Train Your Brain 1-40

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN

UVOD

Dugo se smatralo kako mozak ima ogranien kapacitet i kako nae umne
sposobnosti , htjeli mi to ili ne, s godinama opadaju. Meutim, posljednje je
desetljee dvadesetoga stoljea revolucionarno promijenilo spoznaje o
mozgu: ne samo da u zdravom mozgu ivane stanice ne odumiru, nego u
nekim podrujima mozga svakodnevno nastaju nove!
Slijedila su jo mnoga znaajna otkria: ljudski mozak ima neogranienu
sposobnost stvaranja neuronskih veza (postala je smijena usporedba s
raunalom), dakle i pohranjivanja informacija te, to je najvanije ovjek
moe svjesno mijenjati strukturu vlastitoga mozga!
Te su spoznaje itekako bitne u ovom dobu galopirajuih informacija u kojem
sve oitije mogu opstati samo oni koji su u stanju brzo ovladati novim
znanjima odnosno uiti. Sve se vie pozornosti posveuje tehnikama i
strategijama koje pomau u ovladavanju novim znanjima, ali i samom mozgu.
Kako emo biti uspjeni ako ne poznajemo organ koji upravlja svim ostalim
organima i naim ivotom? Kako emo se kvalitetno sluiti njime ako ne
poznajemo njegove zakonitosti? I kako moemo oekivati od njega da nas
dobro slui ako ga ne drimo u formi? Tako se dolo do niza razliitih vjebi
koje jaaju mozak i poveavaju umne sposobnosti od logikih vjebi i vjebi
pamenja do neurobikih vjebi.
Vjebe za mozak djeluju na razne naine na razliitim razinama: neke potiu
rad cijelog mozga (buenje desne modane polutke) i povezivanje polutki;
neke izazivaju odreene modane valove koji su optimalni za mentalni rad
(najee alfa ritam); neke aktiviranjem osjetila i uvoenjem novoga i
neuobiajenoga aktiviraju razliita podruja mozga; neke razvijaju logiku
lijevu polutku itd., a uglavnom sve djeluju na stvaranje novih neurona i
neuronskih veza te navode neurone na proizvodnju neurotrofina prirodnih
hranjivih tvari mozga. Kao posljedicu imaju poveanje inteligencije i openito
razvoj kognitivnih sposobnosti, poboljanje pamenja, porast kreativnosti te
mozak postaje gipkiji i spretniji, a time i spremniji za bilo kakav mentalni i
ivotni izazov.

TRAIN YOUR BRAIN vas uvodi u najosnovnija znanja o mozgu, temelje
mentalne pismenosti i poziva vas na uzbudljivu pustolovinu razvijanja vlastitih
sposobnosti prakticiranjem vjebi za mozak. Prva vjeba ve je spremna!

Za tjedan dana smo opet u kontaktu s novim lekcijama, do tada pozdrav!
P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji
moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 1

Veliki mozak prekriva cijeli mozak, protee se cijelim podrujem ela. Upravlja
razumijevanjem, pamenjem, komunikacijom, odluivanjem, kreativnou,
govorom... Prekriven je slojem nabora od 2 i pol centimetra poznatim kao
modana kora koja nas i odreuje kao ljudska bia. Ona se dijeli na lijevu i
desnu polutku koje su povezane izuzetno zamrenim sustavom ivanih
vlakana vie od 300 milijuna tih vlakana nevjerojatnom brzinom prenosi
podatke izmeu dviju polutaka. Premda je modana kora tanka, ona je veoma
velika i sadri oko 100 milijuna neurona na dva i pol kvadratna centimetra. U
njoj se aktivnosti dijele na one s lijeve i s desne strane.
U aktivnosti lijeve strane spadaju rijei, logika, brojevi, pravocrtnost,
redoslijed, analiza, popisi, a u aktivnosti desne strane ritam, sanjarenje,
matanje, osjeaj za prostor, dimenzije, svijest o cjelovitosti, boje.
Svima je nama potrebno uravnoteivanje modanih polutki. Najee tijekom
odrastanja ponemo vjerovati kako smo sposobniji za neka od ovih podruja,
koja su obino koncentrirana u jednoj strani mozga, pa nam ta polutka
postane naglaeno dominantna. No ta slabije razvijena podruja treniranjem
mogu procvasti, a i za optimalan rad mozga je potrebno ukljuiti cijeli mozak.
Poznati su genijalni izumitelji i veliki umjetnici imali prirodno dobro povezane
modane polutke, recimo Mozart, Einstein, Tesla, emu se uvelike i pripisuje
njihova genijalnost. Povezanost polutki u bitnoj je mjeri odgovorna za
kvalitetu nae slike svijeta. to bolje uspijemo sagledati sve aspekte dogaaja
kojima smo okrueni, i naa e reagiranja na te dogaaje biti svrsishodnija.
Ima jo neto: kad jako razvijemo jednu polutku na tetu druge, znatno si
oteavamo komunikaciju s ljudima koji imaju razvijenu suprotnu polutku. Ili,
ako se cijeli dan intenzivno sluimo lijevom polutkom (npr. raunamo,
organiziramo, popisujemo), zamislite to e se dogoditi kada naveer
pokuamo komunicirati s partnerom/partnericom ili drugom bliskom osobom
koja se cijeli dan slui desnom polutkom!

VJEBA: Zamislite veliku plou podijeljenu na kvadrante 4x4,
oznaenu s lijeva na desno sa A, B, C, D, te odozgo prema dolje sa
1, 2, 3, 4. Zamislite da stojite usred te ploe na kvadrantu B3. Zatim
se pomaknite na kvadrant zapadno. Potom na kvadrant sjeverno, a
onda na kvadrant jugoistono. Na kraju stanite na kvadrant juno.
Na kojem kvadrantu sada stojite?
Gdje se nalazite u odnosu na poetni poloaj, gore ili dolje?
Vjebu radite barem jednom dnevno tjedan dana, mijenjajui samo zamiljeni
poloaj ploe u odnosu na strane svijeta.
Vjeba aktivira desnu modanu polutku, razvija vizualno-prostorne
sposobnosti i jaa veze meu polutkama.

Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav!

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 2

Modane valove, obrasce elektrinih valova u ljudskom mozgu, znanstvenici
uglavnom dijele u etiri kategorije:

- beta valovi su najbri valovi (12 - 50 Hz) i u njima obavljamo svakodnevne
radnje;
- alfa su polaganiji modani valovi (8-12 Hz) i karakteristini su za stanje
duboke, ali svjesne oputenosti;
- theta valovi (4-8 Hz) su karakteristini za jo dublju oputenost,
meditativna stanja i sanjarenje, a
- delta valovi (1-4 Hz) za spavanje bez snova.

Ispitivanja su pokazala da je mozak u alfa i theta valovima najperceptivniji,
najsposobniji za uenje i pamenje, da smo tada najkreativniji i najintuitivniji.
U theta stanju je jako oslabljen prag izmeu svjesnog i nesvjesnog uma, to
nam u mnogo emu moe dobro doi, meutim, oni sa slabijom razinom
svjesnosti vrlo lako skliznu u san, stoga je ipak najpreporuljivije te aktivnosti
obavljati u alfa ritmu. Ili se moete posluiti trikom kojim se sluio slavni
ameriki izumitelj T. A. Edison.
Naime, bilo mu je dobro poznato da neposredno prije sna, kada je na samom
pragu svjesnog i nesvjesnog, dolazi u kontakt sa izuzetnim informacijama i
idejama, stoga bi se poslijepodne ugodno zavalio u svoj naslonja i utonuo u
alfa-theta stanje u kojem bi dobivao odgovore na svoja pitanja, ali bi se
osigurao da ne padne u duboki san tako to bi u ruci drao nekoliko metalnih
kuglica, a pod rukom je stajala metalna posuda. Ako bi utonuo u san,
probudila bi ga buka ispalih kuglica!

VJEBA: Sjedei, prekriite desnu nogu preko lijeve u glenjevima
(desni gleanj preko lijevog). Desni runi zglob prekriite preko
lijevog i prepletite prste tako da desni zglob bude gore. Izbacite
laktove, a isprepletene prste polako pomiite prema grudima dok ih
ne zaustavite na prsnoj kosti u sredini grudi. Ostanite u ovom
poloaju zatvorenih oiju 4-5 minuta.
Optimalno je vjebu raditi 2-3 puta dnevno, no dobro je i ako je napravite
jedanput dnevno, ali svakoga dana u ovom tjednu.
Vjeba oputa i prebacuje mozak u alfa ritam.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 3

Na se mozak sastoji od fascinantnog broja neurona (ivanih stanica); ima ih
oko 100 milijardi. Kad bismo ih sve poredali jednu do druge, tako nastala crta
bila bi duga 1 000 kilometara!

Tijelo neurona ima brojne izdanke (dendrite) koji se proteu u svim
smjerovima i po jedno due vlakno akson ili neurit. Upravo su dendriti i
aksoni ono to ivane stanice u mozgu bitno razlikuje od recimo stanica
jetre.

Pomou njih stvaraju sloene meusobne veze (toke spajanja neurona
nazivaju se sinapse). Svaki od 100 milijardi neurona povezuje se s otprilike
nekoliko tisua do 100 000 drugih neurona.

ak i ako za prosjek uzmemo skromni broj od 1 000 veza, to znai da mozak
odrasle osobe ima 100 000 000 000 000 (100 bilijuna) sinapsi. Neki
znanstvenici smatraju da se taj broj penje i do 1 000 bilijuna!

VJEBA: Kad ulazite u prostoriju, napravite brzu procjenu predmeta
u prostoriji, koliko ih ima s lijeve, koliko s desne strane. Ako je u
prostoriji skupina ljudi, uinite to isto brzo procijenite koliko ih ima
u odreenim dijelovima prostorije.

Vjebu prakticirajte tjedan dana kad god uete u neku prostoriju.
Ona potie rad i lijeve i desne polutke, povezuje ih i razvija vizualno-prostorne
sposobnosti.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 4

Mozak je bogat neurotrofinima, molekulama koje stvaraju ivane stanice
kako bi mogle biti hrana mozgu. to su neuroni aktivniji, to e vie proizvesti
neurotrofina koji potiu njihov rast i zdravlje.

Neurotrofini pojaavaju snagu poveznica u hipokampusu, dijelu mozga koji je
kljuan za uenje i pamenje. Osim toga, neka istraivanja pokazuju da
neurotrofini mogu tititi neurone od oteenja kad neki dijelovi mozga doive
modani udar ili su oteeni drugom vrstom traume.

Znai, to nam je mozak aktivniji, to proizvodi vie neurotrofina koji ga hrane
pa je zdraviji. K tomu, proizvodnja neurotrofina koja ovisi o aktivnosti stvara
vei broj neuronskih ogranaka i veza.

VJEBA: Ujutro, dok ste jo u krevetu, ponite polako pomicati
none prste proteite ih, vrtite, radite to god osjetite ugodnim
barem nekoliko minuta. Osim ujutro, napravite ovu vjebu i tijekom
dana kada god due vrijeme sjedite.

Micanje nonim prstima aktivira ivce koji stimuliraju mozak i unutarnje
organe. Ne samo mozak osjetit ete da vam je cijelo tijelo ugodno
osvjeeno.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 5

Veinu svojih dnevnih aktivnosti obavljamo rutinski, a kako su rutinske radnje
gotovo nesvjesne, koriste minimalnu energiju mozga, to znai da ne pruaju
mozgu dovoljno vjebanja i proizvodnju neurotrofina.
Na rad ga snano pokree sve ono to je novo i neoekivano, to se razlikuje
od onoga na to je mozak navikao. Svaka je promjena dobrodola, ali e
mozak intenzivnije reagirati na promjenu vrsto ukorijenjene navike ili
automatizirane radnje.
Samo nekoliko minuta provedenih u takvoj promjeni stvorit e desetke novih
ili potaknuti na rad rijetko koritene neuronske putove, a sinapse e postati
jae.

VJEBA: Ovaj tjedan perite zube nedominantnom rukom, onom
kojom inae ne perete. Pratite to se dogaa od vaeg prvog pranja
do kraja tjedna.

Vjeba aktivira dijelove mozga koji su inae neaktivni pri toj radnji i stvara
nove neuronske veze.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 6

Brojna istraivanja govore o blagotvornom uinku glazbe na mozak. Ona
oputa, mijenja ritam modanih valova, razvija imaginaciju, potie inspiraciju i
motivaciju, poboljava koncentraciju, pojaava pozornost, poboljava
pamenje, uspostavlja pozitivno stanje za uenje itd.
Pjevanje je najraireniji nain glazbenog izraavanja. Svi ljudi u svim
kulturama na neki nain sudjeluju u pjevanju. Djeca spontano ponu pjevati u
dobi od oko godinu dana. Ve sa 18 mjeseci u stanju su izvesti raspoznatljive
melodije. I bez mnogo vjebe, prosjena odrasla osoba posjeduje osnovne
sposobnosti potrebne da bi mogla otpjevati jednostavne pjesme svoje kulture.
Izgleda da su glazba i pjevanje meu elementarnim nainima izraavanja
ljudskog bia.
Pjevanje angaira cijeli mozak: desnu polutku, zaduenu za glazbu i ritam, i
lijevu, zaduenu za rijei, logiku i sekvence.

VJEBA: Kad god ste sami ili barem u vrlo intimnom drutvu
(obitelj), pjevajte o onome na emu trenutno radite, ime se bavite,
o emu razmiljate. Jednostavno razmiljajte pjevajui!

Radei ovu vjebu redovito, osjetit ete snagu desne modane polutke:
mnogo ete uinkovitije i lake rjeavati probleme i openito biti kreativniji.
Kako to djeluje, postat e vam jasno ako se sjetite kako ljudi koji inae
mucaju prestaju mucati im zapjevaju.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 7

Cjelovitost se namee kao klju kvalitetnog funkcioniranja u svim podrujima,
kako u povezivanju lijeve i desne polutke mozga, tako i u povezivanju svih
razina postojanja: tijela, uma, emocija i duha. to se znanost vie razvija, to
postaje tee i odvojiti te razine jednu od druge. Tako nam sada znanost kae
da emocije imaju svoju tjelesnu manifestaciju peptide te da ove
molekule emocija ne pokreu samo mozak ve i svaki sustav u naem tijelu.
Tragovi pamenja, koje je preduvjet za uenje, ostaju pohranjeni u tijelu (ne
samo u mozgu). Budui da pamtimo informacije koje ulaze u nae tijelo
putem osjetila, najbolji je nain treniranja pamenja stalna uporaba mozga
aktivacijom to vie osjetila. Gledajmo, sluajmo, njuimo, kuajmo i pipajmo
i bolje emo pamtiti!

VJEBA: Recite boju kojom je napisana rije, ne rije samu.
Pokuajte ih rei svih 10 bez pogreke u 10 sekundi. Nastojte do
kraja tjedna skratiti vrijeme koje vam je potrebno.

Plavo uto Crveno Zeleno uto Zeleno Plavo Crveno uto Crveno

Vjeba aktivira lijevu i desnu polutku istodobno i povezuje ih.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 8

Mozak novoroeneta stvara neuronske veze nevjerojatnom brzinom dok
dijete upija okolinu. to je ta okolina bogatija, oplemenjenija, to e mozak
stvoriti vie veza. Kako se dijete primie pubertetu, brzina stvaranja neurona
opada i poinju dva procesa: one veze koje nalazi korisnima, mozak ojaava,
a one koje ne nalazi korisnima eliminira. Ovaj se proces nastavlja i dalje
kroz ivot, ali je najintenzivniji izmeu tree i dvanaeste godine.
Mozak stvara nove neuronske veze tijekom cijeloga ivota, to znai da je
sposoban uiti cijeloga ivota. Sposobnost mozga da se stalno mijenja pod
utjecajem iskustva naziva se neuroplastinost. I upravo je neuroplastinost
ona osobina mozga koja danas najvie intrigira neuroznanstvenike injenica
da svjesno i namjerno moemo mijenjati svoj mozak.

VJEBA: Uhvatite se desnom rukom za nos, a lijevom rukom za
desno uho. Zatim ih zamijenite: uhvatite se lijevom rukom za nos, a
desnom rukom za lijevo uho.
Nastavite to raditi to bre moete barem dvije minute.
Vjeba je izvrsna za povezivanje modanih polutki. Potrebno ju je raditi barem
jedanput dnevno tijekom tjedna.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 9

Na uspjeh kao ljudske vrste velikim dijelom moemo zahvaliti osobini mozga
da stalno trai neto novo, da zapaa promjene i dogaanja u okolini. Mozak
u svakom trenutku pretrauje okolinu u potrazi za poticajem. Kada se dogodi
kakav neoekivani poticaj pa bio to neoekivan zvuk ili pokret u naoj blizini
nalet adrenalina zaustavlja sve nepotrebne aktivnosti i usmjerava pozornost
mozga da bude spreman na akciju. I obrnuto, u predvidljivom i
nemotivirajuem okruenju opada interes mozga za vanjski svijet, uspavljuje
se i ne razvija.
No, vremena se mijenjaju, okruenja se mijenjaju. Mladi mozgovi odgovaraju
na razvoj tehnologije promjenom funkcioniranja da bi se prilagodili ogromnom
broju stimulacija i informacija kojima se obasuti. Prilagoavajui se, mozak
potpuno jedinstveno i drugaije doivljava to je to uope novo.

VJEBA: Dok jedete, zatvorite oi i osjetite okus to snanije
moete. Pokuajte raspoznavati razliite sastojke jela. Pratite
promjene u doivljavanju okusa do kraja tjedna. Vjebu radite cijeli
tjedan kad god jedete. Nastojte pritom ne razgovarati niti initi bilo
to drugo. Svu svoju pozornost posvetite okusu.

Vjeba aktivira osjetilo okusa te tako potie na rad obrasce neuralnih
aktivnosti, koji stvaraju vie poveznica meu razliitim modanim podrujima.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 10

to pomislite kada na ulici vidite ovjeka koji pria sam sa sobom? Vjerojatno
neto u smislu da mu nije ba dobro. Ipak, veina nas, u privatnosti svoga
doma, barem tu i tamo popria sama sa sobom. Rije je o tome da jezik ne
slui samo da bismo razgovarali s drugima. Jezik nam pomae da mislimo te
pomae mozgu kombinirati informacije iz razliitih podraaja. To moete vrlo
jednostavno testirati: dok obavljate sloeniji zadatak (recimo, razvrstavate ili
povezujete neto), pokuajte istodobno recitirati neku pjesmu. Ide teko?!
Dok recitirate pjesmu, ukidate unutarnji monolog koji bi pratio izvrenje
zadatka. Bez problema biste mogli taj sloeni zadatak raditi istodobno s
nekom drugom radnjom lupkanjem ritma rukom ili tapkanjem nogama ali
im zaposlite jezine resurse neim to nije u vezi s glavnim zadatkom, dolazi
do tekoa. Izgleda da upravo jezik povezuje razliite podraajne podatke;
zato je potrebno da on prati radnju, glasno ili u obliku unutarnjeg monologa.
Stoga ljudi (i oni normalni!) ponekad glasno razgovaraju sami sa sobom kada
su suoeni sa sloenijim zadatkom.

VJEBA: Tvorite niz reenica tako da dodajete u svakoj reenici po jednu
ivotinju po abecedi, ali ih navodite unatrag. Npr: Moj prijatelj je u zoolokom
vrtu vidio antilopu. Moj prijatelj je u zoolokom vrtu vidio bizona i antilopu.
Moj prijatelj je u zoolokom vrtu vidio caria, bizona i antilopu
Vjeba razvija pamenje i povezuje modane polutke. Dovoljno ju je raditi
jedanput dnevno tijekom tjedna.

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 11
Gorivo koje pokree stanice u mozgu su kisik i glukoza. to je zahtjevniji
zadatak pred koji je mozak postavljen, to e vie goriva trebati. Za optimalno
funkcioniranje mozga vano ga je opskrbiti dovoljnom koliinom ovih
supstanci. Niska razina kisika i glukoze u krvi mogu izazvati bezvoljnost i
pospanost. Konzumiranje hrane koja sadri glukozu (npr. voa) utjee na
porast i kvalitetu radne memorije i pozornosti.
Za zdravu aktivnost mozga kljuna je i voda potrebna za prijenos
neuronskih signala kroz mozak. Nedovoljna koliina vode smanjuje brzinu i
jainu signala. Usto, voda odrava plua dovoljno vlanima da omogue
uinkovit prijenos kisika u krvotok.
Veoma smo paljivi prema svom autu i provjeravamo imamo li dovoljno goriva
na raspolaganju. Kad bismo barem upola bili tako paljivi prema svom mozgu!

VJEBA: Ovotjedna vjeba je vrlo jednostavna i uinkovita:
svakodnevno ustro hodajte barem 20 30 minuta!

Hodanje je iznimno blagotvorno za mozak jer poboljava cirkulaciju te tako
bolje opskrbljuje mozak kisikom i hranjivim tvarima. Poboljava pamenje,
sposobnost uenja, koncentraciju i sposobnost apstraktnog miljenja.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 12
Mozak se esto usporeuje s raunalom, no ta usporedba u mnogoemu ne
stoji. Ljudski mozak je sporiji zbog vremena koje je potrebno da bi ivani
impuls proputovao du aksona i sinaptike pukotine i zato to mu je kapacitet
radne memorije ogranien. Ali raunalo ne moe donositi prosudbe s lakoom
ljudskog mozga.
ak su i najsofisictiranija raunala zatvoreni linearni sustavi ogranieni na
binarni kod (0 i 1), a ljudski mozak je otvoreni sustav koji bez prestanka
paralelno procesira u interakciji s fizikim i socijalnim svijetom izvana.
Informacije dobivene iz tog svijeta mozak analizira, integrira, sintetizira i
generalizira. Svaki neuron je iv i izmijenjen svojim iskustvom i okolinom.
I pohrana informacija je potpuno razliita. Mozak pohranjuje sekvence
obrazaca i prisjeanje samo jednog dijela obrasca moe aktivirati cijeli
obrazac.
Takoer moemo identificirati istu stvar u razliitim oblicima ili na temelju
samo jednog dijela (recimo, prepoznati blisku osobu u mraku samo po hodu
ili po glasu). Raunala to ne mogu. K tome, kod ovjeka veliku ulogu u
procesiranju i kreativnosti imaju emocije.
I, za kraj: na mozak primi vie informacija iz okoline u jednom danu nego
najvee raunalo u godini dana! Naa osjetila svake sekunde upijaju desetke
tisua bitova informacija iz okoline, ak i dok spavamo.

VJEBA: Barem desetak minuta dnevno obavljajte jednostavnije
radnje u svom stanu zatvorenih oiju. Usmjerite pozornost na
pokrete svojih nogu i ruku; oslanjajte se to vie na ostala osjetila.

Vjeba aktivira zapostavljena osjetila te tako mozak postaje izuzetno budan.
Potiu se novi ili rijetko koriteni modani putovi, a sinapse postaju snanije.

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 13
Mnoge su ivotinje razvile nain komunikacije s drugim pripadnicima vrste.
ovjek je razvio sloen sustav govorne komunikacije koja je velikim dijelom
odgovorna za na status dominantne vrste na planetu. Govor je uistinu
izuzetno dostignue iz vie razloga. Izmeu ostaloga, njime oblikujemo
sjeanja i rijeima izraavamo misli.
Dugo se mislilo da su za jezik u mozgu zaduena samo dva podruja: Brocino
(procesira vokabular, gramatiku i vjerojatno sintaksu materinjeg jezika) i
Wernickeovo podruje (zadueno za smisao i znaenje). No, novija
istraivanja ukazuju da je produkcija govorenog jezika daleko sloeniji proces
nego to se mislilo. Pripremajui se za govorenu reenicu, osim Brockinog i
Wernickeovog podruja, mozak pokree i nekoliko drugih neuronskih mrea
razasutih diljem korteksa. Neke neuronske mree procesiraju imenice, druge
procesiraju glagole itd. to je sloenija reenina struktura, to e se vie
podruja aktivirati.
Neuroni u mozgu dojenadi mogu reagirati na glasove svih jezika na planetu.
Ukupan broj svih fonema (najmanjih jezinih jedinica) na svijetu je oko 90, i
to je maksimalan broj glasova koje ljudski govorni sustav uope moe stvoriti.
Mada dijete moe raspoznati potpuni raspon fonema, pozornost e mu privui
samo oni koji se stalno ponavljaju. Tako e se stalno stimulirati i jaati
jedinstveni obrasci glasova. U dobi od oko godinu dana djeji mozak poinje
razlikovati i pamtiti foneme materinjeg jezika, a ignorirati strane glasove.

VJEBA: Tijekom dana usmjerite pozornost na zapaanje svega
oko sebe to poinje glasom j (jastuk, jabuka itd.). Kako zapaate,
tako u sebi svjesno izgovarajte te rijei. Svakoga dana u tjednu
traite objekte koji poinju drugim glasom. Na prijedlog su glasovi j,
s, b, t, v, k, m, no vi moete odabrati i neke druge.
Vjeba aktivira i razvija podruja mozga zaduena za jezik, razvija sposobnost
zapaanja, izotrava fokus te povezuje lijevu i desnu polutku angairajui
jezine i prostorne sposobnosti.

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 14
Istraivanja uinka glazbe na mozak mogu se podijeliti na istraivanja koja se
bave uinkom sluanja glazbe i istraivanja o uinku stvaranja glazbe ili
sviranja glazbenog instrumenta. Ovaj put emo se zadrati na uinku sluanja
glazbe.
Svaka polutka mozga sadri podruja koja su zaduena istodobno i za glazbu i
za jezik. No, lijeva polutka sadri i podruja specijalizirana iskljuivo za jezik, a
desna polutka sadri podruja specijalizirana iskljuivo za glazbu. Odavno se
zna za mnoge blagotvorne utjecaje glazbe: smanjuje stres, ublaava bol,
moe ojaati imunitet, izravno utjee na krvni tlak, puls i na elektrinu
aktivnost miia. Ali kako sve to glazbi uspijeva, jo uvijek je tajna. Novija
istraivanja govore da glazba moe ak pomoi u stvaranju i jaanju veza
izmeu modanih stanica u korteksu.
Istraivanja koja je pokrenulo izvjee poznato kao Mozartov efekt pokazala
su da sluanje Mozarta i nekih drugih vrsta glazbe razvija prostorno-
vremensko miljenje te da moe stimulirati dijelove mozga zaduene za
prisjeanje i vizualizaciju.
Sluanje glazbe u pozadini poveava uinkovitost onih koji rade rukama
(studija o kirurzima pokazuje da pozadinska glazba pojaava njihovu budnost
i koncentraciju), a u uionicama pomae uenicima da ostanu fokusirani do
kraja zadatka. Ipak, treba biti vrlo paljiv u odabiru vrste pozadinske glazbe
jer neke vrste mogu omesti i interferirati s kognitivnom izvedbom.

VJEBA: Svakoga dana napiite po jednu pjesmu, a onda je
otpjevajte. Tijekom dana se nastojte to ee sjetiti svoje pjesme i
otpjevati je, ako ne moete glasno, otpjevajte je barem u sebi.
Nastojte ne biti previe kritini prema svojim sposobnostima u tim
podrujima.
Vjebom se razvija kreativnost, a kako su kreativnost i pamenje istovjetni
mentalni procesi, vjeba razvija i pamenje. Usto i povezuje modane polutke
i aktivira cijeli mozak.

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 15
Iako pasivno sluanje glazbe ima terapeutske i edukacijske dobrobiti,
stvaranje glazbe donosi mnogo vie cerebralnih prednosti. Uenje sviranja
glazbenog instrumenta stvara nove izazove za mozak. Da bismo mogli
razaznati razliite tonske obrasce, trebamo nauiti i uskladiti nove motorike
vjetine u ovladavanju instrumentom. One izazivaju duboke i, po svoj prilici,
trajne promjene u strukturi mozga.
U glazbenika su auditivni korteks, motoriki korteks, mali mozak i corpus
callosum (uljevito tijelo) vei nego u ljudi koji se ne bave glazbom.
Postavljalo se pitanje je li mozak glazbenika drugaiji kao posljedica vjebanja
i prakticiranja glazbe, ili su te razlike postojale i prije njihovog bavljenja
glazbom te tako utjecale na sklonost prema glazbi. Ispitivanja na
neglazbenicima koji su obuavani glazbi pokazala su ve nakon nekoliko
tjedana poveanu aktivnost u njihovom auditivnom korteksu. To pokazuje da
je razliiti mozak glazbenika vjerojatnije posljedica vjebanja nego
nasljeivanja.
Uinci uenja sviranja mogu poeti u vrlo ranoj dobi. Ispitivanja su pokazala
drastina poboljanja u testovima kod djece koja vie mjeseci ue svirati.
Izgleda da uenje glazbe ima naroit utjecaj na neuronske mree odgovorne
za prostorno-vremensko zakljuivanje i da su ti utjecaji primjetniji u mladom
mozgu. Takoer razvija i verbalno pamenje, no od svih podruja izgleda da
je matematika najblie povezana s glazbom.
Neka fMRI istraivanja pokazuju da prakticiranje glazbe aktivira ista podruja
mozga (uglavnom u lijevom frontalnom korteksu) koja se aktiviraju i tijekom
matematikog procesiranja. Mogue je da rano sviranje poinje stvarati iste
neuronske mree koje e kasnije koristiti za dovravanje matematikih
zadataka.
Snana je i veza izmeu prakticiranja glazbe i sposobnosti itanja. Izmeu
ostaloga, bavljenje glazbom razvija auditivna podruja koja su povezana s
itanjem.

VJEBA: Svakoga dana u tjednu nastojte se sjetiti to vie
ljudi ili objekata u nekoj kategoriji u roku od jedne minute,
pritom ih to bre zapisujui. Te kategorije mogu biti: glavni
gradovi, znanstvenici, vrste ptica, cvijea, glazbenih
instrumenata, vodenih ivotinja, vrste povra, koarkai itd.
Prije poetka provjerite jeste li oputeni. Pratite poveava li se
tijekom tjedna broj objekata kojih ste se uspjeli prisjetiti.
Vjeba poboljava brzinu prisjeanja i pamenje inei ga prilagodljivijim i
okretnijim.

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 16
Humor ima vaan i vrlo snaan utjecaj na mozak. Stanice mozga trebaju kisik
i glukozu kao gorivo. Kada se smijemo, proputamo vie kisika u krvotok, to
znai da se njime i mozak bolje opskrbljuje. Smijeh izaziva otputanje
endorfina. Endorfini, vrsta neuropeptida, prirodni su tjelesni ublaivai boli
koji nam daju osjeaj euforije. Oni takoer stimuliraju frontalni reanj mozga,
poveavaju sposobnost fokusiranja i trajanje usmjerene pozornosti. Humor
umanjuje stres, ublaava bol, oputa napetost miia, smanjuje krvni tlak i
ojaava imuno-obrambeni sustav.

Neuropeptidi i neurotransmiteri povezani su s emocijama i s imunolokim
sustavom. Veliki dio obrade emocija odvija se u limbikom sustavu, a njegova
povezanost s modanom korom doputa mu emocionalno-kognitivnu obradu.
Emocije nastale u limbikom sustavu oslobaaju neurotransmitere, a oni
mogu ojaati ili oslabiti imunoloki sustav, ovisno o kojim se transmiterima
radi. Da bismo neto nauili i zapamtili, trebamo to unijeti putem osjeta,
potrebno je kretanje i angairanje emocija.

Humor je povezan s pozitivnim emocijama: radou, dobrohotnou i
prihvaanjem (naravno, iskljueni su svi oblici cinizma i sarkazma), pa se
pritom oslobaaju neurotransmiteri i neuropeptidi koji podravaju rast i razvoj
neuronskih mrea.

VJEBA: Neka ovo bude va tjedan humora. Smiljajte sami
viceve, priajte ih, zapitkujte druge jesu li uli koji novi vic,
itajte viceve na internetu, alite se na razne naine.
Promatrajte na koji e se nain to odraziti na vae kognitivne
sposobnosti, ali i na ostala ivotna podruja.

Vjebu radite tijekom tjedna to vie moete. Humor koristi
asocijacije koje su glavno orue djelovanja mozga, a smijeh
podrava pozitivne emocije koje su glavna hrana mozgu.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 17
Funkcionalna magnetska rezonancija (fMRI) prua zanimljive nove spoznaje o
radu mozga nadarenih ljudi. Kada pogledate snimak, izgleda kao da im mozak
gori. Crvena podruja pojaane metabolike aktivnosti razasuta su posvuda.
Svaki crveni dio predstavlja milijune mikropaljenja u kojima se pokree
glukoza da bi nahranila aktivirani dio mozga (ona je modano gorivo).
Svi ti aktivirani dijelovi surauju skladno, njihova suradnja je isplanirana i
sloena te zahtijeva koordinaciju razliitih podruja mozga: verbalnih,
prostornih, vizualnih i drugih osjetilnih podruja. Daroviti pojedinci su rijetko
kada usmjereni samo na jedno podruje. Mnogo ee su izvrsni organizatori
razliitih i raznorodnih informacija.
Mnotvo je podataka koji govore da nadarena djeca pokazuju pojaanu
osjetilnu aktivnost i svjesnost. Nadareni mozgovi su hipersenzitivni i mogu
se jo i vjebom unaprijediti. Nadarena djeca doivljavaju snaniji prvi uinak,
a i kasnija sjeanja su im jasnija i jaa, pa samim time imaju pojaanu
uinkovitost memorije i povean njezin kapacitet.
Takoer je za njihovo pamenje karakteristino ukljuivanje vie razliitih
vrsta pamenja (razliita osjetilna pamenja, osobne asocijacije, verbalno i
injenino pamenje itd.). To znai da oni esto stvaraju veze na naine na
koje to drugi ljudi ne ine. Izuzetno su sposobni u razliitim oblicima
asocijativnog miljenja (metafore, analogije).
Zbog svega toga nadarena djeca ue s manje ponavljanja, treba im manje
objanjavanja na nastavi, vrlo brzo shvaaju i pamte. No, zbog svoje
naglaene senzitivnosti, ponekad ih je lako dekoncentrirati, ali ih karakterizira
i upornost, pa se ustrajno vraaju zadatku kojim se bave. Uza sve to,
nadarena djeca imaju jaku potrebu razumjeti prirodu svog miljenja, kvalitetu
i uporabu informacija.

VJEBA: Dok promatrate stvari oko sebe, postavljajte
pitanje: Kako bi ovo moglo biti bolje? Recimo, pogledate
stol i zakljuite: Mogao bi biti fleksibilniji da se moe
prilagoditi visina, oblik itd. Mogao bi sa strane imati dep za
olovke. Oslobodite svoju matu, smiljajte to neobinije
prilagodbe na to vie predmeta, ujedno zamiljajui kako ti
predmeti izgledaju s takvim prilagodbama.
Vjeba razvija kreativnost i sposobnost vizualizacije te pojaava mentalnu
snagu stvarajui nove neuronske putove.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 18
Nijedan dio mozga nije tako dugo podcjenjivan kao to je to mali mozak
(cerebellum). Za njega se mislilo da je zaduen samo za motorike funkcije,
no sada se zna da je povezan i s nemotorikim funkcijama.

Mali mozak je dvohemisferna struktura smjetena ispod stranjeg dijela
velikog mozga (cerebruma), odmah iza modanog debla. Na njega otpada oko
11 % ukupne teine mozga, ali ta visokoorganizirana struktura sadri vie
neurona nego svi ostali dijelovi mozga zajedno.

Pri roenju je nerazvijen, no razvije se tijekom djetinjstva i adolescencije, da
bi se u potpunosti razvio do 15.-20. godine ivota.

Njegov je glavni zadatak koordinacija pokreta. Nadgleda ivane impulse iz
miia, stoga je vaan u izvedbi sloenih motorikih zadataka (kada plesa
izvodi sloene korake, ali i kada prinosimo alicu ustima a da ne prolijemo
sadraj). Mali mozak je i spremite proceduralnog pamenja od vezivanja
vezica do vonje bicikla.

Kada se razvije automatizam, izvedbom vjetine upravlja mali mozak, ime ta
izvedba postaje bra, tonija i s manje napora. Mali mozak sudjeluje i u
mentalnom uvjebavanju motorikih zadataka, koji takoer unaprjeuju
izvedbu.

Znanstvenici sada vjeruju da mali mozak djeluje i kao podrka kognitivnom
procesiranju koordinirajui nae misli, emocije, osjete (naroito dodira) i
sjeanja.

Budui da je povezan s podrujima mozga zaduenima i za mentalne i za
osjetilne zadatke, te vjetine moe izvoditi automatski, bez svjesne
usmjerenosti na pojedinosti. To omoguava svjesnom dijelu mozga da se
posveti drugim mentalnim aktivnostima.

Mali mozak je najbri mehanizam u mozgu velikom brzinom procesira
informacije iz drugih dijelova mozga. Prima ogromnu koliinu informacija iz
korteksa, s kojim je povezan s otprilike 40 milijuna ivanih vlakana.

VJEBA: Stisnute ake stavite ispred sebe pa na jednoj ruci
ispruite palac, a na drugoj mali prst. Zatim napravite
istodobnu smjenu: na ruci na kojoj Vam je bio ispruen palac,
sada ispruite mali prst, a na ruci na kojoj Vam je bio
ispruen mali prst, sada ispruite palac. U poetku ide tee i
sporije, ali nastojte vjebom to vie poveati brzinu
smjenjivanja prstiju. Vjebu radite vie puta dnevno, ali ne
predugo, dovoljno je oko minutu.

Vjeba povezuje modane polutke i poboljava motoriku koordinaciju.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 19
Iznad modanog debla, a ispod velikog mozga, smjeten je skup struktura
najee nazivan limbikim sustavom. Naziv je dobio po rubnom renju
modane polutke (lat. limbus = rub). Kako ga imaju i drugi sisavci, naziva se i
mozgom sisavaca. Naravno, na limbiki sustav se neto razlikuje od onog
kod drugih sisavaca, a razliite su i klasifikacije koje razvrstavaju odreene
strukture u taj sustav. On ukljuuje talamus, hipotalamus, hipokampus,
amigdalu, bazalne ganglije, a po nekim podjelama i jo nekoliko susjednih
struktura.
Veina struktura limbikog sustava je udvostruena u svakoj hemisferi
mozga po jedna. Te strukture obavljaju niz razliitih funkcija, od upravljanja
krvnim tlakom i tjelesnom temperaturom, preko emocija i snalaenja u
prostoru, pa sve do uloge u uenju i pamenju. injenica da limbiki sustav
upravlja ili ima znaajnu ulogu u svim tim funkcijama koje su od presudne
vanosti za ljudsko ponaanje i preivljavanje postaje jo fascinantnija ako
znamo da je on veliine oraha.
Njegove snane veze s neokorteksom, naroito s eonim renjem, mogu
objasniti snagu motivacije i zadovoljstvo koje prua rjeavanje problema. U
limbikom sustavu se obrauje glavnina emocija, a upravlja i tjelesnim
znakovima emocija, poput osmijeha ili crvenila. Sve ulazne osjetilne
informacije (osim mirisa) prvo idu do talamusa, a onda ih on usmjerava u
druge dijelove mozga. I mali i veliki mozak takoer alju signale u talamus.
Hipotalamus je zaduen za homeostazu. Upravljajui otputanjem raznih
hormona, utjee na brojne tjelesne funkcije, ukljuujui spavanje, prehranu i
e.
Amigdala i hipokampus imaju vanu ulogu u uenju i pamenju pa emo o
njima govoriti zasebno.

Vjeba: Desnom se rukom lupkajte po trbuhu, a lijevom se
rukom njeno u krug gladite po glavi. Nakon otprilike pola
minute zamijenite ruke lijevom se rukom lupkajte po trbuhu,
a desnom pravite krugove iznad glave. Nakon sljedeih pola
minute nemojte mijenjati ruke, ve zamijenite njihove
zadatke: lijevom rukom kruite po trbuhu, a desnom se
njeno lupkajte po glavi (ili malo iznad glave). I to inite oko
pola minute pa ponovno zamijenite ruke desnom kruite po trbuhu, a
lijevom lupkajte nad glavom.
Primijetit ete da e neki od ovih zadataka ii lake, a neki tee. Vjebajui iz
dana u dan, va e mozak zavoljeti ovu vjebu.
Vjeba povezuje modane polutke i poboljava motoriku koordinaciju.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 20
Hipokampus je smjeten na dnu limbikog sustava. Zbog svog oblika, ime je
dobio od grke rijei, a znai morski konjic. Ustvari izgleda poput
dvostrukoga roga, s po jednim rogom u svakoj hemisferi. Igra veliku ulogu u
uenju i prijenosu informacija iz radne memorije u dugoronu. Provjerava
informacije pristigle iz radne memorije i usporeuje ih s pohranjenim
iskustvima. Smatra se da je hipokampus kljuan i u stvaranju smisla i davanju
znaenja pristiglim informacijama.
No jedna od najvanijih funkcija hipokampusa je prijenos podataka u
dugorono pamenje. Kada doe do oteenja hipokampusa, ovjek se sjea
svega to se dogodilo prije oteenja, ali ne moe zapamtiti nita to mu se
dogodilo nakon toga. Ako se upoznate s njim danas, sutra ete mu biti
stranac. Moe zapamtiti informacije samo na nekoliko minuta. Iste stvari mu
se mogu dogaati bezbroj puta, a da ih on svaki put doivljava kao da je prvi.
Alzheimerova bolest unitava neurone u hipokampusu te tako izaziva gubitak
pamenja.
Novija istraivanja pokazuju da oteenja hipokampusa ne utjeu na sve vrste
pamenja. Izgleda da je hipokampus zaduen za semantiko i epizodno
pamenje, tako da oteenja utjeu na pamenje injenica, objekata i mjesta.
Davna osobna iskustva mogu ostati netaknuta, ali se osoba nee sjetiti nekih
novijih, a ona iskustva koja stjee nakon oteenja uope ne moe pohraniti.
Ali moe usvojiti nove vjetine, pa to govori da hipokampus nije zaduen za
proceduralno pamenje.
Neka istraivanja ukazuju na to da je hipokampus zaduen i za pohranu i
obradu prostornih informacija. Poznata je studija istraivaa s University
College London o londonskim taksistima koji moraju zapamtiti jako velik broj
ulica i znati najkrae putove meu njima (polau iz toga vrlo zahtijevan ispit).
Ta je studija pokazala da londonski taksisti imaju dio hipokampusa vei nego
to imaju ostali graani te da je taj dio to vei to je taksist iskusniji.
Ustanovljeno je da u hipokampusu nastaju novi neuroni tijekom cijeloga
ivota.

Vjeba: Ovotjedna vjeba radi se samo jedanput dnevno, i to
naveer. Prije no to krenete u krevet, nastojte se sjetiti
svega to Vam se dogaalo toga dana ali unazad. Krenite
od dogaaja koji su prethodili polasku u krevet, pa se sjetite
onih prije toga, i tako sve do trenutka kada ste se toga jutra
probudili.

Vjeba ojaava pamenje, prebacujui informacije iz kratkorone u dugoronu
memoriju.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 21
Amigdala je smjetena uz talamus i na donjem kraju hipokampusa u
limbikom sustavu. Rije je o dvije mase neurona u obliku badema (tako je i
dobila ime od grke rijei za badem). Ova struktura igra vanu ulogu u nizu
emocija, od straha i tjeskobe do tuge i radosti. Upravlja interakcijom jedinke s
okolinom koja moe utjecati na opstanak, bilo da su u pitanju bijeg, napad,
parenje ili hranjenje.
Amigdala je zaduena za emocionalne poruke. Kada se informacije usmjere u
dugorono pamenje, amigdala pretrauje emocionalne poruke sadrane u
njima. Jo uvijek nije poznato pohranjuju li se emocionalna sjeanja u
amigdali. Postoji mogunost da se emocionalne komponente informacija
pohranjuju u amigdali, dok se ostale kognitivne komponente pohranjuju na
drugim mjestima. Meutim, kad god se elimo prisjetiti neke informacije,
prizivamo i emocionalnu komponentu. Zbog ove blizine amigdale i
hipokampusa i njihove suradnje dugotrajnije pamtimo one dogaaje koji su
emocionalno nabijeniji.
Naslijeena preosjetljiva amigdala je moda uzrok uroenoj pretjeranoj
stidljivosti i bojaljivosti. Prema nekim istraivanjima, ve se kod beba od
desetak mjeseci moe primijetiti razlika u reakciji na nepoznate ljude i
situacije. Kao mogui uzrok navodi se naslijeena visoka razina noradrenalina
ili nekih drugih modanih kemikalija koje aktiviraju amigdalu, postavljajui
tako nizak prag uzbudljivosti. Takvim bebama, kada se nau u neobinim ili
novim situacijama, srce kuca bre nego kod ostale djece.
Ovo naslijee nije nepromjenjiva sudbina. Uz odgovarajua iskustva, mogue
je obuzdati pretjerano razdraljivu amigdalu. Pri tome najveu ulogu ima
odnos roditelja prema djeci i kako se djeca naue nositi sa svojom uroenom
bojaljivou. Izgleda da pretjerano zatitniki stav roditelja ojaava
bojaljivost. Djeca kojoj roditelji pomau da se prilagode i nose sa izazovima,
oslobode se bojaljivosti.

Vjeba: Pronaite neki obrazac ili uzorak u svojoj okolini,
recimo na tapetama, naslonjau, tepihu i sl., ili moete
nekome rei da nacrta neki uzorak. Prouavajte ga nekoliko
minuta, a onda ga nacrtajte, prvo svojom dominantnom
rukom (onom kojom inae piete i crtate), a zatim
nedominantnom rukom.
Nakon toga nacrtajte uzorak po sjeanju (bez gledanja).
Svakoga dana odaberite drugi uzorak.
Vjeba povezuje modane polutke i razvija vizualno pamenje, stoga nije
vano kakve su Vae slikarske sposobnosti.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 22
Kada se napravi presjek kroz sredinji ivani sustav, uoavamo da postoje
svijetla i tamna podruja. Svijetla podruja se obino nazivaju bijela tvar
(mada nije potpuno bijela), a tamna se podruja nazivaju siva tvar (premda je
boja ustvari smekasto-siva). Siva tvar je takve tamne boje zato to je tvore
brojna tijela neurona, a bijelu tvar tvore aksoni, dugi izdanci koji izlaze iz tijela
neurona. Bijela boja potjee od mijelinskih ovojnica koje obavijaju aksone.
Razlikuju se dvije vrste sive tvari: slojevita siva tvar (kao to su kore velikog i
maloga mozga) i jezgre (kao to su amigdala, talamus, hipotalamus, bazalni
gangliji i siva podruja modanog debla). Modana kora je najvea i
najvanija siva tvar, a ostale se strukture sive tvari oznaavaju kao
subkortikalna siva tvar.
Mijelin je vieslojna ovojnica masne tvari koja se taloi oko aksona kada se
neuroni viekratno koriste. to se neuroni vie i ee aktiviraju, mijelinska je
ovojnica sve deblja. Ona titi akson i poveava brzinu prijenosa ivanih
impulsa. to je deblja ovojnica, prijenos je bri. U neuronima s jako
mijeliniziranim aksonima impulsi putuju brzinom od 100 metara u sekundi
(izraunajte koliko im je onda potrebno da proputuju Vaim tijelom!).
Neuron moe prenijeti izmeu 250 i 2 500 impulsa u sekundi. Dakle, to vie
neto vjebamo ili ponavljamo, to je vie mijelina, a time je i bra obrada
podataka. Neka istraivanja pokazuju da deblje mijelinske ovojnice kao
posljedicu imaju i veu sposobnost koordinacije brzih perceptivnih odluka.

Vjeba: Pronaite u nekom asopisu, novinama ili knjizi sliku
punu raznih objekata. Prouavajte tu sliku oko minutu
nastojei zapamtiti 12 ili vie objekata prikazanih na slici
(razliiti predmeti, ljudi, ivotinje). Sklonite sliku i zapiite na
papir sve objekte kojih se sjeate.
Svakoga dana odaberite drugu sliku i pratite koliinu
zapamenih objekata.
Vjeba jaa radnu memoriju.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 23
Zahvaljujui fMRI tehnologiji znanstvenici su otkrili nakupine neurona u
premotorikom korteksu (podruju ispred motorikog korteksa koje planira
pokrete) koji okidaju neposredno prije negoli osoba izvede planirani pokret.
Zanimljivo je da ti neuroni okidaju i kada osoba vidi nekoga drugog da izvodi
pokret.
Obrazac okidanja neurona koji prethodi, recimo, prinoenju lice ustima, isti je
kod osobe koja to radi kao i kod osobe koja samo promatra dok to ini netko
drugi. Istovrsna podruja mozga procesiraju i izvedbu i percepciju pokreta.
Neuroznanstvenici su ove neurone nazvali zrcalnim neuronima. Smatra se da
ti neuroni pomau u dekodiranju namjera drugih ljudi i predvianju njihova
ponaanja.
Pomau nam da u sebi samima rekonstruiramo tua iskustva, da razumijemo
njihove osjeaje i suosjeamo. Kada na tuem licu vidimo tugu ili radost,
zrcalni neuroni okidaju slinu emociju i u nama.
Znanstvenici se nadaju da e daljnja istraivanja zrcalnih neurona dati
odgovore na neka jo nerazjanjena pitanja. Moda je zijevanje zarazno
upravo zbog njih. Prema nekim ispitivanjima, mogue je da autistina djeca
imaju nedostatak u sustavu zrcalnih neurona.

VJEBA: Istresite iz svog novanika kovanice i provedite
nekoliko minuta odreujui koju kovanicu drite u ruci sluei
se samo opipom. Kada nakon nekoliko dana zakljuite da ste
izotrili svoj osjet dodira i da Vam prepoznavanje kovanica ide
odlino, prijeite na papirnate novanice. Zadatak je
zahtjevniji, ali ete vrlo brzo primijetiti napredak.

Ovo je neurobika vjeba koja razvija osjet opipa, aktivira razliita podruja
mozga i potie neurone na proizvodnju neurotrofina.

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 24
ivani sustav se sastoji od ivanih stanica ili neurona. Zanimljivo je da
neuroni u razliitim organizmima, od onih najjednostavnijih do najsloenijih
(poput ljudskog) za prijenos informacija koriste iste elektrokemijske
mehanizme. No ogromne su razlike u organizaciji neurona u tim organizmima,
u razliitim obrascima veza koje meusobno tvore.
Mogu se povezati u putove, u neuronske mree ili krugove i u neuronske
sustave. Imaju razliite oblike, veliine, nain obrade informacija te razliite
neurotransmitere kojima komuniciraju s drugim neuronima. Nema
nepotrebnih ili neiskoritenih neurona; svaki neuron ima svoju funkciju i
povezuje se s tisuama drugih neurona.
Neki se neuroni specijaliziraju za slune informacije, neki za motorike itd.
Premda svi imaju svoje zadatke, ako se dogodi da neki neuroni budu
ozlijeeni, susjedni neuroni mogu preuzeti njihove zadatke (neuroplastinost
mozga).

VJEBA: Uzmite topericu, papir i olovku te u roku od dvije
minute zapiite to vie peteroslovnih rijei. Sljedeeg dana
ponovite vjebu i ustanovite postoji li napredak. Dan nakon
toga u istom roku (za dvije minute) zapiite to vie
esteroslovnih rijei.
To ponovite sljedeeg dana, da biste nakon toga preli na
sedmeroslovne. Dakle, uvijek po dva dana piete rijei iste
duljine, a trei dan dodate po jedno slovo. Vjebu moete raditi i due od
tjedna.
Vjeba aktivira i povezuje obje modane polutke te jaa pamenje.

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 25
Nove ivane stanice nastaju sve do posljednjega dana ivota. Iz matinih
stanica u modanim ventrikulima (dijelu limbikog sustava) svakoga dana
nastaje do 6 000 novih ivanih stanica. Zasad je poznato da nastaju u dva
podruja mozga, u hipokampusu (koji je kljuan za uenje i pamenje) i u
olfaktornom bulbusu, no i dalje se istrauje nastaju li i u nekim drugim
podrujima.
Mnogi oblici ponaanja utjeu na nastanak novih stanica i razgranatost
dendrita. Ustanovljeno je da rast ivaca izuzetno pospjeuju pokreti i fiziko
iskustvo zbog istog uitka. Istraivanja pokazuju da stariji ljudi koji redovito
pleu smanjuju rizik od Alzheimerove bolesti za 76 posto.
Veliki dio naega iskustva ine osjetilni podraaji koje primamo iz okoline.
Osim uobiajenih pet osjetila, postoje i druga osjetila s receptorima, recimo
osjet za ionske promjene u zraku, za magnetsku orijentaciju, ultraljubiaste
zrake, atmosferski pritisak, za vlano i suho itd. Mnotvo razliitih podraaja
utjee na nau sliku o sebi i svijetu i polazna su toka iz koje nastaju
kreativnost, misao i znanje.

VJEBA: Uz glazbu koju volite svakoga dana pleite 15-tak
minuta, i to tako da zatvorite oi, osjetite ritam u sebi i
pustite tijelo da prati glazbu.
Pretvorite se u pokret, pretvorite se u ples!

Ples je jedna od aktivnosti koje najsnanije aktiviraju mozak, povezuju
modane polutke i potiu stvaranje novih ivanih stanica.

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 26
Mnogi sloeni oblici ljudskog ponaanja, od razumijevanja govora do sviranja
glazbenog instrumenta, poivaju na sposobnosti mozga da precizno odredi
vrijeme. No jo uvijek nije sasvim jasno kako to mozak radi. Jedna od
najpopularnijih teorija smatra da odreivanje vremena u mozgu poiva na
mehanizmu nalik satu koji stvara i broji redovite fiksirane pokrete.
Novije teorije radije usporeuju odreivanje vremena u mozgu s bacanjem
oblutka u vodu. Valovi koji pritom nastanu ponaaju se poput potpisa oblutka
u vremenu.
to dalje val putuje, vie vremena prolazi. Pretpostavlja se da se u mozgu
dogaa slian proces koji omoguuje praenje vremena. Svaki put kada
mozak procesira osjetilni podraaj, to pokrene niz reakcija izmeu ivanih
stanica u mozgu i njihovih veza. Svaka reakcija stvara potpis koji omoguuje
mrei neurona da odredi vrijeme.
Budui da je shvaanje mehanizma koji u mozgu odreuje vrijeme kljuno za
razumijevanje govora, moglo bi pomoi i u razumijevanju nekih poremeaja,
kao to je disleksija.

VJEBA: Odvojite 10-tak minuta dnevno za vjebanje
anagrama ili premetaljki. Ponite sa svojim imenom. Vidite
koliko skrivenih rijei moete nai u svom imenu. Npr., ako
Vam je ime Vladimir, skrivene su rijei: rival, vidra, mir,
Damir, rad itd.
Kada iscrpite sve mogunosti, dodajte i prezime. Zatim
nasumino birajte i druge rijei koje ete anagramirati, po
mogunosti to due. Evo nekih prijedloga: televizor, torbica, pretjerati,
spremaica, vjetrobran, plamenobaca, putokaz, sladoled.
Na svakoj se rijei zadrite dovoljno dugo da razmotrite to vie mogunosti
kombiniranja.

Vjeba potie stvaranje neuronskih veza, razvija kreativnost, lingvistiku
inteligenciju i openito kognitivne sposobnosti.

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 27
Kada se govori o stanicama u mozgu, obino se govori o neuronima, radnim
ivanim stanicama kojih ima oko 100 milijardi. Rjee se govori o glija
stanicama, premda ih ima oko deset puta vie nego neurona znai, ima ih
oko bilijun. Ime im dolazi od grke rijei za ljepilo jer su mnoge od njih kao
prilijepljene za krvne ile ili neurone.

Neke od njih su zaduene za obnavljanje oteenja; pokretne su, kreu se
mozgom uklanjajui ostatke oteenih stanica. Jedna vrsta glija stanica
astrociti (ime su dobile po zvjezdastom obliku) nakupljaju se oko neurona
odravajui njihov savreni kemijski mikro okoli tako to upijaju otrovne
tvari.
Oligodendrociti (gr. oligo= malo, dendros= drvo), jedna vrsta glija stanica,
ima poprilino malo ogranaka, no oni su izuzetno korisni: stvaraju zatitne
ovojnice oko dijelova neurona. Propadanje tih ovojnica karakteristino je za
bolest multiplu sklerozu.

VJEBA: Uzmite bilo koju knjigu, nasumino je otvorite i
izbrojite rijei u jednom odlomku. Zatim ih ponovo izbrojite da
provjerite jeste li dobro izbrojili. Ponite samo s jednim
odlomkom, a kada postane lako, brojite rijei na cijeloj
stranici. Brojite mentalno, samo oima, bez pokazivanja
prstom po tekstu. Ovo izgleda lako, ali zahtijeva Vau potpunu
panju i sposobnost koncentracije.
Koncentracija je izvrsna vjeba za mozak. Snimke mozga pokazuju da se
krvotok pojaa im je um stimuliran. Ova stimulacija potie rast, gustou i
uinkovitost svih vanih aksona i dendrita.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 28
Signali koje neuroni prenose po svojoj su prirodi elektrokemijski. Dok putuje
kroz tijelo neurona i du aksona, signal je elektrini. No kada doe do
zavretka aksona i treba prijei na dendrit drugog neurona, pred signalom se
nae prepreka u vidu snaptike pukotine. Kako je prijei?
Na zavrecima aksona nalaze se siuni mjehurii ili vreice kemijskih spojeva
koji imaju ulogu glasnika ili prijenosnika. To su neurotransmiteri. Elektrini
signal izaziva pranjenje tih mjehuria u pukotini izmeu neurona. U jednoj se
sinapsi isprazni do desetak mjehuria, a u svakom je i do 10 000 molekula
neurotransmitera.
Oni se povezuju s receptorom na vanjskoj stjenci dendrita drugog neurona,
to izaziva otvaranje ionskog kanala; stvara se novi elektrini signal i pria
kree ispoetka. Taj se proces naziva sinaptika transmisija.
Postoji velik broj neurotransmitera, a svako malo znanstvenici otkriju nove, a
svaki novootkriveni transmiter sve ih vie zbunjuje svojim osobinama.

VJEBA: Uzmite sat s kazaljkama koji ima kazaljku za
sekunde. Postavite ga ispred sebe da ga jasno vidite.
Priekajte da sekundaljka doe na 12. Zatim se potpuno
fokusirajte na nju, potpuno ispraznivi um od svih misli.
Ako Vam neka misao omete koncentraciju, ponovo se
fokusirajte, priekajte da kazaljka doe na 12 i krenite
ispoetka.
U poetku nastojite zadrati fokus barem deset sekundi, a onda postupno
poveavajte trajanje fokusiranosti.
Budui da razvija koncentraciju, vjeba potie aktivaciju mozga, rast i razvoj
svih vanih dendrita i aksona.

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 29
Najpoznatiji i najdue poznati neurotransmiteri su acetilkolin, dopamin,
noradrenalin i serotonin. Glavni izvor acetilkolina nalazi se u bazalnom dijelu
eonog renja. Acetilkolin posreduje meu neuronima u mozgu, izmeu
miinih stanica i ivaca po cijelom tijelu. Kod Alzheimerove bolesti primijeen
je nedostatak acetilkolina. On ima vanu ulogu i kod spavanja, budnog stanja
i uzbuenja.
Noradrenalin utjee na uzbuenost, osjeaj budnosti i ivahnosti. Utjee i na
osjeaj boli i spolno ponaanje. On nastaje iz dopamina koji pak igra vanu
ulogu u sustavu za kretanje (neravnotea dopamina jednim dijelom je
povezana sa shizofrenijom i Parkinsonovom bolesti). Dopamin se javlja i u
osjetilima te je vaan neurotransmiter izmeu mozga i hipofize (lijezde koja
proizvodi hormone koji djeluju na rast, spolni razvoj i druge vane tjelesne
procese). Serotonin utjee na razne mentalne procese, izmeu ostalog na bol
i spavanje te na raspoloenje.
U svakom mentalnom procesu sudjeluje vie neurotransmitera.

VJEBA: Zatvorite oi, diite trbuno i ispraznite um. Svu
svoju pozornost usmjerite na zvukove, postanite svjesni
raznovrsnosti zvukova koji Vas okruuju. Ne trebate nita
drugo raditi nego sluati. S vremenom ete primijetiti da
moete registrirati sve vie razliitih zvukova, kao i onih
slabijeg intenziteta. Izdvojite barem deset minuta za isto
sluanje.
Tijekom dana nastojte uistinu sluati ljude koji Vas okruuju to Vam govore
i kako Vam govore (boja glasa, intonacija itd.). Nastojite to manje priati, a
to vie sluati. Bit ete iznenaeni to sve moete primijetiti!
Vjeba potie rast neurona, razvoj novih izdanaka i aktivira inae slabije
aktivna podruja mozga.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 30
Osim najpoznatijih neurotransmitera dopamina, acetilkolina, serotonina i
noradrenalina postoje jo mnogi neurotransmiteri. Jedan razred
neurotransmitera znanstvenici su otkrili ezdesetih godina 20. stoljea. To su
aminokiseline. Jedna od njih, gama-aminomaslana kiselina (GAMK) bila je
poznata otprije, ali znanstvenici je nisu bili prepoznali kao neurotransmitera
jer se nalazi posvuda u tijelu. Meutim, u mozgu i u lenoj modini
koncentracija GAMK vea je do 1 000 puta od koncentracije dopamina,
noradrenalina i serotonina. Nalazi se u dijelovima mozga zaduenima za
kretanje, ali sudjeluje i u mnogim drugim zadacima mozga. Djelovanje GAMK
jo uvijek je slabo ispitano jer je teko razlikovati molekule GAMK koje imaju
ulogu neurotransmitera od onih koje sudjeluju u drugim procesima.
Peptidi su neurotransmiteri koji plijene pozornost od sedamdesetih godina.
Znatno su vei od aminokiselina; peptidi su ustvari lanci od deset ili vie
spojenih aminokiselina. Znanstvenike zbunjuje to to se peptidi esto nalaze u
istim stanicama s drugim neurotransmiterima, a smatralo se da je potreban
samo jedan transmiter da bi se signal prenio preko sinapse. Primijeeno je da
se to vie peptida oslobaa iz mjehuria to je neuron vie pobuen. Sljedea
neobinost vezana za peptide je mjesto njihova oslobaanja. Za razliku od
ostalih neurotransmitera, koji se oslobaaju u sinapsu sa zavretka aksona,
peptidi se oslobaaju postrance, to znai da je njihovo podruje utjecaja
mnogo vee.
Kada je osamdesetih godina otkrivena jo jedna vrsta neurotransmitera
plinoviti neurotransmiteri dovedeno je u pitanje i samo znaenje tog pojma.
Naime, jedan od plinovitih neurotransmitera, duikov (IV) oksid, koji ima
vanu ulogu u mozgu, u svijetu koji nas okruuje -- sudjeluje u stvaranju
smoga i kiselih kia!
Vjeba povezuje modane polutke, a ima i neke tjelesne dobrobiti. Tijekom
vjebe ete osjetiti da Vam rade neki miii koji su inae dosta rijetko u
uporabi.

VJEBA: Stanite uspravno. Istodobno lagano dignite lijevu
potkoljenicu prema natrag i blago spustite desnu ruku,
takoer prema natrag, te dotaknite dlanom lijevi gleanj s
unutarnje strane.
Zatim to isto uinite sa suprotnom rukom i nogom. Ponovite
to barem petnaestak puta.
Vjebu nemojte raditi brzo, neka tempo bude spor ili umjeren.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 31
Uenje i pamenje nisu isti procesi. Uenje je proces kojim se stjee nova
informacija, a pamenje je proces kojim se to znanje zadrava.
U procesu uenja vanu ulogu igra dugotrajno potenciranje (LTP long-term
potentiation) ponavljano pobuivanje neurona visokom frekvencijom. Kada
se nakon nekog vremena, ak i nakon nekoliko sati, primijeni slabi podraaj,
neuron e biti snano pobuen. Dakle, postao je potenciran. To je ono to
omoguuje neuronima da promijene nain djelovanja i da ga zapamte tijekom
duljeg razdoblja.
Iako se LTP dogaa u cijelom ivanom sustavu, fokusiran je uglavnom u
hipokampusu, koji je povezan s pamenjem. Pamenje vjerojatno ukljuuje
jaanje sinaptike aktivnosti. Uenje je popraeno poveanom komunikacijom
meu neuronima.
Meutim, postoji vjerojatnost da je LTP ukljuen samo u neke oblike uenja.
Vjeruje se da LTP najvie djeluje na taj nain to mijenja sposobnost
reagiranja organizma ili percepciju vanjskih podraaja. Osim toga, postoje i
drugi mehanizmi u uenju, od kojih je jedan potpala, koja je slina LTP-u,
osim to je uglavnom trajna i ovisna o pojavi napada.

VJEBA: Ispred sebe stavite vei papir, a u svaku ruku
uzmite po jednu olovku i crtajte istodobno.
Krenite s jednostavnijim oblicima trokut, krug, etverokut
zatim prelazite na sve sloenije kua, stablo, ovjek sa sve
vie pojedinosti. Na kraju piite rijei i reenice istodobno.

Vjeba povezuje i balansira modane polutke te potie rast i razvoj novih
neurona i neuronskih veza.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 32
Jedna od najvanijih molekula u ivanom sustavu je imbenik rasta ivanih
stanica (NGF nerve growth factor). S drugim neurotrofinima, NGF upravlja
razvojem ivanog sustava u embriju i odravanjem ivanog tkiva i
neuronske transmisije u odraslih. Djeluje na ivanu stanicu na dva naina:
potpomae rast aksona i dendrita te sprjeava samoubojstvo ivanih stanica.
To se dogaa tako to NGF izaziva niz kemijskih reakcija koje e na kraju
rezultirati pobuivanjem odreenog gena u jezgri. Pod utjecajem toga gena
nastaje protein koji sprjeava samoubojstvo neurona ili apoptozu.
Apoptoza omoguuje uklanjanje nepotrebnih stanica, to je openito dobro
kada su stanice oteene (npr. ako smo se opekli) ili kada se gusjenica
pretvara u leptira. No nije dobro kada se to dogaa u mozgu, jer odumrle
stanice u odraslom mozgu ne mogu ponovo izrasti, onako kao u tijelu.
NGF spada u neurotrofine, obitelj proteina koji su kljuni u ivanom sustavu.
Promjene u razini neurotrofina mogu uzrokovati bol, depresiju i poremeaje u
regeneraciji ivaca te u uenju i pamenju.

VJEBA: Otvorite nasumino kakvu knjigu i zapiite prvu
konkretnu imenicu (koja imenuje neto vidljivo i opipljivo)
koju uoite. Recimo da ste zapisali rije olovka. Nastojte
pronai to vie veza izmeu zapisane rijei i predmeta koji
Vas okruuju. Pritom nadvladajte ogranienja uobiajenog
naina poimanja stvari. Npr., olovka i tepih: 1. olovkom se
mogu nacrtati are na tepihu; 2. divovskom olovkom se moe
prignjeiti upravo oprani tepih da bi se iscijedio; 3. olovku moete sakriti pod
tepih od nekoga (vrlo posebnu olovku) itd. to asocijacije vie odskau od
uobiajenog vienja svijeta, to e vjeba biti uinkovitija. Svakoga dana u
tjednu odaberite drugu rije. Na kraju tjedna od svih sedam rijei stvorite
reenicu.
Vjeba razvija sposobnost asociranja, a time i matu i kreativnost, ime pak
jaa pamenje i potie stvaranje neurotrofina.

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 33
Vrlo je sloen i zanimljiv ljudski vizualni sustav. Jedno od novijih istraivanja
pokazalo je da na vizualni sustav bolje razaznaje pokrete pojedinca kada su
usklaeni na smislen nain s drugim pojedincem. Recimo, mozak e bolje
razabrati da jedna osoba baca ako druga stvara obrambenu blokadu, nego
ako je prikazana samo osoba koja baca. Kada promatramo dvoje ljudi u
interakciji i znamo to jedna osoba radi, to e nam pomoi da razumijemo
akciju druge osobe.

Na najosnovnijoj razini, sposobnost ljudskog mozga da interpretira i reagira u
djeliu sekunde na akciju koju vidi pitanje je ivota i smrti (npr.
prepoznavanje da se pribliava tigar s iskeenim zubima). Ali ova je vjetina
takoer vana za uspjeh ljudi kao drutvenih bia jer nam doputa da
prepoznamo je li netko sretan, tuan ili napet na temelju vizualnih znakova,
onih oiglednih, ali i onih mnogo suptilnijih. Istraivanje dokazuje da ova
sposobnost interpretiranja akcija podrava proces vizualne diskriminacije.

Na e vizualni sustav jednako dobro razaznati dva pojedinca u interakciji bez
obzira jesu li njihovi pokreti koordinirani na neprijateljskoj bazi, kao u
prizorima borbe, ili su koordinirani i kooperativni, kao to su plesni pokreti.
Korteks dekodira sloene informacije; u tome moe biti jasna evolucijska
prednost napredna vizualna diskriminacija.

Ljudski mozak se stalno prilagoava ogranienoj koliini vizualnih informacija,
omoguujui nam, npr., da zamislimo cijelu sliku tigra iako mu stabla i grmlje
zaklanjaju dijelove tijela. Na udesni mozak moe i puno vie: vidjeti sliku
ovjeka tamo gdje su samo kruii i crtice, ak na temelju toga odrediti spol i
raspoloenje tog bia!

Vjeba:
Okrenite knjigu naopako pa itajte odozdo prema gore
(odnosno, u ovom poloaju, opet odozgo prema dolje!). Osjetit
ete kako se mozak rastee dok pokuavate proitati rijei i
razumjeti znaenje reenica.

Vjebom se stvaraju nove neuronske veze.


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 34
Teorija o nainu okidanja neurona, odnosno kako neuroni prenose jedni
drugima informacije, donedavno je podsjeala na prelijevanje zdjele. Naime,
smatralo se da neuron prenosi poruku drugom neuronu odreenim brojem
impulsa u odreenom razdoblju. Kada punimo zdjelu vodom, ne prelijeva se
do odreene toke, do kritinog trenutka. Tako neuroni primaju informacije
od drugih neurona, ali prenose ih dalje susjednim neuronima samo ako se
dosegne odreeni prag, odreena kritina toka.

Prema novijim istraivanjima, ova teorija zdjele mogla bi biti pogrena. ini
se da neuroni funkcioniraju vie poput dijelova telegrafskog sustava koji
oitava impulse ili iljke koje prima kao da su toke i crte u Morseovoj
abecedi. Nema ekanja da se dosegne kritina toka svaki neuron bez
prestanka prenosi informacije o svom trenutanom statusu. Slikovito reeno:
stalno govori svojim susjedima koliko je zdjela puna.

Ovakav sustav prijenosa informacija znai da svaki neuron ima kapacitet
kodiranja i do 100 puta vie podataka u sekundi nego to se prije mislilo. Ako
to poveemo sa saznanjem da mozak ima oko 100 milijardi neurona i da svaki
neuron moe komunicirati s 10 000 drugih neurona, kapacitet mozga se
uzdie do vrtoglavih visina.

Vjeba:
U susretima s drugim ljudima postavljajte to vie pitanja:
Tko? to? Gdje? Kada? Kako? Zato? Npr. Gdje radite?
Kada ste poeli tu raditi? Koji je najvei izazov u vaem
poslu? Jednostavno svoj mozak usmjerite na postavljanje
pitanja.

Vjeba razvija znatielju, iri bazu znanja i poboljava pamenje. Takoer,
stvara nove neuronske mree te aktivira i jaa postojee.



ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 36

Istraivajui sredita za uitak, znanstvenici su ustanovili da su sva sredita
smjetena u bazi putanje dopamina. Dopamin je hormon i neurotransmiter,
najvaniji kemijski spoj vezan za pobuenost, stanje pripravnosti i uzbuenja.
Oslobaa se uglavnom u hipotalamusu i modanom deblu. Stanje
pobuenosti u izravnoj je vezi s osjeajima. Jo uvijek nije potpuno jasna ta
njihova veza, no evidentno je njihovo uzajamno djelovanje.
Dopamin ima niz uloga: u motivaciji i nagradi (povezan je sa sustavom za
uitak, oslobaa se u iskustvima koja prirodno donose nagradu, kao to su
hranjenje i seks), u ponaanju, spavanju, raspoloenju, pozornosti, kogniciji i
uenju. Uoeno je da razina dopamina raste kada se dogodi neoekivana
nagrada, a pada kada oekivana nagrada izostane. Stoga mnogi smatraju da
tako dopamin alje signal za uenje dijelovima mozga odgovornima za
usvajanje novog ponaanja.
U eonim renjevima dopamin kontrolira tijek informacija iz drugih podruja
mozga, a poremeaj u ovom dijelu moe izazvati opadanje pozornosti,
kognitivnih funkcija, naroito pamenja, te sposobnosti rjeavanja problema.
Dopamin je povezan s dva velika poremeaja sredinjeg nervnog sustava
shizofrenijom i Parkinsonovom boleu, pa su mnoga istraivanja uloge
dopamina usmjerena upravo na tu vezu. Istrauje se i njegova uloga u
zlouporabi droga kao to su kokain i amfetamini, koji djeluju tako to
poveavaju koncentraciju dopamina u sinaptikoj pukotini. Daljnja istraivanja
trebaju pokazati koje aktivnosti i tretmani mijenjaju razinu dopamina i drugih
neurotransmitera te koje su mogue posljedice tih promjena.

Vjeba:
Svakoga dana u tjednu prepriajte jednu tradicionalnu
priu iz druge perspektive, npr. Snjeguljicu iz perspektive
zle maehe, Crvenkapicu iz perspektive vuka itd. Nastojte
se potpuno uivjeti u taj lik, doivjeti njegove osjeaje i
vidjeti svijet njegovim oima. Budite luckasti, budite
zloesti, budite naivni to god vam doe kao
odgovarajue tom liku. U svakom sluaju, nastojte se
pritom zabaviti!
Vjeba razvija kreativnost, poboljava pamenje, iri percepciju, potie rast
dendrita i podie razinu dopamina.

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 37
Ljudski je mozak u stanju proizvesti to niti jedan drugi ne moe: govor.
Budui da mnoge ivotinje imaju razvijene sustave komuniciranja, postavljalo
se pitanje je li govor iskljuiva povlastica ovjeka. Jedini je ovjek anatomski
osposobljen za govor. To mu omoguuje sputeni grkljan koji nema niti jedan
drugi sisavac. Istraivanjima na impanzama nastojalo se ustanoviti je li to
jedina prepreka govoru, i to tako to su pouavali impanze jeziku znakova ili
obliku sporazumijevanja uporabom znakova. Ustanovilo se da je jezik mnogo
vie od pukog govora; jezik je osobina mozga. impanze su i nakon
viegodinjeg uenja uspjele nauiti tek oko 150 rijei kojima su se sluile
potpuno nestvaralaki, samo za postizanje odreenog cilja.
Postoji teorija da je jezik uroen ovjeku kao biolokoj vrsti, to znai da je
postojao evolucijski razlog za njegov nastanak. Pretpostavlja se da je nastao
u razdoblju evolucije kada je dolo do poveanja skupine, radi lakeg
uspostavljanja kontakta. Jedino je ovjek u stanju vidjeti stvari kao znakove
za druge stvari (recimo, prsten na ruci kao znak brane zauzetosti) i
razmiljati metaforiki, dakle tako da jednu stvar vidi u vie znaenja. Ove su
sposobnosti izravno povezane s jezikom kao njegova posljedica, ili su se
razvijale usporedo s njim.
Najpoznatiji centri za jezik su Brocino i Wernickeovo podruje koji se nalaze u
lijevoj polutki. Meutim, snimanja mozga tijekom govora pokazala su da samo
jedna izgovorena rije pokrene mrekanje modane kore; pokrenu se sve
predodbe i sjeanja vezana za tu rije. Neurokirurg George A. Ojemann
elektrodom je poticao mozak pacijenata koji su bili pri svijesti tijekom
operacije na mozgu. Dodirivanje nekih mjesta izazvalo bi gutanje slogova, a
dodirivanje drugih prekid govora. Zanimljivo je da su ta mjesta kod razliitih
ljudi bila potpuno razliita. Zakljuak je da dvije polutke imaju razliite
zadatke, ali su te razlike vrlo suptilne. Ojemann smatra da je lijeva polutka
zaduena za pronalaenje rijei i razmiljanje, a desna za osjeajnu obojenost
rijei i istananost znaenja. Kako god bilo, svoju sposobnost govora
zahvaljujemo usporednom radu mnogih podruja mozga.

Vjeba:
Odaberite u novinama jedan lanak te, dok ga itate,
zamiljajte to razni ljudi, spomenuti u lanku, misle i
osjeaju. Npr., ako je rije o vremenskoj nepogodi u
nekom kraju, zamislite kako se osjea pripadnik
spasilake slube, o emu razmilja i to ga pokree;
kako se osjea zabrinuti roditelj, kako graevinski
poduzetnik itd. Svakoga dana u tjednu odaberite drugi
lanak.
Vjeba razvija lingvistike sposobnosti, imaginaciju, asocijativnost i
kreativnost. Stvara nove dendrite i nove neuronske veze.

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 38
Tijekom noi, dok mi vrsto spavamo, na mozak ne samo da ne spava, ve
je vrlo aktivan. Obino prolazimo kroz pet faza sna: 1., 2., 3., 4. i REM (rapid
eye movement brzi pokreti oiju) fazu. Ove se faze smjenjuju u ciklusima
jedna za drugom pa ispoetka. Odrasli ljudi provedu oko 50 % sna u drugoj
fazi, oko 20 % u REM fazi, a preostalih 30 % u ostalim fazama sna. Prvu fazu
karakterizira lagani san iz kojeg se lako probuditi. Oi se vrlo sporo miu, a
miina se aktivnost usporava. U drugoj fazi nam se oi prestaju pokretati, a
modani se valovi usporavaju. U treoj fazi se pojavljuju izuzetno spori delta
valovi, isprekidani kraim, brim valovima. U etvrtoj fazi mozak proizvodi
gotovo iskljuivo delta valove. Trea i etvrta faza su faze dubokoga sna kada
je spavaa teko probuditi. Nema miine aktivnosti, a oi miruju. Kada
uemo u REM fazu, oi nam se ponu kretati brzo u raznim smjerovima,
disanje nam se ubrza i postane plie, ubrza kucanje srca, poraste krvni
pritisak, a miii naih udova postanu privremeno paralizirani. I tada nam se
dogaaju snovi. Prva REM faza obino se dogaa oko 70-90 minuta nakon to
smo zaspali. Cijeli ciklus traje u prosjeku 90-110 minuta. Tijekom sna duljina
REM faze se poveava.
Jo uvijek znanstvenici istrauju to se to sve dogaa u mozgu za vrijeme
sna. Jedno je sigurno: spavanje je neophodno za opstanak. Nedostatak sna
oituje se na mnogim razinama, a dugotrajni poremeaj spavanja moe imati
dalekosene posljedice. Neki strunjaci vjeruju da se tijekom sna obnavljaju
neuroni koriteni za vrijeme budnog stanja. Aktivnost u dijelovima mozga
zaduenima odluivanje, kontrolu emocija i drutvenu interakciju drastino se
smanjuje tijekom spavanja, to bi moglo znaiti da san pomae da odrimo
optimalno socijalno i emocionalno funkcioniranje dok smo budni. REM faza
stimulira podruja mozga zaduena za uenje i pamenje. Nedostatak ove
faze ima izravne posljedice na sposobnost uenja.

Vjeba:
Ovoga tjedna svako jutro, odmah nakon buenja,
zapiite svoje snove. ak i ako se niega ne budete mogli
sjetiti, opiite osjeaje i raspoloenje. Nacrtajte svoj san,
ne doslovno, ne cijeli san, ve jednom slikom prikaite
san ili raspoloenje koje san u Vama izaziva.
Jo emo govoriti o snovima i sanjanju i razjasniti to sve
postiete ovim!


ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 39
Neurotransmiteri upravljaju time hoemo li biti budni ili spavati aktivirajui
razliite skupine neurona u mozgu. Faza dubokoga sna podudara se s
otputanjem hormona rasta u djece i mladih. Tada i mnoge tjelesne stanice
pojaano proizvode protein (koji je potreban za rast stanica i njihov
oporavak). REM faza poinje signalima iz bazinog dijela mozga zvanog most.
Talamus ih prima i prosljeuje modanoj kori. Most alje i signale koji
iskljuuju neurone u lenoj modini, ime se izaziva privremena paraliza
miia ruku i nogu.
Spavanje je zanimljiv fenomen i u podruju prouavanja svijesti. Svijest je
teko definirati; moe se rei da je to stanje koje nastupa ujutro po buenju i
nestaje naveer kada zaspimo, no oigledno je da postoji vie razina svijesti
pa takva definicija postaje upitna. Spavanje se openito smatra stanjem bez
svijesti, meutim REM faza slii budnom stanju po tome to tada mozak ne
proizvodi kemijske spojeve potrebne za odravanje stanica, kao to to ini za
vrijeme spavanja bez snova. I snimke mozga govore da nema razlike izmeu
REM faze i budnog stanja. Tijekom REM faze miii su paralizirani da ne bi
dolo do obavljanja radnji iz snova. Oi se vrlo brzo pokreu, vjerojatno
pratei slike iz snova.
Uloga snova i dalje je poprilino nejasna. Jedno je od najeih tumaenja da
se za vrijeme sna sreuju dnevna iskustva. Meutim, koliko je odrivo to
tumaenje ako znamo da se ljudski fetus star 26 tjedana stalno nalazi u REM
fazi? Zasad nijedno objanjenje uloge snova nije potpuno niti konano.

Vjeba:
Ovaj tjedan svaku veer prije spavanja radite na
oputanju koje e Vam omoguiti kvalitetan,
regenerirajui san. Leei na leima, usmjeravajte svoju
pozornost na dio po dio tijela, kreui od stopala prema
glavi. Na svakom dijelu tijela zadrite se po nekoliko
sekundi promatrajui kako se taj dio oputa. Na taj nain
proite cijelo tijelo tri-etiri puta.
Kvalitetan san je neophodan za obnavljanje neurona i njihov rast.

ONLINE TRENING
TRAIN YOUR BRAIN
LEKCIJA 40
Pojavu poznatu pod nazivom deja vu (franc. ve vieno) ili paramnezija,
prema ispitivanjima proivljava oko 70 % ljudi. Dogaa se naizgled nasumino
i traje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. esto je popraena osjeajem
nejasne slutnje ili znakovitosti. Opeprihvaena definicija ove pojave bila bi:
Svaka subjektivno neprikladna impresija poznatosti, povezanosti sadanjega
iskustva s neodreenom prolou. Sama definicija, dakle, ne govori mnogo.
Postoje razliiti oblici ove pojave. Jedan od njih je deja vecu (ve
proivljeno) koji ukljuuje sva osjetila, ne samo vid.
Religija, psihologija i parapsihologija nude razna objanjenja ove pojave:
sjeanja iz prolih ivota, izvantjelesna iskustva, vidovitost, zaboravljeni snovi
(deja reve ve sanjano). Freud je ustvrdio da je ona uzrokovana slinou
sadanje situacije s potisnutim fantazijama te zakljuio da je previe
zbunjujua za istraivanje. Neurolozi u objanjenje uvode zalutale elektrine
signale. Ova teorija kae da, ako dva signala nose informacije od osjetila do
mozga, kanjenje drugog signala moe uzrokovati osjeaj prisjeanja.
Nova istraivanja u neuroznanosti nude nova objanjenja. Znanstvenici s
Picower Institute for Learning and Memory proveli su eksperiment s genetiki
izmijenjenim mievima i uoili zanimljivost u hipokampusu, dijelu mozga
zaduenom za pamenje mjesta i konteksta. Naime, mjesne stanice, tj. set
neurona koji se pali da bi osigurao trag za svako novo mjesto s kojim se
susretnemo, ponovo se pali kada sljedei put vidimo ta mjesta. Ako se
naemo u prostoru vrlo slinom onome koji smo vidjeli prije, trag stvara novi
set neurona koji se preklapa s veim postojeim. Kad ima dovoljno
preklapanja meu setovima, dogaa se deja vu. U tome vanu ulogu igra
jedan dio trodijelne strukture hipokampusa (dentate gyrus) koji je presudan u
brzom prepoznavanju malih razlika koje svako mjesto ine jedinstvenim. On
pridonosi prostornom uenju i finom podeavanju u razlikovanju obrazaca.
Ni ovo znanje, kao ni ostala znanja, nije konano ni vjeno. Do neke nove
teorije, evo i nekih zanimljivosti u vezi s ovom pojavom. Istraivanja pokazuju
da se deja vu ne dogaa do osme ili devete godine, indicirajui da ta pojava
moda zahtijeva odreenu razinu razvijenosti mozga da bi se iskusila ili
opisala. Najuestalija je od adolescencije do dvadesetih godina, a najvea je
vjerojatnost da e se dogoditi kada smo umorni ili pod stresom.

Vjeba:
Napiite slova A- niz lijevi rub papira. U svaki red
napiite po jedno slovo. Kraj svakog slova napiite rije
koja poinje tim slovom, a koja je povezana s praznicima.
Sljedeeg dana zapisujte rijei povezane npr. s morem,
odnosno svakoga dana odaberite drugu temu u vezi s
kojom ete zapisivati rijei (recimo, znanstvena otkria,
ivotinje, va posao ili kola itd.). Sama tema nije vana;
vaan je izazov vaem mozgu.
Vjeba potie nastajanje novih neuronskih veza i jaanje postojeih.

Train Your Brain 1-40

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Train Your Brain 1-40

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ONLINE TRENING

TRAIN YOUR BRAIN

You might also like