Prisutnost, djelovanje i vanost Boga u filmovima Krzysztofa Kieslowskog
Profesor: dr. sc. Irena Sever Student: Matej Lonar Zagreb, 25.6.2014.
Uvod
Tema koju sam odabrao za analiziranje kroz filmove Krzysztofa Kieslowskog e biti Prisutnost, djelovanje i vanost Boga u filmovima Krzysztofa Kieslowskog. Tema je vrlo kompleksna te bi za poetak ukratko objasnio pojedinano svaki element od tri nabrojana kako bi se to lake razumjela dubina ovih filmova. Prvo, elimo li rei da je netko prisutan ta osoba morala bi u tom trenutku biti tjelesno blizu nas, trebala bi biti na nama vidljivoj distanci da moemo potvrditi kako je ona prisutna. No, takvo objanjenje ne vrijedi i za Boga jer povezujui njega s rijei prisutan mislimo na to kako je on uvijek tu i oko nas, a ne samo u odreenom trenutku. Njegova prisutnost znai to da on jest. Drugo, djelovanje bi se odnosilo na to da odreena osoba obavlja neku radnju te time djeluje silom na to. Opet, s Bogom je druga pria pa kada kaemo da On djeluje pod time mislimo da on brine za nas iako se nama na prvi pogled to ne ini tako. Ljudi danas ne vjeruju u to jer nisu to vidjeli svojim oima. Nitko nije, pa velika veina vjeruje. Tree, rije vanost oznaava neto bitno u naim prolaznim ivotima, neto nama jako blisko. U ovoj situaciji ona ipak oznaava na duhovni poziv, da li imamo slobode i volje i elje slaviti Boga bez da se kasnije pitamo zato smo to uinili. Sva tri elementa obrauju i obuhvaaju tri razliita podruja s kojima Bog djeluje svakodnevno na nas i s kojima nas ohrabruje, ini pozitivnima da idemo iz dana u dan i da ivimo. On je tu da lake podnesemo ivotne tekoe, a da li e isto to napraviti protagonisti u nastavcima Dekaloga to emo vidjeti u daljnjoj analizi. Elementi su, dakako, prisutni u filmovima, od prvog do zadnjeg nastavka Dekaloga te u filmovima Tri boje. Naslovi filmova slijede koncepciju i kronologiju Deset Bojih zapovijedi i u njima emo vidjeti gore spomenute elemente sagledane iz drugog kuta, onog koje nae oko na prvi pogled ne vidi.
Razrada
Svaka Boja zapovijed u filmu nam pokazuje kompleksnost ivljenja u modernom vremenu. Prikaz Deset Bojih zapovijedi u filmovima Dekaloga je prenesen na platno tako da nas navodi promiljati o njima te postaviti pitanje: to te zapovijedi znae za mene danas? Da li ja idem protiv njih? Mogu li mi one pomoi kada sam u nedoumici? i slino, a to emo vidjeti kroz detaljniju analizu pojedinih naslova iz opusa filmova. nadalje, vidjeti emo kako zapovijedi shvaaju mukarci, a kako ene. Kada se ljudi nau u tekim ivotnim situacijama tek tada uviaju koliko su jaki zapravo, a to sve emo vidjeti u filmovima. Analizom emo otkriti da li su prisutnost, djelovanje i vanost Boga prisutni ovdje i koliko te da li su ti elementi utjecali na neke bitne odluke, a ako nisu, zato nisu. U Dekalogu 1, tema je usko vezana za Boga, bar u naslovu, a da li je u filmu saznati emo. Glavni protagonist je Pawel, sin oca lingvista, koji je rastrgan izmeu dvije strane. Jedna strana je znanstvena te ju gledamo kroz lik Pawelovog oca te je druga strana vjernika koju predstavlja Irena, Pawelova teta. Kako je Pawel u dvojbi i ne moe odluiti izmeu vjere i razuma stalno dolazi u dvojbe. Boja prisutnost u prvoj epizodi se oituje kroz scenu kada se njegov otac ipak odvai, nakon smrti sina, otii u crkvu gdje zaplae i zajeca pred oltarom. Tada vjerovatno shvati da je ivot krhak da bi potratili vrijeme izostavljajui duhovne elemente iz naeg ivota, da bi nijekali prisutnost Boga jer kad tad to shvatimo kroz neke ivotne situacije. Druga prisutnost koja obiljeava Boga je u vidu misterioznog lika, a to se vidi u sceni kada Pawel pita tetu tko je Bog, ona ga zagrli i kae mu da je Bog ljubav, nakon ega se sekvenca zavrava i nova poinje sa slikom misterioznog ovjeka koji se grije ispred logorske vatre. Kada Krzysztof odlazi na jezero da trai sina, ogrjev je jo tamo, ali misterioznog lika nema. Nije li moda odveo Pawela na drugi svijet? Nije li upravo to element koji najbolje opisuje Boju prisutnost? U drugoj epizodi nailazimo na veliku moralnu dvojbu glavne protagonistice, mu joj umire, a ona eka dijete. Da li abortirati ili ekati da mu umre i roditi dijete. Autor pred nas stavlja puno pitanja, ali da li je vrijedno igrati se Boga u nekim trenucima ili je to zabranjeno jer on je prisutan, on sve zna. Ovaj nastavak otvara vidike i govori nam da uvijek postoji sretan zavretak ma koliko god put do njega bio trnovit. Kraj nastavka nas navodi na razmiljanje o tome da li je Bog uvijek prisutan i da li uvijek djeluje ak i kada se tako ne ini. Poruka Dekaloga 2 kae da postoji neto to nas nadilazi i emu nismo dorasli, ali On jest i zato ga trebamo. U svakoj epizodi Dekaloga nailazimo na jedan element u kojem se oituje Boja prisutnost, djelovanje ili vanost. Primjerice u dekalogu 4 se oituje ta spremnost na nove izazove koje Bog stavlja pred nas. Kako odluiti je uvijek teko pitanje. esto smo stavljeni pred velike dvojbe gdje se ne moe izabrati pravi odgovor, ali nekad treba biti hrabar i donijeti odluke poput Michala, na kraju filma dobrog i odgovornog oca. U takvim trenucima na na izbor moe djelovati Bog kroz svoju prisutnost gdje e nam biti vaan suputnik za onu odluku koju smo donijeli kao konanu. U dekalogu broj 5, koji je Kieslowskom donio najveu slavu, postavlja se pitanje da li ljudska osoba moe odluiti kada e netko umrijeti. Da li mi imamo tu mogunost da uinimo neto da skratimo drugom pojedincu ivot? Koliko smo zapravo jaki u donoenju odluka bez prisutnosti te duhovne strane i koliko smo sposobni da neto prekinemo ili ugasimo. Sigurno je da te stvari ovjek radi bez Boje prisutnosti jer su to stvari uinjene bez promiljanja jer da je obrnuto sigurno se to ne bi dogodilo, Bog bi nas ve kroz neko svoje djelovanje upozorio da ne inimo dobro. A ipak, ubojstva se dogaaju preesto. Ljudi su odbacili sve to je duhovno i ive ne vodei se nekim ciljem nego preivljavanjem. Dekalog 6 nam pokuava pribliiti priu o neuzvraenoj, luakoj ljubavi Tomeka prema Magdi u kojem on pokua poiniti i samoubojstvo. No da li se s tim moemo poistovjetiti i u naim pravim ivotima. Sigurno se desilo da nekad osjetimo neuzvraenu ljubav zbog koje smo spremni uiniti sve, dok naposljetku ne shvatimo da to nije tako, da je to prolazna faza jer naglaavati Boju vanost je osjeati se voljenim. Upravo se to ini kao poruka ove epizode iz koje moemo zakljuiti da nam ta Boja prisutnost eli rei da nismo sami, da je uvijek netko uz nas, a On sigurno. U dekalogu 9 ljubav Romana i Anke naruena je vjerojatnou da Roman vie nee moi voditi ljubav. Ova epizoda nas dovodi do ekstrema gdje ljudska dvojba doivljava vrhunac. Da li se odrei ljubavi zbog tjelesnog nedostatka. Da li je nas Bog odbacio zbog naih tjelesnih nedostataka ili je uvijek tu prisutan i djeluje i oekuje samo da mu posvetimo vie panje jer On nama sigurno posveuje. Da li je ovjek zbog nekog svojeg nedostatka manje ovjek. Bog ne misli tako i eli da shvatimo njegovu prisutnost kao takvu, da se ne smatramo drugaijima niti loijima. Ako nas on sve vidi kao jednake tko smo mi da sudimo sebi meusobno. Nitko nije savren, ali teiti neemu dobrom je ipak u konanici potrebno. Teiti da osjetimo Boju prisutnost je u ovom trenutku jako vano jer tako emo lake podnijeti teret koji nam se stavlja na lea. Lake emo proi kroz ivot znajui i vjerujui da je On prisutan. Na kraju, Dekalog 10 je epizoda koja zaokruuje ove ezdesetominutne filmove. U njemu ipak na samom kraju nailazimo na happy end iako dva brata kroz film proivljaju i niu samo nesretne epizode, krenuvi od smrti oca pa preko ukradenih kolekcija markica koje skupljaju. Sretan zavretak ove epizode nam govori da nikako ne smijemo ivot uzeti kao neto loe, nipoto se ne smijemo predati u neije druge ruke. Govori da samo mi moemo odrediti kako e nam ivot i u kakvom okruenju tei. Ako nam ivot bude ispunjen smijehom, kao to je na kraju bio ispunjen Jerzyu i Arturu, moemo slobodno rei da je na nas djelovanja Boja prisutnost i volja da nam pomogne u naim ivotnim odlukama koje moda nekad djeluju moralno teko, ali koje se isplate ukoliko se odabere onaj izbor koji nam govori da je to dobra odluka u kojoj imamo Njegovu podrku.
Zakljuak Svih deset epizoda Dekaloga na nas i ispred nas stavljaju ivotne dileme obinih, malih ljudi pred kojima se esto i sami naemo. Kieslowski nam je kroz Boju prisutnost, vanost i djelovanje htio dati do znanja da je On uvijek tu. Od Njega uvijek moemo oekivati pomo. On je tu uvijek. ak i kada nam se ini da nema izlaza, samo malen traak nade nam moe dati toliko pozitivne energije da i zaboravimo da smo bili u ivotnoj dvojbi. Svaka epizoda Dekaloga je napravljena tako da nam poruuje da sve moemo pobjediti jer imamo Njega uz sebe do kraja ivota i da se ne moramo vie plaiti mraka niti iega drugog jer On je tu, dio je nas, a na nama je da to prihvatimo ili odbacimo.
Poanta Kieslowskowih filmova je u tome da pitanje koje postavlja u filmu zapravo postavlja nama, gledateljima. Priprema nas na moda odreenu ivotnu situaciju te ukazuje da uvijek postoji sretan kraj ma kako se on nekad inio daleko i nedostino. Zbog moralnih dvojbi i zbog izbora koji nam nude postajemo jai, a ne slabiji. Svakim danim izborom je pred nas postavljen izbor, biti ili ne biti, odabrati pravilno ili pogreno. Zato kada doe do odreenih potekoa i nedoumica je bitno imati Njega uz sebe, da nam ukae na pravi izbor te da nam olaka ivotni put. ivimo zahvaljujui Njemu pa bi isto tako bilo pravedno od nas dopustiti mu da ue u nas ivot te da djeluje, bude prisutan i vaan do kraja.