 42 ve}a od povr{ine jednog kvadra- Evropska komisija objavila
ljep{a pla`a je na ostrvu Runu, koju ~ak zovu i tnog kilometra. Ve}ina jezera nije dublja od 20 je da }e strogo kazniti kom-
"pla`a pjevaju}eg pijeska". metara. Najdublje jezero je Rug Surjarv, i njego- pa ni je ko je uvo de opa snu
Estonija ima mnogo rijeka, od kojih je ve}i- va dubina iznosi 40 metara. prodaju ringtones (zvukova
mobilnih aparata), wallpa-
pers (slika ekrana) i drugih
mobilnih telefonskih usluga.

`eli pouzdanog partnera

vi{e od 85.000 stranica pravne ste~evine EU koje
treba da postanu dio legislative i prakse u BiH, a
BiH }e trebati ispregovarati i posti}i napredak u
35 poglavlja, od kojih su neki veoma tehni~ki. Iz
onoga {to sam ja pro~itala iz iz izvje{taja o na-
pretku BiH ka EU, reforme u BiH se provode ve-
oma sporo. Sve susjedne zemlje su napravile ve}i
napredak. Slovenija je ve} ~lanica, Hrvatska }e to
uskoro postati, Albanija, Srbija, Crna Gora i Ma-
kedonija su na pravom putu. Ja se jedino mogu
nadati da }e BiH imati snage da ih sustigne, pose-
bno kada se radi o viznoj liberalizaciji.
NN: Jeste li zadovoljni stanjem ljudskih
prava u BiH i kako }e to uticati na napredak
BiH ka EU?
RAVO: BiH je zemlja u tranziciji iz rata u
postratno doba, iz socijalisti~ke ekonomije u tr`i-
{nu ekonomiju. Ali ja ne mogu da razumijem da i
15 godina nakon rata 8.000 ljudi `ivi u kolekti-
vnim centrima, da pitanje povratka izbjeglica jo{
nije do kraja rije{eno, jer kao {to znate, revidirana
strategija Aneksa 7 je odbijena u parlamentu
BiH, da 15.000 nestalih jo{ nije prona|eno, iden-
tifikovano i sahranjeno, i trunu u masovnim gro-
bnicama. Te stvari moraju biti u planovima za
bud`ete. Manjine u BiH, posebno ranjive grupe
poput Roma, moraju dobiti bolju za{titu. Situacija
u nekim zatvorima u zemlji je zaista o~ajno lo{a.
Ve}ina konvencija Savjeta Evrope koje se ti~u
Ravo: Ne mogu da razumijem da
i 15 godina nakon rata 8.000 ljudi
`ivi u kolektivnim centrima
za{tite ljudskih prava su ratifikovane od strane
BiH, strategije i akcioni planovi su usvojeni ali je
implementacija slaba. Vjerujem da vlasti BiH da-
ju sve od sebe, ali njihovi napori su oslabljeni lo-
U posljednje vrijeme sve je
vi{e internet prevara i to pu-
tem navodne prodaje zvuko-
va za mo bil ne apa ra te.
De {a va lo se da te le fo ni
{om ekonomskom situacijom u zemlji i slo`enim prsnu pri li kom zvo nja ve.
na~inom dono{enja odluka. Na`alost, nerijetko su i djeca
NN: Kakav }e uticaj na stanje ljudskih bila `rtve ovih prevara. Po-
prava u BiH imati pristup na{e zemlje EU? daci govore da je prvobitno
RAVO: Nikakve. Savjet Evrope je organi- postojala 301 web stranica sa
zacija koja }e nastaviti da prati po{tivanje ljud- takvim ili sli~nim ponuda-
skih prava ~ak i nakon pristupa BiH EU, i to kroz ma. Zahvaljuju}i EU, dosad
Sud za ljudska prava, ali i druge mehanizme. je 159 web stranica korigo-
NN: Kakav je napredak u rje{avanju pi- valo te neispravnosti, a 54
tanja "ostalih" u BiH? web stranice su potpuno za-
RAVO: Prema Dejtonskom mirovnom spo- tvorene.
razumu iz 1995. godine, BiH je zemlja koja je Sve je po~elo kada su se
sastavljena od tri konstitutivna naroda i "ostalih". gra |a ni ze ma lja EU `ali li
Prema Ustavu, niko ko nije Bo{njak, Srbin ili zbog nejasnih cijena, nedo-
Hrvat ne mo`e biti izabran za ~lana Predsjedni{- voljno dostupnih informacija
tva niti mo`e biti predstavnik u Domu naroda. o prodavcima robe preko In-
Ako to nije diskriminacija, onda ne znam {ta jes- terneta, te nekorektnim mar-
te! To zna~i da su "ostali" drugorazredni gra|ani ketingom. @albe su ponukale
koji nemaju mogu}nost da u~estvuju u vo|enju ~elnike EU da zapo~nu deta-
zemlje iako su oni njeni gra|ani. Kao {to znate, ljne provjere.
Venecijanska komisija je u izvje{taju iz 2005. go- U Italiji devet preduze}a je
dine navela da je to kr{enje ljudskih prava, a o~e- ka`njeno zbog nepo{tene ko-
kujemo i presudu Suda za ljudska prava u vezi s mercijalne prakse sa oko dva
tim. Na putu ka EU eliminacija ove diskriminaci- miliona evra, uklju~uju}i i
je ne}e biti i jedini uslov koji treba ispnuniti. Ono poznati italijanski "Telecom"
{to EU treba je pouzdan i funkcionalni partner i "Vodafone". Ovu inicijativu
koji ima pune kompetencije da pregovara u ime pozdravila je Organizacija
dr`ave BiH i autoritet da u zemlji utjelotvori sve evropskih potro{a~a BEUC.
odluke koje se donose na evropskom nivou.
12 qpofekfmkbl!7. 12. 2009.

Po{tovani ~itaoci, u rubrici Dana{nje pitanje:

Intervju
Forum plus mo`ete da
izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim
doga|ajima i temama. Koliko iz mjese~nog
Va{e odgovore {aljite na e-mail: bud`eta izdvajate
odgovori@nezavisne.com za hranu?

Miladin Miloj~i}, na~elnik Zajedni~kog {taba Oru`anih snaga BiH

Nastavljamo reforme i
nakon odbijanja MAP-a nica saveza i partnerskih zemalja. Nas iz vojske u

FOTO NN
ovom trenutku ne interesuje da li je neki od poli-
ti~ara kriv ili nije.
Radi}emo maksimalno NN: Koliko politika uti~e na rad OS
BiH?
na ispunjavanju MILOJ^I]: Zakonom o odbrani BiH defi-
ostalih standarda nisano je da se OS ne mogu koristiti u politi~ke
svrhe niti u aktivnosti politi~kih stranaka. Zako-
koji su po zahtjevu nom je regulisano da su pripadnici OS, uklju~u-
NATO-a. Nijedan ju}i i generale, neutralni u politi~kim pitanjima i
da se ne}e anga`ovati u bilo kojoj aktivnosti po-
vojnik ne}e liti~kih stranaka niti biti izabrani ili imenovani na
spekulisati da li je javne du`nosti. Profesionalnim vojnim licima za-
ne{to politika uradila branjeno je sindikalno i politi~ko organizovanje.
Oru`ane snaga BiH su jedinstven sistem i nalaze
ili nije, istakao Miloj~i} se pod punom civilnom i parlamentarnom kon-
trolom. Imamo apsolutnu podr{ku politi~kih
Razgovarao: Davud MUMINOVI] struktura u BiH. Veoma smo zadovoljni i po-
dr{kom Komisije za bezbjednost i odbranu parla-
ru`ane snage BiH, nakon menta BiH u ispunjavanju na{ih zakonskih

O
{to je BiH odbijen Akcioni
plan za ~lanstvo u NATO
(MAP), moraju dalje da ra-
de kao da se ni{ta nije do-
go di lo, ka `e Mi la din
Miloj~i}, na~elnik Zdru`e-
nog {taba Oru`anih snaga BiH.
Tvrdi da su OS BiH ispunile sve obaveze
postavljene pred njih za rad prijema u MAP i is-
ti~e da je ulazak u NATO politi~ko pitanje. Ka`e
i da je upu}ivanje bh. vojnika u Afganistan stru-
~no, a ne politi~ko pitanje.
NN: Da li ste razo~arani zbog toga {to
BiH na posljednjem ministarskom sastanku
zemalja ~lanica NATO-a nije primljena u
Akcioni plan za ~lanstvo u NATO-u (MAP)?
MILOJ^I]: Ugao profesionalnog vojnika
ne poznaje razo~arenje. Smatramo da smo napra-
vili krupne iskorake u pravcu reforme odbrane.
Istinski smo o~ekivali da }emo pre}i ovu stepe-
nicu i biti primljeni u MAP. Sve ono {to je pos-
tavljeno pred nas mi smo realizovali.
NN: [ta ova odbijenica zna~i za BiH i za
odbrambene strukture BiH?
MILOJI^I]: Reforma odbrane kao reforma
se provodi radi nas, a onda poslije ide orijentacija
u pravcu evroatlantskih asocijacija i da bi se os-
tvario onaj strategijski cilj koji je BiH postavila, a
to je ulazak u NATO i EU. Mi ne mo`emo da
prekinemo vrlo krupne aktivnosti koje su zapo-
~ete. Nema zastajanja. Ova je tranzicija dugotraj-
na. Neko to savlada br`e, neko sporije. Neko
dobije dodatne uslove, neko ide jednim tokom u
okviru neke normale. Ostajemo stabilni i o~eku-
jem sigurno u jednom u narednih zasjedanja da
se mo`e napraviti taj naredni iskorak i da mi ne-
}emo ostati dugo van MAP-a.
NN: Da li je ta~no da je neupu}ivanje bh.
vojnika u Afganistan jedan od razloga zbog
kojih nismo primljeni u MAP?
MILOJ^I]: Mi smo ve} ove godine uzeli
u~e{}e u misiji ISAF u Afganistanu. Ve} se tamo
nalazi 10 na{ih ofcira i mislim da to nije jedan od
razloga jer neke zemlje nemaju nijednog predsta-
vnika, ali su ostvarili MAP.
NN: Rekli ste da kao profesionalni vojnik
ne poznajete ljutnju i razo~arenje, ali da li
Vam je kao pripadniku OS BiH krivo {to put
prema NATO-u ko~e neke druge stvari na
koje OS nemaju uticaja?
MILOJ^I]: Cijela dr`ava ulazi u NATO. To
Miloj~i}: OS BiH su politi~ke odluke. Mi vojnici smo svjesni toga i
ispunile sve mi vojnici isklju~ivo radimo u oblasti svih onih
uslove za prijem
u Akcioni plan pitanja koja su vezana za OS. Imamo na{e misije
za ~lanstvo u i zadatke koji su definisani zakonom. Nijedan
NATO (MAP) vojnik ne}e spekulisati da li je ne{to politika ura-
dila ili nije. Ja se isklju~ivo brinem, i sve moje
pot~injene i komande i jedinice sam usmjerio u
pravcu da ispunimo ono {to se zahtjeva od OS.
Radi}emo maksimalno u podizanju sposo-
bnosti, podizanju obuke na vi{i nivo i ispunjava-
Cijela dr`ava nju os ta lih stan dar da ko ji su po zah tje vu
ulazi u NATO. NATO-a.
To su politi~ke Stalno radimo na implementaciji utvr|enih
odluke partnerskih ciljeva, unapre|enju procesa obuke u
skladu sa NATO standardima, obuci deklarisanih
jedinica za mirovne operacije, tako da iz dana u
dan postajemo interoperabilniji sa snagama ~la-
obaveza.
NN: Da li }e bh. vojnici biti upu}eni u
danski, turski ili njema~ki kontingent u Afga-
nistan?
MILOJ^I]: [to se ti~e u~e{}a s jedinicom u
operaciji ISAF-a, pregovori s partnerima su jo{ u
toku i ne `elim prejudicirati rje{enje prije okon-
~anja pregovora.
NN: Da li je ovo politi~ko pitanje ili pita-
nje struke s obzirom na to da su pojedini
predstavnici srpskog naroda kazali da bi slu-
`enje pod komandom Turske bilo uvredljivo
za Srbe?
MILOJ^I]: [to se ti~e Zajedni~kog {taba i
OS BiH, upu}ivanje pripadnika OS u operacije
izvan zemlje, uklju~uju}i i ISAF, stru~no je pita-
nje. S aspekta struke potrebno je procijeniti bez-
bje dno snu si tu aci ju, pri hva tlji vost ri zi ka,
operativnu sposobnost jedinice i ograni~enja te
obim podr{ke partnera. Nakon izvr{ene procjene
i okon~anja pregovora s mogu}im partnerima,
Zajedni~ki {tab dostavlja prijedlog Ministarstvu
odbrane BiH u vezi s u~e{}em u operaciji izvan
zemlje. Tvrdim da je za Zajedni~ki {tab i OS ovo
stru~no pitanje, ali ne isklju~ujem mogu}e politi-
~ke konotacije na drugim nivoima, posebno kada
se tra`i odgovor na opravdanost u~e{}a u miro-
vnim operacijama.
NN: Da li je ta~no da je Selmo Cikoti},
ministar odbrane BiH, obe}ao Turcima da }e
na{i vojnici biti u sastavu turskog kontingenta
u Afganistanu?
MILOJ^I]: Odgovor morate tra`iti od mi-
nistra odbrane.

FORUM PLUS
Nj!tmjn!eb!jn!of!usf!cb!oj!. V!sf!ev!kf!lb!eb!of!lj!tuv!. Nj!ojt!ubs!tuwb!pcsb!{p!wb!okb Ops!n bm!o p! kf! eb! tbn Bnb-! eab!cb! mkv!ej! cj!mp Wkf!sp!wb!uop!kf!v{b!mve!qsj!•b!uj
Da li je |ub!eb!uj!kfs!jnb!tmv!•b!kf!wb efou!lp!kj!of!nb!pe!•f!hb!aj!. jnb!kv!job!•f!tusb!|op!mj!cf!. of!{b!ep!wp!mkbo! lbeb! tb!. lb!l wj! vtmp!w j! lbe! qp!mb of!l b!l wjn! nj!o jt!u bs!t uwj!n b
opravdano lp!kj!qv!uv!kv!qkf!|lf!j!qp!31 wkf!uj-!b!lb!npmj!tuv!ej!sb!uj- sbm!of!lsj!uf!sj!kv!nf!{b!tuj!. np!ekf!db!qsp!gf!tp!sb!ep!. pe!obt!jnb!twf!|ft!uj!df eb!usf!cb!vcmb!aj!uj!lsj!uf!sj!kv!nf
nezadovolj- lj!mp!nf!ub!sb!ep!gb!lvm!uf!ub- ep!cj!kf!of!lv!tuj!qfo!ej!kv-!bmj qfo!ej!kf-!b!pcj!•op!j!lbeb cj!kb!kv! tuj!q fo!e j!kf/! Qpe tb!nf-!of!np!af!np!ep!. {b! ep!cj!kb!okf! tuj!qfo!ej!kf/! Up
stvo studena- b!pwj!j{!hsb!eb-!tb!twjn nj!tmjn!eb!tuwbs!op!v!eb!. ji!qp!ej!kf!mf-!ep!cj!kv!ji!#{b!. iju!op! qsp!nj!kf!oj!uj! vtmp!wf cj!uj! oj! qsf!mb!{of! pdkf!of kf! kf!eob! hmv!wb! qp!qv!mb!dj!kb
ta u BiH np!hv!~jn!vtmp!wj!nb!lp!kf ob|!okf!wsj!kf!nf!of!usf!cb tmv!a oj#!tuv!e fo!u j!qp!q vu lpo!lvs!tb!j!vwstuj!uj!vhsp!. ob! jtqj!uv-! b! lb!npmj! tuj!. lp!kb!•v!kf!tb!np!lbeb!tf!sb!.
u vezi jnb!kv-!ip!~f!eb!jnb!kv!tuj!. pwjn!hsbe!tljn!|njo!lf!sj!. ekf!df!qsp!gf!tp!sb-!gvo!ldj!. af!ov! lb!uf!hp!sj!kv! tuv!ef!. qfo!ej!kf/!Kb!tbn!cb!sfn ej!p!okj!nb/
s uslovima qfo!ej!kv/ nb!eb!wb!uj!tuj!qfo!ej!kf/!Oflb pof!sb-!ob!•fm!oj!lb!j!pt!ub!mf ob!ub!lbp!qsj!psj!ufu" jt!lsfo/ Drago,
{kolovanja i Milisav, hp!tqp!eb!{b!tv•f!sv!lb!wf- #fmj!uf#/ Mirza, Tuzla
stipendiranja Tesli} ub!dov!v!sv!lf!j!of!lb!{b!sb!. Lidija, Ajla, Te{anj
najuspje{ni- }v!kv!tuj!qfo!ej!kv/ Trebinje Sarajevo
jih? jagoda44
@gmail.com
 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 13
Newsweek Time

Forum Barak Obama,

postimperijalisti~ki
predsjednik
Avganistan
- To je sada
njegov rat

Press
DAILY MAIL Iz pozadine Pi{e:
Sead FETAHAGI]

Ku}a {iroka Ali, na prvom mjestu na{ ~ovjek ne}e se zainteresovati

za umjetnost, po{to nema te navike, niko ga nije u~io od
170 centimetara porodice do {kole i dru{tva, da u|e u svijet umjetnosti

Nemu{ta
U njoj se te{ko ~ovjek mo`e po-
{teno kretati, ali ku}a {iroka samo
170 centimetara nalazi se u Lon-
donu i trenutno se prodaje po ci-
On o~ekuje da }e ku}u vjerova-
tno kupiti neki par ili eventualno
samac po{to nije prakti~na za po-
rodicu. Ku}a je kompletno renovi-
umjetnost o}e li neki na{ ~ovjek koji je os- tematikom, {to je samo po sebi dramati~no i fil-

jeni od 600.000 evra. Smje{tena u
naselju [epards Bu{ u zapadnom
Londonu ova ku}a je jedna od na-
ju`ih ku}a u Velikoj Britaniji.
Agencija za nekretnine upravo
koristi ovu njenu osobitost da bi je
prodali po vi{oj cijeni. Ku}a ima pet
spratova - nisko prizemlje, visoko
prizemlje, prvi, drugi i tre}i sprat i
ukupna povr{ina iznosi 93 metra
kvadratna. Po svemu sude}i ku}a }e
biti prodana po predlo`enoj cijeni
kako manjak prostora i niske kama-
te na kredite ~ine da cijene u gla-
vnom gradu Velike Britanije rastu.
Sajmon Bitson, iz agencije Feron
Sutaria koja prodaje ku}u, ka`e da
postoji veliko interesovanje za ku-
povinu ove imovine.
"Nikada ranije nisam vidio ovakvu
ku}u. Zaista je uska ali to samo do-
prinosi njenom {armu", kazao je on.
rana i postavljen je novi parket a
ve}i dio prostora je dizajniran u
minimalisti~kom stilu. Kupatilo je
ure|eno u evropskom stilu dok je
na jednom spratu postavljen krevet
koji je {irok gotovo kao ku}a. U
Jedna od naju`ih
ku}a u Velikoj Britaniji
zadnjem dijelu se ~ak nalazi mali
vrt koji je idealan za organizovanje
ro{tilja tokom ljeta. Bitson je do-
dao da ku}a smje{tena u Ulici Gol-
dhouk Roudu predstavlja solidnu
vrijednost za ulo`eni novac, upr-
kos njenoj {irini.
"Pro{le godine januar je bio prili-
~no pogodan za prodaju nekretnina
tako da se nadamo da bi se ku}a
mogla tada prodati", dodao je on.
H
tao bez zaposlenja, kakvih ima na
hiljade, uzeti u ruke roman na{eg
savremenog pisca ili mo`da po`u-
riti u pozori{te da pogleda najno-
vi ji ko mad na {eg dra ma ti ~a ra?
Naravno da ne}e, dosta mu je nje-
gove brige, njegove drame, a ne jo{ da se zani-
ma bje los vjet skim do go dov {ti na ma. Ali, na
prvom mjestu na{ ~ovjek ne}e se zainteresovati
za umjetnost, po{to nema te navike, niko ga nije
u~io, od porodice do {kole i dru{tva, da u|e u
svijet umjetnosti. Tako na{i srednjo{kolski pro-
fe so ri knji `e vnos ti na go ne |a ke da bu ba ju,
umjesto da ih zainteresuju za knjigu.
Na{i
politi~ari Da li ste nekada ~uli nekog politi~ara, ali i
ne smatraju od javnih ljudi bilo kakve fele, da pominju stva-
umjetnost rala{tvo? Oni sasvim lijepo mogu `ivjeti bez
nikakvim knjige, bez saznanja o likovnoj umjetnosti, bez
`ivotom teatra i filma, bez muzike, osim svadbene i ka-
fanske. Pa se onda umjetnici pitaju, ali i ona {a-
~i ca za in te re so va nih za umje tnost, za {to
svakovrsni politi~ki organi ne posve}uju ni trun
mi~no u svakom smislu. Me|utim, osim slikanja
rata i ratnih posljedica, ho}e li se mo}i poslije
tridesetak godina po filmovima razaznavati u
kakvom smo ambijentu `ivjeli? Ljudi su potpu-
no zarobljeni u svoj nacionalizam, cijela dr`ava
je podijeljena na troje, a budu}e generacije po
na{em filmu to ne}e saznati. Taj nacionalizam,
koji uru{ava dru{tvo i pojedinca, na na{em filmu
nije ni pomenut.
Razumije se da treba imati kura`i pa na fil-
mu uslikati neprimjerenu gramzivost na{ih veli-
kih bosova. Ho}e li iko na celoluidnoj vrpci
ostaviti trag o dana{njem `ivotu koji `ivim: o
beskrupuloznoj plja~ki novokomponovanih taj-
kuna? A, jedna takva tematika bila bi i veoma
dramati~na. Ali, treba imati hrabrosti, pa se
uhvatiti za tu avanturu.
Meni se od na{ih filmova najvi{e svidio
"Kod amid`e Idriza" Pjera @alice. Taj }e film os-
taviti veoma vjernu sliku jednog mahalskog `i-
vota, minuciozno portretiraju}i ljude i njihovu

STAV pa`nje ovom segmentu `ivota? Pa, zato {to na{i

politi~ari ne smatraju umjetnost nikakvim `ivo-
tom. Nisam nikada ~uo da je ijedan parlament, a
svakodnevicu, pa se mo`e smatrati izvanrednim
etnografskim djelom.

Pi{e:
Dra`en REMIKOVI]
Prosjek
Potro{a~ka korpa ko{ta oko 1.600 KM. Prosje~na plata iznosi oko
780 KM. U porodici prosje~no `ivi ~etvoro. Prosje~no rade dva ~lana
porodice koji primaju prosje~nu platu od 780 maraka, ako imaju pro-
sje~nu sre}u. Ostala dva ~lana ne privre|uju, pa bi po nekom prosjeku
oni trebali potro{iti pola od zarade ova dva ~lana koja rade. Druga po-
lovina ide na potro{a~ku korpu koja je prosje~no oko 1.600 KM. Ako se
oduzme prosje~ni procenat ova dva ~lana koja potro{e polovinu prosje-
~ne zarade od ukupne prosje~ne plate koju zara|uju ova dva ~lana po-
rodice koja rade, za prosje~nu potro{a~ku korpu ostane u prosjeku oko
780 maraka. S tim iznosom se ne mo`e
^ovjek je platiti ni polovina prosje~ne potro{a~ke
u prosjeku oko korpe.
20 godina gladan, Prosje~an ~ovjekov `ivot je oko 65-70
`edan, go, bos, godina, s tim {to je na ovim prostorima
neobrazovan, taj prosjek ne{to ni`i. Prosje~ni radnik
nekulturan koji po~ne da radi u 20. godini i do 30.
u svoje porodi~no stablo uvrsti i ostala
tri prosje~na ~lana porodice, za svog
radnog vijeka ostaje uskra}en u prosjeku za oko 20 godina prosje~ne
potro{a~ke korpe koju ne mo`e nadomjestiti svojom prosje~nom pla-
tom, {to zna~i da je u prosjeku oko 20 godina gladan, `edan, go, bos,
neobrazovan, nekulturan. Mo`e se re}i i da je, prema ovim prosje~nim
parametrima, prosje~an ~ovjek u prosjeku oko 20 godina i prosje~no
neura~unljiv, jer mu 20 godina ne{to fali. Ali to su samo neke prosje~ne
opservacije. Statistika se puno preciznije bavi ovim pitanjima, kod nje
je sve prosje~no, nema pojedina~nih slu~ajeva. Na kraju, i u bo`jim
knjigama se ka`e da ~ovjek treba biti umjeren i osrednji. Prosje~an.
ima ih stotine, od op{tinskih do dr`avnog, po-
svetio ijednu minutu umjetni~kom stvarala{tvu.
Istina je da se ~esto ~uje pri~a kako je kultu-
ra stub nacionalnog bitka, pa se i umjetnost treti-
ra samo za upotrebu, za ostvarenje politi~kih i
nacionalnih ciljeva. Pa, prema tome se pona{aju
i stvaraoci, pomno paze}i da u svojim djelima
zadovolje `elje aktuelne politike. Zato imamo u
dobroj mjeri nemu{tu savremenu umjetnost.
Razumljiv je odgovor na pitanje postavljeno
u po~etku za{to ~ovjek bez posla, ili onaj koji
nema novaca da prehrani svoju porodicu, ni{ta
ne ~ita i ne ide u pozori{te. Ali je, po mom mi{-
ljenju, osnovno pitanje za{to u djelima na{ih sa-
Osnovno
pitanje je za{to
vremenih umjetnika gotovo pa i nema odraza
u djelima na{ih na{e savremene zbilje? Zar nije vrijedan umje-
savremenih tni~ke pa`nje ~ovjek koji gladuje? Neminovno
umjetnika je da socijalna umjetnost danas ima svoj izraz,
gotovo pa jer `ivimo u ambijentu posvema{nje sirotinje i
nema odraza oskudice. Ali ne, na{i stvaraoci se distanciraju
na{e savremene od stvarnih `ivotnih problema, od bijede koja je
zbilje vidljiva na svakom koraku. A, {to je najva`nije,
socijalna tematika ne bi bila dobro prihva}ena
od politi~kih vlasti.
Filmska proizvodnja u ovako siroma{noj
zemlji je ipak koliko-toliko `ivahna. [to doka-
zuju i brojne me|unarodne nagrade. A, ugla-
vnom se svi ti filmovi bave ratnom ili poratnom
Zanimljivo je da u tom filmu nema nijednog
negativnog lika, nema nikakvog stvarnog suko-
ba, ali se pravi sukob de{ava izvan filma, izme-
|u ona kvog `i vo ta ko ji gle da mo i na {eg
dana{njeg.
Ni ka da u Bo sni i Her ce go vi ni ni je bi lo
mnogo vrijednih dramskih pisaca. Danas je pisa-
nje za teatar nekakva sporadi~na djelatnost, pa
se ne mo`e ni o~ekivati da }emo na daskama
ugledati dramu o na{oj aktuelnosti. Za{to na sce-
ni nema junaka koji se bori protiv birokratsko-
nacionalne nemani? Za{to ne vidimo stradalnika
od ratnih profitera?
Jasno mi je da umjetnici ne mogu `ivjeti od
svog rada. Ponajbolje prolaze glumci, koji su an-
ga`ovani na raznim tezgama, posebno u televizij-
skim se ri ja ma, ako se to mo `e na zva ti
umjetno{}u. Pa, kad je tako, kako o~ekivati od
stvaralaca da svojim djelom u|u u borbu s opa-
kim prevarantima i gangsterima. Izlaz je u stvara-
nju lju ba vnih pri ~a, a jo{ bo lje odla ze }i u
pro{lost, gdje treba afirmisati nacionalne i vjerske
kvalitete. Zar nije kod na{e hrvatske populacije
preplavilo obilje u likovnoj umjetnosti crkvenih
slika? Zar se kod Bo{njaka na svjetlo dana ne iz-
vla~e zaboravljeni i arhai~ni autori iz Otoman-
skog carstva? Zar se kod Srba i dalje ne pjeva u
duhu desetera~kog stiha? Zato je potpuno razu-
mljivo bje`anje umjetnika od pravih problema.
14 qpofekfmkbl!7. 12. 2009.
Banjalu~ka policija uhapsila

Hronika Na smrt izjavio je da je nakon uvi|aja tijelo Bara}eve posla-

Aktiviran
eksploziv ispred
lokala "Shakers"
ne{to uradio jer se, kako je na-
veo, do sada u njegovom lokalu
nije desio ni najmanji incident.
"Ni ti mi je ne ko pri je tio ni ti
sam ja nekome ne{to lo{e u~inio.
Mo`da smo bili meta jer smo je-
dini pravi koktel-bar u Banjaluci
i BiH. Mo`da su nam podmetnuli
bombu jer nam `ene ~ine 80 od-
sto uku pnog bro ja gos ti ju. Ne
znam", naveo je Savanovi}, do-
dav{i ujedno da pri~injena mate-
Lokal rijalna {teta na lokalu iznosi oko
"Shakers"
500 maraka.
BA NJA LU KA - Ne po zna ti Savanovi} je naveo i da je ovo
napada~ ju~e ujutro je postavio prvi napad u osam mjeseci rada
lokala.
i aktivirao eksplozivnu napra-
vu ispred lokala "Shakers" u "Ni sam ni ko me du `an no vac,
Ulici vojvode Stepe Stepanovi- niko nije prilazio da me 'reketira'
}a kod Rebrova~kog mosta. i stvarno ne mogu re}i da sam ja
Iz ba nja lu ~ke po li ci je je pot - bio meta ovdje niti lokal koji sam
vr|eno da je eksplozija prijavlje- otvorio", zaklju~io je Savanovi}.
na oko 5.25, na kon ~e ga je
upu}ena uvi|ajna ekipa.
Vlasnik lokala
"Nakon uvi|aja utvr|eno je da
kazao da ne zna ko bi
je ru~no izra|ena eksplozivna na-
ovako ne{to uradio jer
prava postavljena u saksiju ispred
"nikome nije du`an"
lokala. Nakon detonacije o{te}e-
na su stakla na lokalu, a povrije-
Nakon uvi|aja policija je po-
|e nih ni je bi lo", na ve li su u
krenula istragu u cilju hvatanja
policiji.
Banjalu~anin Milan Savanovi}, napada~a, koji se zasad vodi pod
rubrikom "nepoznat".
vlasnik lokala, ispri~ao je ju~e da
ne zna zbog ~ega bi neko ovako N.M.
Predozirao se mladi}
BANJALUKA - Policiji je u subotu poslije podne prijavljen pro-
nalazak be`ivotnog tijela Dejana Pa~avre iz Banjaluke, a nakon
obdukcije utvr|eno je da je uzrok smrti predoziranost, potvr|eno
je ju~e "Nezavisnim".
Be`ivotno tijelo Pa~avre prona{ao je njegov otac Branko, nakon ~ega
je o svemu obavije{tena policija.
@eljko Karan, direktor Zavoda za sudsku medicinu RS, pojasnio je
ju~e da je tokom obdukcije utvr|eno da je Pa~avra preminuo nakon {to
se predozirao tokom intravenskog uzimanja heroina.
N.M.
Poginuo
Vjekoslav Papi}
VITEZ - Vjekoslav Papi} (37)
iz Viteza poginuo je ju~e ujutro
u saobra}ajnoj nesre}i na magis-
tralnom putu u naselju Kr~evine
u Vitezu, saop{teno je iz MUP-a
Srednjobosanskog kantona.
Nezgoda se desila oko dva sa-
ta kada su se sudarili automobil
~i ro ki ko ji je vo zio Pa pi} i
BMW, za ~ijim je volanom bio
Semin \elilovi} (26) iz Kru{~i-
ce kod Viteza.
Vjekoslav Papi} poginuo je na
licu mjesta, a iz policije ka`u da
}e uzrok nesre}e biti poznat na-
kon vje{ta~enja.
A.S.
Napao majku,
pa prijetio
bombama
TUZLA - Tuzlanska policija
uhapsila je, a potom pustila Da-
nijela J. (29) iz Tuzle koji je pre-
ksino} oko 20.30 napao majku
Nasihu J. (47), a po dolasku poli-
cije prijetio ru~nim bombama,
potvrdio je tu`ilac Alija [ukali}.
Izme|u majke i sina je najprije
do{lo do verbalnog, a potom i fi-
zi~kog sukoba. Majka je policiju
pozvala i prijavila sina da joj je
nanio povrede po glavi i tijelu.
Tu`ilac [ukali} navodi da je, pre-
ma dostupnim saznanjima, do
sukoba do{lo u vezi s ku}om u
kojoj `ive.
Nakon {to je do{la policijska
patrola, Danijel J. je sa dvije ru-
~ne bombe prijetio da }e ih akti-
virati, ako policija ne ode. Nakon
du`eg pregovaranja policije da se
smiri i odlo`i eksploziv, Danijel
J. je uhap{en, ali ubrzo i pu{ten
na slobodu.
Tu`ilac Alija [ukali} navodi da
je Danijelova supruga psihi~ki
bolesnik, te da je niko osim njega
ne mo`e dr`ati pod kontrolom,
zbog ~ega je on pu{ten na slobo-
du.
J.[.
Motiv napada nije poznat.
Kom{ije Bara}evih
ispri~ale da je ova
porodica `ivjela oskudno,
te da je Bo`ana imala
psihi~kih problema
Nikola MORA^A
BANJALUKA - Kriminalisti~ki inspektori
CJB Banjaluka uhapsili su u subotu poslijepodne
Dalibora Bara}a (33) iz Banjaluke, osumnji~enog
da je dan prije na smrt pretukao svoju majku
Bo`anu (58).
Be`ivotno tijelo Bo`ane Bara} prona|eno je u
subotu oko 14.40 u porodi~nom stanu u Krfskoj uli-
ci broj 106 u banjalu~kom naselju Obili}evo, goto-
vo 24 ~asa nakon {to ju je premlatio njen nasilni sin.
Izvor "Nezavisnih" blizak istrazi ispri~ao je ju-
~e da se slu~aj dogodio u petak oko 19 ~asova, kada
je Dalibor Bara} na brutalan na~in, {akama i noga-
ma, premlatio svoju majku Bo`anu.
"Nakon dojave da je u stanu na Obili}e-
vu prona|eno be`ivotno tijelo `ene, upu}ena je de-
`ur na pa tro la i lje kar mrtvo zor nik ko ji je
konstatovao da je smrt bila nasilna", naveo je ovaj
izvor, dodav{i da je prizor u stanu {okirao uvi|ajnu
ekipu.
Branko Bjelajac, de`urni banjalu~ki tu`ilac,
U stanu
nema
nikoga
no na obukciju, dok je njen sin, koji je odmah uha-
p{en, sproveden na kriminalisti~ku obradu u CJB
Banjaluka.
Motiv napada nije poznat, a iz policije su naveli
da }e ta~ne okolnosti pod kojima se odigrao bruta-
lan zlo~in biti poznate nakon istrage, odnosno saslu-
{anja osumnji~enog Dalibora Bara}a.
@eljko Karan, direktor Zavoda za sudsku
medicinu RS, izjavio je da je obdukcija utvrdila da
je Bara}eva preminula od vi{estrukih preloma reba-
ra, te povreda vitalnih organa.
"Naj te `e po vre de za bi lje `e ne su u po dru ~ju
grudnog ko{a, gdje gotovo nijedna kost nije ostala
~itava. Bara}eva je imala te{ke povrede i podlive u
predjelu glave koji su joj naneseni udarcima tupom
mehani~kom silom", pojasnio je Karan.
"Ne za vi sne" sa zna ju da je Dalibor Bara}
svoju majku udarao {akama i nogama po glavi i
grudnom ko{u, a nakon svega mirno od{etao iz sta-
na i tek sutradan o svemu obavijestio rodbinu, koja
je kontaktirala policiju.
[okirane kom{ije ju~e su gotovo jednoglasno
izjavljivale da je porodica Bara} `ivjela oskudno, te
da je `rtva bila dugogodi{nji psihi~ki bolesnik.
"Nesretna Bo`ana u petak ujutro je kod
mene dolazila da joj posudim marku kako bi sebi
kupila kiflu da ne{to pojede. Jadnica, bila je psihi-
~ki bolesnik jo{ od kada su se doselili u ovu zgradu,
a njen mu` je odavno imao zdravstvenih problema
jer je bio alkoholi~ar", navela je kom{inica iz zgra-
de, dodav{i kako su stanari ~esto pozivali policiju
zbog buke koja je dolazila iz stana Bara}evih.
"Posljednji put buka i lomljavina se ~ula u pe-
tak oko 19 ~asova i tada je vjerovatno nesretna Bo-

Sarajevska policija poja~ala patrole zbog u~estalih razbojni~kih kra|a

Na terenu i inspektori u civilu

A. SORGU^ "Mi nemamo dokaz da li se radi o pra- ni{tva vr{e lica koja u`ivaju narkoti~ka sred-
Kladionica
"Williams" vim ili plasti~nim pi{toljima", isti~e Ikovi}. stva i kad ih uhvati kriza oni napadaju kako
oplja~kana Podsje}a da je razbojni{tva uz prijetnje bi do{li do novca za drogu", tvrdi Ikovi}.
SARAJEVO - Pripadnici sarajevske u subotu
policije poja~ali su svoje aktivnosti na lo- plasti~nim pi{toljem vr{io Denis D`uvo, koji Kako smo ranije pisali, u ovom
kacijama na kojima se ponavljaju razboj- je sarajevskoj policiji poznat i po drugim kri- periodu najvi{e razbojni{tava je po~inio ma-
ni{ta jer je do{lo do pove}anja broja ovih vi~nim djelima, a trenutno je u bjekstvu zbog loljetni u`ivalac narkoti~kih sredstva R.
krivi~nih djela u odnosu na prethodnu go- napada na Elvira Jusufovi}a. Hrusti}, koji je pro{le godine sa jo{ dvojicom
dinu, ka`e Sulejman Ikovi}, inspektor u "Dra gan Mi lo {e vi} je pro {le go di ne maloljetnika posuo benzinom i zapalio stari-
FOTO S. PINJAGI]

Odjeljenju za op{ti kriminalitet MUP-a
Kantona Sarajevo.
"Pored policijskih patrola, na terenu su i
inspektori u civilu. Oni }e pokrivati lokalitete
koji su najvi{e napadnuti. Na meti razbojnika
su najvi{e kladionice i u zadnje vrijeme i pro-
davnice, ali razbojnici ljude napadaju i na uli-
ci i uglavnom im prijete}i no`em kradu torbe,
mobitele, nakit", isti~e Ikovi}.
Napominje da su ipak kladionice
naj~e{}e mete razbojnika i to uglavnom u vri-
jeme kad je u objektu sama radnica.
"Oni tada upadnu, uzmu novac i odu. U
90 odsto slu~ajeva su maskirani, te je ova kri-
vi~na djela te{ko otkriti i uglavnom ih otkri-
vamo po na~inu izvr{enja", ka`e Ikovi} i
dodaje da u zadnje vrijeme razbojnici, osim
no`eva, tokom razbojni{tava pokazuju i pi-
{tolje.
oplja~kao Vakufsku banku plasti~nim pi{to-
ljem, a otkriven je jer je radnicu udario plasti-
~nim pi{toljem, koji se tada rasuo na komade,
te je njegov DNK prona|en na dijelu plasi-
~nog pi{tolja", napominje Ikovi}.
On nagla{ava da se od avgusta do no-
vembra ove godine u odnosu na isti period
pro{le godine desilo 30 razbojni{tava vi{e.
U zadnje vrijeme "U ova tri mjeseca desilo se 111
razbojnici, raznih vrsta razbojni{tava - od kra|e mobitela
osim no`evima, uz prijetnju no`em do razbojni~kih kra|a u
naoru`ani kladionicama, samoposlugama, prodavnica-
i pi{toljima ma i bankama. U 90 odsto slu~ajeva razboj-
cu Ljubicu \oki}-Spasojevi}.
Inspektor Sulejman Ikovi} navodi da ra-
zbojnici iz kladionica i prodavnica kradu
nov~ane iznose od 300 do 1.000 KM.
Na meti razbojnika u subotu je bila kla-
dionica "Williams" u Novom Sarajevu iz koje
je razbojnik, prijete}i radnici pi{toljem, ukrao
500 KM. Isti dan oplja~kana je i prodavnica
"D`an" u Novom gradu, iz koje je razbojnik
ukrao 1.300 KM, tako|e uz prijetnju radnici
pi{toljem. Ikovi} nagla{ava da je najve}e po-
ve}anje broja razbojni{tava zabilje`eno u
op}ini Novo Sarajevo.
 Hronika 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 15
Dalibora Bara}a, osumnji~enog za premla}ivanje majke Bo`ane

pretukao majku `ana i ubijena. No, mislili smo da je to bila tek je-
FOTO NN

Stanari zgrade
u Krfskoj dna u nizu buka, jer sam sutradan vidjela njenog si-
ulici {okirani
na Dalibora da izlazi vani i {eta dva psa koja su
`ivjela sa njima", prisjetila se {okirana kom{inica
koja nije `eljela da joj navodimo ime.
Druge kom{ije su pak navele da je Dali-
bor izgledao kao sasvim normalan momak.
"Na njemu se nije moglo primijetiti da je psihi-
~ki bolesnik, no potpuno ~udno zvu~i da je nakon
premla}ivanja majke na smrt, gotovo 24 ~asa prola-
zio pored nje u stanu kao da se ni{ta nije dogodilo",
naveo je anonimni kom{ija.

U podru~ju grudnog ko{a

kod Bara}eve gotovo nijedna kost
nije ostala ~itava, kazao Karan

Krvavi tragovi na stubi{tu u zgradi i ju~e su bili

vidljivi, a u stanu Bara}evih, izuzev pasa, nije bilo
nikoga.
"Nezavisnim" je potvr|eno da se Du{an Bara},
suprug ubijene, te otac osumnji~enog, odranije nala-
zi na li je ~e nju u ba nja lu ~kom Kli ni ~kom cen tru
zbog zdravstvenih problema izazvanih prekomjer-
nom konzumacijom alkohola.

REPUBLIKA SRPSKA
Ministarstvo pravde - Centar za pru`awe besplatne pravne pomo}i
Bawaluka
Ul. Slavka Rodi}a 4

Broj: 08/2.01-120-435/09. Datum: 03.12.2009. godine

Na osnovu ~lana 86 stav 1 Zakona o republi~koj upravi ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 118/08. i 11/09), a u vezi sa odredbama ~lanova 1 i 28 Pravilnika o unutra{woj organizaciji i sistema-
tizaciji radnih mjesta u Centru za pru`awe besplatne pravne pomo}i ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 18/09), Ministarstvo pravde Centra za pru`awe besplatne pravne pomo}i r a s p i s u j e

KONKURS
za pouwavawe upra`wenih radnih mjesta i za prijem pripravnika

I - 1. Ministarstvo pravde Centar za pru`awe besplatne pravne 1. da je dr`avqanin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine,
pomo}i 2. da je stariji od 18 (osamnaest) godina,
3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost,
1.1. Tehni~ki sekretar direktora Centra za pru`awe besplatne 4. da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora
pravne pomo}i ............................................................1 izvr{ilac od najmawe 6 ({est) mjeseci ili za krivi~no djelo koje ga ~ini
1.2. Referent za prijem i otpremu po{te i arhivar, sjedi{te u Ba- nepodobmim za obavqawe poslova u republi~kom organu uprave,
waluci ........................................................................ 1 izvr{ilac 5. da nije otpu{tan iz organa uprave kao rezultat disciplinske
1.3. Referent za prijem i otpremu po{te i arhivar, sjedi{te Tr- mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini 3
biwe ............................................................................. 1 izvr{ilac (tri) godine prije objavqivawa konkursa.
1.4. Pripravnik - diplomirani pravnik Centra za pru`awe be-
splatne pravne pomo}i, sjedi{te u Bawaluci ...... 1 izvr{ilac Za radno mjesto ozna~eno pod rednim brojem 1.4.
Pripravnikom se smatra lice koje nakon zavr{enog fakulteta 1. da je dr`avqanin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine,
prvi put zasniva radni odnos, u tom stepenu {kolske spreme i 2. da je stariji od 18 (osamnaest) godina,
prima se na period od 12 (dvanaest) mjeseci, radi obavqawa pri- 3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost,
pravni~kog sta`a. 4. da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora
od najmawe 6 ({est) mjeseci, ili ka`wivo djelo koje ga ~ini
II - Opis posla nepodobnim za obavqawe poslova u republi~kom organu uprave.
Za radno mjesto ozna~eno pod rednim brojem 1.1. IV - Posebni uslovi
Pregled, prijem i evidencija podnesaka, akata i dokumentacije Za radno mjesto ozna~eno pod rednim brojem 1.1., 1.2. i 1.3.
upu}ene direktoru centra, tehni~ki poslovi za prijem stranaka
kod direktora centra, organizacija sastanaka, slu`benih puto- - IV stepen stru~ne spreme dru{tvenog smjera, najmawe {est mje-
vawa direktora, administrativni poslovi (faksirawe, kopirawe, seci radnog iskustva u tra`enom stepenu obrazovawa, poznavawe
e-mail, korespondencija i sl). rada na ra~unaru.
Za radno mjesto ozna~eno pod rednim brojem 1.2. i 1.3. Za radno mjesto ozna~eno pod rednim brojem 1.4.
- VSS - pravni fakultet-zvawe diplomirani pravnik, poznavawe
Primawe, otvarawe, pregledawe i raspore|ivawe podnesaka rada na ra~unaru, da nema ostvaren radni sta` nakon ste~enog VII
upu}enih centru, zavo|ewe akata i dostavqawe u rad prema uput- stepena stru~ne spreme.
stvu za kancelarijsko poslovawe, administrativno-tehni~ko
obra|ivawe akata, klasifikovawe podnesaka, otprema podneske i V - Potrebni dokumenti
druga pismena, vr{i evidentirawe u arhivsku kwigu, odla`e i
~uva podneske, administrativno-tehni~ko obra|ivawe akata, Uz prijavu na konkurs svi kandidati su du`ni dostaviti dokaz o
razvo|ewe kao i klasifikovawe registratorskog materijala po ispuwavawu op{tih i posebnih uslova:
pravilniku o arhivirawu, vodi arhivu, obavqa i druge poslove po Za radno mjeto pod rednim brojem 1.1., 1.2. i 1.3.
nalogu rukovodioca grupe.
- uvjerewe o dr`avqanstvu,
Za radno mjesto ozna~eno pod rednim brojem 1.4. - izvod iz mati~ne kwige ro|enih,
- uvjerewe o zdravstvenoj sposobnosti,
Pripravnik }e obavqati poslove u svrhu osposobqavawa za samo- - uvjerewe o nevo|ewu krivi~nog postupka,
stalan rad u okviru svoje stru~ne spreme i sticawa potrebnog - ovjerenu fotokopiju diplome o {kolskoj spremi,
radnog iskustva za polagawe stru~nog ispita. - dokaz o postojawu radnog iskustva najmawe 6 ({est) mjeseci u
struci,
III - Op{ti uslovi za prijem u radni odnos - dokaz o poznavawu rada na ra~unaru.
Za radno mjesto ozna~eno pod rednim brojem 1.1., 1.2. i 1.3. Za radno mjesto pod rednim brojem 1.4.
- uvjerewe o dr`avqanstvu,
- izvod iz mati~ne kwige ro|enih,
- uvjerewe o zdravstvenoj sposobnosti,
- ovjerenu fotokopiju diplome o {kolskoj spremi,
- dokaz o nepstojawu radnog iskustva u struci (ovjerena kopija
radne kwi`ice ili uvjerewe zavoda za zapo{qavawe da prvi put
zasniva radni odnos u tom stepenu stru~ne spreme),
- dokaz o poznavawu rada na ra~unaru,
- uvjerewe o nevo|ewu krivi~nog postupka.
Dokazi (dokumenti) se moraju dostaviti u originalu ili u ovjere-
noj fotokopiji.
VI
Svi kandidati koji ispuwavaju op{te i posebne uslove podlije`u
javnom testirawu. Javno testirawe podrazumijeva razgovor-usmeni
intervju s ~lanovima Konkursne komisije.
O vremenu i mjestu odr`avawa intervjua kandidati koji ispuwa-
vaju predvi|ene op{te i posebne uslove bi}e blagovremeno oba-
vije{teni telefonskim putem.
Iz navedenog razloga svi kandidati du`ni su u konkursnoj pri-
javi sa dokumentacijom navesti brojeve kontakt telefona.
VII - Rok i na~in podno{ewe prijave
Rok za podno{ewe prijave je osam dana od dana objavqivawa
oglasa u dnevnom listu "Nezavisne novine".
Neblagovremene, nedopu{tene, nerazumqive ili nepotpune prijave
ne}e se uzimati u razmatrawe i odbaci}e se zakqu~kom.
Prijave s potrebnom dokumentacijom mogu se dostaviti li~no u
prostorije Centra za pru`awe besplatne pravne pomo}i ili
po{tom na adresu: Ministarstvo pravde Centar za pru`awe be-
splatne pravne pomo}i, Slavka Rodi}a 4, 78000 Bawaluka. Na
koverti ~itko navesti naziv radnog mjesta na koje kandidat
konkuri{e, uz naznaku: "komisiji za izbor". Prijavu mo`ete pod-
nijeti i putem e-mail adrese:
info@mpr-centar.org, uz obavezu da se u roku dostave dokumenti o is-
puwavawu op{tih i posebnih uslova.
Rok za podno{ewe prijave je 8 (osam) dana od dana objavqivawa
javnog konkursa u dnevnom listu "Nezavisne novine".
Broj: 08/02.01-120-435/09.
3. decembra 2009. godine
Bawaluka Direktor
Sne`ana Marjanac
16 qpofekfmkbl!7. 12. 2009.

Region Upucan
{vercer
JNPU!TLJ!.!V!qv!dokb!wj!qsfe!lb!.
gj!~fn!j!op!~ojn!lmv!cpn!#Tvo!sj!tf#
v!Jnpu!tlpn!v!op!~j!tb!tv!cp!uf!ob
of!ekf!mkv!uf!af!kf!sb!okfo!Lsjt!uj!kbo
Qf!usp!wj~!)3:*-!v!lp!kfh!kf!qv!dbp
Kosor: Bandi} Uhap{eni Of!cpk!|b!Up!qj~!)51*-!lp!kj!tf!qp!mj!dj!kj
osumnji~eni za tbn!qsj!kb!wjp/
lo{e vodi Zagreb skrnavljenje
Lb!lp!tf!tb!{ob!kf-!Qf!usp!wj~!jnb
cbs!31!qsj!kb!wb!{b!of!{b!lp!oj!up!qsf!.
grobova

FOTO NN
cb!dj!wb!okf!mkv!ej!qsf!lp!hsb!oj!df-!bmj!j
poji!{b!lsj!kv!n•b!sf!okf!sp!cf!qsf!lp
BEOGRAD - Policija je uhap-
hsb!oj!df!j!qsj!kf!uokf/!)Bhfo!dj!kf*
sila ~etiri maloljetnika iz Ba~kog
Gradi{ta zbog sumnje da su uni-
{tili 48 nadgrobnih spomenika i

Niko
drugih spomen-obilje`ja na ka-
toli~kom groblju u tom mjestu,
saop{tio je ju~e MUP Srbije.
Grobovi su oskrnavljeni u petak
oko 20 sati. Uhap{eni su I.M.
Preduzete mjere
(17), S.V. (15), \.R. (15) i O.B.
(14).
na otkrivanju onih

ZAGREB - Ve} tri godine go-
vo rim o to me da za gre ba ~ki
gradona~elnik Milan Bandi} i
nje go vi pro ~el ni ci vo de lo {e
grad Zagreb. Katastrofalno vo-
de Zagreba~ki holding, koji }e
800 mi li ju na ku na za vr{i ti u
mi nu su, izja vio je ju ~e no vi
pred sje dnik HSLS-a Da rin ko
Kosor.
Govore}i o krizi vlasti u Zagre-
bu, Kosor je istakao da }e ukoli-
ko Ban di} po bije di na
predsjedni~kim izborima, u Za-
Pobjeda Bandi}a
na izborima bi}e spas za
njega, rekao Kosor
grebu biti izbori za gradona~elni-
ka, a ukoliko Bandi} ne postane
novi predsjednik, da }e se odr`ati
izbori za zagreba~ku Skup{tinu.
"Definitivno }e pobjeda Bandi-
}a na pred sje dni ~kim izbo ri ma
biti spas za njega", dodao je Ko-
Kerum - gradona~elnik
i izbaciva~
SPLIT - Splitski gradona~elnik
@e ljko Ke rum po no vo je bio
akter incidenta koji je mogao da
preraste u fizi~ki sukob, kada je
sa nekoliko prijatelja iz svog res-
torana izbacio grupu mladi}a.
Pet-{est mla di }a su ne po zva ni
upali na slavlje u Kerumov restoran
i galamom i skakanjem odmah pri-
vukli pa`nju.
Kerum je poku{ao da ih smiri, a
kada mu to nije uspjelo, ka`u svje-
doci doga|aja, do{lo je do guranja i
kome{anja u kojem je gradona~el-
nik Splita s prijateljima mladi}e gurao prema stepenicama.
Sve je bilo pra}eno galamom i psovkama, a razmirica se nastavila na
sor istakav{i da bi za Hrvatsku
najve}a tragedija bila da upravo
Milan Bandi} postane novi pred-
sjednik.
Kosor ne odobrava Vladin na-
~in izrade dr`avnog bud`eta, jer
kako ka`e, "prvo se zadaje rasho-
dovna pa onda prihodovna stra-
na".
"Apsolutno podr`avam {to radi
pre mi jer ka Ja dran ka Ko sor. U
nje zi nom man da tu u sa mo tri
mjeseca su se otvorile neke afere
{to se nije dogodilo za vrijeme
mandata Ive Sanadera. Sa druge
strane, nisam sretan {to ima toli-
ko afera u dr`avi", istakao je Ko-
sor. Uvjeren je da }e kriminal i
korupcija sru{iti Vladu ako se ne-
{to ne promijeni.
"Ako se rije{i{ tereta, uvijek je
lak{e", odgovorio je Kosor na pi-
ta nje tre ba li mi nis tar Bo `i dar
Kalmeta podnijeti ostavku zbog
afere u "Hrvatskim autocestama".
Istakao je da tra`i njegovu politi-
~ku odgovornost. (Agencije)
prijeti
Oni su osumnji~eni za krivi-
~no djelo povrede groba i prive-
koji su prijetili
deni istra`nom sudiji. (Agencije) autoru "Insajdera"
Nastavak Brankici Stankovi}
rasprave
BEOGRAD - Ministar unutra{njih po-
o Kosovu slova Srbije Ivica Da~i} izjavio je ju~e da je
Brankica
Stankovi} i
direktor B92
HAG - Rasprava o legalnosti policija preduzela sve mjere na otkrivanju Veran Mati}
jednostrane deklaracije o nezavi- osoba koje su prijetile novinarki Televizije
snosti Kosova bi}e danas nas- B92 Brankici Stankovi}, autoru serijala "In-
tavljena pred Me|unarodnim sajder".
sudom pravde argumentima Ki- Da~i} je rekao novinarima da su MUP i
ne, Kipra, Hrvatske i Danske. policija preduzeli sve mjere i na za{titi svih
Kina i Kipar nisu priznale ne- drugih osoba koje su radile serijal "Insajder",
zavisnost Kosova, a Hrvatska i emisiji o huliganima koji se skrivaju iza navija-
Danska su me|u 63 dr`ave koje ~kih grupa.
su to u~inile. U dosada{njem to- "Niko nema pravo u ovoj zemlji da preti
ku rasprave, koja je po~ela 1. de- bilo kome", naglasio je Da~i}.
cem bra, su di je su sa slu {a le Da~i} je rekao da je policija u posljednjih
argumente Srbije, vlasti u Pri{ti- godinu i po dana otkrila "gotovo sve" koji su
ni i jo{ 11 dr`ava. (Beta) prijetili novinarima, bez obzira da li su prijetnje
bile upu}ivane putem Interneta ili na drugi na-
~in. Prema njegovim rije~ima, ukoliko bude
Informator mogu}e i u slu~aju ekipe serijala "Insajder" do-
}i do onih koji zaista stoje iza upu}enih prije-
tnji i svi }e bi ti san kci oni sa ni. Da ~i} je
Policija podsjetio da je vi{e puta isticao da }e MUP i
Srbija 92 policija maksimalno za{tititi sve one koji se ba-
Hrvatska 92, 112 ve poslom od javnog zna~aja, kao {to je novi-
Crna Gora 92 narska profesija.
Vatrogasci
On je ponovio da se zala`e, u sara-
dnji sa novinarskim udru`enjima, da se prona-
Srbija
Hrvatska
93
93, 112
|e forma kako bi se jo{ vi{e istakao zna~aj
novinarske djelatnosti. "Napadi na policajce,
novinare, Hitnu pomo}... su zaista stvari koje
Crna Gora 93 treba da se maksimalno i najo{trije sankcioni-
{u", zaklju~io je zamjenik premijera i ministar
Hitna pomo} unutra{njih poslova.
Televizija B92 u subotu je saop{tila da su,
Srbija 94, 112
poslije emitovanja emisije "Insajder" o poje-
Hrvatska 94, 112 dincima koji se kriju iza navija~kih grupa, na
Crna Gora 94 Internetu autorima serijala upu}ene prijetnje,
od kojih su neke i prijetnje smr}u.
Pomo} na putu Poslije emitovanja prvog dijela "Insajdera"
Srbija 987
Hrvatska 987
Crna Gora

spratu ni`e, da bi na kraju redari uspjeli da udalje mladi}e ~ije je pona{a-
nje smetalo Kerumu i njegovom dru{tvu, prenose hrvatski mediji.
Iz Policijske uprave Splitsko-dalmatinske potvrdili su da iz Kerumo-
vog restorana nije stigla nikakva prijava o bilo kakvom incidentu niti po-
licija ima bilo kakvih saznanja o doga|anjima u tom restoranu. (Srna)
Bo`idar \ELI},
potpredsjednik
Vlade Srbije
Spreman sam i na to da
predsednik Tadi} premijeru predlo`i
moju smenu. Nisam zakovan
na ovoj stolici.
Telefonske
987
Srbija o~ekuje
informacije
Srbija
Hrvatska
988
988
deblokadu sporazuma
BRISEL - [efovi diplomatija Evropske unije
Crna Gora 988
danas bi, u Briselu, mogli donijeti odluku o pri-
mjeni prelaznog trgovinskog sporazuma sa Srbi-
jom, uz zadr`avanje jakog pritiska na Beograd
za potpunu saradnju s Ha{kim sudom.
Ministri EU }e odluku donijeti po{to saslu{aju
i dobiju odgovore na pitanja od glavnog tu`ioca
Tribunala u Hagu Ser`a Bramerca, ~iji je nedavni
izvje {taj Sa vje tu be zbje dnos ti UN-a o sa ra dnji
Srbije s Ha{kim sudom ocijenjen u EU kao vrlo po-
voljan napredak.
Sna`an pritisak na vlasti u Beogradu, me|utim,
tra`i Holandija da bi se moglo sagledati da u junu
idu}e godine cjelokupan Sporazum o stabilizaciji i
pridru`ivanju EU - Srbija stupi na snagu, ako i tad
Bra merc Sa vje tu be zbje dnos ti UN-a pot vrdi da
Beograd sve ~ini da se uspje{no dovr{i saradnja s
Ha {kim su dom. Ka ko je re kao vi so ki zva ni ~nik
{vedskog predsjedni{tva EU, sve ~lanice EU sma-
traju da je osnova za mogu}u odluku o "odmrzava-
nju" trgovinskog dijela to {to je Evropska komisija
u oktobarskom godi{njem izvje{taju dala veoma
povoljne ocjene o napretku Srbije u evropskim re-
formama. Osnova za odmrzavanje sporazuma, pre-
ma njegovim rije~ima, jeste i to {to je Bramerc u
izvje{taju naglasio da je Srbija ostvarila zna~ajan
pomak u ina~e saradnji bez zamjerki s Tribunalom
u Hagu.
Maksim Ferhagen, holandski {ef diplomatije, u
petak je na margini zasjedanja {efova diplomatija
NATO-a, koji su sna`no podr`avali napredak Srbi-
je u saradnji s Ha{kim sudom, rekao da treba da se
"podr`e povoljni koraci koje je srpska vlada u~inila
u posljednje vrijeme". (Beta)
 Region 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 17

Protesti Zatra`ena
zbog parkinga uzdr`anost
[B!HSFC!.!V{!qp!mj!djk!tlp!ptj!hv!sb!okf Crne Gore
tup!uj!obl!tub!op!woj!lb!Qbo!upw!•b!lb!qsj!kf!.
qp!eof!kf!cmp!lj!sb!mp!qsp!nfu!ob!Csj!ubo!. QPE!HP!SJ!DB!.!Bn!cb!tb!eps!Tscj!kf
tlpn! ushv-! qspt!w kf!e v!kv!~ j! {cph v!Qpe!hp!sj!dj![p!sbo!Mv!up!wbd!{b!usb!ajp
nb!oklb!nkft!ub!{b!qbsljsbokf!v!twp!n kf! pe! Dsof! Hp!sf! eb! pemp!aj! vtqpt!.
ob!tf!mkv/ ubw!mkb!okf! ej!qmp!nbu!tlji! peop!tb! tb
Jblp!tv!lv!qj!mj!hp!ej|!okf!qbs!ljoh.lbs!. Lp!t p!w pn! ep! pemv!l f! Nf!} v!o b!s p!.
uf-!tub!op!woj!dj!of!nb!kv!hekf!pt!ub!wj!uj eoph!tv!eb!qsbw!ef!p!mf!hbm!opt!uj!qsp!.
twp!kf!bvup!np!cj!mf-!uf!{cph!nkft!ub!{b hmb!|f!okb! of!{b!wj!topt!uj/! Po! kf! {cph
qbs!ljoh!of!sj!kfu!lp!ep!mb!{j!ep!sb!{oji!jo!dj!. up!hb!of!eb!wop!{b!usb!ajp!qsj!kfn!v!Nj!.
ef!ob!ub/!)Bhfo!dj!kf* ojt!ubs!tuwv! jopt!usb!oji! qp!tmp!wb-! hekf
kf!j{ojp!pwbk!{bi!ukfw/!)Bhfo!dj!kf*

nema pravo da
Vijesti
Da~i} se zalo`io za
Pove}anje
najo{trije sankcije saobra}aja
nakon

novinarima
ukidanja viza
BEO GRAD - Beo grad ski
aerodrom "Nikola Tesla" mo-
gao bi naredne godine imati
pro cen tu al no naj ve }i po rast
obi ma sao bra }a ja u Evro pi,
kad su u pitanju prijestoni~ki i
FOTO NN

Prijetnje drugi veliki aerodromi s mili-

sa Facebooka
(nelektorisane)
Cj!df!cj!df!qv!dokb!wf!pwji!eb!ob/!Csbo!lj!.
df!uj!cj!np!hmb!nb!mp!eb!tf!vt!uf!lbt-!kb!of
cji!j{mb!{jp!ob!qp!mkf!eb!tbn!ob!uwpn
nft!uv/!Bmj!jt!lsf!op!usf!cb!uj!qsp!tv!uj!np!{bl/!
Csbo!lj!df!{b!cj!dv!uj!cb!lmkv!v!op{!eswv
qsp!gv!lokb!dp!kf!eob!of!puf!tb!ob!
Ewb.usj!op!{b!v!tup!nb!lv!tup!kf-!sb!ep!wj
tf!ob!wj!kb!dj!oj!lp!hb!of!cp!kf!
Lvs!wf!uj!op!{b!lmb!df!np!uf-of!npk!eb!tf
nft!i bt! nf!e kv! ob!w j!kb!d f-{b!w stj!d ft
nsuwb-qb!{j!tf!nsb!lb//tj!mp!wb!df!np!uf-esp!.
mkp!kf!eob//EF!MJ!KF!TF!WFS!2:9:!
csbo!lj!df!eb!mj!df!uj!pwb!tmj!lb!cj!uj!ob!dj!uv!.
mkj@
- "(Ne)mo} dr`ave", u kome su objavljena ime-
na, prezimena i fotografije huligana, kao i kri-
vi ~na dje la za ko ja su osu mnji ~e ni, osim
neu mje snih i vul gar nih ko men ta ra, auto ru
Brankici Stankovi} na stranici Facebook upu-
}ene su i prijetnje smr}u.
Nezavisno udru`enje novinara Srbije za-
tra`ilo je ju~e od nadle`nih dr`avnih organa da
u najkra}em mogu}em roku otkriju i procesu-
iraju sve one koji prijete autoru "Insajdera"
Brankici Stankovi} i njenom timu, kao i za{titu
ugro`enih novinara. "^injenica da su se pripa-
dnici podzemlja prepoznali u emisiji 'Insajder'
posve}enoj nasilju na sportskim terenima i van
njih i osilili da prete uglednim novinarima po-
kazuje da obra~un u koji je dr`ava u{la sa nji-
ma i njihovim za{titnicima posle smrti Brisa
Da~i} rekao da je
policija u posljednjih
godinu i po dana otkrila
"gotovo sve" koji su
prijetili novinarima
Tatona nije dovoljno efikasan", navedeno je u
saop{tenju. To udru`enje je upozorilo sve nosi-
oce dr`avnih funkcija da su prijetnje upu}ene
novinarima istovremeno "prijetnje temeljnim
slobodama na kojima po~iva svako demokrat-
sko dru{tvo, slobodi izra`avanja, slobodi kreta-
nja i prava na rad" i da se ne smiju shvatiti
olako i tolerisati. NUNS je pozvao sportska
udru`enja i uprave klubova koje podr`avaju
agresivne "nazovi navija~e" i da se, u ime spor-
ta, ali i radi za{tite svojih pravih vjernih poklo-
nika, distanciraju od onih koji ih ugro`avaju.
NUNS je pozivao i kolege da se so-
lidari{u s ekipom "Insajdera" i kroz svoje me-
di je i udru `e nja pru `e po dr{ku Bran ki ci
Stankovi} i njenim saradnicima.
"Insajder" ovaj put istra`uje kako su vo|e
onskim brojem putnika, pro-
cje nju ju u tom ja vnom
preduze}u.
"Na to bi mo glo da uti ~e,
prije sve ga, uspos tav lja nje
slobodnog viznog re`ima za
gra|ane Srbije, koji }e imati
najve}i podsticaj za putova-
nja, kao i primjena Sporazuma
o otvorenom nebu", re~eno je
u aero drom skoj Slu `bi za
odnose s javno{}u. (Agencije)
Rodi}:
Optu`nica
pau{alna
PODGORICA - Optu`nica
protiv deset oficira biv{e Ju-
Navijanje navija~kih grupa tri beogradska fudbalska klu- goslovenske narodne armije
nerijetko (JNA) za razaranje Dubrovni-
prerasta u ba vi{e puta bile hap{ene zbog najte`ih krivi-
huliganstvo ~nih djela i za{to su ti postupci rijetko dobijali ka 1991. zasnovana je na pa-
sudski epilog ili su kazne bile preblage. u{al nim op tu `ba ma i
Poslije emitovanja prve emisije iz su mnji vim kva li fi ka ci ja ma
novog serijala o pojedincima koji se kriju iza kri vi ~nog dje la, ocije nio je
navija~kih grupa na Internetu su autorima emi- advokat generala u penziji Pa-
"Insajder" sije upu}ene prijetnje, od kojih su neke bile i vla Strugara, jednog od optu-
se trenutno prijetnje smr}u. `enih.
bavi Povodom prijetnji Brankici Stankovi}, Stru ga rov bra ni lac Go ran
huliganima predsjednik Srbije Boris Tadi} u subotu nave~e Rodi} kazao je da svoje tvrdnje
koji se je izjavio da "dr`ava ne}e tolerisati nasilje huli- zasniva na ~injenici da je optu-
skrivaju gana i kriminalaca koji prete novinarima koji `nica podignuta poslije vi{e od
iza rade svoj posao". 18 godina, kao i pet godina od
navija~kih "Nadle`ni dr`avni organi }e reagovati u okon~anja prvostepenog pos-
grupa skladu sa zakonom, uhapsiti i procesuirati sva- tupka protiv Strugara pred Ha-
kog ko ugro`ava tu|e `ivote", kazao je Tadi}. {kim tribunalom. (Beta)

HDZ zbog Sanadera

United Nations Development Programme

u minusu 1,5 miliona

ZAGREB - Nakon odlaska premijera Hrvatske
Ive Sanadera s funkcije, prilikom sastavljanja nove
finansijske konstrukcije otkriveno je da je Hrvatska
demokratska zajednica u minusu 1,5 miliona kuna.
Sanaderova nasljednica Jadranka Kosor je, uprkos
dugu, vratila 2,6 miliona kuna u dr`avni prora~un i po-
ru~uje da }e zbog {tednje kampanja Andrije Hebranga,
predsjedni~kog kandidata HDZ-a, biti skromnija.
Kada je Andrija Hebrang, nakon {to je Ivo Sana-
der ve} postao politi~ka pro{lost HDZ-a, krenuo sa sa-
ra dni ci ma sla ga ti fi nan sij sku kon stru kci ju svo je
predsjedni~ke kampanje, ubrzo je shvatio da }e na ra-
spolaganju imati manje novca nego {to je u startu pla-
nirao. Razlog je HDZ-ov dug od milion i po kuna,
nastao u majskim lokalnim izborima.
"To je tako, stranka nam je u dugovima, a od tih
milijun i pol kuna najvi{e otpada na `upanijski odbor
Splitsko-dalmatinske `upanije. Zato HDZ ve} sada tro-
{i novac {to ga iz dr`avnog prora~una tek treba da do-
bijemo u sije~nju i velja~i idu}e godine", rekao je
Hebrang. S njim putuje desetak ljudi, me|u kojima je
nekoliko HDZ-ovih zastupnika i lica iz Hebrangovog
S Hebrangom u kampanji
putuju samo volonteri
izbornog sto`era. Svi oni volontiraju, nemaju pravo ni
na dnevnice, jedino su im pla}eni smje{taj i hrana. Sa-
nader je tako osim dr`ave, kojoj je prijetila neisplata
plata i mirovina, svojoj nasljednici ostavio i stranku bez
novca. (Tportal)
United Nations Development Programme (UNDP) is the UN's global development network, advocat-
ing for change and connecting countries to knowledge, experience and resources to help people build a
better life. If you are highly motivated, pro-active, energetic, enjoy challenges, enthusiastic, capable of
working independently in a complex environment, we strongly encourage you to apply for the following
national position in Srebrenica:
Project Associate
Detailed job description and UNDP Personal History Form (P11 form) are available at UNDP Reception
or at www.undp.ba.
Please send your most recent curriculum vitae and mandatory P11 by 18 December 2009 quoting Vacancy
No. 09-128 to UNDP Reception, 48 Maršala Tita Street, 71000 Sarajevo, phone: 033/563-800, fax:
033/552-330 or at registry@undp.ba.
18 qpofekfmkbl!7. 12. 2009.

Tri godine

Ekonomija Zona CEFTA

Vladimir Spasojevi} Gro izvoza
iz ^elinca
najmenad`er sajma lon poslovi
BR^KO - Vladimir Spasojevi}, vlasnik firme SMV iz Ugljevika, pro-
^ELINAC - ^elina~ki privre-
gla{en je za najmenad`era na sve~anoj ceremoniji dodjele priznanja
dnici u prvih deset mjeseci ove
u~esnicima Me|unarodnog sajma privrede "Br~ko 2009".
Spasojevi} je izjavio da proizvodnja solarnih su{nica za vo}e, ~ime se bavi
godine uvezli su robu u vrije-
dnosti od oko 21 milion KM, a
njegova firma, ima perspektivu, posebno zbog ~injenice da je zasnovana na izvezli robu u vrijednosti oko
ekolo{ki prihvatljivim standardima. 18 miliona KM, podaci su Pri-
"Priznanje me obradovalo i sigurno }u do}i i naredne godine kao {to sam vredne komore Regije Banjalu-
na br~anskom sajmu bio prisutan i ranijih godina", kazao je on. ka.
Prisustvuju}i ceremoniji uru~ivanja priznanja, gradona~elnik Br~kog Dra- Prema ovim podacima, pokri-
gan Paji} je rekao da je zadovoljan organizacijom i u~e{}em izlaga~a, isti~u- venost uvoza izvozom ostvare-
}i neophodnost obezbje|enja boljih uslova za odr`avanje i ukupno na je u obimu od 86 odsto.
funkcionisanje sajma, {to se, kako je naveo, mo`e o~ekivati ve} naredne go- Najve}i dio izvezene robe ~i-
dine. ne proizvodi ostvareni u doradi,
Priznanje za najure|eniji izlo`beni prostor dodijeljeno je Fabrici ulja "Bi- takozvani lon poslovi, te preradi
mal", dok je najbolju gastronomsku ponudu imao Turisti~ki savez Tuzlan- drve ta i ma njim di je lom iz
skog kantona. oblasti tekstila i ko`e.
"Na{e procjene su da je tokom ~etvorodnevnog trajanja sajma ovu mani- U dru{tvu 21 op{tine ove pri-
festaciju posjetilo oko 15.000 ljudi iz Br~kog i okru`enja. Interesantno je da vredne regije, op{tina ^elinac
je, uprkos krizi, ovogodi{nji sajam sru{io rekord po broju izlaga~a. U~estvo- se po uvozu, ~ije je u~e{}e 1,04
valo je 150 privrednih subjekata iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Austrije, odsto, svrstala na deseto, a po
Njema~ke i BiH", rekao je Nenad Vukovi}, sekretar Privredne komore izvozu sa u~e{}em od 2,28 od-
Br~ko distirkta. sto na osmo mjesto. (Srna)
N.Ta.
Svako poku{ava da
makne konkurenciju,
umjesto da osvaja
tr`i{te novim
proizvodima, naglasila
Had`iahmetovi}eva
Borivoje SIMI]
SARAJEVO - Nedovoljna regionalna saradnja
klju~ni je razlog za{to sve prednosti Centralnoevrop-
skog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) nisu
potpuno iskori{tene, smatraju ekonomski stru~njaci u
BiH.
Formirana kao zona slobodne trgovine, koja }e zemlje
regije pripremiti za ulazak na unutra{nje tr`i{te Evropske
unije, CEFTA ni tri godine nakon potpisivanja sporazuma
nije u potpunosti za`ivjela, a pogodnosti bescarinske trgo-
vine posebno nedovoljno koristi BiH.
Iako pozitivnih kretanja u okviru trgovine
BiH sa ~lanicama CEFTA, posebno u ovoj godini ima, ek-
spert Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran isti~e da
je nedovoljna regionalna saradnja jedan od najzna~ajnijih
razloga za{to pomaci nisu ve}i.
Dodaje da je saradnja mogu}a i opravdana, a prostor
za zajedni~ku proizvodnju posebno je veliki u auto-indus-
triji, namjenskoj industriji, energetici i turizmu, mada nije
nimalo zanemarljiv ni u drugim sektorima.
"Kad je rije~ o auto-industriji, posebna {ansa je pokre-
tanje proizvodnje FIAT-a u Kragujevcu, dok je u namjen-
skoj industriji regionalni pristup nu`nost s obzirom da su
mnogi najsofisticiraniji proizvodi u biv{oj Jugoslaviji iz
ove oblasti proizvo|eni u kooperaciji kompanija iz vi{e ta-
da{njih republika i samostalno se ne mogu proizvesti samo
u jednoj", poja{njava Gavran.
CEFTA stvorena za velike
proizvo|a~e kojih BiH nema
Azra Had`iahmetovi}, profesorica na Ekonomskom
fakultetu u Sarajevu, smatra da je jedan od razloga za ne-
kori{tenje pogodnosti CEFTA-a ~injenica da je rije~ o pri-
vremenom sporazumu. Konstatuje da ve}ina na{e
proizvodnje nije standardizirana prema zahtjevima EU i da
bi bilo bitno da na{e kompanije prona|u nova tr`i{ta u
ovom prelaznom periodu. Smatra da je jedan od problema
i slaba diverzifikacija proizvodnje.
"Ze mlje u re gi ji orijentisane su na trgovi-
nu malim brojem proizvoda. Uglavnom, jedni drugima
konkuri{emo osjetljivim proizvodima poput mesa i me-
snih prera|evina, mlijeka i mlije~nih proizvoda, vo}a i
povr}a. Svako poku{ava da makne konkurenciju umjes-

BIFX SASX-10 SASX-30 BIRS FIRS ERS10

SASE -1,77% -2,27% -0,73%
4.12.2009.
Kotacija kompanija
Kotacija fondova
Kotacija - obveznice
Primarno slobodno tr`i{te
Sekundarno slobodno tr`i{te
Primarno tr`i{te - obveznice
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB DJKFOB!)LN*!
Qptucbol!CI!Tbsbkfwp
#Ujnbm#!\jsplj!Csjkfh
Kretanje cijene dionica
"Bosnalijeka" Sarajevo
Promet
skoro 11
miliona KM
SARAJEVO - Na pro{losedmi-
~nom trgovanju na Sarajevskoj ber-
zi os tva ren je pro met od
10.921.780,56 KM, a u sklopu 640
transakcija se trgovalo u iznosu od
1.151.502 dionice.
Na kotaciji kompanija se trgovalo
samo dionicama sarajevskog "Bo-
snalijeka", i to u vrijednosti od
403.365,45 KM po cijeni koja je u
petak iznosila 16,51 KM.
Na primarnom slobodnom tr`i{tu
se trgo va lo u vri je dnos ti od
2.109.783,29 KM, a najve}i promet
su imale akcije "Elektroprivrede
BiH" u iznosu od 1.641.509,20 KM
po cijeni koja je na kraju sedmice
bila 29,03 KM.
Na sekundarnom slobodnom tr`i-
{tu se trgovalo u vrijednosti od
4/497/865-95 399.905,85 KM, a najve}i promet
su imale dionice "Energoinvesta
QSPNKFOB
TDS", kojima se trgovalo u vrije-
dnosti od 569.786,20 KM po cijeni
62-98 4-86& od 6,50 KM.
Kod fondova se tokom protekle
sedmice trgovalo u vrijednosti od
3-31 .37-78&
3.136.086,73 KM, a najvi{e se trgo-
valo dionicama sarajevske "Big in-
ves ti ci one gru pe" u izno su od
2.907.323,64 KM po cijeni koja je u
petak iznosila 4,70 KM.
Vrijednost indeksa BIFX pala je
za 1,77 odsto na 1.877,82 poena,
SASX-10 se umanjio za 2,27 odsto
na 1.055,76 poena, dok je SASX-30
pao za 0,73 odsto na 1.111,28 po-
Kretanje cijene dionica ena.
Fabrike duhana Sarajevo Z.D.
BLSE
4.12.2009.
Slu`beno berzansko tr`i{te - lista B
Slu`beno berzansko tr`i{te - akcije IF-ova
Slobodno tr`i{te
Obveznice i ostale HOV
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB
#Kbipsjob!lpjo!gpoe#!Qbmf
#Qsphsft#!Cjkfmkjob
Kretanje cijene akcija
"Boksita" Mili}i
-0,55% -2,83% -0,06%
Pesimizam
na tr`i{tu
fondova
BA NJA LU KA - Na pro {lo se -
dmi~nom trgovanju na Banjalu-
~koj berzi ostvaren je promet od
3.218.659,19 KM kroz 751 transa-
kciju. Na slu`benom berzanskom
tr`i{tu B lista najve}i promet su
imale akcije bijeljinskog preduze-
}a "Elvaco", kojima se trgovalo u
vrijednosti od 128.133,50 KM po
cijeni od 0,40 KM.
Najve}i promet na slobodnom
berzanskom tr`i{tu ostvarile su
akcije "Bobar osiguranja" iz Bije-
ljine u iznosu od 334.800 KM.
Kod fondova se trgovalo u vrije-
dnosti od 341,30 KM, a najtra`e-
ni je su bi le akci je "Zep te ra",
kojima se trgovalo u iznosu od
163.906,11 KM. Dobitnik sedmice
me |u fon do vi ma bi le su akci je
"Jahorine", ~ija je cijena porasla za
10,67 odsto na 3,63 KM, dok su
DJKFOB!)LN*! QSPNKFOB gubitnik sedmice bile akcije "Kris-
tal fonda" sa padom od 9,84 odsto
4-74 7-87& na 5,50 KM. Kod du`ni~kih harti-
ja os tva ren je pro met od
2.043.868,41 KM, a naj vi {e se
1-39 .2:-88& trgovalo tre}om emisijom obve-
znica RS za izmirenje ratne {tete u
vrijednosti od 1.658.970,63 KM
po cijeni koja je na kraju sedmice
bila 37,48 KM.
Vrijednost indeksa BIRS uma-
njila se za 0,55 odsto na 1.003,89
poena, FIRS je pao za 2,83 odsto
na 1.858,94 poena, dok se ERS10
smanjio za 0,06 odsto i iznosio
751,76 poena.
Kretanje cijene akcija
Jahorina koin Pale Z.D.

nakon potpisivanja regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini
nedovoljno iskori{tena
Realizacija Sporazuma o privrednoj saradnji vlada RS i Srbije
Skromne isporuke namje{taja
P. KLINCOV
BANJALUKA - Fabrike namje-
{taja iz RS po~ele su sa prodajom proi-
zvo da na srbi jan skom tr`i {tu po
subvencionisanim kreditima u skladu
sa Sporazumom o privrednoj saradnji
vlada RS i Srbije, ali nisu zadovoljne
ostvarenim prihodima.
U Udru`enju prerade drveta pri Pri-
vrednoj komori RS ka`u da su primjetni
pomaci u plasmanu namje{taja "preko
Drine", koji se prodaje putem kredita s
kamatom od pet odsto uz rok otplate do
pet godina.
"Prodaja na{eg namje{taja
u Srbiji putem subvencionisanih kredita
~ini 10 odsto ukupnog plasmana na to
tr`i{te, ~ija je vrijednost u prvih devet
mjeseci iznosila {est miliona KM", kazao
je Lazo [inik, sekretar tog udru`enja.
On ocjenjuje to solidnim rezultatima
s obzirom na to da je u Srbiji, zbog pada
kupovne mo}i, smanjena prodaja i na-
mje{taja njihovih proizvo|a~a.
[inik ka`e da su Vlada RS i Privre-
dna komora pomogli doma}e firme obez-
bijediv{i im najatraktivniju lokaciju na
pro{lomjese~nom Sajmu namje{taja u
Beogradu. Na zajedni~kom {tandu bile su
firme GMP Lakta{i, "Nova DI Vrbas"
Banjaluka, "Nova DI Podgradci" iz Gor-
njih Podgradaca, "Javor" Prijedor, FOD
[ekovi}i i gradi{ki "Metal".
U GMP-u, me|utim, ka`u da nisu
za do vo ljni od zi vom ku pa ca iako su
uspostavili saradnju sa tri tamo{nje firme.
"Radi se o suvi{e malim poslovima
zato {to gra|ani Srbije namje{taj vi{e ku-
Izvještaj sa
svjetskih berzi ($)
Energent Cijena Promjena
Obgub 86-58 .1-::
Qsjspeoj!hbt 5-69 1-23
Metali Cijena Promjena
[mbup 227:-61 .59-91
Tsfcsp 29-63 .1-71
puju na ~ekove nego podizanjem kredi-
ta", izjavio je Miodrag ]eji}, zamjenik
direktora GMP-a.
Dra gi {a Ka li ni}, direktor
"Nove DI Vrbas", ka`e da je ulazak na
srbijansko tr`i{tu njihov prioritet, ali da
nije previ{e optimisti~an da }e u uspjeti
ostvariti zacrtane ciljeve.
"Uprkos o~iglednim naporima i do-
broj volji vlada RS i Srbije, ekonomska
kriza je u~inila svoje. Smanjila je stan-
dard gra|ana Srbije i usporila izgradnju
novih stambeno-poslovnih objekata, {to
Ekonomija 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 19
to da osvaja tr`i{te novim proizvodima", nagla{ava Ha-
d`iahmetovi}eva.
Jerko Ivankovi} Lijanovi}, poslanik u paralamentu BiH i
suvlasnik kompanije "Lijanovi}i" iz [irokog Brijega, smatra
da je CEFTA stvorena za velike proizvo|a~e kojima omogu-
}ava da pro{ire tr`i{ta, dok BiH takvih kompanija nema.
"CEFTA daje prednost ja~ima, a Srbija i
Hrvatska imaju ve}u proizvodnju, ve}e poticaje, dok Hrvat-
ska ~ak koristi i pretpristupne fondove EU. Stoga susjedi,
koriste}i pogodnosti CEFTA, uni{tavaju na{u proizvodnju",
isti~e Ivankovi}. Zato vjeruje da je potrebno uvesti za{titne
mjere dok na{a zemlja ne oporavi proizvodnju.
Eksploatacija
umjesto saradnje
Ef!lmb!sb!uj!woj!jo!uf!sft!sf!hj!pobm!of!tb!sb!eokf
tubm!op!kf!qp!obw!mkbo!ob!twjn!tlv!qp!wj!nb-!bmj!v!qsb!.
ltj!kf!sf!bmj!{j!sbo!lsp{!#tb!sb!eokv#!v!ob!|pk!lv!qp!wj!oj
hp!up!wji!qspj!{wp!eb!j{!tv!tkf!eoji!{f!nb!mkb!j!okj!ip!wpk
lv!qp!wj!oj!ob!|ji!kfg!uj!oji!tj!sp!wj!ob-!sf!qsp!nb!uf!sj!kb!mb!j
fofs!hf!ob!ub-!lb!af!Jhps!Hb!wsbo-!fl!tqfsu!Tqp!mkop!.
ushp!wjo!tlf!lp!np!sf!CjI!/!
#Ub!lwb!(tb!sb!eokb(!kf!v!tuwb!sj!flp!opn!tlb!fl!.
tqmp!bub!dj!kb!CjI-!nb!eb!v!sb!wop!qsb!wopk!usaj!|opk
vub!lnj!dj!nj!jnb!np!|ub!qp!ov!ej!uj#-!ob!hmb!|b!wb!Hb!.
wsbo/
Banjalu~ka vina
sve kvalitetnija
BANJALUKA - Tradicionalnim vinskim balom i progla{enjem
najboljih vina i vinograda banjalu~ke regije u Banjaluci je zavr{e-
na manifestacija "Dani vina 2009", koju su organizovali "Rotary
Club" Banjaluka i Udru`enje vinogradara i vinara RS.
Prema mi{ljenju stru~nog `irija, vina banjalu~ke regije su iz godine u
godinu sve kvalitetnija.
Priznanja za najbolja bijela vina pripala su vinarima Goranu D`aji}u
iz Prnjavora, Tanji Partalo iz Slatine, kod Lakta{a, i Savi Luki}u iz La-
minaca, kod Banjaluke, dok su titule najboljih vinara u kategoriji crve-
nih vi na pri pa le @ar ku Ko `u lu iz Ba nja lu ke i @e ljku Jun gi }u iz
^elinca.
Nagrada za najbolji proizvodni vinograd pripala je Milenku Simi}u
iz Prnjavora, za najbolji mladi vinograd Aleksandru Banjcu iz Kozar-
ske Dubice, a za najbolji mali vinograd Branku Topi}u iz Prije~ana,
kod Banjaluke. (Srna)
se odrazilo na manji plasman namje{ta-
ja", rekao je Kalini}.
U Udru`enju prerade drveta RS isti-
Ekonomska ~u da je globalna recesija uticala na pad
kriza u ovogodi{nje proizvodnje u tom sektoru
Srbiji za oko 30 odsto, dok isporuke u Srbiju
smanjila imaju bla`i pad koji iznosi 13 procenata.
prodaju "To je pokazatelj da je bi-
namje{taja lo pomaka i da }e, uz dodatni napor sa-
na tom mih na{ih proizvo|a~a u prilago|avanju
tr`i{tu tr`i{tu, idu}e godine biti ostvareni zna-
~ajniji rezultati na tr`i{tu Srbije", nagla-
sio je [inik.
20 qpofekfmkbl!7. 12. 2009. Ekonomija

Sunce
DT gubi
REVIZOR povla{teni
status Predstavljen
LUKSEMBURG - Njema~ki
zakoni omogu}uju povla{ten sta-
najambiciozniji
tus "Deutsche Telekomu", presu-
svjetski

struju
dio je Evropski sud pravde
(ECJ).
Kako su prenijeli evropski me-
projekat
diji, ECJ je odlu~io da za "Deut-
sche Telekom" (DT) vi{e ne
solarnih
smiju vrijediti bla`i propisi o tr`i-
{nom nadmetanju.
elektrana
Presuda se odnosi na zakon ko-
ji je stupio na snagu 2006. godi-
ne, a koji, po Evropskoj komisiji,
omogu}ava DT-u da zaobilazi
"Tata Motors" u evropska pravila.
Evropski zakoni, osna`eni pro- Planirane solarne
kvartalnom profitu {li mjesec usvajanjem novog te-
lekomunikacijskog paketa, ka`u
elektrane mogle
MUMBAI - Najve}a indijska kompanija po zaradi "Tata Motors" da tr`i{ta moraju biti podlo`na
bi da podmiruju
objavila je da je poslovala sa profitom od 217,8 miliona rupija (4,65 "solidnoj, nezavisnoj analizi na- ~ak 15 odsto
miliona dolara) u tre}em tromese~ju ove godine. cionalne regulatorne vlasti".
To je veliki napredak u odnosu na gubitak od 9,41 miliona rupija u is- Njema~ki, pak, zakon predvi|a
potreba Evrope
tom periodu pro{le godine, zahvaljuju}i boljoj prodaji luksuznih robnih tu analizu "samo u posebnim za strujom do
marki jaguar i lend rover. Ukupan prihod grupacije "Tata" smanjen je, okolnostima", omogu}uju}i DT- 2050. godine
pak, za 8,2 procenta, na 211 milijardi rupija. u da konkurenciji ne dopu{ta
"Tata", koja je vode}i indijski proizvo|a~ automobila, kupila je "Jagu- pristup svojoj novoj brzoj mre`i
ar" i "Land Rover" od ameri~kog "Forda" pro{le godine za 2,3 milijarde za {irokopojasni internet. KAIRO - Konzorcijum "Desertek", sastavljen
dolara, ali je prodaja skupih vozila bila te{ko pogo|ena krizom, {to je Presuda ECJ-a ne}e obradovati od 12, uglavnom njema~kih finansijskih i industrij-
ote`alo otplatu kredita kojim su kupljene britanske firme. (Agencije) dominantne telekom operatere, skih kompanija, planira da ulo`i 400 milijardi evra
biv{e dr`avne monopole, u dru- u projekat snabdijevanja Evrope elektri~nom ener-
gim ~lanicama, koji tra`e bla`e gijom dobijenom iz sunca nad Afrikom i Bliskim is-
propise kako bi se podsatakla tokom.
Nj!mb!op-! kf!ebo! pe! obk!{b!hb!. Tlp!sp!ewb!nj!mj!pob!Csj!ub!ob!. ulaganja u mre`e nove generacije Kako je prenio Reuters, idejni autori projekta sada
}f!o j!kji! hsb!e p!w b! Fwsp!q f- db! qsj!i wb!u j!mp! kf! tnb!o kf!o kf (NGN). (Poslovni) prikupljaju zainteresovane, kako u razvijenim tako i u
puwp!sj!~f!ob!qsp!mkf!~f!qswj!ip!. qmb!uf!jmj!qsjt!ub!mp!eb!sb!ej!qp!mb zemljama u razvoju, za ovaj jedinstveni projekat.
ufm! tb! ovm!upn! fnj!tj!kpn! |uf!. sb!eoph!wsf!nf!ob-!lb!lp!cj!j{!. "Evropske zemlje su spremne da plate
uoji! hb!tp!wb-! ptmb!okb!kv!~j! tf ckf!hmp! hv!cj!ubl! {b!qp!tmf!okb! v Rusija ulila vi{u cijenu za '~istu' energiju, a zemljama proizvo|a~i-
ma bi taj nivac pomogao da proizvedu jo{ obnovljive
ob!kb!qbo!tlv!uf!iop!mp!hj!kv!j!mp!. wsj!kf!nf!sf!df!tj!kf/![cph!qb!eb 91 milijardu $ energije", izjavio je Hani el Nokra{i, potpredsednik
lbm!ov!#{f!mf!ov#!fofs!hj!kv/!Op!wj qsj!ip!eb!pe!qp!sf!{b!ob!qmb!uf-
ip!ufm!~f!tqsjkf!•j!uj!fnj!up!wb!okf Mpo!epo! kf! tv!p•fo! tb! sf!lps!. u borbi Nadzornog odbora "Desertek" fondacije.
qsj!c mj!a op! 531! up!o b! vhmkfo. eojn!cv!eafu!tljn!ef!gj!dj!upn/ protiv krize Najambiciozniji svjetski projekat solarnih elektrana
mogao bi da podmiruje ~ak 15 odsto potreba Evrope za
ejp!ltj!eb!hp!ej|!okf/ MOSKVA - Predsjednik ruske elektri~nom energijom do 2050. godine.
dr`avne oditorske komisije Ser-
gej Stepa{in izjavio je da je Rusi-
ja utro{ila oko 2,7 biliona rubalja U naredne tri godine istra`ivanja
dne tri godine sprovesti istra`ivanja kako bi bila locira-
UniCredit: Srbiju (91 milijardu dolara) na antikri-
zne mjere.
najbolje lokacije za elektrane
na najbolja mjesta za elektrane.
Klju ~ni za da tak je popeti broj ~lanica
~ekaju bolji dani Kako je rekao, vi{e od 500 mi-
lijardi rubalja investirano je u
Oko 80 odsto proizvedene energije bi bilo tro{eno
u lokalu, dok bi preostala petina bila izvezena u Evropu,
konzorcijuma na najmanje 30, uz ve}e u~e{}e neevrop-
skih firmi. Al`irski "Cevital" je trenutno jedina ~lanica
BEOGRAD - Visoki zvani~nik me|unarodne bankarske grupaci- otvaranje novih radnih mjesta. objasnio je Nokra{i, dodaju}i da }e "Desertek" u nare- iz Sjeverne Afrike.
je UniCredit Federiko Giconi ocijenio je da je vrhunac krize u "Ta antikrizna mjera bila je je-
Srbiji pro{ao i da ona u idu}oj godini mo`e o~ekivati privredni dna od najuspje{nijih. Nije bilo
rast. otpu{tanja, poput onih u 1998.
[ef te grupacije u centralnoj i isto~noj Evropi kazao je da je ta banka godini, ni u regionu Urala ni dru-
prije mjesec dana procjenjivala pad bruto doma}eg proizvoda (BDP) gdje u Rusiji", rekao je Stepa{in.
Srbije u narednoj godini od oko 0,7 odsto, ali da se situacija popravila i Zna~ajan dio sredstava Vlade
da bi u 2010. ulo`en je i u podr{ku likvidnosti
moglo da do|e bankarskog sektora.
Srbija u ovoj godini imala bolje do realnog ras- "Na{e banke uspjele su da
rezultate od prosjeka regiona ta. odole. Znamo da su neka pla}a-
On, me|utim, nja kasnila, ali je taj problem sa-
nije mogao da da rije{en", rekao je Stepa{in i
ka`e da li }e se ostvariti o~ekivanje Vlade Srbije da rast BDP-a dosti- dodao da "ekonomija dobija go-
gne 1,5 odsto, ali je naglasio da je Srbija u ovoj godini, koja je bila ve- tovinu" od banaka. On je ocije-
oma te{ka, imala bolje rezultate od prosjeka regiona. nio da se "kriza polako povla~i"
"Najgore je pro{lo", naglasio je Giconi i ocjenio da je bankarski se- i da na to "ukazuju mnogi zna-
ktor u Srbiji dovoljno jak da podr`i razvoj ekonomije u narednoj godi- ci". (Agencije)
ni.
Giconi je kazao da }e u 2011. godini do}i do ja~eg rasta i oporavka
ekonomije i da su, op{teposmatrano, o~ekivanja UniCredit banke za Japanci prave Ministar finansija
Srbiju veoma pozitivna.
On je istakao da je za UniCredit banku u Srbiji 2009. bila veoma us-
pje{na, po{to je zabilje`ila rast plasmana i pove}anje tr`i{nog udjela u
"kosmi~ko
pivo" SAD kritikovao Bez pomo}i bi
kreditima sa pet na {est odsto. (Agencije)
TOKIO - Japanska pivara "Sa-
poro" saop{tila je da je pustila u
~elnike
Goldman Sachsa propali svi divovi
Srbija za "Galeniku" prodaju ograni~enu koli~inu
prvog u svijetu piva od slada do- VA[INGTON - Ameri~ki ministar finansija Ti-
moti Gejtner o{tro je kritikovao tvrdnje ~elnika Gol-
me|uvremenu, ta banka ponovo je po~ela poslovati sa do-
biti, pa je, ba{ kao i njeni rivali Bank of America, JPMor-
tra`i 200 miliona evra bijenog iz je~ma koji je tokom
pet mjeseci ~uvan na me|unaro-
dnoj kosmi~koj stanici.
dman Sachsa koji su izjavili da bi njihova banka
pre`ivjela krizu i bez dr`avnog zajma.
gan Chase i Morgan Stanley, vratila dug dr`avi. Uprkos
tome, u ameri~koj javnosti vlada mi{ljenje da menad`eri
BEOGRAD - Ministar finansija Srbije Mla|an Dinki} izjavio je "Niti jedna banka sa Wall Streeta ne bi opstala bez in- ne zaslu`uju ogromne bonuse u trenucima kada je opora-
kako srpska vlada ne misli razmatrati ponude manje od 200 mili- Ta pivara je sprovela eksperi-
ment sa ~uvanjem zrna je~ma u tervencije dr`ave", kazao je Gejtner dodav{i da je na vak privrede tek po~eo, a stopa nezaposlenosti je izuzetno
ona evra za farmaceutsku kompaniju "Galenika". vrhuncu krize cijeli finansijski sistem bio izlo`en velikim visoka. U SAD je pro{le sedmice zatvoreno jo{ {est ma-
Prema Dinki}evim rije~ima, tender za prodaju bi}e otvoren 15. de- kosmosu tokom 2006, zajedno sa
Ruskom akademijom nauka i rizicima, pa tako i bankarski divovi. njih banaka, {to je pokazatelj da je dio bankarske industrije
cembra, a u prvoj fazi trebalo bi se vidjeti ima li zainteresovanih koji su Gejtner je izrazio i zabrinutost u pogledu SAD i dalje pritisnut lo{im kreditima. Broj propalih bana-
spremni preuzeti 100 odsto kapitala "Galenike" za minimalno 200 mili- Univerzitetom Okajama s ciljem
da ispita mogu}nosti snabdijeva- isplate rekordnih bonusa od strane najve}ih ameri~kih ba- ka u SAD u ovoj godini tako je dostigao 130, a analiti~ari
ona evra. naka u ovoj godini, a svoje zaposlene najvi{e bi mogao o~ekuju nove bankrote u ovoj, ali i u narednoj godini.
"Ukoliko ne bude takvih ponuda, tender }e biti odgo|en", rekao je nja orbitalne stanice sopstvenim
izvorima hrane. nagraditi ba{ Goldman Sachs. Me|u kreditorima koji su proglasili ste~aj su tri banke iz
Dinki}. "To nije u redu. Od ove godine banke bi trebalo dras- savezne dr`ave D`ord`ije, te po jedna iz Vird`inije, Ilino-
Prilikom prve privatizacije, koja je obavljena 1991. godine, vrijednost Neobi~no pivo pod nazivom
saporo kosmi~ko pivo izneseno ti~no da smanje bonuse, jer ako ni{ta ne u~inimo u vezi s isa i Ohaja.
"Galenike" procijenjena je na 360 miliona dolara, ali je ta odluka u tim pitanjem, to }e zna~iti da iz ove krize nismo izvukli ni- Ameri~ka korporacija za osiguranje fe-
me|uvremenu poni{tena i fabrika je vra}ena u dr`avno vlasni{tvo. je na tr`i{te u ograni~enoj koli~i-
ni od 250 pakovanja od po {est kakve pouke", naglasio je ministar finansija SAD. deralnih depozita (FDIC) izjavila je da }e se posljedice re-
Osim "Galenike", Srbija u 2010. planira privatizovati i kompaniju Goldman je od ameri~ke vlade zaprimio zajam u cesije jo{ dugo osje}ati u bankarskoj industriji, ~iji
"Telekom Srbija", te beogradski aerodrom "Nikola Tesla". (Agencije) boca. (Izvestia.ru)
iznosu od 10 milijardi dolara, ali i druge oblike pomo}i. U oporavak i ina~e kasni za realnim sektorom. (Bloomberg)
 Ekonomija 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 21

Afrike za
u Evropi

Ima, me|utim, i mnogo skeptika. Dok je Vlada
Maroka otvoreno podr`ala projekat, izraziv{i `elju da
bude jedna od vode}ih u~esnica u njemu, al`irski minis-
tar energetike ^akib Kelil rekao je da ne}e sa dobrodo-
{licom primiti strane kompanije koje bi eksploatisale
solarnu energiju njegove zemlje.
"Desertek" se nada podr{ci i drugih sjevernoafri-
~kih zemalja, prije svega Egipta i Tunisa.
Skeptika ima i me|u evropskim analiti~ari-
ma, koji se pla{e da bi politi~ka nestabilnost u regionu
za koji je planirana izgradnja solarnih elektrana mogla
predstavljati rizik. (Reuters)

Vijesti o oporavku ameri~ke privrede ohrabrile ulaga~e

"Medvjedi" sa berze
po~inju zimski san
NJUJORK - Vijesti o oporavku ameri~ke
privrede, posebno tamo{njeg tr`i{ta rada, ohra-
brile su pro{le sedmice ulaga~e na svjetskim
berzama, pa su cijene akcija znatno porasle.
Na Wall Streetu je pro{le sedmice Dow Jones
indeks oja~ao 0,8 odsto, na 10.388 bodova, dok je
S&P 500 indeks porastao 1,3 odsto, na 1.105 bo-
dova. Nasdaq indeks sko~io je, pak, 2,6 odsto, na
2.194 boda.
Najnoviji makroekonomski izvje{taji pokazuju
da se najve}a svjetska ekonomija sporo, ali ipak
oporavlja.
Nadu u ubrzanje rasta podstakli su u
petak podaci koji pokazuju da je u novembru u
SAD bez posla ostalo samo 11.000 radnika, najma-
nje od po~etka recesije u decembru 2007. godine i
znatno manje od 130.000, koliko su o~ekivali anali-
ti~ari. Pri tome je stopa nezaposlenosti pala s 10,2
odsto, najvi{eg nivoa u 26 godina, na 10 odsto.
lando, strateg u firmi "Federated Investors".
I dok su vijesti s tr`i{ta rada oraspolo-
Ulaga~i su sve uvjereniji da se `ile ulaga~e, drugi podaci nisu bili toliko podsti-
privredna situacija pobolj{ava caj ni. Ra zo ~a rao je iz vje {taj In sti tu ta za
menad`ment nabavke, prema kojem su aktivnosti
u uslu`nom sektoru u novembru neo~ekivano pale.
To je odu{evilo ulaga~e na Wall Streetu jer se Ipak, izvje{taj ameri~ke centralne banke Fed o
ja~anje tr`i{ta rada smatra klju~nim za oporavak uslovima poslovanja po regijama pokazuje blago
potro{nje i cjelokupnog gospodarstva. pobolj{anje privrednih aktivnosti, pa ~ak i mr{av
"Ove brojke s tr`i{ta rada jednosta- rast potro{nje.
vno su fenomenalne, stoga bi 'medvjedi' na berzi, "Ulaga~i su sve uvjereniji da se privredna situ-
koji su ~ekali pad cijena akcija, mogli kona~no oti- acija pobolj{ava", kazao je Tomas Belesis, direktor
}i u svoj brlog i utonuti u zimski san", ka`e Fil Or- u firmi "John Thomas Financial". (Business)
22 qpofekfmkbl!7. 12. 2009.

Svijet Drugi krug

izbora
CV!LV!SF\U!.!V!Sv!nv!oj!kj!kf
kv!•f!pesabo!esv!hj!lsvh!qsfe!.
tkf!eoj!•lji!j{cp!sb/
Ob! okj!nb! Sv!nv!oj! tv! usf!cb!mj
eb!pemv!•f!lp!~f!cj!uj!|fg!esab!.
Vijesti wf! ob!sf!eoji! qfu! hp!ej!ob! .! tb!.
eb|!o kj! qsfe!t kf!e ojl! Usb!kbo
Cb!tft!lv! jmj! mj!efs! pqp!{j!dj!pof
[alita posjetili Tp!d j!kbm!e f!n p!l sbu!t lf! qbs!u j!kf
ljekari, Hamas Njs!•fb!Eap!bob/!)Cf!ub*
pori~e
TEL AVIV - ^etiri francus-
ka ljekara posjetila su otetog
izraelskog vojnika Gilada [ali-
ta pro {le ne dje lje na taj nom
mjestu, gdje je zato~en u poja-
U Avganistanu

Netanjahu: Sad se vidi
ko ne `eli mir
JERUSALIM - Izraelski pre-
mijer Benjamin Netanjahu kri-
ti ko vao je ju ~e to {to su
Palestinci odbacili njegov prije-
dlog za zamrzavanje izgradnje
jevrejskih naselja na Zapadnoj
obali i ocjenio da to dovodi u
pitanje njihovu posve}enost mi-
ru.
Netanjahu je rekao da zamrza-
vanje izgradnje naselje, premda
bolno, pokazuje svijetu da je Izra-
el ozbiljan u nastojanju da posti-
gne mi ro vni spo ra zum s
Palestincima. On je ranije najavio
desetomjese~no zamrzavanje gra-
dnje naselja na Zapadnoj obali,
U po`aru
poginulo 112 lica
MOS KVA - U po `a ru u no -
}nom klu bu u rus kom gra du
Permu poginulo je 112 lica, sa-
op{teno je ju~e u Moskvi.
U bolnicama se nalazi 123 lica,
od kojih su tri u veoma te{kom
stanju. Ministar za vanredne situ-
acije [ojgu ocijenio je da su va-
trogasne slu`be u~inile sve {to su
mogle u spasavanju ljudi u klubu
"Hromi konj". Predstavnik istra-
`ne komisije pri dr`avnom tu`i-
la{tvu Vladimir Markin kazao je
da je uhap{eno {est osumnji~enih,
a da je sedmi, iznajmljiva~ pros-
tora, u bolnici u veoma te{kom
stanju.
Pored verzije da je ispaljivanje
pirotehni~kih sredstava izazvalo
po`ar, pripadnici Ministarstva za
koja bi trebalo da bude dio budu-
}e palestinske dr`ave, u poku{aju
da se po no vo za po ~nu mi ro vni
pregovori prekinuti prije godinu
dana.
Palestinci su poru~ili da ta naja-
va nije iskrena, jer da ne obuhvata
isto~ni Jerusalim, teritoriju za koju
Palestinci odbacili
izraelski prijedlog
smatraju da bi trebalo da bude dio
budu}e palestinske dr`ave, kao ni
ve} zapo~etu izgradnju 3.000 ku}a
na Zapadnoj obali. (Beta)
Po`ar se dogodio u jedan sat po-
slije pono}i po lokalnom vreme-
nu. Vatrogasci nisu obavije{teni
telefonom, kao {to je uobi~ajeno,
ve} je u vatrogasnu jedinicu do-
tr~ao mu {ka rac s ope ko ti na ma.
"Na sre }u, de `ur ni je is pra vno
procijenio situaciju, ispravno re-
agovao", kazao je [ojgu. Po`ar
se, me|utim, brzo {irio i u zadi-
mljenom prostoru tragedija je bila
neizbje`na. Nestalo je struje, po-
~e la je pa ni ka, gu ra nje, a us ka
Po`ar izbio u no-
}nom klubu "Hromi konj"
vrata ote`avala su evakuaciju lju-
Drogom
su Gaze.
Me |u tim, je dan od li de ra
Ha ma sa Ma hmud Za har
odmah je porekao takav izvje-
{taj, tvrde}i da u njemu nema
ni trun ke is ti ne. Me di ji su
obja vi li da je lje ka re pra tio
njema~ki posrednik uklju~en u
indirektne pregovore Izraela i Za posljednjih sedam godina
Hamasa o razmjeni [alita za proizvodnja narkotika
stotine palestinskih zatvoreni- pove}ana 40 puta
ka. (Agencije)
Protest u Iranu
bez medijske
podr{ke
TEHERAN - Iran je zabranio
predstavnicima stranih medija
da izvje{tavaju sa studentskog
mitinga koji je planiran za da-
nas.
Strahuje se da bi miting mo-
gao da pokrene novi talas pro-
tes ta zbog spor nih
predsjedni~kih izbora odr`anih
u ju nu. "Sve do zvo le iz da te
stranim medijima za izvje{tava-
nje iz Teherana bi}e povu~ene
od 7. do 9. decembra", navela je
press-slu`ba iranskog Ministar-
stva kulture u poruci. (RTS)
FAIZABAD - Jedna od {ti}enica Centra za tera- droge, prije svega opijum. Oko 13 odsto od tog broja su
piju narkomanije u Faizabadu je i 35-godi{nja Kari- `ene i ta tendencija je u porastu, ali za razliku od drogi-
Sudar dva ma, koja je ve} 20 godina udata i isto toliko dugo ranih mu{karaca, koji su svakodnevna pojava na ulica-
uzima drogu. Karima je po~ela sa pu{enjem mari- ma Avganistana, `ene su skrivene. Narkomanska
autobusa u huane, a zatim je pre{la na heroin i opijum. Ova zavisnost `ena se sakriva u porodici i ~esto ostaje nepri-
Banglade{u mlada `ena izgleda daleko starija, a vene su joj sko- mjetna za okolinu. "Po~ela sam sa ha{i{om godinu dana
DAKA - U ~eonom sudaru ro uni{tene. Njena sudbina odslikava `ivot velikog nakon udaje. Mu` mi je dao ha{i{. Nisam htjela da
dva autobusa u Banglade{u ju~e broja `ena u Avganistanu. uzmem, ali on je bio ja~i, tukao me i prisilio da uzmem
je poginulo najmanje 15 ljudi, Prema izvje{taju Organizacije UN-a za drogu i kri- opijum, cigarete i ha{i{. I tako sam po~ela", pri~a Kari-
dok je 30 povrije|eno, izjavio minal, u Avganistanu ~ak 920.000 ljudi redovno uzima ma.
je zvani~nik Vlade Helal Udin.
Udin je rekao da se nesre}a
dogodila oko 65 kilometara ju-
Gejts:
gozapadno od prijestonice Da- Gejts: Da znamo
gdje je, uhvatili
ke. bismo ga
On je ka zao da je 15 lju di

vanredne situacije naveli su kao
mogu}i uzrok i kidanje elektri-
~nog kabla iznad platoa za igru.
di. Pred sje dnik Ru si je Dmi trij
Medvedev proglasio je 7. decem-
bar danom `alosti. (Beta)
Ne znamo
umrlo na licu mjesta, a da su po-
vrije|eni prevezeni u bolnicu. Na
putevima u Banglade{u godi{nje
strada oko 4.000 ljudi. (RTS)

Svemirski turizam
#Wjs!hjo!Hb!mbd!ujd#-!lpnqbojkb!v!wmb!toj|!uwv!csj!ubo!.
tlph!nj!mj!kbs!ef!sb!Sj!•bs!eb!Csbo!tp!ob-!qsfe!tub!wj!~f
v!lb!mj!gps!ojk!tlpk!qvt!uj!okj!Np!kb!wf!twpk!twf!njs!tlj
cspe-!lp!kjn!~f!v!twf!njs!qv!up!wb!uj!uv!sjt!uj/!
Obama gubi podr{ku
Qp!es|lb!Bnf!sj!lb!ob!db!qsfe!tkf!eoj!lv!Cb!sb!lv
Pcb!nj!qb!mb!kf!ob!59!pet!up!v!ob!dj!pobm!opn!jtqj!.
uj!wb!okv-!vqslpt!wj!tp!ljn!pdkf!ob!nb!p!okf!hp!wpk
of!eb!wop!pckbw!mkf!opk!bw!hb!ojt!ubo!tlpk!qp!mj!uj!dj/
VA[INGTON - Vlasti Sjedinjenih Ameri-
~kih Dr`ava ne znaju gde se krije Osama bin La-
den i godinama nisu imale dobre obavje{tajne
podatke o tome gdje se on nalazi, izjavio je ame-
ri~ki sekretar za odbranu Robert Gejts.
On je rekao da ne mo`e da potvrdi nedavne iz-
vje{taje da je jedan pritvorenik vidio Bin Ladena u
Avganistanu po~etkom ove godine.
SAD ve} godinama nemaju do-
bre obavje{tajne podatke o Al Kaidi
"Ne znamo pouzdano gdje je Osama bin Laden.
Da znamo, oti{li bismo i uhvatili ga", rekao je Gejts.
gdje je
Bin Laden
Upitan kada su posljednji put SAD imale dobre
obavje{tajne podatke o tome gdje se nalazi lider te-
roristi~ke mre`e Al Kaida, Gejts je odgovorio da
misli da su u pitanju godine.
Britanski BBC izvijestio je po~etkom pro{le se-
dmice da jedan pritvorenik u Pakistanu tvrdi da ima
informacije da je Bin Laden bio u Gazniju, na isto-
ku Avganistana, u januaru ili februaru. Komitet za
spoljne poslove ameri~kog Senata krajem pro{log
mjeseca objavio je izvje{taj u kome se krivica za
omogu}avanje Bin Ladenu da pobjegne iz pe}ina
Tora Bora u Avganistanu, krajem 2001, pripisuje ne-
dostatku uskla|enih napora administracije biv{eg
predsjednika SAD D`ord`a Bu{a i ameri~kih vojnih
komandanata. (ABC)
 Svijet 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 23

Kraljica upozorila Hap{enja zbog

paparace nereda
MPO!EPO!.!Csj!ubo!tlb!lsb!mkj!db!Fmj!{b!. BUJ!OB!.!Qp!mj!dj!kb!v!Buj!oj!vibq!.
cf!ub!vqv!uj!mb!kf!tob!aop!vqp!{p!sf!okf!op!. tj!mb!kf!273!mj!db-!lp!kb!tv!v•ft!.
wj!o b!n b!eb!of!pckbw!mkv!kv!qb!q b!s b!d j uwp!wb!mb!v!tf!sj!kb!nb!ob!qb!eb!ob
tmj!lf!lsb!mkfw!tlf!qp!sp!ej!df/ qp!mj!dj!kv!qp!wp!epn!hp!ej|!okj!df
Lsb!mkj!•j!oj!bewp!lb!uj!qpe!tkf!uj!mj!tv!op!. pe!vcjt!uwb!26.hp!ej|!okfh!uj!ofk!.
wj!of!ob!okj!ipw!wmbt!uj!uj!lpe!p!qp!|uj!wb!. eaf!sb!Bmf!ltj!tb!Hsj!hp!sp!qv!mp!tb/
okv! qsj!w b!u opt!u j-! epl! usb!kf! mkv!u okb Pe!vlv!qoph!csp!kb!vib!q|f!.
{cph!qf!umkb!okb!v!aj!wpu!lsb!mkfw!tlf!qp!. oji-!23!mj!db!kf!qsj!wf!ef!op!{cph
sp!ej!df/!)Bhfo!dj!kf* ob!qb!eb!ob!qp!mj!dj!kv-!b!nf!}v
okj!nb!kf!j!qfu!Jub!mj!kb!ob!j!usj!Bm!.
cbo!db/!)Tsob*

narkotike koriste i `ene i djeca Vijesti

zavaravaju glad Oficiri kovali

zavjeru protiv
Vlade
ISTANBUL - Turska policija
privela je dvojicu oficira mor-
narice pod sumnjom da su u~es-
FOTO NN

Djeca na opijumu odmalena

tvo va li u za vje ri s ci ljem
svrgavanja Vlade premijera Re-
Avganistan je najve}i d`epa Tajipa Erdogana, ali ih je
izvoznik opijuma na oslobodila poslije 10 sati ispiti-
vanja.
svijetu, a u toj zemlji ima Istovremeno, pred sudom su
vi{e od 920.000 ovisnika svjedo~ila i trojica penzionisanih
vojnih komandanta u okviru is-
Avganistan ima planta`e opijuma. Prihodi proizvo- trage o drugoj zavjeri. Poslije
|a~a narkotika u Avganistanu godi{nje iznose oko ~etiri svjedo~enja zamjenik javnog tu-
milijarde dolara, a trgovaci zarade oko 100 milijardi do- `ioca Istanbula Turan ^olakadi
lara. Za posljednjih sedam godina proizvodnja narkotika izjavio je da se penzionisani ko-
u Avganistanu pove}ana je 40 puta. Avganistan je, ina- mandanti smatraju osumnji~eni-
~e, najve}i izvoznik opijuma na svijetu. U trgovini dro- ma. Nji ho vo svje do ~e nje,
gom ne cvjeta samo kriminal. Problem koji je usko me|utim, ostaje u tajnosti. Voj-
povezan sa situacijom u zemlji je zavisnost od droge. Na rehabilitacijama i ~itave porodice ska je svrgnula ~etiri vlade u po-
Prema svjedo~enju mlade Avganistan- izjavio je Dejvid Mekdonald, {kotski stru~njak za borbu da li je sve u redu i da li su svi zdravi. Tek kada stekne- sljednjih 50 godina. (Agencije)
ke, u njenoj zemlji ha{i{ uzimaju da se lak{e podnesu te- protiv droge, koji je ve} godinama anga`ovan u Avga- mo povjerenje tih `ena, ka`emo da dolazimo s klinike
`ak `ivot i glad. Karima poti~e sa sjevera Avganistana. nistanu, posebno na sjeveru te zemlje. Ned`at", ka`e ona. Osudili
Tamo je klima hladna, mnogi ljudi `ive u {atorima. Na sjeveru Avganistana, ka`e {kotski stru~njak, `e- Mlada `ena iz Kabula 25-godi{nja Mehidi
Zbog hladno}e i vlage su ~este upale i prehlade. Do lije- ne se bave ru~nom izradom tepiha. "To je veoma te`ak pro{la je program odvikavanja. Ona je drogu po~ela da
`enu po
kova se te{ko dolazi, pogotovo kada je rije~ o `enama, posao i one su prisiljene da ga obavljaju i do 14 ~asova uzima sa 15 godina, kada joj je umro otac. Zajedno sa {erijatskom
pa se one vrlo ~esto protiv bolesti i bolova, ali i gladi
bore tako {to uzimaju opijum. "Kada sam prvi put uzela
Slike dnevno kako bi pre`ivjele. Ako neka `ena radi taj posao dva starija brata uzimala je ha{i{ i opijum kako bi se zakonu
drogiranih i istovremeno mora da se brine o djeci, vrlo ~esto im da- izborila s tugom. Danas ima 25 godina. Nju i bra}u je na
ha{i{, nisam vi{e osje}ala probleme i dobro sam se dr`a- mu{karaca je malo opijuma kako bi bila mirna, a ona mogla da ra- kliniku doveo zajedni~ki prijatelj prije tri godine. Mehi- MADRID - U Kataloniji, na
la. Bilo nam je svejedno {to smo imali {ta da jedemo sa- na ulicama di", re kao je on. Na taj na ~in za vi snost pos ta je di ka`e da sama ne bi uspjela da se izbori sa zavisno{}u: sjeveroistoku [panije, uhap{eno
mo za ru~ak, a ne i za ve~eru. Pu{ili smo ha{i{ i nismo uobi~ajena generacijski problem. Sasvim mala djeca postaju ovisni- "Tek kada sam do{la u Ned`at, saznala sam koliko je lo- je devet osoba po{to su osudili
osje}ali glad. Svi na{i problemi su nestali", svjedo~i Ka- pojava ci. Ve}ina majki, koje djeci daju opijum kako bi im smi- {e to {to smo radili. Dobro je da smo to na vrijeme uvi- na smrt jednu `enu optu`enu,
rima. Ona i mnoge druge `ene u Avganistanu su `rtve rile napad ka{lja, nisu svjesne {tetnosti koju ~ine. djeli", izjavila je ona. prema islamskom zakonu, za
svakodnevnog nasilja svojih mu`eva. Rano se udaju, a Do koje mere je te{ko lije~iti takve `ene i Mehidi i njena bra}a sada `ive u klinici Ned`at. preljubu.
moraju da preuzmu obaveze starijih `ena u porodici. njihovu djecu veoma dobro zna [inkai, medicinska ses- Ona je zavr{ila {kolu za medicinske sestre i svoja iskus- Osobe su uhap{ene 14. no-
Postaju trostruko optere}ene - djecom, velikom porodi- tra na Ned`atu, klinici za lije~enje zavisnosti od droge u tva prenosi pacijentima. vembra i saslu{ao ih je istra`ni
com i poslom. To mnoge `ene u Avganistanu vodi u pa- Kabulu. "Mi automobilom obilazimo gradove i sela i U Avganistanu ima 40 sli~nih klinika, a ljekari i sudija. Sedam od tih devet oso-
kao droge. "Majke ~ak maloj djeci daju drogu kako bi ih idemo u ku}ne posjete. Nikada ne govorimo da smo do- stru~njaci za borbu protiv droge ka`u da to ni izdaleka ba i dalje su u pritvoru, izjavio
umirile. To se posebno ~esto doga|a na sjeveru zemlje", {li zbog droge, nego ka`emo da smo tu da provjerimo nije dovoljno. (Agencije) je neimenovani portparol polici-
je. Optu`ena `ena je bila od
marta zatvorena u jednoj ku}i.
Ta mo su uha p{e ni mu {kar ci

Najte`i pregovori za ~ovje~anstvo ikad KO PEN HA GEN - Uo~i da na{ njeg
otvaranja konferencije Ujedinjenih nacija o
klimatskim promjenama, u Kopenhagen je
iz Brisela stigao voz sa 450 u~esnika, zvani-
~nika Ujedinjenih nacija, aktivista i novina-
ra, popularno nazvan "Klima ekspres".
Zelene {are na vozu simbolizuju napore
da se sprije~e klimatske promjene.
Konferencija UN odr`ava se od 7. do 18.
decembra u glavnom gradu Danske i okupi}e
predstavnike vi{e od 190 zemalja, me|u koji-
ma je i Srbija.
Samit u Kopenhagenu je do sada najve}i
skup o klimatskim promjenama.
Poslije dvije godine napora i 12 godina od
posljednjeg poku{aja, samit u Kopenhagenu
bi}e poku{aj da bude donesena odluka o borbi
protiv klimatskih promjena. Jedan u~esnik
skupa ocijenio je skup kao "najte`e pregovore
u koje se ~ovje~anstvo ikad upustilo", a otvo-
reno je pitanje da li }e u dvije naredne sedmice
u~esnici konferencije uspjeti da donesu kon-
kretne odluke ili }e se, kao ~esto do sada, kako
strahuju ekolo{ke organizacije, sve zavr{iti na
praznim obe}anjima. Dogovor iz Kopenhage-
na trebalo bi da bude temelj za novi pakt o
Brojni aktivisti {irom svijeta daju podr{ku konferenciji FOTO AFP smanjenju globalnog zaga|ivanja, koji }e na-
slijediti sada va`e}i Protokol iz Kjota, budu}i
da ovome va`nost isti~e 2012. godine. Koliki
se zna~aj pridaje skupu najbolje pokazuje ~i-
njenica da }e se me|u 15.000 njegovih u~esni-
ka na}i i stotinak {efova dr`ava ili vlada, a
me|u njima i lideri dva najve}a svjetska zaga-
|iva~a, Kine i SAD, Hu \intao i Barak Oba-
ma. SAD nisu potpisnice Protokola iz Kjota,
pa se njihovo u~e{}e u novom dogovoru sma-
Pjesma Boba Dilana
nezvani~na himna samita
tra veoma va`nim. Papa Benedikt [esnaesti
poru~io je svjetskim liderima koji }e u~estvo-
vati na samitu u Kopenhagenu da briga o bo-
`joj kre aci ji za hti je va tre zve nost i
odgovornost. Generalni sekretar Ujedinjenih
nacija Ban Ki Mun je izjavio da o~ekuje da }e
na samitu biti postignut dogovor koji }e potpi-
sati sve ~lanice UN. UN su izabrale pjesmu
Boba Dilana "A Hard Rain's A Gonna Fall" za
nezvani~nu himnu samita. Ta Dilanova pje-
sma, koju je on prvi put izveo 1962, odra`ava-
la je strahove generacija koje su `ivjele pod
prijetnjom nuklearnog rata. (Beta)
osnovali "islamski sud" i osudili
je na smrt zbog preljube.
@ena je uspjela da pobjegne i
da podnese tu`bu.
Uhap{eni su porijeklom iz ze-
malja Magreba. (Agencije)
Bolivijci
na birali{tima
LA PAZ - U Boliviji su ju~e
odr`ani predsjedni~ki i parla-
mentarni izbori, na kojima se,
prema ocjenama analiti~ara,
o~ekivala ve} u prvom krugu
pobjeda sada{njeg predsjednika
Eve Moralesa.
Vi{e od pet miliona glasa~a
biralo je predsjednika dr`ave i
poslanike parlamenta za mandat
do 2015. godine, poslije tihe
predizborne kampanje koja je
smirila veoma jake dvogodi{nje
politi~ke tenzije.
Morales (50) je izjavio neda-
vno da planira nastavak indus-
tri ja li za ci je ze mlje bo ga te
gasom i drugim prirodnim izvo-
rima uz pomo} stranih investi-
tora. (Beta)
24 qpofekfmkbl!7. 12. 2009.

Banjalu~ki likovni umjetnik Mladen

Kultura
Nove scene Knji`evnici
u dru`enju
"Neprijatelja" sa djecom
snimaju u Prijedoru BANJALUKA - Knji`evnici
Lju bi vo je R{u mo vi} i Uro{
Petrovi} dru`ili su se sa ba-
njalu~kim mali{anima u subo-
tu po po dne u knji `a ri
"Kul tu ra" u tr`nom cen tru
"Merkator".
U okviru susreta s poznatim
srpskim piscima za djecu sa-
op{teni su rezultati konkursa
"Kratke pri~e i pjesme", koju
je raspisala knji`ara "Kultura"
za najbolje dje~je prozne i po-
etske radove.
Aleksandra Mila{inovi} na-
gra|ena je za najbolju pri~u u
kategoriji starije djece, a Luka
Simi} u mla|oj kategoriji, a
najbolji mali pjesnik je Milo{
Kova~evi}.
PRIJEDOR - Gluma~ka ekipa filma "Neprijatelj", koji je prote- U u`i izbor u{li su i radovi
klih mjesec i po dana sniman na Goloj planini, na Kozari, ju~e se Marka Prole, Nikole Stupara,
preselila u Prijedor, gdje se u krugu nekada{nje Fabrike papira Eme Trkulje, Kristine Beri},
"Celpak" fini{ira ovaj filmska spektakl. Ka san dre Bje lo {e vi}, Igo ra
Zavr{ni kadrovi bi}e snimani u Banjaluci i Beogradu. Bo`ani}a, Magdalene Blago-
Re`iser Dejan Ze~evi} je rekao da je 90 odsto filmskog materijala ve} jevi} i An|ele [amare.
snimljeno. Mali autori su se predstavili
"Prili~no sam zadovoljan i uslovima koji su vladali na snimanju i publici sa svojim radovima i
glumcima koji su se svojski trudili da po{teno urade svoj deo posla. Sve osim aplauzom nagra|eni su i
je to ura|eno na visokom i profesionalnom nivou i nadam se da }e film R{umovi}evim i Petrovi}evim
ispuniti na{a o~ekivanja. U U knji ga ma i odli ~nim nas tu -
Prijedoru }emo snimati tri da- pom ovog izvanrednog literar-

je mogu}e
Reditelj napomenuo na potom se selimo u Banjalu- nog dvojca.
da je 90 odsto filmskog ku, dok }e mo u Be oga ra du Petrovi} je istakao da voli
materijala ve} snimljeno nakon jednog filmskog dana u pisati za djecu i to prvenstve-
studiju pristupiti monta`i slike, no fantastiku jer mo`e dati ra-
zvuka i muzike", kazao je Ze~evi}. zmaha ma{ti i jer je u njoj sve
Dodao je da je veoma zadovoljan gluma~kom ekipom koja je samo mogu}e, a ka`e da biti autor
potvrdila svoju profesionalnost. dje~je knji`evnosti ima i svo-

"Ozbiljno smo se prije samog snimanja bavili kastingom. Kombinaci- ju zahtjevnu dimenziju.
jom gluma~ke ekipe iz Beograda i RS uradili smo dobar spoj koji se T.S.T.
ogleda u autenti~nosti filmske pri~e", kazao je Ze~evi}.
Film "Neprijatelj" rade u koprodukciji producentske ku}e "Biber~e" Promovisana
iz Beograda i "Balkan film" iz Kozarske/Bosanske Dubice. U snimanju
se koristi najsavremenija oprema dok bud`et ovog filmskog spektakla "Rije~"
iznosi oko 1.200.000 evra. D.K. BR^KO - U Br~kom je pro-
mosan novi broj ~asopisa za
knji`evnost i kulturu "Rije~"
kojeg priprema i izdaje, uz fi-
nan sij sku po dr{ku lo kal ne
vlade i skup{tine, Knji`evni
klub Br~ko distrikta.
O ~asopisu su govorili gla-
vni ure dnik @ar ko Mi le ni},
dramaturg i re`iser Narodnog
pozori{ta u Ni{u Predrag Ne-
{ovi} te profesor dr Sr|an Vu-
kadinovi} iz Tuzle.
"Rije~" u ovom dvobroju na
oko 300 stra na do no si niz
aktuelnih i tematskih tekstova
vezanih za knji`evnost i kul-
turu. Uveli smo i dvije nove
ru bri ke, 'Ri je~ za dje cu' i
'Mlada rije~', a posebna vrije-
dnost je obiman blok posve-
}en Be ke tu ko ji je pri re dio
gost iz Ni {a i na{ sa ra dnik
Pre drag Ne {o vi}", re kao je
urednik Mileni} i za naredni
broj najavio tematski blok o
Harmsu.
"U vri je me ka da kla si ~ne
knjige i ~asopisi gube bitku s
Internetom i modernim tehno-
lo gi ja ma, 'Ri je~' je naj bo lji
dokaz da ima ne{to i u knjiga-
ma", rekao je Ne{ovi}.
Vu ka di no vi} je po dvu kao
kulturolo{ku vrijednost publi-
kacije za bh. kulturnu javnost
ko ja je ina ~e os ku dna ova -
kvim izdanjima.
N.Ta.
politi~kog
Dosta je nukleusa koji bi
se mogli transformisati u
ozbiljne umjetnike, ali
kako i u svemu, tako i u
umjetnosti nedostaje
servisa koji }e pomo}i
njihovu afirmaciju,
rekao Miljanovi}
Razgovarala: Dragana ZEC
Svi ho}emo da `ivimo u neoliberalnom kapita-
listi~kom dru{tvu koje nije nimalo nje`no, a sa dru-
ge strane `ivimo u iluziji nekih pro{lih vremena u
kojima umjetnik bezbri`no stvara u svom ateljeu, a
dr`ava ili neko drugi brine o svemu ostalom, ka`e
banjalu~ki likovni umjetnik Mladen Miljanovi}, ko-
jem je ove godine dodijeljena presti`na "Henkel"
evropska nagrada u Be~u, i dodaje:
"Dr`ava i dr`avne institucije treba da imaju razra-
|ene i sinhronizovane strategije inostrane reprezentacije
doma}e umjetnosti, a umjetnici kroz svoj rad treba da
stvore institucijama uslove za to."
Ro|en u Zenici 1981. godine, Miljanovi} je jedan
od najmla|ih predstavnika "ratne generacije" bh. umje-
tnika. Dobitnik je nagrade "Rotari kluba" 2005. godine
za postignuti uspjeh na studijima i nagrade Muzeja sa-
vremene umjetnosti RS za najbolje radove na zavr{noj
izlo`bi Akademije umjetnosti 2006. godine, kao i nagra-
de "Zvono" za najboljeg mladog umjetnika u BiH. U
svojim umjetni~kim radovima se bavi simbolima i moti-
vima koji dominiraju u ratu, istra`uje i reflektuje istori-
ju, zna~enje i sadr`ajni sastav prostora, mjesta i grado-
va, pri ~emu se slu`i razli~itim medijima. Za "Nezavi-
sne" govori o nedavno dobijenom evropskom priznanju,
svom radu i trenutnoj umjetni~koj sceni u BiH.
NN: Poznato je da svoj rad temeljite na osnovu
iskustva odrastanja za vrijeme rata i sa druge strane
formalnog (vojnog) obrazovanja. [ta Vas je ponuka-
lo da se nakon neke vrste opredjeljenja za vojni po-
ziv na|ete u umjetnosti?
MILJANOVI]: U vojnu slu`bu sam stupio kao pu-
noljetna osoba, ~ija je obaveza po tada{njem zakonu bila
da odslu`i vojni rok, a u procesu raspore|ivanja u slu`bi
poslan sam u [kolu rezervnih oficira. Tada nisam toliko
razmi{ljao o upisu na Akademiju umjetnosti. Ta ideja se
pojavila dvije godine kasnije, kada sam i odlu~io da do-
|em na prijemni ispit. U periodu izme|u vojske i Akade-
mije radio sam za jednog kamenoresca gdje sam
uklesavao portrete na nadgrobnim spomenicima, {to je bio
sasvim solidan izvor zarade. Me|utim, upis na Akademiju
po~eo je da me interesuje sve vi{e i vi{e, tako da sam na
kraju odlu~io da napustim posao i do|em na studije.
NN: Va{i radovi izazivaju burne reakcije ja-
vnosti, bilo pozitivne, bilo negativne, da li se mo`e
re}i da je u savremenoj umjetni~koj formi reakcija
sama po sebi cilj, u smislu na~ina da se pokrene
u~mala sredina?
MILJANOVI]: Mislim da je reakcija, u mom
slu~aju, prije sredstvo, bilo da je pozitivna ili negativna,
dobro je samo da nije ravnodu{nost. Sredstvo jer se
njom otvara polje dijaloga kao mogu}eg proizvoda dje-
lovanja. Takvi oblici djelovanja mogu da se bave u an-
ga`ovanom smislu preispitivanjem dru{tvene realnosti,
umjetni~kih paradigmi ili pretstavljanjem mogu}ih for-
mi umjetni~kog anga`mana u formi kulture - politike -
dru{tva. Umjetni~ko djelo je izgubilo svoju modernisti-
~ku nevinost koja je tada do`ivljavala vrhunac estetskih
vrijednosti. Umjetnost je danas i mogu}e polje politi-
~kog govora.

Miljanovi}, dobitnik nagrade "Henkel"
polje
govora
NN: Koliko je te{ko biti umjetnik koji kroz svo-
je radove ispoljava trenutnu dru{tvenu i politi~ku si-
tuaciju u zemlji?
MILJANOVI]: Te{ko je onoliko koliko umje-
tnik sam sebi to ~ini te{kim. Ne radi se samo o tome
da se neko bavi politi~ki anga`ovanom umjetno{}u,
ve} i o ~injenici da pored kritike i lociranja odre|enog
oblika dru{tvenog problema treba da ponudi mogu}u
matricu rje{enja istog ili bar nagovje{taj njegove mo-
gu}nosti. Umjetnost ima mo} da djeluje u okviru kul-
ture, da identifikuje, imenuje, ozna~ava i proizvodi od
svega toga artefakte koji pokre}u dru{tvo. Mene prije
svega u budu}nosti interesuju takvi oblici i forme
umjetni~kog djelovanja koji }e locirati i ~initi vidlji-
vim te naizgled svakodnevne i nebitne javne oblike.
NN: "Henkel" priznanje je svakako od zna~aja
za cijelu umjetni~ku scenu BiH, posebno za Banjalu-
Projekat
"Slu`im umjetnosti"
obezbijedio "Henkela"
OO;!Of!lp!mj!lp!sb!ep!wb!Wbt!kf!ep!wf!mp!ep
gj!ob!mb-!qb!j!ep!qswf!ob!hsb!ef!v!Cf!•v-!lp!kj!kf!cjp
obk!sf!qsf!{fo!ub!uj!woj!kj@
NJ!MKB!OP!WJ^; Ob!lpo!lvst!tbn!qp!tmbp!ptbn
sb!ep!wb!pe!np!hv!~ji!21!tb!lp!mj!lp!tf!np!hmp
bqmj!dj!sb!uj/!Sb!ep!wj!lp!kf!tbn!tmbp!ob!lpo!lvst!tv
obt!ub!mj!v!qp!tmkf!eokf!ewj!kf!hp!ej!of-!kf!ebo!kf!tf!sj!.
kb!gp!up!hsb!gj!kb!j{!qfs!gps!nbo!tb!#Tmv!ajn!vnkf!uopt!.
uj#-!b!esv!hj!tv!sb!ep!wj!tb!qp!tmkf!eokf!j{mp!acf!v
Cb!okb!mv!dj!#Plv!qb!dj!pob!uf!sb!qj!kb#/!Lp!mj!lp!tbn
qsj!nj!kf!ujp-!j!v!ufl!tuv!lp!kj!kf!pckbw!mkfo!v!lb!ub!mp!hv-
sbe!#Tmv!ajn!vnkf!uopt!uj#!kf!cjp!of!|up!ob!|ub!tf
aj!sj!obk!wj!|f!sf!gf!sj!sbp/!
Kultura
Projekat
"Slu`im
umjetnosti"
donio je
Miljanovi}u
i nagradu za
najboljeg
bh. umjetnika
"Zvono"
ku. [ta ono Vama zna~i?
MILJANOVI]: Ovo priznanje je prije svega
smjernica za dalji razvoj i pluralizam mog rada, to
jeste znak i potvrda da se njegova intencija kre}e u
pravom smjeru. Posebno mi je drago da je nagrada
do{la u BiH i Banjaluku, jer posljednjih osam godi-
na, koliko se nagrada dodjeljuje, niko iz BiH nije
bio u finalu, a ni dobio nagradu. Ovom se nagradom
Umjetnik sam mora da razradi
strategiju svog razvoja i predstavljanja
Banjaluka ponovo mapira kao generator progresi-
vnog djelovanja i promi{ljanja umjetnika u kulturi.
Dosta je nukleusa koji bi se mogli transformisati u
ozbiljne umjetnike, ali kako i u svemu, tako i u
umjetnosti nedostaje servisa koji }e pomo}i njihovu
afirmaciju.
NN: Koliko je uop{te savremena umjetni~ka
scena u BiH otvorena prema svijetu i koliko prati
svjetske tokove?
MILJANOVI]: Savremena umjetnost u BiH, ko-
liko je ima u obliku tog termina savremena, otvorena je
prema svijetu i gleda, zaviruje u njega, ali ne prelazi taj
famozni prag svojih granica izuzev nekoliko slu~ajeva.
Niko ne}e do}i i vu}i umjetnike da idu izlagati vani.
Umjetnik sam mora da razradi strategiju svog razvoja i
predstavljanja.
NN: Kakav je dalji put Mladena Miljanovi}a?
MILJANOVI]: Prije svega sada radim na ure|i-
vanju i prelomu moje prve knjige na kojoj sam radio za-
dnje dvije godine i u prakti~nom, ali i u teorijskom
smislu. Ve} razmi{ljam i o samostalnoj izlo`bi radova u
Be~u u MUMOK-u, koja je dogovorena za 24. jun nare-
dne godine i ~ije pripreme ve} po~inju. Sada }u dosta da
radim na novoj produkciji koju }u pokazati u Be~u, ali i
u jo{ nekim centrima.
7. 12. 2009. qpofekfmkbl 25
_JUBPDJ!
#OF[BWJTOJI!OPWJOB#
CJSBKV
NAJBOLJEG
MINISTRA U BiH
SAVJET MINISTARA BiH
Oj!lp!mb!\qj!sj~ .!qsfe!tkf!eb!wb!kv!~j
Twfo!Bm!lb!mbk!.!nj!ojt!ubs!joptusboji!qp!tmp!wb
Tb!ejl!Binf!up!wj~ .!nj!ojt!ubs!cf{!ckf!eopt!uj
Tfm!np!Dj!lp!uj~ .!nj!ojt!ubs!pe!csb!of
Esb!hbo!Wsbo!lj~ .!nj!ojt!ubs!gj!obo!tj!kb!j!usf!{p!sb
Cb!sj!|b!_p!mbl!.!nj!ojt!ubs!qsbw!ef
Nmb!efo![j!sp!kf!wj~ .!nj!ojt!ubs!tqpmkof!ushp!wj!of!j!flp!opn!tlji!peop!tb
Sv!ep!Wj!ep!wj~ .!nj!ojt!ubs!tbpcsb~bkb!j!wf{b
Tb!gfu!Ib!mj!mp!wj~ .!nj!ojt!ubs!{b!mkve!tlb!qsb!wb!j!j{!ckf!hmj!df
Tsf!ep!kf!Op!wj~ .!nj!ojt!ubs!dj!wjm!oji!qp!tmp!wb
VLADA REPUBLIKE SRPSKE
Nj!mp!sbe!Ep!ejl .!qsf!nj!kfs
Tmp!cp!ebo!Qv!ib!mbd .!nj!ojt!ubs!jo!evt!usj!kf-!fofs!hf!uj!lf!j!sv!ebs!tuwb!
Sb!ej!wp!kf!Csb!uj~ .!nj!ojt!ubs!qp!mkp!qsj!wsf!ef-!|v!nbs!tuwb!j!wp!ep!qsj!wsf!ef!
Bmf!ltbo!ebs!Eapn!cj~ .!nj!ojt!ubs!gj!obo!tj!kb
Tub!oj!tmbw!_b!}p .!nj!ojt!ubs!vov!usb|!okji!qp!tmp!wb
Eaf!sbse!Tfm!nbo!.!nj!ojt!ubs!qsbw!ef
[p!sbo!Mj!qp!wbd .!nj!ojt!ubs!vqsb!wf!j!mp!lbm!of!tb!npv!qsb!wf
Kb!tob!Cslj~ .!nj!ojt!ubs!{b!flp!opn!tlf!peop!tf!j!sf!hj!pobm!ov!tb!sb!eokv
Sb!ef!Sjt!up!wj~!.!nj!ojt!ubs!sb!eb!j!cp!sb!•lp.jo!wb!mje!tlf!{b!|uj!uf
Qsf!esbh!Hmv!ib!lp!wj~ .!nj!ojt!ubs!ushp!wj!of!j!uv!sj!{nb
Of!ef!mklp!_v!csj!mp!wj~ .!nj!ojt!ubs!tbp!csb!~b!kb!j!wf!{b
Gb!uj!nb!Gf!uj!cf!hp!wj~ .!nj!ojt!ubs!{b!qspt!ups!op!vsf!}f!okf-!
hsb!}f!wj!obs!tuwp!j!flp!mp!hj!kv
Bo!upo!Lb!tj!qp!wj~ .!nj!ojt!ubs!qspt!wkf!uf!j!lvm!uv!sf
Pnfs!Csbo!lp!wj~ .!nj!ojt!ubs!{b!j{!ckf!hmb!j!sb!tf!mkf!ob!mj!db
Sbo!lp!\lscj~ .!nj!ojt!ubs!{esbw!mkb!j!tp!dj!kbm!of!{b!|uj!uf
Cb!ljs!Bkb!op!wj~ .!nj!ojt!ubs!ob!vlf!j!uf!iop!mp!hj!kf
Qsp!lp!Esb!hp!tbw!mkf!wj~ .!nj!ojt!ubs!qp!sp!ej!df-!pnmb!ej!of!j!tqps!ub
VLADA FEDERACIJE BiH
Nvt!ub!gb!Nv!kf!{j!op!wj~ .!qsf!nj!kfs
Nv!ij!ejo!Bmj~ .!nj!ojt!ubs!vov!usb|!okji!qp!tmp!wb
Gf!mjlt!Wj!ep!wj~ .!nj!ojt!ubs!qsbw!ef
Of!wfo!lp!Ifs!dfh .!nj!ojt!ubs!plp!mj!|b!j!uv!sj!{nb
Wf!mj!njs!Lv!oj~ .!nj!ojt!ubs!sb!{wp!kb!qp!ev!{f!uoj|!uwb!j!pcsub
Wkf!lp!tmbw!Cf!wbo!eb .!nj!ojt!ubs!gj!obo!tj!kb
Wb!ije!If!~p .!nj!ojt!ubs!fofs!hj!kf-!sv!ebs!tuwb!j!jo!evt!usj!kf
Eb!njs!Mkv!cj~ .!nj!ojt!ubs!qp!mkp!qsj!wsf!ef-!wp!ep!qsj!wsf!ef!j!|v!nbs!tuwb
Ef!toj!db!Sb!ej!wp!kf!wj~!.!nj!ojt!ubs!ushp!wj!of
Hb!wsj!mp!Hsb!ip!wbd .!nj!ojt!ubs!lvm!uv!sf!j!tqps!ub
Nf!mj!ib!Bmj~ .!nj!ojt!ubs!pcsb!{p!wb!okb!j!ob!vlf
Ob!jm!\f!~lb!op!wj~ .!nj!ojt!ubs!tbpcsb~bkb!j!wf{b
Qf!sj!db!Kf!mf!•f!wj~ .!nj!ojt!ubs!sb!eb!j!tp!dj!kbm!of!qp!mj!uj!lf
Fejo!Nv!|j~ .!nj!ojt!ubs!sb!tf!mkf!oji!ptp!cb!j!j{!ckf!hmj!db
[b!ije!Dsolj~!.!nj!ojt!ubs!{b!qj!ub!okb!cp!sb!db!j!jo!wb!mj!eb!
pe!csbn!cf!op.ptmp!cp!ej!mb!•lph!sb!ub
Tb!gfu!Pnf!sp!wj~!.!nj!ojt!ubs!{esbw!tuwb
_jubpdj!nphv!hmbtbuj!{b!tbnp!kfeoph!njojtusb!j{!Tbwkfub!njojtubsb-!Wmbef!ST!jmj!Wmbef!GCjI/
Wb|f!hmbtpwf!npafuf!tmbuj!ob!f.nbjm;hmb!tbk!uf@of!{b!wj!tof/dpn!
jmj!qv!ufn!TNT.b!ob!ufmfgpo!176018:.7:8/
Wb|f!hmbtpwf!npafuf!tmbuj!ep!31/!efdfncsb!311:/!hpejof/
26 qpofekfmkbl!7. 12. 2009.

Sve~ano obilje`ene 124 godine

Sarajevo rada Javnog preduze}a GRAS

Provjeravali
bezbjednost djece
u saobra}aju
nju na kra}im relacijama", napome-
nuo je Asim Husanovi} vo|a pregle-
da dje~jih auto-sjedalica. On ka`e da
roditelji treba da obrate pa`nju pri
kupovini auto-sjedalica.
"Sve auto-sjedalice koje se prodaju
na evropskom tr`i{tu moraju odgova-
rati me|unarodnom standardu ECE
R44/04 ili u va`e}em standardu ECE
R44/03", istakao je Husanovi}.
Policija KS kontrolisala je voza~e i
upoznavala ih sa novim odredbama
Policija Kantona Sarajevo i Zakona o sigurnosti soabra}aja BiH,
Udru`enje "DjeCa Dje~ije car- po kojima je auto-sjedalica obavezna
stvo" ju~e su na dva punkta u gra- za djecu. "Prilikom kontrole nismo
FOTO S. PINJAGI]
Gra|anima
dostupan
plan "Bu}a
potok 1"
Nacrt regulacionog plana
"Bu}a potok 1" bi}e izlo`en
na javni uvid do 4. januara
idu}e godine, saop}eno je iz
Gradske uprave Sarajevo.
Gra|ani i pravna lica mo-
}i }e ovaj nacrt vidjeti sva-
kim radnim danom od osam
do 15 sati u prostorijama
mjesne zajednice Dolac u
Ulici Adema Bu}e broj 78.
Iz Odjeljenja za odnose s
javno{}u, analitiku i marke-
ting Gradske uprave obavje-

du informisali gra|ane o sigurnosti
djece u saobra}aju te provjeravali
po{tuju li voza~i obavezu kori{te-
nja auto-sjedalica.
"Mi smo odr`ali besplatan pregled
automobila u kojima su ugra|ene auto-
sjedalice za djecu mla|u od pet godina
napla}ivali kazne za neispravnost
auto-sjedalica, samo smo dali upozo-
Kazna za neposje-
dovanje auto-sjedalice,
ako je dijete mla|e od
Atrakcija
{tavaju da }e o terminima
odr`avanja javne rasprave o
ovom planu gra|ani i pra-
vna lica biti naknadno oba-
vije{teni.
U obavje{tenju se poziva-
ju svi zainteresirani gra|ani

i savjetovali roditelje o ispravnosti nji-
hovih auto-sjedalica", saop{tili su iz
Udru`enja za za{titu i sigurnost djece
"DjeCa Dje~ije carstvo". Informativni
punktovi bili su postavljeni ju~e od 10
do 12 sati u Rustempa{inoj ulici i na
tramvaj sa
pet godina, iznosi 40 KM i pravna lica da obave javni
uvid u ovaj planski doku-
ment.
renje roditeljima na postoje}i zakon. A.R.
Kazna za neposjedovanje auto-sjedali-
ce, ako je dijete mla|e od pet godina,
iznosi 40 KM. To isto va`i i za dijete Sanacija
klizi{ta na

Putu Mladih muslimana.
"Ideja je za{tititi djecu od ro|enja
pa do punoljetstva. Savjetujemo i
apalujemo da roditelji koriste auto-
sjedalicu ~ak i kad je rije~ o putova-
konjskom
starije od pet godina koje zakonski
mora na zadnjem sjedi{tu biti vezano
sigurnosnim pojasom", upozorili su iz podru~ju
Jedinice za saobra}aj MUP-a KS. Centra
A.R. Bespravna gradnja ku}a je
glavni uzrok pojave 38 akti-

Obe}anje o vnih klizi{ta registrovanih u

trolejbuskoj liniji za
op{tinu Vogo{}a
Trolejbuski saobra}aj za op}i-
nu Vogo{}a, prekinut po~etkom
proteklog rata u BiH, ponovo bi
mogao biti uspostavljen idu}e go-
dine, najavljuju iz Javnog predu-
ze}a GRAS.
"Uspostavili smo kontakte sa 'La
Speciom', firmom iz Italije koja se
bavi proizvodnjom i nabavkom ma-
terijala za montiranje trolejbuske
mre`e. Oni su voljni da finansiraju
dio ovog projekta. Operativno je
Ako nas podr`e
op}ine Centar i Vogo{}a,
mo`emo uraditi ovaj
projekat, kazao Ba{i}
300.000 eura i mi u toj vrijednosti
mo`emo dobiti sav potreban materi-
jal za izgradnju trolejbuske mre`e
prema Vogo{}i, ali to nam ne}e biti
dovoljno", rekao je Hasan Ba{i}, ge-
neralni direktor GRAS-a. Nagla{ava
da GRAS ova sredstva ne mo`e pre-
uzeti dok ne zavr{e kompletnu finan-
sijsku konstrukciju za cijeli projekat.
"GRAS ovo ne mo`e sam. U to se
moraju uklju~iti Vlada Kantona Sa-
rajevo i op}ine Vogo{}a i Centar.
Me|utim, situacija je takva da Vlada
KS u narednom periodu sigurno ne}e
imati sredstava za ovo, tako da }emo
morati sa~ekati neko bolje vrijeme",
rekao je Ba{i}. Upitan da li to zna~i
da u narednoj godini ipak nema ni{ta
od stavljanja u funkciju trolejbuske
linije za Vogo{}u, Ba{i} je odgovorio
da "ne mora da zna~i da ne}e biti tro-
lejbusa za Vogo{}u naredne godine".
"Ako nas podr`e op}ine Centar i
Vogo{}a, mo`emo uraditi ovaj pro-
jekat", ka`e Ba{i}. Gra|ani ne vjeru-
ju obe}anjima dirketora GRAS-a
Hasana Ba{i}a. "Otkad nam obe}a-
vaju da }e ponovo osposobiti trolej-
buski saobra}aj u Vogo{}i! Nema
ni{ta od toga. Od trolejbusa su ostale
samo `ice i poneki stup za sje}anje",
prokomentirao je Sarajlija Aldin K.
M.L.
op}ini Centar.
Iz ove op}ine saop}ili su
da su iz ovogodi{enjg bu-
d`eta izdvojili 828.144 KM
za sanaciju klizi{ta, za ~iju
realizaciju je nadle`an Za-
vod za izgradnju Kantona
Sarajevo.
Najnoviji projekat o sana-
ciji, vrijedan 203.000KM,
odnosi se na klizi{ta u ulica-
ma Porodice Foht i Terezija,
tokom kojeg }e biti izgra|e-
na ka na li za ci ona mre `a.
Izme |u Osno vne {ko le
"Hasan Kaimija" do ras-
krsnice s Trebevi}kom uli-
com planirana je izgradnja
oborisnke kanalizacije za
prihvat i odvod povr{inskih
voda.
"Radovi na ovim lokacija-
ma po~inju na prolje}e, u
novoj gra|evinskoj sezoni",
saop}ili su op}ine Centar.
U Ulici Terezija u toku su
pripremni radovi za monito-
ring klizi{ta na dijelu od
mosta "Vrbanja" do Ulice
Tekija.
A.R.
zapregom
Trenutno radimo na Naj ve }a atra kci ja za gra|ane bio je
prvi tramvaj sa konjskom vu~om kao prvobitno vozilo
modernizaciji starih ~e{kih gradskog prevoza u Sarajevu, koji je od Skenderije do
tramvaja, a te`nja ka Higijenskog zavoda obi{ao krug sa gra|anima i pred-
stavio se kao svojevrsna turisti~ka atrakcija.
pobolj{anju gradskog "Ta historija nas tjera da radimo {to bolje, trenu-
prevoza isklju~ivo zavisi tno radimo na modernizaciji starih ~e{kih tramvaja, a
te`nja ka pobolj{anju gradskog prevoza isklju~ivo za-
od Vlade Kantona Sarajevo, visi od Vlade Kantona Sarajevo", rekla je Adina Ju-
rekla Adina Jugo go, iz vr{na di re kto ri ca GRAS-a za tram vaj ski i
trolejbuski saobra}aj.
Ona ka`e da su usluge grada Sarajeva sa 52 vozi-
Almir RAZI] la poprili~no zadovoljene, ali da }e uvijek te`iti ka bo-
ljoj usluzi gra|anima.
Vo`njom prvog tramvaja sa konjskom vu~om
"Ima mo ma li pro blem sa trolejbus-
sve~ano je ju~e obilje`en Dan Gradskog saobra}a-
kim saobra}ajem, gdje o~ekujemo 17 zglobnih trolej-
ja Sarajevo (GRAS) i ujedno 124 godine rada ovog
busa od [vicarske i nadamo se da }emo s tim pokriti
preduze}a. potrebe prevoza putnika i rije{iti probleme trolejbus-
Sa tramvajske stanice na Skenderiji u 11 sati kre- kog saobra}aja", istakla je Adina Jugo.
nule su ju~e generacije tramvaja, predvo|ene tramva-
jem sa konjskom zapregom.
"Kroz historiju tramvaj je postao simbol
grada Sarajeva. Sama ~injenica da je Sarajevo jedan
od prvih gradova u svijetu koji je imao tramvaj daje
ve}u vrijednost ovoj sve~anosti", rekao je Hasan Ba-
{i}, generalni direktor Javnog preduze}a GRAS.

Kroz istoriju tramvaj postao

Da li je Javno komunalno simbol grada Sarajeva
preduze}e "Rad" zadu`eno
i za uklanjanje sme}a oko Istakao je da je ponosan kada vidi gra|ane kako
devastiranih ku}a? ulaze u generacije tramvaja fotografi{u}i se sa dje-
com.
Vlasnik ku}e je zadu`en da sam "Manifestacija je zami{ljena da bude spoj daleke
ukloni sme}e ispred svoje ku}e, jer pro{losti i budu}nosti voznog parka Javnog preduze}a
Javno komunalno preduze}e "Rad" GRAS", dodao je Ba{i}.
ne mo`e ulaziti u privatne posjede. Tokom ju~era{nje sve~anosti gra|ani su mogli vi-
Ahmed \IPA, djeti elektri~ni tramvaj iz 1895. godine zvani "Va{in-
Zlatan EFENDI], student {ef Informativne slu`be JKP "Rad" Generacije tramvaja u sve~anu
gtonac", ali i novi trodijelni tramvaj tipa SATRA. vo`nju krenule sa Skenderije

Banjaluka
Golf 2 cijenjen
od 2.000 do 5.300 KM
Gradska auto-pijaca je ju~e bila
izuzetno posje}ena, a ni prohla-
dno vrijeme nije sprije~ilo veliki
broj kupaca i obo`avalaca ~etvo-
roto~ka{a, a u ponudi su se izdvo-
jili automobili marke folksvagen,
ford, FIAT i pe`o.
Golf druge generacije se opet iz-
dvojio kao najtra`eniji automobil,
koji se ju~e mogao kupiti po razli~i-
tim cijenama koje su se kretale od
2.000 do 5.300 maraka, i to u zavi-
snosti od godine proizvodnje, ali i
od izgleda automobila. Veliku kon-
kurenciju golfu 2 pravi automobil
FIAT punto kojeg u posljednje vri-
jeme ima sve vi{e u ponudi, ali ima
i sve vi{e kupaca. Tako je punto
2002. godi{te s klimom ju~e cije-
njen od 7.100 maraka, dok ne{to
stariji, iz 1998. godine ko{tao je
4.350 KM.
Dragan Manojlovi} iz Prnjavora
prodaje audi 80, popularno zvani
"jaje", koji je proizveden 1989. go-
dine po cijeni od 5.400 maraka.
"Ranije je bilo ve}e interesovanje
Radovi
usporili saobra}aj
Zbog radova na novoj kru`noj
raskrsnici kod "My Way" restora-
na, u narednom periodu }e se sao-
bra}aj odvijati u samo dvije trake.
Saobra}aj je u potpunosti obus-
tavljen u Ulici Ivana Gorana Kova-
~i}a, tako da je onemogu}en prilaz
toj ulici sa magistralnog puta M16 i
iz pravca Ulice knjaza Milo{a.
Zbog navedenih obustava saobra-
}aj se usmjerava u Ulicu knjaza Mi-
lo{a, tako da su u~estale gu`ve na
tom dijelu puta.
U preduze}u "Niskogradnja", ko-
je je izvo|a~ radova, ka`u da su
dvije trake tranzita sru{ene da bi se
omogu}ila izgradnja podzemnih
prolaza za pje{ake.
"Saobra}aj }e se du`e vremena
izvoditi u samo dvije trake, zbog to-
ga {to }e se nakon zavr{etka puta
koji sad nije prohodan pristupiti ru-
Radoslavka MILAKOVI],
doma}ica
za ovaj automobil. Kada sam ga ja
kupovao, bio je hit, ali sada se ljudi
manje interesuju, da li zbog godi{ta
i potro{nje ili zato {to vi{e nije aktu-
elan", ka`e Manojlovi}.
Gradska auto-pijaca je kupcima
ponudila jo{ zanimljivih modela, pa
je tako {koda fabija iz 2001. godine
ko{tala 9.450 KM, dok su kupci
mogli da pogledaju i pe`o 206 iz
U ponudi se
izdvojili automobili
marke folksvagen,
ford, FIAT i pe`o
2001. godine za 8.200 maraka, a
ford fijesta proizvedena 2002. godi-
ne je nu|ena za 7.200 maraka.
Prema rije~ima kupaca, oni najvi-
{e tra`e automobile koji su stari u
prosjeku deset godina i koji imaju
ma lu po tro{ nju i to su osno vne
smjernice kojima se vode prilikom
kupovine.
N.S.
{enju dijela puta koji je sada proho-
dan. U sljede}em periodu }e se nas-
taviti i s uklanjanjem objekata koji
su predvi|eni za ru{enje", ka`u u
ovom preduze}u.
Oni dodaju da se uporedo sa po-
slovima izgradnje raskrsnice izvodi
i izgradnja sistema za oticanje obo-
rinskih voda, kao i kanalizacione
mre`e za koju je zadu`eno preduze-
}e "Hidrokop".
U "Niskogradnji" ka`u da se tem-
po predvi|enih radova odvija po
planu, te da u dosada{njem periodu
nije dolazilo do du`ih obustava sao-
bra}aja na ovom dijelu na tranzitu.
"Prednost ove raskrsnice je to {to
}e izgradnjom podzemnih prolaza
pje{acima biti obezbije|ena maksi-
malna sigurnost prelaza preko tran-
zita", ka`u u "Niskogradnji".
S.K.
Kad }e biti zavr{en trg
s fontanom na
Bulevaru cara Du{ana?
Prema posljednjim najavama izvo|a~a,
radovi na pomenutoj lokaciji bi trebalo
da budu zavr{eni do polovine decembra.
Administrativna slu`ba grada
Informisanje
prije
putovanja na
ekskurzije
^lanovi Studentske organi-
zacije Univerziteta u Banja-
lu ci (SOBL) po zva li su
stu den te ko ji pla ni ra ju u
ovoj akademskoj godini da
pu tu ju na ek skur zi je da se
dobro informi{u o kvaliteti-
ma programa koje nude tu-
risti~ke agencije.
"Pro {le go di ne je bi lo
odre|enih problema s izbo-
rom turisti~kih agencija, pa
ove go di ne stu den ti osim
kvaliteta ponuda turisti~kih
agencija treba da se informi-
{u i o epidemiji novog gripa
A (H1N1) u zemljama u koje
putuju, kako bi bio smanjen
ri zik od za ra ze", ka za la je
Daliborka Golubovi}, pred-
stavnik SOBL-a za medije, i
dodala da pro{le godine nije-
dan student nije bio zara`en
virusom novog gripa.
Predstavnici SOBL-a dava-
}e studentima informacije na
osnovu ranijih iskustava u ve-
zi s ekskurzijama, bez favori-
zovanja pojedinih agencija.
"Stu den ti tre ba sa mi da
odlu~e gdje i s kojom agen-
cijom }e da putuju na osno-
vu po nu da i pre zen ta ci ja
turisti~kih agencija", ka`u u
SOBL-u.
@.R.
Vi{e ulica
bez struje
Dijelovi ulica @arka Zgo-
njanina i Trla danas ne}e ima-
ti redovnu isporuku elektri~ne
energije od 8.30 do 10.30.
Bez struje }e biti i dijelovi
naselja Mo~ila i [ibovi od
8.30 do 11 ~a so va, ka `u u
"Elektrokrajini".
Oni dodaju da }e od 8.30
do 13 ~asova bez elektiri~ne
ener gi je bi ti di je lo vi uli ca
Du{ana Joki}a, Filipa Kljaji-
}a Fi}e, Milo{a Mati}a, Bo-
`i da ra Ad`i je i Fran ca
[uberta kao i dijelovi naselja
Javorani, Tisovac, Bastasi,
Memi}i i Momi}i u vremenu
od 10 do 14 ~asova.
Bez struje }e biti i Centralno
groblje od 11 do 13 ~asova.
Do prekida u elektrosnabdi-
jevanju }e do}i zbog izvo|e-
nja pla ni ra nih ra do va na
elektroenergetskim objektima.
N.S.
Odr`an ''11. novogodi{nji plesni maraton''
Takmi~ili se plesa~i
iz 17 plesnih klubova
"Boleru"
50 zlatnih
medalja
Ove godine smo zbog
ekonomske krize
manifestaciju
organizovali u znatno
skromnijim okolnostima
u odnosu na
pro{lu, rekao Buzad`ija
Maja ISOVI]
Najve}i broj medalja na ''11. novogodi{nji
plesni maraton'', koji je odr`an u subotu u pre-
pu noj spor tskoj sa li Osno vne {ko le ''Bo ri sav
Stankovi}'' osvojili su plesa~i Plesnog kluba-ple-
sne {kole ''Bolero'' iz Banjaluke i Plesnog kluba
''101'' iz Bijeljine.
Me|u 650 takmi~ara iz zemlje i regiona, pred-
stavnici ''Bolera'' osvojili su 50 zlatnih medalja u ra-
zli~itim kategorijama i plesnim stilovima.
U ovoj ve} tradicionalnoj sportsko-kulturnoj
manifestaciji takmi~ilo se 17 plesnih klubova. Pored
bh. klubova, svojim dolaskom su dali na zna~aju
ovoj internacionalnoj manifestaciji i plesni klubovi
iz Slovenije, Srbije, Crne Gore i Hrvatske.
Takmi~ari su se predstavili u latino, modernim,
brejk dens, hip-hop, klasi~nom baletu, d`ez densu i
ostalim vrstama plesa.
Dejan Ze~evi}, plesa~ i predsjednik Plesnog
kluba ''Zeko'' iz Murske Sobote iz Slovenije, drugi
put se takmi~io u Banjaluci.
U~estvovalo 650
takmi~ara iz zemlje i regiona
''Predstavili smo se koreografijom 'La
bela mafija trio'. Na{ klub djeluje samo nekoliko
mjeseci, ali svi smo ve} iskusni plesa~i, pa se mo`e-
mo nadati samo najboljem'', rekao je prije progla{e-
nja pobjednika Ze~evi}.
On je dodao da su pro{li put kad su bili u Banja-
luci dobili mnogo nagrada, te ne vide razlog da one
izostanu i ovaj put.
''Do{li smo da se dobro rasple{emo te svako ta-
kmi~enje shvatamo kao dobar trening'', rekao je Ze-
~evi}.
Na ovom takmi~enju bili su prisutni ~lanovi Ple-
7. 12. 2009. qpofekfmkbl 27
Svi u~esnici su omogu}ili da
Banjaluka doka`e da je grad plesa
FOTO NN
snog kluba ''Bonita'' iz Srpca i svoje predstavljanje
su fokusirali na hip-hop i karakter etno plesovima
kojima se najvi{e i bave.
''Na{ plesni klub postoji {est godina, ali
ovo je tre}a godina da se takmi~imo i jako smo za-
dovoljni dosada{njim rezultatima. Na{i ~lanovi su
nosioci tre}eg mjesta u solo hip-hopu za juniore, a
imamo i svjetskog {ampiona u karakter etno plesovi-
ma u mini-kategoriji'', rekla je Mirta ^eperkovi},
trener PK ''Bonita''.
Mil ka Sta ni {i}, pred sje dni ca Ple snog klu ba
''Princes" iz [amca, je rekla da se ~lanovi iz njenog
kluba prvi put predstavljaju u Banjaluci.
''Na{i ~lanovi su pokazali veliko interesovanje
za hip-hop plesove, tako da ta vrsta plesa u na{oj
{koli ima prednost nad ostalim, ali naravno, ne odus-
tajemo od standardnih i latino plesova'', napomenula
je Stani{i}eva.
Organizator ove manifestacije je Plesna {kola-
plesni klub ''Bolero'' iz Banjaluke, a sam takmi~arski
dio sastojao se iz Prvenstva BiH i Me|unarodnog
kupa u modernim plesovima.
''Ove godine smo zbog ekonomske krize
ovu manifestaciju organizovali u znatno skromnijim
okolnostima u odnosu na pro{lu godinu, a ne smije-
mo zanemariti ni gripu H1N1 zbog koje su mnogi
plesni festivali u regionu otkazivani'', rekao je Sanjin
Buzad`ija, direktor Plesne {kole-plesnog kluba ''Bo-
lero''.
On je dodao da se Banjaluka u najboljem svjetlu
pokazala kao grad plesa i napomenuo da je jako za-
dovoljan kako je sam festival pro{ao.
Manifestaciju je sve~ano otvorila Nada Te{ano-
vi}, potpredsjednica Narodne skup{tine RS.
''Mo`emo samo u`ivati u ovoj raspjevanoj i razi-
granoj mladosti'', rekla je Te{anovi}eva.
28 qpofekfmkbl!7. 12. 2009.

065 758 000

Oglasi
Po{aljite BESPLATNI
SMS
poruku na
MALI OGLASI
telefon: 061 629 608 Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je 6.12.2009. u 33. godini nakon kra}e bolesti
iznenada preminuo na{ dragi

IN MEMORIAM
BANJALUKA: 065 958 266 057 340 503
- Ul. kralja Petra I - Ermeks
Kara|or|evi}a KOTOR VARO[: 057 318 323
(Zanatski centar Hani{te) 051 785 266 - Knji`ara Internacional
051 223 210 press Pale
- Robna ku}a "Boska" (pored (Tr`ni centar Tom Pale)
IPC SARAJEVO:
{altera Razvojne banke) 057 225 880
- Ul. Zagreba~ka 20/3
- [tamparija NN Mahovljani bb (zgrada [umarskog
- Marketing fakulteta) DOBOJ:
Kralja Petra I 033 653 953 - Glas Komuna
SA[A (Laze) MIHAJLOVI] Kara|or|evi}a 83/A
051 331 864
ISTO^NO SARAJEVO:
053 226 853

- Iinternacional pres BRATUNAC:

Sahrana }e se obaviti 8.12.2009. godine u 13 ~asova na groblju Mali Prnjavor, Sara~ica.
O`alo{}ena povorka kre}e ispred zgrade u Ulici Gavrila Principa u 12.30. Prevoz obezbije|en.
O`alo{}eni: supruga Sla|ana, k}erke Marija i Ana, bra}a Nenad i Goran s porodicama, sestra Gorana s porodi-
com te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.
Ku}e
PRODAJA
- Prodajem dvije ku}e s poslovnim prosto-
rom 400 m2 na jednoj parceli, licem okrenute
prema glavnom putu, Put srpskih branilaca 95,
Dervi{i, Banjaluka. Telefon: 065/467-412,
065/686-290. BK
- Prodajem ku}u P+1+Pk, sa oko 220 m2 stambe-
nog prostora na 300 m2 zemlji{ta, naselje Paprikovac.
Telefon: 063/904-603. BK
- Prodajem u Lakta{ima ure|enu namje{tenu ku}u
prizemnicu 12x10,5 m i gara`u, na 650 m2 zemlji{ta,
novogradnja, centralno grijanje, odmah useljiva. Tele-
fon: 065/511-121. BK
- Prodajem ku}u 11x15 m (Su+P+1+Pk), sa oko
500 m2 stambenog prostora, novogradnja, nedovr{ena,
na 520 m2 zemlji{ta, kod {kole u [argovcu. Telefon:
065/511-121. BK
- Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i, Banja-
luka, Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, dvije gara-
`e, jednosoban stan 36 m2, dva trosobna stana po 81
m2. Cijena 700.000 KM. Telefon: 065/523-796,
065/511-147. BK
- Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m2 zemlje u Kne`ici
(struja, voda, telefon, 1/1), ili mijenjam za odgovaraju-
}e u Hrvatskoj. Telefon: 051/307-088. BK
- Prodajem sre|enu ku}u na sprat 10x11 m s man-
sardom u Trnu, iza "Perutnine", na placu 500 m2. Tele-
fon: 065/779-394. BK
- Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu 3.300 m2
u Mahovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580,
065/761-497. BK
- Prodajem ku}a na sprat u centru grada. Telefon:
061/858-517. BK
B^
- Prodajem ku}u (dva odvojena stana, dvori{na
zgrada - ljetna kuhinja + WC, dvori{te 1.000 m2 i gara-
`a. Telefon: 061/858-517. BK
- Hitno prodajem ku}u 9x8,5 m u Mahovljanima,
nova gradnja, 40.000 KM, mo`e i u rate. Telefon:
065/761-497. BK
- Prodajem ku}u (prizemlje i tri sprata) na placu 400
m2, Lau{, Kara|or|eva 399. Telefon: 0049/747-116-
927, 051/282-284. BK
- Prodajem ku}u i dvori{ni objekat (za ru{enje ili re-
noviranje) na placu 400 m2 u Bud`aku. Telefon:
051/370-039, 065/617-967. BK
- Pro da jem ku }e u Ba nja lu ci od 45.000 do
1.000.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni
pros tor, dvi je ga ra `e), Bo s. Pe tro vac. Te le fon:
065/764-079. BK
- Pro da jem ku }u 11x9 m u San skom Mos tu
(P+S+P) i 1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468.
BK
- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Telefon:
065/520-623. BK
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i
restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili
mijenjam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-
901, 051/380-571. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atrakti-
vnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558.
BK
- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Ba-
njaluke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{-
tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet pla-
ceva po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608.
BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu
400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon:
^ELINAC: (dvorana Slavija)
- ^elina~ke novine
NEZAVISNE NOVINE
065/682-591. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220
m2 stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM.
Telefon: 065/682-591. BK
- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u De-
beljacima. Telefon: 065/850-418. BK
- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Tele-
fon: 065/671-420. BK
- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e,
centralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Te-
lefon: 065/671-420. BK
- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara-
`om i grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM. Telefon:
066/165-323. BK
- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m
(P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, sep-
ti~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog pu-
ta, spratnicu 10x10 m, u prizemlju poslovni prostor i
jednosoban stan, plac 1.000 m2, 120.000 KM. Telefon:
065/671-420. BK
- Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~eti-
ri placa, ukupno zemlje 2.650 m2, 150.000 KM. Tele-
fon: 065/516-927. BK
- Prodajem u blizini "Sirana" ve}u sre|enu ku}u.
Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem na Pobr|u ku}u na sprat, plac oko 700
m2. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem ku}u na Pobr|u, Ulica [pire Bocari}a
br. 4. Telefon: 065/843-181. BK
- Prodajem dvije ku}e na po~etku Pobr|a. Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem ku}u (poslovni prostor) i 4.000 m2 ze-
mlje u Rami}ima, iza "Unisa". Telefon: 065/837-722.
BKM
- Prodajem ku}u za ru{enje 9,5x11 m Po+P+M
056 410 418
065 890 830
(gra|evinska dozvola) na placu 488 m2, ~isto uknji`e-
no 1/1, Ul. 1.300 kaplara br. 42, 30.000 evra. Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem poslovno-stanbenu ku}u, plac 700 m2,
kod petlje, prije OBI-ja. Telefon: 065/837-722. BKM
POTRA@NJA
- Tra`im ve}u opremljenu ku}u ili ve}i trosoban na-
mje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon:
051/580-020. BK
Vikendice
- Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon:
065/671-420. BK
Stanovi
PRODAJA
- Prodajem dvosoban stan 53 m2, 1. sprat, u Obili}e-
vu. Telefon: 065/580-888. BK
- Prodajem jednosoban stan 40 m2, 4. sprat, centar,
Ulica vojvode Mom~ila. Telefon: 063/904-603. BK
- Prodajem jednosobne stanove 49 m2, VP i 48 m2
1. sprat, novogradnja, lift, useljivo, naselje @ute zgra-
de. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem ure|en useljiv dvosoban stan 61 m2, 3.
sprat, lift, centar, naselje S. Matavulja. Telefon:
063/904-603. BK
- Prodajem ure|en, namje{ten dvosoban stan 55 m2,
4. sprat, novogradnja, lift, odmah useljiv, Kozarska
ulica. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem dvosoban stan 49 m2, prizemlje, naselje
Obili}evo. Telefon: 063/904- 603. BK
- Prodajem ure|en i useljiv trosoban stan 89 m2, 4.
sprat, lift, centar, naselje Pentagon. Telefon: 063/904-

NEZAVISNE NOVINE 603 BK

PRODAJEM svojim ~itaocima daju mogu}nost objave

- Prodajem trosoban stan 93 m2, 3. sprat, lift, centar,
naselje Dolac. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem ure|en i namje{ten ~etvorosoban stan 71
ILI IZDAJEM m2, 3. sprat, naselje Obili}evo. Telefon: 065/511-121.

IN DUS TRIJ SKE PO SLO VNE OBJE KTE U PO VR[I NI CCA

BESPLATNE BK

- Prodajem useljiv trosoban stan 91 m2, 1. sprat, no-

2.300 m2, NA ZEMILJI[TU POVR[INE CCA 4.000 m2, NA DO-
BROJ LOKACIJI U PRNJAVORU (KOD GIMNAZIJE), URE-
DNA DO KU MEN TA CI JA (GRA \E VIN SKA I UPO TRE BNA
DOZVOLA).
OZBILJNO ZAINTERESOVANI MOGU SE JAVITI NA KON-
TAKT TELEFON 066/144-522.
^ITULJE
u kojoj se objavljuje smrt najbli`ih (dimenzije 123x85 mm)
Sve druge objave i formati se napla}uju po cjenovniku.
vogradnja, naselje Krajina. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem stan 49 m2 u Novoj varo{i, Banjaluka.
Telefon: 065/510-918. BK
- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-504.
BK
- Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hiseta, Ba-
njaluka. Telefon: 061/968-856. BK

- Prodajem dvosoban stan na Hisetama, 1. sprat (ni-
{a, trpezarija, dvije sobe, dva balkona, dva hodnika,
kupatilo, {pajz, podrum, pogled na dvije strane). Tele-
fon: 061/858-517. BK
- Prodajem dvosoban stan 62 m2 u Boriku, 1. sprat.
Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem useljiv, klimatizovan stan 40 m2, cen-
tralno grijanje, 1/1, podrum oko devet m2. Telefon:
065/355-029, 066/782-684. BK
- Prodajem sre|en dvosoban stan u Boriku, povo-
ljno. Telefon: 065/219-368. BK
- Prodajem stan 78 m2 + podrum, 4. sprat, Ulica Mi-
lana Tepi}a. Telefon: 065/894-672, 065/620-276. BK
- Prodajem vi{e stanova u Zagrebu. Telefon:
00385/915-831-351. BK
- Prodajem ve}i ~etvorosoban stan u centru Banja-
luke, zvati od 12 do 17 ~asova. Telefon: 065/520-038.
BK
- Prodajem dvosoban stan u centru [amca. Telefon:
062/610-946. BK
- Prodajem jednosoban stan 46 m2 + gara`a, 1.
sprat, u centru Banjaluke. Telefon: 051/302-724. BK
- Prodajem jednosoban stan 40 m2 na Lau{u, Kara-
|or|eva ulica, novogradnja, 1. sprat. Telefon: 066/235-
816. BK
- Prodajem stanove 32, 38, 42, 48, 49, 50, 55, 89, 91
i 110 m2. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem tri stana u novogradnji 45, 61 i 70,5 m2.
Telefon: 051/456-130, 051/450-281. BK
- Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom
(Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK
- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon:
065/495-065. BK
- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica.
Telefon: 065/677-569. BK
- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3. sprat.
Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m2,
novogradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan useljiv
dvosoban stan 62 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-323.
BK
- Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara trosoban
stan, 3. sprat, fasadna cigla. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stanove u
izgradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i lu-
ksuzno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a,
120.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Cerovi-
}a. Telefon: 065/632-976. BK
- Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice reno-
viran dvosoban stan 48 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-
323. BK
- Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medicinske
elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift, useljiv u av-
gustu + gara`no mjesto. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposoban
stan 100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e zamjena
za manji do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem nov odmah useljiv jednosoban stan 34
m2, 2. sprat, Kozarska ulica, kod hotela "Meriot". Tele-
fon: 066/165-323. BK
- Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studentskog
doma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat, lift. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan 82 m2 +
{upa 5 m2, dva balkona, 5. sprat, lift, novogradnja. Te-
lefon: 065/516-927. BK
- Prodajem na Star~evici, kod restorana "Ognji{te",
trosoban stan 73 m2, 1. sprat, potpuno renoviran. Tele-
fon: 066/165-323. BK
- Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan u izgradnji
41 m2, 1. sprat, useljiv u septembru ove godine. Tele-
fon: 065/371-611. BK
- Prodajem na bulevaru trosoban stan 75 m2, 2.
sprat. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem renoviran dvosoban stan, 58 m2, 3. sprat,
naselje Ante Jaki}a. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem renoviran ~etvorosoban stan 83 m2, 3.
sprat, na po~etku Star~evice, kod brvnare "Aleksandri-
ja". Telefon: 065/371-611. BK
Oglasi
- Prodajem u \ure \akovi}a renoviran dvoiposo-
ban stan, 74 m2, 5. sprat, lift. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem dvosoban stan 53 m2, 1. sprat, Obili}e-
vo. Telefon: 065/580-888. BK
- Prodajem dvosoban stan 45 m2, novogradnja, Uli-
ca Stepe Stepanovi}a, povoljno. Telefon: 065/562-426.
BKM
- Prodajem useljiva dva trosobna stana po 61 m2,
novogradnja, 2.000 KM/m2, Ulica Stepe Stepanovi}a,
hitno. Telefon: 065/562-426. BKM
- Prodajem useljiv trosoban stan 61 m2, novogra-
dnja, 1.950 KM/m2. Telefon: 065/562-426. BKM
- Prodajem dvosoban stan 55 m2 u centru, 105.000
KM, hitno. Telefon: 065/562-426. BKM
- Prodajem dvosoban stan 40 m2, 2. sprat, lift i gar-
sonjeru 28 m2 na istom spratu, zgrada u izgradnji, Bo-
rik, Kne`opoljska ulica. Telefon:065/518-567. BKM
- Prodajem dvosoban stan 49 m2, 4. sprat, Nova va-
ro{, kod vrti}a. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem ure|en dvosoban stan 60 m2 u Boriku ili
mijenjam za jednosoban. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem namje{ten stan 38 m2 u @utim zgrada-
ma. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem dvosoban stan 60 m2 u naselju Ante Ja-
ki}a. Telefon:065/837-722. BKM
ZAMJENA
- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za
trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon:
065/518-563, 065/656-384. BK
KUPOVINA
- Kupujem stan od 20 m2 do 40 m2. Telefon:
065/314-224, 065/778-665. BK
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, pre-
dnost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon:
065/920-434. BK
- Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, stara
gradnja. Telefon: +381642293239. BK
IZDAVANJE
- Izdajem polunamje{ten jednosoban stan, poseban
ulaz, naselje ^esma u Banjaluci. Telefon: 051/359-
060, 066/752-365. BK
- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova-
~ke crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140-654. BK
- Izdajem dvosoban namje{ten stan (centralno grija-
nje) kod `eljezni~ke stanice u Br~kom. Telefon:
049/360-066, 065/394-527. BK
- Izdajem stan, garsonjere i sobe - namje{teno, grija-
nje. Telefon: 065/636-195, 051/212-691. BK
- Izdajem namje{tenu manju garsonjeru u Rosulja-
ma. Telefon: 051/314-293. BK
- Izdajem namje{ten stan 91 m2 u centru, 400 evra.
Telefon: 065/631-613. BK
- Izdajem stan u centru grada. Telefon: 065/514-
419. BK
- Izdajem samcu namje{ten manji stan u ku}i, Ko~i-
}ev vijenac, centralno grijanje, parking. Telefon:
066/265-127. BKM
- Izdajem nenamje{ten trosoban stan, Mile{evska
33, Banjaluka. Telefon: 065/666-435. BKM
Sobe
- Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska
TV i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova.
Telefon: 051/213-590. BK
- Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon:
065/173-130. BK
- Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu (upotreba
kuhinje). Telefon: 051/464-274. BK
- Izdajem jednokrevetne sobe (poseban ulaz, kuhi-
nja, kupatilo, centralno grijanje), Star~evica, 150 KM,
re`ije ura~unate. Telefon: 065/644-976, 065/444-840,
061/599-687. BK
- Izdajem djevojkama dvokrevetna sobu (poseban
ulaz, centralno grijanje), Borik. Telefon: 051/315-982.
BK
7. 12. 2009. qpofekfmkbl 29
- Izdajem studentkinjama dvokrevetnu sobu (pose-
ban ulaz, centralno grijanje), Borik. Telefon: 051/315-
982. BK SLU@BA
- Izdajem sobe studentima, 200 KM sa re`ijama.
Telefon: 066/808-387. BKM
^ITULJA
- Izdajem dvokrevetnu sobu, poseban ulaz, blizu fa- ^itulje i male oglase
kulteta, Pionirska ulica. Telefon: 051/463-392, mo`ete predati radnim
062/267-987. BKM danom i nedjeljom
od 8 do 18 ~asova
- Izdajem sobe studentima, 200 KM sa re`ijama.
Telefon: 066/808-387. BKM
Kralja Petra I
- Izdajem sobe studentima u novoj crvenoj zgradi Kara|or|evi}a
kod Poljoprivredne {kole (bez gazda), gratis centralno (Zanatski centar Hani{te)
grijanje i struja. Telefon: 066/808-387. BKM 051 223 210
- Izdajem djevojkama jednokrevetne (100 KM) i
dvokrevetne sobe (80 KM), poseban ulaz, kuhinja i
grijanje. Telefon: 065/892-206. BKM
Poslovni prostori - Prodajem useljiv lokal 80 m2, prizemlje, predvi|e-
na prodavnica, Ul. \ede Kecmanovi}a 1a, novogra-
dnja, 2.100 KM/m2 s PDV-om. Telefon: 065/837-722.
PRODAJA BKM
- Prodajem poslovni prostor 68 m2, prizemlje, novo-
gradnja, upotrebna dozvola, useljivo, naselje Obili}e- IZDAVANJE
vo. Telefon: 063/904-603. BK
- Izdajem poslovni prostor 100 m2 u Ulici Skendera
- Prodajem poslovni prostor 80 m2, prizemlje, novo- Kulenovi}a. Telefon: 051/465-078. BK
gradnja, upotrebna dozvola, useljivo, naselje Centar.
Telefon: 065/511-121. BK - Izdajem kancelariju 20 m2,1. sprat, u poslovnom
centru Hani{te. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem poslovni prostor 150 m2, prizemlje, kan-
celarije, skladi{te, upotrebna dozvola, useljivo, naselje - Izdajem ekstra ure|en, namje{ten poslovni prostor
(kancelarija, ordinacija...) 60 m2 u prizemlju, naju`i
Obili}evo. Telefon: 065/511-121. BK
centar. Telefon: 063/904-603. BK
- Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samolje-
pljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta - Izdajem ure|en prodajni poslovni prostor 100 m2,
upotrebna dozvola, naselje Centar. Telefon: 065/511-
3.276 m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Telefon: 065/896-422.
BK 121. BK
- Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od centra
- Prodajem poslovne prostore 30, 43, 44, 68, 160,
186, 216, 360, 700, 1.260 i 1.460 m2. Telefon: ^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73. BK
065/549-687. BK - Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem cen-
tru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK
- Prodajem u Rosuljama sre|en kafi} 52 m2 sa in-
ventarom, 6.000 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK - Izdajem poslovni prostor u centru Banjaluke, vi{e
parking mjesta. Telefon: 065/514-410, 051/217-916,
- Prodajem poslovni prostor 30 m2 u prizemlju
051/218-011. BK
stambene zgrade, 110.000 KM. Telefon: 066/165-323.
- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom
BK
centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon:
- Prodajem ozbiljnim kupcima poslovni prostor 065/450-530. BK
1.000 m2 na placu oko 6.000 m2, upotrebna dozvola,
pored autoputa, dodatne informacije usmeno. Telefon: - Izdajem kancelarijski prostor 33 m2, u sklopu pro-
dajnog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna mre`na
065/371-611. BK
infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem pored puta za Bronzani Majdan, na po-
~etku Sara~ice, ozidan i pokriven vi{enamjenski obje- - Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u Ul.
\ure Jak{i}a, Banjaluka, prizemlje - kancelarija 16 m2,
kat 43x14 m, na placu 1.300 m2, vlastiti ve}i parking
prostor. Pogodan za svadbeni salon ili proizvodnju, mokri ~vor, dvije kancelarije 22 m2, mokri ~vor. Tele-
fon: 065/517-980. BK
360.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Izdajem u centru Banjaluke dva poslovna prostora,
- Prodajem ili izdajem u zakup poslovni prostor 60 pogodni za sve namjene, mogu i kao cjelina, parking
m2 kod "Boske", pogodan za kancelarije. Telefon:
za ~etiri vozila, centralno, Solunska br. 35. Telefon:
066/165-323. BK 061/723-776. BK
- Prodajem lokal u radu i dunum zemlje, veliki par-
- Izdajem poslovni prostor 76 m2 u centru, Jevrejska
king, uz put Gradi{ka - Banjaluka. Telefon: 065/847- ulica. Telefon: 066/235-816. BK
957, 065/652-915. BKM
- Izdajem dvije opremljene kancelarije na Star~evi-
- Prodajem lokal u radu, velik parking, uz put Gra- ci, cijena povoljna. Telefon: 065/631-613. BK
di{ka - Banjaluka, 110.000 KM. Telefon: 065/652 -
915, 065/847-957. BKM - Izdajem poslovne prostore 44, 48, 60, 100 i 160
m2. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem poslovni prostor u funkciji u Rovinama
kod Gradi{ke. Telefon: 065/652-915, 065/847-957. - Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od centra
^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73. BK
BKM
KUPON ZA MALE OGLASE
Kupon za BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
besplatne Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
male Vidovdanska (stara autobuska stanica
kod biletarnice)
oglase i robna ku}a "Boska"
po{aljite (pored {altera Razvojne banke)
po{tom ili
dostavite SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
li~no na
adresu: TEKST OGLASA:
DO 15
RIJE^I
30 qpofekfmkbl!7. 12. 2009. Oglasi
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem cen- - Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184- stvo) u Banjaluci, Lakta{ima ili Gradi{ci. Telefon:

tru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK
- Izdajem vi{enamjenski lokal 44 m2 u centru Ba-
njaluke. Telefon: 051/311-166, 065/480-025. BK
- Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Banjalu-
ke, UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim petka.
Telefon: 066/184-625. BK
- Izdajem lokal 100 m2 u u`em centru grada, pogo-
dan za poslovne prostore i kancelarije. Telefon:
065/390-929. BK
- Izdajem poslovni prostor 500 m2, idealan za samo-
poslugu, naselje Ante Jaki}a. Telefon: 065/296-555.
BKM
- Izdajem poslovni prostor od 100 m2 u Ulici Sken-
dera Kulenovi}a. Telefon: 051/465-078. BK
- Izdajem poslovni prostor u Lukavici, povoljno. Te-
lefon: 033/627-486, 065/549-294. BKM
- Izdajem poslovni objekat (ku}a) uz glavni put na
ulazu u grad, pogodan za osiguravaju}e dru{tvo i te-
hni~ki pregled. Telefon:065/837-722. BKM
- Izdajem na du`i period lokal 80 m2, prizemlje,
prodavnica, visina 3,20 m, pogodno za ordinaciju. Te-
lefon: 065/837-722. BKM
- Izdajem vi{enamjenski lokal 120 m2, sval oprema,
dvije eta`e, na Lau{u, kod "Ardora". Telefon: 065/837-
722. BKM
POTRA@NJA
- Knji`ara "Litera" tra`i u zakup poslovni prostor do
30 m2 u u`em centru Banjaluke. Telefon: 065/620-717.
BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem dva placa u ^esmi, kod auto-praonice
"Dado". Telefon: 065/931-125. BK
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki
potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
sbtqjtvkv
131. BK
- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Tele-
fon: 065/227-475. BK
- Prodajem 4.300 m2 zemlji{ta, dozvoljena gradnja
poslovnog objekta, naselje Lazarevo, kod "Petrolove"
benz. pumpe. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem parcele od 700 do 1.000 m2 za gradnju u
naselju Prije~ani, uz potok, Brusina. Telefon: 065/511-
121. BK
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod broja
66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i vo-
da. Telefon: 0049/7317-23-614. BK
- Prodajem plac 1.500 m2 (gra|evinska dozvola) u
Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK
- Prodajem 11 placeva (17 dunuma) i ku}u za ru{e-
nje na placu od 1.100 m2, Ul. Novaka Piva{evi}a, Ba-
nja lu ka, 2,5 km od gla vne po {te. Te le fon:
065/510-196, 051/420-190. BK
- Prodajem plac 623 m2 u Karanovcu, uz Vrbas. Te-
lefon: 065/978-775. BK
- Prodajem 23 dunuma zemlje i 37 dunuma {ume u
komadu na Kr~maricama. Telefon: 065/623-554. BK
- Prodajem dva placa na Kr~marica, UT uslovi. Te-
lefon: 065/623-554. BK
- Prodajem plac 750 m2 Ul. kralja Aleksandra Kara-
|or|evi}a I br. 39, Petri}evac, zvati poslije 20 ~asova.
Telefon: 00385/12-451-994. BK
- Prodajem 60 dunuma zemlje i {ume u komadu, hi-
tno. Telefon: 065/623-554. BK
- Prodajem dva placa, UT uslovi. Telefon: 065/623-
554. BK
- Prodajem plac 600 m2 u Drakuli}u, vrlo povoljno.
Telefon: 065/490-354, 065/633-589. BK
- Prodajem plac 15.000 m2 u Motikama, 10 KM/m2.
Telefon: 066/264-138. BK
- Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago~aju.
Telefon: 065/462-366. BK
- Prodajem dva odvojena placa (od {est i sedam du-
PLA]ENE
male oglase i ~itulje mo`ete
u Sarajevu predati:
[UMARSKI FAKULTET
(Zagreba~ka 20/3)
INTERNACIONAL
PRESS
(autobuska stanica,
Lukavica)
POGREBNO DRU[TVO
"SVETI MARKO"
(Ulica vojvode
Radomira Putnika)
numa zemlje) u Karanovcu. Telefon: 066/242-599. BK
- Prodajem povoljno placeve kod motela "Brvnara",
Gornje Motike. Telefon: 065/789-138. BK
- Prodajem placeve u Ul. Blagoja Parovi}a, dozvo-
ljena gradnja, 1/1. Telefon: 065/279-619. BK
- Prodajem 4.000 m2 zemlje u Prijakovcima, voda i
struja na placu, 32.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem plac 420 m2 za vikendicu, uz rijeku
Vrbanju. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem placeve za hale i stambeno-poslovne
objekte. Telefon: 065/549-687. BK
- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Tele-
fon: 065/227-475. BK
- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u
Glamo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531.
BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon:
065/842-942. BK
- Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta u
Slatini. Telefon: 065/481-600. BK
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papi-
ri uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu.
Telefon: 051/355-337, 065/981-129. BK
- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Kasin-
dolska ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju). Telefon:
065/455-753. BK
- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume kod
aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/dunum. Tele-
065/678-863. BKM
- Prodajem {est placeva po 500 do 600 m2 na Re-
brovcu 2, UT uslovi, papiri ~isti. Telefon: 065/837-
722. BKM
- Prodajem plac 656 m2 u Ul. bra}e Kukrika br. 23,
kompletna infrastruktura, dozvoljena gradnja ku}e
9x11 m Po+P+S+M. Papiri uredni. Telefon: 065/837-
722. BKM
- Prodajem povoljno plac uz Plivu u [ipovu. Tele-
fon: 065/635-269. BKM
TV i video tehnika
- Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije
televizore (digital, 100 Hz slika u slici...). Telefon:
051/216-969. BK
Automobili
PRODAJA
- Prodajem reno 19 benzin-plin 1.7, MP3, nove gu-
me, oprema, 3.850 KM. Telefon: 085/842-923. BK
- Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom stanju.
Telefon: 065/937-315. BK
- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Telefon:
065/430-796. BK
- Prodajem reno modus star tri godine. Telefon:
065/572-572. BK
- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS,
servo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860. BK
- Prodajem dehatu {erada, '86. g. p. Telefon:
065/988-231. BK
- Prodajem sitroen BX, g. p. '92, benzinac 1.6, reg-
istrovan. Telefon: 065/941-970. BK
- Prodajem reno lagunu 1.9 karavan, g. p. 2003, bi-
jela boja, neocarinjen, 6.500 evra. Telefon: 065/579-
306. BK
- Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, 980 evra.
Telefon: 066/449-784. BK
- Prodajem kombi VW T5 furgon, 2003. godi{te,
pre{ao 114.000 km, servisiran u servisu "Vidovi}", 63
kW, nosivost 1.200 kg, serijska oprema, 25.000 KM.
Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, registro-
van do februara 2010. Telefon: 065/561-138. BK
- Prodajem kadet 1.3, limuzina, '86. g. p. Telefon:

KONKURS
fon: 051/282-644, 00381112272103. BK 065/974-746. BK
- Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, objekat 5x8 - Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom stanju.
m, betonska plo~a 10x20 m, pola placa iskopano, na- Telefon: 065/937-315. BK
suto, uvaljano, 70 m od glavnog puta), Kobatovci, La- - Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Telefon:
{b!opwjobstlv!obhsbev!#Ojlpmb!Hv{jkbo# kta{i. Telefon: 065/740-381. BK 065/430-796. BK
- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50 m - Prodajem reno modus star tri godine. Telefon:
(izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon: 065/572-572. BK
Ob!lpolvstv!nphv!v•ftuwpwbuj!twj!opwjobsj!j{!Cptof!j!Ifsdfhpwjof-
065/964-377. BK
lpkf!qsfempaj!okjipwb!nbuj•ob!nfejktlb!sfebldjkb!)|ubnqboj! - Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS,
j!fmfluspotlj!nfejkj*-!j!lpkj!tv!uplpn!311:/!hpejof!twpkjn!sbepn! - Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnja- servo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860. BK
epqsjojkfmj!sb{wpkv!jtusbajwb•lph!opwjobstuwb!v!CjI!j!qspnpwjtbmj! vor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK
- Prodajem ford eskort kabriolet, '91. godi{te, regis-
qspgftjpobmof!tuboebsef!v!opwjobstuwv/ - Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili pla- trovan godinu dana, nov krov. Telefon: 065/098-890.
cevima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363- BK
Ob!lpolvstv!of!nphv! Opw•bob!obhsbeb!kf 203, 051/533-941. BK
- Prodajem mercedes 220 C dizel karavan, '96. g. p.,
v•ftuwpwbuj!opwjobsj! 4/111!LN-!b!v{!okv!cj~f! - Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e sva oprema. Telefon: 065/645-876, 051/216-267. BK
#Of{bwjtoji!opwjob#/ epejkfmkfob!j!qmblfub/ Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427-
- Prodajem ford puma, g. p. '99, 8.000 KM. Telefon:
393. BK
065/480-025. BK
Qsjkfemphf!nphv!qptmbuj!j Lpolvst!kf!puwpsfo!ep! - Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-420.
•jubpdj!#Of{bwjtoji!opwjob#/ 26/!efdfncsb!311:/!hpejof/ - Prodajem ford sijeru 2.0i, '85. godi{te, neregistro-
BK
van, 1.000 KM. Telefon: 065/562-352. BK
- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000
- Prodajem ladu nivu, 2005 godi{te, duga, klima,
Qpusfcop!kf!eptubwjuj; m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-611. BK servo. Telefon: 066/975-955. BKM
- Prodajem u Drakuli}u 4.400 m2 zemlje, pored
cjphsbgjkv!lboejebub-!qpuwsev!eb!kf!{bqptmfo!v!upn!nfejkv!uf!lpqjkv asfalta (struja, voda), 65.000 KM. Telefon: 065/671-
pckbwmkfoji!ufltupwb!jmj!qsjmphb!lpkf!kf!ubk!opwjobs!pckbwjp!v!311:/!hpejoj-! 420. BK
Auto-dijelovi
b!{b!lpkf!sfebldjkb!tnbusb!eb!tv!epqsjojkfmj!sb{wpkv!jtusbajwb•lph! - Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemlje
opwjobstuwb!v!CjI!uf!qspnpwjtbokv!qspgftjpobmoji!tuboebseb/ pored potoka (dva placa), cijena 30.000 KM. Telefon: - Prodajem sve vrste retrovizora za automobile, ka-
065/516-927. BK mione, kombi vozila, d`ipove, te kriva i rezana ogle-
Qsjkbwf!tmbuj!v!{buwpsfopk!lpwfsuj!ob!besftv;!#Of{bwjtof!opwjof#- - Prodajem povoljno placeve u Debeljacima. Tele- dala sa ugradnjom i farove za golf i mercedes. Telefon:
Csb~f!Qj|ufmkj~b!cs/!2-!89111!Cbokbmvlb- fon: 066/358-920. BK 065/538-048. BK
tb!ob{oblpn!#{b!obhsbev!(Ojlpmb!Hv{jkbo(#/
- Prodajem plac u Rebrovcu, povoljno. Telefon:
065/282-456. BKM
- Prodajem devet dunuma zemlje u Jablanici kod Li~ni kontakt
[b!wj|f!jogpsnbdjkb!pcsbujuj!tf!v!sfebldjkj!#Of{bwjtoji!opwjob#!
Gradi{ke, jeftino. Telefon: 065/847-957. BKM
ob!ufmfgpo;!162!442!911!jmj!f.nbjm;eftl@of{bwjtof/dpn - Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e, `eljela bi da joj se
- Kupujem pet hektara zemlje (poljoprivreda, vo}ar- javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne trenutke.

Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
- Anabela, plavu{a s kojom }e{ u`ivati do vrhunca
strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
Posao
- Potrebni radnici za ma{insko malterisanje. Telefon:
065/337-932. BK
- Ozbiljna `ena sa iskustvom ~uvala bi djecu u
svom toplom domu, okolina @utih zgrada. Telefon:
065/983-737. BK
- Ozbiljna `ena brinula bi o starijim osobama, mo-
gu}i svi dogovori i u vezi sa smje{tajem. Telefon:
065/983-737. BK
- Obavljala bih ku}ne poslove, ~uvala djecu ili nje-
govala bolesnika. Telefon: 065/283-336. BK
- Potrebni saradnici za monta`u artikala (bro{evi,
nakit, igra~ke) ameri~ke firme, dodatni rad u vlastitom
domu. Telefon: 065/661-218. BKM
- [iroka ponuda poslova za rad u svojoj ku}i, izrada
nakita, ukrasa.... Telefon: 065/183-938. BKM
Usluge
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) s radnicima u ze-
mlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t sa rampom. Tele-
fon: 065/317-840, 051/313-116. BK
- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efikasno
Oglasi
i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Telefon:
065/561-138. BK
- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, na-
mje{taja, le`aja i roletni, stakli stolariju. Telefon:
051/281-470, 065/562-149. BK
- Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i kvali-
tetno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318-227.
BK
- Pravim ograde i kapije. Telefon: 066/257-534. BK
- Profesor engleskog jezika - ~asovi i instrukcije,
prevodi tekstova i dokumenta, sudski tuma~-prevodi-
lac. Telefon: 065/938-401. BK
- Osnovcima povoljno instrukcije iz matematike,
~as 60 minuta. Telefon: 065/036-540. BK
- Vr{im popravke, presvla~enje i tapaciranje namje-
{taja, prevoz i garancija. Telefon: 065/526-824. BK
- Vr{im usluge pe~enja - ro{tilj, prasetina, jagnjeti-
na, riba i kotli}, za ve}e koli~ine dostava. Telefon:
065/983-737. BK
- Elektri~ar povoljno popravlja stare i ugra|uje nove
elektroinstalacije. Telefon: 065/418-878. BK
- Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Telefon:
066/324-473. BK
- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani
prevodi. Telefon: 065/832-521. BK
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalitetno.
Telefon: 065/337-932. BK
- Instrukcije iz matematike |acima srednje i osnovne
{kole, profesor matematike. Telefon: 051/313-705. BK
- Kre~enje, gletovanje, tapete, izolacija, unutra{nje
fasade, dekoracija, postavljanje rigipsa, laminata, plo-
~ica i obloga, sanacija i adaptacija objekata. Telefon:
065/343-745. BKM
- Vodoinstalater nudi usluge, garancija. Telefon:
051/211-763, 065/546-390. BKM
- Izvodim sitne vodoinstalaterske radove. Telefon:
065/875-684. BKM
- Knjigovodstvena agencija "Kodeks" vr{i knjigo-
vodstveno-ra~unovodstvene usluge privatnim predu-
ze}ima, STR, SUR, SZR. Telefon: 065/926-300. BKM
Razno
- Prodajem tri tone glamo~kog krompira, 0,50
KM/kg. Telefon: 065/476-780. BK
- Prodajem pokretni cirkular (trofazni motor). Tele-
fon: 051/304-157. BK
- Prodajem dva {poreta na drvo, smederevci (lijevi i
desni). Telefon: 065/606-373. BK
- Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka proi-
zvodnja, pogodna za bru{enje glava motora, du`ina
1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK
- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem 12 novih drvenih prozora 210x100 cm,
vakuum stakla. Telefon: 051/355-551. BK
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni
7. 12. 2009. qpofekfmkbl 31
ugalj, bukovi briket i ogrevno drvo za centralno grija-
nje (bukva i hrast) s prevozom do va{eg dvori{ta, mo-
`e i `iralna uplata. Telefon: 065/894-241, 065/969-530.
BK
- Prodajem kasa pultove s kompletnom instalacijom
i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m, {irina 1,20 m. Ka-
se mo`ete pogledati u prodajnom centru "Centrum"
Zalu`ani. Telefon: 065/896-422. BK
- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021. BK
- Povoljno prodajem plasti~ne mladence (za sva-
dbene torte) u dvije veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK
- Prodajem dvije stilske ko`ne garniture, bivolja ko-
`a, sivi tik drvo - ru~ni rad. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem dva prozora, ku}na vrata sa {tokom, dva
kau~a, dvije fotelje, TA pe}, drveni {ah, dvije tu{-bate-
rije, WC {olju, ormari} za kupatilo sa dva ogledala, tri
nove ~esme za sudoper, umivaonik i hrastovo bure za
rakiju 85 l. Telefon: 051/216-358, 061/286-786. BK
- Prodajem {tenad srednjoazijskog ov~ara, oko}eni
15.10.2009. Imaju rodovnik i uredno vakcinisani i
o~i{}eni od parazita. Telefon: 061/260-102. BK
- Prodajem na Novom groblju dva grobna mjesta,
gotov spomenik, povoljno. Telefon: 051/304-907. BK
- Prodajem na rebrova~kom groblju novoizgra|enu
betonsku grobnicu za dvije osobe, pokrivna plo~a i
obloge crni mermer. Telefon: 051/308-613. BK
- Prodajem TA pe} 4 kW i ve{-ma{inu gorenje, ga-
rancija. Telefon: 065/411-568. BK
- Prodajem povoljno 1.600 komada novog crijepa i
tri prozora 140x140. Telefon: 033/220-726, 061/134-
230. BK
- Prodajem dva grobna mjesta na Perduvovom gro-
blju u Banjaluci. Telefon: 065/562-352. BK
- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Te-
lefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji gra-
|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem planetare i osovine vitla traktora timber-
~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i ge-
nerator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318-
487, 065/485-805. BK
- Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane
ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od
sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.
BK
- Prodajem CD ~ita~ za ra~unar, 10 KM. Model
CD-ROM Drive, GCR-8520B. Telefon: 065/614-842.
BK
32 qpofekfmkbl!7. 12. 2009.

Zabava Tango,
ples pun
emocija i
posebnih
Strast na
plesnih
koraka
Smije{ni policajci
Po li ci ji u Ru si ji za is ta ni je la ko.
Uprkos uniformi i znakovima raspo-
znavanja ponekad je jednostavno te-
{ko obavljati policijski posao. Kao na
primjer, zaustaviti auto na ulici. Ako
`elite da i sami pogledate ovaj video i
dobro se nasmijete, potra`ite ga na
adresi www.youtube.com, pod nazi-
vom "Police Stopping Car Fail".

Progutao CD
Kad vas policija zaustavi zbog sao-
bra}ajnog prekr{aja za koji mislite da
ga niste po~inili, vjerovatno im imate
{ta re}i. Ali, mo`ete li to uraditi ona-
ko so~no, ba{ poput ovog lika? Ako
`elite da vidite kako je ovaj mladi}
odregovao kad su ga zaustavili, jer je
napravio prekr{aj, to mo`ete upravo
na sajtu Youtube, pod nazivom "Rec- Pripremio: Igor JANKOVI] le `ene, a tek kasnije se po~eo izvoditi u paru.
kless hip hopper busted in Fresno". Tango nije samo ples, muzika i poezija, on je prije svega osje-
vaj ples svoje korijene vu~e iz [panije ili Maro- }aj koji nosimo u srcu, pretvaraju}i ga u jedinstveni pokret na ple-

O
ka, a zna~enje samog imena je nejasno, ali pre- snom podijumu. Tango je hod, ali ne samo po plesnom podijumu,
Najpametniji tpos tav lja se da zna ~i bu banj, gru pni ples
crnaca, zabavu ili ples u paru.
ve} i tanguerov ~itav hod kroz `ivot.
Tango je neodvojiv od osje}aja i osje}aji su neodvojivi od tan-

pas na svijetu Prema nekim teorijama, ime je posu|eno iz

afrokubanske rije~i "tangana" ili "tambor". Na
Kubi i u Brazilu izraz se pojavio po~etkom 19.
ga, oni su njegov izvor i osnova.
Rodno mjesto pravog tanga je u Buenos Ajresu, i zato tango
imenujemo kao argentinski tango.
Ovaj simpati~ni pas rje{ava mate-
mati~ke zadatke, poput mno`enja i vijeka, a ozna~avao je solo ples kojeg su izvodi- Pri~a tanga zapo~inje sa argentinskim gau~osima koji su odla-
sabiranja i to bez ikakve gestikulacije
vlasnika. Ovo je zaista impresivno.
Ovaj pas je ja ko pa me tan, i slu{a
svog vlasnika. U ovo se mo`ete uvje-
riti i vi ako potra`ite ovaj video, na
adresi www.youtube,com, pod nazi-
Na dana{nji dan Umro Ciceron
Marko Tulije
Ci ce ron, rim -
vom "very smart dog..mathemathi-
cal". Napad na Perl Harbur ski dr`a vnik,
knji `e vnik i
besjednik,
Ja pan ski na pad na Perl jer Japanci nisu `eljeli da
NB]BSTLJ SVTLJ
WSTUB UFOJTFSLB-
SFEBL!V
QKFTNJ-
SFWPMV.
HBEPWJ-
OFWBMKB.
TMPWB!
JTQSFE
QJTBD- UVHB- Harbur dogodio se na da- po pus te pred zah tje vi ma umro je na da-
QPWS^B JWBOPWJ^
TUJI
DJPOBS-
TBCP
MDJ #N#!J!#C#
QBWMPWJ_
._FIPW
CSJHB
na{nji dan 1941. godine, a Ame ri ka na ca da na pus te na{nji dan 43.
ozna~io je po~etak rata na ~itavu Kinu. go di ne pri je
[BNPUV. Pa ci fi ku to kom Dru gog Ma lo je po zna to da su nove ere.
MKBL svjetskog rata. zapravo Amerikanci ispali- Ciceron
Odnosi SAD i Japana su li prve hice u Perl Harburu. obrazovanjem
QPHPO![B
QSPJ[WP. se po ~et kom ~etrdesetih Poslije pono}i 7. decem- prevazilazi rimske politi~are i aristo-
EOKV! uveliko pogor{ali. bra, Japanci su anga`ovali krate prvog reda, ali pored sveg zani-
FOFSHJKF
Japan je ve} tokom tride- svoje najnovije i najuboji- ma nja za te orij ska pi ta nja i nau ~nu
USJOJEBE
TUBEJK!V setih godina 20. vijeka po- tije oru`je, a bile su to mi- problematiku, Ciceron je Rimljanin
SB[WPKV
JOTFLUB
NKFTUB!V
TSCJKJ!LPE ~eo da komada Kinu bez odobravanja ni-po dmor ni ce ko je su ispu {te ne sa stran dubokoj i upornoj potrazi za isti-
MV_BOB
SAD i evropskih kolonijalnih sila, a ka- pra vih ve li kih po dmor ni ca Ja pan ske nom i saznanjima koja odlikuje stare
LPUWB-
BOLFS da su japanske trupe zauzele Francusku kraljevske flote, a njihov zadatak je bio gr~ke filozofe, daju}i pravac i sadr`i-
QPUWSEB-
FTQBOB WSTUB VWKFSFOKF Indokinu, Amerika je odlu~ila da name- da u|u u samu luku i da sa svoja dva nu cijelom njihovom `ivotu.
TLVQPDK/
LS[OB tne Japancima embargo na uvoz goriva. torpeda koja su nosile uni{te ameri~ke Bio je takmac uglednih Rimljana za
[BLPWJDB Japanu tako|e ni Holandija nije smjela brodove. koje je besjedni{tvo bilo oru|e politi-
OBUSJK ULBOJOB
QSPULBOB
da daje gorivo koje im je bilo potrebno Jedino je SSSR znao za potencijalnu ~ke borbe, a filozofija i knji`evnost
HVNPN za nastavak rata u Kini i ekspanziju pri- snagu Japana pa je na Dalekom istoku ukras i razonoda kultivisanog doma-
HSBE!OB KBHPEJOB
UPOB vrede. Rat je zbog toga bio neizbje`an, imao prili~no velike vojne snage. }eg `ivota.
TJOBKV WSTUB!
)BT/* OBUSJK VNKFUOJ_/
TMJLF!)NO/*

LPSJTOJDF
TUBOB

HS_LP
Provjerite svoje znanje
Kada je osnovan Sankt Peterburg Kojoj porodici pripada badem
JNF TMPWP!)JP/*
PENJMB-
BSTFOJKF NBOKF Zva ni ~no se sma tra da je Badem ili slatki ba-
OBTFMKF
TVNQPS
ovaj grad osnovan 27. maja dem je drvo iz familije
MJOHWJTU/
LSBUJDB![B LSFUBOKF
MJUWBOJKB
1703. godine, kada je na os- ru`a, ~iji se plod i sje-
MBUJOTLJ LSP[!
[MPCB-!
[BWJTU trvu u Nevi polo`en kamen me koriste u ishrani
WB[EVI
temeljac za Petropavlovsku ljudi kao vo}e.
CJMKLB V[WJL tvr|a vu, na zva nu po sve cu Naziv badem u bota-
TUPMJTOJL
)HS_/*
UVHF za{titniku Petra Velikog. ni~koj literaturi se ko-
Poslije Moskve, Sankt Pe- ris ti za ne ko li ko
DKFMPLV.
QOB terburg je drugi po broju sta- srodnih vrsta roda pru-
PQSFNB!
[B!MB]V novnika, i drugi po va`nosti nus.
)OKFN/* ekonomski, industrijski, nau~ni i kulturni centar Rusije. Osim slatkog, postoji
JNF Grad je od 18. do 20. vijeka bio prestonica Ruskog car- i gorki badem, ~ije sjeme ima ve}u koli~inu cijanida i mo`e
\BIJTUF
LBSQPWB
stva, zna~ajan evropski kulturni centar, i najva`nija ruska se smatrati otrovnim ako se konzumira u ve}im koli~inama.
luka na Baltiku. Zanimljiva vrsta je i prunus tenella ili stepski badem, koji ras-
Ne postoje dokazi da je Petar u po~etku ovdje namjera- te u Deliblatskoj pe{~ari.
SKF\FOKB! J[! QSP\MPH! CSPKB-! WPEPSBWOP;! TBSTBOFU-! KV. vao izgraditi veliku tvr|avu ni novi glavni grad. Najve}i proizvo|a~i badema su Sjedinjene Ameri~ke
HPWJOB-! FUOPMP[J-! WPUJSBUJ-! MFDJ-! BUJL-! SJOH-! PTBSJ-! UO-! CTN- Centralni dio grada je danas pod za{titom UNESCO-a. Dr`ave, Gr~ka, Iran, Italija i Maroko.
TFEBUJWJ-!USJWJKVN-!PO-!BOBOB-!LBODFMBS/
 Zabava 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 33

plesnom podijumu
Tango je
neodvojiv
od osje}aja
i osje}aji su
neodvojivi
od tanga,
jer oni su
njegov izvor
i osnova
zili u pune no}ne klubove i molili lokalne djevojke za ples.
Budu}i da se nisu tu{irali, djevojke su kru`ile oko njih za-
bacuju}i glave unazad, a kako su gau~osi stalno jahali, pri ~e-
mu su koljena u savijenom polo`aju, taj polo`aj nogu su
prenijeli i na ples.
U argentinskom tangu se pokazuju suprotnosti mu{ko-`en-
sko, ~vrsto-mekano, grubo-sentimentalno, a naj~e{}e ga prati
muzika violine, gitare, flaute i klavira, a zbog svog eroti~nog
karaktera je bio godinama zabranjen.
Tango je po~eo osvajati Evropu 1907. godine, a prvi ga je
preuzeo Pariz, a u Americi ga je popularizovao Rudolf Valenti-
no.
Englezi su dvadesetih godina pro{log vijeka argentinski
Pri~a tanga tango pretvorili u standardni ples, ~ije su karakteristike trzaji, sportsko-plesna disciplina, sa svojim vlastitim pravilima. Ajresa, grada u kojem je dostigao svoje zlatno doba, dok je
zapo~inje strastveni progresivni pokreti, nagla zaka{njenja i strogo odva- U u`em smislu, tangom nazivamo dru{tveni ples koji na- svoju zrelost dostigao krajem 20. i po~etkom 21. vijeka, siju}i
sa argentinskim janje figura, nema dizanja i spu{tanja. drasta uski okvir plesa kao fizi~kog pokreta vezanog uz muzi- sjeme tango du{e cijelim svijetom, {irom gradova i velegrada,
gau~osima koji Evropski tango zahtijeva strogo podudaranje sa ritmom, a ku te dru{tvene komunikacije me|u ljudima, kojima je jedina od juga do sjevera, od zapada do istoka.
su odlazili u pune pri tome je jako bitno fraziranje; izvodi se u dvo~etvrtinskom svrha zabava. Tango je u dana{nje vrijeme, nakon {to je devedesetih go-
no}ne klubove taktu, a naglasak je na prvom i tre}em udarcu. Tako je tango danas ne samo ples, ne samo fizi~ki pokret dina pro{log vijeka pomalo zaboravljen, poput feniksa o`ivio i
i molili lokalne Kad govorimo o tangu u {irem smislu, neki tu podrazumi- kojeg pokre}e muzika, ve} dru{tveni pokret, koji je za~et kra- do`ivio novu svjetsku slavu, stekao status svjetske supkulture;
djevojke za ples jevaju i internacionalni sportski tango, ali to nije ples, nego jem 19. i po~etkom 20. vijeka, u sentimentu predgra|a Buenos on je danas na~in razmi{ljanja i na~in `ivljenja.

Elen
Pi{e: Dragana ZEC, Ber{tajn
astrolog

Ovan Bik Blizanci Rak

Lv!~b!kf!eb!obt!qp!qsj!|uf
wb!| ji!{cj!w b!o kb/!Mb!l p!kf
np!hv!~f!eb!cv!ef!j!j{wps
of!hb!uj!woji!fnp!dj!kb!qb!•bl!j!tv!lp!cb!tb
wb!|jn!obk!nj!mj!kj!nb/![b!tb!eb-!twf!|up!cjt!uf
wj!af!mkf!mj!kft!uf!eb!tf!penp!sj!uf-!bmj!wbn!up
ob!of!lj!ob!•jo!ob!qspt!up!of!qp!mb!{j!{b!sv!.
lpn/!Tv!|uj!ob!kf!v!up!nf!eb!tf!lbe!wb!n!kf
up!obk!nb!okf!qp!usf!cop!qp!kb! wmkv!kv!jmj!of!p•f!.
lj!wb!oj!hpt!uj!jmj!of!|up!tmj!•op/
Lav
Tsf!~oj!tuf!j!{b!ep!.
wp!mkoj-!lbp!j!vwj!kfl
lbe! ! qmb!o f!u f! |b!mkv
ep!csf!!vuj!db!kf!wb!|fn!tb{!wjkfa!}v/![b!ep!.
wpmk!tuwp!ob!qsj!wb!uopn-!b!j!ob!pt!ub!mjn!qmb!.
op!wj!nb-!ob!qspt!up!wbt!kf!qsf!qmb!wj!mp/!Sv!lv
ob!tsdf-!eb!kf!twf!jef!bm!op!cb|!tf!j!of!np!.
af!sf!~j-!bmj!wj!ob!qspt!up!vaj!wb!uf/!Jnb!uf!ptkf!.
~bk!eb!tuf!tf!qsp!cv!ej!mj!tsf!~oj!qb!wbn!tf
tb!eb!twf!•j!oj!j!mkf!q|jn!j!cp!mkjn!of!hp!|up!kf/
Strijelac
Qp!nb!mp!tuf!{b!csj!ov!uj-
bmj!of!~f!uf!eb!ep!qvt!uj!uf
esb!hjn!mkv!ej!nb!eb!up
ob! wb!n b! oj! v! lp!kfn
tmv!•b!kv!qsj!nj!kf!uf/!Sb!ej!.
kf!tf!qp!wmb!•j!uf-!obt!up!kf!~j!eb!tb!nj!sb!{sj!kf!.
|j!uf!twf!np!hv!~f!qp!uf!|lp!~f!lp!kf!wbt!uj!|uf-
b!pwbk!qvu!tf!peop!tf!qswfo!tuwf!op!ob!wb|
mkv!cb!woj!aj!wpu/!Pwp!{ob!•j!eb!~f!of!lj!Tusj!kfm!.
dj!pemv!•j!uj!eb!tub!wf!ub!•lv!ob!ep!tb!eb|!okj
peopt!j!{b!qp!•ov!of!|up!op!wp/
Cj!lp!wj! cj! eb!obt! np!hmj Of!lj!qsj!kb!ufmk!cj!tf!eb!obt!np!. Oj!kf!cb|!obk!cp!mkf!wsj!kf!nf
qp!qsj!mj!•op! eb! qp!lwb!sf hbp!qp!kb!wj!uj!lpe!wbt!usb!af!~j!qp!. {b! wbt/! Qp!nb!mp! tuf! ob!qf!uj
qp!kf!ej!of!peop!tf!tb!cmjt!. {bk!nj!dv-!|up!~f-!nb!lb!lp!wbn!ob eb!obt-! bmj! v! tv!|uj!oj! oj!|ub
ljn! ptp!c b!n b/! Of!n b!u f! ub!l ub! j! ojt!u f qswv!of{!hp!eop!ekf!mp!wb!mp-!{b!wbt tqf!dj!kbm!op!mp!|f!wbn!tf!of!~f!ef!tj!uj/!Qspt!.
tqsf!noj! eb! j{mb!{j!uf! jlp!nf! v! tv!tsfu-! |up jqbl!cj!uj!•jo!ep!csf!wp!mkf-!ob!lp!kj up!tuf!ofs!wp!{oj!{cph!qp!tmb!j!pcb!wf!{b!lp!. Glu mi ca Elen
~f!uf!wj!|f!of!hp!kb!top!eb!uj!ep!{ob!okb!twj!. ~f!uf!ob!lsb!kv!j!qsjt!ub!uj/!Mb!lp!kf kf! jnb!u f-! qb! of!~ f!u f! qp!l b!{ j!w b!u j! up!mj!l p Ber{tajn je ro|ena 7.
nb!plp!wbt/!Vlp!mj!lp!of!lp!cb|!cv!ef!jo!. np!hv!~f!eb!tf!qsf!wb!sj!uf!j!eb!pwbk!qvu!{b!. tusqmkj!wpt!uj! lp!mj!lp! job!•f! jnb!uf/! Mb!lp! kf decembra 1932. odine
tjt!uj!sbp!eb!nv!qp!twf!uj!uf!qba!okv!tbn!~f jt!ub!qp!hsf!|op!qsp!djkf!oj!uf!ptp!cv/!Jblp!tf np!hv!~f!eb!tf!ob!of!lph!ab!dof!uf-!qb!eb u Mi~igenu. Debitova-
cj!uj!lsjwj!{b!pmv!kv!lp!kv!~f!uf!j{sv!•j!uj!ob!okf!. sb!ej!p!qsj!kb!uf!mkv-!of!{ob!•j!eb!kf!ov!aop!eb wbn! lb!toj!kf! cv!ef! abp! {cph! jt!ij!usf!of la je na Brodveju 1957.
hb/ nv!j{b!}f!uf!v!tv!tsfu-!b!ob!wb!|v!|uf!uv" sfb!ldj!kf/ godine i potom potpi-
sala ugovor sa studijom
Lija Strasberga.
Godine 1975. je do-
Djevica Vaga [korpija bila nagradu "Tonny"
za najbolju glumicu u
Pwp!kf!ebo!{b!qsj!kb!u fmk!t lf Eb!obt!jnb!uf!qv!of!sv!lf Nop!hj! qsj!qb!eoj!dj! pwph fil mu "Sa me Ti me
lpo!ub!lu!f!j!esv!af!okb/!Pop!|up qp!tmb/!Obe!wb!nb!lbp!eb {ob!lb!~f!tf!eb!obt!ob!~j!v Next Year", a devede-
af!mj!uf!kf!eb!tf!v!qp!uqv!opt!uj tf!ob!ewjp!pcmbl!pcb!wf!{b/ qsj!mj!dj!eb!pt!uwb!sf!qp!tmp!wof setih godina pro{log vi-
qsf!qvt!uj!uf!vaj!wb!okv/!Jnb!uf!twf \up!kf!kp|!hp!sf-!hp!up!wp!eb lpo!ub!luf! tb! wb!aojn! lmj!kf!o!ujnb/! [b! pwbk jeka i priznanje Sara
sb!{mp!hf!{b!tmbw!mkf-!qp!tbp!wbn oj!kf!eob!oj!kf!vhp!eoph!lb!sb!luf!sb/!Nb!lb!lp ob!qp!sbo!qp!ev!iwbu!{b!tj!hvs!op!wbt!p•f!lv!. Sidons za svoj rad u ~i-
jef!pe!sv!lf-!b!up!kf!v{spl!!wb!|fh!of!qsf!lj!. wbn!up!j{!hmf!eb!mp-!eb!obt!tuf!ob!veb!sv!j kf!qsj!{ob!okf/!Ob!lsb!kv-!!{b!tmv!aj!mj!tuf!hb!wj!. ka{kom pozori{tu. Bila
eoph!ptnj!kf!ib-!ptkf!~b!uf!tf!pemj!•op!j!usf!. of!nb!uf!np!hv!~optu!eb!tf!j{wv!•f!uf!esv!. |f!pe!cj!mp!lp!hb!esv!hph/!Jqbl-!jnbk!uf!ob je nominovana za "Os-
ov!u op! wbn! twj! qmb!o p!w j! jev! lb!l p! tuf hb!•j!kf!ptjn!sb!epn/!T!up!hb-!of!•b!tj!uf!oj vnv!eb!qsj!kf!of!hp!|up!ep!cj!kf!uf!qp!iwb!mf- cara" 1971. godine za
{b!nj!tmj!mj/![b!wbt!kf!obk!cj!uoj!kf!eb!tuf!tf!sj!kf!. •b!tb-!wf~!tf!cb!dj!uf!v!op!wf!sb!eof!qp!ckf!. np!sb!uf!j!uf!! lb!lp!eb!tf!bo!hb!av!kf!uf!j!qp!. film "The Last Picture
|j!mj!qp!tmp!woji!csj!hb/ ef" nv!•j!uf" Show" i 1973. godine
za ~uveni horor "The
Exorcist". Bila je no-
minovana i za "Emmy"
Jarac Vodolija Ribe priznanje, {to je u{lo u
Wj!tuf!tb!eb!v!qp!uqv!opt!. Qp!nb!mp!tuf!sb!{p!•b!sb!oj!qb!tuf Pwp!kf!kf!ebo!pe is to ri ju ove na gra de
uj!tsf!~oj-!{b!|up!kf!hmb!woj tf-!lb!lp!up!j!job!•f!sb!ej!uf-!{b!. poji!eb!ob!v!lp!. kao nominacija za naj-
lsj!wbd!qbs!uofs!jmj!vlp!mj!lp usqb!mj!qp!tmpn/!Of!•j!oj!uf!up!{b!up kfn!wb!|f!fnp!dj!. kra}e pojavljivanje i
tuf!tmp!cp!eoj!obk!op!wj!kb!ef!. |up!tuf!sb!ep!ip!mjl-!wf~!ob!qspt!up kf-!pof!mkv!cb!woph!uj!qb-!ejw!mkb!kv/!_bt!tuf najkra}i tekst. Kako je
|b!wb!okb!ob!mkv!cb!wopn!qmb!ov/![b!v{f!uj!qsj!. eb!cjt!uf!qpe!nbt!lpn!{b!v{f!. tsf!~oj-!•bt!tv!nokj!•b!wj-!v!twb!lpn!tmv!•b!kv to izazvalo kotroverze,
qb!eoj!dj!{ob!lb!qsp!ajw!mkb!wb!kv!qsb!wv!qmj!nv upt!uj-!vt!qkf!mj!eb!pe!tf!cf!pukf!sb!. j{np!sf!oj!cspk!ojn!nj!tmj!nb!lp!kf!wbn!qsp!mb!. pojavile su se razli~ite
mkv!cb!woji!ptkf!~b!okb-!epl!poj!tmp!cp!eoj!eb!. uf!twf!pof!{ob!uj!af!mkoj!lf!jmj!mkv!ef!lp!kj!cj!wbt {f!lsp{!hmb!wv!qb!tf!qsf!nb!twj!nb!peop!tj!. verzije obja{njenja za
obt!twb!lb!lp!npsbkv!eb!qsj!iwb!uf!qp!{jw!{b qpe!cj!mp!lp!kpn!j{mj!lpn!pcb!tj!qb!mj!qj!ub!okj!. uf!obk!cmb!af!sf!•f!op!•v!eop/!Vlp!mj!lp!wbt njenu nominaciju koja
j{mb!{bl!pe!tusb!of!{b!oj!nmkj!wf!ptp!cf/!Qsfe nb/!Qpusfcop!wbn!kf!wsjkf!nf!!eb!tf!tb!cf!. qbs!uofs!eb!obt!j{!ckf!hb!wb!of!v{nj!uf!nv!up je na kraju ipak opstala.
Sa da vo di glu ma ~ki
wb!nb!kf!{b!oj!nmkjw!ebo" sf!uf!qsj!kf!of!hp!|up!tf!pemv!•j!uf!ob!eb!mkf {b!{mp-!po!ob!qspt!up!of!{ob!lb!lp!eb!tf
studio skupa sa kolega-
lp!sb!lf/ op!tj!tb!wb!nb!ub!lwj!nb" ma Al-om Pa}inom i
Harvijem Kajtelom.
34 qpofekfmkbl!7. 12. 2009.

Svijet mode (21) Pripremio: Davor PAVLOVI]

Crna Pantera i brazilski

An|eo na pistama
Naomi Kembel
dva mjeseca nakon ro|enja Naomi.
Kao djevoj~ica, Naomi je bila ostavljana dadilji
na ~uvanje, dok joj je majka putovala Evropom sa
plesnom grupom "Fantastika". Kada je napunila 10
godina primljena je u "Italia Konti akademiju", gdje
je u~ila balet, da bi zatim poha|ala i Dunraven {kolu.
Naomi Kembel u javnosti se pojavila sa sedam
godina, kada je glumila u~enika koji se pojavljuje u
vi deo-spo tu Bo ba Mar li ja "Is this lo ve?". Go di ne
1982. pojavila se u jo{ jednom muzi~kom videu kao
top plesa~ica za "Culture Club" pjesmu "I'll tumble 4
Ya". Dok je jo{ bila na akademiji, sa 15 godina pri-
mijetila ju je Bet Boldt, biv{i "Fordov" model i vla-
Najve}a ta~ka njene karijere je
bila u ranim devedesetim, kada je bila
dio najmo}nijih svjetskih manekenki
zajedno sa Sindi Kraford,
Klaudijom [ifer, Kristi Tarlington,
Lindom Evan|elistom i Kejt Mos
snica muzi~ke agencije "Synchro". Naomi je uskoro
postala model potpisuju}i ugovor za "Elite". Ubrzo je
Datum i mjesto ro|enja: anga`ovana za razli~ite reklamne kampanje, uklju~u-
33/!nbk!2:81/!v!Mpo!ep!ov ju}i "Olimpus" i "Li D`ins". Tako|e je u~estvovala u
Modni uspjesi: qsf!lp!211!ob!tmp!woj!db-! kam pa nja ma kod Ralfa Lo re na i Fran soa Nar sa. U
tqp!up!wj!qp!{ob!uji!nv!{j!•b!sb-!mj!oj!kb!qbs!gf!nb! aprilu 1986. se pojavila na naslovnici "Elle" magazi-
Ljubavni `ivot: Gmb!wjp!Csj!bup!sf-! na, jer je zamijenila koleginicu koja je to odbila. Na-
Wmb!ej!tmbw!Ep!sp!okjo kon dvije godine pojavila se i na naslovnici "Vogue"
aomi Kembel je ro|ena u Londonu u Parizu i to u prvom crno-bijelom izdanju, a ubrzo i
"Erotica". Nastupala je jo{ u spotovima Majkla D`e-
ksona, Nelija, D`ej Zija, Paf Didija, Mejsi Grej, A{e-
ra…
Najve}a ta~ka njene karijere je bila u ranim deve-
desetim, kada je bila dio najmo}nijih svjetskih mane-
ken ki za je dno sa Sin di Kra ford, Kla udi jom [i fer,
Kristi Tarlington, Lindom Evan|elistom i Kejt Mos.
Godine 1994. je iza{la novela "Swan" o Naomi,
ko ju je na pi sa la Ka ro lin Ap~er i ko ja go vo ri o ta - Rije~ moda
mnim tajnama njene pro{losti. Kasnije je Naomi sama poti~e od
pokrenula svoju modnu kompaniju i kreirala sedam latinske rije~i
mi ri sa za `e ne. Prvi nje ni par fe mi su bi li "Na omi
Kembel" i "Naomagic". Godine 2003. je predstavila modus {to
tre}i parfem "Cat deluxe" i ~etvrti "Mystery". Godinu zna~i na~in.
kasnije se pojavio "Sunset", a 2005. "Paradise passi- Moda je naziv za
on". Posljednji parfem je nova verzija "Cat deluxe" nove i prolazno
pod nazivom "Cat deluxe at night".
Naomi je aktivna i u humanitarnom radu, fokusi- prihva}ene
raju}i se na ljude iz Saharske Afrike. Radila je i sa oblike `ivota.
Nelsonom Mandelom, smatraju}i ga jednim od najve- Termin se
}ih lidera. Donirala je preko milion dolara za `rtve
uragana "Katrina", a bila je doma}in u Ju`noj Africi
obi~no
na koncertu "Live Aid". Godine 2009. Kembelova je primjenjuje
privukla pa`nju kada je napala modnu industriju da je kada su u
rasisti~ka. pitanju frizura,
Povezivana je sa mnogim javnim li~nostima, a je-
dna od njih je i vlasnik Renoa u Formuli 1, Flavio
nakit, pravila
Bri ato re, s kim se du go za bav lja la. U lje to 2008. javnog
mnogi novinari su izvje{tavali da }e se udati za rus- pona{anja,
kog bogata{a Vladislava Doronjina i prihvatiti pravo- na~ini
sla vnu vje ru. Po zna ta je po svom bur nom
zabavljanja, ali i

N
22. maja 1970. Majka Valeri je bila
balerina iz jamajkanske porodice.
Po `eljama njene majke, Naomi ni-
ka da ni je upo zna la svog ki nes ko-
ja maj kan skog oca ko ji je os ta vio
Va le ri ka da joj je bi lo 18 go di na,
Adrijana Lima
Datum i mjesto ro|enja:
23/!kv!oj!2:92/!v!Tbm!wb!ep!sv
Za{titno lice: #Wjd!up!sjb(t!Tf!dsfu#!j!#Nbzcf!mj!of#
Ljubavni `ivot: veb!ub!kf!{b!Nbs!lb!Kb!sj!~b
drijana Fran~eska Lima je svjetski
naslovnici "Vogue" za Veliku Britaniju, tako postav{i
prva crnkinja kojoj je to po{lo za rukom. Pozirala je
gola za "Playboy" i knjizi Madone "Sex". Sveukupno
pojavila se na preko 100 naslovnica.
Imala je glavnu ulogu u spotu "Freedom" D`or-
d`a Majkla, a 1992. se pojavila u Madoninom spotu
ija u Brazilu. K}erka je jedinica Nelsona Toresa i Ma-
rije Grase Lima. U jednom intervju u za Fashion TV
rekla je da ima afri~ke, indijske i {vajcarske korijene.
Kada je imala samo {est mjeseci, njen otac je na-
pustio nju i njenu majku. Tako je dugo bila distancira-
na od njega, ali se kasnije pribli`ila svom ocu, jer je
po~eo da joj nedostaje.
Svoju karijeru zapo~ela je kada je imala 15 godi-
na, kada je pobijedila na brazilskom izboru modne
agencije "Ford". Godine 1996. je oti{la na svjetsko ta-
kmi~enje "Ford" supermodela i zavr{ila je na fenome-
nalnom drugom mjestu. Tri godine kasnije se preselila
Trenutno je u VS kolekciji
poznata kao An|eo i glavni
je reklamer ovog brenda
u Njujork, gdje je potpisala ugovor sa modnom agen-
cijom "Elit".
Njena karijera je do`ivjela vrtoglavi uspon i Adri-
ana se ubrzo na{la na naslovnim stranama magazina
kao {to su "Vogue" i "Marie Claire". Na revijama no-
sila je modele poznatih kreatora kao {to su Vera Vang,
\or|o Armani, Valentino i drugi. Godine 2000. rekla-
mirala je odje}u marke GUESS?, a na{la se i u knjizi
"A second decade of Guess? Images".
Godine 2001. pojavila se u kratkom BMV filmu
"The Follow", zajedno sa glumcima Mikijem Rurkom,
temperamentu, pa je ~esto zavr{avala na sudu. Godi-
ne 1998. je optu`ena da je ga|ala asistentkinju Geor- na tendencije i
ginu Galanis telefonom u hotelskoj sobi i izbacila je kriterijume koji
iz auta u pokretu. Zabilje`eno je jo{ nekoliko slu~aje- vladaju u
va napada na pomo}nice i policajce. Morala je odslu-
`iti pet dana prinudnog rada kao kaznu. knji`evnosti,
likovnim
umjetnostima,
muzici itd.
Broj magazina GQ, koji je iza{ao u aprilu 2006, a U novije
na ~ijoj je naslovnici bila Adrijana Lima, bio je naj- vrijeme ulogu
prodavaniji broj magazine te godine. Tako|e, 2005. se "modnih
slikala za ~uveni "Pireli" kalendar, a u Italiji je po~ela diktatora" sve
da reklamira mobilne telefone kompanije "Telecom
Ita lia Mo bi le", gdje su je pro zva li "Ke trin Zi tom- vi{e preuzimaju
D`ons Italije". uticajni ljudi
Vjerovatno je najpoznatija po radu za "Victoria's s filma i iz
Secret". Prvi put se na "Victoria's Secret" modnom
{ouu pojavila 1999. Njen najpoznatiji VS modni {ou svijeta sporta,
zasigurno je onaj 2003. godine kada ga je otvorila. Po- a mi }emo
javila se u nekoliko televizijskih reklama za pomenutu u narednim
ku}u, a najpoznatija je ona koju je uradila zajedno sa
muzi~kom zvijezdom Bobom Dilanom u Veneciji. Tre-
brojevima
nutno je u VS kolekciji poznata kao An|eo i glavni je pisati o
reklamer ovog brenda. najpoznatijim
U 2007. godini ona je bila ~etvrta najpla}enija li~nostima
manekenka svijeta, nakon Kejt Mos, Hajdi Klum i
@izel Bund{en, a ubraja se i u najljep{e `ene svijeta. iz svijeta mode,
U~estvuje u humanitarnoj akciji "Putevi svjetla" u odnosno
njenom rodnom gradu, gdje poma`e izgradnju ku}a za ljudima koji
siroma{ne i kupuje odje}u siroma{noj djeci.
Te ~no go vo ri tri je zi ka: por tu gal ski, en gles ki i
su svojim
{panski. U slobodno vrijeme voli da ~ita romane svog radom dali
omiljenog pisca Gabrijela Garsije Markesa. Rekla je poseban pe~at
da se, kada je bila mla|a, stidjela da bude u dru{tvu
modnom
momaka i da se nije poljubila sve do 17. godine. U in-
tervjuu za GQ, u aprilu 2006. rekla je da je jo{ djevi- svijetu
ca.
Porekla da je ikada bila vjerena za rokera Lenija

A
poznati fotomodel iz Brazila. Za-
{ti tno je li ce kom pa ni je {min ke
"Maybeline" iz Njujorka i donjeg
ve{a "Victoria's Secret".
Ro|ena je 12. juna 1981. go-
dine u Salvadoru, u provinciji Ba-
Klajvom Ovenom i Forestom Vitakerom. Po~ela je in-
tenzivno da gradi svoju karijeru, potpisav{i ugovore
za kozmeti~ku ku}u "Maybelline" i marke odje}e be-
be, Mossimo, BCBG, i pojavljuju}i se na naslovnica-
ma ugle dnih ma ga zi na po put "Har per's Ba za ar",
"Elle", "Vogue", GQ.
Kravica i izjavila da su oni samo prijatelji. U pro{losti
je tako|e bila povezivana sa mnogim poznatim li~nos-
ti ma, kao {to je nju jor k{ki ho ke ja{ De rek D`eter i
Princ Venzeslaus od Lihten{tajna. Godine 2009. udala
se za srbijanskog ko{arka{a Marka Jari}a i nedavno su
dobili k}erku. (Nastavi}e se)
 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 35

Sarajevski jubilej
Malo
"Crvene jabuke"
mi je neugodno
kada se moram
Vedrana Milojevi}, skidati i nastoja}u da
toga u budu}nosti

mis Semberije bude {to manje.

Robert
2010. Patinson,
glumac
Na odr`anom ta-
kmi~enju za mis Sem-
berije 2010. u Bijeljini
u subotu nave~e lentu
misice je ponijela Ve-
drana Milojevi}.
Za prvu pratilju je Nakon uvodnog zagrijavanja, @era je repertoar
izabrana Jelena Tomi}, nastavio pjesmama "Tuga, ti i ja", "Vjetar se
a za drugu pratilju vezati ne mo`e", "Niko nije lud da spava"
Zvjezdana Lazarevi}. FOTO D@. TORCHE
Mis fotogeni~nosti je Dajana Maksimovi}.
"Nisam o~ekivala ovu laskavu titulu i ne `elim da previ{e o~ekujem. Osman ZUKI] svjedo~e nastanku grupe.
S ponosom isti~em da sam Hercegovka koja `ivi u Bijeljini, a moj pri- Nakon uvodnog zagrijavanja, @era je repertoar nas-
oritet je da zavr{im fakultet", rekla je Vedrana, novoizabrana mis Sem- ugo najavljivani koncert "Crvene jabu- tavio pjesmama "Tuga, ti i ja", "Vjetar se vezati ne mo-

D
berije.
Vedrana je student druge godine Ekonomskog fakulteta u Bijeljini,
gdje i `ivi proteklih pet godina. Bez pretjeranih o~ekivanja kre}e dalje u
takmi~enje za izbor mis Republike Srpske.
U takmi~enju je u~estvovalo 11 djevojaka, od kojih su ve}ina sre-
dnjo{kolke, a u muzi~kom dijelu manifestacije su nastupili Romana Pa-
ni} i Igor Vukojevi}. Tamara Simi}, organizator ovogodi{njeg izbora
mis Semberije, rekla je da nije bilo jednostavno organizovati manifesta-
ciju, ali joj je pomoglo pro{logodi{nje iskustvo. Tamara je dva puta bila
mis Semberije, prva pratilja mis BiH 2007. i njena `elja je da manifesta-
cija dobije na zna~aju, te da pored ljepote odr`i i kvalitet koji }e zado-
voljiti potrebe i djevojaka, ali i publike.
"Po~etkom godine ve} kre}em u Istanbul na dva do tri mjeseca, gdje
}u raditi sa djevojkama za izbor mis RS 2010", najavila je Simi}eva.
O.S.
ke" odr`an je u subotu u sarajevskoj
dvorani "Zetra" pred oko 5.000 gledala-
ca, koji su vi{e od tri sata u`ivali u do-
broj svirci.
Nakon polusatnog ka{njenja, na bi-
nu su iza{li ~lanovi benda, ~ije je pojav-
ljivanje pratio video-zapis sarajevskih ulica na velikim
monitorima.
Dragan @eri} @era, frontmen grupe, ro|endansku
proslavu grupe, koja slavi 25 godina postojanja, otvorio je
pjesmom "Kad zazvoni sat na kuli". @era je iskoristio re-
fren pomenute pjesme tako {to je nekoliko puta ponovio
"Sarajevo, volim te". Nakon toga uslijedili su dugogodi{-
nji hitovi "Bje`i, ki{o, s prozora", odnosno "Dirlija".
Stihove pomenutih pjesama su ponavljali ljubitelji
benda razli~itih uzrasta, od {kolskog do generacija koje
`e", "Niko nije lud da spava"...
Na binu je i iza{ao dje~ji hor "Princes krofne" iz Sa-
rajeva, koji je bio pratnja dok je grupa izvodila pjesmu
"Bijelog dugmeta" "Ima neka tajna veza".
Koncert je nastavljen hitovima kao {to su "Tugo, ne-
sre}o", odnosno "Bacila je sve niz rijeku", kada je @era
iskoristio priliku da oda po~ast Davorinu Popovi}u i nje-
govim "Indeksima". Uslijedila su gostovanja Zije Valen-
tina, Enisa Be{lagi}a i Ahmeda al Rahima, koji su
zajedno sa publikom otpjevali najnoviji hit grupe "\ez'
ba, |ez' ba", {to su ukomponovali sa muzikom iz filma
"Gori vatra" Pjera @alice.
Za kraj su sa~uvane pjesme "Sti`u me sje}anja" i
"Nema vi{e vremena", pri ~emu su, uz pratnju tambura{a
iz Slavonije, dodate i sevdalinke, od kojih je kod publike
najbolji prijem imala izvedba "@utih dunja".
36 qpofekfmkbl!7. 12. 2009.

Sport Ferguson
i Felan

Irfan Red`epagi}, menad`er bh. reprezentativca

D`eko ostaje "vuk" Edin

plate za bh. igra~a.
"Siguran sam da ga brojni klubovi tra`e, a vidje}emo
D`eko
jesmo li i mi jedan od njih. Mi uvijek tra`imo talentirane
D`eko u utorak igra odlu- igra~e. D`eko se u utakmici na 'Old Trafordu' u Ligi prva-
~uju}u utakmicu ka pokazao kao prijetnja i privla~an je jer je visok, vje{t, i
Lige prvaka protiv na neke na~ine idealan za englesku ligu", izjavio je za en-
gleske medije Majk Felan, pomo}nik Aleksa Fergusona.
Man~estera i van Ipak Red`epagi} nagla{ava da cijela pri~a trenutno
svake je pameti sada nema prevelik smisao.
"Od toga za sada nema ni{ta. D`eko u uto-
razmi{ljati ili pri~ati rak igra odlu~uju}u utakmicu Lige prvaka upravo protiv
o takvim stvarima, Man~ester junajteda i van svake je pameti sada razmi{ljati
Red`epagi}
Arsen Venger izjavio da je bh. re-
Vedran RADENOVI]
prezentativac preskup za Arsenal
Pri~e o prelasku bh. reprezentativca Edina D`eke
iz Volfsburga u Man~ester junajted nemaju smisla, re- ili pri~ati o takvim stvarima. Sa druge strane, ukoliko se
kao je ju~e Irfan Red`epagi}, menad`er bh. internaci- Volfsburg plasira u nastavak Lige prvaka, nelogi~no je da
onalca. D`eko razmi{lja o bilo kakvom transferu, jer prelaskom u
Bh. napada~ u posljednje vrijeme u medijima se sve novi klub ne bi imao pravo nastupa u Ligi prvaka. Mislim
vi{e povezuje sa engleskim klubovima. Interes za na{eg da je sva pri~a prenapuhana upravo zbog va`nosti utakmi-
igra~a navodno su osim iz Man~estera pokazali i iz Arse- ce izme|u Volfsburga i Man~ester junajteda. Od toga sada
nala. nema ni{ta", istakao je Red`epagi}.
Arsen Venger, menad`er Arsenala, izjavio je D`ekin ugovor s Volfsburgom vrijedi do ljeta 2013.
za engleske medije da cijeni D`eku, ali da je u ovom tre- godine, a Armin Fe, trener "vukova" ranije je izjavio da bi
nutku napada~ Volfsburga preskup za popularne "topni- bh. napada~ mogao napustiti klub samo ukoliko bi se po-
ke". Me|utim, u Man~esteru su izgleda zainteresovani da javila "nemoralna" ponuda na adresi njema~kog prvaka.
 Sport 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 37
Vijesti
Apija Italijanska Serija A, 15. kolo
povrije|en

Gu`va za
Fudbaler Bolonje i kapiten re-
prezentacije Gane Stefan Apija
mo ra }e da pa uzi ra naj ma nje
mjesec dana zbog povrede desne
noge. Vezista je na prijateljskoj
utakmici pokidao mi{i} i na teren
bi trebalo da se vrati za 40 dana.
Apija je prethodno igrao za Fe-

Evropu
nerhbah~e koji je sa njim raski-
nuo ugo vor ba{ zbog
zdravstvenih problema, najvi{e s
koljenom. Kapiten Gane je posli-
je bio na probama u Totenhemu i
Rubinu, ali do potpisivanja ugo-
vora nije dolazilo zbog navede-
nih zdravstvenih problema.

Kraj za Odena
Za ko{arka{a Portlanda Grega
Odena sezona je najvjerovatnije
zavr{ena. On je u pobjedi nad
Hjustonom (90:89) povrijedio
koljeno lijeve noge nakon sudara
sa igra~em Hjustona Eronom
Bruksom na po~etku susreta.
Prema prvim prognozama, Ode-
na ~eka operacija i dug opora-
vak, a vi{e o povredi zna}e se
nakon detaljnih pregleda. Ovo
nije jedini peh za ovog igra~a.
On je svoju prvu sezonu morao
da propusti zbog povrede desnog
koljena, a pro{le godine van par-
keta bio je na dvadesetak me~e-
va.
Rezultati: [arlot - Filadelfija
106:105, ^i ka go - To ron to
78:110, Minesota - Juta 108:101,
San Antonio - Denver 99:106,
Dalas - Atlanta 75:80, Finiks -
Sakramento 115:107, Portland -
Hjuston 90:89, Golden Stejt -
Orlando 118:126, LA Klipers -
Indijana 88:72.
Kjevo i Bari poslije
15 odigranih kola imaju
tek ~etiri boda manje
od ~etvrtoplasirane Parme
Inter, Milan i Juventus izdvojili su se na tabeli Serije A,
a ~etvrto mjesto i plasman u kvalifikacije za Ligu {ampiona
trenutno "na oku" ima 10-11 ekipa.
Mnogima je te{ko da zamisle Kjevo ili Bari u elitnom kon-
tinentalnom takmi~enju, ali ~injenica je da oni poslije 15 odi-
granih kola imaju tek ~etiri boda manje od ~etvrtoplasirane
Parme.
Doma}ini su u nedjelju popodne dobili pet od se-
dam utakmica, od toga tri poslije preokreta.
Palermo je savladao Kaljari (3:2), a Sijena Kataniju (2:1)
dok je Napoli u posljednjim minutama iskoristio broj~anu pre-
dnost i slavio u ju`nja~kom derbiju protiv Barija - 3:2.
Jedinu "trojku" u gostima upisao je Kjevo u Li-
vornu, a doma}inu je odmogao robusni napada~ Kristijano Lu-
kareli, koji je zaradio isklju~enje poslije samo 25 minuta igre.
Palermo savladao Kaljari (3:2),
a Sijena Kataniju (2:1)
U subotu je Juventus pobijedio Inter u 180. prvenstvenom
"Derbiju Italije" - 2:1. To je jubilarni 80. trijumf "stare dame"
nad "nero-azurima", koji su do sada ostvarili 55 pobjeda, uz 45
remija.
Klarens Sedorf
FOTO AFP
Rezultati, nedjelja: Bolonja - Udineze 2:1 (Adailton 27, Di
Vajo 65 - Di Natale 45), Fiorentina - Atalanta 2:0 (Vargas 26,
\ilardino 89), \enova - Parma 2:2 (Palasio 14, Paladino 66 -
Bjabjani 36, 59), Livorno - Kjevo 0:2 (Rigoni 12, Bentivoljo
66), Napoli - Bari 3:2 (Kvaljarela 54, 88, Ma|o 72 - Bareto 49,
Ranokija 63), Palermo - Kaljari 2:1 (Budan 55, Kjer 65 - Matri
24), Sijena - Katanija 3:2 (Kalajo 51, Terci 56, Paolu~i 62 -
Martinez 13, 55).
Subota: Milan - Sampdorija 3:0 (Borijelo 2, Sedorf 21, Pa-
to 23), Juventus - Inter 2:1 (Melo 20, Markizio 58 - Eto 26). Si-
no}: Roma - Lacio.
TABELA: Inter 35, Milan 31, Juventus 30, Parma 25,
Fiorentina 24, \enova 24, Sampdorija 24, Napoli 23, Kaljari
22, Roma (-1) 21, Kjevo 21, Bari 21, Palermo 20, Udineze 18,
Bolonja 16, Lacio (-1) 13, Atalanta 12, Livorno 12, Katanija 9,
Sijena 9 bodova. (Mondo)

Prete`no
obla~no
V! Cp!t oj! j! Ifs!d f!h p!w j!o j! up!.
lpn! qsj!kf!qp!eof!wb! qsf!wmb!eb!.
wb!~ f! pcmb!• op! wsj!kf!n f-! b! v
pt!u bu!l v! tvo!• b!o p! v{! nb!mv
Afmklp!LPQBOKB!
pcmb!•optu/! Ep! lsb!kb! eb!ob! v BIHA] ejsflups!OJHE!#EOO#
twjn! qp!esv!•kj!nb! ~f! cj!uj! qsf!.
ufaop! pcmb!•op/! Lj!|b! tf! p•f!.
lv!kf!v!op!~j!tb!qp!of!ekf!mklb!ob BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
vup!sbl-! qswp! ob! {b!qb!ev! j! kv!. hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
hp!{b!qb!ev-!b!{b!ujn!j!v!pt!ubu!lv
{f!nmkf/! Wkf!ubs! tmbc-! {b!qb!eoj! j BIJELJINA
kv!hp!{b!qb!eoj/!Kv!ubs!okb!ufn!qf!. Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
sb!uv!sb!.3!ep!6-!ob!kv!hv!ep!21- Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
b!eof!wob!pe!9!ep!26!tuf!qf!oj ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
Dfm!{j!kv!tb/ Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof!j!ofekfmkop!j{ebokf*-!

Utorak Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!

Boesfb!CBTBSB!)vsfeojl!nbhb{job*-!
LIVNO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Nby/ ,23pD SARAJEVO Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Njo/ ,9pD Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Csbolp!UPNJ^ )lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
Sarajevo +10oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
Banjaluka +12oC MOSTAR
Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*-
Srijeda Bijeljina +11oC
Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*-
Jwbob!QBTUJS )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
Nby/ ,7pD Biha} +11oC [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
Njo/ ,5pD Livno +9oC
Mostar +13oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
^etvrtak Zenica +11oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-

Nby/ ,9pD Trebinje +13oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu

Njo/ ,5pD
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH
Prvi dio dana pro}i }e uz povoljnije bi-
ometeorolo{ke prilike, a poslije podne
su, usljed pribli`avanja poreme}aja,
Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!nbslfujoh@of{bwjtof/dpn<!
Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
kod hroni~nih bolesnika i meteoropata Izqp!Bmqf.Besjb.Cbol!b/e/!Cbokbmvlb!663.111.11111:63.31<
mogu}e poja~ane tegobe u vidu re- \ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
umatskih bolova, glavobolje i nesanice.
38 qpofekfmkbl!7. 12. 2009.

BHT 1 RT RS FTV PINK

1:/16!!!P
P{jf!Cpp-! 18/16!!!KKv!ubs!okj!qsp!hsbn 18/11!!!E
Ep!csp!kv!usp-! 17/41 Tb!sb!kf!wp!
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 1:/11!!!WWj!kft!uj kv!ubs!okj!qsp!hsbn po!mbko!)s*
Nv!nj!kf!wj-
1:/21!!!N 1:/21!!!E Ep!mj!ob!tvo!db- tf!sj!kb 1:/11!!!WWj!kft!uj 17/51!!!NNfke!jo!
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb!)s* .....!!!!!!N
Nb!mb!UW 1:/16!!!O
Obj!wob!of!wkft!ub-! Cb!okb!mv!lb!)s*
1:/66!!!O Ob!sv!up-!dsub!ob!tf!sj!kb
Preporu~ujemo
Lj!oft!lj!np!sf!qmp!wbd-
1:/46!!!L tf!sj!kb!)s* 18/11!!!BBob!mj-!
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 21/31!!!UUjn!Hb!mb!ltj-!dsub!ob!tf!s/ Hbs!gj!fme!)s*
21/11!!!H tf!sj!kb!)s*
21/11!!!C
CIU!wj!kft!uj 21/56!!!S Sp!}f!oj!qp!ckf!eoj!dj- 21/41!!!Q
Qp!{j!uj!wob!hfp!hsb!gj!kb- 19/11!!!MMkv!cbw!kf!wkf!•ob-!
pcsb{/!qsp!hsbn
BHT 1 23.45 21/16!!!T
Tb!wb!ob- tf!sj!kb!)s*
21/61!!!N
Nv!{j!•lj!qsp!hsbn 22/11!!!I Ifs!cb!sj!kvn;!Tqb!ob~
{bc/!qsp!hsbn!)s*
22/11!!![[f!mf!ob!qb!op!sb!nb-
tf!sj!kb )s*
1:/11 CI-!kv!ubs!okj!
22/16!!!MMkv!ej!tb!Nf!ej!tp!ob- 22/16!!!N NUT!Nb!hb!{jo-!)s* qsp!hsbn!{b!bhsbs )s* qsp!hsbn
Tulpan, film tf!sj!kb!)s* 22/41!!!GGsfk!afs-!tf!sj!kb 22/41!!!N
Np!{b!jl!sf!mj!hj!kb )s* 21/11!!!GGbs!nb-
22/61!!!N
Np!kb!nb!mb!lv!ij!okb 23/11 Wj!kft!uj Eof!wojl
23/11!!!E cv!}f!okf
Up!qmb!mkve!tlb!esb!nb!p!nmb!ej!~v!Btj 23/11!!!C
CIU!wj!kft!uj 23/26!!!V V!Gp!lv!tv-! 23/26!!!E
Ep!mj!ob!tvo!db-! 22/11!!!WWf!mj!lj!csbu-
lp!kj!ep!mb!{j!j{!nps!ob!sj!df!j!usb!aj!{b!tf!. 23/26!!!MMj!gftuzmf!nb!hb!{jo!)s* jog/!qsp!hsbn tf!sj!kb!)s* vaj!wp
cf!of!wkft!uv/!Af!mj!tf!paf!oj!uj!tb!Uvm!. Hmp!cbm-!nb!hb!{jo!p
24/26!!!H 24/11!!!JJo!ufs!wkv;!Cb!ljs! _b!sp!mj!kb-!tf!sj!kb
24/16!!!_ 23/11!!!JJo!gp!upq
qbo-!mj!kf!q pn!l~fs!l pn!tv!t kf!e of {cj!wb!okj!nb!v!twj!kf!uv!)s* J{f!ucf!hp!wj~-!TEB!!)s* 24/66!!!T
Tf!enj!db- 23/21!!!HHjm!np!sf!hjs!mt-!
24/56!!!N
Nv!tmj!nb!oj!v!Fwsp!qj- 24/51!!!GGft!uj!wbm!#Np!sbw!tlj! nb!hb!{jo!j{!lvm!uv!sf!)s* tf!sj!kb
qp!sp!ej!df-!bmj!pob!of!~f!eb!jnb!oj!|ub cj!tf!sj!311:#-
epl/!tf!sj!kb!)s* 25/31!!!T
Tb!sb!kfw!tlb!isp!oj!lb- 24/11!!!PPcj!•oj!mkv!ej-!
t!okjn/! 25/26!!!C
CIU!wj!kft!uj sf!qps!ub!ab!)s* jog/!qsp!hsbn!)s* tf!sj!kb
25/41!!!Q
Qv!up!wb!okb-!qv!up!wb!okb- 25/16!!!T Tft!usj!df-!tf!sj!kb )s* 25/56!!!Q
Qb!sb!mf!mf-! 25/11!!!JJo!gp!upq
epl/!tf!sj!kb!)s* 25/41!!!E Ef!hsb!tj!.!op!wb! qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo!)s* 25/21!!!TTb!sb!kf!wp!po!mbko
26/11!!!V
V•j!mj!db-!lwj{ hf!of!sb!dj!kb!JJJ-tf!sj!kb 25/36!!!NNfke!jo!Cb!okb!mv!lb
NOVA 21.00 26/36!!!N
Nj!oj!Tdip!pm 26/11!!!WWj!kft!uj
26/26!!!WWj!kft!uj
26/31!!!O
Obj!wob!of!wkft!ub-! 25/46!!!TTqps!uj!tj!np
26/41!!!C
Cf!Ib!Uf!cf!cf 26/21!!!N Nb!mb!UW!)s* tf!sj!kb 25/51!!!WWf!mj!lj!csbu-!
Slu~ajni milijuna{, 26/46!!!_
_v!ef!toj!twj!kfu- 26/22!!!O Ob!sv!up-!dsub!ob!tf!sj!kb
26/46!!!UUjn!Hb!mb!ltj-!
27/21!!!WWj!{b!{b!cv!ev!~optu- vaj!wp
pcsb!{p!wob!tf!sj!kb 26/11!!!BBob!mj-
film Of!nb!qsp!cmf!nb
26/61!!!O dsub!ob!tf!sj!kb
tf!sj!kb
\p!oj!j!
27/56!!!\ tf!sj!kb
27/26!!!C
CI/jo!gp 27/11!!!Q Qj!ubk!uf-! okf!hp!wp!tub!ep- 26/61!!!JJo!gp!upq
Lb!eb!wmb!tojl!qj!df!sj!kf!v!nb!mpn!hsb!. usb!aj!np!pe!hp!wps
27/56!!!B
Bwf!oj!kb!Pdf!bo-!tf!sj!kb dsub!oj!gjmn 27/11!!!MMkv!cbw!kf!wkf!•ob-!
ev!j!qkf!tojl!Mpo!hgf!mpw!Ejet!ob!tmj!kf!ej 28/46!!!N
Np!kb!nb!mb!lv!ij!okb 27/34!!!JJ{!wkf!|ubk!tb! 27/61!!!N
Nj!mbo!j!Fojt-! tf!sj!kb
51!nj!mj!kbs!ej!ep!mb!sb!pe!twph!vkb!lb- 28/56!!!Q
Qsf!nj!kfs!mj!hb!CjI! Cb!okb!mv!•lf!cfs!{f tlf!•f!wj 27/66!!!FFnj!tj!kb!Hsbo!uup!
qsf!tf!mj!tf!v!wf!mf!hsbe!j!ob!}f!tf!plsv!. v!op!hp!nf!uv 27/41!!!T Tsqtlb!eb!obt 28/11!!!GGf!ef!sb!dj!kb!eb!obt ob!nkf!|ubk
afo!qsf!wsumkjw!dj!nb!lp!kj!af!mf!twpk!ejp 29/26!!!E
Ep!nb!~b!mf!luj!sb;! 28/16!!!E Ep!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb 28/36!!!E
Ep!mj!ob!tvo!db-! 28/11!!!GGbs!nb
lp!mb!•b/ Jwbo!Mp!wsf!op!wj~! 29/11!!!V V!29!.!lvm!uv!sb )s* tf!sj!kb 29/11!!!JJo!gp!upq
.!Mj!cfs!nf!np!sb!cj!mj!vn 2:/11!!!Q Qp!sp!ej!df!Oft-! 29/26!!!O
Ob!|b!nb!mb!lmj!oj!lb- 29/36!!!LLwj!{cj- lwj{!{b!ekf!dv
29/56!!!C
Cj!{ojt!wj!kft!uj dsub!ob!tf!sj!kb tf!sj!kb 2:/11!!!FFnj!tj!kb!Hsbo!uup!
HRT 2 22.40 29/61!!!P
P{jf!Cpp-!boj!n/!tf!sj!kb 2:/16!!!V Vqj!uojl-!lwj{ 2:/16!!!V
Vqj!uojl- ob!nkf!|ubk )s*
2:/11!!!E
Eof!wojl 2:/33!!!C Cf{!lp!nfo!ub!sb lwj{ 2:/16!!!VV!ep!csv!j!{mv
Osobni broj, film 2:/41!!!O
Ob!uf!sb!qj!kj-!tf!sj!kb 2:/41!!!E Eof!wojl 2:/41 Eof!wojl 3 2:/36!!!WWf!mj!lj!csbu
Of!hekf!ob!tkf!wfs!opn!Lbw!lb!{v-!of!eb!.
mf!lp!pe!hsb!oj!df!Sv!tj!kf-!_f!•f!oj!kf!j!Hsv!{j!. 19.30 20.10 21.25 01.00
kf-! qsj!q b!e oj!d j! •f!• fo!t lp.jtmbn!t lf
uf!sp!sjt!uj!•lf!ps!hb!oj!{b!dj!kf!Bo!tbs!Bmmbi!lbp
{b!sp!cmkf!oj!lb!esaf!cpk!oj!lb!Bmf!ltf!kb!Tnp!.
mj!ob/!

Sa satelita Na terapiji, serija Presing,

politi~ki tok {ou
Okupacija u
26 slika, film
Vjeridba je dugo
trajala, film
Mkv!cp!njs!kf!tbn!v!ps!ej!ob!dj!.
kj/!Of!p•f!lj!wb!op!tf!qp!kbw!mkv!. [b!|up!tf!v!ST!j!CjI!vwp!{j Usj!nmb!ej!~b!.!Iswbu-!Jub!mj!kbo!j Hp!ej!ob!kf!2:2:/!Nb!ujm!ej!kf
HBO 00.35 kf!Nb!kb!tb!ivs!nb!|j!db!nb/ twf!j!twb!|ub-!{b!|up!kf!ef!np Kf!wsfkjo!tv!ob!cp!mkj!qsj!kb!uf!mkj 2:!hp!ej!ob!j!ewj!kf!hp!ej!of!qsj!.
Qsj!•b!nv!eb!kpk!kf!pubd!tb!. qb!tvmk!j{!Lj!of-!lspn!qjs!j{ v!qsf!esb!uopn!Ev!csp!woj!lv/ kf!up!hb!jt!qsb!uj!mb!kf!twph!wkf!.
Moli se da do|e jutro, film eb!cp!mkf!j!qpu!ws}v!kf!eb!kf Fhjq!ub-!nf!tp!j{!Bs!hfo!uj!of- Lb!eb!okj!ip!wv!{f!nmkv!plv!qj!. sf!oj!lb!Nbo!|b!ob!gspou/!Lbp!j
Gjmn!qp!•j!okf!2:95/!hp!ej!of-!lbe okf!ob!uf!sb!qj!kb!{b!ws|f!ob/ b!sj!cv!j{!Wj!kf!uob!nb@!Jnb!mj sb!kv!ob!djt!uj!j!okj!ip!wj!tb!sb!. nj!mj!pof!esv!hji!mkv!ej!lp!kj!nb-
kf!hsv!qb!pe!qfu!tuv!ef!ob!ub!plsv!. Iukf!mb!hb!kf!qp!{wb!uj!eb!tf skf!|f!okb!{b!qsp!cmf!nf!ep!. eoj!dj-!jej!mj!•oj!hsbe!qpt!ub!kf esab!wb!kf!j!Nbo!|b!wp!ej!mb
uop!vcj!kf!ob!v!ob!qv!|uf!opn!ip!uf!mv/ ob!}v!of!hekf!v!hsb!ev-!bmj/// nb!~ji!qspj!{wp!}b!•b@ nkft!up!uf!sp!sb!j!qp!lp!mkb/ lbp!#oft!ub!mph!v!bldj!kj#/
Qsp!w b!mj!mj!tv!vov!u sb!eb!cj-!lbp
pcsfe!joj!dj!kb!dj!kf-!qsp!wf!mj!op~!v!ip!. 31/16!!!O
Ob!lfe/UW 31/21!!!Q
Qsf!tjoh- 31/21!!!771!nj!ov!ub-! 31/11!!!GGbs!nb
uf!mv/!Okj!ip!wb!uj!kf!mb!ob!}f!ob!tv!of!. 31/46!!!H
Hsbe!tlf!qsj!•f- tf!sj!kb qp!mj!uj!•lj!upl!|pv qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo 32/11!!!WWf!mj!lj!csbu
Np!eb!kf///- nb!hb!{jo
32/41!!!N 32/26!!! GJMN J{!eb!oj 32/36!!! GJMN Plv!qb!dj!kb! 34/11!!!KKb!jnbn!ub!mf!obu
lp!mj!lp!eb!ob!qp!tmj!kf/ 33/59!!!CCf{!lp!nfo!ub!sb
33/11!!!C
CIU!wj!kft!uj v!37!tmj!lb!)SQ* 11/41!!!WWf!mj!lj!csbu
33/21!!!UUf!nb!eb!ob 33/66!!!JJo!gp!qsp!gjm 34/11!!!EEof!wojl!4 12/11!!! GJMN Wkf!sj!ecb!kf!
33/56!!!E
Ej!nfo!{j!kb!wj!|f-! 34/21!!!T
Tqpsu 34/36!!! GJMN Ebs!)[* ev!hp!usb!kb!mb
Hallmark 23.00 qsp!hsbn!j{!lvm!uv!sf 34/29!!!GGj!obo!tjk!tlf!op!wpt!uj 12/26!!!QQsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 13/51!!!T
Tb!sb!kf!wp!po!mbko!)s*
Lj!op.lmvc!CIU!2
.!!!L 34/31!!!Q
Qsp!gbk!mfs- tf!sj!kb {b!vup!sbl 13/61!!!N
Nfke!jo!Cb!okb!mv!lb!)s*
Ljubav je vje~na radost, film 34/56!!! GJMN Uvm!qbo 11/16!!!T
Twf!uj!psbi-!tf!sj!kb
11/41!!!UUsj!cv!obm
14/11!!!T
Tqps!uj!tj!np!)s*
12/36!!!OOb!uf!sb!qj!kj- tf!sj!kb 14/21!!!KKb!jnbn!ub!mf!obu )s*
Obk!op!wj!kf!qp!hmbw!mkf 12/66!!!H
Hsbe!tlf!qsj!•f-!tf!sj!kb!)s* 12/11!!!V
V!gp!lv!tv-! 15/21!!! GJMN Wkf!sj!ecb!kf!
v!gjm!nv!cb!{j!sb!opn!ob 13/61!!!QQsf!hmfe!qsp!hsb!nb! jog/!qsp!hsbn ev!hp!usb!kb!mb!)s*
qp!qv!mbs!ojn!sp!nb!oj!. {b!vup!sbl 12/56!!!E
Ef!hsb!tj!.!op!wb! 17/11!!!Q
Qjol!eav!cplt
nb!Eaf!ofu!Plf!qsj!. hf!of!sb!dj!kb-!tf!sj!kb
Tsqtlb!eb!obt
13/21!!!T
lb!{v!kf!qp!sp!ej!dv!Nj!tj 13/51!!!N
NUT!Nb!hb!{jo-!
j!Wj!mj!kb!Mf!ib!kftb-!uf!okj!ip!wji!usp!kf!ekf!df-!lp!kpk!kf!lp!ob!•op!lsf!ov!. {b!c/!qsp!hsbn!)s*
mp!v!nb!mpn!hsb!ev!ob!hsb!oj!dj-!lp!kj!poj!ob!{j!wb!kv!ep!npn/! 14/16!!!E
Eof!wojl

MRE@A PLUS up!sjoh-! 2:/11 CO! tqpsu-! 2:/41 CO! np!oj!ups-

1:/11! Cbk!lf!sj! t! Nbs!tb-! dsub!oj! gjmn-! 1:/41
Ifm!mp!Ljuuz-!dsub!oj!gjmn-!11:/46 Bmb!ejo-!dsub!oj
gjmn-!221/11 Tf!sb!op!wj-!tf!sj!kb-!223/11 Wj!lup!sj!.
kb-!tf!sj!kb-!224/11 Twf!~f!cj!uj!ep!csp-!tf!sj!kb-
26/11 Mv!eb! lv!~b-! tf!sj!kb-! 27/32! Af!of! t
csp!kb! 24-! tf!sj!kb-! 28/11! [b!vwj!kfl! tv!tkf!ej-
tf!sj!kb-! 33/11 Tvs!wj!wps-! qsf!hmfe! tf!enj!df-
|pv-! 34/21 Ep!csf! ob!nkf!sf-! tf!sj!kb-! ! 34/66
Tqpsu!dfo!ubs-!111/11 WJQ-!tf!sj!kb
BN
17/41 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!119/56 Tv!tsf!uj!qswf
wstuf-! 21/11 Op!wpt!uj-! 21/16 Qp!{ob!uj-! epl/
qsp!hsbn-!222/11 Hsbe!tlf! qsj!•f-! 23/11 Op!.
wpt!uj-! 23/41!Twj!kfu! ob! emb!ov-! 24/11 Tv!qfs
lf|-! jhsb-! 25/11 Op!wpt!uj-! 25/16! Cv!mf!wbs-
26/11 Wj!ub!gpo-!{wvl!lp!kj!mj!kf!•j-!227/11 Op!wpt!.
uj-!227/26![mb!uob!qmb!of!ub-!228/26 Tqpo!{p!sv!|f-
tf!sj!kb-!229/11 Eb!obt!v!Tsqtlpk-!229/36 Np!oj!.
31/26!Tqpo!{p!sv!|f-!tf!sj!kb-!332/11 CO!lp!lufm-
33/41 Qsf!hmfe! eb!ob-! 34/11! GJMN -! 11/46
Bt!uspd!ibu-!114/11 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn
RTS
17/16 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!119/11 Kv!ubs!okj eof!.
wojl-!119/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/17 V!{esb!.
wpn! uf!mv-! 1:/31 Lv!wb!uj! tsdfn-! {b!cb!woj
qsp!hsbn-! 1:/46 Tmb!hb!mj!db-! lwj{! )s*-! 21/16
Mpw! j! sj!cp!mpw-! sf!qps!ub!ab-! 21/46 Flp.lb!sb!.
wbo-! fnj!tj!kb! j{! flp!mp!hj!kf! )s*-! 22/11 Wft!uj-
22/16 Cpt!upo!tlj!bewp!lb!uj-!tf!sj!kb!)s*-!223/11
Eof!wojl-!223/24 Ob|!bvup!ob!|jn!hmf!eb!pdj!.
nb-!{bc/!qsp!hsbn-!223/26 Tqpsu!qmvt-!223/41
Lv!w b!u j! tsdfn-! {bc/! qsp!h sbn! )s*-! 2 3/56
\bsl-! tf!sj!kb! )s*-! 24/41 Eb! np!aeb! of-! epl/
qsp!hsbn!)s*-!225/41 Npk!vkbl!3-!qsp!hsbn!{b
ekf!dv!)s*-!!226/11!Wft!uj-!226/21 Wj!tp!lj!ob!qpo-
lwj{!)s*-!227/14 Hsfi!okf!of!nbk!lf-!tf!sj!kb!)s*-
28/11 Eof!wojl-! 28/31 Fwsp!ofu-! epl/! qsp!.
hsbn-! 28/36 \ub! sb!ej!uf-! csf-! 28/56! Cfp!.
lwj{-!223/11 Sb!ejp ob UW-!224/21 Mp!wbd!ob tf!sj!kb-! 27/11 Tvs!wj!wps-! 27/32 Af!of! t! csp!kb
op!wbd-!lwj{-!225/11 Uf!mf!|pq-!226/11 Twf!{ob!mj!.
24-! tf!sj!kb-! 28/16 [b!vwj!kfl! tv!tkf!ej-! tf!sj!kb-
hsbe!t lb! isp!o j!l b-! 2 9/36! Plp-! epl/ db-!lwj{-!226/66 Dsub!oj!gjmn-!227/11 Bnf!sj!lb- 28/51!Wj!kft!uj-!228/61 #[wj!kf{!eb!np!af|!cj!uj!uj#-
qsp!hsbn-!22:/11 Tmb!hb!mj!db-!lwj{-!22:/41 Eof!. tf!sj!kb-!228/11 Njt!uf!sj!kf!qpt!ub!okb-!obv!•oj!qsp!.
ob!{b!ebu!lv"-!229/26 Sf!dfqu!{b!ep!cbs!aj!wpu-
wojl! 3-! 31/21! Cf!mb! mb!}b-! tf!sj!kb-! 32/11! Kf!. hsbn-!229/11 Gpml 21-!229/56 Wj!ub!gpo-!22:/41 sf!wj!kbm!oj! qsp!hsbn-! 2:/11 Wj!kft!uj! v! 8-! 2:/51
eob! qf!tnb-! kf!eob! af!mkb-! nv{/! qsp!hsbn- Eof!wojl SUT 3-!331/41 Isp!oj!lb-!332/11 Qp!mj!uj!.
Ip!sj!{po!uj-!331/11 Tb!ws|f!ob!lb!ubt!usp!gb-!epl/
33/16 Vqj!uojl-! epl/! qsp!hsbn-! 34/11! Wft!uj- •lb!bsf!ob-!333/11 Wj!j!tqpsu-!fnj!tj!kb!p!tqps!uv-
qsp!hsbn-! 32/11 Tmv!•b!kf!wj! Y-! lsjn/! nb!hb!.
34/16! Nft!up! {mp!•j!ob;! Mbt! Wf!hbt-! tf!sj!kb- 33/41 Wb!|b!af!mkb-!ob!|b!qkf!tnb-!334/41 Ob!sp!.{jo-!!333/11 Tvs!wj!wps-!sj!bmj!uj!|pv-!334/21 Ep!csf
11/11 Eof!wojl-! 11/26 Fwsp!ofu-! epl/! qsp!. eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!111/41 Bt!usp!mp!hj!kb ob!nkf!sf-! tf!sj!kb-! 11/11 Tqpsu! dfo!ubs-! 11/21
hsbn! )s*-! 1 1/34! GJMN Tqb!t f!o j-! 1 2/21 WJQ-!tf!sj!kb-!112/11!Sf!dfqu!{b!ep!cbs!aj!wpu- sf!.
GJMN Lpo!tubo!uop! hmv!wb!sf!okf-! 13/36 Kf!. wj!kbm!oj! qsp!hsbn-! 12/46 Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-
eob!qf!tnb-!kf!eob!af!mkb-!nv{/!qsp!hsbn!)s*- TV HAJAT 13/11 Wj!kft!uj-! 14/16! Tvs!wj!wps-! sj!bmj!uj! |pv-
14/11 Wft!uj-! 14/36 Vqj!uojl-! epl/! qsp!hsbn 17/56 Ep!csp! kv!usp! CjI-! kv!ubs!okj! qsp!hsbn- 15/31 Tmv!•b!kf!wj! Y-! lsjn/! nb!hb!{jo-! 16/11
)s*-!115/36 Plp-!epl/!qsp!hsbn!)s*-!115/66 Mpw 19/31 Ib!kb!upw!dj! ob! sb!tqvt!uv-! ekf!•kj! qsp!. Ep!lv!nfo!ubs!oj! qsqp!hsbn-! 16/36 Np!kb! {f!.
j!sj!cp!mpw-!sf!qps!ub!ab-!116/59 Wfs!tlj!lb!mfo!ebs hsbn-! 1:/11 Cbk!lf!sj! t! Nbs!tb-! dsub!oj! gjmn- nmkb-!117/11 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn
1:/41 Ifm!mp!Ljuuz-!dsub!oj!gjmn-!11:/46 Bmb!ejo-
dsub!oj! gjmn-! 21/11 Tf!sb!op!wj-! tf!sj!kb-! 22/41
VIKOM Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 22/56 Wj!kft!uj-! 23/16 Wj!. TV SARAJEVO
17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11 lup!sj!kb-!tf!sj!kb-!224/11 Twf!~f!cj!uj!ep!csp-!tf!sj!. 17/66!Tb!sb!kfw!tlp!kv!usp-!118/11 Wj!kft!uj!UW!TB-
Hmbt!Bnf!sj!lf-!11:/11 Mp!wbd!ob!op!wbd-!lwj{- kb-!225/11 Hmbn!Cmbn-!{bc/!qsp!hsbn-!225/66 21/11 Csb!~b!Lp!bmf-!dsub!oj!gjmn-!221/21 Dsub!oj
21/11 Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb!)s*-!222/11 Twf!{ob!mj!db- Kjo!hm! uf!mf!wp!ujoh! [NCU-! 26/11 Mv!eb! lv!~b- gjmn-!221/41 Qsp!hsbn!{b!ekf!dv-!223/11 Wj!kft!uj
 TV mre`a 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 39

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

18/11 Wj!lup!sj!kb-! 17/66!!!UUsbo!tgps!nfs!tj-! 17/41!!!EEaf!lj!_fo-! 18/11!!!EEp!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 17/61!!!EEfm!ub!.!tub!okf-! 17/11!!!QQjol!Qbo!ufs-!
tf!sj!kb!)s* dsub!oj!gjmn!)s* dsub!ob!tf!sj!kb 18/16!!!WWj!kft!uj dsub!ob!tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb
18/56!!!YY.nbo-! 18/26!!!Q
Qp!dpzp- 18/21!!!QQp!dpzp- 18/21!!!EEp!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 18/26!!!UUsp!mp!wj- 17/26!!!TTqv!awb!Cpc!
dsub!oj!gjmn dsub!oj!gjmn dsub!ob!tf!sj!kb 18/46!!!WWj!kft!uj dsub!ob!tf!sj!kb Tlpd!lb!oj-
19/31!!!IIsb!ob!j!wj!op Ep!sb!jt!usb!av!kf-!
18/36!!!E 18/41!!!UUp!nj!db!j!qsj!kb!uf!mkj- 18/51!!!E
Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 18/51!!!UUW!wsuj~ dsub!ob!tf!sj!kb
19/66!!!WWj!kft!uj dsub!oj!gjmn dsub!ob!tf!sj!kb 19/46!!!WWj!kft!uj 19/11!!!__b!sp!cob!qmp!•b 17/51!!!QQv!opn!qb!spn-!
1:/11!!!CCbk!lf!sj!t!Nbs!tb- Tv!qfs!Cj!mj-!
18/56!!!T 18/51!!!KKb!hp!ej!db!Cp!cj!db- 19/51!!!E
Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 19/26!!!QQmb!uop-!cp!kf-!ljtu lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw
dsub!oj!gjmn dsub!oj!gjmn dsub!ob!tf!sj!kb 1:/16!!![[B!CB!.!:1!tf!lvo!ej- 19/36!!!LLsbu!lj!tqpk 18/21!!!QQsjod!j{!Cfm.Bjsb-!
1:/41!!!IIfm!mp!Ljuuz-! 18/61!!!L
Lsj!aj~.lsv!aj~- 19/16!!!CCvn!cb- fnj!tj!kb!qpe! 19/51!!!IIbk!ej-!tf!sj!kb tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn jhsb dsub!ob!tf!sj!kb qp!lsp!wj!ufm!lktuwpn 1:/16!!!HHfn-!tfu-!nf•-! 18/51!!!QQpe!jt!ujn!lsp!wpn-
1:/46!!!B
Bmb!ejo-! 18/66!!!N
Nf!npsz 19/26!!!F
F{p!UW- 1:/21!!!E
Ep!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb tf!sj!kb tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn 19/11!!!N
Nb!mb!|lp!mb ub!spu!|pv Dsp!bujb!ptj!hv!sb!okf!
1:/66!!!D 1:/41!!!WWjq!Nv!tjd!Dmvc 19/46!!!BBt!usp!|pv-!
21/11!!!T
Tf!sb!op!wj- 19/16 Twf!{ob!mj!df 19/41!!!OOp!wb!mp!wb-! .!qsp!{ps!v!twj!kfu! 21/11! Np!obs!di!Dp!wf-! fnj!tj!kb
tf!sj!kb 19/41!!!V
Vesj!nv!|lj-! UW!jhsb 21/11!!!WWj!kft!uj tf!sj!kb 21/51!!!EEb!ej!mkb-!
22/66!!!WWj!kft!uj {bc/!fnj!tj!kb 21/11!!!MMv!ef! 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 21/56!!! GJMN tf!sj!kb
23/11!!!WWj!lup!sj!kb-! 1:/41!!!I
Ip!qf!'!Gb!jui-! tf!ebn!ef!tf!uf- 21/26!!!VV!dbs!tuwv!qj!hnf!kb!db 23/46!!!FFm!Tibuu! 22/21!!!NNbm!lpmn!v!tsf!ej!oj-
tf!sj!kb tf!sj!kb!)s* tf!sj!kb Ljnzbmj!v!Op!wpk! .!Qvt!ujok!tlb!qsj!•b- tf!sj!kb
Twf!~f!
24/11!!!T 21/11!!!C
Cjh!Nb!nb!Ip!vtf- 22/11!!!O
Ob!|j! Hwj!of!kj-!ep!l/!gjmn ep!lvn/!gjmn 22/46!!!CCj!cjo!twj!kfu-!
cj!uj!ep!csp- |pv obk!cp!mkj!eb!oj- 22/21!!!UUsf!~b!epc-!fnj!tj!kb! 24/41!!!QQsj!kb!uf!mkj!8-!tf!sj!kb tf!sj!kb
tf!sj!kb!)s* 21/36!!!F
Fl!tlmv!{jw tf!sj!kb {b!vnj!spw!mkf!oj!lf 24/61!!![[p!wfn!tf!Fbsm!3-! 23/16!!!FFl!tlmv!{jw-
25/11!!!L
Lwj{!j!hsbe 21/66!!!T
Tlsj!wf!ob!lb!nf!sb 23/11!!!JJO!nb!hb!{jo 22/66!!!CCvs!{p!wop!j{!wkf|!~f tf!sj!kb nb!hb!{jo
26/11!!!MMv!eb!lv!~b-! 22/31!!!T
Tupm!{b!5- 23/61!!!O
Ob!|b! 23/11!!!EEof!wojl 25/26!!!LLtf!ob;!Qsjo!df!{b! 24/11!!!WWf!•f!sb!{b!6
tf!sj!kb lv!mj!obs!tlj!|pv!)s* nb!mb!lmj!oj!lb- 23/26!!!UUW!lb!mfo!ebs sb!uoj!db!6-!tf!sj!kb 24/41!!!UUbk!ob!•p!lp!mb!ef-!
27/11!!!WWj!kft!uj PCO!jo!gp
22/66!!!P tf!sj!kb 23/39!!!AAj!wkf!uj!{esb!wj!kf 26/11!!!LLpe!Bof tf!sj!kb
27/31!!!T
Tqpsu!dfo!ubs 23/41!!!S
Sbu!cfo!ep!wb-! 24/61!!!O
Obk!cp!mkf! 23/43!!!PPqsf!{op!t!bo!}f!mpn- 26/26!!!UUW!wsuj~ 25/36!!!IIf!sp!kj!j{!tusbt!uj-!
27/32!!!AAf!of!t!csp!kb!24-! {bc/!qsp!hsbn hp!ej!of-! tf!sj!kb 26/46!!!__b!sp!cob!qmp!•b! tf!sj!kb
tf!sj!kb 26/66!!!Q
Qsjod!j{!Cfm!Bjsb- tf!sj!kb 24/31!!!NNf!lmf!pep!wf!l~f!sj!4- 26/61!!!D
Dsob!lv!uj!kb;!Qsb!wp 27/11!!!QQsjod!j{!Cfm.Bjsb-!
28/11!!![[b!vwj!kfl! tf!sj!kb 25/61!!! GJMN Twf!{cph! tf!sj!kb ob!dj!pobm!oji!nb!okj!ob tf!sj!kb
tv!tkf!ej-! 27/36!!!L
Lsbmk!Lwjo!tb-! kf!eoph! 25/36!!!UUW!lb!mfo!ebs 27/31!!![[wkf{!eb!of!tub!{f; 27/41!!!QQpe!jt!ujn!lsp!wpn-
tf!sj!kb tf!sj!kb ekf!•b!lb 25/51!!!OOps!nb!mbo!aj!wpu-! Wpzbhfs!6-!tf!sj!kb tf!sj!kb
28/41!!!IIsb!ob!j!wj!op-! 27/66!!!P
PCO!jo!gp 28/11 Wj!kft!uj fnj!tj!kb!p!ptp!cb!nb! 28/16!!!OOb!sv!cv!{ob!opt!uj 28/11!!!EEb!ej!mkb- tf!sj!kb
lv!mj!obs!tlj!|pv 28/11!!!O
Ob!|b!nb!mb!lmj!oj!lb- 28/36!!!!OOb!|b!nb!mb!lmj!oj!lb- t!jo!wb!mj!ej!uf!upn 29/11!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 28/41!!!NNbm!lpmn!v!tsf!ej!oj-
29/11!!!TTvs!wj!wps-! tf!sj!kb tf!sj!kb 26/46!!!NNj!kf!okbn!twj!kfu 29/31!!!AAv!qb!ojk!tlb! tf!sj!kb
cf{!dfo!{v!sf 28/66!!!T
Tlsj!wf!ob!lb!nf!sb- 29/36!!!!JJo!nb!hb!{jo-! 28/41!!!DDsp!bujb!ptj!hv!sb!okf! qb!op!sb!nb 29/11!!!QQv!opn!qb!spn-!
2:/11!!!WWj!kft!uj!eb!ob {bc/!fnj!tj!kb |p!vcj{!fnj!tj!kb .!qsp!{ps!v!twj!kfu 29/58!!!VVwj!kfl!kf!tvo!•b!op!v lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw
2:/14!!!BBUW!wj!kft!uj Tupm!{b!5-
29/31!!!T 2:/26!!!EEof!wojl 28/46!!!OObk!tmb!cj!kb!lb!sj!lb-!lwj{ Gj!mb!efm!gj!kj!3- 29/41!!!WWj!kft!uj
2:/46!!!T
Tqpsu! lv!mj!obs!tlj!|pv 29/26 Lpe!Bof tf!sj!kb 29/66!!!FFl!tlmv!{jw-!
29/66!!!P
PCO!jo!gp 29/46!!!EEp!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb 2:/19!!!SSb!{sfe-!tf!sj!kb nb!hb!{jo
2:/26!!!F
Fl!tlmv!{jw 2:/41!!!EEof!wojl 2:/41!!!WWJQ!Nv!tjd!Dmvc 2:/16!!!WWf!•f!sb!{b!6

13.00 22.00 20.00 12.30 21.50 21.50

Sve }e biti dobro,
serija
Uf!mf!op!wf!mb!p!mkv!cb!wj-!qsj!kb!.
ufmk!tuwv!j!sj!wbm!tuwv-!pesbt!ub!.
okv!j!tb!{sj!kf!wb!okv/!Cp!hb!ub
sb!e okb! qv!o b! ob!q f!u pt!u j! j
esb!nb!uj!•oji!pcsub!hsb!ej!tf
plp!tv!lp!cb!ewp!kj!df!of!lb!.
eb!obk!cp!mkji!qsj!kb!uf!mkb/
Zakon bra}e, serija
V! qswpk! tf!{ p!o j! tf!s j!kf
Nbk!lm! twph! tub!sj!kfh! csb!.
ub! Mjo!l pm!o b! vt!q kf!| op
ptmp!c b!} b! j{! {b!u wp!s b
Gplt! Sj!wfs-! v! lp!kf!n! kf
cjp!{b!uwp!sfo!{cph!vcjt!.
uwb!lp!kf!oj!kf!qp!•j!ojp/
Najbolje godine,
serija
Lfd!of!qv!|ub!Up!nv!j{!wj!eb!j
qpe!tkf!~b!hb!ob!evh!lp!kj!kf
ep!|bp!ob!qmb!uj!uj/!Up!nb!of
{ob!lblp!eb!ob!cb!wj!op!wbd/
[b!up!wsj!kf!nf!Lfd!vqp!{ob!kf
nkf!|ub!of!j!vaj!wb!v!hpt!up!.
qsjn!tuwv!lbp!Up!njo!hb!mf!sjtu/
Oprezno s
an|elom, serija
Iv!bo!Nj!hfm!tf!qj!ub!{b!|up
of!np!af!tb!Cmbo!lpn!jt!.
lsf!op!sb{!hp!wb!sb!uj!lb!lp!cj
tf!np!hbp!wsb!uj!uj!Nb!sj!•vk/
Tf!tj!mj!kb!qsj!{ob!kf!Qb!usj!tj!kv
eb!kf!{b!csj!ov!ub!kfs!{ob!lp!.
mj!lp!okf!ob!l~j!qb!uj/!
Momci s Medisona 2,
serija
Tufs!mjoh! Lv!qfs! tf! qsp!eb!.
kf-! b! v! vsf!ev! wmb!eb! hvo!.
hv!mb-! kfs! kf! Epo! pe!tv!ubo/
Cf!uj! tb!{ob! v{of!nj!sv!kv!~f
wj!kft!u j! ob! lp!kf! oj!kf! cj!mb
tqsf!nob/! Epo! tf! obt!up!kj
qp!nj!sj!uj!t!okpn/
Klopka za
milijuna{a, film
Nmb!eb!Bi!Cv-!ekf!wpk!lb!j{
nb!mph!sj!cbs!tlph!nkft!ub!ob
Ubk!wb!ov-!v!np!sv!ob!}f!tub!.
lmf!ov!cp!dv!v!lp!kpk!tf!ob!mb!{j
sp!nbo!uj!•ob!qp!sv!lb/!Pob!tf
{b!qv!uj!v!Ipoh!Lpoh!lb!lp!cj
qsp!ob!|mb!twp!hb!qsjo!db/

31/11!!!GGbk!spou!Sf!qv!cmj!lf! 31/11!!!CCjh!Nb!nb!Ip!vtf-! 31/11!!!OObk!cp!mkf!hp!ej!of-! 31/16!!!QQsfe!tkf!eoj!•lj! 31/16!!!UUW!Cjo!hp!|pv 31/11!!! GJMN Mbo!•b!ob!

.!Nj!mbo!Ub!spu sj!bmj!uj!|pv tf!sj!kb j{cp!sj!311:/!.!cp!ov!tj 31/66!!!C
Cj!ubo!hf!j!qsjo!df!{f!6- sfb!ldj!kb
32/11!!!E
Ep!tj!kf-! 32/11!!!L
Lf!•f!sj- 32/11!!! GJMN Tmv!•bk!oj! 31/36!!!QQp!usp!|b!•lj!lpe tf!sj!kb 32/61!!! GJMN Lmpq!lb!
qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo tqps!utlj!qsp!hsbn nj!mj!kv!ob| 32/11 _b!sp!mj!kb!mf!uf!okb! 32/46!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn {b!nj!mj!kv!ob!|b
33/11!!!T
Tvs!wj!wps 33/11!!![[b!lpo!csb!~f-! 33/66!!!WWj!kft!uj .!Of!cft!lj!ej!wp!wj; 32/61!!!N
Npn!dj!t!Nf!ej!tp!ob!3- 34/51!!!WWj!kft!uj
34/21!!!E
Ep!csf!ob!nkf!sf- tf!sj!kb 34/21!!![[b!lpo!csp!kf!wb- tf!sj!kb Esb!nb!uj!•ob!qp!wj!kftu tf!sj!kb 34/66!!! GJMN Ub!uj!db!v!tv!lokj
tf!sj!kb 34/11!!!C
Cps!efs- 11/21!!!TTfk!ogfme- tf!sj!kb df!qf!mj!ob-!epl/!tf!sj!kb 33/51 GJMN Ptp!coj!cspk 12/66 Bt!usp!|pv-!fnj!tj!kb
34/66!!!T
Tqpsu!dfo!ubs tf!sj!kb 11/51!!!UUf!mf!wj!{jk!tlb!qp!tmb- 32/66!!!QQsp!dft 11/36!!!AAj!wpu!qp!tmj!kf!tnsuj!3-
11/11!!!L
Lwj{!j!hsbe 11/11!!!L
Lv!~b!wf!mj!lf!nb!nf tf!sj!kb 33/46!!!PPuwp!sf!op tf!sj!kb
12/41!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb 12/11!!!L
Lf!•f!sj-!tqps!utlj! 12/21!!!JJs!tlb!csb!~b-! 34/41!!!WWj!kft!uj 12/26!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
qsp!hsbn!)s* tf!sj!kb 34/56!!!QQsfe!tkf!eoj!•lj!j{cp!sj {b!vup!sbl
13/11!!![[b!lpo!csb!~f- 13/21!!!FF{p!UW-!ub!spu!|pv 311:/!.!cp!ov!tj
tf!sj!kb!)s* 14/21!!!JJs!tlb!csb!~b-!tf!sj!kb 34/66!!!QQp!tmp!wof!wj!kft!uj
14/11!!![[b!lpo!csb!~f- 15/21!!! GJMN [cp!hpn-! 11/11!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf
tf!sj!kb mkv!cb!woj!•f 11/21!!!OOb!sv!cv!{ob!opt!uj
15/11!!!C
Cps!efs-!tf!sj!kb 16/56!!!JJO!nb!hb!{jo 12/16!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;
16/11!!!S
Sbu!cfo!ep!wb-!|pv!)s* 17/31!!!QQsf!hmfe!qsp!hsb!nb Wpzbhfs!6- tf!sj!kb
{b!vup!sbl 12/61!!!LLtf!ob!.!qsjo!df!{b!
sb!uoj!db!5- tf!sj!kb

UW!TB-!223/21!Ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn- )s*-!226/16 Qsp!hsbn!{b!ekf!dv!)s*-!227/11 qsj!sp!ef-!epl/!qsp!hsbn-!222/31 Twj!wp!mf

24/11!Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!224/41 Ep!lv!. Ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn!)s*-!227/36 Tf!sj!kb Sfk!npo!eb-!tf!sj!kb-!222/66 J{!eb!ob!v!ebo- 98-8! :6-6!
nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!225/51!Tb!sb!kf!wp!bsu- )s*- 28/21!Tf!sj!kb!)s*-!228/46 Nv!{j!•lj!qsp!. 23/11 Wj!kft!uj-!223/16 Mkv!ej!j!wsj!kf!nf-!epl/ 99-5! ::-4!
fnj!tj!kb!j{!lvm!uv!sf!)s*-!225/61 Nf!usp!opn- hsbn-!229/11 Ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn!)s*- qsp!hsbn-!223/46 Ij!up!wj!Njt!ufs!Eajs!mb-!223/56 9:-8! 217-5!
nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!226/31 Mj!cfs!uj!UW-!227/11 29/41 Qsp!hsbn!{b!ekf!dv-!22:/11 Eof!wojl- Lb!gf!Jt!ubo!cvm-!epl/!qsp!hsbn-!224/51 UW
Tf!sj!kb!{b!nmb!ef-!228/11 Wj!kft!uj!UW!TB- 2:/41 Ep!lvn/!qsp!hsbn-!331/16 V!cf!ib!sv fo!dj!lmp!qf!ej!kb!{ob!okb-!225/11 Wj!kft!uj-!225/16 xxx/oftsbejp/dpn
28/16 Ep!csf!wj!csb!dj!kf-!sf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn- t!wb!nb-!nv{/!qsp!hsbn-!331/56 Ci/!wf!{b- Upq!Ufo!tubst-!nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!225/61 Ij!. CBOKBMVLB
28/66 Bo!ej!Sjd!iufs-!tf!sj!kb-!229/31 Ub!sji- qp!mju/!qsp!hsbn!)s*-!332/41 Isp!oj!lb!VTL- up!wj!Njt!ufs!Eajs!mb-!226/11 Ekf!•kf!qp!qp!eof- 07.00 Najava programa 09.00 Jutarnji uz 15.30 Music
epl/!qsp!hsbn-!!229/41 Eof!wojl-!22:/21 32/56!Tf!sj!kb-!333/41 TNT!•ft!uju!lf!j!qp{!. 26/41 Gsfk!afs-!tf!sj!kb-!227/11 Eb!obt!qp!qp!. 07.40 Stanje na putevima Nes Castru info
Dsub!oj!gjmn-!331/11 Ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!. esb!wj-!334/11! GJMN -!111/41 Ub!spu-!op!~oj eof-!jog/!qsp!hsbn-!227/41 V!ep!cspn!esv|!. 07.45 Servisne informacije 12.00 Deutche 16.00 Deutche
hsbn-!331/61 Ub!sji-!tf!sj!kb-!333/11 Tqpsu qsp!hsbn-!......!Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {b vup!. uwv-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!228/26 Tqpsu!8- 08.00 Pregled dnevne {tampe Welle Welle
nb!hb!{jo-!333/41!Ipl-!tf!sj!kb-!334/41 WPB- sbl 29/11!Usj!cv!obm-!jog/!qsp!hsbn-!229/31 Gsfk!. 09.00 Nagradna igra 12.30 Album 16.30 Album
11/11 Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {b vup!sbl afs-!tf!sj!kb-!22:/11 Eof!wojl 3- 2:/41!Ekf!•kj 10.00 Dnevni horoskop nedjelje nedjelje
qsp!hsbn-!331/16 [b!csb!okf!ob!mkv!cbw-!tf!sj!kb- 11.00 Selebriti info
13.00 Info 17.00 [ta ima
TV TK TUZLA 32/11 Wf!mj!lj!tqps!utlj!ev!fmj-!ep!l/!qsp!hsbn- 15.00
16.00
Mali oglasi
Selebriti info brifing! 17.30 Vrijeme
RTV USK BIHA] 17/16!Lp!sb!op!sb!oj-!kv!ubs!okj!qsp!hsbn- 33/11 Qpm!ebsl-!tf!sj!kb-!333/56 Ob!lsb!kv!eb!.
17.00 Filmski sat 13.30 [ta ima 18.00 90+
18/41!Uftu-!119/11 GJMN-!11:/41!Nv!{j!•lj 1:/11 [b!csb!okf!ob!mkv!cbw-!tf!sj!kb!)s*-!221/11 ob-!jog/!qsp!hsbn-!334/11 Mfb!Qbs!lfs-!tf!sj!kb- 18.30 Dnevnik
34/56 Qp!{ob!uj-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!111/26 14.00 90+ 18.30 [ta ima
qsp!hsbn-!221/11 Wj!kft!uj-!221/26 Qsp!hsbn!{b Wj!kft!uj-!221/16 Ij!up!wj!Njt!ufs!Eajs!mb-!221/26 21.40 Najava {tampe za utorak 14.30 Pregled 19.00 Info
ekf!dv-!222/11 Ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn!)s*- Up!nbt!j!qsj!kb!uf!mkj-!ekf!•kj!qsp!hsbn-!221/31 Hmbt!Bnf!sj!lf-!112/11 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn 22.00 Nes koncert
23.00 Sportski pregled
Top 10 i po brifing!
23/11 Wj!kft!uj-!223/16 Lp!lufm!nkv!{jl-!224/41 Csb!~b!Lp!bmf-!ekf!•kj!qsp!hsbn-!221/41 Ef!ojt UW!tub!oj!df!{b!esab!wb!kv!
Tf!sj!kb!)s*-!225/41 Wj!kft!uj-!225/46 Bvup!|pq Ob!qbtu-!ekf!•kj!qsp!hsbn-!221/66!Ob!usb!hv qsb!wp!j{!nkf!of!qsp!hsb!nb" 00.00 Pregled dana 15.00 Pregled 19.30 Odjava
00.05 No}ni muzi~ki program 25 na 97,6 - najava
 sport

IZBOR
NAJBOLJIH
SPORTISTA
Najve}e
BiH U trenerske
2009. uspjehe
GODINI postigao
je kao
trener
Hamze
Ali}a,
najboljeg
bh.
Mehmed baca~a
kugle
SKENDER
(atletika)

Tvorac najboljih
Amra KRVAVAC
bh. atleti~ara dno i drugi najbolji rezultat bh. atleti~ara svih vremena.
Ovaj baca~ kugle je osvojio i zlatnu medalju
}nosti ostvarivati jo{ bolje rezultate jer talenata za atleti-
ku u Zenici ne nedostaje", rekao je Skender.
ehmed Skender ro|en je 30. maja na dvoranskom prvenstvu Balkana u Atini. Skender je Kao aktivni sportista ostvarivao je odli~ne

M
1959. godine u Zenici. Jedan je od
naj bo ljih tre ne ra atle ti ~a ra na
prostoru BiH.
Pod njegovom trenerskom pali-
com stasali su brojni vrhunski atleti~a-
ri u Ze ni ci, a naj ve }e tre ner ske
uspjehe postigao je kao trener Hamze Ali}a, najboljeg bh.
baca~a kugle. Ova godina na isteku je bila veoma uspje-
{na za Skendera i Ali}a. Na{ reprezentativac je osvojio
srebrnu medalju na Mediteranskim igrama u Peskari (Ita-
lija). Pod njegovim vodstvom, Ali} je ostvario i najzna-
~ajniji rezultat u karijeri sa osvojenim devetim mjestom
na Svjetskom prvenstvu u Berlinu (Njema~ka). To je uje-
trener i Edvina Selimovi}a i Mesuda Pezera, dva najve}a
talenta u BiH u bacanju diska.
"Ulazak me|u najbolje trenere mi je potvrda da smo
Vjerujem da }emo u
budu}nosti ostvarivati
jo{ bolje rezultate, ka`e Skender
dobro radili u ovoj godini na izmaku. Moram naglasiti da
svi dobri razultati na{ih sportista nisu samo moja zasluga,
nego i zasluga Atletskog kluba Zenica na ~elu s predsje-
dnikom Suadom Kaknjom. Vjerujem da }emo u budu-
rezultate ne samo u atletici, ve} i u dizanju tegova. Tako
je jedan od rijetkih koji je imao ~ast nastupati u dr`avnoj
reprezentaciji biv{e Jugoslavije u dva sporta. Kao spor-
tista nastupio je i na Ljetnim olimpijskim igrama u Bar-
seloni 1992. godine. Po zavr{etku takmi~arske karijere
od 1995. godine posvetio se trenerskom pozivu u Atlet-
skom klubu Zenica. Iz bogate sportske karijere treba iz-
dvojiti da je Skender vi{e od 30 puta obarao rekord
Jugoslavije u dizanju tegova od ~ega i jedan apsolutni u
disciplini trzaj.
Sve~ana manifestacija progla{enja najboljih sportis-
ta na{e zemlje u 2009. godini odr`a}e se 16. decembra u
sarajevskom hotelu "Holiday Inn".

"[vabe" otpustile Babela

Uprava fudbalskog kluba [tutgart otpustila je
trenera Markusa Babela poslije osam uzastopnih
utakmica bez pobjede u njema~koj Bundes ligi,
prenijeli su lokalni mediji. Ljutiti navija~i [tutgarta
su protestovali u subotu ispred prostorija kluba, na-
kon {to ekipa nije uspjela da savlada Bohum (1:1)
u 15. kolu Bundes lige, a "Bild" prenosi da su dvije
osobe povrije|ene u manjem sukobu navija~a i po-
licije. [tutgart, koji je pro{le godine bio tre}i u nje-
ma~kom prvenstvu, sada se nalazi na 16. mjestu, u
zoni ispadanja po{to je iz prethodnih 15 kola saku-
pio samo 12 bodova. Njema~ki klub u srijedu o~e-
kuje duel sa rumunskom Unireom u Ligi {ampi-
ona. Ukoliko pobijede u tom me~u, "{vabe" }e se
plasirati u narednu fazu najelitnijeg evropskog
klupskog takmi~enja. Babel, biv{i odbrambeni
igra~ Bajerna iz Minhena i engleskog Liverpula,
preuzeo je [tutgart u novembru 2008. godine.
 Danilo Ikodinovi}, Partizan i Vojvodina
proslavljeni otvorili Gradski
srpski vaterpolista olimpijski bazen

Da ni
Da nisam
sam Zdanje
sportis
spor tista,
ta, bio
bio za ponos
bih voj
bih vojnik
nik Banjaluke
strana 6 strana 3

Danijel [ari}, golman

Barselone i rukometne
reprezentacije BiH

Dejan MAKSIMOVI]

skreno, mnogo sam `e-

I
ljan osvajanja trofeja i
nastupa na velikim ruko-
metnim takmi~enjima.
Mislim da }u sa Barselo-
nom i reprezentacijom
BiH uspjeti ostvariti svo-
je `elje, rekao je Danijel [ari},
golman {panskog velikana, na

@eljan trofeja i
po~etku razgovora za "Neza-
visne novine".

NASTAVAK NA STRANI 4

velikih takmi~enja
2 qpofekfmkbl!7. 12. 2009. Sport

Razlaz sa
Slavija nakon
PENAL polusezone ostala
Pi{e: bez napada~a
Maja PREDRAGOVI]

Vikend za pam}enje
Dah svjetskog sporta mogao se pro{le sedmice osjetiti u Banjaluci,
{to se dugo nije desilo u gradu na Vrbasu. I to ne jednom, ve} dva
puta.
Za to su zaslu`ni \okovi}, Troicki, vaterpolisti Partizana i Vojvodi-
\ermanovi}em
ne, ali i oni koji su Banjaluci nakon godina i{~ekivanja podarili za-
tvoreni olimpijski bazen. Pogodio za
Gradski olimpijski bazen ura|en je po svjetskim standardima i eliminaciju
Olborga:
objekat je kojim bi se mogli pohvaliti i mnogo bogatiji gradovi i dr`a- Dejan
ve. \ermanovi}
(desno)
Na{i pliva~i, vaterpolisti, ali i svi ostali, ima}e vrhunsko mjesto za
FOTO NN
treniranje i rekreaciju, ali i priliku da poka`u da s vrhunskim uslovi-
ma mogu do boljih rezultata. Jedina zamjerka na vi{emilionski proje-
kat jesu male tribine, na kojima mjesto mo`e da na|e samo 436
gledalaca.
Bazen je bio premali da primi sve
"Borik" nije koji su bili zainteresovani da vide va-
mogao da primi terpolo utakmicu izme|u evroliga{a U prvenstvu
sve koji su `eljeli
da vide \okovi}a
Partizana i Vojvodine. {anse za vrh
Sli~no je bilo i nekoliko dana ranije.
i Troickog "Borik" nije mogao da primi sve koji su izgubljene.
su `eljeli da pogledaju teniski egzibi- Me|utim, u
cioni me~ izme|u Novaka \okovi}a i Viktora Troickog.
Gotovo pet hiljada sre}nika je uspjelo da vidi me~ sa brojnim atra- Kupu na{e
ktivnim potezima, ne{to vrhunskog tenisa, ali i da se nasmiju imitaci- ambicije su
jama Noleta i Viktora.
Banjaluka }e dugo pamtiti proteklu sedmicu, ali se nadamo da }e
jasne, a to
ovakvih doga|aja biti mnogo vi{e u svim gradovima Bosne i Herce- je odbrana
govine. trofeja,
Za tako ne{to potrebna su ulaganja u sport koji je nebrojeno puta
pokazao da se sve {to je ulo`eno vi{estruko vrati ne misle}i pritom ka`e Milomir
samo na materijalne stvari. BiH ima mnogo sportista, ali premalo Odovi},
dobrih sportskih borili{ta.
trener Slavije

IZJAVA Goran IVANKOVI] "Nakon sjajne sezone u kojoj se Slavija dostojno predstavila
na me|unarodnoj sceni krenuli su izazovi u {ampionatu u kojem

SEDMICE Nakon samo jedne polusezone saradnje do{lo je do raskida

Ailtonu nisu ba{ sve
na broju. Potpisati za
{estoliga{a je totalna
ludost. Vjerovatno je
mislio da se Irdingen,
kao nekad, i dalje ta-
kmi~i u 2. ligi.
\ovane ELBER,
brazilski fudbaler
DA LI
ZNATE...
DA JE ROBERT PROSINE^KI
JEDINI IGRA^ KOJI JE
ZABIO GOLOVE ZA DVIJE
REPREZENTACIJE NA
SVJETSKIM PRVENSTVIMA,
ZA JUGOSLAVIJU 1990. I ZA
HRVATSKU 1998. GODINE.
ugovora izme|u Slavije i napada~a Dejana \ermanovi}a. Ovaj
dvadesetjednogodi{nji Slovenac do{ao je u Slaviju iz {panskog
je klub uz vi{e sre}e mogao biti nekoliko stepenica bolje plasiran.
Nakon petnaest odigranih kola, ipak, nije ispunio o~ekivanja. Izla-
zak u Evropu je imao posljedice, {to se osjetilo na rezultatu u Pre-
Ordenesa kao poja~anje u ljetnom prelaznom roku. mijer ligi", rekao je Milorad Ko{arac, direktor Slavije.
Od njega su se o~ekivali golovi, te da bude adekvatna zamje- Milomir Odovi}, {ef stru~nog {taba Slavije koji je ekipu pre-
na za Darka Spalevi}a, ali o~igledno nije ispalo tako. Slovena~ki uzeo od osmog kola, ka`e da je tim mogao bolje pro}i u prven-
"Meni je bilo lijepo u Slaviji. Dobro je po~elo, na me|unaro- napada~ stvu. Nakon prvog dijela sezone Slavija je na 13. mjestu.
dnoj sceni sam golom na 'Ko{evu' protiv Olborga doprinio elimi- vra}a se u "Forma je tempirana za Evropu. U veoma kratkom intervalu
naciji danskog predstavnika. Potom sam pogodio i mre`u Ko{ica domovinu, imali smo dva jaka ispita na me|unarodnoj sceni, a onda je do{ao
u Slova~koj, te zatresao dva puta mre`u u Kupu BiH, a jednosta- gdje se ubrzani ritam opet na dva kolosijeka, prvenstvo i Kup. [ira lepeza
vno nije i{lo u prvenstvu. Vra}am se u Sloveniju gdje }u vjerova- nada igra~a u na{oj ligi, pa i Slaviji ne postoji i stoga nije ~udo {to je do-
tno nastaviti karijeru u nekom od tamo{njih klubova, a sve je u novom {lo do pada. Nakon dobrog starta nekoliko bodova smo nesre}no
rukama bh. menad`era Rusmina ^esira", rekao je \ermanovi}. klubu izgubili. Uz `elje igra~ima da se dobro odmore, najavio sam im da
Fudbaleri Slavije od subote su na "zimskom" raspustu, koji }e ih ~ekaju paklene pripreme. Cilj je zadr`ati ve}inu postoje}eg ka-
trajati do 12. januara naredne godine. Zajedni~ki ru~ak, na kojem dra. U prvenstvu {anse za vrh su izgubljene. Me|utim, u Kupu na-
{e ambicije su jasne. Znamo kakav je osje}aj prigrliti pobjedni~ki
je iznesena ocjena da je premijerliga{ iz Isto~nog Sarajeva mogao
i morao mnogo bolje u prvenstvu, ozvani~io je kraj jesenje sezone
za ''sokolove''.
pehar, a samo nas dva koraka dijele od odbrane naslova", rekao je
Odovi}.
Selimbegovi}: Pobolj{ati igru na strani
V. RADENOVI]
Iako je zadovoljan u~inkom svog tima u
prvom dijelu sezone, trener Travnika Ned`ad Se-
limbegovi}, smatra da u proljetnom dijelu treba
popraviti realizaciju na gostovanjima.
"Veziri" su jesenji dio sezone u Premijer ligi
BiH okon~ali na 11. mjestu sa 18 bodova, a za-
brinjava ~injenica da su u gostima postigli samo
dva pogotka.
"Prvu polusezonu odradili smo na zadovo-
ljavaju}em nivou. Imali smo gotovo stopostotan
u~inak na doma}em terenu. Prakti~no nam fale

Travni~ani u jesenjem
dijelu sezone u gostima
postigli samo dva pogotka

tri boda, jer smo ku}i remizirali sa @eljezni~arom "Veziri" na

i Zrinjskim, te u gostima s Lakta{ima. Na prolje-
}e moramo unaprijediti igru na gostovanjima. Ni-
smo zadovoljni, jer smo dali samo dva gola u
gostima i osvojili samo jedan bod", rekao je Se-
limbegovi}.
Igra~i, ~lanovi Uprave i stru~nog {taba pro-
Novaku \okovi}u i Viktoru teklog vikenda odr`ali su sastanak. Tom prilikom
Troickom u Banjaluci su se igra~ima je ispla}en dio zaostale plate i do 20.
najvi{e obradovali najmla|i. decembra bi}e na odmoru.
odmoru do 20.
decembra
FOTO NN
"Od 20. decembra do 10. januara svi fudba-
leri }e raditi po individualnom programu. Potom
slijede pripeme za nastavak sezone. Jo{ nemamo
najava ko bi od fudbalera mogao napustiti klub,
ali smo se slo`ili da nikome ne}emo praviti pro-
blem ukoliko prona|e bolji anga`man. Svako }e
imati odrije{ene ruke ukoliko mu se uka`e prilika
za boljom zaradom", dodao je Selimbegovi}.
Nakon operacije s trena`nim procesom po-
~eo je i povremeni reprezentativni golman Adis
Nurkovi}, koji je tako|e u portazi za inostranim
anga`manom.

Zdanje za ponos
Banjaluke
Partizan
Vojvodina
Hsbe!tlj!pmjn!qjk!tlj!cb!{fo!v!Cb!okb!mv!dj/!Hmf!eb!mb!db;
911/! Jhsb•! wj!|f;! Qbs!uj!{bo! 204-! Wpk!wp!ej!ob! 307/! Qf!.
ufs!dj;!Qbs!uj!{bo!202/
QBS!UJ![BO;!Tp!sp-!Njs!lp!wj~-!Sb!}fo-!Lp!sp!mj!kb!4-!Bmf!.
ltj~!2-!Qj!kf!ump!wj~!4-!Qsmb!jop!wj~!2-!Hp!dj~-!Bwsb!np!wj~
2-!T/!Nj!usp!wj~-!Wv!kb!tj!op!wj~!3-!Hbl!2!)2*-!C/!Nj!usp!.
wj~-!^vl/!
WPK!WP!EJ!OB;! Nb!sjo!lp!wj~-! Nb!sj~-! Cb!tb!sb-! Wv!ltb!.
op!wj~-!Nj!mj!•j~!2-!Wb!qfo!tlj!2-!Lb!mj!oj~-!Pwv!lb-!Sbo!.
}j~! 3-! Lp!w b!• f!w j~! 2-! Gj!mj!q p!w j~-! Nj!u sp!w j~-! Wb!t j~-
Wv!lj!~f!wj~/
Sre}an sam {to sam ovde
pred ovom divnom
publikom, rekao Milanovi}
Vladimir GRBI]
Vaterpolisti Partizan Rajfajzena i Vojvodine, me~om
prvog kola Prve lige Srbije, uveli~ali su otvaranje Grad-
skog olimpijskog bazena u Banjaluci.
Derbi me~ je pripao "crno-bijelima" koji su slavili
ubjedljivu pobjedu (12:6).
Me~ su obilje`ili Milo{ Korolija i Du{ko Pjetlovi}
koji su tim Igora Milanovi}a sa po tri postignuta gola
odveli do pobjede. U Vojvodini se istakao Miroslav Ran-
|i} koji je dva puta matirao golmana Partizana.
Akteri me~a su bili prijatno iznena|eni uslovima i
gostoprimstvom koje su na{li u Banjaluci i izrazili veliku
`elju da se ponovo vrate u grad na Vrbasu.
"Sre}an sam {to sam ovde pred ovom divnom pu-
blikom. Obe}avam da }emo opet da do|emo. Razmi{-
ljam da pred drugu utakmicu, koju budemo igrali ovde s
Vojvodinom, do|emo ranije i odradimo dvodnevne-tro-
dnevne pripreme. Bazen je predivan i ~itav sportski cen-
tar je na viskom nivou. Drago mi je da je Banjaluka
Petar Danoli}:
Procedura ispo{tovana
Bojan Vuji}
M. PREDRAGOVI]
Stru~ni odbor Teniskog saveza BiH zaklju~io je da
je procedura oko raspisivanja konkursa za izbor sele-
ktora dejvis kup reprezentacije BiH bila u skladu s pro-
pisima TS BiH, te potvrdio raniji stav da Daver Vrani}
bude selektor.
Sport
Partizan Rajfajzen i Vojvodina otvorili Gradski olimpijski bazen
12
FOTO M. RADULOVI]
6
dobila ovakav centar i nadam se da }e uskoro imati jak
vaterpolo klub. Sa ovakvim uslovima mislim da nije pre-
ambiciozno re}i da mo`emo o~ekivati jaku seniorsku
ekipu. VSS i VS RS su ostvarili saradnju i mislim da se
mo`e o~ekivati da neki klub sa ovih prostora igra u Prvoj
ligi Srbije, to bi bilo predivno", rekao je Milanovi}, tre-
ner "crno-bijelih" koji se osvrnuo na Partizanovu igru u
prvom kolu Lige {ampiona:
"U Budvi smo odigrali fantasti~nu utakimcu sa od-
branom na veoma visokom nivou. Izuzetno jak tim Bu-
dve smo iznenadili agresivnom igrom tako da su oni
ve}im delom me~a izgledali bezidejno. Sada o~ekujemo
Honved koji je za nijansu slabiji nego pro{lih godina ka-
"Na zahtjev Edina Arslanagi}a, predsjednika Sa-
veza, razmatrali smo na~in na koji je raspisan konkurs i
sagledali proceduru glasanja i zaklju~ili da je sve ura-
|eno u skladu sa Statutom Teniskog saveza BiH", rekao
je Petar Danoli}, predsjednik Stru~nog odbora TS BiH.
Stru~ni odbor je pro{log mjeseca izabrao Vrani}a
za selektora, a podr{ku mu je dao i na subotnjem sas-
tanku. Kona~nu rije~ o selektoru da}e Upravni odbor
TS BiH.
"Na sjednici je bio i Bojan Vuji}, dosada{nji sele-
ktor. Usvojili smo njegov izvje{taj o radu sa zaklju-
~kom da nije bio kompletan. Ustanovili smo da nije
bilo adekvatne komunikacije izme|u selektora i Stru-
~nog odbora da bi izvje{taj bio ura|en po propisima.
Stru~ni odbor zaklju~io da je
selektor izabran u skladu sa Statutom
Nadamo se da }e Upravni odbor uskoro rije{iti pitanje
selektora. Moramo se posvetiti pripremama, a jo{ ne-
mamo selektora. Uspjeh reprezentacije je najbitniji i
pripreme za naredni me~ koji igramo u martu", dodao
je Danoli}.
Stru~ni odbor je odlu~io da dra`avna dvoranska
prvenstva budu odr`ana u Sarajevu, po~ev od 15. januara,
te raspisao konkurs za organzizatore doma}ih turnira.
7. 12. 2009. qpofekfmkbl 3
Andrija Prlainovi} (desno)
da je osvajao Ligu {ampiona. Nadamo se da }emo pono- }u. Ne `elim jo{ da razmi{ljam o penzionisanju."
viti igru iz Crne Gore i do}i do pobjede." Andrija Prlainovi}, ~lan reprezentacije Srbije koja je
Vladimir Vujasinovi}, najiskusniji prvotimac Parti- u Rimu osvojila zlatnu medalju, sa "crno-bijelima" je
zana, bio je impresioniran bazenom na kojem mogu igrao na mnogim bazenima, ali ovaj isti~e kao ne{to po-
mnogi da pozavide. sebno.
"Na prvi pogled sve sija i bazen je prelep. Retko "Najva`nije od svega je da je Banjaluka dobila ba-
mo`e da se vidi ovakav kompleks na prostorima biv{e zen i to ne bilo kakav nego jedan od najlep{ih na kojima
Jugoslavije. Nakon na{eg dolaska ovde }e do}i i repre- sam ikad igrao. Sve pohvale idu na ra~un ljudi koji su
zentacija i nadam se da }e ovo da postane jedna od baza u~estvovali u izgradnji bazena i RS omogu}ili da ima
na{eg sporta", rekao je Vujasinovi} i dodao da jo{ ne ra- ovako reprezentativan objekat. Znamo koliko ljudi ovde
zmi{lja o povla~enju: vole Srbiju i posebno mi je drago {to smo u~estvovali u
"Imamo toliko sta`a da ne mogu da pravim planove otvaranju bazena. To je za nas bila ~ast i privilegija", re-
za budu}nost. Igra}u ovu sezonu, a mislim da }u i slede- kao je Prlainovi}.
Pobjeda Pjani} na meti ^elsija
Hajduka Fudbaler Liona Miralem Pjani} list izjavu osobe bliske reprezen-
Fudbaleri Hajduka zavr{ili su
jesenji dio sezone Prve hrvatske
nogometne lige pobjedom u 17.
nalazi se na meti ^elsija, pi{u en-
gleski mediji. Pjani}a su predsta-
vni ci lon don skog klu ba
tativcu Bosne i Hercegovine.
Osim ^elsija, za Pjani}a su inte-
resovanje pokazali i Man~ester Si-
kolu kod Zadra od 2:1. U derbi- posmatrali u Zenici tokom uta- ti i Fiorentina.
ju kola Osijek je s ubjedljivih kmica Bosne i Hercegovine protiv Rezultati 16. kola francuskog
3:0 nadigrao [ibenik. Jedinu do- Turske i Portugala, kao i na neko- prven stva: Mon pe lje - Le Man
ma}u pobjedu ostvarila je Loko- liko susreta Lige {ampiona i fran- 2:1, Nica - Marselj 1:3, Ren - Lo-
motiva koja je s 2:1 bila bolja od cus kog prven stva. "Plav ci" su rijen 1:0, Sent Etjen - So{o 0:0,
Istre 1961. spremili ponudu u visini od 16 Valensijen - Monako 2:1, Bordo -
Rezultati utakmica 17. kola: miliona evra, a kako navodi "Da- Pari Sen @ermen 1:0. Ju~e: Okser
Zadar - Hajduk 1:2 (Mr{i} 71 - ily Mail", Pjani} je spreman da se - Nansi, Bulonj - Lans, Grenobl -
Sko~ibu{i} 2 autogol, ^op 68), preseli na "Stamford Brid`". Tuluz, Lil - Lion.
Rijeka - Varteks 3:3 (\alovi} "Pjani} }e da napusti Lion ovog Poredak: Bordo 31, Monpelje 27
10, 15, Kri`man 43 - Pun~ec 22, ljeta i izgleda da }e ^elsi biti nje- (-1), Valensijen 26, Lion 26 (-1),
Mumlek 39, [kvorc 83), Slaven gov novi klub", prenosi engleski Okser 26 (-1)... (Agencije)
Belupo - Cibalija 1:1 (Csizma-
dia 45 - Tomi} 47), Croatija Se-
svete - Karlovac 0:3 (Jernei} 4,
Karabati} 28, Pami} 58 penal),
Banjalu~ani
Lokomotiva - Istra 1961 2:1
(Pulji} 8, Peko 39 - Roce 6),
trijumfovali na SP
Osijek - [ibenik 3:0 (Vida 45, Ekipa Banjaluke pobijedila je na Svjetskom prvenstvu u stritbolu koje
Bari{i} 66, Nik{i} 85), Inter - je odr`ano u Hong Kongu.
Zagreb 1:3 (Dodo 43 - Vugrinec Tim Banjaluke, koji su ~inili Milo{ Gali}, @arko Milakovi} i Davor
34, 80, Krstanovi} 36). Ju~e: Vu~kovi}, savladali su u finalu Kinu na dva dobijena me~a sa 2:1. Prvi
Me|imurje - Dinamo. me~ su izgubili sa 9:11, a zatim su slavili rezultatom 12:10 i 11:3. Ba-
Poredak: Dinamo 36 (-1), Ci- njaluka je prethodno savladala Australiju sa 11:0 i Rusiju sa 11:3. Osim
balija 33, [ibenik 33, Osijek 31, pomenutih ekipa u Hong Kongu su nastupili timovi iz SAD, Brazila,
Karlovac 29... Francuske i Senegala.
M.P.
4 qpofekfmkbl!7. 12. 2009. Sport
Vijesti
NASTAVAK SA STRANE 1
Predaja
Ivani{evi}a
Goran Ivani{evi} je u reprizi
vimbldonskog finala iz 2001.
Imamo
predao me~ Patriku Rafteru, odli~nu
koji se tako plasirao u finale
mas ters tur ni ra ve te ra na u atmosferu u
Lon do nu. Biv {i po bje dnik
Vimbldona, Ivani{evi}, u su- reprezentaciji
botu je poveo sa 5:3 ali je zbog
povrede butnog mi{i}a morao
i stekao sam
da preda me~ Rafteru, s kojim dojam da
se prvi put sastao od 2001. U
dva prethodna me~a na turniru svih 18 glava,
hrvatski teniser je pobijedio
Peta Ke{a i Sedrika Piolina, ali
koliko nas je
je Australijanac u{ao u finale bilo, isto
zbog bolje set razlike. Rafter je
ju~e igrao u finalu sa [tefanom razmi{lja,
Edbergom.
a to je da
Trijumf se plasiramo
Kim Ju Na na Svjetsko
Ju`nokorejka Kim Ju Na,
aktuelna svjetska {ampionka u
prvenstvo,
umjetni~kom klizanju, osvojila ka`e [ari}
je u Tokiju tre}i trofej u karijeri
u finalu gran prija Me|unaro-
dne kliza~ke unije (ISU). Ona
je u subotu slavila ispred Ja-
panki Miki Ando i Akiko Su-
zuki. U konkurenciji kliza~a
titulu je osvojio Amerikanac
Ajvan Lajsa~ek, ispred Japan-
ca Nobunari Ode i sunarodni-
ka D`o ni ja Vej ra. U
U`ivanje je igrati za Barselonu
konkurenciji plesnih parova
najbolji su bili Amerikanci FOTO NN
Meril Dejvis i ^arli Vajt. Dru-
go mjesto je pripalo Kana|ani- Potpisom ugovora za veliku Barselonu, najtro- lu Superkupa [panije savladali ste najve}eg riva- da ih stignemo. Oni su u prednosti u odnosu na nas
ma Tesi Virtu i Skotu Mojru, a fejniji rukometni klub u Evropi, ispunile su mu se la Siudad Real. Taj trofej stigao je u "Barsu" za- zbog toga {to imaju kostur tima koji je na okupu ve}
tre}e su zauzeli Francuzi Nata- sve ambicije, ali sada ga, kako i sam ka`e, ~eka jo{ hva lju ju }i i va {em sjaj nom iz da nju sa 18 pet ili {est godina, {to je jako va`no za stvaranje veli-
li Pe{ala i Fabijan Burza. Kod te`i dio posla, a to je osvajanje trofeja, jer igrati za odbrana. kih rezultata. Barselona je upravo u fazi u kojoj je Si-
sportskih parova dominirali su "Barsu" a ne osvajati pehare, ni{ta ne zna~i. [ARI]: Zaista, sezonu smo otvorili fenomenal- udad bio prije pet godina kada su svi mislili da je to
"Lako je i veoma lijepo obu}i dres kluba kakav no. Veoma ubjedljivo smo savladali Siudad Real sa Tri boda besmislen poku{aj. Mene li~no raduje da iz sedmice
Kinezi Su [en i Hongbo @ao.
je Barselona, ali jako je te{ko osvajati trofeje, a u 33:26, {to je malo ko o~ekivao. Barselona ove sezo- smo iza u sedmicu napredujemo i pokazujemo sve bolje igre.
Oni su slavili ispred zemljaka
ovakvom klubu to je najva`nije. Samo ga tako i mo- ne ima dosta novih igra~a u timu i nije se o~ekivao Siudad NN: Koliko je realno o~ekivati da Barselona
Kving Pang i \ian Tonga i tre-
`e{ zadr`ati na sebi. Nadam se i imam takav osje}aj takav na{ start. Kasnije se pokazalo da su takva mi{- Reala, ove sezone skine Siudad Real sa trona?
}eplasiranih njema~kih kliza~a
da smo na dobrom putu. Zaista je milina igrati za ljenja bila i realna jer je evidentno da }e nam trebati ali nije [ARI]: Za{to da ne? Oni su pro{le sezone iz-
Alione Sav~enko i Robina Sal-
ovakav klub. Iza ekipe i stru~nog {taba stoji prava vremena da sve "kockice" do|u na svoje mjesto. ni{ta gubili dvije utakmice u prvenstvu, i to od slabijih ti-
kovija. (Agencije)
ma{inerija od stotinak ljudi koji se brinu da sve bude NN: Me|utim, u ASOBAL ligi ste s porazom gotovo mova, pa su na kraju lako postali {ampioni. U ovom
u najboljem redu. Na svaku utakmicu idemo ~arter i remijem izgubili korak s aktuelnim {ampionom trenutku mi smo izgubili tri boda, {to nije nenado-
Nika~evi} letom, tako da bez obzira na to gdje da igramo, ima- [panije i Evrope. knadivo. Mislim da ova Barselona mo`e puno toga
pu{ten mo vremena za odmor. Igrao sam za Ademar Leon i [ARI]: To je upravo ono o ~emu sam govorio, napraviti. Naravno, svjesni smo i da ima jo{ mnogo
Portland San Antonio, koji su tako|e veliki rukome- da nam je potrebno vrijeme. Nismo uspjeli dobro posla pred nama da bismo stigli do trofeja. Bitno je
Aleksandar Nika~evi}, biv- tni klubovi, ali 'Barsa' je ne{to potpuno druga~ije", tempirati formu za otvaranje ASOBAL lige, {to je i da dr`imo visok nivo forme i da konstantno napre-
{i biciklista i jedan od dire- pri~a [ari}. logi~no. Tri boda smo iza Siudad Reala, ali nije ni{ta dujemo. ^ini mi se da }emo u narednom periodu
ktora Partizana, pu{ten je u NN: Imali ste sjajan ulazak u sezonu i u fina- gotovo. Liga je jako duga i bi}e tu jo{ dosta prilika imati puno toga da ka`emo.
subotu iz ku}nog pritvora,u
kojem bio od privo|enja is- Danijel [ari}
tra`nom sudiji u Padovi 16.
jula. Kako je navedeno u sa-
op{tenju Biciklisti~kog save-
za Srbije, Nika~evi} je bio
osumnji~en za navodnu dis-
tribuciju nedozvoljenih pre-
pa ra ta pro {le go di ne na
sjeveru Italije. Italijanski is-
tra`ni organi nisu saop{tili da
li }e biti sudskog postupka.
Privedeno je vi{e od 30 oso-
ba, ali je sa mo Ni ka ~e vi}
imenovan kao navodni "vo|a
grupe". Nika~evi} je pre{ao u
profesionalce 1999, a okon-
~ao je karijeru zbog problema
s le|ima 2002. (Beta)

Betini
utajio porez
Paolo Betini, osvaja~ zlatne
olimpijske medalje u bicikli-
zmu, pod istragom je zbog na-
vodne utaje poreza, saop{teno
je iz policije u Livornu. Su-
mnja se da je Italijan utajio po-
raz od gotovo 16,6 miliona
dolara, saop{teno je iz policije.
Istra`ioci vjeruju da je Betini
la`no naveo da je promijenio
mjesto boravka i preselio se u
Monte Karlo iako je ostao da
`ivi u Italiji, kako bi izbjegao
pla}anje poreza. (Agencije)
 Sport
Vratili
publiku
\b!sj~! lb!af! lb!lp! kf
#Cbs!tb#!ob!qsb!wpn!qv!uv!qp!.
wsbu!lb!v!tb!nj!wsi!|qbo!tlph
j! fwspq!tlph! sv!lp!nf!ub/! Ep!.
lb{! {b! up! kf! qp!wsbubl! qv!cmj!.
lf!v!#Cmbv!hsb!ov#/
#Qsp!ujw!Lj!mb!j!Tj!vebe!Sf!bmb
jnb!mj!tnp!{b!jt!ub!gbo!ubt!uj!•ov
bunptg!f s! v! v! ewp!s b!o j/! Qp!.
wsbubl!qv!cmj!lf!v!(Cmbv!hsb!ov(
j!gb!ob!uj!•ob!qp!es|lb!t!usj!cj!ob
hp!wp!sj! obn! eb! tnp! ob! ep!.
cspn!qv!uv/#!
Prvi golman
ASOBAL-a
Ob|! sf!qsf!{fo!ub!uj!woj
•v!wb!s! nsf!af! ob!lpo! 25! lp!mb
|qbo!t lf! BTP!C BM! mj!h f! kf
obk!cp!mkj!hpm!nbo/!
V!25!tv!tsf!ub!\b!sj~!kf!vcj!mkf!.
ajp!288!pe!csb!ob-!jmj!23-75!qp
vub!lnj!dj/!
V!qsp!dfo!uj!nb-!ci/!sf!qsf!{fo!.
ub!uj!wbd!jnb!tkbk!oji!53!pet!up
vt!qkf!|opt!uj/
Qp!sf!ebl! qswji! qfu! hpm!nb!.
ob! BTP!CBM.b;! Eb!oj!kfm! \b!sj~
288! pe!csb!ob-! Ips!hf! Nbs!uj!.
of{! 27:-! Ej!nj!usj!kf! Qf!kb!op!wj~
277-! Ej!f hp! Np!kb!o p! 276-
Cmba!Wpo!•j!ob!266///
NN: U Ligi {ampiona ide vam jako dobro. lijepim dvoranama i boravili u dobrim hotelima.
Imate tek jedan poraz od Kila, aktuelnog vice- Iako je jasno da je BiH mala zemlja sa mnogo pro-
{ampiona Evrope? blema, ljudi iz Saveza su na mene ostavili veoma
[ARI]: Zasad sve ide po planu. Dr`imo drugo povoljan utisak. Jasno je da se trude koliko je god to
mjesto i ve} smo poslije {est kola obezbijedili pla- mogu}e da naprave korak naprijed i u tim namjera-
sman u narednu fazu takmi~enja. Jasno je da je Liga ma daju sve od sebe.
{ampiona najja~e klupsko takmi~enje na svijetu, a i NN: Kakav je bio prijem od strane ostalih
na{e ambicije su potpuno jasne - da doguramo {to igra~a, prakti~no starosjedilaca u reprezentaciji
dalje. Barselona uvijek te`i osvajanju trofeja, pa je BiH?
tako i u Ligi {ampiona. To je ono {to mi se najvi{e [ARI]: I s te strane sam odu{evljen. Ve}inu
svi|a u ovom klubu, ta glad za titulama. momaka sam poznavao iz utakmica {panske lige ili
NN: Nedavno, ta~nije u oktobru, debitovali iz evropskih kupova. Zaista su me sjajno primili, i
ste za reprezentaciju BiH u me~u sa Crnom Go- {to je najva`nije, imamo isti cilj, a to je odlazak na
rom. Iako je bilo kratko okupljanje, kakve su va- neko veliko takmi~enje. Imamo odli~nu atmosferu i
{e impresije? stekao sam dojam da svih 18 glava, koliko nas je bi-
[ARI]: Iskreno govore}i, jako sam iznena|en i lo, isto razmi{lja, a to je da se plasiramo na Svjetsko
to u pozitivnom smislu. Prije svega, evidentno je da prvenstvo. To bi bila velika stvar za malu zemlju ka-
ljudi iz Saveza ~ine sve kako bi reprezentativci imali kva je BiH, ali i za nas jer bismo postali prva repre-
sve potrebno za kvalitetne pripreme. Trenirali smo u zentativna selekcija koja je to ostvarila. Vojislav
Ra|a, selektor, tako|er ima iste ciljeve i zbog toga
se prihvatio tog posla. ^ini mi se kako bismo mogli
Bosanac napraviti dobru pri~u s ovom reprezentacijom.
NN: Kvalifikaciona grupa za plasman u ba-
odlu~io derbi ra` za Svjetsko prvenstvo 2011. u [vedskoj nije
nimalo laka. Prije svih isti~e se Rumunija kao ja-
Eb!oj!kfm! \b!sj~! kf! {b!kf!eop! tb! twp!kjn ko te`ak rival?
tbj!hsb!•j!nb!j{!sv!lp!nf!uof!tf!ldj!kf!hmf!ebp!of!. [ARI]: Istina, Rumunija je tu uz nas najkvali-
eb!woj!gv!ecbm!tlj!efs!cj!j{nf!}v!Cbs!tf!mp!of!j!Sf!. tetnija ekipa. Me|utim, na{e ambicije su odlazak na
bm!Nb!esj!eb-!qp!qv!mbs!oj!#Fm!lmb!tj!lp#/ Svjetsko prvenstvo, a onda s Rumunima ne bismo
#Jnbp! tbn! j! sb!oj!kf! qsj!mj!lv smjeli imati velikih problema. O Finskoj i Velikoj
eb! jefn! ob! wf!mj!l j! efs!c j Britaniji da ne govorim. Sama glad i `elja za odlas-
kom na veliko takmi~enje mo`e nadomjestiti neke
|qbo!tlph! gv!ecb!mb-! bmj! oj!.
na{e nedostatke. Sada je do nas da preto~imo u do-
tbn! af!mjp! j~j/! Of! wp!mj!np
phsp!nof! hv!. bre igre na terenu u januaru naredne godine, kada
nas ~eka taj kvalifikacioni turnir u Finskoj. Naravno,
awf!lp!kf!tf
jako bitno }e biti da svi do|emo spremni i zdravi
tuwp!sf! lb!. na okupljanje krajem decembra.
eb! tf! jhsb NN: Igrali ste u mnogo velikih klubova,
ub!l wb! vub!.
jedno vrijeme nastupali i za reprezentaci-
lnj!db/!J!tb!eb ju Srbije i Crne Gore. [ta je najva`nije
tbn! usj! tb!u b! qv!u p!. za uspjeh jednog kolektiva?
wbp! ob! qp!w sbu!l v [ARI]: Za uspjeh reprezentaci-
lv!~ j/! Twf! tuf! wj!. je najva`nije je da svi igra~i koji do-
ekf!mj/!V}f!Cp!tb!. |u na oku plja nje da ju 100 ods to
svojih mogu}nosti za ostvarivanje ci-
obd! j
lja. U na{em slu~aju to je plasman na SP.
q p !t m j !k f
ewb.usj Mislim da ako nisi spreman za jedan takav
odnos prema reprezentaciji, onda ne treba ni
ep!e j!s b! t da dolazi{. Upravo iz tog razloga odlu~io
mpq!upn! sj!kf!|j sam da ne igram vi{e za Srbiju. Jednostavno
efs!cj#-! sf!lbp! kf! \b!sj~- sam osjetio da nisam mogao davati svoj maksi-
bmv!ej!sb!kv!~j! ob! [mb!ub!ob mum i da to nije to, pa sam odlu~io da svoje
Jcsb!ij!np!wj!~b-! tusj!kfm!db mjesto ustupim nekome koji }e pru`ati sve od
qp!ckf!ep!op!toph! hp!mb sebe. Po mom mi{ljenju, taj odnos je mo`da i
{b!#Cbs!tv#/ najva`niji od svega. Ako toga nema, onda nema
ni rezultata.
7. 12. 2009. qpofekfmkbl 5
TERMOMETAR
Propu{tena Jesenja kruna Objekat za
{ansa uz visok poraz pokazivanje
Ob!lpo!pemj!•oph!tubs!ub!j!wpe!tuwb Gv!ecb!mf!sj!\j!sp!lph!Csj!kf!hb!qp!sb!. Cb!okb!mv!lb!kf!ob!lpo!hp!ej!ob!•f!.
v!wf!~fn!ej!kf!mv!vub!lnj!df!qswb!qp!. af!oj!tv!v!qp!tmkf!eokfn!lp!mv!Qsf!nj!. lb!okb!ob!qp!lpo!ep!cj!mb!kp|!kf!ebo
ckf!eb!wbo!hsb!oj!db!Cp!tof!j!Ifs!df!. kfs!mj!hf!CjI!pe![sjok!tlph-!bmj!tv!tf!j op!wj!tqps!utlj!pckf!lbu/!Hsbe!tlj
hp!wj!of! jt!dv!sj!mb! kf! lsp{! sv!lf qp!sfe!up!hb!ep!lp!qb!mj!uj!uv!mf!kf!tf!. pmjn!qjk!tlj!cb!{fo!{b!jt!ub!kf!sf!qsf!.
lp!|bs!lb!|j!nb!\j!sp!lph!Csj!kf!hb/!\j!. okfh!|bn!qj!pob!kfs!kf!j!okj!ipw!obk!. {fo!ub!uj!woj!pckf!lbu!j!np!~j!tf!cjuj
sp!lp!csj!kf!ab!oj!tv!jnb!mj!qsf!eoptu!of!. wf!~j!sj!wbm!{b!lsv!ov-!cb!okb!mv!•lj lp!sj|ufo!{b!ub!lnj!•f!okb!wj!tp!lph
lp!mj!lp!tf!lvo!ej!qsj!kf!lsb!kb!vub!lnj!df Cp!sbd-!ub!lp!}f!{b!cj!mkf!ajp!mp|!sf!{vm!. sbo!hb!t!pc!{j!spn!ob!up!eb!kf!vsb!.
tb!Df!ef!wj!upn!v!plwj!sv!sf!hj!pobm!of ubu/!\j!sp!lj!kf!ob!lpo!mp!|fh!tubs!ub }fo!qp!obk!wj!|jn!tubo!ebs!ej!nb/
OMC!mj!hf!j!|bo!tv!eb!kf!{b!esaf!kfs!kf viwb!ujp!aft!upl!sj!ubn!j!ob!qsb!wjp!tf!. Cb!{fo!kf!ej!nfo!{j!kb!61!y!36!nf!.
qsp!uj!wojl!qsp!nb!|jp!|vu-!bmj!ef!gbo!{j!. sj!kv!wf!{b!oji!qp!ckf!eb-!epl!kf!Cp!sbd ub!sb-!b!ekf!•kj!36!y!21!nf!ub!sb/!V
woj!tlpl!kf!{b!lb!{bp-!b!op!wv!|bo!tv nb!mp!qp!tvt!ubp!v!{b!ws|oj!dj!gv!ecbm!. qp!esv!nv!lpn!qmf!ltb!ob!mb!{f!tf
ep!nb!~b!flj!qb!oj!kf!qsp!qvt!uj!mb!j tlph!qswfot!uwb!CjI/!Blp!kf!tv!ej!uj uf!sf!ub!ob-!gj!uoft!dfo!ubs!j!tb!vob-!b
vub!lnj!db!kf!puj!|mb!v!qsp!ev!afu!lf/!V qp!kf!tf!okfn!ej!kf!mv-!ob!qsp!mkf!~f usj!cj!of!jnb!kv!547!nkft!ub/!Qp!iwb!.
ep!eb!uoji!qfu!nj!ov!ub!jhsf!cp!mkf!tf obt!np!aeb!p•f!lv!kf!kf!eob!pe!ob!. mf!{b!pwbk!tqps!utlj!pckf!lbu!tuj!av
tob!|mb!Df!ef!wj!ub-!pt!ub!wjw!|j!ci/!ujn kv!{cv!emkj!wj!kji!qp!mv!tf!{p!ob!pu!lb!lp!kf tb!twji!tusb!ob!j!qsb!wb!kf!|uf!ub!|up
cf{!jkf!eof!qp!ckf!ef!v!hpt!uj!nb/ Qsf!nj!kfs!mj!hf!CjI!v!gv!ecb!mv/! ji!of!nb!wj!|f/!
SEDMERAC
nedjelja utakmici drugog kola ^elend` kupa. Kakanjci su na
svom parketu rezultatom 3:1 bili bolji od vi{estru-
29. novembra kih prvaka SFR Jugoslavije i na taj na~in pove}ali
Fudbaleri [irokog Brijega osvojili su naslov jese- {anse za plasman u narednu rundu takmi~enja.
njeg prvaka BiH nakon {to je odigrano posljednje Prvake na{e zemlje o~ekuje revan{ me~ koji je na
15. kolo Premijer lige BiH. Iako pora`eni u gostima rasporedu za sedam dana u Novom Sadu. U `enskoj
protiv Zrinjskog rezultatom 1:4, [irokobrije`ani su konkurenciji, odbojka{ice Jedinstva iz Br~kog pora-
do titule prvaka stigli zahvaljuju}i doma}em porazu `ene su u Portugalu od ekipe Ponto Delgado maksi-
banjalu~kog Borca. Banjalu~ani su izgubili od Sara- malnim rezultatom od 0:3. Predstavnice na{e zemlje
jeva rezultatom 0:1. Pored pomenuta dva me~a odi- naredne sedmice protiv istog tima o~ekuje revan{
grano je jo{ {est utakmica posljednjeg kola prvog me~ na doma}em parketu.
dijela sezone. Pobjede su upisali @eljezni~ar, Zvije-
zda, Rudar i Slavija, dok su u susretima izme|u ~etvrtak
Modri~e i Vele`a, odnosno Slobode i Olimpika, po-
dijeljeni bodovi. Odbojka{ice Jedinstva iz Br~kog, 3. decembra
aktuelne prvakinje BiH, otputovale su u Portugal, Mirza Teletovi}, ko{arka{ki reprezentativac BiH,
gdje }e u srijedu s ekipom Ponto Delgado odigrati predvodio je Kaha Laboral do pobjede protiv Lo-
prvi me~ drugog kola ^elend` kupa. tomatike u {estom kolu Eurolige. Na{ reprezenta-
tivac je za svoj tim postigao 17 poena {to je, uz
u~inak ostalih igra~a, bilo dovoljno za slavlje re-
ponedjeljak zultatom 75:65. Pored Milana, vi{estrukog prva-
30. novembra ka Italije, u utrku za dovo|enjem Edina D`eke,
Predstavnici Olimpijskog komiteta BiH vratili su se fudbalskog reprezentativca BiH, uklju~ili su se
iz Lisabona (Portugal), gdje su na redovnoj sjednici velikani engleskog fudbala: Arsenal i Man~ester
Me|unarodnog evropskog olimpijskog komiteta junajted. Time je potvr|eno da je na{ napada~ je-
dan od najtra`enijih igra~a dana{njice.
(EOK) prvi put ozvani~ili kandidaturu Sarajeva i Pala
za Organizaciju Evropskog zimskog olimpijskog fes-
tivala mladih (EYOF) 2015. godine. Konkurencija petak
na{im gradovima za organizaciju pomenutog takmi-
~enja jeste grad Montafon (Lihten{tajn). Emir Zimi},
4. decembra
dosada{nji centar Ko{arka{kog kluba Bosna ASA Ko{arka{i Bosne ASA BHT, aktuelni viceprvaci
BHT, napustio je redove "studenata" nezadovoljan BiH, prekinuli su niz od sedam uzastopnih poraza u
statusom u sarajevskom klubu. NLB ligi nakon {to su u 11. kolu na svom parketu
slavili protiv beogradskog FMP-a. Na{i predstavni-
ci su bili bolji rezultatom 68:66 zahvaljuju}i do-
utorak brim igra ma Se ida Haj ri }a, odno sno Go ra na
1. decembra Baji}a, kao i klju~nim poenima koje je postigao Fe-
lik Kojadinovi}. "Studente" je sa klupe predvodio
Vlada Vukoi~i} vi{e nije trener Ko{arka{kog kluba Goran [ehovac. U Banjaluci je sve~ano otvoren
Bosna ASA BHT odlu~eno je na sjednici Upravnog
Gradski olimpijski bazen. Ceremoniju otvaranja
odbora, koja je odr`ana u Sarajevu. Saradnja sa do- uljep{ali su vaterpolisti Partizana i Vojvodine koji
sada{njim trenerom sarajevskog tima raskinuta je
su odigrali utakmicu Prve A lige Srbije.
sporazumno. Goran [ehovac, pomo}ni trener "stu-
denata", zauze}e trenersku poziciju dok Uprava klu-
ba ne prona|e adekvatno rje{enje. Srbijanski teniser subota
Novak \okovi} priredio je zajedno s Viktorom Tro- 5. decembra
ickim spektakl humanitarnog karaktera, odigrav{i re-
vijalni me~ u banjalu~koj dvorani "Borik" pred oko Ko{arka{i [iroki HT Eroneta, aktuelni prvaci BiH,
5.000 gledalaca. pora`eni su u 11. kolu NLB lige na gostovanju u
Zagrebu u me~u sa Cedevitom. Predstavnici na{e
zemlje vodili su tokom cijelog me~a, da bi krajem
srijeda me~a istopili prednost i utakmicu nastavili u produ-
`ecima pri rezultatu 75:75. Zagrep~ani su kasnije
2. decembra boljom igrom i koncentracijom utakmicu priveli u
Odbojka{i Kaknja, aktuelni prvaci BiH, ostvarili su svoju korist sa 73:76. Najbolji u redovima [iroko-
prvu ovosezonsku pobjedu na me|unarodnoj sceni brije`ana bio je Hrvoje Puljko sa 22 poena, odnosno
savladav{i ekipu Vojvodine iz Novog Sada u prvoj Frano ^olak, koji je dodao 17 ko{eva.
6 qpofekfmkbl!7. 12. 2009.
Vijesti
Te{ka pobjeda
Zvezde
Crvena zvezda je preboljela
poraz u derbiju i uspjela, te`e
nego {to se o~ekivalo, da sa-
vlada BSK u 14. kolu Jelen
Superlige.
Pred oko 4.000 gledalaca na
Karaburmi trijumf je "crveno-
bi je li ma" do nio Ale ksan dar
Jevti}, a prema prikazanoj igri
i propu{tenim {ansama ne bi
bilo nepravedno ni da su Bor-
~anci osvojili jedan bod. Voj-
vodina je neprijatno iznenadila
svo je na vi ja ~e na sta di onu
"Kara|or|e", sa kojeg je Javor
odnio sva tri boda. "Lale" po-
sli je dru gog uzas to pnog, a
ukupno ~etvrtog prvenstvenog
poraza posustaju u trci za Par-
tizanom i Zvezdom. Rezultati:
Jagodina - Metalac 3:1 (Nov-
kovi} 12, 26, \ilas 56 - Sto-
{ko vi} 8), BSK - Crve na
zvezda 0:1 (Jevti} 72), Vojvo-
dina - Javor 0:1 (Frank 79),
^ukari~ki - Mladi radnik 1:1
(Nedeljkovi} 36 - Amahud`a-
na 53), Spartak - Smederevo
2:0 (Janju{ 12, 90). Ju~e: Haj-
duk - Borac, Rad - Napredak,
Partizan - OFK Beograd. Pore-
dak: Crvena zvezda 37, Parti-
zan 33, Vojvodina 24, OFK
Beograd 24, Spartak 23, Jago-
dina 21...
Fer-plej
na djelu
Posjetioci fudbalske utakmi-
ce Askoli - Re|ina imali su
priliku da vide fer-plej na dje-
lu, po{to su igra~i doma}eg ti-
ma na mjer no do zvo li li
protivnicima da daju gol. Fu-
dbaleri Askolija tako su se Re-
|i ni odu `i li za ne spor tski
potez u prethodnoj akciji, kada
je doma}i tim i poveo sa 1:0.
Re|ina je na kraju slavila sa
3:1. Sporni gol je postignut
nakon {to je odbrambeni igra~
Re |i ne Kar los Val des lop tu
uputio ka autu, kako bi mu se
ukazala pomo} zbog povrede.
Loptu je, ipak, prije nego {to
je napustila teren presreo je-
dan fudbaler Askolija, a zatim
utr~ao u kazneni prostor rivala
i asis ti rao sai gra ~u za gol.
Igra~i Re|ine su `estoko pro-
testovali, ali su se doma}ini is-
kupili ~im se igra nastavila,
po{to su mirno stajali dok je
Bja|o Pagano postizao izje-
dna~uju}i gol.
Kaka
nezadovoljan
Jedan od najboljih fudbalera
svijeta, igra~ madridskog Re-
ala, Brazilac Kaka nije bio pre-
vi {e za do vo ljan is ho dom
`rijeba za Svjetsko prvenstvo i
nazvao je grupu u kojoj }e se
njegova reprezentacija boriti
protiv Obale Slonova~e, Portu-
gala i Sjeverne Koreje "gru-
pom smrti".
"Mislim da smo izvukli naj-
te`u grupu. Ima jo{ te{kih, ali
je na {a de fi ni ti vno 'gru pa
smrti'. To ne mora samo po se-
bi da bude lo{e, po{to }emo od
po~etka Mundijala biti na ma-
ksimalnom nivou", rekao je
Kaka.
Za favorite {ampionata pored
reprezentacija [panije i Brazila
Kaka je proglasio Italiju, Nje-
ma~ku, Argentinu, Francusku i
Holandiju.
INTERVJU nedjelje
Danilo Ikodinovi}, proslavljeni srpski vaterpolista
Da nisam sportista,
bio bih vojnik
Disciplinovan
sam {to se
mo`da ne mo`e
zaklju~iti iz nekih
mojih poteza,
pogotovo ne iz
nesre}e koju
sam imao,
rekao Ikodinovi}
Vladimir GRBI]
anilo Ikodinovi},
D
trofejni srpski va-
terpolista, imao je
vi{e nego uspje-
{nu karijeru koju
je, na`alost, mo-
rao da pre ki ne
zbog te{ke sao-
bra}ajne nezgode.
Igrao je za mnoge vrhunske klu-
bove, a u njegovoj vitrini vi{e nema
mjesta za medalje i pehare. Trenutno
obavlja funkciju direktora VK Vojvo-
dina, sa kojim je u subotu posjetio Ba-
njaluku i uveli~ao otvaranje Gradskog
olimpijskog bazena.
"Bazen je sjajan. Ovo je velika
stvar za razvoj vaterpolo sporta u Re-
publici Srpskoj. Iskreno, `ao mi je {to
kao igra~ nisam mogao da nastupim
pred navija~ima u Banjaluci jer znam
koliku smo podr{ku imali iz Republi-
ke Srpske", rekao je Danilo Ikodino-
vi}.
NN: Na ~elu s Vama, Vojvodina
je ostvarila najve}i uspjeh u svojoj
istoriji - plasman u Ligu {ampiona.
Da li se ambicije kluba zavr{avaju u
grupi?
IKODINOVI]: Pre {est meseci,
kada sam do{ao na mesto direktora,
Vojvodina je i tada bila zdrava sredina
i zdrav klub. Bilo je nekih dugovanja,
ali to nije bilo ni{ta {to nije moglo da
se re{i. Ovaj uspeh vezuje se za moje
ime, ali nije to samo moje delo. Voj-
vodina je i pre mene imala jaku bazu,
pa je ovo {to smo napravili samo re-
zultat rada minulih godina. Na{e am-
bicije su da probamo da ostvarimo bar
jednu pobedu, ali ako ne i ulazak u
najboljih 16 ekipa Evrope je velika
stvar.
NN: Koliko rada i truda treba
da Vojvodina stane rame uz rame
sa najja~im evropskim klubovima?
IKODINOVI]: Za oko ~etiri
godine uz dobru finansijsku pomo}
mo}i }emo da pariramo velikim klu-
bovima. Za tako ne{to je potrebno da
kupimo dva-tri dobra igra~a ili da vra-
timo igra~e selektirane u Vojvodini
koji sada igraju u Partizanu. To ipak ne
zna~i da ne}e biti odlazaka, to ne mo-
gu da garantujem. Trudi}emo se da do
toga ne do|e, ali ako mi neko do|e sa
ponudom koja se na odbija, moramo
da pristanemo.
NN: U karijeri ste mnogo puto-
vali. Koje mjesto je ostavilo najsna-
`niji utisak na Vas?
Sport
IKODINOVI]: Veliki sam pa-
triota i Srbiju volim vi{e od svega. Ve-
zan sam za svoju zemlju, ali ako bih
ba{ morao da odaberem, onda bi to bi-
la Barselona. Ima ne{to {to nema nije-
Nisam nikad
dan drugi grad. Barselona `ivi od nula
nikog zavodio
do 24. Po temperamentu su veoma sli-
i ne znam kako
~ni nama, ali po mentalitetu nam niko
se to radi,
nije sli~an. Svoju Srbiju volim najvi{e
ka`e Ikodinovi}
na svetu i mogu odmah da potpi{em
da takvih budala nema nigde. Imam
mnogo prijatelja me|u {panskim igra-
Danilo
Ikodinovi}
~ima i kad god sam oti{ao tamo, feno-
menalno sam se proveo. Imaju blagu
klimu, prelep je grad, ima milion stva-
ri zbog kojih mi se svi|a.
NN: Da li pratite druge sporto-
ve i koji Vam je najdra`i?
IKODINOVI]: Pratim i obo`a-
vam ameri~ki fudbal. Takva jednosta-
vnost sporta ne postoji na svetu. Imaju
{est sudija i veoma retko se potkrade
gre{ka, a ako se kojim slu~ajem desi,
imaju pravo na ~elend`. Mislim da je
Srbija mo`e
u drugi krug
OO;!Lb!lp!wj!ej!uf!hsv!qv
gv!ecbm!tlf!sf!qsf!{fo!ub!dj!kf!Tscj!kf
v!Kv!aopk!Bgsj!dj@
JLP!EJ!OP!WJ^; Np!kb!af!mkb!lbp
ob!wj!kb!•b!Tscj!kf!kf!eb!cv!ef!np
twfu!tlj!qswb!dj-!bmj!up!kf!nb!mp
np!hv!~f/!Jnb!np!ept!ub!uf!|lv
hsv!qv-!bmj!nj!tmjn!eb!np!af!np!v
esv!hj!lsvh/!Of!usf!cb!cj!uj!of!{b!.
ep!wp!mkbo!j!tb!qmb!tnb!opn!ob
TQ/!Qb!nj!tnp!nf!}v!obk!cp!mkf
43!esab!wf!twf!ub-!{bs!kf!up!nb!mb
tuwbs@!Bqf!uj!uj!ob!sp!eb!tv!•ft!up
wf!~j!of!hp!|up!kf!up!sf!bm!op/
to ubedljivo naj~istiji sport. Smatram
da bi se tako ne{to moglo uvesti i u fu-
dbal, ali to izgleda nije `elja svetskih
mo}nika.
NN: Volite li da izlazite?
IKODINOVI]: Pre nego {to
sam se o`enio mnogo sam izlazio. Sa
svoje 33 godine pro`ivio sam mnogo
toga. Sada sam se smirio, izlazim
uglavnom sa suprugom.
NN: Kako ste zaveli Nata{u Be-
kvalac?
IKODINOVI]: Nisam nikad ni-
kog zavodio i ne znam kako se to radi.
Svestan sam da imam puno {arma i
harizme, a zavodnik nikad nisam bio.
NN: ^ime bi se bavili da niste
bili sportista?
IKODINOVI]: Da nisam vater-
polista, bio bih profesionalni vojnik.
To mi je padalo na pamet kad sam bio
mali i jako sam to `elio. Disciplinovan
sam, {to se mo`da ne mo`e zaklju~iti
iz nekih mojih poteza, pogotovo ne iz
nesre}e koju sam imao. Jako sam od-
govoran. Kad pogre{im - priznajem i
radim sve da svoju gre{ku ispravim.
Disciplina me tada jako privla~ila, a
sada ne bih mogao da se zamislim kao
vojnik u Legiji stranaca, primera radi.
NN: Koji Vam je najdra`i us-
pjeh u karijeri?
IKODINOVI]: Titula svetskog
prvaka u Montrealu 2005, kada sam u
finalu postigao ~etiri gola iz ~etiri {uta.
Biti svetski prvak nije nimalo lako.
NN: Da li `alite za ne~im?
IKO DI NO VI]: Ne, ali ima
stvari koje bih promenio. Ne okre}em
se iza sebe, nikad nisam rekao "`ao mi
je ovog ili onog".
NN: Va{e ambicije u budu}nos-
ti?
IKODINOVI]: Moje ambicije
su vezane samo za Vojvodinu. Opre-
delio sam se da `ivim u Novom Sadu i
ne vidim se nigde drugde, pa ~ak ni u
Partizanu. Ali, opet }u re}i "nikad ne
reci nikad". Ukoliko do|e neka ne-
pristojna ponuda, mo`da i promenim
mi{ljenje. Ponikao sam u Partizanu i
taj klub mi puno zna~i. U Partizanu
sam postao igra~. Navijam za Partizan
i uvek }e biti u mom srcu. Sa svima
sam ostao u korektnom odnosu i, {to
je najva`nije, niko nikome nije ostao
ni{ta du`an.
NN: Kako te~e oporavak na-
kon saobra}ajne nezgode?
IKODINOVI]: Zdravlje je do-
bro, ide ka boljem. To je dosta spor i
dugotrajan proces koji tra`i dosta
upornosti. Meni to ne manjka. Za sle-
de}ih godinu-dve }emo definitivno
znati kakvo je moje stanje. Sigurno
ne}u igrati vaterpolo, ali on }e biti dio
mog `ivota, to je sigurno.

Vijesti
Kiks {ampiona
[ampion Njema~ke Volfsburg
izvukao je bod na svom stadionu
protiv Frajburga u 15. kolu Bun-
des lige.
Rezultati 15. kola: Volfsburg -
Frajburg 2:2 (Bastijans 17 auto-
gol, D`onson 81 - Idrisu 19, Ba-
novi} 51 penal), [tutgart - Bohum
1:1 (Ta~i 63 - Fuks 89), Hamburg
- Hofenhajm 0:0, Borusija Dor-
tmund - Nirnberg 4:0 (Groskrojc
8, Barios 13, Zidan 36, Humels
62), Hanover - Bajer Leverkuzen
0:0, Ajntraht - Majnc 2:0 (Franc
29, Mejer 90). Ju~e: Keln - Ver-
der, [alke - Herta.
Poredak: Bajer Leverkuzen 31,
Verder 27 (-1), Bajern 27, [alke
25 (-1), Hamburg 25... (Agencije)
Sru{en lider
Man~ester Siti napokon je os-
tvario pobjedu i to nad ^elsijem
(2:1).
Rezultati 15. kola: Portsmut -
Barnli 2:0 (Hreidarson 65, Dindan
84), Arsenal - Stouk 2:0 (Ar{avin
26, Ramzi 79), Aston Vila - Hal
3:0 (Dan 13, Milner 28, Kerju 87),
Blekburn - Liverpul 0:0, Vest Hem
- Man~ester junajted 0:4 (Skols 45,
Gibson 61, Valensija 71, Runi 72),
Vigan - Birmingem 2:3 (N'Zogbija
33, Gomez 89 - Larson 61, 72, Be-
nitez 66), Volverhempton - Bolton
2:1 (Kradok 3, Milija{ 63 - Elman-
der 79), Man~ester Siti - ^elsi 2:1
(Adebajor 37, Tevez 56 - Adebajor
autogol 8). Ju~e: Fulam - Sander-
lend, Everton - Totenhem.
Poredak: ^elsi 36, Man~ester j.
34, Arsenal (-1) 28, Totenhem (-1)
26, Aston Vila 26... (Agencije)
Sport 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 7
Real Madrid u fini{u slomio otpor Almerije
Za petama "Barsi"
Real nakon 2:2 Kristijano Ronaldo
(Real Madrid)
golovima
Karima Benzeme i
Kristijana Ronalda
u 82. i 84. minutu
do{ao do tri boda
Fudbaleri Real Madrida su ponovo iskidali
`ivce svojim navija~ima. Za razliku od me~a
protiv Barselone u kojem su pora`eni, sada je
rasplet bio sre}an po Madri|ane.
Real je vodio na poluvremenu na "Santja-
go Bernabeu" protiv Almerije golom Serhija
Ramosa. A onda su gosti preokrenuli rezultat u
svoju korist pogocima Sorijana i U~ea. Tim
Manuela Pelegrinija nije sebi smio da priu{ti ta-
kav luksuz da do`ivi drugi uzastopni poraz, a
~ak ni remi nije dolazio u obzir. Kad je zagusti-
lo, proradila je "kraljevska ma{ina". Prvo je
Gonzalo Iguain izjedna~io u 73. minutu, a dese-
tak minuta kasnije Benzema je donio vo|stvo
doma}inu. Desetu prvenstvenu pobjedu pot-
vrdio je Kristijano Ronaldo. Najskuplji fudbaler
svijeta je kasnije dobio drugi `uti karton, zbog
udaranja Huanme Ortizana, pa je me~ zavr{io u
88. minutu.
Katalonski tim
ostvario pobjedu na "Rijazoru"
poslije ~etiri i po godine poslije ~etiri i po godine (3:1). Argentinac je do- Rezultati 13. kola: Sevilja - Valjadolid 1:1 Ju~e: Tenerife - Sporting, Espanjol - Rasing
veo "Barsu" u vo|stvo, ali se na odmor oti{lo (Luis Fabijano 45 - Manu}o 33), Kserez - Atle- Santander, Majorka - Saragosa, Malaga - Osa-
nerije{enim rezultatom. [ampion [panije i Evro- tiko Madrid 0:2 (Forlan 29, Kun Aguero 65), suna, Viljareal - Hetafe, Atletik Bilbao - Valen-
Barselona je zadr`ala prednost od pet bodo- pe je dodao gas u nastavku, sve vrijeme napadao Real Madrid - Almerija 4:2 (Serhio Ramos 31, sija.
va u odnosu na Real (uz utakmicu vi{e). Leo ka golu Deportiva, ali se rasplet mogao naslutiti Iguain 73, Benzema 82, Ronaldo 84 - Sorijano Poredak: Barselona (+2) 36, Real Madrid
Mesi je sru{io neprijatnu tradiciju, katalonski tim tek u 79. minutu kada je ponovo Mesi bio strije- 58, U~e 62), Deportivo La Korunja - Barselona (+1) 31, Sevilja 26, Valensija 25, Deportivo 25,
je ostvario pobjedu na "Rijazoru" u La Korunji lac. Pobjedu je potvrdio Zlatan Ibrahimovi}. 1:3 (Adrijan 39 - Mesi 27, 79, Ibrahimovi} 88). Majorka 21... (Agencije)
8 qpofekfmkbl!7. 12. 2009. Sport
Fudbalski stadioni Svjetskog

"Ellis Park"
Deset afri~kih
"Mbombela" "Soccer city"

"Peter Mokaba"

"Free State"

"Loftus Versfeld" "Moses

Mabhida"

Do prve utakmice Svjetskog prvenstva u Ju`noj Africi ostalo je jo{ sa-

mo 185 dana, a u petak smo nakon sve~anog izvla~enja saznali i raspored
reprezentacija po grupama, odnosno ta~an raspored svih utakmica, uklju~u-
ju}i i finale 11. jula 2010.
Evo i pregleda svih deset stadiona na kojima }e biti odigrane utakmice
Mundijala. Ova zdanja bi}e doma}ini prvog SP u istoriji ovog kontinenta i
ta~no sto godina od progla{enja nezavisnosti od Velike Britanije i 19 od uki-
danja aparthejda.
Novoizgra|eni stadion "Green Point" jedan je od vizualno najizazovni-
jih stadiona SP 2010. godine u Ju`noj Africi. Smje{ten je na jednom od naj-
tra`enijih zemlji{ta na podru~ju Kejptauna, samo stotinak metara od mora s
jedne strane i nekoliko stotina metara od velikih planinskih masiva sa druge.
Lokacija stadiona upravo je idealna i {to se ti~e prevoza, jer se nalazi samo
nekoliko minuta hoda od glavne gradske saobra}ajne mre`e. Kapacitet sta-
diona je 70.000 gledalaca, a izgradnja bi trebalo da bude finalizovana tokom
ovog mjeseca. Na ovom stadionu previ|eno je odigravanje jednog od polu-
finala.
Stadion "Nelson Mandela Bay" smje{ten je na obalama jezera Nort End
u Port Elizabetu i prvi je stadion namijenjen fudbalu u cijelom okolnom po-
dru~ju. Ima vrlo zanimljivo konstruisan krov i zapanjuju}i pogled na jezero
Nort End. Kapacitet stadiona iznosi 48.000 gledalaca, a dovr{en je tek prije
godinu dana. Na stadionu "Nelson Mandela Bay" bi}e odigrana utakmica za
tre}e mjesto te jedna ~etvrtfinalna utakmica.
Novoizgra|eni stadion "Moses Mabhida" u Durbanu sjajna je arhite-
ktonska inovacija, a svoju inspiraciju za dizajn vu~e iz zastave Ju`ne Afrike.
@eljezni luk koji prolazi preko stadiona na jednoj strani je rascijepljen u dva,
dok se na drugoj strani spaja, simbolizuju}i jedinstvo nekada razjedinjene
nacije. Stadion, koji ve} sada spada u najve}e svjetske klase, ima kapacitet
70.000 gledalaca, dizajniran je kao vi{enamjenski pa tako ima amfiteatar sa
`i~arom koja vodi do platforme sa koje se pru`a spektakularan pogled na
krajolik. Na ovom stadionu bi}e odigrana jedna polufinalna utakmica.
"Free State" stadion, koji se nalazi u gradu Blumfontejnu, dom je najva-
trenijih navija~a u cijeloj Ju`noafri~koj Republici. To su navija~i Fudbalskog
kluba Blumfontejn Seltika, koji sebe nazivaju "Siwelele" ili "Sotho team".
Stadion je izgra|en davne 1953, a pro{le godina zavr{ena je njegova obno-
va, dok je na Kupu konfederacija bilo njegovo sve~ano kr{tenje. Nekada je
 Sport 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 9
prvenstva 2010.

"dragulja"
Ova zdanja bi}e doma}ini prvog SP u
Africi ta~no sto godina od progla{enja
nezavisnosti od Velike
Britanije i 19 od ukidanja aparthejda

"Green Point"

"Royal Bafokeng"

imao kapacitet 38.000 gledalaca, a sada je on pove}an na 45.000.
"Soccer city" stadion u Johanesburgu najve}i je stadion u Ju`noj Africi
i svojim izgledom izaziva divljenje i strahopo{tovanje. Mjesto je prvog ma-
sovnog mitinga nakon pu{tanja Nelsona Mandele iz zatvora 1990. Stadion
je na{iroko cijenjen kao srce fudbala u Ju`noj Africi, jer je ugostio brojne
va`ne utakmice kroz istoriju. Izgra|en je 1987. kada je imao kapacitet
80.000 gledalaca, a ove godine finalizovana je njegova obnova u koju je
ulo`eno mnogo novca. Pove}an je i kapacitet pa tako sada utakmicama mo-
`e prisustvovati 95.000 gledalaca. Stadion je dizajniran po uzoru na afri~ki
lonac, poznat kao "calabash", a posebno je upe~atljiv no}u. Na ovom stadi-
onu }e igrati utakmicu otvaranja SP i finale.
"Ellis Park" stadion nalazi se u sredi{tu Johanesburga te je ugostio
mnoge sportske doga|aje, uklju~uju}i epsko finale Kupa konfederacija
izme|u Brazila i SAD. Sagra|en je 1928. kao ragbi stadion, nakon ~ega je
bio sru{en i obnovljen 1982. opet isklju~ivo namijenjen za ragbi. Ove godi-
ne zavr{ena je jo{ jedna njegova potpuna obnova te sada ima kapacitet od
62.000 navija~a. On je dom Fudbalskog kluba Orlando Pirates, najpopular-
nijeg kluba Ju`noafri~ke Republike.
Stadion "Royal Bafokeng", koji se nalazi u gradu Rustenburgu na sje-
veru Ju`noafri~ke Republike, ime je dobio po ljudima koje `ive na tom
prostoru. Interesantno je kako je 1999. godine Bafokeng dobio pravnu bitku
sa dr`avom po kojoj mu pripada 20 odsto sve platine koja se izvadi u rudni-
"Nelson
Mandela Bay"
cima na njihovom istorijskom obitavali{tu. Stadion je izgra|en tako|e
1999, a nekoliko puta u proteklih desetak godina ugostio je reprezentaciju
Ju`ne Afrike. Pamti se pobjeda nad Burkinom Faso (2:1) 2001. u kvalifika-
cijama za SP u Japanu i Koreji. Nedavno je po~ela njegova obnova, a njena
finalizacija o~ekuje se po~etkom 2010. Kapacitet ovog stadiona je 42.000
navija~a.
Stadion "Mbombela" jedan je od novoizgra|enih stadiona za SP 2010,
a ime je dobio po lokalnoj op{tini. Ina~e, Mbombela je Sisvati, {to je jedan
od 11 slu`benih jezika u Ju`noj Africi i doslovno zna~i "mnogo ljudi zaje-
dno u malom prostoru". Stadion, kapaciteta 46.000 gledalaca, nalazi se u
gradu Nelspruit u provinciji Mpumalanga. "Mbombela" dolazi kao sjajan
poticaj za razvoj fudbala u ovom podru~ju koje do sada u istoriji nije dalo
fudbalske klubove ili igra~e u ja~im ligama ove dr`ave.
Stadion "Loftus Versfeld" nalazi se gradu T{vane u Pretoriji i jedan je
"Moses Mabhida" inspiraciju
za dizajn vu~e iz zastave Ju`ne Afrike
od najstarijih stadiona u Ju`noj Africi. Stadion je bio kori{ten za velike
sportske manifestacije od 1903, a prve konkretne strukture, koje su mogle
primiti samo 2.000 gledalaca, izgra|ene su od strane Gradskog vije}a Pre-
torije 1923. Od 1948. pro{ao je kroz nekoliko nadogradnji, a bio je kori{ten
i za ragbi i za fudbalske utakmice. Posljednja obnova zavr{ena je pro{le go-
dine, a sada ima kapacitet 50.000. U posljednjih petnaestak godina ugostio
je mnoge zna~ajne utakmice, uklju~uju}i Svjetski kup u ragbiju 1995. i
Afri~ki kup nacija 1996. "Loftus Versfeld" je dom jedne od najboljih ragbi-
ja{kih ekipa u Ju`noj Africi, Blu Bulsa.
Nazvan po jednom od najpoznatijih sinova borbe i emancipacije u Ju-
`noj Africi protiv re`ima aparthejda, stadion "Peter Mokaba" ima veliko is-
torijsko zna~enje u ovoj dr`avi. Stadion je izgra|en u gradu Polokvane u
Limpopo provinciji, a dizajn, koji je uglavnom betonske konstrukcije, in-
spiriran je lokalnom ikonom baobab drvom. Ovaj stadion jo{ je jedan u ni-
zu novoizgra|enih stadiona, a njegova finalizacija o~ekuje se po~etkom
2010. godine. Kapacitet stadiona iznosi 45.000 gledalaca pa je, uz "Royal
Bafokeng", najmanji stadion predstoje}eg SP. (Agencije)
10 qpofekfmkbl!7. 12. 2009.
 Sport 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 11

Odigrano
11. kolo
regionalne
[iroki opet pao
NLB lige
za ko{arka{e

Amra KRVAVAC
u produ`etku Bh. prvak bio blizu pobjede

Ko{arka{i [iroki Eroneta opet nisu imali sre}e u

regionalnoj NLB ligi, te su drugi put ove sezone po- Bili smo blizu pobjedi, ali
ra`eni nakon produ`etka. Izabranici Hrvoja Vla{i}a u
11. kolu izgubili su u Zagrebu od Cedevite rezulta-
Cedevita je u produ`etku
tom 86:93. imala na raspolaganju
U prvom poluvremenu [irokobrije`ani su stalno vi{e startera, igra~a koji
bili u vodstvu, koje nisu ispu{tali sve do tre}e ~etvrti-
ne. Zahvaljuju}i fizi~koj nadmo}i pod ko{em stvorili mogu zavr{iti utakmicu,
su na samom otvaranju utakmice prednost, a serijom kazao Hrvoje Vla{i},
od 9:0 preko Ivana Grgata poveli su sa 11:4. Prvih
deset minuta zavr{ilo je 19:30, a na odmor se oti{lo trener [irokog
kod rezultata 33:42 u korist na{eg predstavnika.
Nakon po~etnog vo|stva od 4:2, Cedevita je dru- Cedevita 93
gi put povela tri i pol minute do isteka tre}eg perioda [iroki Eronet 86
(50:49), a od tada se vodila izjedna~ena borba.
Tqps!utlb! ewp!sb!ob! #Tv!ujo!tlb! wsf!mb#! v! [b!hsf!cv/
Hmf!eb!mb!db;!811/!Tv!ej!kf;!Sp!nbo!Lp!mbs!)Tmp!wf!oj!.
Nakon gostovanja u Ljubljani bh. kb*-! Csb!o j!t mbw! Nsebl! )Tscj!kb*-! Nbs!l p! Kv!s bt
prvak opet nije imao sre}e )Tscj!kb*/!Sf!{vm!ubu!qp!•fu!wsuj!ob!nb;!2:;41-!25;23-
33;28-!31;27-!29;22/
DF!EF!WJ!UB; Tv!cp!uj~-! Qsj!np!sbd-! Np!cmj! 28-! Lsb!.
Tomas Mobli je 30 sekundi do isteka posljednje tj~-! Aj!aj~! 31-! Sv!efa! 6-! Qf!usp!wj~! 6-! Lp!wb!•f!wj~-
~etvrtine pogodio tricu za izjedna~enje, a potom na- Bo!efs!tpo! 27-! Lb|!usp!qjm! 7-! Cv!up!sbd-! Cb!aeb!sj~
kon ko{a Sini{e [tembergera dvije sekunde prije kra- 35/!Usf!ofs;!Tmp!cp!ebo!Tv!cp!uj~/
ja ponovo pogodio. Nakon isteka regularnog dijela na \J!SP!LJ; \ufn!cfs!hfs! 8-! Qmb!oj!oj~! 6-! _p!mbl! 2:-
semaforu je stajalo 75:75, a doma}i su u produ`etku Nj!mf!lp!wj~-! Ob!mf!uj!mj~-! Tj!sj|!~f!wj~! 7-! Sb!nmkbl! 3-
po bje du izbo ri li s li ni je slo bo dnih ba ca nja. \qsb!mkb!8-!Qv!mklp!33-!Sv!aj~-!Nb!tpo!22-!Hshbu!8/
U redovima pobjednika najvi{e se istakao Marin Ba- Usf!ofs;!Iswp!kf!Wmb!|j~/!
`dari}, koji je ubacio 24 ko{a. Odmah iza njega bio je
Andrija @i`i} sa 20 poena. Kod [irokobrije`ana naje- 1. Cibona 10 9 1 809:657 19
fikasniji je bio Hrvoje Puljko sa 22 poena, uz {est 2. Zagreb 11 8 3 863:851 19
skokova i pet asistencija. 3. Olimpija 10 7 3 787:742 17
Trener gostiju Hrvoje Vla{i} ~estitao je Cedeviti na 4. Zadar 10 6 4 821:723 16
pobjedi i naglasio da je njemu i njegovim igra~ima frus- 5. Hemofarm 10 6 4 837:769 16
triraju}e {to ve} drugo gostovanje gube u produ`etku. 6. Budu}nost 11 5 6 827:801 16
"Bili smo blizu pobjedi, ali Cedevita je u produ- 7. Crvena zvezda 11 5 6 886:864 16
`etku imala na raspolaganju vi{e startera, igra~a koji 8. Partizan 10 6 4 720:703 16
mogu zavr{iti utakmicu. Mi smo pod ko{em ostali na Sre}om, u nastavku smo zaigrali bolje, te uspjeli za- Crvena zvezda - Hemofarm 86:88, ZAGREB: 9. [iroki 11 5 6 859:882 16
Frani ^olaku, koji nije mogao sve sam", rekao je ra- slu`eno pobijediti u produ`etku. [iroki je kvalitetna Zagreb CO - Helios 84:69, 10. Cedevita 11 5 6 868:899 16
zo~arani Vla{i} nakon utakmice. mom~ad, nisu bez razloga igrali produ`etak s euroli- KRAGUJEVAC: Radni~ki - Partizan 67:73, ZA- 11. Radni~ki 11 4 7 777:882 15
Slobodan Suboti}, trener Zagrep~ana, svakako je ga{em Olimpijom", istakao je Suboti}. GREB: Cedevita - [iroki Eronet 93:86, SARAJEVO: 12. Helios 11 3 8 753:862 14
Rezultati 11. kola: PODGORICA: Budu}nost - Bosna ASA BHT - FMP 68:66. Sino} su igrali Uni- 13. FMP 10 3 7 752:782 13
imao vi{e razloga za zadovoljstvo.
Zadar 97:81, BEOGRAD: on Olimpija - Cibona. 14. Bosna 11 2 9 713:855 13
"Ponovno nam se osvetio lo{ ulazak u utakmicu.

Tuzlaci presko~ili Fo~ake Poraz "@eljo"

Krupalije
D. SKOKI], G. IVANKOVI]
Damir Krupalija, bh. ko{ar-
savladao Br~ko
ka{, do`ivio je poraz sa svojim Ko{arka{ice @eljezni~ara slavile su uvjerljivu pobjedu u 8. kolu bh. lige nad
U 9. kolu Lige 12 BiH za ko{arka{e Sloboda je Br~ko distriktom rezultatom 106:57.
u Tu zli sa vla da la Su tjes ku iz Fo ~e re zul ta tom Di`onom u 10. kolu francuskog
prvenstva. Di`on je pora`en u Rezultati 8. kola: TOMISLAVGRAD: Tomislav - Jedinstvo 62:97,
87:67. BR^KO:
Fo~aci su prvo gostovanje u "Mejdanu" okon~ali gostima od Strazbura rezulta-
tom 73:101. Na{ ko{arka{ bio je Br~ko distrikt - @eljezni~ar 57:106, NOVI GRAD/BOSANSKI NOVI:
neuspje{no. Doma}i tim, predvo|en Filipom Ada- Sloboda-RMU Banovi}i 82:72. Ju~er su igrali Igman - Brotnjo i ^elik - Tre-
movi}em (postigao 20 poena), diktirao je ritam, kon- jedan od najboljih u svom timu.
Na terenu je proveo 30 minuta i binje, a slobodna je bila ekipa Borca.
stantno vodio i na kraju zaslu`eno pobijedio. Pored Poredak: @eljezni~ar 14, Jedinstvo 13, ^elik 13, Borac 12, Sloboda 11, Ba-
Adamovi}a, solidno je odigrao i Miralem Halilovi} postigao 14 ko{eva. Tom skoru
dodao je osam skokova i pet novi}i 9, Tomislav 9, Brotnjo 8, Br~ko distrikt 8, Trebinje 7, Igman 7.
koji je na kraju skupio 18 ko{eva. Kod gostiju se is- Am.K.
takao Bojan Sekicki sa 19 ko{eva. asistencija.
Ko{arka{i Slavije jo{ jednom su bili uspje{ni Am.K.
pred svojim navija~ima. Pobijedili su Mladost sa
82:71, a da gostima iz Mrkonji} Grada nisu dozvolili Sloboda upisala
Slavlje Tuljkovi}u pobjeda
da barem jednom imaju i minimalnu rezultatsku pre- novu pobjedu Markovi}a i Poljski Anvil na{eg reprezentativca Muje Tuljkovi}a pobijedio je Turov u
dnost. Najve}e vo|stvo doma}i tim je imao u 21. mi- 11. kolu njihovog ko{arka{kog prvenstva rezultatom 76:73. Tuljkovi} u ovom
nuti, kada je na semaforu pisalo 56:35. 19 poena, koji nas je dr`ao u nastavku. Mladost je Vasiljevi}a me~u nije pru`io ni pribli`nu partiju kao na otvaranju sezone, kada je bio oko-
"Ovo je veoma va`na pobjeda za moj tim. U veoma nezgodna ekipa jer u svojim redovima ima Timovi Nenada Markovi}a, snica tima. U igri je proveo 15 minuta i upisao tek dva poena i jedan skok.
prvom poluvremenu napravili smo dobar kredit od pet jednakih igra~a koji mogu igrati na svim pozici- bh. trenera, i Sa{e Vasiljevi}a, Am.K.
jama", rekao je Bojan Kusmuk, trener ko{arka{a Sla- reprezentativca BiH, bili su us-
1. Igokea 9 8 1 765:581 17
vije. pje{ni u 6. kolu gr~ke lige. Rizvi}u Huki}
Kako se i o~ekivalo, pobjedni~ki niz nastavila je
2. Zrinjski 9 6 3 620:634 15
i Igokea, koja je bez problema savladala na svom te-
Markovi} je na klupi Panioni- devet poena prosje~an
3. Hercegovac 9 6 3 700:715 15 osa pred svojim navija~ima sla-
4. ^elik 9 5 4 672:632 14 renu ^apljinu sa 91:81. "Igosi" su se na taj na~in u~- vio nad Ari som re zul ta tom Esmir Rizvi}, ko{arka{ki repre- Jasmin Huki}, bh. reprezentativac,
5. Sloboda 9 5 4 686:650 14 vrsti li na prvom mjes tu na ta be li, is pred 74:70. Vasiljevi}ev Kolosos je zentativac BiH, postigao je devet odigrao je prosje~nu partiju za itali-
6. ^apljina 9 5 4 683:686 14 drugoplasiranog mostarskog Zrinjskog. tako|er na svom terenu savla- poena u pobjedi Zlatoroga nad Geo- janski Beneton, koji je pora`en od
7. Borac 9 4 5 609:651 13 Rezultati 9. kola: ISTO^NO SARAJEVO: Sla- dao Kavalu sa 81:71. Bh. repre- plin Slovanom. Zlatorog je u 9. kolu Angelika BI u 9. kolu doma}eg
8. Slavija 9 3 6 640:638 12 vija - Mladost 82:71, ALEKSANDROVAC: Igokea - zentativac je igrao 22 minute i slavio tijesnim rezultatom 72:68. Ri- prvenstva (83:89). Huki} je na tere-
9. Mladost 9 3 6 644:658 12 ^apljina Lasta 91:81. TREBINJE: Leotar - Grude postigao 11 ko{eva, uz tri skoka zvi} je na terenu proveo ukupno 14 nu proveo 15 minuta, a za to vrijeme
10. Leotar 9 3 6 598:634 12 81:67, MOS TAR: Zrinj ski HTM - Bo rac Ne ktar i asistenciju. minuta, a svom skoru od devet po- je upisao svega pet ko{eva i dva
11. Sutjeska 9 3 6 637:681 12 74:54, BILE]A: Hercegovac - ^elik 80:74, TU- Am.K. ena dodao je i ~etiri skoka. skoka.
12. Grude 9 3 6 622:692 12 ZLA: Sloboda - Sutjeska 87:67. Am.K. Am.K.
12 qpofekfmkbl!7. 12. 2009. Sport
U~enik
generacije
Reprezentativac BiH Jblp! {cph! qv!u p!w b!o kb-
u brzom klizanju qsj!qsf!nb! j! ub!lnj!•f!okb! obk!nb!okf
wsf!nf!ob!qsp!wp!ej!v!sp!eopn!hsb!.
Edin Brankovi} ev-!ob|!sf!qsf!{fo!ub!uj!wbd!kf!vtqjp

otputovao
{b!ws|j!uj!tsf!eokv!|lp!mv!lbp!v•f!ojl
hf!of!sb!dj!kf/! Ub!lp! kf! qp!lb!{bp! eb
u Los An|eles {b!tmv!av!kf! twb!lv! qp!iwb!mv! j! qp!.
es|lv!eb!obt!ubw!j!lb!sj!kf!sv/
#Cj!mp!nj!kf!kb!lp!ob!qps!op!usf!oj!.
sb!uj-! v•ft!uwp!wb!uj! ob! ub!lnj!•f!okj!.
nb-! uf! v{! twf! up! vt!q kf!| op
{b!ws|b!wb!uj! |lp!mv/! Qv!up!wbp! tbn
wp!{pn! qp! fwspq!tljn! hsb!ep!wj!.
nb-! uf! tbn! up!l pn! qv!u p!w b!o kb
tqsf!nbp! jtqj!uf-! lp!kf! tbn! qp!mb!.
hbp! ob!lpo! qp!wsbu!lb! v! Tb!sb!kf!.
wp#-!sf!lbp!kf!Csbo!lp!wj~/

Ostvario
Sa Svjetskog kupa:
Edin Brankovi} veliki napredakOsman ZUKI]
Posljednjih {est mjeseci od kada treniram u Los An-
|elesu ostvario sam veliki napredak, {to se potvrdilo na
Ne smijem kvalifikacijama za Olimpijske igre u Vankuveru, rekao je
prognozirati Edin Brankovi}, reprezentativac BiH u brzom klizanju.
Na{ reprezentativac je ju~er otputovao u Los An|e-
rezultate les (SAD), gdje }e zajedno sa juniorskim i razvojnim ti-
jer je brzo klizanje mom SAD oba vi ti pri pre me za Svjet sko ju ni or sko
prvenstvo koje }e se po~etkom januara naredne godine
specifi~an odr`ati u Tajvanu. Brankovi} je ve} ranije boravio u
sport, u kojem je kampu u Los An|elesu, kada se pripremao za nastupe na
momenat nepa`nje Svjetskom kupu, {to su ujedno bile kvalifikacije za odla-
zak u Vankuver.
dovoljan za pad, "Mogu biti zadovoljan nastupima u kvalifikacijama
rekao Brankovi} za Olimpijske igre, koje }e se odr`ati u Vankuveru. Kao
najmla|i takmi~ar na Svjetskom kupu ostvario sam soli-
dne rezultate, {to je izazvalo interesovanje stranih medija
i {to se, nakon analize, ispostavilo kao dobar rezultat.
Naporno mi je trenirati izvan svoje zemlje jer sam pri-
moran da radim bez svog trenera i bez osoblja koje me
prati. Uz sve nedostatke, uspijevam napredovati u smjeru
u kojem `elim", kazao je Brankovi}.
Brankovi} trenira sa
juniorskim i razvojnim timom SAD
Brzokliza~ sarajevske Bosne nastupi}e po~etkom
naredne godine na Svjetskom juniorskom prvenstvu u
Tajvanu. Nakon toga ga o~ekuje Evropsko seniorsko
prvenstvo u Drezdenu (Njema~ka).
"Ne smijem prognozirati rezultate na predstoje}a
dva takmi~enja, jer je brzo klizanje specifi~an sport u ko-
jem je momenat nepa`nje dovoljan za pad. Cilj mi je da
nastavim u dobroj formi, te da prikupim potrebne bodove
za napredak na svjetskoj listi najboljih brzokliza~a. Na-
`alost, nisam uspio izboriti plasman na Olimpijske igre,
{to ne zna~i da u narednom olimpijskom ciklusu ne}u
ostvariti svoj cilj. Jo{ sam mlad i imam motiva", pri~a
na{ reprezentativac.
Brankovi} je zbog nedostatka ledenih povr{ina u na-
{oj zemlji primoran da putuje na kampove u Evropi i
Americi, gdje zajedno sa predstavnicima drugih repre-
zentacija obavlja pripreme za velika takmi~enja.
"^injenica da tokom cijele godine nemamo ledenih
povr{ina u Sarajevu predstavlja mi veliki problem, jer
sam primoran da radim u drugim zemljama. Imamo sla-
bu podr{ku nadle`nih dr`avnih institucija, tako da repre-
zentativci moraju u vlastitoj re`iji organizirati pripreme",
dodao je brzokliza~ Bosne.

Kakanjci slavili
u zadnjem kolu
Imzit ubjedljiv
Odbojka{ice Imzita Dobrinja
slavile su u gostima protiv Kak- Kliza~i na led
po~etkom 2010.
nja rezultatom 3:0 u devetom ko-
Odboj ka {i Ka knja, aktu el ni sam dao priliku mla|im igra~ima,
lu Pre mi jer li ge BiH.
prvaci BiH, ostvarili su pobjedu u kojima je potrebno iskustvo pre- Odbojka{ice Imzita su poslje-
devetom kolu Premijer lige BiH, mijerliga{kih utakmica", rekao je dnjom pobjedom osigurale drugu
koje je ujedno posljednje kolo je- Almir Begi}, trener OK Kakanj. poziciju na tabeli pred nastavak
senjeg dijela sezone. Kakanjci su Pored utakmice u Kaknju, odi- sezone. Rezultati devetog kola O. ZUKI]
na svom parketu bez ve}ih pro- grana su jo{ ~etiri me~a devetog Premijer lige BiH za odbojka{i-
ble ma sa vla da li eki pu Lu kav ca kola Premijer lige BiH u kojima ce: Kakanj - Imzit Dobrinja 0:3, Obezbije|eni su svi potrebni tehni~ki
re zul ta tom 3:0 (25:21, 25:15, su pos ti gnu ti slje de }i re zul ta ti: Tuzla - Kula Grada~ac 0:3, Polo - preduslovi za realizaciju procesa koji uklju-
25:23) i tako nepora`eni zavr{ili Gacko - Ljubinje 3:1, Student - Gacko 2:3, Radnik - Jedinstvo ~uje postavljanje ledene plohe u Sarajevu,
prvi dio sezone. Bosna 3:1, Br~ko Jedinstvo - Na- 2:3. Ekipa Jahorine bila je slobo- tako da bi kona~na realizacija projekta treba-
"O~ekivali smo ja~u utakmicu u predak 2:3, Radnik - Modri~a Op- dna u posljednjem kolu. Pore- lo da bude gotova po~etkom naredne godi-
ko joj bi smo is pro ba li po je di ne ti ma 3:1. Po re dak: Ka kanj 26 dak: Jedinstvo 23 boda, Imzit ne, re kao je Da mir Der vi {e fen di},
varijante u taktici koju priprema- bodova, Napredak 20, Radnik 18, Dobrinja 21, Radnik 15, Jahorina potpredsjednik Hokeja{kog saveza BiH.
mo za revan{ me~ ^elend` kupa Lukavac 14, Student 14, Modri~a 14, Kula Grada~ac 13, Gacko 9, ^lanovi Hokeja{kog saveza BiH ula`u
protiv Vojvodine. Ispostavilo se Optima 13, Br~ko Jedinstvo 12, Kakanj 5, Polo 4, Tuzla 4 boda. napore da u glavnom gradu na{e zemlje
da smo slavili bez ve}ih problema Gacko 9, Bosna 3, Ljubinje 3 bo- O.Z. obezbijede uslove za ledenu dvoranu koja }e
i na taj na~in prvi dio sezone za- da. biti dostupna tokom osam mjeseci u godini,
vr{ili bez poraza. U tre}em setu O.Z. Predojevi} tako da }e u njoj pripreme i treninge obav-
12. u Rijeci ljati predstavnici na{e zemlje u svim kliza-
~kim sportovima. Ledena povr{ina bi trebalo
Bh. {ahista Borki Predojevi} Savez hokeja na ledu BiH odavno je
Nagra|eni osvojio je 12. poziciju na me|u-
narodnom turniru koji je prote-
da bude postavljena u "Ledenoj dvorani
Skenderija", na {to se ~ega odobrenje Suada
\inde, direktora Centra "Skenderija".
Dvorana
potrebna
za rad hokej
obezbijedio vozilo za obradu leda, novu
ogradu za klizali{te koja je poklon od IIHF-a
bh. tekvondoisti klog vikenda odr`an u Rijeci
(Hrvatska). Na{ predstavnik nije
"Hokeja{ki savez BiH ve} dugo vreme-
na u~estvuje u projektu koji uklju~uje reafir-
reprezentacije
BiH
FOTO NN
i MOK-a, kao i potrebnu rashladnu tehniku.
U narednom periodu odr`a}e se sastanak
Na re do vnoj sje dni ci Skup {ti ne Te kvon do sa ve za BiH, ko ja je opravdao o~ekivanja jer je pred maciju ovog sporta u na{oj zemlji, za {to je izme|u predstavnika Saveza, odnosno na-
odr`ana u subotu u Sarajevu, nagra|eni su sportisti koji su omogu}ili po~etak turnira va`io za prvog potrebna ledena dvorana koja bi bila dostu- dle`nih institucija grada Sarajeva, kao i
ovo go di{ nje us pje he Sa ve za. Sje dni ca je odr`a na u pros to ri ja ma favorita. U Rijeci je nastupilo pna tokom osam mjeseci u godini. Blizu Uprave Centra "Skenderija".
Olimpijskog komiteta BiH gdje je Miodrag Dereti}, predsjednik TKD 136 igra~a iz 17 zemalja. Najbo- smo realizacije tog projekta zahvaljuju}i na- "Na predstoje}em sastanku poku{a}e-
saveza na{e zemlje, priznanja uru~io Amiru Katani, Mufidu Isakovi- lji je bio doma}i predstavnik Obezbije|eni mo usvojiti potreban plan rada koji }e nam
pornom radu i lobiranju kod Internacionalne
}u, Elzani Karahod`i}. Pored njih, priznanja su dobili Mirnes Fetaho- Zdenko Ko`ul ispred Poljaka potrebni biti vodilja tokom kona~ne realizacije pome-
hokeja{ke federacije (IIHF), koja nam je
Gregora Gajevskog. U junior- uslovi za led nutog projekta. Nadam se da }emo uspjeti u
vi}, Amila Kari{i}, Elmedin ^ekrliji i Renato Tuka. pru`ila podr{ku u tehni~kom osposobljava-
U nastavku sjednice usvojen je plan i program rada za narednu godi- skoj konkurenciji slavio je Eltaj nju prostora. Projekat podrazumijeva i rad sa na{im ciljevima i da }emo dobiti potrebnu
nu, kao i kalendar aktivnosti TKD saveza BiH. Safarli iz Turske. najmla|im kategorijama koje }e se razvijati podr{ku nadle`nih organa", istakao je Dervi-
O.Z. O.Z. kroz sport", kazao je Dervi{efendi}. {efendi}.

Planiraju
STK Borac Rajfajzen, jedan od
najboljih klubova u RS i BiH
izgradnju dvorane
U Premijer ligi BiH
smo ve} ~etiri godine.
Opstajemo vlastitim
snagama, a ove godine
se nadamo i prodoru
na sredinu tabele,
ka`e Malinovi}
Vladimir GRBI]
Stonoteniski klub Borac Rajfajzen izrastao
je u jedan od najboljih klubova u RS i BiH.
Rezultati ostvareni u posljednjim sezonama
pokazali su da ovaj klub ima svijetlu budu-
}nost.
"Takmi~imo se u Premijer ligi BiH ve} ~e-
tiri godine. Vlastitim snagama opstajemo stal-
no, a ove go di ne se na da mo i pro do ru na
sredinu tabele. Takmi~imo se i na svim takmi-
~enjima u RS i BiH sa dosta dobrim uspjehom.
Na zavr{nom turniru Top 12 najboljih u BiH,
koji se odr`ava u Tuzli, u kategoriji do 21 go-
dine imamo dva predstavnika. U BiH samo jo{
jedan klub ima takav rezultat. U juniorskoj
konkurenciji imamo jednog predstavnika koji
}e se tako|e takmi~iti u Top 12 najboljih, a u
kadetskoj imamo dvojicu me|u 12 najboljih",
rekao je Miodrag Malinovi}, predsjednik ba-
njalu~kog kluba, i dodao:
"U prvenstvu RS u skoro svim kategorija-
ma imamo pobjednika. Najbolji smo u supka-
detima, kadetima i u juniorima u pojedina~noj
konkurenciji, ali i u dublovima. Prvaci smo i u
Grada~ac tone sve dublje
D. MAKSIMOVI]
Rukometa{i Grada~ca novim porazom u subo-
tu, u posljednjem kolu prvog dijela Premijer lige
BiH, potpuno su zakomplikovali svoju situaciju.
Evidentno je da Grada~ani sve dublje tonu iako im
je pro{la sezona bila najuspje{nija u istoriji kluba.
Ovoga puta iz Grada~ca bodove je u derbiju
za~elja odnio mostarski Zrinjski koji je slavio sa ti-
jesnih 36:35. Ovim porazom Grada~cu se zona spa-
sa udaljila na velikih devet bodova.
Do jako te{ke, ali i veoma vrijedne pobjede sti-
gla je Izvi|a~ Mi Grupa, koja je na doma}em par-
ke tu sa vla dala Bo sna Pre vent iz Visokog. U
izuzetno zanimljivom i uzbudljivom susretu na kra-
ju su slavili doma}ini sa 31:30. Sa tri boda iz ogle-
da sa Vi so ~a ni ma "ska uti" su sti gli do sre di ne
tabele, {to je i bio njihov cilj sa mladim sastavom.
Kolo puno neizvjesnih zavr{nica upotpunili su
Sport 7. 12. 2009. qpofekfmkbl 13
Turnir
Usb!ej!dj!pobm!oj!7/!nf!}v!ob!sp!eoj!wf!.
uf!sbo!tlj!uvs!ojs!v!tup!opn!uf!oj!tv!v!ps!hb!oj!.
{b!dj!kj! TUL! Cp!sbd! Sbk!gbk!{fo! cj~f! pesab!o
23/! ef!dfn!csb! v! qspt!up!sj!kb!nb! P\! #Cp!sj!.
tbw! Tubo!lp!wj~#/! V•f|!~f! kf! ob!kb!wj!mp! plp
211! ub!lnj!•b!sb! j{! Tscj!kf-! Tmp!wf!oj!kf-! Dsof
Hp!sf-! Nb!lf!ep!oj!kf-! Iswbu!tlf! j! CjI/! Ub!.
lnj!•f!okf! ~f! cjuj! pshboj{pwbop! j! v! nv!.
|lpk!j!v!afo!tlpk!lpo!lv!sfo!dj!kj/
takao dosta lo{e uslove za rad:
"Radimo u baraci koja je napravljena prije
76 godina i nalazi se iza tribina Gradskog sta-
diona. Imamo ~etiri stola i to je maksimum ko-
ji mo `e da sta ne. Us pje li smo ma lo da je
renoviramo uz pomo} sponzora, ali generalno,
stanje je lo{e."
^elnici kluba potpisali su ugovor i sa Uni-
verzitetom u Banjaluci, koji podrazumijeva za-
je dni ~ku iz gra dnju dvo ra ne, ali fi nan sij ska
sredstva spre~avaju izvo|enje radova.
"Od Univerziteta u kampusu dobili smo na
kori{tenje biv{u nadstre{nicu i sad smo u fazi
prikupljanja dokumentacije. Ove godine zbog
Mario Studen
(STK Borac Rajfajzen) manjeg bud`eta grada dobili smo i manje sred-
FOTO NN stava, ali obe}ano nam je da }e sljede}e godine
biti bolje. Za izgradnju dvorane o~ekujemo ve-
ekipnoj konkurenciji, u svim konkurencijama liti da smo druga ekipa sa prostora biv{e Jugo- liku pomo} grada i Ministarstva za porodicu,
osim u supkadetima, gdje smo osvojili drugo U klubu slavije koja je ostvarila saradnju sa ovom ja- omladinu i sport u Vladi RS. U toku ove godi-
mjesto." trenutno kom evrop skom ban kom. Prvi je Va ter po lo ne smo izradili idejni projekat, dobili urbanis-
Malinovi} isti~e da se klub nakon potpisi- trenira 50 klub Partizan iz Beograda. Nakon potpisivanja ti~ko-tehni~ke uslove i saglasnost. Do kraja
vanja ugovora sa Rajfajzen bankom bazirao na talenata sponzorskog ugovora, finansije su postale sta- godine bi trebalo da dobijemo i gra|evinsku
rad sa mla|im kategorijma, koje }e u budu- i 35-40 bilne i prioritet nam je postao rad sa mladim dozvolu", rekao je Malinovi} i dodao da }e iz-
}nosti ostvarivati dobre rezultate. rekreativaca, snagama. U klubu trenutno trenira 50 talenata i gradnjom dvorane do}i do pove}anja broja ~la-
"U zadnje tri godine imamo potpisan ugo- rekao 35-40 rekreativaca. Djecu treniraju dva licen- nova kluba, ali i do anga`ovanja ve}eg broja
vor sa Rajfajzen bankom. Mo`emo se pohava- Malinovi} cirana trenera", rekao je Malinovi}, koji je is- trenera.
Obradovi}
slavio Kona~no
1. Bosna BHG
2. Borac M:tel
3. Sloga
10
10
11
9
7
7
0
1
1
1
2
3
326:234
287:240
308:283
27
22
22
Branislav Obradovi} sa Ante-
kuerom bio je bolji od Toleda jo{
trijumf "@elje"
Rukometa{ice @eljezni~ara kona~no su stigle do svog drugog
4. Gora`de 10 6 1 3 278:256 19 jednog bh. rukometnog reprezen- ovosezonskog trijumfa.
5. Konjuh 11 5 1 5 327:324 16 tativca Darka Martinovi}a. U 14. U 10. kolu Premijer lige BiH "plave" iz Had`i}a slavile su u
6. Izvi|a~ MIG 11 5 1 5 295:305 16 ko lu {pan ske ASO BAL li ge derbiju za~elja nad Zrinjskim i to u gostima rezultatom 28:26.
7. Lokomotiva 11 4 3 4 292:302 15 Obradovi}ev tim je slavio u gos- Sa druge strane Mostarke ni nakon deset kola nemaju niti je-
8. Bosna P. 11 4 1 6 329:344 13 tima sa 36:32. Ujedno lijevi bek dan osvojeni bod.
9. Zrinjski 11 4 1 6 314:359 13 bh. tima sa {est golova bio je je- Rezultati 10. kola: @IVINICE: @ivinice - Ljubu{ki LO 21:34,
10. Krivaja 11 4 0 7 331:324 12 dan od najzaslu`nijih za trijumf MOSTAR: Zrinjski - @eljezni~ar 26:28, ILID@A: Ilid`a - Je-
11. ^elik 10 2 1 7 302:360 7 Antekuere. Martinovi} je posti-
12. Grada~ac 11 1 1 9 281:339 4
dinstvo Vulkan 28:27, PRIJEDOR: Mira - Kosa~a 34:17, GO-
gao svega jedan gol za Toledo. RA@DE: Gora`de - Borac 27:32. Slobodna je bila Katarina.
Barselona sa bh. golmanom Poredak: Borac 27 bodova, Ljubu{ki LO 21, Mira 19, Ilid`a
Danijelom [ari}em nastavila je 18, Jedinstvo 15, Gora`de 15, Katarina 13, @ivinice 9, @elje-
niz pobjeda. Ovoga puta "Barsa" zni~ar 6, Kosa~a 3, Zrinjski 0.
Va`an trijumf Izvi|a~a MIG: je sla vi la kod Na tur ha usa sa
Andreas Dominikovi} (s loptom) D.M.
FOTO NN
29:26, uz sedam odbrana [ari}a.
D.M.
Konjuh i Lokomotiva odigrav{i nerije{eno 28:28 u
@ivinicama. Za Br~ake ovo je sjajan rezultat i ako u
drugom dijelu sezone nastave sa sli~nim partijama, Slavlje
ne treba da brinu za opstanak u bh. eliti. Do sigur-
nog trijumfa u petak je stigla dobojska Sloga, koja
"malenih" Bh. rukometa{i
je na svom parketu o~ekivano savladala Krivaju sa
30:27.
Ko{arka{ice Mladog Kraji{ni-
ka savladale se ekipu Jedinstva uspje{ni
iz Bijelog Polja u okviru devetog Svi bh. rukometa{i koji igraju u Sloveniji imali su uspje{an vikend sa
kola regionalne lige. "Malene" svojim klubovima. Gorenje, za koje je Adnan Harmandi} postigao dva
Ovog puta bodove su slavile pobjedu rezultatom
gola, jako te{ko je stiglo do trijumfa nad Merkurom.
iz Grada~ca odnio Zrinjski 65:56 (15:16, 16:20, 16:11, Na kraju Velenj~ani su slavili sa 32:31, protiv tima koji s klupe vodi
18:9). Najefikasnije kod doma- Gregor Cviji~, biv{i trener Bosna BH gasa. Bojan Skoko sa Cimosom
Re zul ta ti 11. ko la: LJU BU [KI: Izvi |a~ Mi }ih bile su Ljiljana Latinovi} s bio je uvjerljiv na gostovanju kod Jeruzalema, gdje su slavili sa 38:30.
Grupa - Bosna Prevent 31:30, GRADA^AC: Gra- 15 i Andrijana Vasovi} s 14 po- Skoko je postigao dva gola. Jako va`nu pobjedu u borbi za opstanak
da~ac - Zrinjski 35:36, @IVINICE: Konjuh - Lo- ena. Kod go{}i se istakla Stani{a ostvarilo je Kr{ko na{ih Gorana [arenca i Koste Savi}a. U trijumfu u
komotiva 28:28, DOBOJ: Sloga - Krivaja 30:27. Graham, koja je u igri provela gostima 30:28 nad dirketnim konkurentom ekipom Ribnice Savi} je
Sino} su igrali Bosna BH gas - Gora`de i ^elik - svih 40 minuta i postigla 18 po- postigao jedan gol.
Borac M:tel. Drugi dio sezone po~inje 5. februara ena. D.M.
2010. godine. V.G.
 14 qpofekfmkbl!7. 12. 2009. Sport
FOTO AFP

Karlo Janka

Svjetski kup
u skijanju Nove pobjede
Vonove i Janke
Amerikanka Lindzi Von do{la je do druge
pobjede za ne{to vi{e od 24 ~asa u Lejk Lu-
isu, a drugi trijumf u dva dana zabilje`io je i
[vajcarac Karlo Janka, koji je bio najbolji u
Biver Kriku.
Pro{logodi{nja osvaja~ica "Velikog kris-
talnog globusa" u petak je u spustu prvi put
ove sezone trijumfovala, a u subotu je u istoj
disciplini u vremenu od 1.50.06 do{la do 24.
pobjede u karijeri. Drugo mjesto zauzela je
Njemica Marija Ri{ (+ 0.35), dok je tre}a bila
Lindzi Von
doma}a takmi~arka Emili Brajdon (+ 0.70),
pa su njih dvije samo zamijenile pozicije koje
Vonova je u su imale dan ranije.
spustu slavila Iza tri najbolje plasirane takmi~arke trku
su zavr{ile [ve|anka Anja Person, Dominik
ispred Ri{ove @is tin iz [vaj car ske, Aus tri jan ka Eli za bet
i Brajdonove, Gergl i Ingrid @akemo iz Francuske.
dok su iza Ri{ova je, zahvaljuju}i drugom mjestu,
zadr`ala prvo mjesto u generalnom plasmanu
Janke Svjetskog kupa. Ima 316 bodova i vodi ispred
takmi~enje Vonove, koja je sakupila 209 bodova, i Aus-
trijanke Ketrin Cetel, koja ima 220 bodova.
zavr{ili Ku{ Janka je, poslije pobjede u supekombina-
i Svindal ciji u petak, u subotu trijumfovao u spustu.
On je do slavlja u drugom spustu sezone do-
{ao u vremenu od 1.43.49 minuta i za dvije
stotinke je nadma{io sunarodnika Didijea Ku-
{a. Tre}e mjesto u SAD zauzeo je aktuelni
osvaja~ Svjetskog kupa Norve`anin Aksel
Lund Svindal, koji je imao zaostatak od ~etiri
stotinke u odnosu na pobjednika.
^etvrti je bio Amerikanac Bode Miler,
dok je peto vrijeme ostvario branilac "Malog
kristalnog globusa" Austrijanac Mihael Val-
hofer. Janka je zadr`ao vo|stvo u generalnom
pla sma nu Svjet skog ku pa sa 360 bo do va.
Ri{ova zadr`ala prvo
mjesto u generalnom plasmanu
Drugoplasirani Ku{ ima 319, a tre}i je Austri-
janac Benjamin Rajh sa 201 bodom.
Ju~e je u Lejk Luisu bio na programu su-
perveleslalom za skija{ice, a u Biver Kriku
skija{i su vozili veleslalom.
Rezultati spusta u Lejk Luisu za skija{i-
ce: 1. Lindzi Von (SAD) 1.50.06, 2. Marija
Ri{ (Njema~ka) + 0.35, 3. Emili Brajdon (Ka-
Generalni
plasman
(skija{ice)
2/!Nb!sj!kb!Sj|!)Okf!nb!•lb*!427
3/!Mjo!e{j!Wpo!)TBE*!41:
4/!Lb!usjo!Df!ufm!)Bvt!usj!kb*!331
5/!Bokb!Qfs!tpo!)\wfe!tlb*!283
6/!Ub!okb!Qp!vujbjofo!)Gjo!tlb*!276///
Generalni
plasman
(skija{i)
2/!Lbs!mp!Kbo!lb!)\wbk!dbs!tlb*!471
3/!Ej!ej!kf!Lv|!)\wbk!dbs!tlb*!42:
4/!Cf!okb!njo!Sbki!)Bvt!usj!kb*!312
5/!Nj!ib!fm!Wbm!ip!gfs!)Bvt!usj!kb*!266
6/!Eje! j!kf!Ef!gb!hp!)\wbk!dbs!tlb*!264///
na da) + 0.70, 4. Anja Per son ([ved ska) +
1.11, 5. Dominik @isin ([vajcarska) + 1.23, 6.
Elizabet Gergl (Austrija) + 1.27, 7. Ingrid @a-
kemo (Francuska) + 1.47, 8. Brit Janik (Kana-
da) + 1.48, 9. Merion Rolan (Francuska) +
1.55, 10. Alis Mekenis (SAD) + 1.64.
Generalni plasman spusta: 1. Lindzi Von
(SAD) 200, 2. Marija Ri{ (Njema~ka) 140,
2. Emili Brajdon (Kanada) 140, 4. Anja Per-
son ([vedska) 90, 5. Dominik @isin ([vaj-
carska) 85...
Rezultati spusta u Biver Kriku za skija{e:
1. Karlo Janka ([vajcarska) 1.43.49, 2. Didije
Ku{ ([vajcarska) + 0.02, 3. Aksel Lund Svin-
dal (Norve{ka) + 0.04, 4. Bode Miler (SAD)
+ 0.45, 5. Mihael Valhofer (Austrija) + 0.46,
6. Patrik Staudaher (Italija) + 0.69, 7. Verner
Hil (Italija) + 0.71, 8. David Poazon (Francus-
ka) + 0.84, 9. Didije Defago ([vajcarska) +
1.02, 10. Mario [rajber (Austrija) + 1.04...
Generalni plasman spusta: 1. Didije Ku{
([vajcarska) 180, 2. Karlo Janka ([vajcarska)
160, 3. Verner Hil (Italija) 116, 4. Mihael Val-
hofer (Austrija) 95, 5. Aksel Lund Svindal
(Norve{ka) 60...

Trijumf [lirencauera
Austrijanac Gregor [lirencauer
pobijedio je u ski-skokovima koji su
Pobjednik prvog takmi~enja sezo-
Danas odluka
o VN Britanije [panci odbranili titulu
ne Norve`anin Bjorn Ejnar Romo- Sudbina trke za Veliku nagradu donijeli ~etvrtu titulu u istoriji ovog takmi~enja. Dan ranije
FOTO AFP

u okviru Svjetskog kupa odr`ani u
subotu u Lilehameru.
Aktuelni osvaja~ "Kristalnog glo-
busa" do trijumfa je do{ao sa 268,9
bodova i skokovima od 122,5 i 141
metra. Skok mladog Austrijanca u
U generalnom
plasmanu vodi
Romoren ispred
[lirencaue i Bodmera
drugoj rundi bio je najdu`i skok da-
na. Drugo mjesto na drugom takmi-
~e nju se zo ne za uzeo je nje gov
sunarodnik Tomas Morgen{tern sa
265,4 bodova (skokovi 130 i 134
metra), a tre}i je bio Poljak Adam
Mali{, koji je imao 259,8 bodova
(127,5 i 134,5).
ren bio 17, ali je zadr`ao vo|stvo u
generalnom plasmanu.
Re zul ta ti: Gre gor [li ren cauer
(Austrija) 268,5 (125,5/141,0), To-
mas Morgen{tern (Austrija) 265,4
(130,0/134,0), Adam Mali{ (Polj-
ska) 259,8 (127,5/134,5), Hari Oli
(Finska) 254,4 (129,0/132,5), Ro-
bert Kra njec (Slo ve ni ja) 252,8
(129,0/130,5), Andreas Kefler (Aus-
trija) 247 (122,5/133,5), Volfgang
Lojcl (Austrija) 245,2 (126,5/128,5),
Roar Ljokelsoj (Norve{ka) 245,1
(124,5/131), Jane Ahonen (Finska)
240,9 (125,5/128,5), Anders Fanemel
(Norve{ka) 240,3 (119/135,5)...
Generalni plasman: Romoren (Nor-
ve{ka) 114, [lirencauer (Austrija) 112,
Paskal Bodmer (Njema~ka) 98, Vol-
fgang Lojcl (Austrija) 96, 5. Tomas
Morgen{tern (Austrija) 91... (Agencije)
Britanije u {ampionatu Formule 1
za narednu godinu bi}e poznata
danas. Po{to su planovi za odr`a-
vanje trke na stazi "Donington
park" propali, prvi ~ovjek Formule
1 Berni Eklston ponudio je ugovor
predstavnicima "Silverstona" i dao
im rok do 9. decembra da odlu~e,
ina~e se trka ne}e na}i u kalendaru
za sljede}u sezonu. I dok pojedini
izvori tvrde da je dogovor ve} pos-
tignut, predstavnici "Silverstona"
objavili su da }e budu}nost te staze
i trke za Veliku nagradu Britanije
biti poznata poslije konferencije za
{tampu, koja je zakazana za danas.
Na njoj }e biti prisutni Dejmon
Hil, prvi ~ovjek Britanskog kluba
voza~a, u ~ijem se posjedu staza
nalazi, i Ri~ards Filips, jedan od
~elnika "Silverstona". (Agencije)
[panci proslavili ~etvrti trijumf u elitnom takmi~enju
Teniska reprezentacija [panije odbranila je titulu u De-
vis kupu po{to je u Barseloni povela u duelu sa ^e{kom ne-
dosti`nim rezultatom 3:0. Odlu~uju}i poen za [paniju u
subotu su osvojili Felisijano Lopez i Fernando Verdasko. Oni
su u dublu bili bolji od Toma{a Berdiha i Radeka [tepaneka i
slavili rezultatom 7:6 (7), 7:5, 6:2 i tako svojoj reprezentaciji
Rafael Nadal je pobijedio Berdiha rezultatom 7:5, 6:0, 6:2, a
David Ferer [tepaneka rezultatom 1:6, 2:6, 6:4, 6:4, 8:6.
"Nismo o~ekivali da }emo ovako lako pobijediti.
Klju~ uspjeha na{eg tima je jedinstvo", rekao je Albert
Kosta, selektor Dejvis kup reprezentacije [panije i dodao:
"Nevjerovatno je vratiti se ovdje kao selektor i osvojiti
tiulu gdje ste trijumfovali prije sedam godina."
Dejvis kup reprezentacija
[panije pobijedila u finalu ^e{ku
Kosta je bio dio reprezentacije koja je 2000. osvojila
prvu titulu u Dejvis kupu. Tada je [panija pobijedila Aus-
traliju. Nadal je poslije osvajanja titule kratko izjavio:
"Prvo morate da imate dobre igra~e, a [panija ih
ima mnogo." Nova sezona Dejvis kupa po~e}e 5. mar-
ta 2010. godine, kada }e se sastati: Srbija - SAD, [pa-
nija - [vajcarska, Njema~ka - Francuska, Rusija -
Indija, Argentina - [vedska, Ekvador - Hrvatska, ^ile -
Izrael i Belgija - ^e{ka.
7. 12. 2009. qpofekfmkbl 15