Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita

Strategija unaprjeenja prevencije kriminaliteta

kroz multidisciplinarni pristup i vodstvo lokalne vlasti
u gradu Splitu za razdoblje
2013. 2015.






















- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


2

SADRAJ:

1. Uvod...................................................................................................................................................3
2. Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita.................4
3. Analiza rada iz programa 2010-2012. godine................................................................................5
3.1. Pregled provedenih projekata.....................................................................................................5
3.2. Pokazatelji provedenih istraivanja............................................................................................6
3.3. Zakljuak i smjernice..................................................................................................................8
4. Sigurnosni pokazatelji izvod iz slubenih statistika policije...................................................10
5. Strategija unaprjeenja prevencije kriminaliteta.......................................................................11
5.1. Multidisciplinarni pristup..........................................................................................................11
5.2. Vodstvo lokalne vlasti...............................................................................................................12
5.3. Uloga policije............................................................................................................................12
6. Mjere i aktivnosti za podruja djelovanja...................................................................................13
6.1. Prevencija nasilja i ovisnosti.....................................................................................................13
6.2. Podizanje razine sigurnosti javnih prostora..............................................................................14
6.3. Sigurnosna kultura i samozatita..............................................................................................15
6.4. Vodstvo i podrka projektima podizanja razine kvalitete ivljenja, prevencije asocijalnog ponaanja i
zatite rizinih skupina..........................................................................................16
6.5. Razvoj Vijea za prevenciju na razini gradskih kotara (GK)...................................................16
7. Rad Vijea.......................................................................................................................................17
7.1. Sazivanje radnih sastanaka.......................................................................................................17
7.2. Obveze i uloge lanova Vijea.................................................................................................17
7.3. Ukljuivanje partnera i zainteresiranih osoba...........................................................................17
8. Vrednovanje rezultata...................................................................................................................17
8.1. Vrednovanje uinaka pojedinih aktivnosti ciljanim pokazateljima...........................................18
8.2. Vrednovanje ciljeva strategije kroz izvravanje obveza pojedinaca i institucija......................18
8.3. Neovisno istraivanje ...............................................................................................................1

- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


3

1. UVOD

Ovaj dokument pojanjava ulogu i zadae Vijea za provedbu programa prevencije
kriminaliteta na podruju grada Splita te sadri pregled mjera i aktivnosti za provedbu Strategije
unaprjeenja prevencije kriminaliteta kroz multidisciplinarni pristup i vodstvo lokalne vlasti
u gradu Splitu za razdoblje 2013. 2015.
Prilikom izrade strategije uvaena je dosadanja pozitivna praksa rada Vijea, vrednovana
uinkom i rezultatima pojedinanih projekata te provedenih neovisnih znanstvenih istraivanja. U
izradi su koriteni svjetski priznati kriteriji i znanstvene preporuke za prevenciju kriminaliteta u
lokalnoj zajednici, kao i strategije primjene znanosti i primjera dobre prakse, definirani u
organizacijskim i radnim uputama za praktino djelovanje. Strategija je planirano prilagoena
lokalnim potrebama sa znanjima koja se temelje na kvalitetnim analizama i planiranim aktivnostima
na horizontalnoj i vertikalnoj razini u partnerstvu i multidisciplinarnom pristupu. Programske
aktivnosti provodit e se uz podrku i vodstvo lokalne vlasti, uz odgovornost gradske uprave za
osiguranje materijalnih i ljudskih potencijala. Pritom su uvaeni dugoroni prioriteti grada Splita na
gospodarskom i socijalnom planu, kroz primjer jaanja turizma kao stratekog cilja.

Strategija dugorono ima za cilj potaknuti zainteresiranost i odgovornost za sigurnost i
prevenciju kriminaliteta kod svih subjekata lokalne zajednice. Multidisciplinarni pristup jami veu
uinkovitost i ire drutvene stavove, a ne samo partikularne, bolju komunikaciju i interakciju
usmjerenu na usklaivanje s potrebama grada Splita, kroz pruanje informacija, edukaciju i
senzibilizaciju svih organizacija, gospodarskih imbenika, tijela uprave, znanstvenih ustanova,
nevladinih udruga i pojedinaca o potrebama i aktivnostima prevencije kriminaliteta.

Mjere i aktivnosti definirane su s ciljem poticanja kreativnih i inovativnih pristupa
prevenciji kriminaliteta te uspostave primjenjivih i mjerljivih kriminalno preventivnih projekata.
Rad Vijea je prikazan na web stranicama Grada Splita, to osigurava transparentnost i dostupnost
iroj javnosti. Kratkoroni i dugoroni ciljevi strategije su podizanje razine kvalitete boravka i
ivljenja u gradu Splitu te prepoznavanje od strane graana, utemeljeno na porastu osjeaja
sigurnosti.





- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


4


2. VIJEE ZA PROVEDBU PROGRAMA PREVENCIJE KRIMINALITETA NA
PODRUJU GRADA SPLITA
Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita
radno je tijelo Gradskog Vijea, osnovano na inicijativu PU Splitsko - dalmatinske. Gradsko Vijee
kao predstavniko tijelo graana i lokalne samouprave osigurava legitimitet rada Vijea.
Vijee se sastoji od predstavnika policije, Grada Splita te vanjskih lanova koji zastupaju
institucije iz sustava zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja, pravosua te ostalih relevantnih
institucija. Rad Vijea temelji se na injenicama da je sigurnost osnovno pravo svakog ovjeka i
bitna komponenta kvalitete ivota te da je kriminalitet sloen problem koji pojedine drutvene
institucije ne mogu rijeiti samostalno, bez angamana ire zajednice. Ciljevi planiranih
preventivnih aktivnosti su smanjenje kriminaliteta i osjeaja nesigurnosti kod graana te poveanje
ukupne kvalitete ivota.

Zadae Vijea su: utvrivanje i provedba programa prevencije kriminaliteta na podruju
grada Splita, procjena stanja kriminaliteta sukladno planiranom programu rada, razmatranje i
predlaganje mjera za poboljanje osobne sigurnosti graana i materijalnih dobara nadlenim
tijelima, poticanje i razvijanje programa prevencije kroz partnerstvo i zajedniko djelovanje s
tijelima javne vlasti, javnih slubi, gospodarstva i graana, suzbijanje nasilja na javnim mjestima te
u obitelji, delinkvencije djece i mladih te zlouporabe psihoaktivnih sredstava.
Na temelju odgovarajuih pokazatelja lanovi Vijea planiraju provedbu odreenih
projekata, za iju se realizaciju formiraju radne skupine. U radnim skupinama mogu sudjelovati i
graani te predstavnici institucija koji mogu pruiti strunu, materijalnu ili drugu pomo u
poveanju sigurnosti i kvalitete ivota u gradu.

Sukladno svojim zadaama, Vijee donosi program rada uz prethodno miljenje Gradskog
Vijea, a sredstva za provoenje programa se osiguravaju iz prorauna grada Splita.
Rad Vijea je javan.

3. ANALIZA RADA IZ PROGRAMA 2010.-2012. GODINE

3.1. Pregled provedenih projekata
Ispitivanje javnog mnijenja u gradu Splitu na temu osjeaja sigurnosti. Projekt realizirao
Pravni fakultet Sveuilita u Splitu. Pokazatelji dobiveni vrednovanjem miljenja graana
- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


5

koriteni kao osnova i smjernice za planiranje konkretnih mjera.
Poboljanje stanje sigurnosti u zonama O. Osnovana radna skupina Vijea za utvrivanje
stanja i predlaganje mjera u svrhu poboljanja uvjeta u zonama osnovnih kola. Zajedniki
rad vie institucija i poduzimanje odgovarajuih mjera i radnji po uoenim problemima.
Situacijska prevencija / poboljanje rasvjete. Aktivnost na poboljanju stanja rasvjete na 10
situacijskih arita. Aktivnost provedena temeljem dobivenih podataka iz provedenog
istraivanja percepcije stanja sigurnosti u gradu Splitu.
Projekt - Unaprjeenje rada Vijea. Suradnja s MUP-om RH, Uredom za razvoj u RH
(UNDP) i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveuilita u Zagrebu na istraivanju
percepcije sigurnosti kroz definiranje rizinih faktora i prijedloga za unaprjeenje rada
Vijea.
Prevencija ovisnosti u O. Po prijedlogu MUP-a RH, a uz preporuku Vijea, sklopljen
ugovor izmeu grada Splita i PU Splitsko-dalmatinske za provedbu kontinuiranog programa
prevencije ovisnosti u O za uenike 4., 5. i 6. razreda.
Razvoj mree Vijea za prevenciju na razini GK. Javnim prezentacijama i sastancima s
predstavnicima GK prezentiran je model suradnje i mogui rad u Vijeima za prevenciju na
razini GK, a rezultat je vei broj formiranih vijea.
Projekt Alkohol NE hvala. Vei broj strunjaka u radnoj skupini. Provedeno istraivanje u
zavrnim razreda O i S na uzorku od 2.500 uenika. Okrugli stol, javne prezentacije i
druge aktivnosti. Medijska promidba ciljeva te pojaana aktivnost nadlenih slubi za
nadzor. Izrada i distribucija letka za ugostitelje i trgovce te inicijativa za izmjenu gradske
odluke o komunalnom redu.
Video nadzor javnog prostora. Definiranje problema javnog mjesta od strane GK (zona
Doma mladei) te policije, sukladno miljenju javnosti i evidentiranim dogaajima.
Realizacija video-nadzora s praenjem slike od strane policije.

Vijee je realiziralo velik broj aktivnosti iz programskih odrednica usmjerenih na prevenciju
kriminaliteta u turistikoj sezoni, prevenciju nasilja nad enama i meu mladima te protiv
zlouporabe pirotehnike od strane maloljetnika, dok su aktivnosti na podruju prevencije u prometu
realizirane uz direktno sudjelovanje strunih slubi grada.

Aktivnosti Vijea kroz primjere pozitivne prakse predstavljene su na 3. regionalnoj
konferenciji o sigurnosti gradova, u Zagrebu 2011. godine, 4. regionalnoj konferenciji o sigurnosti
gradova, u Solinu 2012. godine, kao i izlaganjem projekta Alkohol NE hvala na sajmu
- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


6

tematskog sadraja urbane sigurnosti u gradovima 2012.godine, u Zagrebu. O svim aktivnostima
Vijea javnost je informirana putem medija te na web stranicama grada Splita.
Gradu Splitu je na VI. konferenciji Hrvatske udruge menadera sigurnosti (HUMS)
dodijeljena Hrvatska velika nagrada sigurnosti 2012. godine" na temelju rada Vijea, i to za
doprinos lokalne zajednice na prevenciji kriminaliteta.

3.2. POKAZATELJI PROVEDENIH ISTRAIVANJA

Ispitivanje javnog mnijenja u gradu Splitu na temu osjeaja sigurnosti.
Cilj istraivanja je dobivanje miljenja graana o stanju sigurnosti i mjerama koje se
poduzimaju s ciljem poveanja sigurnosti. Istraivanjem se elio dobiti uvid u stavove o
stupnju osobne sigurnosti te openito u gradu i prema gradskim kotarevima uz kvalifikaciju
po pojedinim predloenim mjestima. Poseban rezultat istraivanja su prijedlozi graana o
mjerama za ublaavanje ili uklanjanje negativne pojave te samim time poveanje kvalitete
ivljenja u gradu Splitu.
Bitni pokazatelji iz istraivanja kao odrednice strategije:





















Slika 1. Utjecaji na osjeaj nesigurnosti u mjestu stanovanja Slika 2. Potrebne mjere u svrhu otklanjanja negativnih
pojava u mjestu stanovanja

Istraivanje percepcije stanja sigurnosti kroz definiranje rizinih faktora i Zajednice koje brinu
znanstveno utemeljena prevencija u zajednici: iskustva Istre, akovca i Splita.
Zajedniki projekt UNDP-a i MUP-a RH Unaprjeenje rada na izgradnji sustava prevencije
- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


7

kriminaliteta i podrka osnivanju koordinacijske jedinice za prevenciju kriminaliteta koji je
imao za cilj razvijanje modela funkcioniranja Vijea za prevenciju u RH. Vijee iz Splita je
odabrano zbog motiviranosti kljunih ljudi grada i Vijea za dobivanjem novih znanja i
vjetina za uinkovito preventivno djelovanje u zajednici te zbog pozitivnog i uspjenog
djelovanja Vijea u relativno kratkom razdoblju od aktiviranja. Istraivanje odraeno u
razdoblju od lipnja 2010. do studenog 2010. godine.
Bitni pokazatelji iz istraivanja kao odrednice strategije:
Spremnost zajednice - rezultati ukazuju da lanovi Vijea ocjenjuju da se opa spremnosti
zajednice (Grad Split) za prevenciju nalazi na razini 3. - djelomina osvijetenost, poetno
prepoznavanje


minimalna razina spremnosti potrebna za implementaciju preventivnih
programa
prosjena razina spremnosti za prevenciju u Gradu Splitu

Slika 3. Procjena razine spremnosti po dimenzijama

Rizini imbenici kod djece i mladih - koritenje sredstava ovisnosti (54,1% uenika),
percepcija dostupnosti sredstava ovisnosti (42% uenika), zakonske norme pogodne za
injenje kaznenih djela (34% uenika), zakonske norme pogodne za koritenje sredstava
ovisnosti (19,6% uenika), neorganiziranost zajednice(16,2% uenika), dostupnosti oruja
(13,3% uenika).
Zatitni imbenici za uenike osnovnih i srednjih kola grada Splita ukljuenih u ispitivanje
- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


8

- analiza pokazuje da su najizraeniji zatitni imbenici: obiteljske nagrade za prosocijalni
angaman ( 93,4% uenika) i obiteljske prilike za prosocijalni angaman (91,4% uenika)
Sigurnost zajednice - 48,6% ispitanika na pitanje o sigurnosti odgovara da se osjea
sigurno, dok dodatnih 19,1% graana odgovara da se osjea jako sigurno. Samo 2,6%
graana odgovara da im se ne svia susjedstvo u kojem ive, dok 47,1% graana smatra da
je njihovo susjedstvo dobro mjesto za odgoj djece.
Najizraeniji problemi u zajednici graani kao najizraenije problemime vide konzumaciju
alkohola i ostalih psihoaktivnih tvari, prometne prekraje, nedostatak zelenih povrina za
djecu i mlade, vandalizam, nasilje u obitelji i meu mladima, ilegalno posjedovanje oruja,
neadekvatnu skrb za mentalno zdravlje graana te razne komunalne probleme.
Prijedlozi graana za mogua rjeenja problema u zajednici - poveanje broja kontakt
policajaca u gradskim etvrtima; kvalitetnija suradnja i zajedniko djelovanje svih lokalnih
institucija i subjekata, poveanje svijesti samih graana te poticanje na reakciju u svim
situacijama kada mogu utjecati na ponaanje ostalih sugraana.

Iz rezultata istraivanja koje se bavi procjenom potreba u zajednici, kao prioritete na koje se
treba usmjeriti preventivno djelovanje Vijea, a kako bi adresiralo aktualne probleme u zajednici
izdvaja se: rano pijenje mladih, koritenje i dostupnost ostalih sredstava ovisnosti, situacijska
prevencija, potreba za razvojem sustava podrke volonterskom radu i prosocijalnom angamanu u
zajednici i u koli od vie institucija i samih graana.

3.3. ZAKLJUAK I SMJERNICE

Aktiviranjem Vijea zapoelo se s ostvarivanjem podrke nositeljima i predlagateljima
preventivnih aktivnosti, koordinacijom razliitih ustanova, iniciranjem ranog prepoznavanja raznih
oblika devijantnog ponaanja, primjenom pozitivne prakse s nacionalne razine, fokusiranjem i
interesom za osjetljive skupine (djeca, starije sobe, itd.) te iniciranjem vrednovanja preventivnih
aktivnosti na znanstvenoj podlozi, ali ne u dostatnoj mjeri.
Prevencija ovisnosti, obiteljsko nasilje i nasilje meu djecom, maloljetnika delinkvencija i
vandalizam tretirani su u projektnim aktivnostima po planu, uz izostanak inicijative pojedinih
dravnih institucija za rjeavanje definiranih i rano prepoznatih problema.

Zatita imovine kao programska orijentacija Vijea tretirana je u manjim aktivnostima i nije
zakljuena s obzirom da je u tjeku aktivnosti izrade radnog materijal o smaozatitnom ponaanju.
- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


9

Podizanje razine sigurnosti u prometu voeno je usporedo s radom Vijea u izravnoj komunikaciji
specijalizirane linije rada PU te strunih slubi grada, uz prezentaciju pokazatelja lanovima Vijea
i tematsko obraivanje u drugim podrujima.
Iniciranje prevencije kriminaliteta na razini gradskih kotareva u gradu Splitu, kao vrlo
uspjena aktivnost, rezultirala je formiranjem veeg broja Vijea, poetkom aktivnosti te stvaranjem
podloge za daljnju ozbiljnu nadogradnju, kao temelj prevencije na mikro razini.
Iniciranje ukljuivanja grada Splita u Europsku udrugu sigurnih gradova je aktivnost koja je
rezultirala direktnim kontaktom predstavnika grada i navedene oragnizacije te upoznavanjem s
uvjetima ukljuivanja te financijskim trokovima. Zakljuak je daljnje razmatranje koristi koje bi
Grad i Vijee imali od navedenog angamana te moguih trokova.

U radu Vijea koritene su preporuke iz istraivanja Zajednice koje brinu znanstveno
utemeljena prevencija u zajednici: vea otvorenost medijima, koritenje rezultata znanstvenih
istraivanja, osiguranje financijskih sredstava, kao i edukacija lanova Vijea, dok je izostalo
ukljuivanje drugih institucija i predstavnika medija te stvaranju uvjeta za radno mjesto za
voenje Vijea u gradu.

Ope smjernice rada Vijea:
podrka i vodstvo nositeljima preventivnih aktivnosti na razini grada
koordinacija aktivnosti razliitih ustanova, slubi i pojedinaca
rano prepoznavanje kriminala i problema koji ga generiraju od vie subjekata
pronalaenje i primjena najbolje prakse s vie podruja
osposobljavanje sudionika projektnih aktivnosti
fokusiranost na osjetljive skupine stanovnitva i prilagodba programa istima
osiguranje pouzdanosti programa i projekata te njihovu trajnost
osiguranje vodee uloge elnih ljudi gradske uprave i sredstava financiranja
ralamba i valorizacija uinka institucija i pojedinaca u dosadanjem radu Vijea te
iniciranje novih osoba s izrazitim voljnim i profesionalnim interesom
proaktivni pristup ciljanim mjerama u izvanrednim situacijama koje proizvode
negativan uinak i osjeaj nesigurnosti u javnosti
ukljuivanje grada Splita u Europsku udrugu sigurnih gradova




- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


10

4. SIGURNOSNI POKAZATELJI IZVOD IZ SLUBENIH STATISTIKA POLICIJE
1.TABELARNI PRIKAZ EVIDENTIRANIH KAZNENIH DIJELA NA PODRUJU GRADA SPLITA

UKUPAN BROJ KAZNENIH DJELA
2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
11 MJESECI
2012
UBOJSTVO 4 2 4 3 1 3
POKUAJ UBOJSTVA 7 3 5 5 4 4
TTO 54 57 49 63 46 30
SILOVANJA I POKUAJI SILOVANJA 3 2 0 4 2 2
OSTALA K.D. PROTIV IT., SPOL. SLOBODE
I SPOL. UDOREA
49 34 38 35 37 15
RAZBOJSTVA 88 86 133 51 106 129
RAZBOJNIKA KRAA 16 5 8 7 5 10
PROVALE U DOMOVE 196 98 67 67 138 99
PROVALE U TRGOVINE 125 108 97 69 52 62
PROVALE U VOZILA 148 59 86 102 39 40
DEPNE KRAE 142 89 63 52 80 28
ZLOUPORABA OPOJNIH DROGA 431 524 397 400 400 365
ZBIRINI POKAZATELJI
UKUPNO KRAE 892 840 673 786 761 589
UKUPNO PROVALE 830 607 638 597 538 483
UKUPNO IMOVINSKA KD 2048 1780 1680 1637 1597 1286
UKUPNO DOVOENJA U OPASNOST 31 31 15 13 15 12
UKUPNO PROTIV IVOTA I TIJELA 117 96 86 110 90 54
UKUPNO KAZNENIH DJELA 3656 3425 3133 3142 3149 2566
UKUPNA RAZRJEENOST (%) 68 72 69 69 71 70

2. TABELARNI PRIKAZ MALOLJETNIKE DELINKVENCIJE I KAZNENIH DJELA NA TETU DJECE I MALOLJETNIKA

GRAD SPLIT I-XII
MJ
2010.
GRAD SPLIT I-
XII MJ
2011.
GRAD SPLIT JEDANAEST
MJ. 2012.
BROJ PRIJAVLJENIH MALOLJETNIKA 159 149 113
BROJ PRIJAVLJENE DJECE 26 14 4
BROJ K.D. IZVRENIH PO MALOLJETNICIMA 249 274 277
BROJ K.D. IZVRENIH PO DJECI 35 19 9
BROJ K.D. IZ L. 117 ZSM NA TETU MALOLJETNIKA I DJECE
139 117 46
PRIJAVLJENI MLAI PUNOLJETNICI 142 144 150
K.D. NASILNIKOG PONAANJA U OBITELJI 42 45 16

3. T ABELARNI PRIKAZ PROMETNIH NESREA I NJIHOVIH POSLJEDICA NA PODRUJU GRADA SPLITA

4. TABELARNI PRIKAZ PREKRAJA PROTIV JRM NA PODRUJU GRADA SPLITA

2006. 2007. 2008. 2009.
DVANAEST
MJESECI
2010.
DVANAEST
MJESECI
2011.
JEDANAEST
MJESECI
2012.
DRSKO PONAANJE 202 240 209 204 194 175 170
SKITNJA 13 8 7 15 12 3 7
PROSJAENJE 23 14 7 15 11 9 12
TUNJAVA 285 213 157 204 176 214 207
SVAA 614 532 510 507 488 433 389
OMALOVAAVANJE OVLATENE
SLUBENE OSOBE
151 150 120 114 127 115
85
ODAVANJE PIJANSTVU 0 3 19 35 27 10 13
NEOVLATENO PUCANJE 10 6 11 3 2 6 2
NESPRJEAVANJE NARUAVANJA JRM U
UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA
- - 10 13 13 7
0
DRANJE IVOTINJA BEZ NADZORA - - 44 75 69 47 61
OSTALO 168 144 51 66 53 47 39
UKUPNO GRAD SPLIT 1466 1307 1145 1251 1172 1066 985
SVEUKUPNO PU-SD 3952 3800 3207 3221 2932 2754 2461
PROMETNE NESREE 2006.
2007
.
2008.
2009
.
DVANAEST
MJESECI
2010.
DVANAEST
MJESECI
2011.
JEDANAEST
MJESECI
2012.
S MATERIJ. TETOM 1876 1786 1431 1438 1392 1273 1029
S OZLIJEENIMA 649 781 653 612 534 475 343
S POGINULIMA 7 9 8 12 6 10 5
UKUPNO 2532 2576 2092 2062 1932 1758 1377
- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


11

5. STRATEGIJA UNAPRJEENJA PREVENCIJE KRIMINALITETA

5.1. Multidisciplinarni pristup
Bitna pretpostavka uspjenosti kriminalno-preventivnih programa je multidisciplinarni
pristup i ukljuivanje razliitih subjekata: policije, predstavnika pravosua, socijalne skrbi,
zdravstva, odgojno obrazovnih institucija, udruga, vjerskih institucija te predstavnika razliitih
vladinih institucija, a posebno radnih tijela i gradskih slubi. Zadaa Vijea je objedinjavanje
aktivnosti heterogenih institucija na pojedinanim projektima u homogeni tim. Prednost je
razliitost ideja u pristupu i vienju problema do naina postizanja cilja. U rjeavanju problema
polazi se od temeljnih djelatnosti i odgovornosti te od kadrovskih, strunih i materijalnih resursa
koje partneri u Vijeu imaju. Zadaa Vijea u multidisciplinarnom pristupu je i redukcija i
preklapanja odreenih aktivnosti i programa kroz primjenu najbolje prakse i kroz maksimalno
koritenje ljudskih i materijalnih resursa.
Cilj:
prevladavanje segmentiranih aktivnosti i podizanje razine organiziranosti
usklaivanje prioriteta od gradske uprave i javnih slubi do dravnih tijela
bolja komunikacija, meusobno poznavanje i izbjegavanje konkurencije
iri krug osoba u osposobljavanju kroz koritenje znanja i iskustava
ukupno bolji pristup informacijama i materijalnim sredstvima kroz ciljane prioritete

5.2. Vodstvo lokalne vlasti
Uspjeh rada Vijea i napredak na podruju prevencije kriminaliteta uvelike ovisi o
spremnosti elnih ljudi gradske uprave da se aktivno ukljue u rad preuzimanjem odgovornosti te
osiguranjem ljudskih i materijalnih sredstava. To je uvjetovano i postojeim zakonskim rjeenjima u
kojima gradska uprava ima mogunost djelovanja u bitnim podrujima javnog ivota, za koje su
graani zainteresirani, kao i na financije. Rjeavanje rizinih imbenika u sferi javnog djelovanja
kod elnih ljudi mora sluiti izgradnji svijesti da se sigurnosni problemi moraju rjeavati u
partnerstvu i uz podjelu odgovornosti. Gradska uprava i elni ljudi imaju odgovornost za rano
prepoznavanje problema i mobiliziranje partnera za postizanje pretpostavki za veu sigurnost i
kvalitetnije ivljenje, kroz struna tijela grada po razliitim segmentima djelovanja, od obrazovanja
do socijalne skrbi za potrebite.
Cilj:
vodstvo i podrka elnih ljudi radu Vijea kroz preuzimanje mjesta u Vijeu
dugorono i strateko planiranje kroz akte gradskih slubi i javnih poduzea
- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


12

osiguranje materijalnih sredstava
vrednovanje rezultata po parametrima ukupnog podizanja kvalitete ivljenja

5.3. Uloga policije
Bavljenje kriminalitetom, kao izvorna zadaa policije, sve vie prelazi u fazu proaktivnog
pristupa. Policija svoj pristup temelji na partnerstvu s razliitim institucijama i graanima na
najnioj razini, gradei javni servis u fokusu kojeg je osjeaj sigurnost svakog graana. Interes
policije je aktiviranje razliitih mogunosti djelovanja od analize kriminalnih zbivanja, za to ima
pokazatelje, do represivnog dijela koji osigurava slanje jasne poruke kriteljima zakona. Potencijal
u prevenciji polazi od injenice da policija raspolae pokazateljima koji generiraju kriminalitet i
moe dati pravovremeni poticaj usmjeren na druge nositelje odgovornosti. Rad predstavnika
policije u Vijeu mora sadravati povezivanje planiranih projekata prevencije koje vodi
specijalizirana linija s veim brojem partnera.
Cilj:
aktiviranje potencijala kontakt policajaca i specijaliziranih slubenika za prevenciju
usklaivanje aktivnosti s prioritetima prepoznatim od graana
davanje povratne informacije partnerima i informiranje javnosti
predlaganje i voenje projekata s nacionalne razine

6. MJERE I AKTIVNOSTI ZA PODRUJA DJELOVANJA
Analiza stanja je uvjet za planirane mjere i radnje.
lanovi Vijea, praenjem drutvenih dogaanja i statistikih pokazatelja, ispitivanjem
stavova graana te strunim prosudbama pojedinih drutvenih subjekata, dravnih institucija i
udruga civilnog drutva, utvruju stvarno stanje sigurnosti i uzroke te predlau mjere i radnje za
rjeavanje uoenih problema. Stoga se Vijee stavlja u poziciju stalnog djelovanja kroz vodstvo i
podrku nositeljima preventivnih aktivnosti, koordinaciju razliitih ustanova, udruga ili
organiziranih graana, iniciranje ranog prepoznavanja raznih oblika devijantnog ponaanja te
prepoznavanje pozitivne prakse i vrednovanje rezulta na znanstvenoj podlozi to je definirano i u
smjernicama rada.

6.1. Prevencija nasilja i ovisnosti
Razmiljanje o problematici nasilja i ovisnosti esto prati pitanje o tome to uiniti. Poetak
rjeavanja problema je reakcija, koja ne smije izostati i s kojom se ne smije kasniti. Dileme o
- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


13

uinkovitosti zakona ne smiju se podrediti analizi problema i planiranju mjera. Nasilje i ovisnost
moraju biti razmatrani i kroz tamnu brojku. Ukljuenost razliitih institucija te drugih subjekata
moe poboljati uvid u problem i sluiti za analizu na lokalnoj razini.

MJERA 1: Podizanje razine informiranosti o problemu na lokalnoj razini podizanje
razine svijesti o problemima nasilja i ovisnosti kroz prikaz uvjeta koji istima pogoduju te prikaz
posljedica po kvalitetu ivota na lokalnoj razini.
Aktivnosti:
1.1 - informiranje o radu Vijea i voenim aktivnostima
1.2 - iniciranje javnih tribina i radnih sastanaka
1.3 - stvaranje objektivne slike problema kroz tumaenje strunjaka i involviranih institucija
Rok: kontinuirano provoenje

MJERA 2 : Razvoj i podrka projektima prevenicje nasilja i ovisnosti na razini grada -
iniciranje mjera situacijske i socijalne prevencije kroz planirane aktivnosti, koje se provode u
kontinuitetu i nove projekte kojiciljano uvjetuju reakciju drutva na uzroke i zatitu rtve.
Aktivnosti:
1.1 - provoenje primarne prevencije u obrazovnim ustanovama kroz verificirane projekte
1.2 - nastavak projektnih aktivnosti po pitanju zlouporabe alkohola meu maloljetnicima
1.3 - izrada preventivnog materijala za ciljane skupine
1.4 - koordinacija obiljeavanja datuma kojima se aktualizira problem nasilja
1.5 - izrada i voenje novih projektnih aktivnosti
Rok: 2013. godina

MJERA 3: Planiranje i razvoj ciljanih aktivnosti iz podruja zatite djece i mladih od
nasilja i ovisnosti - rad kroz proaktivni pristup izbjegavanja reakcije na problem i planiranje
aktivnosti u iroj populaciji, kroz kvalitativni i kvantitativni standard razliitih institucija.
Usklaivanje pristupa uz preciziranje rokova i zadaa.
Aktivnosti:
1.1 - provoenje primarne prevencije u obrazovnim ustanovama kroz verificirane projekte
1.2 - rad s roditeljima
1.3 - podrka voenim projektima
Rok: kontinuirano
Nositelj aktivnosti: formirana radna grupa i odabrani partneri
- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


14


6.2. Podizanje razine sigurnosti javnih prostora
Zahvat na javne prostore s ciljem eliminacije generatora nesigurnosti i ponuda alternative
mlaim osobama, u smislu prilagoenih i sadrajnih prostora novih mogunosti. Nastavak brige
za zone kola i iniciranje situacijske prevencije dugoronim planiranjem i ulaganjem u javne
prostore, a u funkciji graana i turista.

MJERA 1: Usklaivanje aktivnosti javnih poduzea u provoenju mjera situacijske
prevencije kroz postojee mjere i radnje te osigurana sredstava - involviranje strunih slubi grada
i javnih poduzea u problematiku kroz dugorono planiranje i koritenje sredstava. Uvaavanje
miljenja struke u formalnoj pravnoj proceduri te glasa stunjaka i javnosti u podruju ugroze
ciljanih grupa i generiranju nesigurnosti.
Aktivnosti:
1.1 - definiranje prioriteta i rjeavanje kriminogenih arita
1.2 - plansko postupanje javnih poduzea po prijedlogu aktivnosti za ciljana mjesta
1.3 - iniciranje sadraja na mjestima izostanka alternativnih javnih prostora i sadraja
1.4 - rad strunih slubi grada po prijedlozima mjera prevencije u prometu
1.5 - nastavak aktivnosti na unapreenju sigurnosti u zonama obrazovnih ustanova
1.6 involviranje mjera situacijske prevencije u upravljanje starom gradskom jezgrom
Rok: kontinuirano

MJERA 2: Poveanje broja alternativnih prostora sa sadrajima prilagoenim djeci i
mladima utvrivanje stanja na razini grada voenjem registra prostora i sadraja te potreba.
Dugorono planiranje uvjetovano pokazateljima broja korisnika na mikro razini. Sadrajno
opremanje uz standardizaciju opreme i mjera zatite te saniranje devastiranih dijelova usporednim
iniciranjem mjera situacijske prevencije.
Aktivnosti:
1.1.- odreivanje nadlene strune slube grada za voenje aktivnosti i registra
1.2 - odreivanje prioriteta i dugorono planiranje materijalnih sredstava
1.3 - usklaivanje sadraja s postojeim u zonama kola te ponudom
1.4 - rjeavanje kritinih i devastiranih sadraja
Rok: druga polovica 2014. godine
Nositelj aktivnosti. formirana radna grupa i odabrani partneri

- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


15

6.3. Sigurnosna kultura i samozatita
Intencija naglaavanja odgovornosti za osobnu sigurnost i sigurnost zajednice. Prezentacija
praktinih rjeenja i uvaavanje konteksta grada s poveanim brojem turista. Prenoenje stavova i
zahtjeva prema pravnim osobama s ciljem standardizacije mjera komunalnog reda. Involviranje
medija u aktivnost s ciljem savjetovanja i informiranja.

MJERA 1: Redukcija uvjeta koji pogoduju poinjenju KD i prekraja - intencija utjecaja
na imovinski kriminalitet i prekraje iz domena javnog i komunalnog reda, graenjem odgovornijeg
ponaanja. Informiranje i savjetovanje ireg kruga osoba o posljedicama. Nametanje svijesti o
standardima ponaanja i odnosa prema osobnoj imovini i objektima.
Aktivnosti:
1.1- izrada pisanog materijala s praktinim informacijama i savjetima graanima
1.2 - iniciranje nadzora nad komunalnim redom i prilagodba pojavnim oblicima
1.3 - saniranje spornih mjesta i prostora pojedinanim udjelom GK
1.4 plansko iniciranje video nadzora i javna rasprava o istom
Rok: Kontinuirano

MJERA 2: Ciljano planiranje podizanja razine sigurnosti u tijeku turistike sezone -
pokazatelji broja turista te vrijeme i podruje njihovog zadravanja, kao i dobna struktura, uvjet je
za ciljano planiranje. Preduvjeti su rad i suglasje svih slubi u funkciji turizma te uposlenika javnih
slubi.
Aktivnosti:
1.1 - koordinativna aktivnost u pripremi turistike sezone na razini grada
1.2 - povezivanje slubi iz podruja djelovanja u centru grada u tijeku sezone
1.3 - planska aktivnost po prometu uz djelovanje operativnih slubi
Rok: kontinuirano

6.4. Vodstvo i podrka projektima podizanja razine kvalitete ivljenja, prevencije
asocijalnog ponaanja i zatite rizinih skupina
Koritenje potencijala iz voenih projekata i dobivenih rezultata stanja od dravnih
institucija i udruga. Odreivanje prioriteta, izbjegavanje konkurencije i kontrola troenja sredstava.
Objedinjavanje vrednovanja i evaluacije te vremensko usklaivanje aktivnosti.

MJERA 1: Objedinjavanje podataka o projektnim aktivnosti te ciljevima i planiranim
- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


16

mjerama kao model praenja i podrke po prioritetima
Aktivnosti:
1.1 - evidentirati projektne aktivnosti po temama: nasilje, ovisnosti i ciljne grupe
1.2 - zaduenje strunim slubama grada koje financiraju i prate rad
1.3 - vrednovanje rezultata i koritenje potencijala razliitih izvora
1.4 jaanje partnerstva i osnaivanje aktivnosti
Rok: tijekom 2013. godine
Nositelj aktivnosti: formirana radna grupa i odabrani partneri

6.5. Razvoj Vijea za prevenciju na razini GK
Stvaranje mree vijea na lokalnoj mikro razini njihovim revitaliziranjem. Definiranje
problema i njihovo rano prepoznavanje u sredini ivljenja. Rezultati rada kao uvjet trenutnog
reagiranja i brzog prepoznavanja rezultata.

MJERA 1: Aktivni rad Vijea za prevenciju na razini GK - na mikro razini inicirati timski
rad uz aktivno uee policije. Formalizirati rad Vijea i njihovu aktivnost te lanove sa
zaduenjima. Inicirati planiranje sredstava za manje projekte. Rano prepoznavanje problema i
definiranje prioriteta kao obvezujua prednost.
Aktivnosti:
1.1 - Saziv lanova i edukacija
1.2 - Prenoenje pozitivne prakse
1.3 - Informiranje javnosti i podrka inicijativnim graana

7. RAD VIJEA

Formalno pravno definiranje Vijea kroz Odluku gradskog Vijea te odabir lanova. Reizbor
lanova Vijea po prijedlogu institucija koje predstavljaju. Prijedlog strategije i usvajanje iste od
strane Gradskog Vijea, kao obvezujue za gradsku administraciju i lanove Vijea te ukupno
vrednovanje rezultata rada. Iskljuivanje odluke o naknadi, jer rad vijea za lanove mora biti na
dobrovoljnoj osnovi, bez dobivanja naknade za rad. Definiranje predsjednika, zamjenika i tajnika te
administratora za voenje, kao i sredstava potrebnih za rad iz gradskog prorauna. Definiranje
naina izvjetavanja i financijske kontrole. Definiranje radnih skupina i zaduenja za svaku mjeru i
radnju te praenje realizacije ciljeva.

- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


17

7.1. Sazivanje radnih sastanaka
Sastanci su odravaju svaka tri mjeseca s ciljem informiranja i praenja projektnih
aktivnosti. Radne sastanke saziva predsjednik Vijea i oni su obvezujui za pozvane lanove Vijea.

7.2. Obveze i uloge lanova vijea
Aktivni rad na definiranju i ranom otkrivanju problema. Prezentacija iz sektora djelovanja.
Predlaganje modela i naina za realizaciju ciljeva te vrednovanje rezultata. Obavezno aktivno
sudjelovanje u radnim grupama. Odgovornost za izostanke prema predlagatelju, kao i izostanak
aktivnosti na definiranju problema, prezentiranju prakse aktivnosti i uloge institucije koju
predstavlja. Mogunost predlaganja partnera i projekata za pojedine aktivnosti iz redova graana te
vladinih i nevladinih institucija.

7.3. Formiranje radnih skupina, ukljuivanje partnera i zainteresiranih osoba
Iniciranje ukljuivanja zainteresiranih osoba te strunjaka za podruje djelovanja.
Formaliziranje angamana kroz radne skupine uz formalno imenovanje od Vijea temeljem
argumentacije Voditelja radne skupine. Prestanak angamana okonanjem projektne aktivnosti ili
prestankom potreba.
Vijea donosi odluku o usavravanju i edukaciji lanova Vijea kroz sustav osobnog
usavravanja, edukaciju na nacionalnoj i meunarodnoj razine te nazonosti lanova na tematskim
konferencijama s ciljem prezentacije te prepoznavanja i preuzimanja pozitivne prakse.

8. VREDNOVANJE REZULTATA
Svaka pojedina aktivnost i ukupni rezultati rada moraju biti vrednovani i ocjenjivani od
lanova Vijea i neovisnih izvora. Planirana aktivnost i planski dokumenti moraju sadravati
odredbe o vrednovanju rezultata i uinka. Ukupna aktivnost mora sadravati vrednovanje i samog
procesa aktivnosti kvantitativno i kvalitativno. Pristup voenju od radnih skupina mora uvaavati
kontrolni model koritenja podataka prije i nakon aktivnosti od neovisnih izvora. Odreene i manje
aktivnosti, kao i uee pojedinaca, periodino treba podrediti vrednovanju od iskazanog
zadovoljstva u usmenom razgovoru do ciljanih anketa. Samo povratna informacija i vrednovanje
daju relevantnu sliku uinka i rezultata te povratnu informaciju o pogreaka i promaajima u
pristupu i rezultatu

8.1. Vrednovanje uinka svake aktivnosti ciljanim pokazateljima
Svaka pojedinana i naloena aktivnost Vijea, koja ima cilj provoenje mjera aktivnosti,
- Vijee za provedbu programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita -


18

mora sadravati podatke o procesu od prihvaanja do pokazatelja o tome koliko je plan i program
ostvaren ili koliko je ljudi obuhvaeno programom. Radna skupina odabire model evaluacije iz
neovisnih izvora, uz pretpostavku financijskog aspekta i svrhe evaluacije te veliine uzorka.
Vrednovanje uinka mora u uspjenosti biti ekvivalentno zadovoljstvu graana, od prepoznavanja
aktivnosti do javne podrke.

8.2. Vrednovanje ciljeva strategije kroz izvravanje obveza pojedinaca i institucija
Svaka radna grupa na temelju preuzetih obveza i planirane aktivnosti mora vrednovati i
uinke pojedinih lanova po preuzetim obvezama te doprinos institucija na planu analize problema
do mjera rjeavanja iz domene nadlenosti. Jedan od bitnih ciljeva je utvrivanje problema,
odgovornosti ili izostanka profesionalnog i strunog interesa te nadzora nad realizacijom ciljeva i
provoenjem mjera od strane gradskih slubi i javnih poduzea.

8.3. Neovisno istraivanje
Zakljukom Vijea u 2014. godini trebalo bi provesti neovisno istraivanje po pitanju
osjeaja graana o stanju sigurnosti, a po uzoru na pitanja i veliinu uzorka istraivanja provedenog
2010. godine, iz kojeg e se moi izvui pokazatelji te usporedbe kao mjerilo ukupnog stanja.

Strategiju pripremili lanovi Vijea:

Pako Ugrina Tomislav Boina
Voditelj Odjela prevencije Proelnik Slube za rad sa GK I MO
Policijska Uprava Splitsko-dalmatinske Grad Split