POVIJEST STAROG EGIPTA

GRGA NOVAK
IGOR URANI
Uvod
Egiptologija kao znanost roena je 1822. kada je
Francuz Jean-Franois Champollion uspio prodrijeti u
susta staroegipatskog pisma. Champollion je !io u
pratnji "apoleona na njegoom ojnom pohodu na
Egipat 1#$$. Francuzi su !ili odu%eljeni i
"apoleonoi crta&i i znanstenici u Europu donose
noe ideale i !ude 'e za istra'ianjem. (ada na
sjetlo dana izlazi mno%to monumentalnih
spomenika koje ljudsko oko nije idjelo tisu)ama
godina. *a rijeme te ekspedicije+ u koloozu 1#$$.
,rancuski kapetan -oussard prona%ao je kod trae
.osette !azaltni !lok s natpisom na tri rste pisma+
hijeratskom/ demotskom i gr&kom. 0amen iz .osette je iz remena 1tolomeja 2
Epi,ana.
"akon %to je Champolion shatio da su hijeratsko i demotsko ina&ice
hijerogli,skog/ omogu)eno je &itanje sih egipatskih pisama.
Zemlja, Nil i ljudi
1odru&je u kojem je nastalo Egipatsko 0raljesto karakteriziraju dije
odlu&uju)e sastanice+ s jedne strane ru)a pustinja/ a s druge elika rijeka "il
koja tu pustinju presijeca u smjeru jug-sjeer te oko sog korita &ini uzak pojas
plodnog tla 3sl. 14. 0ako su ki%e u Egiptu praa rijetkost/ jedino su godi%nje
poplae "ila !ile izor !ogate 'itnice od koje je 'iio ,araonski Egipat.
"il crpi soje odene mase iz jezera i rijeka Etiopije i 5udana staraju)i u
po&etku dije rijeke 6 -ijeli i 1lai "il koje se u nastaku sog toka poezuju u
jednu. 7 som u%)u "il se razlijea u i%e rukaaca koji utje&u u 5redozemno
more tore)i 8eltu nalik lotosoom cijetu. 7 zemlji u kojoj dominiraju 5unce/
elika rijeka i pustinja i u kojoj se poplae "ila dogaaju u prailnim
remenskim razmacima razilo se promi%ljanje sijeta koje je soja polazi%ta
9:
na%lo u motrenju harmonije prirodnih sila i njihooj poezanosti s !o'anskim
silama.
Egip)ani su za soju zemlju imali da nazia 6 0emet i 8e%eret.
0emet je ;crna< plodna zemlja za koju se u pismu ra!i znak krokodiloe noge/ a
8e%eret je ;crena< neplodna pustinja.
=odi%nja poplaa "ila mogla se sar%eno predidjeti motrenjem zijezda %to je
doelo da Egip)ani prije sih drugih naroda raziju zjezdoznansto. 7trdili su
i kalendar/ te godinu od :>? dana. Egipat je razio isok stupanj ciilizacije
prilagoene som okoli%u i u potpunom skladu s prirodom. @mali su rlo
razijen susta kanala
1
za naodnjaanje/ na podru&jima gradoa i hramoa !ilo
je mnogo ukrasnih sta!ala/ egetacije/ ri!njaka. *!og redoitih zimskih ki%a u
podru&ju Ekatorijalnih jezera Ar,ike -ijeli je "il donosio zelenkastu odu
o!oga)enu !iljnim ostacima iz ekatorijalnih !ara. (opljenje snijega i ljetne ki%e
na jugu slale su putem 1laog "ila crenkastu odu o!oga)enu 'eljezom iz
gorja. "il po&inje rasti oko 1?.B>. 5tanoni%to je nakon pola&enja "ila !ilo
uposleno sjetom i 'etom/ a ostatak godine satko se !aio nekim drugim
poslom. -ogata 'eta omogu)iala je da se store zalihe 'ita koje su uglanom
!ile pod upraom se)ensta. (ako se ostatak godine mogao utro%iti na razoj
materijalne kulture/ znanosti/ umjetnosti/ teolo%ke misli i td.
Cgroman posao oko kanala i nasipa mogao se o!aljati samo zajedni&kim
radom mnogo ljudi. 1ojedini rodoi/ si%a%i u dolinu/ zajedni&ki su radili i
ureiali soju zajedni&ku zemlju. 7!rzo se uidjela potre!a da se pojedini
rodoi poe'u jer su jedni o drugima oisni te )e u&inak !iti e,ikasniji. Csjetila
se i potre!a autoriteta koji )e upraljati s i%e pojedinih sklopoa !rana/ nasipa i
kanala. "a taj su na&in izmeu : ?BB i : 2BB. pr. 0r. nastali egipatski nomi
2
kojima je zamijenjen stari plemenski susta. "omi su zadr'ali stare plemenske
toteme/ ali oni se i%e gu!e soje zna&enje i postaju !ogoi
:
.
"a prijelazu iz prapoijesti u poijest potpuno nestaju plemena te se o!likuje
patrijarhat uz ostatke matrijarhata
9
. 1ojedinci se dijele na stale'e koji su
odreeni zanjem i polo'ajem. @ako jo% uijek nema gospodara koji !i se isticao
nad drugima+ dogaalo se da !i poglaar pojedinog noma oja&ao i osojio koji
drugi nom te tamo pro%irio soju last i kultoe
?
. @storemeno se stara stale'
zemljoradnika koji o!rauju tuu zemlju. (i radnici su/ zajedno s ro!oima 3iz
ratnih pohoda4 radili na poljima/ gradili kanale/ nasipe i sl. (ijekom tiniskog
razdo!lja dolazi i do okrupnjianja posjeda 3zadu'ianje seljaka i sl.4 te prelaska
1
e) od prapoijesti/ tj. neolitika
2
"om ne ozna&aa ni rod ni pleme/ nago onaj dio nilske o!ale 3teritorij4 koju doti&ni rod o!rauje i &ua/
sojersne 'upe ili dr'aice poezane zajedni&kim interesom odr'aanja kanala/ !rana i naodnjaanja.
:
Dili neka rsta zastae/ tj. gr!a pojedinog noma.
9
Eena mo'e mu'a otpustiti uz od%tetu/ a sinoi se redoito naziaju po majci+ 'enid!a izmeu !ra)e i sestara je
op)a star.
?
Jedan od takih poglaara jerojatno je !io i Cziris. 1omnim istra'ianjem legenda o Czirisu dolazi se od
zaklju&ka da je on !io jedan od preddinasti&kih ladara u 8elti koji je najprije osojio nekoliko nomoa u
8onjem Egiptu/ a zatim uspio sladati =ornji Egipat i priremeno ih ujediniti. -or!e izmeu =ornjeg i 8onjeg
Egipta u%le su u legende/ a se)ensto je legendarnog ojskoou pretorilo u !oga.
99
na sojerstan kmetoski odnos. 7 to rijeme kralj je inkarnacija !o'ansta
3Forusa ili 5etha4 i apsolutni ladar Egipta. @spod njega su &inonici razrstani u
rangoe.
5matra se da je na po&etku poijesnog razdo!lja 3oko :1BB. pr. 0r.4 u Egiptu
'ijelo oko 1?BBBB ljudi/ dok je u rijeme "oog kraljesta 31??2. 6 1B#B.4 pr.
0r.4 Egipat mogao imati oko 9 milijuna stanonika. 7spostaljanje egzaktne
etnogeneze Egip)ana nije potpuno mogu)e no postoji dosta indikacija da je u
preddinastijskom razdo!lju uz autohtone kulture postojao odreeni migracijski i
kulturni utjecaj iz Gezopotamije. 0ad je rije& o jezi&nim korijenima/ nalazimo
da su utjecaji prete'no semitski i hamitski 3ili a,roazijski4. 5emitsko podrijetlo
kasnije je !ilo upotpunjeno indoeuropskim utjecajima sa sjeera te "u!ije s
juga. "a samim slikarijama mo'e se primijetiti raznolikost stanoni%ta/ od &isto
indoeuropskih zna&ajki do negroidnih o!ilje'ja. "akon dolaska Aleksandra
2elikog/ Egipat naseljaa mno%to pripadnika razli&itih etni&kih skupina. 7 #.
st. Egipat osajaju Arapi te identitet toga naroda u smislu nacije potpuno nestaje.
1u&ansto se danas dijeli na muslimane i kr%)ane koji pripadaju 0optskoj
autoke,alnoj crki koja je &ak zadr'ala neke oznake stare egipatske religije. Cni
su/ primjerice/ u prim stolje)ima u 0ristu idjeli egipatskog !oga 5unca
Forusa/ a umjesto raspela koriste ankh.
Prapovijesno razdoblje
1rije pola milijuna godina "il je !io znatno %iri
1
. "a taj na&in njegoo
korito je/ smanjianjem odene mase/ do!ilo stepenast o!lik te su nastale tri
terase koje su ljudima omogu)ile o!radu tla i time nastanjianje.
"ajstariji nalazi ljudskog djeloanja su kamene sjekire &ija se starost procjenjuje
na oko #BB BBB godina/ a potje&u iz A!u 5im!ela u ju'nom Egiptu kada je "il
!io za 1BB m i%i nego danas.
1rije 12 BBB god. ljudi su se orijentirali na poljopriredu/ a onda se prije
1B ?BB god. ponoo ratili na lo i ri!olo. 0limatske promjene koje su se z!ile
prije ? ?BB god. omogu)ile su potpuno orijentaciju na poljopriredu %to je
omogu)ilo razoj ciilizacije.
Paleolitik
- donji paleolitikH 2?B BBB 6 $B BBB
- srednji paleolitikH $B BBB 6 :B BBB
- gornji paleolitikH :B BBB 6 1B BBB
0rajem paleolitika jalja se kultura 5e!il 31? BBB 6 1B BBB4 sjeerno od
1
1eriodu interglacijala u Europi odgoara period ki%a u sjeernoj A,rici z!og &ega je i razina "ila !ila znatno
i%a.
9?
0om-Cm!a. "ajstariji sloj te kulture pokazuje upora!u trda i te%ko o!radia
diorita i karca. 5tanonici srednje ,aze koristili su se kremenom/ a pronaeni su
ostaci njihoih zemunica i kostiju.
Mezolitik
0ultura 0apsien jalja se na raznim mjestima u sjeernoj A,rici/ pa i u
Egiptu nakon $BBB. pr. 0r.
Neolitik
Donji (sjeverni) Egipat
Gerimde !eni 5alame kultura 3? BBB 6 > BBB4
- uo&aa se pojaa keramike i paleta te kori%tenje djema rstama kamenih
sjekira
- zemunice nisu imale ulaz/ e) su se kao stu!e koristile kosti nilskog konja
- nema pose!nog gro!lja/ e) su mrti pokapani unutar naselja oko ognji%ta
- otkria& kulture je "ijemac Fermann Junker
FaiIumska kultura 3oko ? #BB. pr. 0r.4
- pronaene su kamene sjekire/ ali jo% nema poljoprirednih alatki
- u razdo!lju A otkriena je keramika koja je neukra%ena
- otkria&ice su =ertrude Caton-(hompson i Elinor =ardner
0ultura El Cmari 3oko ? #BB. pr. 0r.4
- tipi&na preddinasti&ka kultura sa tri sloja 3A/ - i C4
- El Cmari A karakteriziraju ku)e oalnog o!lika podijeljene na i%e
prostorija graene od cigle
- @zraiale su se palete od kostiju te creno i crno o!ojena sjajna keramika
- 1okojnici su se pokapali na da gro!lja koja imaju po jedno ognji%te/
okrenuti na lijei !ok i s rukama na licu
- Ctkria& je arheolog El Cmari
0ultura Gaadi 39 BBB 6 : BBB. pr. 0r.4
- preddinasti&ka kultura
- jaljaju se ku)e kadratnog o!lika
- otkriena su tri gro!lja/ a smatra se da su 'rtoali ljude i 'iotinje
- pojaljuje se keramika sijetlih tonoa/ o!ojena creno i smee te palete
sli&ne onima otkrienim u gornjoegipatskoj kulturi "aJadi
9>
Gornji (juni) Egipat
0ultura El -adari 3? ?BB 6 : 8BB pr. 0r.4
- eneoliti&ka kultura
- otkrieno je gro!lje izan naselja/ dok samo naselje nije ni postojalo e)
se stanoni%to koristilo nekom rstom %atora ili priremenih ku)a
- kod keramike tijela posuda o!ojena su crno i creno-crno/ a u gro!oe se
polagala keramika s grairama
- 'ene su pokapane !ez glaa/ a umjesto glae staljala se posuda
- glana su o!ilje'ja kulture izrada posuda u o!liku tulipana te o!rada
zemlje i uzgoj stoke te kultni predmeti u o!liku 'iotinje te poremena
upora!a !akra
- otkrile (hompson i =ardner
0ultura (assa 3? ?BB 6 : 8BB4
- karakteristi&ne su duguljaste posude u o!liku tulipana/ a u gro!oima
zajetne kerami&ke ,igurice
0ultura "aJada ili El =arzeh 39 BBB 6 : :BB4
- dijeli se na "aJadu @ i @@/ a otkria& kulture je ujedno i ;otac !ritanske
egiptologije< GattheK Flinders 1etrie
- u toj se kulturi nastoji prepoznati podrijetlo dinasti&kog Egipta
- pronaeno je ukupno 2 19$ gro!oa koji su du!lji nego kod prija%njih
kultura/ a nalaze se na zapadnoj strani "ila
- tijela su polo'ena na lijei !ok/ a u gro!oe se staljaju razli&ite posude
- na nekim kostima su pronaeni tragoi zu!a i no'ea %to upu)uje na
o!redni kani!alizam &ime se pretpostalja i postojanje o!i&aja prino%enja
ljudskih 'rtaa
- izraiali su sjekire od !akra/ tanke no'ee i !uzdoane
- u "aJadi @ keramika je tamna sa 'utim crte'ima/ a u "aJadi @@ o!rnuto
3prikazi ljudi/ 'iotinja i !rodoa4
DINASTIJSKI EGIPAT
Izvori kronologije dinastijskog Egipta
Povijesne epohe egipatske drave:
1reddinastijsko razdo!lje
.anodinastijsko ili arhajsko razdo!lje :BBB. 6 2>8>. pr. 0r. 1-2
9#
5taro kraljesto 2>8>. 6 2>1:. pr. 0r. :->
1ro meurazdo!lje 2181. 6 2B??. pr. 0r. #-11
5rednje kraljesto 2B??. 6 1>?B. pr. 0r. 11-12
8rugo meurazdo!lje 1>?B. 6 1??B. pr. 0r. 1:-1#
"oo kraljesto 1??B. 6 1B>$. pr. 0r. 18-2B
(re)e meurazdo!lje 1B>$. 6 >>9. pr. 0r. 21-2?
5aitsko razdo!lje >>9. 6 ?2?. pr. 0r. 2>
0asno razdo!lje ?2?. 6 9B9. pr. 0r. 2#-:1
1oijest Egipta o!i&no se prou&aa podijeljena na dinastije. 5i ladari
razrstani su u :1 dinastiju. 7nato& tome nije poznat ukupan !roj ladara jer je i
last u kriznim razdo!ljima podlo'na naglim promjenama.
@zori za poijest Egipta suH
1. onoremeni 3primarni4 6 nastali u rijeme ,araonskog Egipta
2. kasniji 6 tu pripadaju zapisi anti&kih i kr%)anskih autora iz helenisti&kog/
rimskog i kasnijih remena
Onovremeni izvori
Palermski kamen je spomenik koji na!raja liste kraljea koji su ladali do 1ete
dinastije meu kojima su i arhajski ladari o kojima nema nikakih poijesnih
podataka. 5a&uan je u pet ,ragmenata od kojih se naje)i &ua u 1alermu. 7
cjelini to je !ila plo&a od crnog diorita koja je !ila postaljena u nekom hramu
tako da su joj se mogle idjeti o!je strane s urezanim prizorima.
Kraljevske liste iz A!idosa 3iz remena 5etija @.4/ 0arnaka 3(utmozis @@@.4 i
5aJJare 3.amzes @@.4 odnose se na pojedine dinastije i ,araonske anale ispisane
po zidoima elikih hramoa "oog kraljesta.
Torinski kanon 3kraljeski papirus4 je papirus koji su &ua (orinu/ a na njemu se
nalaze kraljeske liste te je izuzetno a'an izor iako su mnogi dijeloi ooga
hijeratskog papirusa o%te)eni. 1retpostalja se da potje&e iz do!a .amzesa @@.
sadr'i imena ,araona od mitskih dinastija do Csamnaeste dinastije 3do
(utmozisa @@@.4. 1rona%ao ga je ,rancuski konzul talijanskog podrijetla
-ernadino 8roetti.
Stele iz Serapeuma &uaju se u Loureu/ a sadr'aaju kronologiju ,araona
poezanu s pojaama i pokopima setih Apisoih !ikoa.
0ao onoremeni izori a'ni su i oni neegipatski kao %to su korespondencija s
drugim ladarima kojih je praa riznica otkriena u (el 6 el 6 Amarni 3na
akadskom jeziku i pisana klinastim pismom4.
98
0ao a'ni pokazali su se i !i!lijski zapisi u kojima se spominju Egip)ani.
Kasniji izvori
Manetonove kraljevske liste otkriene su u zapisima &etorice anti&kih autora
1
koji citiraju njegoo djelo naziaju)i ga Aegiptiaca
2
.
Ganeton je !io egipatski se)enik u helenisti&kom razdo!lju/ a soje kraljeske
liste napisao je na tra'enje 1tolomeja Filadel,a
:
u proj poloici :. st. pr. 0r. Cn
trdi da ukupan ijek Egipatskog 0raljesta do dolaska Aleksandra 2elikog
iznosi ? 8BB god./ a jo% se i danas koristi njegoa podjela na :1 dinastiju.
0asnije je oaj !roj skra)en na : 1BB god. %to je i danas op)epriha)eno.
Herodotova Historiae je djelo koje daje mnogo korisnih in,ormacija o Egiptu
saiskog razdo!lja %to je za Ferodota !ila neposredna pro%lost.
Cstali rijedni spomena su 8iodor 5icilski/ 5tra!on i 1lutarh.
1ri odreianju duljine trajanja pojedinih razdo!lja od oso!ite a'nosti je
egipatski o!i&aj pra)enja tz. Sotisova ciklusa/ tj. pra)enja kretanja zijezde
5irius prema kojoj su mogli to&no u dan predidjeti godi%nju poplau "ila.
1
Rimljanin Josip Flavije te kranski autori Julije Afrikan, Euzebije i carigradski monah Sincel.
2
Originalni rukopis izgorio je u poaru aleksandrijske knjinice.
:
1tolomej Filadel, !ilo je ime i jednog od sinoa Garka Antonija i 0leopatre+ njihoa ostala djeca !ila su
0leopatra 5elene i 1tolomej Feliopol 0leopatra je imala i sina Cezariona sa =ajem Julijem Cezarom.
9$
Doba ujedinjenja sjevera i juga i arhajsko (tinisko) razdoblje
(3 000. 2 686. pr. Kr.)
1reddinasti&ke kulture najprije su se organizirale u dije cjeline 6 =ornji i 8onji
Egipat. 7jedinjenje u zajedni&ku dr'au dogodilo se u :1. st. pr. 0r+ u do!a
"agada @@@. "eki znanstenici poznate kraljee iz tog razdo!lja kao %to su kralj
@rihor/ Mkorpion ili 0a staljaju u nultu dinastiju.
5jedoci za ujedinjenje su palete kojih se noi o!lici jaljaju uprao u to do!a/ a
na kojima preladaaju prikazi 'iotinja sli&ni onima iz Gezopotamije.
"ajpoznatije su 1aleta sa strinarima i "armeroa paleta. 7 oo rijeme jaljaju
se pri ro!oi 3ratni zaro!ljenici4 te eleposjednici koji okrupnjuju soje posjede
nau%tr! malih lasnika koje dr'e u Nkmetskom polo'ajuN.
Narmerova paleta
1rona%ao ju je James Oui!ell u 0om el Ahmaru
3Fijerakonpol4. 1aleta se smatra najrednijim
dokumentom za ustanoljaanje pre dinastije te da je
izrani dokaz o osnianju zajedni&ke dr'ae.
"armer je/ prema Ganetonu
1
/ mitski ujedinitelj
Egipta. 8okaz toga se nalazi na paleti gdje je na recto
strani 3sl. 24 prikazan s !ijelom krunom =ornjeg
Egipta/ a erso strani 3sl. :4 s crenom krunom
8onjeg Egipta.
5matra se da paleta slai po!jedu nad ladarima sjeera i ujedinjenje jer na
prednjoj strani Forus 3!og =ornjeg Egipta4 dr'i u kand'ama znak 8onjeg
Egipta/ a na drugoj strani su prikazane 'iotinje s isprepletenim ratoima %to
predstalja ujedinjenje (samtaui4.
"armer se jo% spominje na glai !uzdoana iz Fijerankopola/ na pe&atu u 7mm
el 0a!u te kod Ferodota
2
.
PRVA (Tinisa) D!NA"T!#A 3:BBB. 6 28$B.4
.azdo!lje 1re dinastije nazia se jo% i arhajsko razdo!lje.
=ro!nice 3masta!e4 ladara 1re dinastije nalaze se u 5aJJari i u A!idosu.
*animljio je da se na o!a mjesta jaljaju gro!nice ladara s istim imenima pa
se pretpostalja da su one u A!idosu
:
jerojatno kenota,i kako !i ladari imali
soje mjesto u setom gradu za koji se jeroalo da je u njemu Cziriso gro!.
Cp)enito u tim gro!nicama ima rlo malo nalaza. 7 Perooj gro!nici u A!idosu
je pronaena 'enska ruka s &etiri dragocjene zlatne narukice i ni%ta i%e.
1
Ganeton ga nazia Gen %to zna&i ;&rst< dok je na jednoj ta!lici od slonoa&e nazan Aha/ ;ratnik<. Faraoni
&esto do!iaju NnadimkeN oisno prema onome %to ih karakterizira. 1o%to su smatrani !ogoima/ njihoo prao
ime rijetko se koristi. "aj&e%)e se jednostano naziaju N2elika ku)aN %to na egipatskom glasi per-aQ 6 iz oog
o!lika su =rci izeli nazi ,araon.
2
Ferodot ga spominje kao Gena i ka'e da je on osnoao Gem,is.
:
(o je zaklju&eno prema kriteriju eli&ine/ tj. one u 5aJJari su e)e.
?B
2a'niji ladariH
$en 6 mitski ujedinitelj "armer. 5matra se da je osnoao Gem,is koji
smje%ta iza elikog nasipa kod FaIuma.
%er
%et 6 ekspedicija do Crenog mora.
Den 6 suko! s !eduinima plemena Juntiu.
&sap'ais 6 njegoa je gro!nica pra s granitnim podom i kamenim
stu!i%tem
Kralji(a $erneit') A*i+) "emeret) Kaa
DR&GA (Tinisa) D!NA"T!#A 328$B. 6 2>8>.4
C ladarima i dogaajima u rijeme druge dinastije ima rlo malo podataka.
2jerojatno je zemlja ponono !ila podijeljena/ a nije isklju&ena ni mogu)nost
ojnih suko!a diju strana. 2ladari te dinastije pokapani su u A!idosu.
Peri+sen 6 na soj serekh
1
stalja 5etha 3!o'ansto Juga4
K'ase'em 6 na som kipu goori o po!jedi nad 5jeerom i ujedinjenju
3gro!na komora od kamena4
K'ase'emni 6 nasljednik 0hasehema e) prikazuje 5etha i Forusa
zajedno %to !i zna&ilo da je Egipat ponono ujedinjen.
"taro raljevstvo (,rava)
32>8>. 6 2181.4
Co je rijeme kada Egipat ja&a u sim ciilizacijskim aspektima te prerasta u
organiziranu dr'au. 2ladarska mo) !azirana je na ,ormi lasti ladara !oga.
(aka autokracija je naposljetku doela do raspada starog stanja na kraju 5tarog
kraljesta. 1ropa%)u (iniske dinastije pao je i ugled grada (inisaH se)eni&ki
'iot i !ogo%tolje pre%lo je u nedaleki A!Id s Czirisoom gro!nicom/ a
Gem,is je postao prijestolnicom. 7 rijeme @@@. i @2. 8inastije monarhije se
razija do apsolutne snage/ a kasnije ja&a plemsto i heliopolisko se)ensto te
1
nadgro!na plo&a
?1
dolazi do unutra%njih pro!lema 3ustanci stanoni%ta4 te upada izana %to sla!i
kraljesku last.
TRE-A D!NA"T!#A 32>8>. 6 2>1:.4
1rijestolnica seli na sjeer gdje se razija grad Gem,is.
Ne+a
.
32>8>. 6 2>>#.4
%oser (/oser) 32>>#. 6 2>98.4
1od imenom Poser
2
taj se ,araon jalja tek u 8anaestoj dinastiji kad je izraen
njego kip. Cstala njegoa imena su !ila "e)erhet/ (osorthros i "e!ka.
Gogu)e je da je organizirao ojni pohod na 5inaj
:
/ te da se !orio s Li!ijcima/ ali
na drugom se natpisu spominje sedam godina gladi
9
za rijeme njegoe
ladaine od koje je spasio narod 'rtom !ogu 0numu.
Cp)enito se smatra da je za njegoe ladaine Egipat prerastao u sna'nu dr'au
5matra se da je podigao hram u Feliopolu od kojega nema ostataka. "jegoa
naja'nija osta%tina sakako je piramida 3sl. 94 6 pra graeina u starom
Egiptu graeina isklju&io od kamena &iji je arhitekt !m'otep. 1iramida se
nalazi u sklopu kompleksa zajedno s posmrtnim hramom/ graeinama
pose)enim Poserooj tridesetogodi%njici ladaine te kenota,om 3;ju'ni
gro!<4. 7 posmrtnom hramu otkrien je i Posero kip 3stajao je u sojem
serdau4 .
%oser ("e'emet) 32>98. 6 2>9B.4
"asljednik Posera koji se na natpisima iz njegoog do!a spominje kao
5ekhemhet. 2odio je ekspediciju u kojoj je o!i%ao rudnike na 5inajskom
poluotoku.
"jegoa nedor%ena piramida pronaena je u 5aJJari/ a jerojatno je graditelj
!io @mhotep. (u je piramidu prona%ao egiptolog *acharija =oneim te je
o&ekiao senzacionalna otkri)a. (ako je 2>. 2@. 1$?9. pozao janost na
otaranje ,araonoog sarko,aga. 0ad se pokazalo da je sarko,ag prazan janost
je !ila razo&arana te je =oneim uskoro/ pod neo!ja%njenim okolnostima/ umro.
1retpostalja se da je po&inio samou!ojsto.
0ao ostali ,araoni 8ruge dinastije jaljaju se imena kao %to su
?
H
K'a+a 32>9B. 6 2>:#.4
6 njegoa je jerojatno piramida u *aKiet el Arjanu 3LaIer 1Iramid4
1
U kraljevskim listama u Abidosu izjednaen s oserom.
2
eser onaj koji je svet
:
natpis s njegovim imenom naen na Sinaju
9
pria ima mitoloki prizvuk pa je mogue da su ju napisali Knumovi sveenici u ptolomejsko doba
?
Maneton: Boetos, Kaiehos, Binotris, Tlas, Sethenes, Haires, Neferheres, Sesohris, Heneres. Mnogi autori citiraju
Manetona u nedostatku izvora, sli ta se imena ne spominju u kraljevskim listama.
?2
"ana'te
0uni 32>:#. 6 2>1:.4
6 jerojatno po&eo gradnju stepenaste piramide od sijetlog kamena u Gedumu.
"a teritoriju od FaiIuma do El 0a!a pronaene su &etiri piramide za koje se
misli da !i se eentualno mogle pripisati nepoznatim krajeima (re)e dinastije.
1ETVRTA D!NA"T!#A 32>:1. 6 29$9.4
"no2ru 2>1:. 6 2?8$.4
1ri ladar dinastije/ last je naslijedio 'enid!om sa sojom polusestrom
Fete,eres 3Funijea k)i4 koja je !ila starna nasljednica prijestolja. 5agradio je
tri piramide od kojih se one u 8ahshuru naziaju ;crena
1
< i ;razlomljena
piramida<+ tre)a se nalazi u Gedumu. .atoao je na 5inaju 3!akar4/ proti
-eduina/ "u!ijaca i Li!ije. 2e) za 'iota %toali su ga kao !o'ansto/ a papirus
!estkar
2
i "o#ertijevi
$
savjeti slae ga kao praedna ladara. 7 ;crenoj
piramidi< pronaena je mumija mu%karca za koju se pretpostalja da pripada
5no,ru.
K'u2u (gr34 Keops)
5
32?8$. 6 2?>>.4
5agradio je hram u 8enderi/ a mo'da i u 0optosu i -eni
Fasaniju. "jegoa najpoznatija osta%tina sakako je elika
piramida u =izi
?
3sl. ?4 za koju se smatra da je sam izradio
planoe. 1iramida je ostala netaknuta do 82B. A8 kada su u nju
proalili Arapi. Ctkrili su tri komore 3kraljea/ kralji&ina i
podzemna4 te susta hodnika koji ih poezuje. =ranitni
sarko,ag/ naodno namijenjen ,araonu/ !io je prazan %to je doelo u pitanje
namjenu piramide kao gro!nice ladara. 0asnija promatranja rasporeda triju
elikih piramida i njihoog odnosa prema "ilu doela su do zaklju&ka da
opona%aju raspored zijezda u zije'u Criona
>
te njiho odnos prema Glije&noj
stazi. (o je mnoge podsjetilo na rije&i mudraca Fermesa (rismegista koji je
rekao da je zemaljski Egipat slika ne!eskog Egipta.
Ferodot goori o 0eopsu kao o tiraninu koji je pomo)u mnogo!rojnih ro!oa
izgradio soju piramidu.
Jedini prikaz za koji se smatra da predstalja 0eopsa je oa ? cm isoka statueta
od !ijelokosti koju je otkrio -ritanac 1etrie.
1
1ra geometrijski potpuno prailna piramida u Egiptu.
2
papirus iz ladaine Fiksa
:
"o,erti je !io prorok u 5no,ruo rijeme.
9
1uno egipatsko ime !ilo mu je Fnum-0hu,u %to zna&i ;%titi ga 0num<.
?
"a tom podru&ju !ila je i prijestolnica+ se se odijalo u !lizini Gem,isa/ ali sama prijestolnica nije !ila u tom
gradu.
>
*ije'e Crion Egip)ani su poeziali s !ogom Czirisom.
?:
%e,e2re (Ra*e,e2) 32?>>. 6 2??8.4
0eopso sin i nasljednik te pri ,araon koji nosi titulu sa%re
&
. "jegoa piramida
ostala je nedor%ena.
K'a2ra (Ke2ren) 31??8. 6 2?:2.4
1retpostalja se da je i on 0eopso sin. 2lasnik je druge piramide u =izi.
$enaura ($ierin) 32?:2. 6 2?B:.4
0e,reno sin/ lasnik tre)e od elikih piramida u =izi 3sl. >4. Ferodot ka'e da je
!io !la'i ladar od sog oca/ te donosi pri&u o Gikerinu. 0a'e da je on siloao
lastitu k)er koja je nakon toga po&inila samou!ojsto. *!og toga je Gikerin
tugoao pa je za soju k)er dao na&initi gro!nicu u koju ju je pohranio u kipu
krae presu&ene zlato. 0raljica je naredila da se slugama koji su &uali
princezu odsjeku ruke. 1ri&a ka'e da je na Gikerina nakon sega !a&eno
prokletsto da )e umrijeti za %est godina pa se on odao pi)u i u'icima.
1ronaen je njego sarko,ag te je progla%en remek-djelom umjetnosti toga
remena/ ali je potonuo kod portugalske o!ale prilikom prijeoza u Englesku.
%e,er2e 3R4
2ladao je osam godina te je iza se!e ostaio nedor%enu piramidu u A!u
1oashz. 7 njegoo rijeme zapo&inju dinasti&ke !or!e da !i na kraju prijestolje
preuzeli heliopoliski se)enici i osnoali 2. dinastiju.
6epsesa2 32?B:. 6 29$8.4
1odigao je ju'ni trijem 1tahoog hrama u Gem,isu/ dor%io Gikerinou
piramidu/ a se!i umjesto piramide sagradio eliku mastau. 5matra se da to
upu)uje na pad ladarske mo)i.
1$2?. je neposredno kraj elike piramide pronaen gro! za koji je utreno da
pripada kraljici Fotep-heres koja je !ila 'ena ,araona 5no,rua i 0eopsoa majka.
PETA D!NA"T!#A 329$9. 6 2:9?.4
2eza izmeu diju dinastija mogla !i !iti kraljica Fentkaues/ kojoj pripada mala
piramida u =izi
2
. 1retpostalja se da se njome o'enio 7serka, te tako osnoao
nou dinastiju.
Fentkaues je !ila majka Mepseska,a i k)i Gikerina. 2jerojatnije je da je smjena
na prijestolju pro%la s i%e trzaica. 7serka,/ 5ahure i "o,erirkare su !ili trojci
koje je N.a imao sa 'enom sog se)enika u FeliopolisuN. Cni su sru%ili @2.
8inastiju. (ime je i !og .a postao dinasti&ki !og umjesto Forusa. @pak/ sam
,araon i%e nije u potpunosti izjedna&aan s !ogoima 6 postaje podlo'an .au.
1
;sin 5unca<
2
"jezina se piramida katkad nazia &etrtom piramidom jer se nalazi pokraj ostalih u =izi izmeu ulaznih
putoa.
?9
&sera2 329$9. 6 298#.4
1rema nekim legendama !io je sin samog !oga 5unca/ zatim heliopolskog
se)enika .aede,a pa rhoni se)enik u Feliopolu i sl. (o&no je to da se u
oo rijeme osje)a jak utjecaj solarnog kulta i njegoa sredi%ta+ grad Feliopol.
=rade se hramoi 5uncu i sl. Faraon 7serka, soju je piramidu smjestio u
5aJJari.
7 oo rijeme postupno raste mo) lastele %to )e !iti jedan od uzroka
nedooljno o!ja%njenog pada 5tarog kraljesta.
"a'ura 3298#. 6 29#?.4
-orio se proti Li!ijaca i !eduina te poduzeo ekspediciju u Fenikiju.
Ne2erirara) 6epsesara) Ne2ere2ra) Niuserra) $enau'or) !sesi
(%e,ara)) &nis
Csim 5ahureoih !or!i kraljei su poduzimali ekspedicije i prema istoku.
Cd oog remena ladar daje prao izgradnje masta!a isokim &inonicima/ a
za nagradu dijeli se zemlji%te koje postaje nasljedno lasni%to. (ime se
smanjuje kralje posjed/ a staraju se plemi)ki eleposjedi gdje se kao radna
snaga koriste seljaci i ro!oi. 5e to podrazumijea i politi&ko osje%)ianje i
ja&anje plemsta koje )e naposljetku i doesti do pada 5tarog kraljesta.
6E"TA D!NA"T!#A 32:9?. 6 2181.4
Mestu dinastiju &ine %estorica ladara sa sjedi%tem u Gem,isu. 5oje gro!nice
gradili su u 5aJJari. 1rijelaz iz ?. u >. dinastiju mo'da se dogodio
preko 7nisoe k)eri/ a (etijee 'ene @put jer 7nis nije imao mu%kog
nasljednika.
Cd oog remena i upraa nad nomima postaje nasljedna 3nomarsi4. 5e to
doodi do sla!ljenja centralne lasti za 2@@. @ 2@@@. 8inastije.
Teti !4 32:9?. 6 2:2:.4
"jego ezir/ upraitelj Gereruka/ lasnik je naje)e i najljep%e masta!e u
Egiptu. *a razliku od relje,a u ,araonskim gro!nicama ezoteri&nih
sadr'aja/ relje,i u masta!ama prepuni su prizora iz 'iota %to uelike
poma'e istra'ianju tada%nje sakodneice.
(eti je oslo!odio poreza domene koje su pripadale hramu u A!idu. 7!ili su ga
njegoi stra'ari.
&serara 32:2:. 6 2:21.4
1oznat samo iz 0raljeske liste u A!idosu i s da pe&ata/ a jerojatno je ladao
kao pomo)nik kraljici @put u regenstu maloljetnom nasljedniku 1epiju @.
??
Pepi !4 $erire 32:21. 6 228#.4
2ladao je :: godine/ a prema Ganetonu u!io ga je jedan od njegoih stra'ara.
@pak/ uspio je pro%iriti last do @@. katarakte.
0ompleks 1epijeih piramida nazian Gen-no,er 1epi
1
dao je/ u antici/ gr&ko
ime gradu koji su Egip)ani naziali -ijeli *id/ tj. Gem,isu. 5lao je ekspedicije u
Aziju i "u!iju/ a o'enio se djema k)erima pokrajinskog plemena 0uija. (o
ukazuje na ja&anje plemsta/ a sla!ljenje kraljeske lasti.
$erenra !4 3228#. 6 22#8.4
1epije sin+ ladao je samo pet godina.
Pepi !!4 322#8. 6 2189.4
Come ladaru i Ganeton i (orinski kanon daju i%e od deedeset godina
ladaine. 5matra se da je u po&etku !io suladar s majkom jer je !rata
naslijedio kad je imao samo %est godina. 1osljednji je sna'ni ladar 5tarog
kraljesta.
kraljica Nitoris (Nitiret) 32189. 6 2181.4
1epija @@. naslijedila su &etorica
2
,araona o &ijoj se ladaini malo zna. Jedan od
njih !io je njego !rat Gerenre @@. Jedino je kraljica "itokris 3supruga i sestra
Gerenrea4 ne%to i%e dokumentirana. Ganeton je spominje kao ;najplemenitiju i
najljep%u 'enu toga do!a< dok Ferodot donosi pri&u o njenoj oseti u!ojicama
soga !rata koje je ugostila na !anketu pa ih ugu%ila cije)em koje je padalo po
njima.
plemi' (nis
@z oog razdo!lja a'na je njegoa !iogra,ija zapisana na zidoima njegoe
gro!nice u A!idosu. 5oju je karijeru zapo&eo za ladaine (etija @.
0asnije je stekao mnoga priznanja i titule da !i za 1epija @./ iako je
tada mogao imati e) >B-ak godina/ postao guernerom =ornjeg
Egipta.
&mjetnost i gra,iteljstvo "tarog raljevstva
"akon jednostanih graeina u arhajskom do!u/ u 5tarom kraljestu ,araoni
se po&inju pokapati u piramidama/ a drugi elikodostojnici 3kao i manje
am!iciozni ,araoni4 koriste mastae.
$asta+e su gro!nice duguljastog kadratnog o!lika izgraene u da nioa.
"adzemni nio sadr'i posmrtni hram/ dok je podzemni dio zaprao gro!na
komora kroz koju se ulazilo ertikalnim oknom koje se zataralo zidom.
1
Gen-no,er 1epi S ;(rajna 1epijea ljepota<
2
(orinski kanon naodi osmoricu ,araona/ ali su sa&uana samo &etiri imena dok su ostala o%te)ena.
?>
Pirami,e
1
su geometrijska tijela kori%tena za gradnju ,araonskih gro!nica u
5tarom kraljestu. 5matra se da je o!lik nastao pro%irianjem o!eliska/ o!lika
kojim se 'eljela prikazati !o'anska mo) i materijalno sar%ensto. 7 po&etku/
o!elisk je slu'io kao sim!ol sun&ea kulta i predstaljao je spu%tanje 5un&ee
zrake na zemlju.
5matra se da je gradnja piramida imala e)e zna&enje od puke gro!nice ladara+
mo'da odreena mitolo%ko-poijesna o!eza ,araona da tim ;idealnim<
o!likom poka'e sar%ensto poretka+ kako !o'anskog/ tako i materijalnog.
.azdo!lje u kojem se odijala gradnja piramida uelike je nepoznato
pojesni&arima/ pa je te%ko sa sigurno%)u utrditi to&ne poode gradnje tih
o!jekata+ jednako tako/ nepoznat je i razlog prestanka gradnje piramida.
0ompleks jedne piramide sastojao se od tz. ;hrama u dolini< koji je naj&e%)e
!io sim!oli&no pristani%te na "ilu/ zatim od ograenoga kamenog puta i seti%ta
uz samu piramidu/ koja se danas naziaju pogre!nim hramoima. 7 tim su
seti%tima !ili serdai+ prostorije !ez prozora i rata s dije ru!e kroz koje su
,araonski kipoi promatrali sijet.
=radnja piramida nastalja se u 1etoj i Mestoj dinastiji/ ali ni slo'eno%)u ni
eli&inom ne slijedi piramide (re)e i Tetrte dinastije. "oost u kasnijim 3?. i
>.4 piramidama je da su ispisane jerskim tekstoima.
=radnja piramida prekida se u prom prijelaznom razdo!lju/ nakratko o!nalja
u 5rednjem/ a zatim zauijek prestaje.
Velia s2inga u =izi nalazi se ispred 0e,renoog posmrtnog hrama. @zraena je
od jednog komada stijene/ a prikazuje egipatskog !oga Farmakisa 3Foremakhet
6 ;Forus na horizontu<4. =radili su je ,araoni Tetrte dinastije/ ali nije prikaz
,araona 0e,rena+ starija je i od same 0e,renoe piramide.
7mjetnost je stati&na i dodimenzionalna/ a koristi se/ prije sega/ za potre!e
pogre!nog kulta mrtih. 5tati&nost je potre!na kako !i se prikazala zamrznutost
pokreta u je&nosti/ a dodimenzionalnost i &udni prikazi ljudi i 'iotinja 3u
slikarstu4 koriste se kako !i se sakom prikazanom o!jektu ;osigurao< 'iot
tako da mu se prika'u naja'niji dijeloi.
1rikaz &ojeka kao primjerH moraju se idjeti o!je ruke/ o!je noge/ glaa u
pro,ilu kako !i se idjeli i nos u uho/ zatim oko en #ace jer ono u pro,ilu nije
do!ro idljio/ o!je strane prsnog ko%a i pupak te !okoi i stopala.
7 kiparstu dominira olumen+ ku!i&nost/ %to opet osiguraa postojanost
skulpture 3du'e )e potrajati ako nema dijeloa koji su odojeni/ kao npr. ruke
kod anti&kih kipoa koje su o!i&no slomljene4.
Jedna od najpoznatjih grupa iz tog razdo!lja je o!ojani prikaz princa .ahotepa i
njegoe supruge "o,ret 3sl #4.
1
gr&. piros S atra+ egipatski nazi za piramidu !io je mer.
?#
Prvo prijelazno raz,o+lje (me*uraz,o+lje)
32181. 6 2B??.4
(o&ni razlozi pada 5tarog kraljesta nisu nam poznati. 1retpostalja se da su
krizu u zemlji mogli prouzro&iti suko!i izmeu lokalnih ladara i sredi%nje
lasti. =ospodari noma se za 1ete i Meste dinastije po&inju pona%ati kao kraljei.
Gogu)e je da je na pad 5tarog kraljesta utjecala i klimatska promjena koja je
donijela sla!ije 'ete ili elika epidemija neke !olesti. Cpis rasula u to rijeme
mo'da sadr'i Ealopojka @pu-ura/ ali njena to&na datacija nije mogu)a pa se ne
zna da li opisuje uprao oo rijeme.
"ED$A D!NA"T!#A 32181. -
1rema Ganetonu ladalo je ;sedamdeset kraljea u sedamdeset dana< %to zna&i
da ih je !ilo rlo mnogo te da su se rlo !rzi izmjenjiali %to upu)uje na
dinastijske suko!e. (i su ladari nosili ime Ne2erara.
O"$A D!NA"T!#A - 21>B.4
8adeset i sedam ladara
1
iz Gem,isa. 1otkraj dinastije narod se po&inje !uniti
proti izra!ljianja od plemi)a/ eleposjednika/ se)ensta i ladara. Com
reolucijom i egipatski pu&ane 3neki od njih uspijeaju ugra!iti i isoke
polo'aje4 stje&u prao na je&ni 'iot/ tj. zahtijeaju da ih se uede u pogre!ne
rituale. Egipatski seljaci postaju punoprani graani/ ranoprani pred sudom/
sa sojim praima i o!ezama.
.eolucija je ostala za!ilje'ena u tz. Lenjingradskim papirusima iz remena
(utmozisa @@@. 3U2@@@. dinastija4.
DEVETA D!NA"T!#A 321>B. -
Tetiri ladara iz Ferakleopolisa koji u rijeme narodne !une prigra!ljuju last.
7 to su rijeme zaprao ladali pojedini nomarsi dok je kralj !io samo ,igura na
prijestolju.
DE"ETA D!NA"T!#A - 2B2?.4
8eetnaest imena iz Ferakleopolisa. 3(orinski kanon daje samo pet imena.4
Ganeton spominje da loza Akhtoesa 3eg. Feti4 preuzima last. 1retpostalja se
da se radi o herakleopolitskoj dinastiji. Akhtoes je pri ladar koji se spominje
kao Geri!-taui 3;onaj koga ole dije zemlje<4
K'eti (A'toes) !4
1
Prema Eusebiju bilo ih je samo pet.
?8
K'eti !!4Ne+aur
7 njegoo rijeme napisano je a'no literarno djelo+ Seljakove pritu)e 3prada
uijek po!jeuje/ a uzdrmana se last poku%aa prikazati praednom4.

K'eti !!!4 Na'ar
8rugo a'no djelo koje sjedo&i o tom razdo!lju je didakti&ki spis ,araona
some sinu Gerikareu+ Savjeti Merikareu
&
. @z tog djela saznajemo da gradoi
delte ne priznaju kraljesku last nego su kod njih na lasti gradska ije)a.
$eriara
2jerojatno nije do'iio potpuni poraz Ferakleopolita. 5ladao ga je neki ladar
na sjeeru &ije ime nije poznato. =ro! mu se nalazi u 5aJJari.
7 rijeme 8esete dinastije/ na jugu zemlje postoji Jedanaesta dinastija 3ne
priznaje last iz Ferakleopolisa4 te!anskih prin&ea s imenom Ante, koji su
prethodnici elikog ujedinitelja Egipta Gentuhotepa @. (ako se last dijeli na
gradoe u delti/ Ferakleopolis i njegoe saeznike te (e!u i okolne nome.
5uko!i sjeera i juga ode se oko A!idosa koji u do!a Fetija @@@. uspijeaju
osojiti Ferakleopoliti. 5 remenom srednjoegipatski gradoi postaju nezaisni
i kada prelast (e!e postaje o&ita/ priklanjaju se Gentuhotepu i priznaju njegou
last.
"re,nje raljevstvo (,rava)
32B??. 6 1>?B.4
#EDANAE"TA D!NA"T!#A
1ri ladar Jedanaeste dinastije !io je Ante, iz (e!e
7
. @ako dinastija zapo&inje
ranije/ 5rednje kraljesto otpo&inje njegoim nasljednikom
Gentuhotepom @.
$entu'otep !4 (Ne+'epetre) 31$$2. 6 1$8?.4
"akon rata Gentuhotep ponono ujedinjuje Egipat/ ali u
rijeme Jedanaeste dinastije zemlja jo% uijek nije
potpuno sta!ilna. 2last se %iri i u "u!iju/ ali u 8eltu
prodiru Li!ijci i Azijati. (e!a prerasta u jedan od
glanih gradoa o!noljenog kraljesta. Cdje
Gentuhotep se!i gradi posmrtni hram 3sl. 84.
Testo je mijenjao ime pa je kod egiptologa storio dojam da
se radi o i%e ladara/ ali daljnja istra'ianja doela su do zaklju&ka da je to ipak
1
Jedan od Lenjingradskih papirusa.
2
Sjedite dinastije zapravo je u Hermontisu nasuprot Tebe koja se tek tada stvara kao gradsko naselje.
?$
jedna oso!a. "jego &in ujedinjenja za Egip)ane !io je poijesni dogaaj te po
sojoj a'nosti raan legendarnom ujedinjenju kralja Gena 3"armer4.
Co je kip Gentuhotepa koji je prona%ao FoKard Carter u mjestu -a! el Fosan/
a jerojatno je !io napraljen poodom proslae kraljeog ju!ileja
he%sed
1
.
$entu'otep !!4 "an'are
@z njegoog su do!a a'ni dokumenti pisma Fekanakha 3,araono ezir i
se)enik4 sinu @piju iz kojih se idi da su u zemlji ladali glad i siroma%to.
$entu'otep !!!4 Ne+tauire
@z nepoznatih je razloga izostaljen iz kraljeskih lista/ ali se spominje u
(orinskom kanonu. 7 njegoo rijeme ezir Amenemhat organizira o!ilazak
rudnika/ a tada je upraitelj =ornjeg Egipta te se spominje kao ,araono
suladar. Cn )e !iti osnia& noe dinastije.
$entu'otep !V4
$entu'otep V4
$entu'otep V!4
(ek on uspijea po!ijediti Azijate koji su na po&etku dinastije upali u 8eltu.
1
proslava tridesetogodinjice vladavine, a kasnije jednostavno kraljev jubilej
>B
DVANAE"TA D!NA"T!#A 31$8?. 6 1##:.4
Amenem'at !4 31$8?. 6 1$?>.4
5eli prijestolnicu iz (e!e na sjeer u Lisht 3@z-taui4 koji se nalazio !lizu ulaza u
FaiIum. (aj potez !io je potre!an kako !i sredi%nja last !ila %to !li'e 8elti koju
je stalno tre!alo !raniti od raznih upada sa sjeera. "astojao je oja&ati politi&ku i
moralnu poziciju kraljesta koja je propa%)u 5tare dr'ae izgu!ilo na mo)i te
urediti dr'anu uprau tako da mu osiguraa to&an uid u gospodarsku situaciju
i omogu)i kontrolu pokrajina. 5tegnuo je last pojedinih nomarha/ ograni&io
njihoe nomoe odreuju)i to&no koji im kanali pripadaju i za koje se dijeloe
nilske o!ale tre!aju !rinuti. Csim toga/ odio je ratne pohode u 1alestinu i
"u!iju.
1ostoje indikacije da je last preuzeo silom jer je !io ezir u rijeme
Gentuhotepa @2./ na tom je polo'aju oja&ao i preuzeo last od sla!og ladara.
5toga je najaljen u "o,ertijeu proro&anstu
1
. 5matralo se da je to proro&ansto
!ilo napisano u do!a 5no,rua/ ali danas se pokazalo da je tekst napisan u
5rednjem kraljestu te se smatra da je !ilo o!lik Amenemhatoe politi&ke
propagande koja mu je !ila potre!na za legitimaciju lasti. 7!ijen je u dorskoj
uroti 3eunusi4.
Amenemhatovi savjeti+ poznato knji'eno djelo iz tog razdo!lja u kojem e)
mrti Amenemhat podu&aa 5esostrisa opreznu i ispranu na&inu ladaine tako
da mu se jalja u snu.
"esostris !4 ("anusret) 31$?>. 6 1$11.4
5in Amenemhata @. koji ga je u dadesetoj godini soje ladaine postaio za
suladara jerojatno iz straha od prerata.
7 osamnaestoj godini njegoe ladaine Egip)ani su osnoali upori%ta na jugu/
izmeu 1. i 2. katarakta "ila te trgoa&ku koloniju u 0ermi gdje je otkriena
kom!inacija egipatske i nu!ijske kulture.
7 0arnaku je otkriena njegoa kapela/ rastaljena je/ restaurirana te ponono
sastaljena.
1okrajina FaIum naodnjaanjem je postala plodna pa je uskoro to podru&je u
!lizini Gem,isa postalo jedno od naj!ogatijih egipatskih krajea.
Amenem'at !!4 31$11. 6 18##.4
@mao je do!re trgoa&ke eze s Gezopotamijom gdje je pronaen kip njegoe
k)eri/ a u njegoo se rijeme !ilje'i poja&ana imigracija 5emita u Egipat.
"esostris !!4 ("anusret) 318##. 6 18#B.4
"esostris !!!4 ("anusret) 318#B. 6 18:1.4
1
*o'i 'e kralj s juga po imenu Ameni+,n 'e se domo'i ijele krune- on 'e nositi crvenu krunu+.Sin oi.na
.ovjeka u.init 'e svoje ime vje.nim.
>1
*apam)en je kao mo)an ratni&ki ladar koji je napokon slomio otpor lokalne
aristokracije i uspostaio sta!ilnu sredi%nju last te je/ pod njegoom la%)u/
5rednja dr'aa/ ostarila soj rhunac. 7 njegoo rijeme prestaje gradnja
monumentalnih gro!nica za plemi)e/ oduzima su zemlju nomarsima/ a
upraitelji su opet samo &inonici
1
. .atoao je s pustinjskim plemenima na
sjeeru/ a nakon toga krenuo prema jugu/ u "u!iju. *a potre!e toga rata izgradio
je kanal kod @. katarakta koji je koristio za transport sojih trupa. "akon ratoa
podigao je utrde kod @@. katarakta/ sa sake strane "ila
2
. 7 to se rijeme ratoi
ode i u 5iriji/ a egipatsku last priznaju i Feni&ani. "esta!ilnu situaciju
rje%aao je ojnim interencijama te uklanjanjem pretpostaaka za 'iot
po!unjenih stanonika. 7ni%taanjem naselja/ zaliha 'ita i sih do!ara lokalnog
stanoni%ta/ narodi neskloni Egiptu dugoro&no su se onesposo!ljaali za
ugro'aanje egipatskih granica. 1odi'u se i o!ram!eni zidoi 3jo% od remena
Amenemhata @.4 na koje 5esostris postalja soje kipoe. Crganizirao je
dr'ana tijela/ ije)a (aret i /a0at.
-ilje'i se pojaa 5otisa za sedme godine njegoe ladaine.
1
*emlji%te je u lasti dr'ae/ a seljaci ga do!iaju samo na o!radu %to zna&i da dio do!ienog proizoda moraju
dati ladaru. 5tanoni%to je ujedno o!ezno o!aljati i druge posloe kao %to su jani radoi i sl./ ali oaj puta
nisu ezani za ladara ili nomarha nego su slo!odni ljudi.
2
7 rijeme (utmozisa @. progla%en je !o'anstom na podru&ju izmeu @. i @@. katarakte.
>2
Amenem'at !!!4 318:1. 6 1#8>.4
Amenem'at !V4 31#8>. 6 1###.4
Cja&ala je egipatska last u "u!iji/ a Egip)ani se se i%e koriste sinajskim
rudnicima.
kraljica "o+eno2eru 31###. 6 1##:.4
1osljednji ladar danaeste dinastije !ila je k)i Amenemhata @@@. i sestra
Amenemhata @2. "akon nje dolazi do e)e krize u zemlji. 8olazi do useljaanja
5emita 3Fiksa4 u 8eltu+ to su oni isti Fiksi koji kasnije preuzimaju last u
Egiptu.
&mjetnost i gra,iteljstvo "re,njeg raljevstva
0raljei 8anaeste dinastije ponono su po&eli graditi piramide.
7 Lishtu Amenemhat @. i 5esostris @. 3sin kraj oca4
7 8ahshuru Amenemhat @@. i 5esostris @@@. 3uz 5no,rouu piramidu4.
7 @llahunu 5esostris @@.
Amenemhat @@@. 6 dije piramideH u 8ahshuru i FaiIumu.
7 Feliopolu gdje danas stoji jedan o!elisk 5un&ea hrama iz 5tarog kraljesta
stajao je hram 5esostrisa @. od kojeg danas nema ostataka.
"aja'nija graeina iz oog razdo!lja sakako je hram Gentuhotepa @. 3sl 84.
Fram je udu!ljen u planinu/ a sastoji se od dije natkriene terase okru'ene
kadratnim stupoima. "a som rhu mo'da je imao malu piramidu. Cdmah do
njega nalazi se hram kraljice Fat%epsut.
"aje)e tehni&ko dostignu)e je ureenje jezerskog podru&ja 3depresije4 u
FaIumu i pretaranje tog dijela Egipta u eliko poljopriredno podru&je.
7 umjetnosti se gu!i nagla%aanje ,araonoe apoteoze te se prikazuju kao
oz!iljni i zami%ljeni kraljei %to je odraz remena u kojem su ladali+ kriza i
ratoa.
"oina u pogre!nim o!i&ajima su ,igurice u1eti
&
31auati- 1ati4. (o su ,igurice
u o!liku mumije koja u rukama ima poljopriredni alat/ a na leima nosi ko%aru.
"a njima se ispisuje magijski tekst pomo)u kojeg lasnik 3pokojnik4 mo'e
upraljati tim ,iguricama i tra'iti od njih da o!aljaju njegoe posloe. Cne
zamjenjuju o!i&aj polaganja drenih ,igura sluga u gro!/ a poezuju se s pu&kim
jeroanjem u istojetnost oog i onostranog 'iota. (o jeroanje nema temelja
u slu'!enoj teolo%koj doktrini nijednog jerskog sredi%ta u starom Egiptu.
1
eg. ueb = sluati, pokoravati se
>:
>9
Drugo prijelazno raz,o+lje
31##:. 6 1>?B.4
1oijest oog razdo!lja gotoo je nemogu)e to&no napisati. 7 izorima se
nalaze imena ladara/ ali &ak i njiho redoslijed je rlo neizjestan. "akon U@@.
dinastije dolazi do razjedinjenja Egipta. @storemeno ladaju U@@@. @ U@2.
dinastija. Jedna iz (e!e/ a druga iz 0soisa u 8elti. "aje)i dio tih ladara su
uzurpatori i malo koji je umro prirodnom smr)u. 7 tim je !or!ama u!rzo
uni%teno !lagostanje koje je postigla U@@. dinastija i Egipat je !io laka meta za
napada&e sa sjeera.
TR!NAE"TA D!NA"T!#A (iz 8is'ta) 31##:. 6 nakon 1>?B.4
1rema Ganetonu dinastija se sastojala od %ezdeset te!anskih ladara koji su
ladali 9?: godine. @ako je mnogo spomenika te dinastije otkrieno u (e!i/
smatra se da je njena prijestolnica !ila na sjeeru u Lishtu.
&ga2) Amenem'at V4
0or
"jego gro! je pronaen u neposrednoj !lizini piramide Amenemhata @@@. u
8ahshuru s kojim je jerojatno !io u krnom srodstu.
Amenem'at V!4
0en*er (&serare)
Fener je ime semitskog podrijetla/ a o njemu se zna samo da je u 5aJJari
sagradio malu piramidu.
No2er'otep !4
"jegoo rijeme !ilo je najsta!ilnije rijeme oe dinastije.
"i'ator
"o,erhotepo sin+ &ak je smjena na prijestolju izr%ena mirno. "aslijedio ga je
"o,erhotepo !rat.
"o+e'otep !!4) !!!4
"o+e'otep !V4
7 njegoo je rijeme ladao relatian mir u zemlji 3!arem %to se ti&e juga4.
Felenisti&ki spis , 2idovima spominje da je u njegoo rijeme Egiptom ladalo
i%e kraljea/ a da je on ladao podru&jem ju'no od Gem,isa.
"o+e'otep V4
>?
1ETRNAE"TA (soitsa) D!NA"T!#A 31##:. 6 1>?B.4
1rema Ganetonu ladalo je #> ksoitskih
1
ladara.
Niz malo poznati' vla,ara
5matra se da su oe dinastije !ile istoremene %to zna&i da je zemlja ponono
!ila razjedinjena.
V8ADAV!NA 0!K"A (1>?B. 6 1??B.4
PETNAE"TA D!NA"T!#A 31>?B. 6 1??B.4
5matra se da su Fiksi u Egipat dolazili tijekom du'eg remenskog razdo!lja te
su preuzeli last u 8elti u do!a meudinastijskih suko!a. 7!rzo su osojili cijeli
Egipat %to im je omogu)ila sla!ost dr'ae/ ali i noo oru'je 6 konji i !ojna kola.
Egip)ani su ih naziali hekau
2
hasut 3;strani ladari<4. "jihoo etni&ko
podrijetlo do danas nije potpuno razja%njeno/ ali se smatra da su izdanak
semitske skupine naroda. (aj je narod zaprao !io mje%aina nakoliko azijskih
naroda koje su jerojatno odili Gitanil. @z tog remena potje&e i nekoliko
naj!oljih kopija knji'enih i znanstenih djela kao npr. ;Gatemati&ki papirus
Lind</ ;1apirus Vestcar< i ;Fimna dijademu<.
"alitis ("eer'er)
7!rzo nakon %to je postaljen za ladara/ osojio je Gem,is i Lisht te ,ormalno
postao ladarom cijelog Egipta i osnia&em 1etnaeste dinastije.
2last Fiksa temeljila se na ojnoj okupaciji.
9non) "esi) $eruserre #ao+'er) K'ian
Apop'is !4) !!4) !!!4
Ci ladari namjerno uzimaju ime Apo,isa koji je meu Egip)anima !io
omra'en kao !og mraka i kaosa.
0asnije osniaju nou prijestolnicu/ Aaris u 8elti/ uzurpiraju)i i egipatski nazi
grada Fut-urt.
6E"NAE"TA D!NA"T!#A 31>?B. 6 1?8B.4
1
grad Ksois
2
hekau se hijeroglifom pie kao pastirski tap pa iz Maneton naziva vladarima pasirima, a njihov dolazak opisuje
kao krvoprolie
>>
(e!anska dinastija koja nezaisno lada u do!a Fiksa. 1ostoji rlo malo
sa&uanih podataka te je nemogu)e preciznije odrediti ladainu njezinih
,araona. @z nje sa razija 1#. dinastija.
TE9AN"KA D!NA"T!#A
"EDA$NAE"TA D!NA"T!#A 31?8B. 6 1??B.4
8inastija ja&a u (e!i oko 1>?B. pr. 0r. o njezinu osnianju i poijesti zna se rlo
malo. 2i%e podataka ima o onim ladarima koji su pred kraj dinastije poeli rat
proti Fiksa.
(e!anski su se ladari poezali s drugim protinicima Fiksa 30reta i sl.4 te su
zajedno poduzimali akcije proti njih. 8inastija iz (e!e !ila je pod
rhoni%tom Fiska/ ali nakon %to se stanje u zemlji malo smirilo/ iskoristili su
soju poezanost s narodom/ ali i noo oru'je koje su donijeli Fiksi i zapo&eli
odli&nu !or!u za oslo!oenje zemlje.
Ante2 V) Ra'otep) "o+eemsa2 !) %e'uti) $entu'otep V!!) Ne+irierau)
Ante2 V!) Ante2 V!!) Ante2 V!!!4
"eenenra !!4
Papirus Sallier 3 sadr'aa tekst s Apo,isoom porukom ,araonu u kojoj Apo,is
nastoji izazat suko! s neoisnom egipatskom dinastijom iz (e!e
1
. 8o%lo je do
suko!a u kojem je 5ekenenra poginuo o &emu sjedo&i njegoa mumija
2
pronaena u skroitoj gro!nici u 8eir el -ahriju. "jegoa 'ena/ kraljica Ahotep
je pose!no slaljena u razdo!lju osamnaeste dinastije
:
. Cna je/ prije stupanja
Jahmesa na prijestolje/ ugu%ila ustanak ojnom interencijom te pridonijela
uspostai reda u zemlji.
"iamun) "eenenre (Ta:aa) 3oko 1?>B.4
Kamose (&a*'eperre) 31???. 6 1??B.4
"aja'niji izorni dokument iz tog razdo!lja je 4arnavonova plo.a
5
na kojoj se
goori kako 0amose/ sin 5ekenenrea @@./ nagoara soje ije)e /a0at da se
po&ne !or!a proti osaja&a. 8ruga plo&a/ pronaena 1$?9. goori o
0amoseooj !or!i kod Aarisa. 5matra se da je poginuo u !or!ama proti
Fiksa.
#a'mes (gr34 Amozis)
0amoseo !rat koji je na last do%ao premlad pa je nastalo primirje koje je
trajalo deset godina. "akon toga po&ela je !or!a za potpuno oslo!oenje Egipta.
1
Ruga se faraonu govorei mu kako ne moe spavati od urlanja nilskih konja iz Tebe.
2
rupe na glavi
:
Iz njezinog je groba zlatnim listiima presvuena Jahmesova ratna sjekira.
9
pronaao ju je lord Carnavon 1908., a francuski arheolozi su 1935. pronali prijepis u Karnaku
>#
6ahmes/ sin A!ane i ratnika -a!e koji je !io ,araono imenjak i admiral
egipatske ojske daje najdetaljniji opis !or!i u som 'iotopisu uklesanu u
gro!nici u El 0a!u. =oori se o okrutnostima o!ra&una s Fiskima i sl.
Gogu)e je da uprao iz tih dogaaja potje&e Eidoska pri&a o izlasku iz Egipta
jer se 'idosko ropsto u egipatskim izorima ne spominje/ a Josip Flaije pi%e
o Fiskima kao Eidoima ili narodu iz kojeg su nastali Eidoi te o potrazi za
njima kad su napustili Egipat/ ali sa so!om odnijeli !lago koje je tre!alo ratiti.
7 oo rijeme (e!a prerasta u a'no sredi%te/ a njezina nekropola na zapadnoj
o!ali promoirana je u kraljesku. Amon se izdi'e u rhono !o'ansto Egipta.
Novo raljevstvo 31??B. 6 1B>$.4
"oo kraljesto/ utemeljeno na !or!ama proti Fiksa/ postaje jaka dr'aa/
&rsto ujedinjena i !azirana na jakoj ojsci te pouzdanoj !irokraciji. 8r'aa je
apsolutisti&ka/ kao i 5taro kraljesto/ ali sada se last ne temelji na ,araonoom
!o'anstu nego na njegooj politi&koj sposo!nosti i karizmi.
O"A$NAE"TA D!NA"T!#A 31??B. 6 12$?.4
#a'mes !4 (Amosis) Ne+pe'tire 31??B. 6 1?2?.4
"akon deset godina primirja/ kao je ,araon do%ao u prae godine/ zapo&ela je
odlu&na !or!a za oslo!oenje Egipta. @stjerao je Fikse iz zemlje te se jo% tri
godine !orio s njima u 1alestini/ a nakon toga napao ih je iz Fenikije.
Csajanjem grada Maruhana u 1alestini uspostaio je liniju o!rane sa sjeera.
5matra se osnia&em noe dinastije iako je nastalja& loze koja je e) nekoliko
generacija ladala u (e!i. 2ratio je last Egipta nad 8onjom "u!ijom gdje se
!orio s oom po!unjenika (etijanom. 3izje%)uje admiral Jahmes/ idi gore.4
Amen'otep !4 (Ameno2is
.
) 31?2?. 6 1?B9.4
-rinuo se za unutra%nje pro!leme zemlje. 7spostalja
imperijalno-kolonijalnu politiku prema zemljama prednje
Azije i A,rike. 8olazi do u!rzanog razoja ojske+ !ojna
kola/ oru'je od 'eljeza
2
i !ronce/ uodi se stalna plemi)ka
ojska/ a ojnici postaju priilegiran sloj koji rado ide u
ratoe jer oni zna&e !oga&enje. 1oeo je ratni pohod u
"u!iju/ izgrauje se susta utrda uz granicu te se %iri
strate%ki utjecaj na 1alestinu/ 5iriju i prema Eu,ratu %to
kulminira u rijeme (utmozisa @@@. 5agradio je kapelicu od ala!astera koju su
1
grki oblik imena
2
eljezni ma je izum toga doba.
>8
kasniji ladari ugradili u pilon u 0arnaku. -io je osnia& naselja u!rtnika i
zanatlija u 8eir el Gedinehu gdje je dugo !io %toan njego kult zajedno s
njegoom majkom Jahmes-"e,ertari.
Tutmozis !4 31?B9. 6 19$2.4
Caj ,araon nije !io izraan nasljednik Amenhotepa @/ e) njego zet. Tim je
stupio na last/ poslao je o!aijesti na se strane o sojim titulama/ imenima i
na&inu na koji mu se tre!a o!ra)ati. 2e) u drugoj godini ladaine ugu%io je
po!unu u "u!iji i pro%irio last se do tre)eg nilskog katarakta. "akon toga
upada u 5iriju i osaja se do Eu,rata. (ada su i 0reta i Cipar !ili pod
sojersnim patronatom Egipta/ ali (utmozis ne uspijea politi&ki i prano
organizirati nooosojena podru&ja. (o je uspjelo tek (utmozisu @@@.
Tutmozis !!4 319$2. 6 19#$.4
2ladao je samo &etiri godine/ a sa glanom 'enom Fat%epsut imao je samo
jednu k)er 3"o,rure4.
0at;epsut 319#:. 6 19?8.4
1reuzela je regentsto za maloljetnog sina kojeg je
(utmozis @@. imao sa 'enom @zis. "ajprije je ladala kao
princ 3eg- repat4/ a zatim i kao ,araon. "jezino stupanje na
last olak%ala je i slaa kraljica (eti%eri/ Ahotep i Jahmes-
"e,erteri koje su imale eliku ulogu u oslo!aanju zemlje
od Fiksa te &injenica da je !ila k)i ,araona (utmozisa @.
"jezina ladaina protekla je !ez ojnih pohoda/ a poznata
je njezina elika pomorska ekspedicija u zemlju 1unt koja
je od tada priznaala egipatsko rhoni%to 3dana%nja 5omalija4
1
/ Creno more i
@ndijski ocean. Geu najpoznatijim ljudima koje je okupila oko se!e su !ili
Fapusene! i Amono se)enik 5enenmut
2
. 5enenmut je !io kralji&in sajetnik/
pa &ak i lju!anik+ ona se &ak smatra toliko pasinom/ da je soj uspon na
prijestolje mogla zahaliti uprao Amonoom se)enstu koje ju je smatralo
legitimnim nasljednikom (utmozisa @. jer je !ila k)i njegoe glane 'ene
Ahmes/ dok je (utmozis @@ !io sin sporedne 'ene. 5enenmut je pose!no !io
zadu'en za kralji&in program izgradnje/ a oso!no je projektirao eliki hram
:
u
8eir el -ahriju 3sl. $4. 5e!i je namijenio gro!nicu pokraj njezina hrama/ na
skroitom mjestu. 5matra se da se pretjerao u kori%tenju sog polo'aja te ga je
&ak i kraljica li%ila sih po&asti. 1ostoje dije njegoe gro!nica
9
/ ali ni u jednoj
nije pokopan/ a njego lik/ koji se usudio postaiti unutar 5etinje/ je uni%ten.
1
Prikaz te ekspedicije nalazi se u njezinom posmrtnom hramu u Deir el Bahriju. Prikazan je i vladar Punta Paheru
i njegova ena Iti; a iz te su zemlje Egipani donijeli mirtu, ebanovinu, tamjan, bjelokost, leopardove koe,
majmune, pse i td.
2
Brinuo se za ekonomiju, te imao titule koje su znaile da je jedan od najmonijih ljudi u dravi.
:
Sredite hrama se naziva eser-eseru, tj. Svetinja nad svetinjama
9
jedna, skrivena, uz Hatepsutin hram, a druga u Gurni.
>$
5matra se da je nakon toga kraljica postala nesigurna te da je to doelo do
dooenja (utmozisa @@@. na last. "ije poznato je li umrla prirodnom smr)u ili
ju je (utmozis @@@. dao u!iti. 7 prilog tome goori i &injenica da je nakon njezine
smrti dao uni%titi se njene prikaze/ ime joj je iz!risano/ a preko njega napisano
njegoo ime ili ime njihoa oca. Tak je oko njezinih o!eliska u (e!i dao podi)i
zidoe.
Tutmozis !!!4 $an'eperre 319#$. 6 192?.4
Cdmah nakon preuzimanja lasti/ ,araon je po%ao na ojni pohod na sjeeroistok
gdje se/ za rijeme Fat%epsutine lasti/ storila protuegipatska koalicija
1
.
(ijekom soje pre 3od ukupno sedamnaest4 kampanje 19>$. pr. 0r. (utmozis je
osojio Gegid. 7 petom pohodu osojio je grad 7llazu/ a u sedmom pohodu
morao je taj grad ponono osajati. (ijekom sog osmog pohoda prodro je u
Gitaniju te pora'aa mitanijsku ojsku
2
.
.atoao je i u "u!iji te pro%irio last do &etrtog katarakta. (ime je Egipat
postao ode)a sila/ pri se put razija oz!iljna diplomacija/ a odr'aa se i stalna
ojska. =ro!nica mu se nalazi kod -i!an el Goluka/ a pronaena su i njegoa
da o!eliska od kojih se jedan nalazi u .imu/ a drugi u Carigradu.
Amen'otep (Ameno2is) !!4 3192#. 6 19BB.4
5in (utmozisa @@@. i njegoe glane 'ene Geritre. Cdmah nakon (utmozisoe
smrti po!unilo se tridesetak gradoa ju'no od 0ade%a
:
te je Amenhotep odmah
morao ojno interenirati porazio je po!unjenike/ a sedmoricu njihoih oa
dao je pri!iti na zidoe (e!e. 2odio je jo% da ojna pohoda 3sedma i deeta
godina ladaine4. Fetiti su se i%e ugro'aali Gitaniju/ neprijateljsto izmeu
Egipta i Gitanije pretara se u saez.
Tutmozis !V4 319BB. 6 1:$B.4
7 njegoo rijeme Gitanija se uspje%no !rani od Fetita/ a njezin ladar
Artatama %alje soju k)er za 'enu ,araonu.
Amen'otep (Ameno2is) !!! 31:$B. 6 1:?2.4
5aez Gitanije i Egipta prelazi u prijateljsto. 0ralj 5utarna
poslao je princezu =ilukepu za 'enu ,araonu/ a njego
nasljednik (usrata/ princezu (adukhepu
9
. @pak/ glana 'ena
!ila je (eje+ k)i Juje i (uje/ Ginoih se)enika iz 1anopola.
0raljica (eje 3!ila je "u!ijka+ crnkinja/ sl. 1B4 imala je
1
Hatepsut je egipatske provincije u Siriji i Palestini prepustila domaim vladarima koji su joj plaali danak. Kralj
Kadea okupio je neke od njih i podigao ustanak. U koaliciji je sudjelovalo ak 330 dravica, a baza im je bila grad
Megid na rijeci Orontu
2
Izvjetava vojnik Amenemheb koji je, nakon pobjede kod Kadea u Palestini, bio promaknut u vii in.
:
Iako je Tutmozis III. Uspostavio vlast na sjeveroistoku, kralj Kadea je ipak bio odluan u tome da zaustavi daljnje
egipatsko prodiranje na tom podruju. Tutmozis III. morao je gotovo svake godine nanovo napadati.
#B
eliku ulogu u politi&kom 'iotu
1
. Amenhotep @@@. izgradio joj je seto jezero u
mjestu -irket Fa!u/ a u zapadnoj (e!i pala&u Gelkatu. 7 !lizini je sagradio i
posmrtni hram. @spred hrama je postaio da kolosa koji prikazuju ,araona na
prijestolju/ a prema gr&kom naziu zou se Gemnonoi kolosi 3sl. 114. *!og
pose!nog strujanja zraka
2
/ kolosi su u ranu zoru ispu%tali zukoe. Jedan on njih
ispu%tao je zuk se do rimskog remena/ a nakon %to su iz .imljani restaurirali/
zauijek su utihnuli. 2eliki mudrac iz remena Amenhotepa @@@. !io je kralje
imenjak Amenhotep/ Fapuo sin/ &iji se kult kasnije uzdigao na razinu
!o'ansta.
Faraon je !io prisiljen ratoati samo u "u!iji dok je se odnose na sjeeru
uredio diplomatski.
.azdo!lje ladaine Amenemhata @@@. je do!a naje)eg procata arhitekture/
umjetnosi te mirnog razoja dr'ae.
RA/DO98#E A$ARNE 31:?2. 6 1:2:.4
Amen'otep (Ameno2is) !V4 (E'naton) 31:?2. 6 1::>.4
2ladaina Ekhnatona se/ z!og njegoa suko!a s te!anskim
se)enstom/ jerske re,orme te politi&kih poteza uzima
kao pose!no razdo!lje unutar "oog kraljesta.
"jegoa jerska re,orma !ila je potaknuta suko!om lasti i
te!anskog klera. 7odi kult Atona 6 !o'ansta prikazanog
kao 5un&e disk iz kojeg se pru'aju ruke nude)i sim!ol
'iota 3ankh4. Aton nije ,araonoa izmi%ljotina+ !o'ansto
se spominje e) u do!a Amenhotepa @@ te u 5rednjem
kraljestu u Tekstovima sarko#aga. 1ose!na je zagonetka
,araonoa 'ena Ne2ertiti 3"e,er-ne,ru-@ten ;Atonoa najljep%a<4 3sl. 124. "eki
misle da je rije& o jednoj od mitanijskih princeza koje je Amenhotep @@@. do!io
na dar/ pa se &ak poezuje s princezom (adukhepom 3;ona koja je do%la<4 jer je
o&ito da je ime "e,ertiti do!ila prilikom udaje za Ekhnatona. 7pitno je i da li je
Ekhnaton na last stigao nakon smrti soga oca ili je !io njego suladar po%to
se zna da je Amenhotep @@@. umro star i !olestan. Ekhnaton je prijestolnicu iz
(e!e preselio u pustinjski grad Akhetaton 3;Atono o!zor<4 koji je dao
sagraditi/ a nalazio se na mjestu dana%njeg arheolo%kog nalazi%ta (ell el Amarna
u 5redi%njem Egiptu. 7 arhiu grada naeno je tristotinjak glinenih plo&ica s
natpisima na klinastom pismu
:
. 7 noom se gradu u!rzo razio ladaju)i sloj te
postoje nekoliko imena isokih dr'anih slu'!enika koja su preostala nakon %to
su se idu)e dinastije trudile zamesti saki trag ,araonu heretiku. 2jerska re,orma
zaprao nije !ila toliko drasti&na kao %to se to na pri pogled &ini
9
. Ekhnaton je
9
U svom haremu faraon je imao tristotinjak prilenica.
1
Ona je pudno pratila sve politike dogaaje oko Egipta. Iako utjecaj u Aziji pada Amenhotep se nije odluivao na
vojne pohode (arhivi iz Amarne); slao je tek male ete. Ta nebriga kasnije se pokazala vrlo tetnom za Egipat.
2
Zvukove je vjerojatno izazivala nagla jutarnja promjena zraka koji je strujao kroz posebno ureene otvore.
:
Diplomatska korespondencija egipatskog dvora s bliskoistonim vladarima za vrijeme Amenhotepa III.
9
Ipak postoje indikacije da je upotrebljavao silu; ime Amona je brisano, kipovi razbijani, hramovi naputani, a
njihova bogatstva zaplijenjena.
#1
jednostano poku%ao Amona zamijeniti Atonom/ a i to se ograni&ilo na njego
noi grad/ izan nije uhatilo prei%e korijena. *adr'aaju se mnogi klasi&ni
elementi egipatske religije iako se neki o!i&aji mijenjaju. 7 gro!oima nisu
pronaeni tradicionalni za%titni amuleti 31auati ,igurice/ skara!eji i sl.4+ noina
je i to da se uz &etiri kuta gro!nice postaljaju i tz. magi&ne opeke 3na njih su
se polagala tek roena djeca4.*apojednik ojske u (e!i !io je Foremhe! koji
nije !io prista%a re,orme/ a administratine posloe umjesto Amenhotepa @@@.
preuzela je kraljica (eje.
"e,ertiti nestaje iz janosti u sedamnaestoj godini Ekhnatonoe ladaine/ a pod
njezinim se imenom jalja suladar "e,erne,ruaten. (o je mo'da !io stanoiti
"menare
1
31::8. 6 1::>.4 ili je kraljica sama preuzela last. 8rugi njezin
nestanak iz janosti tuma&e time da se poukla kako !i rodila (utankatona
3(utankamona4
2
. *!og sustanog uni%taanja podataka ezanih uz to ladarsku
o!itelj/ njezin kraj nije potpuno jasan pa dolazi do mnogih opre&nih tuma&enja.
Cd toga da je Ekhnaton !io nesha)eni genij soga do!a koji je izazao suko! s
Amonoim klerom poku%aaju)i uesti monoteizam pa se to toga da je !io
homoseksualac i degenerik pomu)ena uma. 1rau istinu jerojatno nikad
ne)emo saznati.

Tutanamon (Tut:an':Amon ;'ia Amonoa slika<4
31::>. 6 1:2#.4
"a last dolazi kao deetogodi%njak. 1romjena ,araonoa
imena 3iz (utankhaton u (utankhamon4 jasna je najaa
skorog potpunog pada Ekhnatonoe jerske re,orme
:
.
Amonoo se)ensto jeda je do&ekalo pad kulta Atona/ a
prijestolnica je prenesena u Gem,is.
@ako je !io prili&no ne!itna ,igura u egipatskoj poijesti/
otkri)e (utankamonoe gro!nice u&inilo ga je sojersnim
sim!olom Egipta. 7mro je u do!i 1>-1#. god. pokopan je u gro!nici koja je
ostala sakriena ispod spremi%ta kojim su se koristili radnici kad su gradili
gro!nicu .amzesa 2@. 7prao zahaljuju)i tome/ (utankamonoa gro!nica
ostala je netaknuta se do dana kada su ju prona%li Carter i Carnaron.
1$B#. 6 (heodor 8ais pronalazi plitku jamu s predmetima od kojih je jedan
nosio pe&at s imenom (utankhamon-"e!kheperure. *aklju&eno je da je taj
neznatni ladar jednostano do!io skromnu gro!nu opremu/ a kasnije se
smatralo da su to ostaci goz!e osmero ljudi.
1$22. 6 FoKard Carter 3,inancirao ga lord =eorge Fer!ert Carnaron4 otkria
rata gro!nice zape&a)ene pe&atom &uara 8oline kraljea.
2:.B:.1$2:. 6 Carter i Carnaron su pri puta u%li u gro! i ostali zadiljeni
!lagom koje su tamo na%li.
1
Neki smatraju da ta osoba nije ni postojala, ve je pod njegovim imenom Nefertiti preuzela vlast.
2
Postoji teorija da je Nefertiti Ekhnatonu rodila samo keri, a da je Tutankamon njegov sin s drugom enom Kijom.
:
14. svibnja 1338. pr. Kr. dogodila se pomrina Sunca koja je najavila tu promjenu. Pomrina se spominje i u
hetitskim analima.
#2
Gumija ,araona nalazila se u sedam sarko,aga/ a glaa mu je !ila pokriena
zlatnom maskom s intarzijama od lapis lazulija i stakla. "a glai mumije
otkriena je ozljeda pa se zaklju&uje da je umro od posljedica ozljede prilikom
neke nezgode ili je mo'da !io u!ijen. 1osljednji zaklju&ak je malo jerojatan jer
je ,araon dje&ak !io pod jakim utjecajem Amonoog klera. @pak postoji
mogu)nost da su ga u!ili oni koji su zauijek 'eljeli zatrti Ekhnatonou lozu i
saki trag njegoe ladaine.
7treno je krno srodsto (utankamona s mumijom iz gro!a ( ?? koji je
uni%ten jer je o&ito pripadao nekomu iz kruga Ekhnatonoe o!itelji ili pristalica.
Gumija je prei%e o%te)ena da !i dala neke druge in,ormacije
1
.
"akon (utankamonoe smrti/ njegoa udoica Ankhsenpatona 3kasnije
Ankhesenamona4/ k)i Ekhnatona i "e,ertiti poku%aa sklopiti !rak s hetitskim
princem *ananzuom. "jego otac Mupililiuma se dugo doumio oko tog !raka/
ali ipak je poslao sog sina kraljici. *ananzu je u!ijen na putu u Egipat
2
.
Aj 31:2#. 6 1:2:.4
1rija%nji predstojnik konju%nice u Amarni do%ao je na prijestolje kao suprug
kraljice Ankhesenamone/ a ladao je oko &etiri godine 3!io je e) star4. "eki
smatraju da je on !io sin Amenhotepa @@@. ili &ak (utmozisa @2. "jegoom smr)u
zar%aa razdo!lje Amarne.
0orem'e+ 31:2:. 6 12$?.4
"apokon je i reme%ni zapojednik stigao na soje. "jegoa 'ena Gutneemet
!ila je sestra "e,ertiti. 1rema zapisima ladao je izmeu 1: i 1> godina/ a
prijestolnica mu je !ila u Gem,isu. "ajjerotanije je uprao on stajao na &elu
skupine koja je ladala ;iza lea< (utankamonu i koja ga je upraljala na
zatiranje sega %to je njego otac uspostaio. Foremhe! je nastojao poni%titi se
Ekhnatonoe re,orme i ratiti Amona na mjesto glanoga dr'anoga !oga.
"aredio je i radoe na hramu u 0arnaku 3tri dodatna pilona4/ a jerojatno je tada
zapo&ela i gradnja hipostilne dorane. .atoe je odio u 5iriji te na jugu.
C!nalja ojnu snagu dr'ae po uzoru na (utmozisa @. i @@@.
"a listi kraljea u hramu 5etija @. u A!idosu/ nakon 0artu%e Amenhotepa @@@.
slijedi kartu%a Foremhe!a+ razdo!lje Amarne nastoji se iz!risati iz poijesti.
&mjetnost Amarne
0raljeski par postaje prim motiom dorskih umjetnika/ ali ,araon se
prikazuje u grotesknom o!li&ju. "eki smatraju da je to njegoa po!una proti
dotada%njeg idealiziranog na&ina prikazianja ladara 3sojersna karikatura4/
dok drugi smatraju da je Ekhnaton !io zaprao ,izi&ki !olestan te tako
1
Teorija kae da ta mumija pripada Ekhnatonovoj sporednoj eni Kiji, tj. Tutankamonovoj majci (prema jednoj
teoriji).
2
Razloge za to ubojstvo imao je pretendent na prijestolje, zapovjednik Horemheb.
#:
de,ormiran. Geu karakteristi&ne relje,e iz Amarne pripadaju !rojni relje,i na
kojima je kraljeski par izlo'en zra&enju Atona u o!liku 5un&ea diska 3sl. 1>/
Mitologija 7gipta4+ suprotnostH antropomor,ni Amon i apstraktni Aton. Cn je
dostupan sima/ ne &ua se u mra&nim kriptama kolosalnih hramoa. 7tjecaj
amarnske umjetnosti idlji je u gro!nici (utankamona/ Foremhe!a i ranih
.amesida.

RA$E"!D!
DEVETNAE"TA D!NA"T!#A 312$?. 6 118>.4
1rai osnia& 1$. dinastije je general Foremhe!/ ali slijed roda te dinastije
zapo&inje ojskooom 1ramesom koji mijenja ime u .amzes.
Ramzes !4 312$?. 6 12$9.4
.amzes je !io jedan od Foremhe!oih ojskooa po%to ,araon nije imao sina
za nasljednika. (aj je ,araon ladao sega dije godine jer je e) !io prili&no star
pa odmah uzima sina 5etija za suladara. "a slikarijama u njegooj gro!nici
osje)a se idni utjecaj umjetnosti Amarne %to zna&i da je Ekhnatonoa re,orma u
umjetnosti imala e)i odjek nego ona u politici i religiji. 7 njegoo rijeme
zapo&inje gradnja dorane stupoa u 0arnaku.
"eti !4 312$9. 6 12#$.4
.atoao je s Amori)anima/ Aramejcima/ Li!ijcima i Fetitima+ odnio po!jede.
-orio se i s Guatalijem 3Fetit4 kod 0ade%a. 1o&inje eliku izgradnju hramoa i
ja&anje dr'ae koje rhunac dose'e za njegoa nasljednika. 2odio je i%e
uspje%nih ratoa u 1alestini/ 5iriji i Li!iji. 7 njegoo do!a !og 5eth do!ia noe
konotacije+ dolazi do ranga solarnog !oga te se od "oog kraljesta prikazuje
kako iz .aoog &amca u!ija zmiju Apepa.
Ramzes !!4 312#$. 6 121:.4
2ladao je &ak ># godina potpuno iskoristi%i predujete
koje mu je storio otac 5eti. @mao je tri slu'!ene 'ene/
"e,ertari/ @zis-"o,ret i Gauretne,erure i se su imale a'ne
politi&ke uloge.
-itka kod 0ade%a 31282.4 Cdijala se u &etrtoj godini
,araonoe ladaine u sklopu !or!i proti azijsko-sirijske
ratne koalicije
1
. .amzes je krenuo sa sna'nom ojskom &ije
su postroj!e nosile imena !ogoa .aa/ Amona/ 1taha i 5eta.
7 jednom se trenutku odojio od glanine snaga i pristigao
pred grad da !i saznao da su postroj!e koalicije u samoj !lizini/ a ne udaljene od
grada kako je on to smatrao. 1o!unjenici su shatili da !i im zaro!ljaanje
,araona dalo elike prednosti te su okru'ili kraljeu skupinu. @pak/ .amzes se/ s
1
U koaliciji koju su vodili Hetiti (Muvatali) sudjelovali su otoci Egejskog mora, razni knezovi i dravice koje su se
slagale oko toga da treba zaustaviti daljnje irenje Egipta na sjeveroistoku.
#9
malo!rojnom gardom/ uspio pro!iti do glanine sojih snaga. "itko nije !io
po!jednik te !itke i o!je su strane pretrpjele elike gu!itke/ ali su ju Egip)ani
prikazali kao soju eliku po!jedu. "akon du'eg ratoanja .amzes je sklopio
mir s Fatu%ilijem @@@
1
.
.amzes je imao oko pedesetoro djece/ ali malo ih je imalo istaknute du'nosti.
Geri-Atum !io je rhoni se)enik u Feliopolu/ a Faemuaset u Gem,isu %to je
,araonu daalo potporu se)ensta/ a se)enstu garanciju da )e ,araonoa
politika !iti u skladu s njihoim zahtjeima. Faemuaset je ujedno i o!naljao
poijesne spomenike kao %to su Poseroa/ 7serka,oa i 7nisoa piramida te
restaurirao i nadopisiao tekstoe piramida. "jegoom odlukom skrenuta je os
hrama u LuWoru kako !i se sa&uala starija seti%ta (utmozisa @@@/ restaurirao je
hramoe u 8eir el -ahriju. 7 tridesetoj godini .amzesoe ladaine organizirao
je proslau He%se0a.
"aja'niji graeinski pothati iz .amzesoa remena su pojedini dijeloi
0arnaka/ .amezej/ hram u Gem,isu te hramoi u A!u 5im!elu i td. Csnoao je
i lastitu prijestolnicu Per 8amzes u isto&noj delti.

$erenpta' 3121:. 6 12B:.4
8rugi sin @zis-"o,ret i trinaesti nasljednik po redu nasljedne linije
2
. .atuje s
Li!ijcima koji se postupno naseljaaju u Egiptu te s narodima s mora
:
. *!og
duge i relatino rastro%ne ladaine .amzesa @@. dr'ane ,inancije su !ile
iscrpljene. Gerenptah je &ak morao sru%iti posmrtni hram Ameno,isa @@@. kako !i
sagradio soj.
Amenmesu ($enmire) 312B:. 612BB.4
"eti !!4 je tre!ao naslijediti Gerenptaha/ ali na last dolazi Amenmese. 5matra
se da je u trenutku predaje lasti 5eti @@. !io u inozemnom izaslanstu pa se
Amenmese ;progurao< do prijestolja.
"eti !!4 312BB. 6 11$9.4
Ramzes "ipta' (mijenja ime u Gerenptah-5iptah4 311$9. 6 1188.4
"jegoa mumija pokazuje da je imao te%ku de,ormaciju jedne noge. 7mire !ez
nasljednika i na prijestolje zasjeda njegoa majka (ausret.
kraljica Tausret 3;Go)na<4 31188. 6 118>.4
Cna umire 118>. i s njom zar%aa niz ladara u izranom krnom srodstu s
.amzesom @@. i njegoim ocem.
1
Tekst sporazuma je kasnije zapisan na zidovima hrama u Karnaku i Ramezeja.
2
Dvanaestero Ramzesove djece potencijalnih nasljednika, umrlo je prije smjene na prijestolju; prijestolje je
naslijedio s 13 godina.
:
Nakon poraza Libijaca, napada sirijsko-palestinska podruja. Ovdje se na jednoj steli (Stela Izrael) po prvi puta
spominje Izrael. To znai da se mitski bijeg idova iz egipatskog ropstva dogodio mnogo ranije, jer je iz te stele oito
da idovi ve imaju svoju dravu.
#?
8olazi do z!rke i slijedi niz sla!ijih ladara 2B. dinastije koji se!e naziaju
.amzesima. "epopsredno nakon smrti (auseret/ praa last u dr'ai u rukama
je kancelara 9aija koji se!i gradi gro!nicu u 8olini kraljea.
DVADE"ETA D!NA"T!#A 3118>. 6 1B>$.4
"et'na't 3118>. 6 1189.4
Ramzes !!!4 31189. 6 11?:.4
2lada u jednom od najte'ih razdo!lja u egipatskoj poijesti. .atoao je s
Li!ijcima te s ;narodima s mora<. 7 pomorskoj !itci u%)u "ila uspio ih je
od!iti-une se i radnici u 8eir el Gedinu 39trajk papirus4. 1roti ,araona
skoana je urota na doru koju je predodila jedna od njegoih 'ena+ (ija je
htjela postaiti soga sina 1entaera za ,araona. 7rota je uspjela/ ali je u!rzo i
raskrinkana+ 1entaer je osuen na samou!ojsto ispijanjem otroa/ kao i
upraitelj ,araonoih trezora. 1rema kraljici su !ili popustljii pa se z!og toga
kasnije sudilo i sucima+ osueni su na odsijecanje u%iju i nosa/ a jedan na
samou!ojsto.
Ramzes !V4 311?:. 6 119#.4
=raansto se dijeli na dorjane/ upraitelje/ ojnike i seljake te se poe)aaju
porezi.

Ramzes V4 <=!4 3119#. 6 1B>$.4
C njima se malo zna/ ali u zemlji je ladala kriza te utjecaj ,araona u!rzano
sla!i
1
. 5e su &e%)e plja&ke ,araonskih gro!nica pa se)enici sklanjaju mumije
kraljea i isokog se)ensta u pose!na skroi%ta u !rdima/ kako !i za%titili
tijela ,araona koja su im !ila potre!na za je&ni 'iot. (ko su/ se zajedno u
gro!nici Amenhotepa @@/ otkriene mumije Amenhotepa @@/ Amenhotepa @@@/
Gerenptaha/ .amzesa 2/ .amzesa 2@/ 5etija @@/ 5iptaha i (utmozisa @@@ te
mumija za koju se smatra da je tijelo kraljice (eje. 1ostoje tuma&enja da su
se)enici sami koristili !laga iz ,araonskih gro!nica kako !i izukli dr'au iz
krize. (o ne &udi/ ako se zna da je Amonoo se)ensto ja&alo jo% od remena
Ekhnatona. 5amog .amzesa U@. z!acio je Amono se)enik koji je nakon toga
se!e proglasio ,araonom
&mjetnost i gra,iteljstvo Novog raljevstva
1
A to se, pak, faraona tie, komu on jo nareuje? ulomak pisma iz doba Ramzesa IX.
#>
7 oom razdo!lju gradnja piramida postaje neekonomi&na. 0ako ,araonska mo)
uelike oisi o potrdi se)ensta grade se monumentalni kultni hramoi
!o'anstima. =radilo se prensteno u okolici (e!e/ a hramoi su se pose)iali
rhonom !o'anstu 6 Amonu.
0ram ralji(e 0at;epsut u Deir el 9a'riju
Fram je djelo kralji&inog arhitekta 5enemnuta/ a izgraen je u o!liku i%e terasa
koje se stepenasto uspinju prema ertikalnoj stijeni %to se uzdi'e u pozadini
daju)i pose!an dojam eli&ine 3sl. $4. 7 rijeme Fatrepsutine ladaine ispred
prog stu!i%ta !ila su da umjetna jezera okru'ena dre)em i pretorena u
ukrasne ri!njake i park. Fram je !io pose)en !o'anstima Amonu/ Fator i
Anu!isu/ ali i posmrtnom kultu kraljice. C!ojeni relje,i prikazuju njezina djela+
ekspediciju u zemlju 1unt/ transport daju o!eliska iz Asuana u (e!u te njeno
roenje od Amona 3teogonija4. Fram je dugo remena !io zatrpan pod
kamenjem koje se na njega sru%ilo/ a otkopan je tek kad se maknulo to kamenje i
koptski samostan koji je !io sagraen iznad njega.
Komples u Karnau
Fram je dugo nadograian/ a izorne graeine nastale su jo% u 5rednjem
kraljestu 3sl. 1:4. Fram je !io pose)en Amonu/ a Egip)ani su ga naziali
3pet%sut. "ajprije je (utmozis @@@. izgradio hipostilnu dorenu za o!redne
se)anosti. "astaio je 5eti @. pridoda%i eliku hipostilnu doranu koju je
dor%io njego sin .amzes @@. 3?2 W 1B: m/ 1> stupoa4. 5i kasniji ,araoni
dodaju pone%to tom kompleksu. 1ilone su gradili (utmozis @/ Foremhe!/
.amzes @@@/ (utmozis @@@/ Amenhotep @@@. i drugi ,araoni "oog kraljesta
1
.
5talnom nadogradnjom do!io je zid koji ga okru'uje/ seto jezero 3uz jezero se
nalazi eliki skara!ej4/ !otani&ki rt te prilaz/ tz. aeniju s,ingi s onujskim
glaama te nekoliko o!eliska. (akom aenijom !io je poezan s o!li'njim
kompleksom hrama !o'ice Gut i .amzesa @@@/ dok se iza samog kompleksa
nalazio manji hram pose)en !ogu Gontuu.
Komples u 8u>oru
"alazi se nedaleko od 0arnaka/ a izgraian je u rijeme Amenhotepa @@@. i
.amzesa @@ 3sl 194. 7 njemu je kasnije/ u jedno malo seti%te polo'ena seta
!arka u &ast Aleksandra 2elikog. Fram je od unutarnjeg seti%ta do anjskog
ru!a dug 2>B m. Cda%nji kult Amona !io je za pose!nih se&anosti poezan s
Amonom iz 0arnaka te su kultni kip Amona iz 0arnaka prenosili u LuWor 3hram
se zao ;ju'ni 3pet%sut:4/ a poeziala ih je aenija s,ingi duga tri km.
Per Ramzes ili .amzesoa ku)a !ila je pala&a .amzesa @@ na sjeeru u isto&noj
delti "ila/ ali ostaci te graeine su rlo oskudni.
1
Piloni su graevine kvadratnog oblika, visokih, kosih zidova to stoje u parovima oznaavajui ulaz u hram. U
ptolomejskom razdoblju bilo ih je ve deset.
##
Ramezej u (e!iD
Komples u A+u "im+elu
5astoji se od hrama .amzesa @@. i hrama njegoe 'ene "e,ertari koji stoji u
!lizini.
Mpiljski hram koji je dao sagraditi .amzes @@. 3sl. 1?4. @spred ulaza u hram sjede
&etiri .amzesoa kolosa 3sl. 1>4. Fram je imao pose!nu orijentaciju u odnosu na
5unce te su u odreeno do!a godine 5un&ee zrake osjetljaale &etiri sjede)e
statue u unutra%njosti hrama. Jedno od tih !o'anstaa !io je i .amzes. 7 hramu
se mogu idjeti razni prikazi/ npr. poznate !itke kod 0ade%a. Fram je %ezdesetih
godina 2B. st. ugrozilo podizanje razine "ila te su Framoi A!u 5im!ela spa%eni
preseljenjem. 3.amzeso te hram pose)en Fator i "e,ertiti
7 "oom kraljestu ukopi ,araona o!aljaju se u %piljskim gro!nicama u
8olini kraljea 3od (utmozisa @. pa do .amzesa U@.4. %piljske gro!nice su
ujedno i seti%ta u &ast ,araona dok kultni hramoi postaju mjesta %toanja
odreenih !o'ansta. =ro!nice u 8olini kraljea uijek su po!uiale ma%tu/
pose!no sojim sustaima o!rane od plja&ka%a+ za%titni rooi/ la!irinti hodnika
sustai poluga i sl. mnoge od njih su i danas preopasne da !i !ile otorene
za janost
1
. 1rostorno naje)a do sada otkriena gro!nica je mauzolej koji je
.amzes @@. dao sagraditi za soju o!itelj. =ro!nica ima najmanje 11B prostorija.
0iparsto nije promijenilo soja !itna o!ilje'ja/ ali plohe lica su ,inije/ ,araoni
do!iaju tz. arhajski osmjeh/ uo&aaju se i portretne crte lica. Jaljaju se i
ku!ni kipoi te portreti pisara u turskom sjedu s na!orima na tr!uhu. 7
gro!nicama plemi)a prikazuju se scene iz 'iota pokojnika poput loa/ ri!oloa/
poljodjelskih radoa i zanata/ sira&ice/ plesa&ice/ narika&e i sl. =ro!nice
,araona oslikane su ezoteri&nim i astronomskim prikazima
2
.
$e,inet 0a+u
1olo'aj ju'no od (e!e na lijeoj o!ali "ila gdje se po predaji ukazao Amon+
mjesto posmrtnog hrama .amsesa @@@.
Cstaci staroegipatskih graeina koje o!uha)ajuH mali peripterni hram U2@@@.
8inastije/ gro!ni hram saitskog do!a/ ostatke pala&e Ameno,isa @@@. itd./ a cijeli
je kompleks okru'en isokim zidom s elikim ratima i isturenim tornjeima.
(u se nalazi hram od pje%&enjaka pose)en !ogu Amonu i golema pala&a s
prijestolnom doranom/ haremskim ku)amaD
@sti&e se monumentalni gro!ni hram .amsesa @@@./ !ogato dekoriran relje,ima iz
'iota ,araona 3.amses u lou na laoe4.
1
Grobnica Setija I. duga je oko 140 m, a na svom dnu ima prolaz te hodnik za koji se ne zna kuda vodi. Jedan
egiptolog pokuao se spustiti tim hodnikom, ali tajnu koju je otkrio sauvao je do svoje smrti. Rekao je samo da
sada zna Hatepsutinu tajnu.
2
Najljepi astronomski prikaz nalazi se u grobnici Setija I.
#8
Kasno raz,o+lje
31B>$. 6 ::2.4
DVADE"ET ! PRVA (Tanisa) D!NA"T!#A 31B>$. 6 $9?.4
Egipat je politi&ki i ojno razjedinjen/ a priid jedinsta odra'aa se jedino u
tome %to se ladari u te!i nisu direktno naziali ,araonima/ nego rhonim
se)enicima/ ali njihoa last !ila je jednako sna'na kao i ,araonska.
"men,es 31B>$. 6 1B9:.4
5menderes preuzima last 1B#B. pr. 0r. kao jedan od malo!rojnih potomaka
.amesida. 7 meuremenu u (e!i rhoni se)enici/ po&e%i od Ferihora/ nose
titule ,araona %to daje jasnu poruku o politi&koj mo)i se)ensta ladarima na
sjeeru+ u (anisu. 1riznaanje ,araonske lasti odija se gotoo isklju&io putem
dinastijskih !rakoa djece naji%ih te!anskih se)enika i ,araonske djece. Ju'ni
se Egipat/ s prijestolnicom u (e!i prema 5jeernom odnosi kao druga dr'aa.
Amenemnisu No2erare 31B9:. 6 1B:$.4
Psusenis !4 31B:$. 6 $$1.4
=radio je hramoe u (anisu gdje su se pokapali ladari iz oe dinastije. 7
njegou gro!u naen je natpis na klinastom pismu. Cp)enito su jake eze s
Gezopotamijom pa se Egipat oog razdo!lja &esto spominje u -i!liji. 5oju je
k)er udao za 1enesema/ Ferihoroog unuka.
Amenemope) Osoron "tariji) "iamun
.
) Psusenes !!4
Cd oe dinastije 3pa do 2?.4 dolazi do promjena u tehnikama mumi,iciranja+ ne
koriste se kanopuske 'are nego se mumi,icirani unutra%nji organi ra)aju u
tijelo.
8!9!#"KO RA/DO98#E 3$9?. 6 #1?.4
DVADE"ET ! DR&GA D!NA"T!#A (9u+astis)
2eliki osaja&i imali su pla)eni&ku ojsku sastaljenu od "u!ijaca/ Mardanaca i
Li!ijaca meu kojima se pose!no isticalo li!ijsko pleme Ga%ua%a. 7prao su
pripadnici tog plemena zaladali u 8elti te uspjeli nametnuti soju last cijelom
Egiptu. 5oju su prijestolnicu smjestili u -u!astis.
6e;on !4 3$9?. 6 $29.4
1
Svoju ker udao je za kralja Salomona.
#$
5matra se da je last preuzeo mirno jer je !io o'enjen k)erkom 1suenisa @@.
2jerojatno 1suenis nije imao mu%kog nasljednika pa ga je naslijedio njego zet.
Me%onk je postaio soga sina Juputa za rhonoga se)enika u (e!i/ a o!itelj
1inuema 3tada rhoni te!anski se)enik4 pre!jegla je na jug u "u!iju 3danas
5udan4 gdje je pripomogla ,ormiranju tamo%nje teokratske dr'ae. Me%onk je
poku%ao centralizirati last/ ali nije mu uspjelo. 8eltu i 5rednji Egipat razdijelio
je meu soje jerne zapojednike te tako uspostaio ojni ;,eudalizam<. Cko
$2?. je napao 1alestinu koja se odojila od Judeje/ oplja&kao 5olomono hram i
!lago dopremio u Egipat. *aladao je i "u!ijom.
Osoron !4 3$29. 6 88$.4
-i!lija ga spominje kao *eraha.
6e;on !!4 3oko 8$B.4
7 njegoo rijeme delta se raspala na da podru&ja. 1etu!astis se u
Leontopolisu progla%aa za kralja i (e!a ga priznaje. (ako paralelno ladaju 22.
i 2:. dinastija.
Taelot !) Osoron !!) Taelot !!) 6e;on !!!4382?. 6 ##:.4) Pimaj)
6e;on V) Osoron !V4
DVADE"ET ! TRE-A D!NA"T!#A 3818. 6 #1?.4
Pe,u+astis
1edu!astis je jerojatno !io jedan od onih zapojednika 3ili potomak4 kojima je
Me%onk dodijelio zemlji%ta/ a koji se po!unio proti lasti u -u!astisu te se
proglasio kraljem u (anisu. 5e se to odra'aa na last u -u!astisu te ta loza
polagano sla!i.
!uput !) 6e;on !V) Osoron !!!) Taelot !!!) Ru,amon) !uput !!4
DVADE"ET ! 1ETVRTA D!NA"T!#A 3#2#. 6 #1?.4
Te2na't 3#2#. 6 #2B.4
Csnia dinastiju u 5aisu/ a istodo!no se kraljeima smatraju "emaret u
Fermopolisu/ 1e,tu!ast u Fijerakonpolu/ Csorkon u -u!astisu i @uput u
Leontopolisu.
(e,nakht lada nad plemenima Ga%aua%a i Li!u 3Li!ijci4 koji dr'e dijeloe
8elte. "akon %to je osojio 8eltu/ Gem,is i Fermopolis pri!li'io se (e!i/ ali
tada ga je napao 1ij. Cn je uspostaio last u 8elti/ ali &im je oti%ao/ (e,nakht je
ponono preuzeo last/ proglasio se kraljem te zaladao Gem,isom i
Feliopolisom.
8B
9ooris 3#2B. 6 #1?.4
"aodno ga je u!io i spalio Ma!aka iz 2?. dinastije te mu time osigurao ;drugu
smrt<+ oso!ita !rutalnost koja je onemogu)aala uskrsnu)e pokojnika.
ET!OP"KO RA/DO98#E (8i+ij(i Temnu iz Nu+ije) 3#9#. 6 >?>.4
DVADE"ET ! PETA D!NA"T!#A
Pij (Pian'i) 3#9#. 6 #1>.4
8i'e se na ustanak proti (e,nakhta. Cko #:B. njegoa je ,lota na "ilu
po!ijedila (e,nakhta i osojio je Fermopolis/ Gem,is i Atri!is. "akon %to je
napustio 8eltu i ratio su u "apatu u "u!iji/ (e,hakht ponono preuzima last u
8elti.
6a+aa
.
3#1>. 6 #B2.4
#2B. Asirski ojskooa 5argon napada @zrael i Egip)ani %alju ojnu pomo)
@zraelcima.
#1>. Asirci su nadomak (anisa te Egip)ani s 12 konja podmi)uju 5argona te je
suko! iz!jegnut. 5argon umire te to priremeno u!la'aa asirski pritisak na
Egipat. Ma!aka je htio zaladati cijelim Egiptom te se nastanio u (e!i. 7!io je
-okorisa kako !i odstranio saku mogu)u prijetnju sa sjeera+ #1?. sru%ene su
22/ 2:. i 29. dinastija.
6a+ataa 3#B2. 6 >$B.4
5in i nasljednik 1ija upu)uje ojsku proti Asiraca.
Ta'ara 3>$B. 6 >>9.4
Jo% prije nego %to postaje ,araonom/ zapoijeda ojskom Ma!atake
2
u napadu na
Asirce. 5anheri!/ asirski ojskooa/ osaja palestinske gradoe te uspijea
od!iti (aharkine postroj!e. 7 drugome naletu (aharka odustaje od !or!e
procjenjuju)i da !i !itka mogla !iti prerizi&na.
"akon smrti Ma!atake >$B. (aharka je okrunjen u Gem,isu/ ali prijestolnicu seli
u (anis u 8elti kako !i !io %to !li'e napada&ima iz Asirije. 7 meuremenu u
Asiriji kraljem postaje Asarhadon koji 'eli o!ra&unati s Egiptom te napada >#9/
ali (aharka uspijea od!iti napad.
>#1. Asirci u roku od 1? dana uspijeaju prodrijeti u Egipat i oplja&kati Gem,is.
5taljaju pod uprau cijeli 8onji Egipat/ a (e!a im priznaje last te im %alje
daroe. Tim je Asarhadon napustio Egipat/ (aharka pokre)e protuakciju. 7
po!uni uz njega stoje mnogi kne'ei iz 8elte te uspijeaju oslo!oditi Gem,is.
"akon te akcije/ Asarhadon ponono kre)e u napad/ ali umire na putu do Egipta.
"aslijedio ga je Asur!anipal koji nastalja rat. 8ospio je se do (e!e/ ali nije
1
abakin kamen (Kamen abaka) uklesan natpis o memfskoj kozmogoniji pun sloenih teolokih ideja. abaka je
autor teksta te tvrdi kako je sve prepisano sa starog papirusa kako bi tekst ostao sauvan.
2
Postoje tvrdnje da je Taharka ubio abataku te se tako doepao prijestolja.
81
!ilo razaranja. *animljio je da je u to rijeme u (e!i ladala kraljica/ tz. ;'ena
!oga< 6apenupet.
Tanutamani 3>>9. 6 >?>.4
5e)enik iz (e!e i (aharkin ne)ak koji 3>>>. pr. 0r.4 nastalja otpor proti
Asiraca. (anutamanijea ojska !ila je uni%tena >>9. te Asirci/ pod odstom
Asur!anipala prodiru se do (e!e. (aj/ tada naj!ogatiji grad sijeta/ !io je
oplja&kan po pri puta u sojoj poijesti. "akon toga nastaljaju soj pohod se
do @. katarakta/ a (anutamani se pola&i u "apatu u "u!iji.
"A!"KO RA/DO98#E 3>>9. 6 ?2?.4
DVADE"ET ! 6E"TA D!NA"T!#A
1od Asirskom la%)u/ Egipat je !io rascjepkan u mnogo malih kne'eina.
"ajja&i kne'ei stoloali su u gradu 5aisu te su !ili potomci ladara 29 dinastije.
Neao !4 3>2#. 6 >>9.4
"akon %to Asur!anipal >>#. prodire se do (e!e/ postalja soju last u Egiptu/
a kao azalski ,araon postaljen je "ekao @. Cn je !io -okoriso sin/ ali kao
azalni kralj Egipta/ o&ito priklonjen Asircima. (o je zna&ilo promjenu u asirskoj
strategiji koja je dotad po&iala na poremenim plja&ka%kim pohodima.
2jerojatno je ojska imala elike gu!itke pa su odlu&ili uspostaiti odreeni
azalski odnos koji uklju&uje i naplatu poreza od pokorene zemlje.
*a rijeme (aharkina ustanka "ekao @. mu se priklanja te ga Asirci %alju u
"iniu kao jednog od oa po!une. (amo je uspio prido!iti Asur!anipala koji
ga je poslao natrag u 5ais/ ali (anutamani ga je dao pogu!iti.
Psameti !4 3>>9. 6 >1B.4
1ostaljen je za kralja u 5aisu i Gem,isu dok (e!a ostaje u izolaciji. @ on je
napao Asirce/ ali detaljnih podataka o tome nema. 1sametik je pri poznati
egipatski ladar koji se koristio gr&kim pla)enicima
1
. 7z njihou pomo) prisilio
je kne'ee i kraljee Egipta na poslu%nost. 8a !i osojio cijeli Egipat morao je
prije)i preko (e!e i njene ladarice Mapenupet @@. (o je rije%io tako da je
Mapenupet nagoorio da posoji njegou k)er "itokris koja je od tada nosila ime
Mapenupet @@@.
5la!ljenje i kona&an pad Asirskog Carsta uzrokoali su Gedijci. Cni su se u
regiji -liskog istoka pojaili kao noa ojna sila. "ajprije ratuju proti 5kita/ a
zatim se udru'uju s -a!iloncima proti Asiraca.
>>:. napadaju Asirce koji su osla!ljeni u ljudstu+ >12. pada "inia/ a time i
Asirsko Carsto. "akon pada Asirije/ opasnost za Egipatsku prelast u anjskoj
1
Psametiku je ete grkih plaenika poslao lidijski kralj Gig s kojim je bio u protuasirskoj koaliciji. O njihovoj
nazonosti svjedoe grafti otkriveni na spomenicima u Abu Simbelu.
82
politici predstaljaju Gedijci i -a!ilonci pa 1sametik stupa u koaliciju s
osla!ljenim Asircima.
Neao !!4 3>1B. 6 ?$?.4
0ako !i sa&uao granice/ napada !a!ilonsko-medijsku koaliciju 3poma'e
Asuru!alita proti "a!opolasara4/ ali kr%e)i akt o nenapadanju/ Egip)ane
napadaju postroj!e Judeje
1
. 7 !itci kod Gegida Egip)ani su po!ijedili i u!ijen je
Jo%ijahu/ kralj Judeje.
-or!e kod Eu,rata Egip)ani sti'u do Eu,rata te se tamo pripajaju Asuru!alitooj
ojsci. 7 po&etku je ratna sre)a !ila na strani Egip)ana/ ali Asuru!alitoa ojska
gu!i !itku.
-itka kod 0akremi%a+ >B?. -a!ilonci 3pod odstom "a!ukodonozora+ tada jo%
princa4 nanose egipatskoj ojsci te'ak poraz.
>B9. "a!ukodonozor/ noi -a!ilonski kralj/ odlu&uje napasti Egipat/ ali je
zaustaljen. "ekao poti&e protu!a!ilonsku koaliciju u 5iriji i 1alestini/ ali
"a!ukodonozor preentino napada i elik dio Eidoa ododi u ropsto 3?$#.4.
"ekao @@. gradi ratnu mornaricu i planira kopanje kanala izmeu "ila i Crenog
mora 3nije uspio u pothatu+ kanal prokopan tek za rijeme perzijske okupacije4.
>B1 . "ekao ponono napada "a!ukodonozora.
Psameti !!4 3?$?. 6 ?8$.4
.atoao je na da !oji%ta. 5 -a!iloncima i na jugu/ s noonastalom nu!ijskom
dr'aom "apatom 3pose!na uloga gr&kih pla)enika4. 1osjetio je Fenikiju kako
!i pomogao saezu (ira i Judeje proti -a!ilona.
Apries 3?8$. 6 ?#B.4
Apries %alje pomo) u 1alestinu kako !i pomogao Judin ustanak proti
"a!ukadnezara ?8$. Gornarica je podijedila "a!ukodonozora/ ali kopnena
ojska je !ila presla!a. 7stanak nije uspio te je/ nakon drugog pada Jeruzalema
?8>/ e)ina pu&ansta odedena u -a!ilonsko ropsto. 7 to rijeme Li!ijci su
r%ili pritisak na dorsko naselje 0irenu+ Apries staje uz Li!iju te %alje ojsku na
gr&ki grad. 7!ijen je kod Gem,isa.
Amazis !!4 (A'mose) 3?#B. 6 ?2>.4
1redodio je ojsku koju je Apries poslao na 0irenu. "akon dolaska u grad/
Amazis di'e po!unu proti Apriesa i preuzima last te njih doje paralelno
ladaju dije godine. Eeni se 0irinejkom i sklapa saez s 0irenom te se
poezuje s gr&kim gradoima. Cd!ija napad "a!ukodonozora ?>8.X>#.
Psameti !!!4 3?2>. 6 ?2?.4
2lada u rijeme kad 1erzijanci osajaju Lidiju/ -a!ilon/ Cipar i Fenikiju.
2jerojatno je poduzeo se proti inazije/ ali proti 1erzijanaca nije !ilo o!rane
1
Judejci su napali jer je Nekao, nakon pada Ninive, htio pod Egipatsku vlast ponovno staviti stare egipatske
interesne zone u podruju Judeje.
8:
3-itka kod 1eluzija4. @zdaju ga i gr&ki pla)enici. "akon poraza/ spremao je
ustanak proti 1erzijanaca/ ali kad je 0am!iz saznao za njegoa planoe/
1sametik se u!io.
PRVO PER/!#"KO RA/DO98#E 3?2?. 6 9B9.4
DVADE"T ! "ED$A D!NA"T!#A
Kam+iz 3?2?. 6 ?22.4
"akon %to gr&ki pla)enici napu%taju 1sametika @@@/ 1erzijanci osajaju 1elusij/ a
potom i Gem,is+ ulaze du!lje u Egipat te zaro!ljaaju 1sametika. Ferodot
spominje kako je 0am!iz u !ijesu u!io setog !ika Apisa/ ali smatra se da je to
zaprao odraz Gitrinog kula koji je s 1erzijancima stigao u Egipat.
Darije !4 3?22. 6 98>.4
"akon %to dolazi na last ?22. pr. 0r./ Egipat pretara u jednu od satrapija te mu
postalja satrapa Aurian,a4 Cn je po&eo koati noac s lastitim likom %to se
8ariju nije sidjelo pa je ?1#. pr. 0r. Auriand pogu!ljen. 8arije je uspostaio
do!re odnose sa se)enstom/ a i sam je prou&aao egipatsku jersku doktrinu
1
%to kod 0am!iza nije !io slu&aj. 1o!rinuo se i za gospodarsku o!nou Egipta
dor%i%i kanal izmeu "ila i Crenog mora. 5ta!ilna situacija u Egiptu
potrajala je se do !itke na Garatonu 9$B. pr. 0r. kad se Egip)ani di'u na
ustanak.
Kserso 398>. 6 9>?.4
7spijea ugu%iti ustanak te ra)a last nad ukupnim teritorijem Egipta.
5e)enstu ponono name)e &rstu last. "akon 0serksoe smrti Egipat se
ponono !uni/ a poma'u im Atenjani s 2BB laa.
Artaserso !4 39>?. 6 929.4/ Kserso !!4 3929. 6 92:.4/ Darije !!4 Noto
392:. 6 9B?.4/ Artaserso !!4 39B?. 6 :?$.4
DVADE"ET ! O"$A D!NA"T!#A 39B9. 6 :$$.4
Amirtej (Amirtaios) (5?54 < @AA4)
9B9. pr. 0r. u 8elti se di'e ustanak proti 1erzijanaca koji zar%aa
oslo!aanjem cijelog Egipta.
1
Kip Darija postavljen u heliopoliskom hramu boga Atuma (kopija pronaena u Suzi) te prikaz Darija kao faraona
koji prinosi rtvu egipatskim bogovima.
89
DVADE"ET ! DEVETA D!NA"T!#A (iz $en,esa na jugu) 3:$$. 6 :8B.4
2ladari oe dinastije ladali su samostalno te ulazili u saeze proti 1erzije 3npr.
s =rcima i sl.4. "akon Atalkidinog mira s 1erzijom/ =rci ih napu%taju te ta
dinastija sla!i.
Ne2erit !) Psamutis) 0aor) Ne2erit !!4
TR!DE"ETA D!NA"T!#A (iz "e+ennBtosa u Delti) 3:8B. 6 :9:.4
Netane+ !4 3:8B. 6 :>2.4
1reuzeo je last nakon dinasta iz Gendesa. -ori se proti 1erzije
1
.

Ta'o (Teo) 3:>2. 6 :>B.4
5klapa saez s Agesilajem nadaju)i se da )e osojiti 5iriju i 1alestinu. 7 tim
podru&jima ratuje proti Artakserksa @@. 1oznat je po tome %to je Egiptu
nametnuo elike poreze. "aslijedio ga je ne)ak "ektane!.
Netane+ !!4 3:>B. 6 :9:.4
"ektane! @@. je posljednji Egip)anin koji je ladao Egiptom. .atoao je proti
Artakserksa @@@. koji ga je po!ijedio u drugom pohodu te ponono uspostaio
perzijsku last nad Egiptom. "akon toga plja&kaju Gem,is/ a "ektane! !je'i u
Etiopiju.
Cn je/ prema legendi/ magi&nim mo)ima uzrokoao za&e)e makedonske kraljice
Climpije te je tako otac Aleksandra 2elikog !io egipatski !og Amon koji ga je
poslao da sru%i golemo 1erzijsko Carsto. Legenda je/ narano/ nastala kako !i
Egip)ani lak%e prihatili Aleksandra koji se odmah nakon dolaska u Egipat
proglasio ,araonom. *emotska kronika na jednom mjestu prori&e kako )e se
"ektane! ratiti i oslo!oditi Egipat od 1erzije tako da !i to mogao !iti jedan od
izora jeroanja kako je Aleksandar oslo!oditelj Egipta+ tj. "ektane! se ratio
u njegoom liku.
DR&GO PER/!#"KO RA/DO98#E
DVADE"ET ! "ED$A (7= : kod nekih :1. din.) 3:9:. 6 ::2. pr. 0r.4
Artaserso !!!) Arses) Darije !!!4
OK&PAC!#A A8EK"ANDRA VE8!KOG 3::2. pr. 0r.4
-itka za Egipat izmeu 1erzije i Aleksandra 2elikog zar%ena je kad je egipatski
satrap "a+a pao u !itci kod @sosa te je njego nasljednik $aza shatio da
i&e ne mo'e sprije&iti pad Egipta u Aleksandroe ruke. Aleksandroa okupacija
1
U to su vrijeme Perzijanci bili zauzeti pobunom satrapa protiv Artaksersa II. u Aziji te je Egipat neko vrijeme bio
miran, ali pomae pojedinim satrapima.
8?
(ira i =aze omogu)ila je 1erzijsko odugola&enje predaje Egipta/ ali ::2.
Aleksandar je u%ao u zemlju i Gazak mu predaje last !ez !or!e/ a Egip)ani ga
do&ekuju kao oslo!oditelja. Cn je u Gem,isu prinio 'rte egipatskim !ogoima.
"akon toga odlazi na more gdje odreuje mjesto na kojem se tre!a osnoati
strate%ka luka na 5redozemlju koja )e prema njemu do!iti ime Aleksandrija.
Cda!rao je mjesto kod 0anopa gdje jedan "ilski ogranak ulazi u more kod
otoka Farosa. "akon oda!ira mjesta odlazi na hodo&a%)e u Amonoo seti%te u
5iKi koje se nalazilo >BB km u pustinji
1
.(amo je Aleksandar Amonu postaio tri
pitanja od kojih je jedno !ilo o osajanju sijeta na %to mu je Amon/ naodno/
odgoorio potrdno. Aleksandar je umro u -a!ilonu :2:. pr. 0r/ a tijelo mu je/
naodno/ mumi,icirano i premje%teno u Gem,is gdje su ga pohranili do
dor%etka gro!nice u Aleksandriji. =ro! mu nije otkrien/ ali istra'ianja
ote'aaju o%te)enja koja je grad pretrpio+ samih anti&kih ostataka grada do danas
je ostalo rlo malo.
PTO8O$E#"KO RA/DO98#E 3:2:. pr. 0r. 6 :B. pr. 0r.4
TR!DE"ET ! PRVA D!NA"T!#A 3kod nekih :2. din.4
Gije%aju se gr&ka i egipatska kultura i kultoi. Aleksandrija postaje grad u
kojem se okupljaju znalci i ,ilozo,i iz cijeloga sijeta. (u je preedena ina&ica
;ilije poznata pod naziom Septuaginta. Cdje su se dogodili i suko!i izmeu
kr%)ana i predstanika starih religija nakon %to su stari kultoi progla%eni
poganstom i izlo'eni progonu. 7ni%tenje 5erapisoa
2
hrama u Aleksandriji
sim!ol je sr%etka starog ijeka/ ali i zalaza rimsko-helenskog sijeta antike.
7ni%tene su i dije naje)e knji'nice Serapeum i Museum u kojima se &ualo
oko #BB BBB izornih djela na gr&kom/ egipatskom/ jidi%u i drugim stranim
jezicima.
Alesan,ar Velii 3::2. 6 :2:.4/ Dilip !!!4 Ar'i,ej 3:2:. 6 :1#.4/Alesan,ar
!V4 3:1#. 6 :B?.4
Ptolomej !4 "oter !4
:
3:B?. 6 28?.4
Jo% kao dijadoh orijentirao se na Egipat. Ftio je o!noiti staru Egipatsku dr'au
koja se protezala od u%)a "ila do @. katarakte./ a pridru'iti joj 5iriju/ 1alestinu/
Cirenaicu i Cipar. *a ta se podru&ja !orio s drugim dijadosima.
Ptolomej !!4 Dila,el2 328?. 6 29>.4
1rijatelj znanosti i umjetnosti. Eena mu je !ila sestra Arsinoe poznata po
razratnom pona%anju. Tuao je granice/ a Egipat je/ u kulturnom smislu/
napredoao.
1
Odlazak u Siwu opisuje antiki roman koji se u literaturi naziva Pseudokalisten.
2
To boanstvo bilo je centralno, zajedniko boanstvo udruenih helenistikih kultura.
:
Poetak njegove vladavine neki oznaavanju poetkom 33. dinastije te poetkom Ptolomejskoga razdoblja.
8>
Ptolomej !!!4 Euerget 329>. 6 221.4
2rlo o!razoan+ pomagao je re,ormu kalendara i sl. "ije !io eliki ratnik+ neke
je krajee stekao/ a neke izgu!io.
Ptolomej !V4 Dilopator 3221. 6 2B?.4
Ptolomej V4 Epi2an 32B?. 6 18B.4
7 njegoo su rijeme anjski posjedi spali na Cipar i Cirenaicu.
Ptolomej V!4Dilometor 318B. 6 19?.4
Ptolomej V!!4 Novi Dilopator 319?. 6 1#B.4
Ptolomej V!!!4 Euerget !!4 31#B. 6 11>.4
Ptolomej !=4 "oter !!4 311>. 6 1B#.4
Ptolomej =4 Alesan,ar !4 31B#. 6 88.4
Ptolomej !=4 "oter !!4 3drugi puta4 388. 6 8B.4
Ptolomej =!4 Alesan,ar !!4 38B.4
Ptolomej =!!4 Dilopator 38B. 6 ?1.4
Ptolomej =!!!4 Aulet 3?1. 6 9#.4
Ptolomej =!V4 i Kleopatra V!!4 39#. 6 99.4
Ptolomej =V4 Cezarion i Kleopatra V!!4 399. 6 :B.4
R!$"KO RA/DO98#E 3:B. pr. 0r. 6 :$?.4
9!/ANT"KA V8A"T 3:$?. 6 >9B.4
ARAP"KO O"VA#AN#E 3>9B.4
8#