Matematicki

RAZUMIJEM MATEMATIKE POJMOVE!

Umnoak je rezultat kod ............... (koje raunske operacije?) zato djeca tako
dugo razmiljaju kada im se postai oo pitanje! a odgoor je sakrien u samoj rijei
uM"#$ak? % zato! nakon duljeg razmiljanja! ipak uglanom kau krivi odgoor?
&ar se u rijei umnoak ne krije korijen rijei mnoiti? %mamo li u oom
nepoezianju pojmoa udjela i mi nastanici koji nismo dooljno ukazali na
odre'ene slinosti me'u rijeima! etimologiju i o(janjenje koje (i uenicima
pomoglo poezati i du(lje razumjeti ane pojmoe?
) i kada uenici usoje neki pojam i aktino ga koriste na satu matematike! zato je
onda tako eliki pro(lem primijeniti ga na satu *izike i drugi+ predmeta? Ue li naa
djeca matematike pojmoe zase(no! kao da se ti pojmoi koriste samo u matematici i
nigdje drugdje? Moda (i (ilo do(ro! na primjer! pri o(radi ili spominjanju metode
supstitucije o(jasniti im (i pustiti i+ da zapiu) to znai supstituirati! odakle ta rije
dolazi i gdje se jo koristi u sakodnenom iotu pa neka sami izedu zakljuak
zato se dana metoda zoe metoda supstitucije. ,ime -e si pojasniti oaj matematiki
pojam! ali i proiriti soje op-e znanje nauii prao znaenje noe rijei. .e- i
jednostano o(janjenje korijena noog pojma na satu matematike moe uenicima
pomo-i da intuitino s+ate njegou de*iniciju. ) to je lijep poetak za kreiranje
prae! matematike de*inicije i opaanja sojstaa danog pojma.
Me'utim! pro(lem nije samo u matematici i njenim pojmoima. "a primjer! kada sam
na satu in*ormatike o(jasnila/ 0otprogrami ta se rije pie sa t! a ne sa d! jer je to
jednaenje po zunosti! cijeli se razred naao u udu jer je jednaenje po zunosti
pojam koji! aljda! ne smije iza-i iz uionice +ratskog jezika. % to nepoezianje
gradia je kao neko nepisano prailo kojeg se strogo pridraaju i uenici i
nastanici1 %li! na primjer! pitate i+ zato se skup prirodni+ (rojea oznaaa (a
sloom N! pa i+ naodite kako se kae prirodan na engleskom ili nekom njima
(liskom stranom jeziku. % tu se na'u u udu jer matematiar aljda ne (i tre(ao znati
strane jezike i! op-enito! tre(ao (i usko gledati na sijet! kao to ga u predrasudama i
opisuju. "isu djeca kria! mi smo i+ na to naikli. )li e- nakon par naj(analniji+
o(janjenja porijekla pojmoa! prestat -e se uditi i! dapae! poeti se zanimati.
2ako (i+ si olakala pripreme i rad u nastai! poela sam starati ta(licu neki+
osnoni+ matematiki+ pojmoa i nji+oe etimologije! srodni+ pojmoa i korisni+
napomena. Uz osnonokolske termine! kojima se zaprao najie sluim! dodala sam
i neke srednjokolske matematike pojmoe. 3udu-i da me oa tema jezika i
etimologije rlo zainteresirala! od nekoliko stranica teksta! to mi je (io cilj! nenadano
sam dola do gotoo cijelog 4rjenika5 (iako se jednom nestrunjaku kao to sam ja
opasno igrati tom rijei). "o! (ez ikaki+ pretenzija! oa je ta(lica namijenjena radu u
nastai i mislim da uz do(ru olju moe starno o(ogatiti nastau matematike.
2oritenje etimologije rijei u nastai i poezianje gradia s drugim predmetima je!
uz poezianje matematike sa sakodnenim iotom! tako'er i odraz op-e kulture
nastanika koju uenici itekako cijene! (ar sude-i po raznim anketama kako (i tre(ao
izgledati suremeni nastanik. ) najanije od sega je to time o(oga-ujemo op-a
znanja i kulturu uenika! koja -e im sigurno u iotu tre(ati! (ez o(zira koju srednju
kolu ili *akultet upisali.
U prom stupcu ta(lice nalaze se termin i njego korijen. ,a(lica je sloena
a(ecednim redom po terminima! a na 6e( stranici se moe pretraiati pomo-u opcije
7ind u iz(orniku 8dit. Uz termin i korijen termina! u prom stupcu se nalazi i
o(janjenje termina preko korijena. ,o nije stroga matematika de*inicija! e-
popratno o(janjenje koje se uenicima moe naesti uz de*iniciju kako (i to (olje
upamtili noi pojam. ,u sam se trudila to (olje poezati i opisati korijen rijei s
njenim matematikim sojstima! koriste-i se raznim izorima. 0onekad -e samo ime
pojma dati tonu matematiku de*iniciju (npr. poloite duine)! a nekad -e nam ime
pojma pomo-i samo intuitino razumjeti mat. pojam (npr. neprekidna *unkcija) iako je
stroga matematika de*inicija neto mnogo apstraktnije i sloenije. 0onekad je! pak!
ime pojma potpuno neoisno o njegoom znaenju (npr. sinus)! ali i u takim
sluajeima sam pokuala pojasniti odakle dolazi to ime i koji su razlozi da se tako
nazoe te dati pokoju zanimljiost iz poijesti koja (i se do(ro uklopila u nastau.
0rimjenjuju-i ou 4taktiku5 u razredu! uidjela sam da se uenicima oaka dodatna
o(janjenja! pored(e i zanimljiosti si'aju i da i+ rlo lako pamte.
U drugom stupcu se nalaze sline rijei ili rijei koje asociraju na teku-i pojam. ,u
ima srodni+ matematiki+ pojmoa! ali i pojmoa iz srodni+ znanosti te iz
sakodnenog iota. #aj je stupac idealan za poticanje korelacije izme'u
matematike i drugi+ predmeta. 0ojmoi u ta(lici su rijei koje su mi pre padali na
pamet! ali tijekom godina -e se! nadam se! oaj drugi stupac puniti uenikim idejama
sa slinim rijeima. "a primjer! pri spominjanju polinoma (gr. polus 9 nomos! tj. ie
imena! ie lanoa) naedimo srodne rijei poput poliglot! polimer! 0olinezija!
poliinil:klorid (0.;) itd. Uenici -e jerojatno sami imati jo mnogo primjera. "eke
sline rijei imaju u zagradi o(janjenje! a neke nemaju. Mislim da je ano da uenik
pokua sam de*inirati ili (ar o(jasniti saku slinu rije jer je de*iniranje jedan
kreatian i rijedan misaoni proces (npr. poliglot je ojek koji goori mnogo jezika
itd.).
U tre-em stupcu se nalaze jo neke dodatne napomene i zanimljiosti o dotinom
pojmu. ,u se uglanom radi o nekoj crtici iz poijesti ezanoj uz dotini matematiki
pojam! o njegooj primjeni u drugim znanostima! sakodnenom iotu ili o nekoj
drugoj zanimljiosti! prijedlogu ili o(janjenju.
U oim ta(licama nemojte traiti stroge matematike de*inicije dani+ pojmoa! jer to
ni nije (io cilj. #e su ta(lice zaprao pomo-no sredsto kako uenicima pri(liiti
neki pojam pa se stoga u njima nalaze o(janjenja! asocijacije uz dani pojam!
zanimljiosti ezane uz etimologiju tog pojma! napomene! rijei iz sakodnenog
iota koje imaju isti korijen kao dani matematiki pojam itd. ,ako'er! oe ta(lice se
ne mogu preoz(iljno s+atiti ni s etimolokog gledita jer su prilago'ene radu u
nastai. <trogo etimoloki gledano! saka je npr. grka rije tre(ala (iti napisana u
originalnom o(liku! npr. =para(ola dolazi od grke rijei >?@?ABCD=. Me'utim!
(udu-i da se radi o materijalu namijenjenom nastanicima i uenicima! oaka (i
nain pisanja samo oteao primjenu u nastai! umjesto da je olakaa. &ato sam se
odluila za *onetski latinini o(lik originala! koji se! uostalom! nalazi i u sim
rjenicima strani+ rijei koje sam koristila.
U radu na oom materijalu pomogla mi je kolegica .latka 3i-an! pro*. +ratskog
jezika i knjienosti koja je zasluna za u ta(lici rlo (ogatu korelaciju me'u
predmetima matematike i +ratskog jezika. ,ako'er se za+aljujem mr. )lemku
Elu+aku na korisnim sajetima. ,a(lica je postaljena na moju %nternet stranicu
666.+azu.+rFGdudaFnasta a.+tml s namjerom da se i dalje proiruje i nadopunjaa.
0oziam se da mi sojim sugestijama pomognu u daljnjem radu na oom projektu.
Moja e:mail adresa je/ dudaH+azu.+r.
) 3 ; I J K L K 8 7 E M % N 2 O Oj M " "j # 0 P < Q , U . & $

Termin, korijen
Sline rijei Na!omena
a"ina "#nk$ija
lat. a**inis/ (lizak!
susjedan
lat. a**initas/ rod(ina
)*ina *unkcija poezana je
s tz. a*inim
trans*ormacijama (to su
preslikaanja koja uaju
kolinearnost! npr.
translacija! rotacija! osna
simetrija...)! po kojima je i
*unkcija do(ila ime. ,a
preslikaanja moemo
nazati =srodnima!
(liskima= jer prace
preslikaaju u prace! a
konane toke u konane
toke.
imati a*initet prema emu
((iti sklon emu)

)*ina *unkcija se nazia i
linearnom *unkcijom.
"azi je ueo 8uler u RS.
st.
aksiom
gr. aTioo/ drim
rijednim! cijenim!
usajam
)ksiom je osnona trdnja
koja se smatra istinitom i
ne dokazuje se.
8uklido aksiom o
paralelama (za zadani
praac i toku izan njega
postoji jedinsten praac
paralelan s danim pracem
koji prolazi danom
tokom)
Mratski nazi za aksiom
je praistina.
al"a
gr. alp+a/ pro sloo
grkog al*a(eta (!)
al*a:zrake (rsta
radioaktinog zraenja)
al*a(et (niz sloa nekog
jezika! npr. grkog ili
Erko sloo al*a preuzeto
je iz +e(rejskog jezika gdje
je pro sloo ale* (alep+!
oznaka ). <ako
+e(rejsko sloo imalo je

engleskogU dolazi od pra
da grka sloa al*a! (eta)
al*a i omega (pro i
posljednje sloo grkog
al*a(eta! u znaenju/
poetak i kraj neega)
anal*a(et (nepismen
ojek)
soje znaenje! a ale* je
znailo ol jer je sojim
o(likom sliilo goedu.
al%e&ra
arap. al:ja(r/ sastaljanje!
spajanje
)lge(ra je grana
matematike koja prouaa
tz. alge(arske strukture.
0ritom se koriste op-i
sim(oli (koji uenicima
esto zadaju glao(olje
z(og potre(e apstraktnog
miljenja).

alge(arski izrazi
(matematiki izrazi koji se
sastoje od konstanti!
arija(li i raunski+
operacija)
alge(arske operacije
((inarne/ z(rajanje!
oduzimanje! mnoenje!
dijeljenje...U unarne/ npr.
kadriranje)
osnoni teorem alge(re
()lge(arska jednad(a
stupnja n ima tono n
rjeenja)
3ooleoa alge(ra (susta
(inarni+ operacija sa
sojim sojstima)
)lge(ra je zaprao
skra-eni nazi arapske
matematike knjige 2ita(
al:ja(r 6e:al muVa(ala+
(Umije-e raunanja
nepoznatim eliinama).
3udu-i da je arapski nazi
(io predugaak! europski
preodioci su ga skra-iali
u al:ja(r te napokon u
alge(er.
al%ori'am
Pije algoritam dola je iz
arapskog u europsku
matematiku igrom
=pokarenog tele*ona=
kroz stolje-a. U W. st.
arapski mislilac Mo+amed
i(n Musa al:2o6arizmi
(Mu+amed sin Muse iz
grada 2+6arazm) napisao
je knjigu iz aritmetike!
koja je kasnije u RX. st.
preedena na latinski jezik
pod naziom =)lgoritmi
de numeri %ndorum=.
"aime! kroz stolje-a i
prepisianjem knjige
njegoo ime al:2o6arizmi
8uklido algoritam
Morneroa s+ema ili
Mornero algoritam
algoritmisti
(srednjojekoni
matematiari koji su
zastupali raunanje
koritenjem dekadskog
zapisa (rojeaU za razliku
od nji+ postojali su i
a(acisti)
U poetku je u europskoj
matematici rije
=algoritam= oznaaala
skup praila za raunanje u
dekadskom sustau. ,ek je
u RY. st. Oei(niz znaenju
rijei algoritam dao
dananje znaenje (a to je
postupak za rjeaanje
odre'eni+ matematiki+
operacija odre'enim
redoslijedom).
postalo je =algoritmi=.
anali(a
gr. analZsis/
ralanjianje
)naliza je logiki
postupak ralanjianja
nekog pojma ili pro(lema
na osnone dijeloe. U
matematici se oaj
postupak esto primjenjuje
pri rjeaanju pro(lema.
analizirati ispit znanja
kemijska analiza
(odre'ianje sastojaka
nekog tijela)
analitika geometrija
(ranina je odre'ena
mreom koordinata! ime
se pokazuju sojsta i
odnosi me'u tokama!
pracima itd.)
matematika analiza (ia
matematika je rlo
komplicirana pa za+tijea
detaljnu panju! tj. analizu)
analiza knjienog djela
(utr'ianje stilski+
sadrajni+ i drugi+ oso(ina
djela)
analiza reenice
(odre'ianje rste
reenice! rste rijei te
slu(e rijei)
U R[. st. .iete je ueo
termin analiza i koristio ga
radije nego alge(ra! jer!
smatrao je! alge(ra ne
znai nita (idi u ta(lici/
alge(ra). 2ao to idimo!
nije mu uspjelo iskorijeniti
rije alge(ra! ali je oito
popularizirao rije
analiza.
0ojam suprotan analizi je
sinteza.
analo%ija
gr. analogia/ odnos!
sklad! prailnost
)nalogija se odnosi na
prailnost odnosa me'u
razliitim matematikim
o(jektima! dokazima
teorema itd.
analogon (neto to se
moe primijeniti na slian
sluaj)
analogni organi (npr. krge
kod ri(a i plu-a kod
kopneni+ iotinja)

Mratski nazi za analogiju
je nalika.
Uenici mogu u geometriji
ranine i prostora uoiti
mnoge analogone/ npr.
krug i kugla! kadrat i
kocka itd.
a!roksima$ija
lat. ad/ k! ka! kod! uz
lat. proTimus/ naj(lii
)proksimirati neku
eliinu znai =pomaknuti=
njenu rijednost k
naj(lioj pogodnoj
rijednosti. Krugim
aproksimatian (pri(lian)
aproksimirati (pri(lino
odrediti)
Pacionalan (roj \.R] je
aproksimacija (roja >!
racionalan (roj R.]R je
aproksimacija iracionalnog
(roja 2 .
rijeima! aproksimacija je
postupak pri(linog
izraunaanja rijednosti.
a!s$isa
lat. a(scidere/ odsje-i
lat. linea a(scissa/ odrezan
praac
)pscisa ili pra koordinata
toke je duljina segmenta
koji je odsjeen na T:osi
izme'u is+odita i toke
(T!^).
apsces (odlazak!
odajanje! u medicini
gnojna upala tkia)
apscindirati (odijeliti)
"azi je ueo Oei(niz! a
pojam potjee od 7ermata i
Kescartesa. %pak! jo u
staroj Erkoj
upotre(ljaao se izraz da je
segment tj. duina
odsjeeni dio praca.
Mratski nazii za apscisu
su osije i sjeica.
a!sol#'na vrije)nos'
lat. a(/ pre*iks u znaenju
od:
lat. solere/ rijeiti!
oslo(oditi
lat. a(solere/ razrijeiti
lat. a(solutus/ oslo(o'en!
potpun! saren!
neogranien
)psolutno znai
oslo(o'eno! razrijeeno od
si+ ogranienja. U
matematici apsolutna
rijednost je (roj
oslo(o'en (ilo kakog
predznaka.
apsolutna nula
(temperatura na ^ 2elina)
apsolent (student koji je
odsluao se ispite)
apsolutizam (neograniena
ladaina jednog ojeka)
apsolutno1 (narano!
(ezujetno)
apsolutna isina
(nadmorska isina)
apsolutni slu+ (sposo(nost
tonog odre'ianja isine
zukoa po slu+u! (ez
instrumenata)
#znaku za apsolutnu
rijednost | | u RW. st. je
ueo _eierstrass. 2od nas
se ra(io i nazi neodnosna
rijednost.

)psolutna rijednost
kompleksnog (roja nazia
se i modul.
ari'me'ika
gr. arit+mos/ (roj
gr. tec+ne/ umije-e
)ritmetika je grana
matematike koja se (ai
(rojeima (umije-e
raunanja).
aritmetike operacije
(operacije s (rojeima)
aritmetika sredina (npr.
izraunaanje prosjeka
ocjena)
aritmetiki niz
aritmomantija (proricanje
iz (rojea)
)ritmetika se oduijek
naziala kraljicom
matematike i gotoo si
eliki matematiari u
poijesti su se (aili
njome.
0ojam aritmetika uode
0itagorejci.
asim!'o'a )simptota je sim(ol
(eskrajne ljudske tenje
0ojam asimptote je ueo
grki matematiar
gr. asZmptotos/
nepripadaju-i
gr. sZmptotos/
pripadaju-i! koji se
poklapa
,o je praac (kriulja) koji
je po olji (lizu danoj
kriulji! ali s njom nema
zajedniki+ toaka.
koja nikad ne dostie soj
cilj.
)polonije.
Oei(niz je naziao ojeka
asimptotom (oansta.
Mratski nazi za
asimptotu je nestinica.
ar%#men'
lat. argumentum/ dokaz!
razlog! sadraj
)rgument *unkcije je
element domene *unkcije.
U kompleksnoj ranini
argument arg z
kompleksnog (roja z`a9(i
je kut to ga zataraju
pozitina strana osi T i
praac koji prolazi tokom
(a!() i is+oditem.
argumentacija
(dokazianje)
argumentum a contrario
(dokaz iz suprotni+
pretpostaki)
argumentum a (aculo
(dokaz (atinama)
argumentum ad crumenam
(dokaz podmi-ianjem)
)rgument *unkcije nazia
se i nezaisnom arija(lom
*unkcije.
ark#s "#nk$ije
lat. arcus/ luk! dio krunice
7unkcije arc sin! arc cos!
arc tg i arc ctg su inerzne
*unkcijama sin! cos! tg i
ctg i one se odnose na
kutoe (zato arcus`kut).
"a primjer! u izrazu T `
arc sin Z! eliina T
oznaaa kut T taka da
rijedi sin T ` Z.
arc. (skra-enica za lat.
arcus ` luk)
arkade (niz stupoa
spojeni+ lukoima! npr.
Mirogojske arkade)
ona arkada (ona kost
koja je u o(liku luka)
#znake arcsin i arctg ueo
je austrijski matematiar
<c+er**er u RS. st.! a
Oagrange u isto do(a i
ostale.
3udu-i da arcus znai luk!
te se *unkcije naziaju jo i
lunim *unkcijama.
aso$ija'ivnos', aso$ija$ija
lat. associatio/ udruianje
,o je sojsto neki+ ra.
operacija kod kojeg se
rezultat ne mijenja (ez
o(zira na zdruianje
operanada.
igra asocijacija
(poezianje neki+ (itni+
sojstaa pojmoa)
engl.! *ranc. assotiation
(udruenje)
asocirati na neto
(podsje-ati na neto)
)socijatinost nam
pomae da (re i
ekonominije rijeimo neki
pro(lem.
0ojam asocijatinosti ueo
je irski matemtiar
Mamilton u RW. stolje-u.

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
&a(a
gr. (asis/ osnoa! podloga
neke stari
3aza se odnosi na osnou!
podlogu neega! na neto
to podupire cijelu star.
(aza prizme i piramide
(strana na kojoj lee)
(aza (rojenog sustaa (na
njemu se (azira taj
susta)
(aza potencije (
n
(eksponent se gradi na
(azi)
(aza logaritma log
(
a
((aza je opet podloga za
raunanje logaritama)

&eskonanos'
((ez 9 konanost)
3eskonanost se odnosi na
ono to nije konano! to
nema kraja.
neizmjernost (+ratski
nazi za (eskonanost)
(eskrajnost! (eskraj
(ez(roj (neizmjerno
mnogo)
$ele-i podijeliti (roj R s
(rojem Y! i stari su se
3a(ilonci e- susreli s
pojmom (eskonanosti.
<im(ol ueo je u RY.
stolje-u _allis.
2ao to se idi u prom
stupcu! rije (eskonanost
dolazi od (ez9konanost!
to je jednaenje po
zunosti (z prelazi u s).
&e'a
gr. (eta/ drugo sloo
grkog al*a(eta (!)
(eta:zraenje
(radioaktino zraenje
koje nosi negatine
elektrine na(oje)
(eta erzija so*t6area
(pro(na erzija nekog
so*t6area koja pret+odi
*inalnoj erziji tz.
release:uU neki programeri
razlikuju jo raniju *azu
razoja programa zanu
al*a erzija)
<loo (eta je u grki jezik
dolo iz +e(rejskog! od
drugog sloa +e(rejske
a(ecede! (et+ (+e(r. (et+/
ku-a). ,o se sloo! na
primjer! nalazi u rijei
3etle+em! to znai ku-a
kru+oa.
&ijek$ija
lat. (i/ daput
lat. jacere/ (acati
0reslikaanje je (ijekcija
ako je preslikaanje s
jednog skupa na drugi
surjekcija u o(a smjera
(iz originala u sliku i iz
slike u original). Moe se
re-i da smo toku daput
(acili da (i se ratila opet
u domenu.
(inom! (ikadratna
jednad(a
(icikl (da kotaa)
(igamija (ulaenje u (rak
dok stari jo nije poniten)
(iskit ((is 9 coctus!
daput peen ili ku+an)
(is1 (daput! jo jedanput!
ponoo)
(inaran susta (rojea
%ako je pojam strogo
matematiki de*iniran!
(ijekcija se nalazi sugdje
oko nas.

0reslikaanje je (ijekcija
ako je i injekcija i
surjekcija.
(susta s (azom X)
(ila(ijali ili dousnenici
(glasoi koji se izgoaraju
s o(je usnice/ p! (! m)
&inom
lat. (i:/ pre*iks u znaenju
da! daput
gr. nomos/ dio! ime!
zakon
3inom je alge(arski izraz
koji se sastoji od da lana
(npr. a( 9 ()
(inomno pretraianje (u
programiranju! e*ikasna
metoda pretraianja
sortiranog niza)
pogledati ta(licu pod/
(ijekcija
<rednjejekoni latinski
izraz (inomial zaprao je
prijeod grkog izraza ek
duo onomaton! u znaenju
s da imena.
&ri)! (rid poliedra! (rid
piramide
sla. (ridam/ reem otrim
predmetom
0oliedar konkretno
do(iamo rezanjem nekog
materijala. U presjecima
strana poliedra do(iamo
(ridoe! koji su tako'er
otri! (ritki na dodir.
(ridak (otar)
(rita (otrica)
(ritkost (otrina)
(ridjeti
(rija

%ako imaju sasim drugo
znaenje! +ratske rijei
(rid i (roj imaju zajedniki
korijen. 0ogledati u ta(lici
etimologiju rijei (roj.
&roj
sla. (rei! (ridam/ reem
otrim predmetom!
urezujem
,ermin (roj je regionalni
slaizam! a odnosi se na
primitino urezianje
(rojea u dro.
(rojeni praac (praac na
kojem je sakoj toki
pridruen jedan (roj)
(rojeni susta (npr.
dekadski! (inarni!
+eksadecimalni...)
(rojilo (spraa koja (roji
npr. potronju ode ili
struje u ku-anstu)
(roj kao rsta rijei (glani
(rojei : jedan! da itd.!
redni (rojei : pri! drugi
itd.! z(irni : doje! troje
itd.)
(rojne imenice (dojica!
trojica! desetorica itd.)
Pije numeri iz
klasinog latinskog!
mnoina od numerus
oznaaala je aritmetiku ili
astronomiju! tj. znanosti
koje su se (aile
(rojeima.
&rojnik
Pije (rojnik u korijenu
ima rije (roj. 3rojnik u
razlomku pokazuje (roj!
odnosno koliinu dijeloa
cjeline. "pr. ako se radi o
petinama! o (rojniku -e
oisiti ima li \ petine ili W
petina.
0ojam (rojnika je u
europsku matematiku ueo
(izantski matematiar
Maksimus 0lanudes prema
e- postoje-em indijskom
pojmu.

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
$ijeli &roj! cio (roj
sla. cio! ciel/ potpun
<amo ime o(janjaa da se
cijeli (rojei odnose na
punu koliinu (ez
dodatnog ostatka ili
manjeg dijela.
zacijelo (jerojatno)
cjelokupan! cjeloit
(potpun! sa)
zacijeliti (doesti do
punine zdralja)
iscjelitelj (oso(a koja lijei
nadnaranim putem)
<kup cijeli+ (rojea
oznaaa se sloom Z! to
je pro sloo njemake
rijei &a+l (to znai (roj).

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
)e$i
lat. deci/ deset
)ko ispred mjerne jedinice
imamo rije deci! onda tu
jedinicu dijelimo s R^! tj.
raunamo njenu RFR^.
decimetar (desetina metra)
decigram (desetina grama)
decilitar (desetina litre)
deci(el (desetina (ela)
decima ili desetosti+
(kitica od R^ sti+oa)
0arika akademija znanosti
je RYWR. iza(rala za pre tri
pozitine potencije (roja
R^ grke korijene (deka!
+ekto! kilo)! a za negatine
potencije latinske korijene
(deci! centi! mili).
)e$imalan &roj
lat. decimus/ deseti
U decimalnom (roju onaj
dio koji nije cijeli dijeli se
na deset dijeloa! pa opet
na deset itd.
decimala (decimalan dio
(roja)
decimalni (rojeni susta
(susta s (azom R^)
decimetar! decilitar (deseti
dio metra! litre...)
decem(ar (prosinac! tj RX.
mjesec u godini! ali po
rimskom kalendaru godina
je poinjala u oujku pa je
Kecimalne (rojee je ueo
u matematiku arapski
matematiar )l:2ai u Ra.
stolje-u.
prosinac (io R^. mjesec u
godini)
)eka
gr. deka/ deset
)ko ispred mjerne jedinice
imamo rije deka! onda tu
jedinicu mnoimo s deset.
dekagram (R^ grama)
dekametar (R^ metara)
dekalitar (R^ litara)
dekadski zapis (roja
dekadski razlomak
0arika akademija znanosti
je RYWR. iza(rala za pre tri
pozitine potencije (roja
R^ grke korijene (deka!
+ekto! kilo)! a za negatine
potencije latinski korijen
(deci! centi! mili).
)el'a
delta/ etrto sloo grkog
al*a(eta (!)
0ogledati ta(licu pod
deltiod

Erko sloo delta
odgoara starijem
+e(rejskom slou dalet+
koje oznaaa rata.
)el'oi)
delta/ etrto sloo grkog
al*a(eta ()
oid/ koji slii! nalik na
Keltoid o(likom
predstalja da
jednakokrana trokuta! tj.
grka sloa delta () i
odatle mu ime.
deltasto u-e (npr. "ila!
"erete)
delta (antiko glaz(alo u
o(liku sloa delta)
delta:zrake (radioaktine
zrake! pojaljuju se s al*a:
zrakama)
deltaplan (letjelica zmaj)
Erko sloo delta
(eliko/ ! malo/ )
odgoara rimskom tj.
latininom slou K
odnosno d.
)eriva$ija
lat. deriatio/ odo'enje
Keriaciju moemo
s+atiti kao odo'enje
jedne *unkcije prema nekoj
drugoj *unkciji (to
odo'enje se z(ia
prema prailu koje
odre'uje de*inicija
deriacije).
deriacija aiona (u
zrakoplostu skretanje
aiona sa smjera soje
putanje z(og jetra)
deriati (kem. spojei koji
su nastali tj. izedeni iz
drugi+ spojea)
Oagrange me'u prima
koristi pojam deriacija i
oznaku *b. #d njega
potjee i pojam druga
deriacija te oznaka *bb.

<trogu de*iniciju deriacije
dao je ;auc+Z (tz.
;auc+Zjea de*inicija
deriacije).
)e'erminan'a
lat. determinare/ odrediti
Keterminanta (i (ila
presudan initelj koji
odre'uje smjer i cilj (pa i
rjeenja sustaa jednad(i
itd.).
determinacija
(odre'ianje)
determinirati (ograniiti!
odrediti)
"azi determinanta je
ueo ;auc+Z u RW.
stolje-u! a oznaku
;aZleZ.
)i"eren$ija! razlika di**erent (engl. razliito) U ioj matematici
lat. di**erentia/ razlika
Ki*erencija je razlika
izme'u diju eliina.
de*icit (manjak)
di*erenciranje (odajanje!
ralanjianje)
di*erencija se o(ino
sim(olizira latininim d ili
grkim sloom (delta).
)i"eren$ijal
lat. di**erentialis!
di**erentia/ razlika
Ki*erencijal oznaaa
(eskonano mali prirast! tj.
razliku.
di*erencija (razlika)
di*erentno (razliito)
di*erencijalni raun
0ojam di*erencijala!
njego nazi i oznaku (dT)
ueo je Oei(niz u RY.
stolje-u.
)ija%onala
gr. dia/ kroz
gr. gonZ/ kut
U mnogokutu! dijagonala
je duina koja ide kroz
jedan kut do drugog
nesusjednog kuta.

dijagonalno (koso!
popreno)
dijagram (crte koji nam
slui za zornije
prikazianje neega)
dijagram toka (u
in*ormatici! skica prije
pisanja programa)
dijakritiki znak (sloo
koje ima kaka znak! npr.
nae ! -! ! ...)
"azi nastaje u starogrkoj
matematici! ali se s
remenom gu(i i tek u RS.
st. dolazi u 8uropu i
ustaljuje se.
Mratski nazii za
dijagonalu su prokutnica i
poprenica.

)ijame'ar
gr. dia/ kroz
gr. metron/ mjeriti
Kijametar krunice je
duljina duine koja dijeli
krunicu na da jednaka
dijela. ,o je duljina
promjera.
dijametralno suprotno
(potpuno! sasim! skroz
suprotno! opreno)
dijalog (razgoor doje ili
ie ljudi)
dijaspora (razasutost
naroda)
dijalekt (lokalno narjeje)
%ako se dijametar
automatski ee uz
krunicu! i drugi skupoi
toaka imaju soj
dijametar (elipsa! kugla...)
)ijeljenje! dijeliti!
diidirati
sla. dai! d+ai/ prastari
termin za dijeljenje plijena
i zemlje
2ao to su se u stara
remena dijelili plijen i
zemlja! rije dijeljenje
koristimo za dijeljenje
(rojea u matematici.
(iti djelji sa
deal (engl. podjela)
dio(a (dijeljenje stanica u
(iologiji)
predio (kraj)
odjel (dio npr. neke
(olnice)
Kijeljenje se jo nazia i
diizija (pogledati ta(licu
pod/ diizor).
razdjeljak (u kosi)
)imen(ija
lat. dimetri/ izmjeriti
U geometriji! na-i
dimenzije npr. nekog lika
znai izmjeriti duljine
njegoi+ stranica.
jednodimenzionalan (koji
ima samo duljinu)
dimenzioniranje (mjerenje)
dodimenzionalan (koji je
spljoten! (ez olumena)
trodimenzionalan (koji ima
olumen! plastian)

,oka nema dimenziju!
praac je
jednodimenzionalan!
ranina je
dodimenzionalna! a
prostor u kojem se
kre-emo je
trodimenzionalan. Ietrta
dimenzija je rijeme.
Mratski nazi za
dimenziju je protega.
: duljina! isina! irina
)irali*'e! dodiriati! dirati 0ogledati ta(licu pod/
tangenta
Kodiriati u
geometrijskom smislu kae
se jo i tangirati.
)irek'risa! ranalica
lat. directriT/ ranateljica!
upraiteljica
2od presjenice stoca!
direktrisa je praac koji
zajedno sa aritem
dirigira i usmjeraa
toke kriulje.
direkcija (upraa)
direktor (upraitelj)

#a je imenica i u
latinskom jeziku enskoga
roda (lat. director/
upraitelj! directriT/
upraiteljica) jer je rije
praac (lat. linea) (ila
enskog roda.
)iskriminan'a
lat. discriminare/ odajati!
razluiati
0ri rjeaanju kadratne
jednad(e diskriminanta!
tj. onaj izraz pod
korijenom! odaja rjeenja
na tri sluaja/ na razliite
realne korijene! na
identine realne korijene i
na da konjugirano
kompleksna korijena)
diskriminirati (smanjiati
praa)
rasna diskriminacija
(smanjianje praa na
rasnoj osnoi)
)ko je diskriminanta
kadratne jednad(e K c
^! onda su rjeenja
jednad(e da
konjugirano:kompleksna
rjeenja.
)ko je K ` ^! onda postoji
jedno realno rjeenje.
)ko je K d ^! onda postoje
da razliita realna rjeenja
kadratne jednad(e.
)ivi)en)! djeljenik
lat. diidere/ dijeliti!
podijeliti
Oat. numerus diidendus
znai (roj koji se tre(a
podijeliti s drugim (rojem.
diidenda (u (ankarstu
diidenda je sota tj. udio
koji do(iaju dioniari iz
pro*ita trtke! saki prema
(roju soji+ dionica)
diide et impera (lat.
podijeli pa ladaj)
U +ratskom jeziku
diidend se preodi kao
djeljenik.
U izrazu [ / X ` \ (roj [ je
diidend! tj. djeljenik jer je
to koliina koji se dijeli na
(u oom sluaju) da
dijela.
)ivi(or! djelitelj
lat. diisus/ particip proli
glagola diidere (dijeliti)
lat. or/ zaretak koji
oznaaa aktinog
ritelja radnje (u
+ratskom (i to (io
nastaak telj).
diizija (podjela!
dijeljenje)
diizija (u ojnom rjeniku
to je osnona jedinica
sastaljena od si+ rodoa
ojske)
Mratski nazi za diizor
je djelitelj.
U izrazu [ / X ` \ (roj X je
diizor! tj. djelitelj jer
njime dijelimo (roj [.
)o)ekae)ar
gr. dodeka/ danaest
gr. +edra/ porina! (aza
Kodekaedar je je
geometrijsko tijelo
ome'eno s RX prailni+
peterokuta.
dodekagon
(danaesterokut)
dodekatlon
(danaestero(oj u atletici)
dodekasila(ian sti+ ili
danaestaerac (sti+ koji
ima RX slogoa)
Kodekaedar je jedno od
pet prailni+ geometrijski+
tijela! tz. 0latonoi+
tijela.
)omena
lat. domus/ ku-a! dom
Komena se moe s+atiti
kao polazite odakle se
uzimaju rijednosti.
domicil (zaiaj! mjesto
stanoanja)
doma-ica (ena koja se
(rine o domu)
dominantan (koji
gospodari! lada!
nadmo-an)
domino (igra ploicama!
tko se pri rijei si+
ploica taj je domine! tj.
gospodar igre)
Komena *unkcije se moe
s+atiti kao skup
rijednosti uz koje se
*unkcija osje-a kao kod
ku-e. "a primjer! *unkciji
Z`RFT nula ini
nepodoptine! pa nije u
domeni.
)#+ina
,ermin duina dolazi od
praslaenske rijei dug to
znai dugaak! uzdu.
Elasonom promjenom
jotacijom prelaska g u
komparati pridjea dug je
dui! od ega je nastala
rije duina.
duguljasto (o(lik kome je
dimenzija duljina e-a od
irine)
duga mnoina (neke
imenice imaju samo dugu
mnoinu npr. kutoi!
(rojei! a neke mogu imati
i kratku i dugu npr.
r+oiFrsi! zukoiFzuci)

Uenici esto mijeaju
pojmoe duina i duljina
z(og nji+oe slinosti.
&ato je potre(no posetiti
pose(nu panju na tu
razliku/ duina je skup
toaka! dok je duljina
apstraktan pojam koji se
odnosi na (roj koliko je ta
duina duga.
)vojni ra(lomak
Pije =dojno= odnosi se
na neto dostruko. ,ako
se i dojni razlomak
dojina (ostatak starosl.
jezika! danas jo postoji u
sloenskom jeziku! uz
nastake za jedninu i

sastoji od razlomka u
(rojniku ili naziniku.
mnoinu postoji pose(an
nastaak kada se radi o
dije oso(e)
dojni nastaak (npr. u
genitiu/ njegoog!
njegooga)
(iti u doj(i ((iti u
nedoumici izme'u da
rjeenja)
doje (par)
dojiti (sumnjati)

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
eks$en'ri$i'e'
lat. eT/ izan
lat. centrum/ sredite
)ko je neto ekscentrino!
to doslono znai da je
izan centra.
numeriki ekscentricitet
ekscentrina oso(a (oso(a
ije je ponaanje izan
centra praila normalnog
ponaanja)
eksterijer (anjski!
otoreni prostorU za razliku
od interijera)
2rug je! rekli (ismo! rlo
centrian lik jer su mu
se toke jednako udaljene
od centra.
eks!li$i'an! eksplicitna
jednad.
lat. eTplicitus/ izriit! jasan
3iti eksplicitan znai (iti
jasno izraen i razumlji.
U eksplicitnoj jednad(i
(praca! kriulje...) jedna
nepoznanica (o(ino Z)
jasno je prikazana
pomo-u druge.
eksplicite (izriito! jasno) Nednad(a Z ` T \ je
eksplicitna jednad(a jer je
na lijeoj strani jednakosti
samo Z! dok je ista
jednad(a napisana u
implicitnom o(liku na
sljede-i nain/
T Z \ ` ^.
eks!onen'
lat. eTponens/ onaj koji se
izlae
2ada se neto eksponira!
stalja se da (i ga drugi
idjeli. U matematici
eksponent je (roj koji se
eksponirati se (izloiti se
npr. janosti)
eksponat (primjerak u
muzeju koji se izlae)
eksponencijalna *unkcija
(*unkcija o(lika *(T)`a
T
!
pri emu je (aza
Pene Kescartes je pri
koristio dananji nain
pisanja eksponenata u
som djelu Oa Eeometrie.
izloio! eksponirao na
(azi! ime do(iamo
potenciju. Kakle! ime
eksponent dolo je z(og
*izikog smjetaja
eksponenta u izrazu! a ne
z(og sadrajni+ razloga.
konstanta)
dostruka ekspozicija (u
medijskoj kulturi dije
slike odjednom na ekranu)
ekspozicija ili uod
(uodni dio knjienog ili
glaz(enog dijela)
eks'rem
lat. eTtremum/ krajnost!
krajnja toka
8kstrem je toka u kojoj
*unkcija dostie naje-u
rijednost. Moemo
gledati lokalne i glo(alne
ekstreme.
ekstra (izanredno!
oso(ito)
ad eTtrema (lat. do krajnji+
granica)
ekstremist (ojek koji
jako pretjeruje u neemu)
ekstremiteti (krajnji
dijeloi tijela! udoi)
ekstroertiran (rlo
otorena oso(a koja oli
ljude! drutenaU suprotno
od introertiran)
8kstremi se dijele na
naje-u mogu-u rijednost
(maksimum) i najmanju
mogu-u rijednost
(minimum).
ekvivalen$ija!
ekialentno
lat. aeVui:alere/ jednakost
rijednosti!
jednakorijedno
Kije stari su
ekialentne ako su
jednaki+ rijednostiU jedna
od nji+ moe se zamijeniti
drugom.
eki (pre*iks u znaenju/
jednak! isti)
ekator (zamiljena
krunica jednako udaljena
od o(aju &emljini+
poloa)
ekidistantan (jednako
udaljen)
ekili(rij (ranotea)
ekinocij (da dana u
godini kad su dan i no-
jednako dugi)
0ostoji razlika izme'u (iti
jednak i (iti
ekialentan/
Nednad(a XT 9 \ ` a i
jednad(a ]T 9 [ ` R^ nisu
jednake! ali su
ekialentne (mogu se
do(iti jedna iz druge).
elemen'
lat. elementum/ osnoa!
naelo
U matematici elementi
skupa su temeljni o(jekti
na kojima poiaju daljnja
elementaran (osnoni)
8uklidoi 8lementi
elementarna nepogoda
(izazana je prirodnim
silama)
"ekada se na osnoi
neposrednog opaanja
smatralo da postoje ]
kalitatina elementa/
atra! oda zrak i zemlja.
0laton i+ pak spominje pet
kojima pridruuje a
prailni+ geometrijski+
sojsta skupa koji
promatramo.
elementarZ sc+ool (engl.
osnona kola)
tijela.
eli!sa
gr. elleipsis/ nedostatak!
izostaljenje
0ara(ola je kriulja koju
idimo u presjeku stoca
ako kut presjeka 3UK8
M)"N% od kuta koji
izodnica zatara s (azom
(izostaljeno je
prekoraenje).
eklipsa (pomrina! sunce
je izostalo na trenutak)
elipsoid (gr. slii na
elipsuU geom. tijelo koje
nastaje rotacijom elipse
oko jedne od soji+ osi)
elipsa (izostaljanje rijei
u reenici (ez gu(ljenja
smisla! npr. =<trpljen:
spaen=)
eliptina reenica (krnja!
(ezglagolska! npr. =.atra1=
=Ko(ar dan1= itd.)
eliptinost (z(ijenost!
kratko-a u nainu
izraaanja)
0ogledati ta(licu pod
+iper(ola.

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
"ak'or
lat. *actor/ inilac
7aktori! tj. inioci su
(rojei koje mnoimo.
Krugim rijeima! saki od
*aktora pridonosi rezultatu!
tj. produktu.
*aktorijela (produkt
uzastopni+ prirodni+
(rojea od R nekog (roja)
manu*aktura (lat. manus/
rukaU runa izrada)
*actorZ (engl. tornica!
mjesto gdje se neto
proizodi! gdje se rade
produkti)
*aktorizirati (napisati neki
(roj u o(liku umnoka)
P+:*aktor (rezus *aktor!
nasljedno o(iljeje creni+
krni+ tjeleaca)
#znaka za *aktorijelu je
usklinik! to moemo
s+atiti kao iznena'enje da
ak i mali (rojei imaju
rlo elike *aktorijele i da
*unkcija *(n)`n1 rlo (rzo
raste.
"ok#s! arite
lat. *ocus/ ognjite
#gnjite je u dana
remena sim(oliziralo
*okusirati (izotriti sliku)
(iti u *okusu ((iti u
sreditu z(ianja)
0ojam *okusa uodi
)polonije! a nazi je pri
koristio 2epler u RY. st.
Mratski prijeod rijei
*okus je arite.
sredite doma. ,ako i
*okus! tj. arite znai
sredite panje. U
presjecima stoca *okus je
ana toka od koje se
mjere ane udaljenosti.
"orm#la
lat. *orma/ o(lik
lat. *ormula/ umanjenica
rijei *orma
7ormula je zapis nekog
praila napisan pomo-u
matematiki+ znakoa.
*ormulirati (odrediti)
*ormular (tiskani prani
primjerak)
*ormalnost (neto
uo(iajeno! ali neano)
*ormat (eliina npr.
knjige)
7ormula je u latinskom
oznaaala malu *ormu
tj. dogooren nain
izraaanja! npr. u
pranom gooru. Kanas
*ormula znai prailo!
uglanom pisano
matematikim sim(olima.
"#nk$ija
lat. *unctio/ o(aljanje!
izraanje
7unkcija izraa prailo
tako da se za saki ulazni
podatak do(ije po jedan
izlazni podatak.
*unkcionalan/ sposo(an za
rad
sportski *unkcionar (oso(a
zaduena za neki posao u
sportu! inonik)
*unkcionirati (raditi!
djeloati)
(iti na *unkciji ((iti na
isokom poloaju)
"azi *unkcija je pri
upotrije(io Oei(niz u RY.
st. da (i naznaio da jedna
geometrijska eliina oisi
o drugoj. #znaku *(T)
uodi 8uler u RS. st.

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
%ama
gr. gamma/ tre-e sloo
grkog al*a(eta (, )

gama zrake (zrake to i+
isputaju radioaktine
tari! nisu elektrino
na(ijene za razliku od ? i A
zraka)
gama glo(ulin
((jelaneine iz kri s
*unkcijom antitijela koje
staraju imunitet)
<loo gama je u grki jezik
dolo iz +e(rejskog! od
tre-eg sloa +e(rejske
a(ecede! gimel (+e(r.
gimel/ kamila! dea).
0rimijetimo da rije kamila
(camel) zaista dolazi i jo
uijek slino zui
+e(rejskoji rijei gimel.
%eome'rija
gr. geo/ zemlja! zemaljski
gr. Eea! Eeja/ (oansto
stari+ Erka koje je
oznaaalo &emlju
geologija (znanost o
postanku i gra'i zemlje)
geogra*ija (zemljopis)
geometar (geodet! mjernik)
geometrijska konstrukcija
"azi geometrija
(mjerenje zemlje)
jerojatno je iza(ran zato
to su Erci smatrali da su
8gip-ani otkrili nou
disciplinu (ae-i se
pro(lemima mjerenja
zemljita. Mratski nazi
gr. metron/ mjera! mjeriti
Eeometrija je grana
matematike koja se (ai
prostornim odnosima i
o(licima. U rijeme stare
Erke (i ranije1) odnosila
se iskljuio na praktina
mjerenja zemljini+
posjeda.
(samo ranalom i
estarom)
geometrijska sredina
geometrijski lik
geometrijsko tijelo
geometrijska sredina
geometrijski niz
za geometriju je mjersto.
%oo%ol! googolpleks
Eoogol je popularni nazi
za (roj R^
R^^
! a googolpleT
za (roj R^
googol
.
Pije googol izmislio je
jedan deetogodinji
djeak kada ga je njego
stric! ameriki matematiar
8d6ard 2asner! zamolio
da nadjene ime (roju R^
R^^
.
%ra"
gr. grap+ein/ pisati! crtati
0ro(itni geometrijski
crtei su ra'eni na dretu!
kamenu! ali i na zemlji (u
pijesku)! a kasnije se rije
gra* poela koristiti za
slikoiti prikaz relacije s
arija(lama.
gra*iko rjeaanje
pro(lema
*otogra*ija
gra*iar
gra*it (modi*ikacija
ugljika! slui za pisanje)
gra*it (parola! crte na
zidu)
gra*ologija (jetina kojom
se po rukopisu odre'uje
karakter ojeka)
(iogra*ija i auto(iogra*ija
(iotopis i lastiti
iotopis)
ortogra*ija (praopis)
gra*em (sloo! pismeni
znak za glas)
Ke*inicija gra*a u mat.
smislu nastaje nakon
staranja analitike
geometrije.

Pijei s nastakom :gram
(npr. +istogram! dijagram
toka! ence*alogram!
audiogram) dolaze od istog
korijena (gr. grap+eien) i
tako'er oznaaaju
izualnu interpretaciju
nekog pro(lema.
%ram
gr. gramma/ sloo! rlo
mala teina
3udu-i da se gramima
dekagram! kilogram...
gramatika
gramo*on
Eram je jedinica mase!
tisu-i dio kilograma.
mjere relatino male mase
u sakodnenom iotu!
odatle je gram do(io soje
ime.

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
,i!er&ola
gr. +Zper/ neto
preueliano! iznad
gr. +Zper(allo/
premaujem! nadisujem
Miper(ola je kriulja koju
idimo u presjeku stoca
ako kut presjeka
0P8M)Q% kut koji
izodnica zatara s (azom.
+ipertenzija (poien krni
tlak)
+iperitaminoza (iak
itamina)
+iperaktian uenik
(preaktian)
+iper(ola (preueliaanje
u knjienosti z(og
poe-anja utiska! npr.
(eskrajno more)
+iper(olna *unkcija (s+! c+
...)
+iperglikemija (preelika
doza e-era u kri)

"azi uodi )polonije
promatraju-i presjeke
stoca. )ko stoac
presijeemo pod \ razliita
kuta (manji! jednak i e-i u
odnosu na izodnicu
stoca)! u presjeku -emo
do(iti elipsu
(manje`elipsa)! para(olu
(jednako`para(ola) i
+iper(olu (ie `
+iper(ola).
,i!o'en#(a
gr. +Zpo/ pre*iks u
znaenju pod! ispod
gr. teinen/ razapinjem
"ajdulja stranica
praokutnog trokuta!
razapeta izme'u dije
katete i nasuprot je praom
kutu. ,o se pogotoo
do(ro idi ako se
praokutan trokut nacrta
unutar krunice (,aleso
teorem).
+ipo (gr. +Zpo/ pre*iks sa
znaenjem pod! ispod)
+ipo*iza (mala lijezda u
mozgu! utjee na rast)
+ipoitaminoza (manjak
itamina)
+ipotenzija (snieni krni
tlak)
+ipoglikemija
(pomanjkanje e-era u
kri)
+ipoteza (pretpostaka)
+ipokoristik (imenica
odmila! npr. medo! (aka
itd.)
0ojam i nazi nastali su u
starogrkoj matematici.

,re(a razlikoati da
pre*iksa +ipo/ +Zpo (ispod)
i +ippos (konjski). #(a
dolaze iz grkog jezika i
jednako se itaju.
Me'utim! rijei +ipodrom i
+ipotenuza potjeu iz
razliiti+ korijena.
,omo'e'ija
gr. +omos/ isti! zajedniki
gr. tit+enai/ staiti
Momotetini likoi su
staljeni u poezan
zajedniki poloaj.
+omogen (istog sastaa!
iste rste)
+omonimi (rijei
istozunice! ali razliitog
znaenja! npr. kosa:oru'e!
kosa:lasi)
+omogra*i (istopisnice)
+omo*onija (jednoglasno
pjeanje ili siranje)
Momotetija je u izranoj
ezi sa slinosti i kao taka
se pojaila e- u
staroegpatskoj matematici.
,ales je (io pri koji je
koristio +omotetiju! tj.
slinost u sr+u
dokazianja teorema.

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
i)en'ian! identino
lat. idem/ isti! isto
identi*ikacija
(poistoje-ianje)
identitet (izjednaaanje)
Mratski nazi za identian
je istojetan.
ikosae)ar! ikozaedar
gr. eikosi/ dadeset
gr. +edra/ strana! osnoa
%kosaedar je prailno
geom. tijelo ome'eno s
dadeset jednakostr.
trokuta.
ikosagon! ikozagon
(dadeseterokut)
,o je posljednje od pet
0latonoi+ tijela.
ima%inarna je)ini$a
lat. imaginarus/ izmiljen
%maginarna jedinica
prelazi okire naeg
realnog (*izikog) sijeta i
tre(amo se pustiti mati
(imaginaciji) da (ismo je
razumjeli.
imaginacija (mata)
%magine (pjesma grupe
,+e 3eatles! u prijeodu/
&amisli)
image (engl. utisak! dojam!
slika steena o nekom
ojeku)
imainizam (knjieni
praac iji je osnoni
nain izraaanja slika)
"azi imaginaran koristi
Kescartes u RY. st. da (i
opisao rjeenja alge(arske
jednad(e koja nisu realna.
im!li$i'an!
implicitna jednad(a
lat. implicitus/ upleten u
neto! koji se nalazi u
neem
implicite (podrazumijea
se u tome! preutno)
implicirati (uplesti! uu-i!
sadraati)
implikacija (upletanje!
umijeanost)
Nednad(a T Z \ ` ^ je
implicitna jednad(a jer se
o(je arija(le zajedno
nalaze na istoj strani
jednakosti! dok je ista
jednad(a napisana u
implicitnom o(liku na
sljede-i nain/
3iti implicitan u
matematici znai da su
arija(le u jednad(i
zakamu*lirane i
pomijeane zajedno na
nain da nijedna od nji+
nije sama na jednoj strani
jednakosti.
Z ` T \
Mratski nazi za
implicitnu jednad(u je
nerazita jednad(a.
in)eks
lat. indeT/ pokazia!
kaiprst
&a oznaaanje u
matematici esto koristimo
indekse! tj. male (rojee
koji pokazuju da se jedna
toka ili arija(la razlikuje
od druge (npr. toke )
R
i
)
X!
arija(le T
R
i T
X
).
studentski indeks (knjiica
u kojoj se mogu proitati
ocjene studenta)
indicije (osnoe koje
izaziaju sumnju u neto)
indikator (pokazatelj! npr.
u kemiji to je tar koja
pokazuje drugaiju (oju u
kiselim! a drugaiju u
lunatim otopinama)
U matematici korisno je
koristiti indekse jer je
sloa a(ecede najie \^! a
esto nam tre(a oznaiti i
ie od \^ o(jekata . &ato
imamo a
R
! a
X
! a
\
!...! (
R
! (
X
!
(
\...
%ndekse koristi "e6ton! a
potpuno razija Oei(niz
koji pri indekse koristi na
dananji nain. 0ostoje i
dostruki indeksi.
in)#k$ija
lat. inductio/ uo'enje
2ada induktino
zakljuujemo! pojedinani
sudoi nas ode do
op-eniti+ zakljuaka.
elektromagnetska
indukcija ((lizina odia i
magneta u *izici)
metoda indukcije u
*ilozo*iji (zakljuianje od
pojedinanog ka op-em)
Matematika indukcija je
ana metoda dokazianja
u matematici! a zasnia se
na petom 0eanoom
aksiomu (ujeti/ (aza!
pretpostaka! korak).
<uprotno zakljuianje od
indukcije je dedukcija.
in"leksija! toka in*leksije
lat. in*leTio/ saijanje
,oka in*leksije kriulje je
toka u kojoj se kriulja
saija na taj nain da od
koneksne postaje
konkana ili o(ratno.
optika in*leksija
(skretanje sjetlosni+
zraka s nji+oog praog
puta)
)ko je (a! *(a)) toka
in*leksije gra*a neke
*unkcije! onda je f(a)=0.
&a toku in*leksije jo
kaemo da je prijeojna
toka.
in'e%ral
lat. integer/ cio! cijeli!
potpun
%ntegral je do(io taj nazi
jer z(rajanjem
(eskonanog (roja mali+
dijeloa do(iamo neku
cjelinu.
integrirati (o(noiti!
dopuniti)
integralno pecio (pecio
od cijelog zrnja)
integritet npr. Pepu(like
Mratske (cjeloitost)
"azi integral dao je
3ernoulli u RY. st! a
oznaku za integral je
ueo Oei(niz po poetnom
slou lat. rijei summa.
in'erval intermezzo (me'uigra!
kratki odmor! malo
kazalino djelo koje se
%nteral [X!\] oznaaa
zatoren interal! tj. skup
toaka izme'u X i \
lat. inter/ izme'u! me'u
lat/ allus/ (edem
lat interallum/ prostor
izme'u (edema!
me'uprostor
,o je skup toaka na
(rojenom pracu koje
lee izme'u dije zadane
toke (e-e su od lijee! a
manje od desne toke).
izodi izme'u inoa
glane predstae)
internacionalan
(me'unarodni)
interenirati (mijeati se u
to! posredoati)
(zatoreni interal ili
segment)! ukljuuju-i
granine toke X i \.
%nteral cX!\d me'utim ne
sadri krajnje toke
(otoreni interal).
0ostoji i polutooreni i
poluzatoreni interal! npr.
cX!\] i [X!\d.
Mratski nazi za interal
je me'utak.
inver(
lat. inersus/ izrnut!
o(rnut
%nerz neega do(ijemo
kada tu star preokrenemo!
izrnemo! o(rnemo
naopake.
inerzija (o(rnut poredak
rijei u reenici! o(rnuti
red glane i zaisne
reenice)
inertor (spraa za
pretaranje istosmjerne
struje u izmjeninu)
%nerz neke matem.
operacije ponitaa tu
operaciju! tj. sodi je na
identitet. "a primjer!
dijeljenje ponitaa
mnoenje.
&a matricu kaemo da je
inerti(ilna ako postoji
njen inerz.
injek$ija
lat. injectio izedeno je od
lat. inicio/ umetnem!
u(acim
%njekcija je preslikaanje
sa skupa ) u skup 3 (saki
element skupa ) ima sliku
u 3! tj. moe se u(aciti u
3).
injekcija (u am(ulanti/
ume-e se! utrcaa pod
kou)
injection (kod noi+ auta!
u(rizga)

%njekcija je *unkcija koja u
razliitim elementima
domene ima razliite
rijednosti.
ira$ionalan &roj
lat. irrationalis/ nerazuman
Pazlozi zato se neki
(rojei naziaju
iracionalnima tj.
nerazumnima su poijesni.
No su 0itagorejci dokazali
da je duljina dijagonale
kadrata nesumjerljia sa
sojom stranicom! to je
o(zirom na tadanja
s+a-anja (ilo pose
nerazumno i nemogu-e.
(iti iracionalan ((iti
nerazuman)
0ojam iracionalan se do
R[. st. odnosio samo na
duine! a ne na (rojee.
%racionalni (rojei dugo
nisu uop-e smatrani
ranopranima s
racionalnim (rojeima. ,u
ranopranost su pri+atili
tek matematiari 3om(elli
i <tein.
is,o)i*'e is+od neke utakmice "azi je ueo de Oa Mire u
sla. +od/ kretanje
is+odite/ iz 9 +oditi!
izlaziti iz neega
%s+odite koord. sustaa je
toka (^!^) u odnosu na
koju gledamo se ostale
toke i nji+oe koordinate.
(krajnji rezultat)
pret+odnik ((roj koji je
neposredno ispred danog
(roja! tj. koji mu pret+odi)
u+oditi (tajno slijediti!
pijunirati)
pot+odnik (prolaz za
pjeake ispod razine ulice
ili pruge)
RY. st. #znaaamo ga
sloom # po poetnom
slou lat. rijei origo `
zaetak.
isjeak
iz 9 sje-i/ sjeenjem
izaditi iz neega
2runi isjeak je dio kruga
koji je isjeen iz kruga s
da polumjera.
isjeak torte! pizze %sjeak naziamo jo i
sektor.
Uenici esto mijeaju
termine kruni isjeak i
odsjeak! iako same rijei
jasno opisuju razliku.
%sjeak iz9sjecamo i(
kr#%a se do njegoog
sredita! dok odsjeak
jednim potezom
odsijecamo o) kr#%a.
i(ra(
sla. raziti/ sje-i! po(ijati
izraziti se
izraziti Z pomo-u T
izrazit (rlo tipian!
istaknut)
izraajan (dojmlji!
upeatlji)
%zraz nema znaka
jednakosti (on se moe
nalaziti unutar jednakosti)
pa se izraz ne moe rijeiti!
eentualno se moe
pojednostaniti.
i(vo)ni$a
iz 9 oditi
%zodnica rotacionog tijela
je duina na crteu koja!
slijede-i uzorak
geometrijskog tijela!
izodi (generira)
zamiljenu duinu na
njegoom platu.
izodnica stoca
izodnica aljka
izesti *ormulu
%zodnica se nazia jo i
generatrisa.


Termin, korijen Sline rijei Na!omena
je)na)+&a
sla. jednaiti/
jednad(a praca
(analitika interpretacija
praca)
Nednad(e su rjeaali jo
stari 8gip-ani i 3a(ilonci!
koji su i+ rjeaali
izjednaaati
Nednad(a pokazuje da su
izrazi s lijee i desne
strane znaka jednakosti
jednaki! tj. u ranotei.
op-i o(lik jednad(e
(o(lik aT9(Z`c)
geometrijski. ,ek nakon
Kescartesa jednad(e
poprimaju dananji izgled.
#d glagola jednaiti
glasonom promjenom
jednaenja po zunosti
smo do(ili jednad(u
(jednaiti e jedna(a e
jednad(a).
je)nakokraan
jednako 9 krak
,rokut je jednakokraan
ako ima dije stranice
(krakoe) jednaki+ duljina.
,re-a stranica se nazia
osnoica ili (aza.
jednakokraan trokut
jednakokraan trapez
(neparalelne stranice! tj.
kraci su mu jednaki+
duljina)
0ojam jednakokranog
trokuta pojaljuje se e- u
jednom zadatku
staroegipatske matematike.
Kokaz teorema da su
kutoi uz (azu
jednakokranog trokuta
jednaki pripisuje se ,alesu.
Pons asinor#m (magare-i
most) je *raza nastala u
poijesti me'u studentima!
a odnosi se na dokaz
teorema da su kutoi uz
(azu jednakokranog
trokuta jednaki. ,rdnja
izgleda lako dokazia! ali
je dokaz teak za
poetnike i od neki+
(rzopleti+ i u se(e
presigurni+ studenata
moe napraiti =magarce=.
7raza =pons asinorum=
odnosi se na most jer! s
jedne strane! krakoi ine
kao kaka most iznad
(aze! a s druge strane onaj
tko dokae ou trdnju
moe prije-i =most= i
poeti s oz(iljnijim
zadacima i dokazima.
je)nakos'ranian
jednako 9 stranice
Nednakostranian trokut je
trokut kojemu se stranice
imaju jednake duljine.
jednakostranian stoac
(duljina izodnice jednaka
je promjeru)
jednakostranian aljak
(duljina izodnice jednaka
je promjeru)
Nednakostranian trokut se
pojaljuje u
staroegipatskoj i
staro(a(ilonskoj
matematici.

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
kama'e
gr. kamatos/ zarada
2amate se odnose na
odtetu u nocu za
koritenje tu'eg kapitala.
kamatni raun
kamatna stopa (odre'ena
isina kamata u postotku)
kamatnik (li+ar)

Pije kamate je izrana
posu'enica iz starogrkog
u +ratski jezik.
kar)inalan &roj
lat. cardo! cardinis/ stoer
0ridje kardinalan odnosi
se na se to je osnono!
stoerno! najglanije i
najanije.U matematici
kardinalni (rojei su
glani (rojei! a
kardinalan (roj skupa je
njego (roj elemenata.
kardinal (najii se-eniki
in u 2atolikoj crki!
kardinali su naj(lii suradnici
pape)
kardinalna greka (elika
greka iz koje proizlaze ostale
za(lude)
kardinal (amerika ptica
pjeica koja ima (oju perja
crenu poput kardinaloe
+aljine)
Pazlikujmo rijei iz
drugog stupca (kardinal!
kardinalan! kardinalno) od
rijei koje u se(i sadre
korijen kardio (gr. kardia/
srce).
ka'e'a
gr. kat+ete/ sputena
usprana crta! okomica!
isak
gr. kat+etos/ sputen
.isak sputen prema tlu
uijek pokazuje prai kut.
kateter (cije za isputanje
mokra-e)
U grkom jeziku kateta je
oznaaala okomicu
(prensteno sputenu iz
neke toke prema zemlji)
pa su stoga i dije okomite
stranice trokuta nazane
katete.
ko$ka
prasla. kostka/ kost
U antikim drutenim
igrama (acale su se kosti (i
to kosti glenja) umjesto
kocaka.
kockasto (u o(liku kocke!
esto se pogreno koristi
kockasto umjesto kadratino)
kockati se (igrati se kockama!
igrati na rizik)
=2ocka je (aena= (;ezaroa
izreka na rijeci Pu(ikon! a
odnosi se na o(jau rataU
izgoara se pri donoenju
sud(onosni+ odluka)
2ocka! tj. prailni
+eksaedar je jedno od est
0latonoi+ tijela.
koe"i$ijen'
lat. cum/ s! sa
lat. e**icere/ uiniti!
storiti
koe*icijent polinoma
koe*icijent smjera (nagi()
koe*icijent ili *aktor slinosti!
proporcionalnosti
"azi koe*icijent je ueo
*rancuski matematiar
.iete u R[. st.
2oe*icijent s nekim
o(jektom neto ini! npr. u
polinomima koe*icijent je
poznanica koja je
mnoitelj nepoznanice.
,ako arija(la ili dani
o(jekt uelike oise o
koe*icijentu.
koe*icijent trenja
kom&ina'orika
lat. com(inare/ slagati!
spojiti
%ako je pro(itno rije
kom(inacija oznaaala
spajanje samo dije stari
zajedno! danas se odnosi
na grupiranje ie stari. )
kom(inatorika je postala
grana matematike koja se!
jednostano reeno! (ai
odre'ianjem na koliko se
naina neto moe
dogoditi.
kom(inacija (spoj diju ili
ie stari)
kom(ajn (stroj sastaljen od
ie strojea tako da o(alja
nekoliko poljopriredni+
radoa)
kom(inezon (radno odijelo
koje se sastoji od kaputa i
+laa u jednom dijelu)
kom(inirati (slagati!
preslagiati)
8lemente kom(inatorike
poznaju jo stari %ndijci!
2inezi i )rapi. "azi
potjee od Oei(niza! koji
zajedno s 3ernoullijem
razija kom(inatoriku u
suremenu matematiku
disciplinu.
kom!ara$ija
lat. comparatio/
uspore'ianje
2omparirati dije stari
znai usporediti i+ da
(ismo idjeli jesu li
jednake ili ne i u kom su
odnosu uop-e.
komparati (drugi usporedni
stupanj pridjea)
komparirati (uspore'iati)
metoda komparacije (pri
rjeaanju sustaa jednad(i)

Nedna od naje-i+ greaka
koju uenici rade pri
rjeaanju jednad(i je da
ne uspore'uju
(kompariraju) saki
noodo(ieni redak s
pret+odnim! tj. jesu li te
dije jednad(e
ekialentne.
kom!leksan &roj
lat. compleTus/ o(u+at
lat. complecti/ o(u+atiti
2ompleksni (rojei u se(i
o(u+a-aju realne i
imaginarne eliine. #ni
su sloeni od da dijela (c
` a 9 (fi! pri emu su a i (
realni (rojei! a i
imaginarna jedinica).
imati komplekse ((iti
kompliciran oko neeg)
kompleksnost (sloenost)
kompletno (cijelo! sloeno)
komplicirati (zamrsiti)
konjugirano:kompleksni
(rojei
komplet (potpuna kolekcija)
8dipo kompleks! 8lektrin
kompleks ((olesna lju(a sina
"azi kompleksan uodi
;arnot u RW. st.
<uprotno od pojma
kompleksan je
jednostaan.
<kup kompleksni+ (rojea
oznaaa se sloom -
(pro sloo lat.
compleTus)
prema majci tj. k-eri prema
ocu)
kom!lemen'
lat. complementum/
dopuna
lat. complere/ dopuniti!
ispuniti
2omplement je eliina
koja se mora dodati proj
eliini kako (i se
dopunila do kraja.
2omplementaran kut je
kut koji se mora dodati
(dopuniti) danom kutu da
zajedno ine prai kut.
komplementaran (dopunski!
koji dopunjuje)
komplementarne (oje ((oje
koje se nadopunjuju do (ijele!
tj. ijim mijeanjem do(iamo
(ijelu)
kompliment (ima isti korijen
kao i komplement! laskaa
rije)
2omplement nekog skupa
< u odnosu na unierzalni
skup se sastoji od
elemenata Ug<! tj. od si+
ostali+ elemenata
unierzalnog skupa koji se
na nalaze u < (oznaka <
c
).
kom#'a'ivnos'!
komutacija
lat. commutare/
promijeniti! zamijeniti
<ojsto ra. operacije da
se rezultat ne mijenja ako
operandi zamijene mjesta
(npr. z(rajanje ili
mnoenje u skupu P).
komutirati (mijenjati!
zamjenjiati)
komutator (engl. s6itc+!
ure'aj u telekomunikacijskoj
mrei koji slui za promjenu
smjera in*ormacijski+ paketa)
2omutatinost se jo
nazia i izmjenjiost.
"apraiti komutaciju u
sakodnenom iotu
znailo (i! na primjer!
spaati i ijeti u koli! a
i-i ku-i na nastau.
kon$en'rian!
koncentrine krunice
lat. co:/ zajedno! s! sa
lat. center/ centar! sredite
2runice su koncentrine
ako imaju zajedniko
sredite.
koncentracija (usredotoenje)
koncentracijskiFkoncentracioni
logor (logor u koji se doode
zaro(ljenici po nekoj
zajednikoj osnoi! npr. naciji!
jeri itd.)
koncentrirati se (sa(rati se!
uputiti misli na odre'enu
star)
#sim krunica!
koncentrine mogu (iti i
elipse (elipse sa
zajednikim sreditem).
Uz pojam koncentrian
postoji i pojam kon*okalan
(koji ima zajednike
*okuse).
konkavnos'! konkana
kriulja
lat. concaus/ upalj!
udu(ljen
2riulja je konkana ako
sojim izgledom podsje-a
na udu(ljen lik.
konkana le-a (udu(ljena
le-a)
konkaan mnogokut
(nekoneksan mnogokut)
2onkanost neke *unkcije
na odre'enom interalu
projeraa se raunski
*ormulom * hh(T)c^.
0ojam suprotan
konkanom je koneksan.
kons'an'a konstantna *unkcija (*unkcija Kije najpoznatije
lat. constans! constantis/
postojan! stalan
Matematika konstanta je
*iksan! stalan! postojan
(roj (eliina) koji se ne
mijenja.
koja niti raste niti pada)
graitacijska konstanta
(pri(lino W.SR mFs
X
)
matematike konstante su
i e.
2onstante se mnogo
koriste u *izikalnim
*ormulama! npr. za teinu!
prilaenje tijela itd.
kons'r#k$ija! konstruirati
lat. constructio/ gradnja!
zidanje
U geometriji se
konstrukcija neke
geometrijske *igure sastoji
(izgra'ena je) samo od
krunica i praaca.
konstruktian prijedlog (koji
gradi! podie! koji potie na
smislenu akciju)
konstruirati zgradu (napraiti
nacrt za nju)
U starogrkoj geometriji za
neku geometr. *iguru
smatralo se da se moe
konstruirati ako se moe
nacrtati slue-i se samo
estarom i ranalom. ,ada
su nastala i tri klasina
pro(lema/ duplikacija
kocke! trisekcija kuta i
kadratura kruga.
kon'ra)ik$ija
lat. contra/ proti
lat. dictio! dicere/ re-i!
gooriti
lat. contradictio/
prigoaranje! protuslolje!
proturjeje
U matematici! jedna je
trdnja kontradiktorna
(proturjena) drugoj ako
goori suprotno! tj.
proti te druge.
kontra(as (najdu(lji
instrument orkestra)
kontracepcija (contra/ proti!
conceptio/ zae-e)
kontra:admiral (podadmiral)
pro et contra (za i proti)
kontraprimjer (protuprimjer)
&nak za kontradikciju je
! to oznaaa da su
dije trdnje u suprotnosti.
kon#s! stoac! unj! kupa
lat. conus! gr. konos/
eer! stoac
Erka rije konus je
jerojatno dola iz indoeur.
korijen ko: to oznaaa
otrenje i iljenje. <toac
se! naime! do(iao
iljenjem i otrenjem
komada dreta.
konian (koji ima o(lik
konusa tj. stoca)
konika (unjosjenicaU presjek
stocaU moe (iti krunica!
elipsa! para(ola ili +iper(ola)
Uspraan stoac je
rotaciono geometrijsko
tijelo! a do(ia se
rotacijom praokutnog
trokuta oko jedne soje
katete.
konveksnos'! koneksan
skup! koneksna kriulja
koneksna le-a (ispupena
le-a)
koneksna *unkcija (ako je
dio ranine iznad njenog
2oneksnost neke *unkcije
na odre'enom interalu
projeraa se raunski
*ormulom * hh(T)d^.
lat. coneTus/ ispupen
Eeom. lik (ili tijelo) je
koneksan ako rijedi da
im sadri dije toke!
automatski sadri i duinu
koja spaja te dije toke.
gra*a koneksan skup) 0ojam suprotan
koneksnom je konkaan.
,oka u kojoj se neka
kriulja mijenja iz
koneksne u konkanu
nazia se toka in*leksije.
konj#%irano kom!leksni
&rojevi
lat. conjugatio/ spajanje
2onjugirano kompleksni
(rojei su a9(i i a:(i. ,o
moemo s+atiti kao da su
realni (rojei a i ( u o(a
(roja spojeni
(konjugirani)! samo u
jednom su sluaju spojeni
plusom! a u drugom
minusom.
konjugacija (promjena glagola
po licu! sprezanje)
konjuktiitis (upala eznice
oni+ je'a)
konjukti (zaisni gramatiki
o(lik npr. u talijanskom i
*rancuskom jeziku)
konjukcija (logika operacija
i)
Pije konjugirati dolazi od
latinske rijei con9jugare
(spojiti s neim). U
+ratskom se jeziku
tako'er ita kao
kon9jugirati! pa se u njoj
ne ita glas =nj= jer se ne
radi o slou =nj=! e- o
zase(nim sloima =n= i =j=.
)ko je diskriminanta
kadratne jednad(e
negatina! znai da su
rjeenja jednad(e
konjugirano kompleksni
(rojei.
koor)ina'a
lat. co/ zajedno sa
lat. ordo! ordinis/ red!
strogi poredak
2oordinate su (rojei koji
u odre'enom poretku i
redoslijedu odre'uju
poloaj toke na pracu! u
ranini ili u prostoru.
koordinacija pokreta u
gimnastici (doo'enje pokreta
u red i me'uodnos)
koordinirati (ure'iati)
koordinatna os (os:T ili os:Z)
koordinatni susta
koordinate (eliine koje
odre'uju poloaj neke toke u
prostoru)
#o je jedna od rijetki+
rijei u +ratskom jeziku
koja se pie sa da o. ,ako
se pie zato to je to
direktan prijeod latinske
rijei coordinata
(eliina koja odre'uje
poloaj toke u prostoru).
#aj nazi je ueo Oei(niz
u RY. stolje-u.
korijen! korjenoanje!
korjenoati
sla. korijen/ prijeod
latinskog radiT (korijen!
mrka)
.a'enje drugog korijena
interpretiralo se
do(ianjem stranice
kadrata iz porine
kadrata.
drugi korijen! kadratni
korijen
korijen jednad(e
korijen rijei (niz glasoa
zajedniki sim lanoima
porodice u kojem je sadrano
osnono znaenje! npr. pisati!
pisac! dopisiati! rukopis...)
u-i korijenje iz nekog mjesta
(potjecati od tamo)
<tari %ndijci su korijen
naziali mula! to znai
osnoa! strana! korijen
dreta (jer se iz porine
kadrata do(iala
stranica). )rapi su tu
indijsku rije preeli
rijeju dizir! to znai
korijen dreta. 8uropski
matematiari su to izrano
preeli latinskim radiT! to
znai korijen.
#znaka za korijen
razila se iz sloa r! koje je
pustiti korijenje (ustaliti se na
nekom mjestu)
presje-i u korijenu
(onemogu-iti u samom
poetku)
poetno sloo rijei radiT
(korijen).
kosin#s
lat. complementi/
dopunski! koji
nadopunjuje!
komplementaran
lat. sinus/ na(or! zalje
2osinus se pro naziao
sinus complementi (tj.
komplement od sinusa) jer
rijedi cos`sin(W^:) tj.
sinus i kosinus se
nadopunjuju i iz toga je
skra-ianjem do(ieno
ime/ co 9 sinus ` kosinus.
kosinuso pouak (poop-enje
0itagorinog pouka koje
rijedi ne samo za praokutan!
e- za saki trokut)
komplementarne (oje ((oje
koje se u paroima
nadopunjuju)
kosekans (complementi
secans)
kotangens (complementi
tangens)
,ermin kosinusa pri je
koristio matematiar
Eunter u RY. st.
Mratski nazi za kosinus
je supirka.
ko'an%ens
lat. complementi tangens/
komplement tangensa!
nadopuna tangensa (do
praog kuta)
2otangens se pro naziao
tangens complementi (tj.
komplement od tangensa)
jer rijedi ctg`tg(W^:)
tj. tangens i kotangens se
nadopunjuju i iz toga je
skra-ianjem do(ieno
ime/ co 9 tangens `
kotangens.

kotangenta
0ogledati ta(licu pod/
kosinus.
,ermin kotangensa pri je
koristio matematiar
Eunter u RY. st.
krak
sla. krok/ noga od (oka
do ta(ana! korak! mjesto
gdje se kriaju dije grane
U geometriji da
krak estara (noga estara)
a(lji kraci (noge)
kraci trapeza (neparalelne
stranice u trapezu)
Pije krak (kao i mnoge
jednoslone rijei) ima
dije mnoine/ kraci i
krakoi.
polupraca sa zajednikom
poetnom tokom naziaju
se kraci kuta jer zaista
podsje-aju na noge u
raskoraku ili mjesto gdje
se kriaju dije grane
dreta.
krakat ojek (dugi+ nogu)
koraati! kroiti! koranica
kriv#lja
sla. kri/ koji nije
praocrtan! nepra!
netoan
2riulja je do(ila ime po
som o(liku koji nije
praocrtan! e-
zakriljen.
kriulje drugog reda
(krunica! elipsa! para(ola i
+iper(ola)
kriuljar (spraa za crtanje
razni+ kriulja)
kriudati (ne kretati se strogo
po pracu)
zakriljen (krunog o(lika!
koji nije praocrtan)
kriac! kriolo! krionog!
kriotorina! kriojerje itd.
%ako se praac i kriulja
mogu na pri pogled
s+atiti kao suprotni
pojmoi! po de*iniciji oni
to nisu. 0raac je tako'er
rsta kriulje! on je
kriulja prog reda (elipsa!
para(ola i +iper(ola su
kriulje drugog reda).
"eke od poznatiji+ kriulja
su npr. logaritamska
kriulja! Eaussoa
kriulja! cikloida!
kardioida! lananica itd.
krnja !irami)a
(prikra-ena)! krnji stoac
sla. krn/ naet! osaka-en!
onaj koji nije cio
2rnja piramida i stoac
do(iaju se piljenjem
ranine paralelne s
nji+oom (azom. ,ime
okrnjujemo tj.
osaka-ujemo piramidu ili
stoac.
krnji zu( (ostatak zu(a u
ilici)
krnja reenica ((ez glagolskog
dijela predikata! npr.
Upomo-1)
krnji in*initi ((ez zarnog :i
u *uturu prom! npr. itat -u!
pisat -u)
krnjiti ugled (naruaati
ugled)
7ormula za o(ujam krnje
piramide nalazi se na tz.
Moskoskom papirusu
(staroegipatski papirus koji
se ua u Moski).
kr#%! krunica
prasla. krog/ mjesto
okruglog o(lika!
zaokruen o(lik! r+ gore
#d danina je slaenska
rije krug oznaaala neto
zao(ljeno! pa je prirodno
da su krunica i krug
nazani po istom korijenu
rijei.
kruok
okruni (mjesni! koji se tiu
okruga! tj. nekog podruja)
kruiti (kretati se po
zamiljenoj krunici)
zaarani krug ((ez izlaza)
krugoalna postaja (radio
postaja)
7ormule za opseg i
porinu kruga (s
dokazom1) poznate su u
starogrkoj matematici! a
e- su i+ prije toga
naslu-iali stari 8gip-ani.
kr#+ni o)sjeak
od9sje-i/ izriti sjeenje
kruni isjeak (dio kruga
ome'en s da njegoa
polumjera)
Uenici esto mijeaju
termine kruni isjeak i
odsjeak! iako same rijei
na da dijela
2runi odsjeak je dio
kruga koji nastaje ako
odsijeemo krug sekantom
tj. tetiom.
jasno opisuju razliku.
%sjeak iz9sjecamo i(
kr#%a se do njegoog
sredita! dok odsjeak
jednim potezom
odsijecamo o) kr#%a.
kr#+ni vijena$
indoeur. 6ei/ iti! plesti
0letenjem i slaganjem
cije-a u kruni o(lik
(ijanjem! saijanjem)
do(iamo ijenac. 0o
oome je o(liku i dio
ranine do(io ime kruni
ijenac.
sonetni ijenac (niz od Ra
soneta pri emu saki idu-i
sonet poinje zarnim sti+om
pret+odnog soneta! a petnaesti
sonet se sastoji od sti+oa
kojima poinju si pret+odni
soneti)

k#&! ku(irati
lat. cu(us/ kocka
gr. ku(os/ kocka
2u( je drugi nazi za
kocku. 3udu-i da je
*ormula za o(ujam kocke
.`afafa! podrazumijeamo
da je ku( nekog (roja
njegoa tre-a potencija.
ku(na jednad(a (jednad(a s
naje-om potencijom \)
ku(ik (kra-i nazi za ku(ini
metar)
ku(ikaa (zapremina nekog
prostora izraena u ku(icima)
ku(ni korijen (tre-i korijen)
ku(izam (smjer u slikarstu u
kojem se (rda! ojek i ostale
*igure prikazuju u o(liku
kocke ili aljka)
.e- je Kio*ant tre-u
potenciju nazao ku(os.
"aime! stari su Erci
apstraktan pojam s
\
interpretirali kao olumen
kocke duljine (rida s.
"azi ku(ne jednad(e
ueo je u RY. st. Kescartes.
k#%la
njem. 2ugel/ kugla
Mratska rije kugla
do(iena je spajanjem
njemakog i slaenskog
utjecaja! tj. od njem. rijei
2ugel i slaenske krug.
kuglina kapica! kalota (dio
s*ere)
kuglati se! kuglana
kuglo* (rsta kolaa)
Mozart kugla
7ormule za oploje i
olumen kugle (ile su iz
iskusta poznate jo u
starom 8giptu i 3a(ilonu.
%pak! nji+ je matematiki
pri dokazao grki *ilozo* i
matematiar )r+imed.
k#'
prasla. kut/ unutarnji!
udu(ljen! ugao! kut
2ut moemo s+atiti kao
dio ranine koji je
=udu(ljen! izdu(ljen=
kutomjer (spraa za mjerenje
eliine kuta)
sredinji i o(odni kut
(krunice)
kutnjak (zu( koji se nalazi u
)ko se naglasi koji je krak
pri! a koji drugi!
goorimo o orijentiranom
kutu! a ako ne! onda
goorimo o
neorijentiranom kutu.
sojim kracima i r+om iz
cijele ranine. kutu eljusti! na kraju)
anjski i unutranji kut
mnogokuta
mrti kut (nepregledni prostor
u idokrugu ozaa)
stjerati u kut
=U kutu nikome na putu= ((iti
nenametlji)
kva)ar
lat. Vuadra/ etorina
2adar je eterostrana
usprana prizma! tj.
eterostrani paraleleiped
kadrat
kadrant (etrtina ranine)
kadratura kruga
)ko su si (ridoi kadra
jednake duljine! onda je taj
kadar kocka.
kva)ran'
lat. Vuadrans/ etrtina!
etrti dio neega
2adrant je etrtina
ranine to je odre'uju da
okomita praca u ranini.
kadricikl ((icikl na ] kotaa)
kadrilijun (dekadska jedinica
s X] nule)
Mratski nazi je etrtac.
#no to je kadrant u
ranini! to je oktant u
prostoru! jer koordinatne
ranine dijele prostor na S
dijeloa.
kva)ra'
lat. Vuadratus/ etrtast!
eterouglast
2adrat je eterokut
kojem su se stranice
jednake duljine i si kutoi
prai.

kadratna jednad(a
(jednad(a s naje-om
potencijom X)
kadratni metar (etorni
metar)
kadratura kruga (zadatak
konstrukcije kadrata kojemu
je porina jednaka porini
danog kruga)
U matematici kadrat ima
da znaenja. 0ro
oznaaa eterokut kojem
su se stranice jednake
duljine i si kutoi prai.
Krugo znaenje je druga
potencija nekog (roja.
Mratski nazi za kadrat
je etorina.
kvo$ijen'! kolinik
lat. Vuotiens/ koliko puta
2ocijent je (roj koji
prikazuje koliko je puta
djelitelj sadran u
djeljeniku.
kocijent inteligencije (%i) Mratski nazi kolinik
dolazi od rijei koliko! tj.
izranim prijeodom iz
latinskog Vuotiens `
koliko puta.
"azi je nastao u indijskoj
matematici iz koje se
prenio u arapsku
matematiku! a u europsku
matematiku ueo ga je
7i(onacci.

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
lik! geometrijski lik
sla. lik/ slika neega! *igura! *orma!
izgled
U geometriji lik je dio ranine odre'enog
speci*inog o(lika! kao npr. mnogokut!
krug! polukrug itd.
likona kultura
sliiti nekome (likom podsje-ati
na nekoga)
slika! slikar
lice
linost
mladolik
razliitost
line ili oso(ne zamjenice

limes
lat. limes/ granica
Oimes je granina rijednost *unkcije ili
niza kojoj se oni pri(liaaju se (lie i
(lie u odre'enim ujetima.
limit (granica)
limited (engl. ogranien)
lim( (ru( pakla)
ltd. (engl. kratica od limited
companZ! koja oznaaa druto
s ogranienom odgoorno-u!
+ratska kratica d.o.o)
#d RY. do RW. st. (dakle! oko X^^
god) me'u matematiarima se
odila raspraa za i proti limesa da
(i na kraju po(ijedili pristae
limesa! me'u kojima je (io i P.
3okoi-.
linearan! linearna *unkcija! linearna
jednad(a
lat. linea/ crta! praac
Era* linearne *unkcije je praac (linea) s
jednad(om Z`aT9(! pa odatle dolazi i
nazi *unkcije.
linija (crta)
Oa Oinea (poznati animirani *ilm)
(iti on line ((iti prikljuen na
%nternet! (iti na linijiU suprotno je
(iti o** line tj. raditi na
raunalu kada nije uspostaljena
eza s %nternetom)
linearno programiranje (grana
matem. programiranja koje se
(ai optimizacijom sustaa s
linearnim ujetima)
%ako u engleskom jeziku line
znai praac! u +ratskom jeziku
linija moe (iti rana (tada je ona
praac) ili zakriljena (onda je to
kriulja! i ne radi se o linearnoj
*unkciji).
lo%ari'am
gr. logos/ odnos! razum
gr. arit+mos/ (roj
Oogaritam (i se mogao s+atiti kao
logaritamske ta(lice (ta(lice
logaritama (rojea! danas se
prensto daje kalkulatorima)
logaritmiranje (pridruianje
logaritma nekom (rojuU suprotno
je antilogaritmiranje)
Qkot "apier je u R[. st. izmislio
logaritme koje je zao umjetnim
(rojeima. Ko nedanog izuma
kalkulatora i raunala! logaritmi su
(ili koriteni stotinama godina za
raunanje! pogotoo mnoenje!
dijeljenje i potenciranje. "aime!
razuman (roj. %z du(ljeg korijena rijei
(logos! leg/ sakupljatiU arit+mos! ar/
staljati zajedno) zakljuujemo da je
naglasak na sastaljanju i poezianju
stari.
sojstima logaritama mnoenje se
sodi na z(rajanje! a dijeljenje na
oduzimanje! to uelike olakaa
raunanje sloeni+ rauna.
l#k! kruni luk
prasla. lok/ zainuti sod! o(ru!
sainuta ipka
Ouk je oito sainuti dio nekog tapa i sl.
2runi luk je dio krunice izme'u dije
toke na krunici.
luk mosta (dio jedne elike
krunice)
luk i strijela
luk arkade
=ni luk jeo ni luk mirisao=
Ouk (kruni luk! oruje luk) i luk
(por-e) nis# +omonimi jer nemaju
isti naglasak. Momonimi su rijei
koje se jednako piu! iste su rste!
roda i naglaska! a razliitog
znaenja (npr. kosa i kosa)

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
maksim#m
lat. maTimum/ naje-i!
najii (superlati od lat.
magnum/ elik! isok)
Maksimum je naje-a
rijednost koju neka *unkcija
poprima na nekom interalu.
maksimizirati (poe-ati do
krajnji+ granica)
maksima (misao odilja)
maksimala (najii nio ili
granica)
Maksimum se ne mora nuno
odnositi samo na *unkcije.
,ako! na primjer! maksimum
nekog skupa je naje-i
element tog skupa.
ma'ema'ika
gr. matematikos/ ono to je
naueno! znanje! znanost
Matematika (i znaila
mentalnu disciplinu!
nauaanje. 0laton je trdio
da se oso(a ne moe smatrati
o(razoanom ako ne lada
matematikim znanjem.
matematika indukcija
(metoda dokazianja u
matematici)
matematiki do(oji
(natjecanja matematiara u
prolosti po uzoru na
srednjojekone iteke
turnire)
matleta (sloenica od
matematika 9 atleta! a
oznaaa uenika rlo
nadarenog za matematiku)
&aeci matematike su u
starom 3a(ilonu i 8giptu! a
razija se u staroj Erkoj za
rijeme ,alesa i 0itagore.
milij#n
tal. milione/ elika tisu-a
(talijanski nastaak ione
oznaaa ue-anicu)
Milijun je tisu-u tisu-a! tj.
elika tisu-a.
milijuntinka (milijunti dio
neega)
milijuna ((ogata)
mili (lat. mille) pre*iks sa
znaenjem tisu-i dio neega
0o nekima je rije izmislio
Marko 0olo da (i oznaio
(ogatsto 2ine. 0o drugima
rije je nastala kao ue-anica
od Markoa drugog imena
8milio. "aime! ljudi nisu
jeroali u Markoe rijei pa
su ga prozali Marko
Milione.
mimoila(ni !rav$i! mimoi-i se (o(i-i jedan Mimoilazni praci naziaju
mimosmjerni praci
mimo/ pokraj
mimoilaziti se/ pro-i jedan
pokraj drugog
Mimoilazni praci u
prostoru su! recimo to tako!
praci koji se mimoilaze! tj.
koji prolaze jedan pokraj
drugog (ne sijeku se)! ali
nisu ni paralelni.
drugoga)
mimo+od (seana poorka!
de*ile)

se jo i mimosmjerni praci.
minim#m
lat. minimum/ najmanji!
najnii
Minimum je najmanja
rijednost koju neka *unkcija
dosee na nekom interalu.
minimizirati (smanjiti do
krajnji+ granica)
minijaturan (majuan! malen)
mimimalac (najnii propisani
do+odak)
mini(us (auto(us za manji
(roj ljudi)
minuskula (malo sloo)
Minimundus (mjesto u
)ustriji s minijaturnim
sjetski poznatim
gra'einama kao npr.
8i**eloim tornjem!
zagre(akom ;rkom <.
Marka itd.)
Minimum se ne mora nuno
odnositi samo na *unkcije.
,ako! na primjer! minimum
skupa je najmanji element
tog skupa.
mje*ovi'i &roj
mijeati/ sastaljati u cjelinu
razliite rste (npr. cijele
(rojee i razlomke)
Mjeoiti (roj se sastoji od
cijelog (roja i razlomka.
pas mjeanac (krianac)
mikser (runa mijealica!
stroj za (rzo mijeanje razni+
sastojaka)
mjeoiti umnoak (u se(i
sadri ektorski i skalarni
produkt)
#dje je do(ro uenicima
o(ratiti panju na ljepote
poput ije i je/ mjeoiti
(roj (mjeanac! mjeaina!
mjeina)! ali mijeati
(mijeanje! mijealica).
mno%ok#'
sloenica/ mnogo 9 kut
%ako mnogokut esto
de*iniramo kao geometrijski
lik s mnogo strana! sama
rije nam zaprao goori da
mnogostruko (ie puta)
mnogostruko sloena
reenica (reenica sloena od
e-eg (roja zaisni+ i
nezaisni+ reenica)
mnoina (elika koliina!
Mnogokut se jo nazia i
poligon (gr. polus/ mnogo!
gonia/ kut). 0ri poop-aanju
nazia se jo i n:terokut.
on ima i mnogo kutoa.
&aprao! tono toliko kutoa
koliko i strana.
mnoto)
mno+enik! multiplikand
:ik/ u +r. jeziku oaj su*iks
oznaaa pasinu radnju
mnoenik/ dolazi od
glagolskog pridjea trpnog
mnoen (pomnoen) i
nastaka :ik! pa je
mnoen9ik`mnoenik
"a mnoeniku se o(alja
raunska radnja mnoenja!
on je taj kojeg tre(a
pomnoiti n puta s drugim
(rojem.
Mnoenik se jo nazia i
multiplikand (u lat. jeziku
su*iks nd oznaaa imenicu
u pasiu). Pije multiplikand
dolazi iz lat. numerus
multiplicandus! to znai
(roj koji se tre(a
uiestruiti! multiplicirati.
patnik! jadnik! stradalnik
(imenice koje oznaaaju
pasi sojim su*iksom ik! a
tore se od glagolskog
pridjea trpnog i su*iksa :ik!
npr. (ijedan9ik`(ijednik!
duan9ik`dunik!
jadan9ik`jadnik!
(olestan9ik`(olesnik itd.)


Y9Y9Y kra-e piemo \Y! i \ i
Y su *aktori! \ je mnoitelj! a
Y mnoenik. %ako se na
nekim mjestima pri *aktor
nazia mnoenik! etimologija
rijei goori da je smisleno
uprao suprotno! tj. da je
drugi *aktor mnoenik. "o!
kako imamo sre-u da rijedi
komutatinost mnoenja
realni+ (rojea! (rojee koje
mnoimo naziamo
jednostano *aktorima.
mno+enje
2orijen mno u rijei
mnoenje dolazi od rijei
mnogo (g!
palatalizacija1)! to znai da
do rezultata dolazimo
z(rajanjem nekog prirodnog
(roja mnogo puta samog
sa so(om.
umnoak (rezultata kod
mnoenja)
namnoiti se (nagomilati se)
mnoto (masa! gomila)

8ngleski matematiar
#ug+tred poeo je me'u
prima koristiti znak ! a
Oei(niz je radije koristio
znak i tako ga popularizirao.
Me'utim! zadrala su se o(a
znaka.
mno+i'elj, multiplikator
:telj/ u +r. jeziku oaj su*iks
oznaaa aktinu radnju
Mnoitelj je (roj s kojim se
mnoi mnoenik! on je taj
koji goori koliko puta tre(a
z(rojiti mnoenika samog sa
so(om.
Mnoitelj se jo nazia i
multiplikator (lat. su*iks tor
djelitelj! daitelj! +ranitelj!
staratelj (imenice koje
oznaaaju akti sojim
su*iksom telj)
razlika izme'u spasitelj i
spaenik! utapatelj i
utopljenik itd...
Y9Y9Y kra-e piemo \Y! i \ i
Y su *aktori! \ je mnoitelj
(multiplikator)! a Y mnoenik
(multiplikand). %ako se na
nekim mjestima drugi *aktor
nazia mnoitelj! etimologija
rijei goori da je smisleno
uprao suprotno! tj. da je pri
*aktor mnoitelj. "o! kako
imamo sre-u da rijedi
komutatinost mnoenja
realni+ (rojea! (rojee koje
mnoimo naziamo
u oznaaa imenicu u
aktiu).
jednostano *aktorima.
monom
gr. monos/ sam! jedini
gr. nomos/ zakon! prailo
Monom je izraz o(lika npr.
aT
X
Z! dok je (inom izraz aT
X
Z
9 RaTZ. Monom se sastoji od
jednog takog izraza! (inom
od da! a polinom od ie
nji+.
monopol (prelast)
monokl (optiko staklo samo
za jedno oko)
monogram (poetno sloo
imena i prezimena izra'eno u
stiliziranom o(liku! npr. na
posteljini)
monogra*ija (opirna knjiga
koja se (ai samo jednom
oso(om! mjestom itd.)
monoksid (oksid s jednim
atomom kisika u molekuli)
0ogledati ta(licu pod/
polinom.
mono'onos'! monotona
*unkcija
gr. monos/ jedan! sam!
jedini
gr. tonos/ naglasak! ton!
glas
&uk je monoton ako nema
promjene u njegooj isini i
sl. ,ako i *unkcija monotono
raste ako sugdje raste ili je
konstantna! tj. nema pada
koji (i prekinuo monotoniju.
monoton (jednolian)
monotono predaanje
(dosadno predaanje)
monotonija (stanje (ez
promjene! dosada)
monolog (dui dramski tekst
s jednim likom)
monodrama (drama u kojoj
igra samo jedan glumac)
monorima (ista rima u cijeloj
pjesmi tipa aaaa)
Monotona *unkcija moe (iti
i strogo monotona (niti u
jednom trenutku nije
konstantna)! koja cijelo
rijeme raste (strogo rastu-a)
ili pada (strogo padaju-a).
mre+a (geometrijskog tijela)
sla. mrea/ ri(arsko
pomagalo za izlo ri(e
Mrea je dodimenzionalni
model geometrijskog tijela
koji sojim izgledom
podsje-a na o(inu mreu.
0resaijanjem mree po
danim duinama do(it -emo
to geometrijsko tijelo.
ri(arska mrea
mreaste arape
ona mrena (mrea na oku!
opna na oku)
telekomunikacijska mrea
(skup ure'aja za prijenos
in*ormacija)
zaplesti se u neiju mreu
Matematiki gledano! mrea
je (ilo koji susta
me'uso(no poezani+
toaka.

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
najmanji (aje)niki
vi*ekra'nik
#dje samo tre(a pojmiti
saku rije poei od one
najdesnije/ koji su
iekratnici daju ili ie
(rojea! pa koji su
zajedniki iekratnici! pa
koji je najmanji zajedniki
iekratnik.
najmanji zajedniki
nazinik (najmanji
zajedniki iekratnik
nazinika daju ili ie
razlomaka)
0ojam najmanjeg
zajednikog iekratnika
su ueli 0itagorejci! a kod
8uklida se moe na-i
njegoa tona matematika
de*inicija.
najve.i (aje)niki
)jeli'elj
<misao oog pojma (olje
-emo s+atiti ako
promatramo rijei poei
od najdesnije/ koji su
djelitelji daju ili ie
(rojea! pa koji su
zajedniki djelitelji ti+
(rojea! pa koji je naje-i
zajedniki djelitelj.
naje-a zajednika mjera
(isto to i naje-i
zajedniki djelitelj)
0ojam naje-eg
zajednikog djelitelja su
ueli 0itagorejci! a kod
8uklida se moe na-i
njegoa tona matematika
de*inicija.
"aje-i zajedniki djelitelj
daju (rojea moe se
do(iti i pomo-u
8uklidoog algoritma.
na(ivnik
na9zati
nazi/ ime
U aritmetici! nazinik
razlomka nazia! tj.
imenuje razlomak. #
njemu oisi +o-e li to (iti
petine! tre-ine! stotine ili
etrtine.
nazati (imenoati)
zati! nazati tele*onom
struni nazi ili termin
nazilje (terminologija)
%zraz nazinik je u
europsku matematiku ueo
Maksimos 0lanudes u R].
st. (prijeod s indijskog
gdje je ta rije imala isto
znaenje).
ne%a'ivan &roj! nijean
(roj
lat. negatus! negatius/
oporgnut! nijean
)ko neto oporgaamo!
znai da goorimo ne
postoji! nije mogu-e. U
poetku su matematiari
koristili samo pozitine
(rojee i kada se pojaila
potre(a za uo'enjem
negatini+! mnogi
matematiari su poricali!
negirali da postoje
negati *ilma (negatina
slika na *ilmu od koje se
radi poziti)
negirati (nijekati)
negatian odgoor
(nijean odgoor)
negatiac (lo! zao lik u
nekoj prii ili *ilmu)
negatian predznak
(predznak minus :)
negacija (u +r. jeziku se
%ako se negatini (rojei
pojaljuju e- u staroj 2ini
i %ndiji u a. st. (npr. prailo
da umnoak i kocijent
(rojea razliiti+
predznaka daju negatian
rezultat! a (rojea jednaki+
predznaka pozitian)!
postali su ranoprani s
pozitinim (rojeima tek u
RY. st. "aime! nji+oi
protinici su goorili da
negatian (roj ne
predstalja niti porinu
lika! niti duljinu duine!
niti teinu kamena! niti
negatini (rojei. &ato su
ti (rojei nazani
negatinim (rojeima! a
oni poznati pozitinim.

pie odojeno od glagola/
ne znam! ne piem itd.
osim u primjerima nemam!
nemoj i nisamU a ne-u i ne
-u moe i zajedno i
odojeno)
(roj ljudi prisutni+ u
jednoj prostoriji. &ato se
take (rojee zalo i
lanima! *iktinim!
apsurdnim (rojeima itd.
#d si+ se ti+ imena! oito!
urijeilo samo ime
negatini (rojei.
neje)na)+&a
ne 9 jednakost! jednad(a
Kok jednad(a pokazuje
da su izrazi s lijee i desne
strane znaka jednakosti
jednaki! u nejednad(i
znak d goori da je lijea
strana e-a od desne!
odnosno znak c goori da
je lijea strana manja od
desne. "e radi se o
jednakim stranama! e- o
nejednakim.
nejednakost
nejednakost trokuta (z(roj
duljina diju stranica
uijek je e-i od duljine
preostale tre-e stranice
trokuta)
nekoneksan skup (skup
koji nije koneksan)
nepoznanica (nepoznati
(roj koji tre(a izraunati)
neprailan (koji nije
prailan)
neprai razlomak
#znake za nejednakost c i
d ueo je Marriot u RY. st.
0rije toga te su se relacije
zapisiale rijeima.
ne!aran &roj
sloenica/ ne 9 paran
Kakle! neparan (roj je
prirodan (roj koji nije
paran.
par:nepar (djeja igra
odluke)
neparna *unkcija
0ojam neparnog (roja
ueli su 0itagorejci! koji su
ga naziali enskim
(rojem. 0ostoji i +ratski
nazi li+i (roj.
ni(
prasla. nizati/ (uiti!
pro(osti iglom i staljati
((isere) jednog do drugog
na konac
"iz (rojea tako'er
do(iamo nizanjem!
staljanjem (rojea jednog
do drugog.
nizati (staljati neto jedan
do drugoga)
aritmetiki niz
geometrijski niz
niska (isera (ogrlica od
(isera)
reenini niz (nezaisno
sloena reenica koja
nastaje nizanjem
jednostani+ reenica (ez
razmaka! npr. 2ia pada!
traa raste.)
"izoi se pojaljuju e- u
staroegipatskoj i
(a(ilonskoj matematici.
<uma lanoa niza zoe se
red.
n#la nul:ektor (ektor kojemu "ulu su pri upotre(ljaali
lat. nullus/ nijedan
"ulu naziamo i nitica
(dolazi od rijei nita)
jer kad z(rajamo s nulom!
rezultat ostaje isti kao da
nismo uop-e z(rajali.
je duljina ^)
oiati se na nulu (tz.
nulerica! oiati se do
koe)
nultoka (toka u kojoj
gra* *unkcije sijee T:os!
tj. toka u kojoj je
rijednost Z ` ^)
nulti meridijan (Ereenic+)
apsolutna nula
(temperatura ^ 2elina!
najnia mogu-a
temperatura)
stari %ndijci! koji su e- u
\. st. me'u (rojee
u(rojili i (roj nita.
"ji+oo s+a-anje je (ilo
toliko apstraktno da se
oaj (roj pojaljuje u
europskoj matematici tek u
Ra. st.

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
o&o)ni k#'! peri*erijski
kut
starosla. o(od/ o'enje
okolo
#(od moemo s+atiti kao
zamiljenu liniju kojom
kruimo oko nekog
sredita! a odnosi se na
ru(! peri*eriju! krunicu.
o(od eira (ru( eira)
o(od grada (peri*erija
grada)
#(od kruga je njemu
pripadaju-a krunica. %sto
tako! o(odni kut (kut koji
pripada o(odu) je kut
kojem su krakoi tetie
krunice s jednom
zajednikom ru(nom
tokom (r+ kuta). &a
razliku od njega postoji i
sredinji kut! a o nji+ooj
ezi goori ,eorem o
o(odnom i sredinjem
kutu.
o&#jam o(ujmiti neto rukama
(o(u+atiti cijelo rukama)
0ogledati ta(licu pod/
olumen.
o)#(ima'i
uzimati
%ako se oduzimanje sodi
na z(rajanje s negatinim
(rojem! u poetku nam je
lake intuitino s+atiti
oduzimanje kao
uzimanje jedne koliine
od druge. "a primjer! Y \
-emo s+atiti kao/ %mam
Y kuglica i od nji+ uzmem!
oduzmem \. 2oliko i+ je
uzimati! oduzimati
(nesreni glagoli)
uzeti! oduzeti (sreni
glagoli)
#duzimanje se jo nazia i
suptrakcija! a oduzimati
suptra+irati.
#duzimanje se jalja u
poetku matematike kao i
z(rajanje! ali se uijek
pazilo da se od e-eg (roja
oduzme manji jer negatini
(rojei dugo nisu (ili
otkrieni ni pri+a-eni.
Uz oduzimanje ee se i
pojaa (roja nule! kao
ostalo? razlike da jednaka (roja.
okomi$a! okomitost
#komica je praac koji je
okomit na zadani praac ili
raninu.
spustiti okomicu
okomitost

omjer
starosla. meriti/ mjeriti
U omjeru se krije korijen
rijei mjeriti! to znai
uspore'iati neke eliine.
,ako je omjer (rojea a i (
je rezultat dijeljenja a/(.
razmjer (ili proporcija!
jednakost izme'u da ili
ie omjera)
0ojam omjera razijen je u
starogrkoj matematici! pa
se nije samo gledao omjer
(rojea! e- i omjer
duina! porina! kutoa
itd.
o!era$ija! raunska
operacija
lat. operatio/ djeloanje!
rad! radnja
#peracija se odnosi na
djeloanje! tj. na izrenje
nekog matematikog
zadatka. Paunskim
operacije npr. u skupu P
operiramo! tj. radimo s
(rojeima.
opera (glaz(eno scensko
djelo)
opereta (manje djelo od
opere! o(ino aljio)
operacija! operatini
za+at (med. lijeenje
kirurkim putem)
opus (knjiena! glaz(ena
ili likona kompozicijaU
lat. singular/ opus! plural/
opera)
Paunska operacija jo se
nazia i raunska radnja.
U skupu P upoznajemo ]
osnone raunske
operacije/ z(rajanje!
oduzimanje! mnoenje i
dijeljenje! ali ima i+ jo!
npr. potenciranje!
korjenoanje itd.
o!isana kr#+ni$a! opisati
o 9 pisati/ okolo pisati
#pisana krunica
mnogokuta je krunica
koja prolazi sim
njegoim r+oima. 2ada
je nacrtamo! idjet -emo
da se ona nalazi oko
zadanog lika! i otuda joj
ime.
upisana krunica
opis ili deskripcija (oso(e!
predmeta! prostora i sl.)
,etini eterokut je
eterokut kojem se moe
opisati krunica (onda su
njegoe stranice tetie
opisane krunice).
.e- se u staroegipatskoj
matematici pojaljuje
krunica opisana oko
kadrata i osmerokuta.
o!lo*je
o 9 ploje
sla. plosan/ plosnat
#ploje npr. poliedra se
odnosi na z(roj =plosnati+=
porina koje se nalaze
=okolo= poliedra. Ojepe
plo+a
plotina! plonost
plat
ploka (narezani tanji
komad npr. krumpira! sira
itd.)
)nalogon oploja u ranini
je opseg geometrijskog
lika.
reeno! oploje poliedra je
z(roj porina njegoi+
strana.
o!se%! perimetar
+r. segnuti za neim/
ispruiti se da do+atimo
neto! ispruiti ruku
+r. opsegnuti/ ispruiti
ruke i o(ujmiti neki
predmet
#pseg mnogokuta je z(roj
duljina si+ njegoi+
stranica. Krugim rijeima!
toliko (i tre(alo (iti dugo
ue kojim (ismo opasali
taj mnogokut.
opsezati! opasati
opasa (remen)
posegnuti (krenuti rukom
prema neemu)
prisega (dreni <laeni su
se zaklinjali pruaju-i ruku
do zemlje! tj. tre(alo je
=dose-i= zemlju)
doseg (domet)
Uz +ratsku rije opseg!
koristi se i perimetar (od
gr. perimetron/ opseg).
0ogledati ta(licu pod/
perimetar.
,rodimenzionalni
analogon opsega
geometrijskog lika je
oploje geometrijskog
tijela.

or)ina'a
lat. ordinatus/ ure'en!
sre'en
lat. ordo/ red
U praokutnom koord.
sustau ordinata toke
oznaaa drugu koordinatu
te toke koja je strogo
ure'ena sojim mjestom.
ordinatna os (os Z)
ordinirati (praiti red)
ordinacija (prostorija za
pregled (olesnika koja radi
po odre'enom redu tj.
radnom remenu)
orden (odlikoanje)
"jemaki matematiar
Oei(niz pri je ueo nazi
ordinata. <tari Erci su
koristili termin
tetagmenos! to (i znailo
u ure'enom smislu! to
znai da je Oei(niz
pri(lino preeo grki
termin na latinski jezik.
or'o$en'ar
gr. ort+os/ okomit! prai!
raan
lat. centrum/ sredite
#rtocentar trokuta je
sjecite praaca na kojima
lee isine tog trokuta
(koje su okomite na
odgoaraju-e stranice).
ortodoksan (praojeran)
ortogonalan (praokutan)
ortogra*ija (praopis)
ortoepija (praogoor!
praila uzornog izgoora)
ortodont (zu(ar koji se
(ai ispraljanjem zu(i)
ortoped (lijenik koji se
(ai ispraljanjem! tj.
lijeenjem iskriljenosti
ljudskog tijela! oso(ito
kostura)
#rtocentar je jedna od
etiri karakteristine toke
trokuta i (ila je poznata jo
)r+imedu.
#rtocentar se nalazi unutar
trokuta ako je trokut
iljastokutan! u r+u
praog kuta ako je trokut
praokutan i izan trokuta
ako je trokut tupokutan.
or'o%onalan ortogonalni ektori
(ektori s okomitim
3udu-i da ortogonalan
znai praokutan! u R[. i
gr. ort+os/ pra
gr. gonia/ kut! ugao!
koljeno
gr. ort+ogonios/
praokutan
3iti ortogonalan znai (iti
praokutan! okomit. U
naim matematikim
kolskim terminima se!
me'utim! ustalilo koristiti
rije =okomito= za prace!
ranine! krakoe i gotoo
se ostalo! dok se rije
=ortogonalno= koristi za
ortogonalnu projekciju.
smjeroima)
0ogledati ta(licu pod/
ortocentar.
RY. stolje-u u europskim su
se jezicima me'u
matematiarima mnogo
upotre(ljaale rijei poput
ortogon (praokutnik) i
ortogonion (praokutan
trokut)! ali se oito do
danas u upotre(i uspio
sauati samo pridje
ortogonalan.
or'o%onalna !rojek$ija
gr. ort+ogonios/
praokutan
lat. projectio/ pruanje!
(acanje
)ko neku toku prostora
projiciramo! (acimo!
pod praim kutom
(okomito) na neku
raninu! do(it -emo njenu
ortogonalnu projekciju.
projicirati (predoaati na
nekoj porini)
kino projekcija
(prikazianje *ilma s rpce
na ekranu)
projekt (plan! nacrt)
kosa projekcija
projektil (metak iz
atrenog oruja)
Mratski nazi za
projekciju je uzmet.
os
sla. os/ osoina! prijeod
latinske rijei aTis
#s moemo s+atiti kao
zamiljenu liniju koja dri
u ranotei neki predmet!
lik! ozilo itd. % simetrija
se odnosi na sarenu
ranoteu s o(je strane osi
simetrije.
mala os elipse
elika os elipse
os simetrije
osoina
rtnja &emlje oko soje
osi

osnovi$a! osnoka! (aza
prasla. osnoa/ osnoa!
pre'a za tkanje
osnoica trokuta! poligona
itd.
osnoati
#snoica nije prai
matematiki pojam jer taj
nazi oisi o poloaju
geom. lika i tijela u
ranini! odnosno prostoru.
0ro(itno se osnoa
odnosila za slaganje
osnoe za tkaninu! a
kasnije je u gooru
uzimana za (ilo kaku
osnonu star. #snoica
trokuta se moe s+atiti
kao osnona stranica na
kojoj =lei= trokut.
osnoa rijei
(nepromjenjii dio rijei!
za razliku od nastaka koji
se mijenja)
osnoni teorem alge(re
(alg. jednad(a stupnja n
ima n rjeenja)
osnoni teorem aritmetike
(saki prir. (roj se na
jedinsten nain moe
rastaiti na proste *aktore)
0ogledati ta(licu pod/
(aza.
os'a'ak
+r. ostatak/ ono to je
ostalo nakon neke radnje
#statak je dio ((roj!
polinom) koji je ostao
nakon dijeljenja.
ostaa (prostorija u kojoj
se =ostalja=! tj. ua
+rana)
ostatina (ono to ostaje
nakon ije smrti)
ostaka (odricanje kakog
poloaja! naputanje posla)
#statak se o(ino
oznaaa sloom r! to
dolazi od rijei lat. restare/
preostati .
#sim kod dijeljenja
(rojea! na ostatak
moemo nai-i i npr. kod
dijeljenja polinoma.
#statak pri dijeljenju
(rojea poznaali su
starogrki matematiari.

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
!ar
lat. par/ jednak! raan
0ar oznaaa da
ranoprana lana nekog
skupa! doje! dojku.
ure'eni par (skup da
elementa od koji+ se tono
zna! tj. ure'eno je! koji je
pri! a koji drugi)
parni (rojei ((rojei koji
su djeljii sa X)
idski parnjaci (jedan je
sren! a drugi nesrenU
npr. itatiFproitati!
(rojitiFpre(rojiti)

!ara&ola
gr. para/ pre*iks koji
oznaaa usporednost!
(lizinu (ali tako'er u
drugom kontekstu
oznaaa i promaaj!
pogreku)
paralelan (usporedan! koji
ide pokraj u istom smjeru)
parazit (neto ili netko tko
ii soj iot paralelno na
utr( drugoga)
para(oloid (nastaje
rtnjom para(ole oko
)ko stoac presijeemo
pod kutom koji je jednak
kutu pod kojim izodnica
sijee (azu! u presjeku
-emo do(iti para(olu.
"azi para(ola (kao i
+iper(ola! elipsa! *okus)
nadjenuo je )polonije u X.
gr. para(ole/ staljanje
usporedo! uspore'ianje
0ara(ola je kriulja koju
idimo u presjeku stoca
ako je kut presjeka
U<0#P8K)" (paralelan)
s kutom koji izodnica
zatara s (azom.
soje osi)
para(ola (pouna pria u
prenesenom znaenju! npr.
2ristoe prispodo(e)
para*raza (prepriaanje
tu'i+ tekstoa sojim
rijeima)
st. pr. 2r.
Mratski nazi za para(olu
je +itnica.
!aralele!i!e)!
paralelopiped
gr. parallelos/ usporedan!
paralelan
gr. epipedos/ raan
0aralelepiped je
eterostrana prizma kojoj
je (aza paralelogram. #n
ima tri para paralelni+
strana.
paralelogram (eterokut
kojem su nasuprotne
stranice paralelne)
paralele (zamiljene
krunice oko &emljine
kugle usporedne s
ekatorom)
2ao i paralelogram! nazi
paralelepiped se pojaljuje
kod 8uklida.

0aralelepiped moe (iti
uspraan ili kosi.

!aralelo%ram
gr. parallelos/ usporedan!
paralelan
gr. gramma/ sloo! crta
0aralelogram je eterokut
kojemu su nasuprotne
stranice paralelne.
paralelizam (*igura
ponaljanja diju reenica
koje slijede jedna za
drugom! a imaju jednako
ritmiko ili sintaktiko
ustrojsto)
0ogledati ta(licu pod/
paralelepiped.

0aralelogram se najprije
pojaljuje kod 8uklida u
starogrkoj matematici.
Krugo ime za paralelogram
je rom(oid (koji slii na
rom().
!arame'ar
gr. para/ uzdu! uz
gr. metron/ mjera! mjeriti
0arametar je eliina o
kojoj oisi *unkcija ili
*ormula. Mijenjanjem
parametara do(ia se
noa mjera! tj. noa
rijednost *unkcije..
parametraska jednad(a
(kada su rijednosti T i Z
izraene pomo-u tre-e
arija(le koju naziamo
parametrom t)
"azi parametar ueo je
Oei(niz krajem RY. st.
U lin. jednad(i aT 9 (Z `
c zadajmo parametre a`\!
(`X! c`:R i do(it -emo
\T9XZ`:R.
!aran &roj
lat. par/ jednak! raan
parna *unkcija (za
polinome je uijek parnog
stupnja)
parna rima (rima u da
0ojam parnog prirodnog
(roja ueli su 0itagorejci
(naziali su i+ i mukim
(rojeima).
3roj je paran ako se
njegoa koliina moe
podijeliti u paroe (ez
ostatka. "a primjer! S ` X
9 X 9 X 9 X.
uzastopna sti+a! tj. aa! ((!
cc)
2od nas se ra(i i nazi taki
(roj.
!erime'ar! opseg
gr. peri/ oko! okolo
gr. metron/ mjera! mjeriti
0erimetar tj. opseg
moemo s+atiti kao
udaljenost izmjerenu oko
zatorene *igure.
dijametar krunice(dia/
krozU duina kojoj su
krajnje toke na krunici i
prolazi kroz sredite iste
krunice)
0eriklo (u prijeodu/
okruen slaomU glasoiti
starogrki dranik)
period (o(ilaenje! op+od)
peri*erija (predgra'e)
periskop (optika spraa
za promatranje to se z(ia
uokolo podmornice na
porini ode)
Eodine RY^[. _illiam
Nones je oda(rao grko
sloo za oznaaanje
kocijenta opsega
(perimetra) i dijametra
kruga! jer je to pro sloo
stare grke rijei perimeter
(opseg).
!erm#'a$ija! premjetanje
lat. permutare/ promijeniti
<aki puta kada je poredak
lanoa skupa
promijenjen! za noi
poredak kaemo da je
permutacija prologa.
mutacija (promjena gena
ili drugi+ sojstaa)
komutatinost (sojsto da
rezultat ostaje isti unato
zamjeni mjesta operanada)
0ojam permutacije
poznaali su stari %ndijci! a
u europsku matemetiku
ulazi u R[. st.
"a skupu od n lanoa ima
n1 permutacija njegoi+
elemenata.
!i
gr. pi/ R[. sloo grkog
al*a(eta (!)
je poetno sloo grke
rijei perimetar! to znai
opseg
eliko grko sloo (u
matematici se elikim
sloom oznaaa
produkt)
Oudol* an ;eulen je
izraunao na \X
decimale i njemu u ast
se nazia Oudolp+oim
(rojem. "jegoo je otkri-e
izdano posmrtno i taj je
rezultat urezan na
spomenik njegoog gro(a.
!irami)a
gr. pZr/ atra! oganj
gr! pZros/ ra! penica
gr. pZramis/ piramida
#dje su naedena da
piramide u egipatskoj
Kolini *araona (gro(nice
*araona)
piramidalan (koji ima
o(lik piramide)
piramida lasti (+ijerar+ija
u organizaciji lasti gdje je
0iramida se esto nazia i
atrenim 0latonoim
tijelom. ,etraedar!
trostrana piramida kojoj su
si (ridoi jednake duljine!
jedno od 0latonoi+ tijela!
je narano element atre.
Mratski nazi za piramidu
je iljnik.
razliita mogu-a porijekla
rijei piramida! atra i ra.
0o jednima nazi je
izeden od raenog
+ljepi-a takog o(lika! a
po drugima je z(og o(lika
poezana s goru-om
atrom.
ladar na r+u! ii
podanici ispod itd. se do
najnii+ slojea na dnu
piramide)
piramida (rsta zagonetke
u enigmatskim reijama!
o(likom podsje-a na
piramidu)
!lanime'rija
lat. planus/ raan
gr. metron/ mjera
0lanimetrija je grana
geometrije koja se (ai
mjerenjem i odnosima
skupoa toaka u ranini.
plan grada
(dodimenzionalan crte
grada! polja! itd.U
zemljoid! nacrt)
*ilmski plan (udaljenost
kamere od snimanog
o(jektaU rste su/ total ili
op-i plan! polutotal!
srednji plan! ameriki plan!
plan (lizu! krupni plan i
detalj)
0lanimetrija se jo nazia i
geometrija ranine (za
razliku od stereometrije tj.
geometrije prostora).
<ama rije planimetrija
nastaje u staroj Erkoj!
iako se elementi
planimetrije jaljaju i
ranije.
!la*'
+r. plat/ kaput! iroko
platno kojim se zaogr-e
2ao to plat o(aija cijelo
tijelo ojeka osim glae i
stopala! tako i plat o(aija
se (one strane poliedra
osim (aza.
(iti pod platem ((iti pod
ijom zatitom)
0lat se jo nazia i
po(oje (jer je skup si+
po(oaka). 0ogledati
ta(licu pod/ po(oka
!lo*'ina
sla/ plosan/ raan! plosnat
0lotina se odnosi na
mjeru porine nekog
geometrijskog lika u
ranini.
plona dijagonala kadra
(razlikujemo jo i
prostornu dijagonalu
kadra)
0ogledati ta(licu pod/
oploje.
"eki autori ne rade razliku
izme'u pojmoa porine i
plotine. 0o drugima je!
pak! razlika izme'u
porine i plotine
analogna razlici izme'u
duine i duljine.
!l#s
lat. plus/ ie
0lus je znak operacije
z(rajanja (9). 2ada u
sakodnenom iotu
neemu neto dodajemo
(pri(rajamo)! imat -emo
ie stari nego prije
z(rajanja.
plus:minus (ie:manje)
pluskamper*ekt
(pretprolo glag. rijeme)
plural (mnoina)
pluralia tantum (rijei koje
imaju samo mnoinu! npr.
+lae! naoale! rata! le'a)
<matra se da se dananji
znak za operaciju z(rajanja
(9) razio iz malog sloa
t latinske rijei et to
znai eznik i.
3udu-i da plus znai ie!
poeo se koristiti i kao
predznak (rojea e-i+ od
nule (pozitini (rojei).
!o&oka
po 9 (ok (po (oku)
3ok je dio tijela koji se
nalazi sa strane! ako je
neto s (oka znai da
nije licem okrenuto prema
naprijed! e- postrance.
0o(oka je strana poliedra
koja se nalazi (ono! za
razliku od (aze koja je
dolje= (i =gore=).
(ono (sa strane)
stati kome uz (ok
(izjednaiti se ili se mo-i
mjeriti s njim)
0o(oje je skup si+
po(oaka.
0o(oje se jo nazia i
plat stoca. 0ogledati
ta(licu pod/ plat.
!olie)ar
gr. polus/ mnogo
gr. +edra/ strana
0oliedar je geom. tijelo
ome'eno mnogokutima
koji se naziaju strane
poliedra.
0ogledati ta(licu pod/
polinom.
Mratski prijeod rijei
poliedar je mnogoplonik
ili mnogoplonjak.
!olinom/ polZ 9 nomos
gr. polZ/ mnogo! ie
gr. nomos/ red! prailo!
zakon
0olinom je *unkcija ili
alge(arski izraz koji se
sastoji se ie lanoa! tj.
ie dijeloa.
poligon (mnogo kutoa!
to se u +ratskom preodi
dosloce sa mnogokut)
poliglot (goori mnogo
jezika)
polimeri (organski spojei
s elikim molekulama!
sastani dio plastini+
masa)
0.; (sloeni kem. spoj
poliinil:klorid! umjetna
lakna)
0olinezija (gr. polZ/
mnogoU nesos/ otokU skup
od mnogo otoka u ,i+om
oceanu me'u kojima su
npr. Maaji i <amoa)
U polinome spadaju
monomi (gr. monos/ sam!
jedan)! (inomi (sadre da
izraza)! trinomi itd.
0ogledati ta(licu pod/
monom! (inom.
!olovi*'e )#+ine
pola/ dostruko manje
:ite/ u geometriji su*iks
ite naje-e oznaaa
poloica! poloina (upola
manje! dostruko manje)
poloinka (glaz(ena nota
trajanja dije do(e! za
razliku od cijele note koja

toku (poloite! sjecite!
sredite! noite! diralite!
pro(odite itd.).
0oloite duine je toka
koja dijeli duinu na da
jednaka dijela.
traje ] do(e)

!ol#mjer! radijus
pola 9 mjera
0olumjer je duina koja
spaja sredite kruga s (ilo
kojom tokom na krunici.
2ao to i sam rije goori!
polumjer je pola mjere
dijametra.
polupraac (skup toaka
praca koje se nalaze s
jedne strane iza(rane toke
na pracu)
poluranina (skup toaka
ranine koje se nalaze s
jedne strane iza(ranog
praca u toj ranini)
polukrunica! polukrug
polu(rat! polusestra!
polugodite! polumjesec!
polumrak...
0olumjer nije isto to i
radijus! iako su ti pojmoi
rlo (liski. 0olumjer
krunice je duina koja
spaja sredite krunice s
nekom tokom na krunici!
a radijus je duljina
polumjera. "eki autori pak
z(og (liskosti ne prae
razliku me'u pojmoima
polumjer i radijus.
0olumjer moe imati i
s*era! kugla itd.
!os'o'ak! procent
po 9 sto/ po stotici
0ostotak je stoti dio
neega! a oznaaa se
znakom j. #e dije nule
u oznaci tre(ale (i nas
podsje-ati da je postotak
razlomak s nazinikom
R^^ (koji tako'er sadri
dije nule).
R^^j sigurno (neto to je
skroz sigurno! (ez sumnje)
a^j anse (jednaka je
ansa da se do(ije i izgu(i)
cijena je poe-ana R^^j
(dostruko je e-a)
snienje R^^j ((esplatno
je1)
0ostotak je prijeod
latinskoga per centum.
#znaka j jerojatno
dolazi od p c
^
! (ie
talijanske skra-enice za per
cento.
!o'en$ija
lat. potentia/ mo-
0otencija (roja a (n:ta) je
(roj a
n
! tj. produkt koji
-emo do(iti ako n puta
pomnoimo (roj a. ,o je
rlo mo-na operacija to
znai da ako se u nekom
izrazu izme'u ostaloga
na'e i neka potencija! to -e
drastino promijeniti
rezultat.
potencirati (pojaati! u
matematici/ podi-i na
potenciju)
potencijalna energija
(sposo(nost tijela za
renje rada)
impotencija (spolna
nemo-)
potencijal (stupanj ije
snage)
Kio*ant je pri poeo
oznaaati potencije na
soj nain! a dananje
oznake koje koristimo
potjeu od Kescartesa.
Mratski nazi za potenciju
je uzmno! a za
potenciranje
uzmnoaanje.
!o(i'ivan poziti (konana slika pri Matematiari su se pro
lat. positius/ pozitian
0ozitini (rojei nisu imali
neko pose(no ime se dok
se nije pojaila potre(a
postaljanja negatini+
(rojea u R[. i RY. st..
0ogledati ta(licu pod/
negatian (roj.
izradi *otogra*ijaU naime
pro tre(amo izraditi
negati na *ilmu da (ismo
ga zatim preslikali u
poziti)
poziti (pri stupanj u
komparaciji pridjea)
pozitron (estica jednake
mase! ali suprotnog
elektrinog na(oja od
elektrona)
gledati pozitine strane
((iti optimist! gledati samo
ono to je do(ro)
(aili samo pozitinim
(rojeima! ali kad se
pojaila pore(a upotre(e
negatini+ (rojea! tre(alo
i+ je razlikoati od
pozitini+. ,ako su oni
(rojei koji su e- prije
(ili postaljeni nazani
pozitinima. "oi (rojei!
ije je postojanje u
prolosti negirano! nazani
su negatini (rojei.
Mratski nazi je jean
(roj.
!rava$
pra/ raan
0raac je zaprao rana
crta! tj. rana linija.
praocrtno gi(anje
(kretanje po pracu)
polupraac (zraka)
U ranini razlikujemo/
prace i kriulje. 0raac je
kriulja prog reda.
!ravi k#'
pra/ raan
0rai kut je kut ija je
eliina W^. &(og sojeg
je izgleda nazan praim.
prailan poliedar ((aza mu
je prailan mnogokut)
prailan mnogokut (se
stranice su mu jednake
duljine i si kutoi jednake
eliine)
prailna piramida ((aza joj
je prailan mnogokut)
prai razlomak ((rojnik
mu je manji od nazinika!
tj. razlomak je manji od R)
praokutan trokut (trokut
kojim ima jedan prai kut)
praokutnik (paralelogram
kojem su si kutoi prai)
0ojam praog kuta
poznaali su si stari
narodi. <tarim je
8gip-anima rijeka "il
sake godine zadaala
glao(olje jer je u kinom
razdo(lju poplaljiala tlo
i nestajale su granice
izme'u susjedni+
zemljita. &a pononu
uspostau granica polja
koristili su se i
praokutnim trokutom.
0raokutan trokut sigurno
poznat 8gip-anima (io je
trokut sa stranicama
duljina \! ] i a pa se on
nazia 8gipatski trokut.
<tari %ndijci su! pak!
raunali s pra. trokutom
stranica duljina \[! Ra i \W.
!ra(an sk#!
0razan skup je skup koji
nema elemenata.
praznik (prazniiti znai
dangu(iti! pa stoga praznik
oznaaa dan kada se ne
radi! tj. kada se dangu(i)
praznogla (ne (a
#znaka za prazan skup je
prekriena nula (k).
pametan)
praznojeran
!re)(nak
pred 9 znak
0redznak je znak (9! :)
koji stoji ispred (roja. )ko
je predznak (roja pozitian
(9)! on se naje-e
izostalja.
predmetak ili pre*iks
(dolazi na poetku
torenice! npr. iz(rojiti!
pre(rojiti itd.)
predgoor (tekst na
poetku knjige koji
o(janjaa glani tekst)
#znake predznaka su
jerojatno preuzete iz
trgoaki+
srednjejekoni+ oznaka!
gdje je +orizontalna crta
oznaaala dug! odnosno
manjak! a prekriena ista
crta ra-en dug! odnosno
iak.
!rim &roj! prost (roj
lat. primus/ pri
"azani su tako jer
pripadaju proj!
najosnonijoj kategoriji
(rojea/ prosti (rojei
(prim (rojei) su (rojei
koji su djeljii samo sa R i
sa samim so(om.
prosto (jednostano)
primarijus (pri! glani
doktor)
primarno (ono to je na
prom mjestu! npr. po
anosti)
prim (pro glaz(alo u
orkestru! oso(ito tam(ura
(isernica)
0rosti (rojei u +ratskom
jeziku oznaaaju (rojee
koji su rlo jednostani
(prosti)! tj. *aktorizacijom
se mogu prikazati samo
kao produkt se(e samoga i
jedinice. &a razliku od nji+
postoje jo i sloeni
(rojei.
!riro)an &roj
lat. naturalis/ prirodan
0rirodni (rojei su
najosnoniji (najprirodniji)
(rojei koje smo tijekom
naeg odrastanja (ili pre
sposo(ni koristiti (za
pre(rojaanje).
skup N (skup prir. (rojea!
oznaaa se sloom " jer
je to pro sloo lat. rijei
naturalis/ prirodan)
natura (priroda! nara)
naturist (nudist)
naturalizam (praac u
umjetnosti u kojem se to
jernije oponaa iot i
priroda! (ez uljepaanjaU
npr. &olini romani)
0ojam prirodni+ (rojea
nastao je u dalekoj
prolosti! a kao
matematiki o(jekt
pojaljuje se kod
0itagorejaca.
"jem. matematiar
2ronecker je rekao/ 3og
je storio prirodne (rojee!
a se ostalo je ojekoo
djelo. "aime! pomo-u
prirodni+ (rojea mogu se
izgraditi si drugi (rojei.
!ri(ma
gr. prio/ pilim! reem
0rizma je geom. tijelo
ome'eno s dije paralelne
(aze i stranama koje su
paralelogrami. ,aka je
predmet u staroj Erkoj
jerojatno do(ian
optika prizma (staklena
prizma koja slui za rasap
(ijele sjetlosti)
prizmatoid (geom. tijelo
koje lii na prizmu)
<tari 8gip-ani i 3a(ilonci
su znali raunati oploje i
o(ujam prizme.
Mratski nazi za prizmu
je (ridnik.
piljenjem dijeloa (alana.

!ro)#k'
lat. producere/ izesti!
oditi naprijed! umnoiti
0rodukt (umnoak) je
rezultat kod mnoenja.
2ada mnoomo da
pozitina (roja e-a od R!
produkt nas odi
naprijed do rezultata koji
je e-i od o(a *aktora.
industrijski produkti
(proizodi)
ektorski produkt (produkt
daju ektora! matematiki
de*iniran)
nusprodukti! (popratni
produkti! proizodiU
nuspojae/ popratne
pojae)

0roducent ima isti korijen
kao i produkt. 3iti
producent *ilma znai
oditi ga naprijed do
uspjenog zaretka.
Ko(ro produciran *ilm
producentu -e donijeti kao
rezultat! tj. produkt mnogo
noca.
!ro!or$ija! razmjer
lat. proportio/ skladnost!
razmjernost
0roporcija je matematika
jednakost daju (ili ie)
omjera! npr.
R / X ` [ / RX.
proporcionalan (koji stoji u
nekom stalnom odnosu
prema nekoj eliini)
proporcije ljudskog tijela
(odnosi izme'u eliina
pojedini+ dijeloa tijela)
proporcionalan iz(orni
susta ((roj mjesta u
parlamentu se dijeli
strankama proporcionalno
prema (roju ljudi koji su
za nji+ glasaliU Pepu(lika
Mratska ima proporc.
iz(orni susta)
0ojam proporcije! tj.
razmjera poznaali su jo
stari 8gip-ani i 3a(ilonci!
a u Erkoj on postaje jedan
od najaniji+ pojmoa.
0omo-u razmjera su
0itagorejci doli do
spoznaje da duljina
stranice kadrata nije
sumjerljia sa sojom
dijagonalom! to je
izazalo krizu u
starogrkoj matematici.
!ros'or
indoeur. ster/ rairiti!
prostrijeti! proiriti
0rostor se odnosi na
raireno i proireno
mjesto! neto to nije
skueno. 0o takom je
s+a-anju i matematiki
pojam prostor
(trodimenzionalan! ali i
ire) do(io ime.
prostorna dijagonala (za
razliku od plone)
prostorni plan
(risani prostor (prostor
izloen neprijateljskoj
atri)
prostran (koji zauzima
prostor)
ektorski prostor
(matematika struktura)
#(ino se pod prostorom
podrazumijea
trodimenzionalan prostor.
#p-enito! prostor je skup
koji ima stanoita
geometrijska sojsta.
!#ni k#' punina (cijelost)
Mjera od \[^ je zaprao
jedna od mjera nul:kuta
puno/ ispunjeno
)ko promatramo sredinji
kut kruga i poe-aamo ga
od iljastog! preko tupog i
iz(oenog do kuta ija je
mjera \[^! idjet -emo da
smo ispunili cijeli krug.
popuniti (ispuniti neim)
punoglaac! punokran!
punoljetan! punomo-
(iti pun se(e ((iti
umiljen)
(iti u punoj *ormi ((iti
potpuno spreman)
(\[^! YX^ itd).

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
ra$ionalan &roj
lat. rationalis/ raunar!
raunski
lat. ratio/ raunanje! razum
Pacionalan (roj se uijek
moe izraziti u o(liku
kocijenta daju cijeli+
(rojea (nazinik ^).
&ato se i skup racionalni+
(rojea oznaaa sloom
/ (pro sloo lat.
Vuotiens/ kocijent).
racionalizirati nazinik
(raznim trans*ormacijama
se rijeiti korijena ili
imaginarne jedinice u
naziniku i do(iti
racionalan (roj)
racionalan ojek
(razuman! koji razmilja!
tedlji! nije rastroan)
racionalizam (uenje
prema kojemu se to
postoji ima neki razumni
uzrok)
Pacionalizacija nazinika
je (ila rlo ana prije
pojae i razoja raunala!
jer je (ilo mnogo lake
na-i pri(linu decimalnu
rijednost razlomka kada u
naziniku nema
iracionalnog (roja.
Pacionalan (roj nazia se i
razloan (roj.
ra)ij#s! polumjer
lat. radiare/ zraiti
)ko pouemo nekoliko
radijusa krunice! oni -e
nam liiti na zrake koje
izlaze iz sredita kruga.
radij:ektor (ektor s
poetkom u is+odituU
radijus ektor)
radijacija (zraenje)
radij (kemijski element
jakog zraenja! otkrili su
ga 0ierre i Marie ;urie)
radiestezija (osje-ati
zraenje! sposo(nost da se
pomo-u ralji i sl.
otkriaju podzemne ode)
radijator
%ako mnogi misle da se
radijus moe na-i samo na
krunici ili s*eri! radijus
moe (iti ezan i uz
kriulje zadane polarnim
koordinatama.
0ogledati ta(licu pod/
polumjer.
ra)ikan) radikal (rezultat
korjenoanja)
#znaka za korijen
razila se iz sloa r! koje je
poetno sloo rijei radiT
lat. radiT/ korijen
:nd/ latinski su*iks koji
oznaaa imenicu u pasiu
Padikand je (roj iz kojeg
adimo korijen! tj. na
kojem se ri radnja
korjenoanja.
radikalan (potpun! temeljit!
koji ide do kraja)
radikalne promjene
(promjene iz temelja)
(korijen).

0ogledati ta(licu pod/
korijen.
ravnina
raan/ plosnat
Pije ranina izedena je
od pridjea raan! a
intuitino se odnosi na
njen raan izgled.
raninska kriulja
(kriulja u ranini)
izraan (direktan! (ez
ijuganja)
ranica
izranati (uiniti ranim)
ranatelj
Ko(ra je je(a uenicima
u koli dati zadatak na-i
dijeloe ranine u
sakodnenom iotu/
ploa! zid! krug! porina
stola itd.
ra(lika! di*erencija
U rijei razlika krije se
rije lik. Pazlika je skup
oni+ sojstaa po emu su
da lika drugaija. Pazliku
da (roja moemo s+atiti
i kao nji+ou me'uso(nu
udaljenost na (rojenom
pracu.
0ogledati ta(licu pod/ lik. 0ogledati ta(licu pod/
di*erencija.
ra(lomak
raz 9 lomiti/ slomiti na
dijeloe
Mratski nazi razlomak
prijeod je latinskog
nazia *ractus! to znai
slomiti! razlomiti.
Pazlomkoa (razlomaka)
crta oznaaa operaciju
dijeljenja! a dijeljenje se
odnosi na lomljenje!
razlamanje.
razlomljena crta
raspaliti
razlomkoa crta!
razlomaka crta

Pazlomci se pojaljuju e-
kod stari+ 8gip-ana i
3a(ilonaca! a u dananjem
smislu su i+ s+a-ali e-
stari 2inezi i %ndijci.
7i(onacci i+ je donio u
8uropu.
U R[. stolje-u u starim
matematikim knjigama
razlomci se naziaju
slomljenim (rojeima ili
razlomljenim (rojeima.
ra(nos'ranian 'rok#'
razno 9 stranian
Paznostranian trokut je
trokut kojemu su se
raznorsno (razliiti+
rsta)
razno(ojan (ie(ojan)

stranice razliiti+ duljina!
kao to goori samo ime
pojma.
realan &roj! realni (rojei
lat. res/ star
lat. realis/ staran! koji
postoji! o(jektian
)ko je neto realno! to
znai da je starno. % realni
(rojei su starni! sakog
od nji+ moemo prona-i i
pridruiti nekoj konkretnoj
toki praca tako da cijeli
praac (ude prekrien
tokama.
realan dio kompleksnog
(roja
realist (ojek trijezna
pogleda na sijet)
realizam (umjetniki smjer
koji tei prikazianju
iota onakim kaka je u
starnosti)
realizirati (ostariti!
proesti u djelo)
razlika izme'u realizma i
naturalizma (naturalizam
je podrsta realizma!
jerno prikazuje i one
rune i mrane strane
druta! npr. &ola)
U matematici razlikujemo
realne (starne) (rojee od
imaginarni+ (izmiljeni+)
(rojea.

<kup realni+ (rojea
oznaaa se sloom R! jer
je to pro sloo rijei
realan.
re$i!roan &roj!
reciprocitet
lat. reciprocus/ uzajaman
lat. recipere/ uzeti natrag!
ratiti
Peciproni (rojei imaju
uzajamno zamijenjena
mjesta (rojnika i
nazinika.
reciprocitet (uzajamnost)
reciproni ili uzajamno
poratni glagoli (radnja
koju re da ili ie
su(jekata zajedno! npr.
Uenici se grle)
0ojam recipronosti
koristili su jo stari %ndijci!
koji su dijeljenje s nekim
razlomkom proodili kao
mnoenje s recipronom
rijedno-u tog razlomka.
Uostalom! i danas na isti
nain u koli dijelimo
razlomke.
re)
prasla. red/ poredak! crta
poredati se/ stati se po
crti jedan iza drugoga
U matematici red je suma
lanoa niza.
0ogledati ta(licu pod/ niz.
praiti red! rediti
(pospremati)
razred! redar
redatelj
redni (rojei
uredan F neuredan
ure'en par
red rijei u reenici
7ormule za aritmetiki i
geometrijski red pojaljuju
se jo u starom 8giptu i
3a(ilonu.

U matematici su od
pose(ne anosti redoi
potencija.
re"leksija! zrcaljenje re*leksija (od(ijanje Pije re*leksija se
lat. re/ natrag
lat. *leTio/ saijanje
lat/ re*lectere/ natrag
okrenuti! o(ra-ati
2ada neku toku
re*lektiramo o(zirom na
os! toka se saine!
okrene natrag i do'e na
simetrino mjesto na
suprotnoj strani o(zirom
na os simetrije.
sjetlosti)
kut re*leksije (kut
od(ijanja)
re*leksian glagol
(poratan glagol! npr.
smijati se)
re*leksni pokret (nagao
pokret (ez sudjeloanja
nae olje)
re*leksina relacija (ako je
saki element nekog skupa
u relaciji sam sa so(om)
re*lektor (od(ija ili (aca
sjetla)
upotre(ljaa u *izici
(optici)! dok se u
matematici upotre(ljaa
rije osna simetrija. &ato!
na alost! uenici esto
uop-e ne poezuju oa da
pojma. 2ompromis (i se
moda mogao na-i u
e-oj upotre(i +ratske
rijei zrcaljenje u o(a
predmeta?
rela'ivno !ros'i &rojevi
lat. relatio/ eza
lat. relatius/ relatian!
koji se odnosi na! koji
rijedi samo pod
odre'enim ujetima
Pelatino prosti (rojei su
prirodni (rojei koji
nemaju zajedniki+
djelitelja osim R.
teorija relatinosti
(utemeljio je ). 8instein!
teorija po kojoj su
prostorne i remenske
eliine relatine! tj. ne
mogu se odre'iati
neoisno jedne o drugima)
"a primjer! (rojei R^ i XR
su relatino prosti (rojei!
jer iako niti jedan od nji+
nije prost sam za se(e! oni
me'uso(no nemaju
zajedniki+ djelitelja osim
(roja R.
rom&
gr. r+om(os/ zrka!
egrtaljka! rom(
Iegrtaljka je mali predmet
jo iz antiki+ remena
koji se zartio kako (i
proizodio (uku. 2oristi
se u jerskim
ceremonijama kod stari+
Erka. #ito da je taj
predmet imao o(lik
dananjeg rom(a pa mu
otuda i ime.
rom(oid (paralelogram!
su*iks :oid znai koji lii
naU dakle! paralelogram je
eterokut koji lii na
rom()
Pom( se na turskom jeziku
kae (aklaa. 3udu-i da se
poznati orijentalni kola
ree (a u rom(oe! tj.
(aklae! do(io je i nazi
(aklaa.
ro'a$ija! rotirati rotirati (rtjeti se)
rotor (pomini dio
Potacija se matematiki
de*inira kao izometrija
ranine koja ima tono
lat. rotare/ rtjeti! okretati
Potacija se moe s+atiti
kao kretanje! rtnja
toke ili skupa toaka oko
jedne *iksne toke (centra
rotacije).
elektromotora koji se rti)
rotor (kruni tok u
prometu)
rotacijsko tijelo (geom.
tijelo koje nastaje rtnjom
nekog geom. lika)
rotacijska plo+a (plo+a
koja nastaje rotacijom
nekog geometrijskog lika)
jednu *iksnu toku ili je
jednaka identikom
preslikaanju.

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
sekans
lat. secare/ sje-i! rasje-i
U trigonometriji praac
*unkcije sekans sijee!
ree krug na da dijela
(za razliku od tangensa!
koji samo dodiruje
krunicu).
sekanta (praac koji sijee
krunicu ili neku drugu
kriulju)
seciranje (rezanje!
otaranje)
sectio aurea (zlatni rez)
secesija (smjer u
umjetnosti kada se jedan
dio umjetnika potpuno
odojio od zastarjelog
s+a-anja)
kosekans (complementi
secans)
segment (lat. segmentum/
odsjeakU zatoreni
interal)
sekcija (odsjek neke
ustanoe! odjeljenje)
7unkcija sekans se de*inira
kao sec ` +ipotenuza F
prilee-a. Krugim
rijeima! sec ` RFcos

Uz sekans! postoji i
kosekans/
csec ` RFsin.
2osekans je skra-enica od
complementi secans! tj. to
je *unkcija
komplementarna sekansu.
s"era
gr. s*aira/ lopta! ne(eska
kugla
<*era je omota kugle!
tj. skup si+ toaka
prostora ija je udaljenost
od sredita jednaka r
s*erna geometrija
(geometrija na s*eri)
ie s*ere (nadzemaljski
sjetoi)
s*eroid (tijelo slino kugli!
npr. &emlja je s*eroid)
7ormulu za oploje s*ere
pri je izeo )r+imed! iako
ima naznaka da su do nje
iskustom doli jo
8gip-ani.
Mratski nazi za s*eru je
kuglina plo+a ili okruglica.
(radijus s*ere). s*era (u prenesenom
znaenju/ podruje!
djelokrug)
sime'rija! zrcaljenje
gr. sZn/ s
gr. metron/ mjera
gr. sZmmetria/ prai
razmjer! ranomjernost! s
mjerom! sklad
0retpostaimo da su dije
toke simetrine o(zirom
na praac. Udaljenost
izme'u jedne od nji+ i
praca jednaka je
udaljenosti izme'u druge
toke i praca. Kakle!
ranomjerno su udaljene
od praca.
simetrian (skladan)
asimetrija (nesklad)
simetrala
simetrian osmerac (sti+
od S slogoa sa stakom
iza etrtog sloga! tj. tipa
]9])
#sna simetrija je
preslikaanje ranine u
odnosu na praac (praac
je os)! a centralna simetrija
je preslikaanje u odnosu
na toku (toka je centar).
sin#s
lat sinus/ zalje! pazu+!
na(or
Era* *unkcije sinus je
aloit i kriuda!
moemo re-i na(ran! (a
kao i na(ori na tkanini.
%ako smo nekako nali
smisao u prijeodu!
pogledati \. stupac kako je
ta rije dola u europsku
matematiku.
upala sinusa! sinusitis (na
latinskom sinus znai
pazu+! na(or i saku
udu(inu na tijelu! pa tako i
eonu upljinu i odatle
nazi sinusi u medicini)
sinusoida (gra* *unkcije
sinus)
Pije sinus u europski je
goor dola igrom
pokarenog tele*ona
kroz stolje-a. <tari Erci su
sinus mjerili pomo-u tetie
kruga. ,etia se na
sanskrtu kae jia! to
)rapi kasnije itaju di(a.
)li di(a ie ne znai
tetia! e- na arapskom
zalje! na(or! pazu+.
8uropljani to preode
latinskim sinus! to i znai
zalje! pazu+.
sin#sio)a
lat. sinus/ zalje! na(or
gr. eidos/ o(lik
<inusioda ima o(lik
na(ora.
0ogledati ta(licu pod/
sinus.

skra.ivanje ra(lomaka
kratiti/ smanjiati duljinu
<kratiti razlomak znai
proporcionalno
kratko
pokratiti
<uprotan pojam
skra-ianju razlomaka je
proirianje razlomaka.
smanjiati eliine i
(rojnika i nazinika! ali
tako da kocijent ostane
jednak. Krugim rijeima!
skratiti razlomak znai i
(rojnik i nazinik
podijeliti istim (rojem.
sk#!
prasla. kup/ +rpa! gomila
<kup se sastoji od
elemenata! to je kup
elemenata! u njemu su
skupljeni elementi.
okupiti
sakupiti! skuplja
skupa
skupina
skuptina
predikatni skup! su(jektni
skup itd.
"azi skupa (njem. die
Menge) uodi ;antor u RW.
st. ;antor je i osnia
teorije skupoa! elikog i
anog podruja
matematike (iako se
elementi te teorije naziru
jo u starogrkoj
matematici).
slinos'
sliiti/ podsje-ati likom na
nekoga
Ka su geometrijska lika
slina ako sojim o(likom
lie jedan na drugoga (ne
nuno i eliinom1).
0ogledati ta(licu pod lik. Erki *ilozo* ,ales je
uprao pomo-u slinosti
izraunao isinu 2eopsoe
piramide.
<im(ol za slinost G ueo
je njemaki matematiar
Oei(niz. #znaka G dolazi
od +orizontalno poloenog
sloa <! to je poetno
sloo latinskog similis (lat.
similis/ slian).
sre)i*'e! centar
starosla. sreda/ sredina
<redite npr. krunice je
toka koja je jednako
udaljena od si+ toaka
krunice! tj. ako nacrtamo
krunicu ona se nalazi u
sredini krunice.
srednjica trapeza
srednjica trokuta
sredinji kut krunice
(kojem je r+ u sreditu
krunice)
nasred (u sredini neega)
srijeda (sredinji dan
radnog tjedna)
posredan F neposredan
srednji rod (dijete! sunce!
more itd.)
<redite se ne odnosi samo
na krunicu. 0ostoji! na
primjer! i sredite
simetrije! +omotetije itd.

<redite se jo nazia i
centar.
s'a'is'ika statistiki podaci ((rojani
i sre'eni podaci)
"jemaka rije die
<tatistik ra(ila se u RS. st.
za politike znanosti
lat. status/ stanje
2ratko! statistika nam
po(lie goori kako je
stanje neega! kako stari
stoje.
ezane uz drau i ladu.
3udu-i da je politika imala
izrane eze s
prikupljanjem podataka o
stanju u zemlji! desilo se
da je rije statistika s
remenom izgu(ila soje
pro(itno znaenje i
postala znanost o
prikupljanju! o(radi i
prikazianju podataka.
s'ereome'rija
gr. stereos/ prostran! jak
gr. metron/ mjera
<tereometrija se odnosi na
znanost o prostornim
eliinama.
stereo ure'aj (ure'aj koji
ima odojene i udaljene
jake zunike)
stereotipan (uijek isti!
uo(iajen! dolazi od rijei
stereotip tj. metalne ploe
odliene s matrice! taki+
je ploa moglo (iti
odlieno mnogo i se su
(ile jednake! nema
originalnosti)
"azi stereometrija
pojaljuje se kod
)ristotela.
<tereometrija se odnosi na
prostor dok se odnosima u
ranini (ai planimetrija.
s'o+a$! unj! konus
starosla. stog/ tap! palica!
dra neega
<tog je oznaaao tap na
koji se stalja sijeno! ali
e-e i o(lik u koji se
sijeno stalja na tap
nakon kosid(e. 0o tome
o(liku nazano je i
geometrijsko tijelo stoac
(mali stog).
stoer (ta()
stack (stog u
programiranjuU struktura
podataka)

<taranjem umanjenice od
rijei stog! do(ili smo rije
stoac. 0ri tome je nastala
glasona promjena
palatalizacija (glas g
prelazi u glas ).
0oezianje gradia +r.
jezika i matematike u S.
razredu/ stoac:dstocaU
glas. promjene nepostojano
a! jednaenje po zunosti
( ispred c prelazi u ).

s'rana !olie)ra
prasla. storna/ prostrana!
prostorna
<trana je o(jekt koji se
odnosi na prostor (npr.
strana sijeta)! pa tako
poliedar u prostoru ima
soje strane kao dijeloe
plata.
stranac?
stranputica

s'#!anj stupanj polinoma Mjerenje kutoa u
stupnjeima tako da puni
prasla. stepenj
Pijei stupanj i stepenica
dolaze od iste praslaenske
rijei stepenj! koji se
odnosi na stupanje!
+odanje. 2ao to stepenice
idu korak po korak gore ili
dolje! tako i stupnjei
oznaaaju promjenu na
ie ili nie.
stopalo
stupati
step (stupanj)
uzastopce
stupnjeanje ili
komparacija pridjea
kut ima \[^ staro je ie
od ]^^^ godina! a ueli su
ga 3a(ilonci. U RW. st.
uedeno je mjerenje u
radijanima.
s#kla)nos'! kongruencija
lat. congruere/ podudarati
se
Ka su geometrijska lika
sukladna ako se potpuno
podudaraju! =poklapaju=
kada jedan staimo na
drugi.

#znaka za sukladnost se
sastoji od znaka G za
slinost i od znaka
jednakosti `! to znai da
(iti sukladan znai (iti
slian i jednak. ,u je
oznaku ueo Oei(niz u RY.
st. (on je ueo i znak za
slinost G).
s#k#'! kutoi sukuti!
susjedni kutoi
Ka su kuta sukuti ako
imaju zajedniki krak i
zajedno ine isprueni kut.
susjedi (ljudi koji ie
(lizu jedan drugoga)
susjedne strane poliedra
susjedne stranice
mnogokuta
suremenik! sugoornik...
<ukuti spadaju pod
suplementarne kutoe jer
im je z(roj RS^. #(rat
op-enito ne rijedi.
s#ma! z(roj
lat. summa/ ukupan (roj
<tari Erci i Pimljani su
o(ino z(rajali potpisuju-i
odozgo prema gore!
suprotno nego to mi danas
inimo. ,ako je njima
suma (ila naje-i (roj
koji se nalazi na r+u.
summa summarum (lat.
z(roj z(rojea! se ukupno
z(rojeno)
sumandi (pri(rojnici!
(rojei koje z(rajamo)
sumirati (z(rajati!
zakljuiti! ukratko izloiti)
summa cum laude (s
naje-om po+alom!
izrsno)
Qicarski matematiar
8uler je u RS. st. ueo
eliko grko sloo sigma
kao oznaku za sumu po
poetnom slou latinske
rijei summa.
s#!lemen',
s#!lemen'arni k#'ovi
lat. supplementum/ dopuna
Kopunjuju-i neki kut
suplementirati (dopuniti)
suplirati (dopuniti)
2utoi i su
suplementarni ako je
9`RS^.
njegoim suplementom
do(iamo isprueni kut.
s#!ro'an &roj! suprotni
(rojei
<uprotan (roj nekog (roja
je njemu negatian (roj.
nasuprotna stranica
eterokuta
suprotnost ili antiteza
(suprotne misli u
me'uso(nom odnosu! npr.
="a jeziku med! a na srcu
jed=)
suprotnice ili antonimi
(radost:alost! ispod:iznad
itd.)

s#!s'i'#$ija
lat. su(stituere/ zamijeniti!
statiti umjesto nekoga
Metodom supstitucije pri
rjeaanju jednad(i
zamjenjujemo
(supstituiramo)
nepoznanicu
odgoaraju-im izrazom
kako (ismo do(ili
jednad(u samo s jednom
nepoznanicom.
lat. su(:! sup: (pre*iks u
znaenju/ ispod)
supstituirati (zamijeniti)
supstrat (podloga!
supstancija)
suptropski pojas (pojas
izme'u tropskog i
umjerenog! ispod
tropskog)
latinska rije su(stitutio je
sloenica od pre*iksa su(
(ispod) i glagola statuere
(stajati). 2ada
supstituiramo T umjesto Z
u matematikom izrazu!
uzrokujemo da T stane na
mjesto Z (dosloce da
stane pod Z).
s#!'ra,en)
lat. su(tra+ere/ uzimati!
oduzeti! maknuti! ukloniti
Oatinski pojam numerus
su(tra+endus znaio je
(roj kojim oduzimamo
tj. umanjitelj.
suptra+irati (umanjiti!
oduzeti)

Mratski nazi je
suptra+end je umanjitelj.
U izrazu a \ ` X (roj \ je
suptra+end (umanjitelj) jer
je to (roj koji smo oduzeli
(roju a. 3roj a nazia se
minuend (umanjenik).
s#rjek$ija
*ranc. sur/ na
lat. jacere/ (aciti
7unkcija koja preslikaa
elemente iz skupa ) u skup
3 je surjekcija ako se na
saki element iz 3 moe
(aciti element iz ).
surogat (lat. sur 9 rogatumU
loa zamjena! kriotorina!
nadomjestak)
surial (engl.
preiljaanje)
&animljio je da je rije
surjekcija neo(ina
*rancusko:latinska
sloenica od *renc. sur i
lat. jacere. Pazlozi su ti
to! kao pro! u latinskom
nema rijei na e- samo
u (in)! a rije in je e-
iskoritena u rijei
injekcija.
s#sje)ne s'rani$e susjedne strane poliedra
susjedni kutoi

susjed/ onaj koji stanuje u
(lizini
<usjedne stranice nekog
mnogokuta su stranice
koje imaju zajedniki r+.
Kakle! to su stranice koje
su neposredno (lizu jedna
drugoj! kao pri susjedi.
s#s'av
su/ zajedno! kooperacija
su 9 staiti
<usta dolazi od starosla.
rijei staiti. U sustau
jednad(i u matematici
ie jednad(i je staljeno
zajedno.
susta jednad(i
susta nejednad(i
sustano (sloeno)


Termin, korijen Sline rijei Na!omena
*es'ar! estilo
Qestar je spraa za crtanje
krunice.
Qestar su poznaali jo
stari 3a(ilonci.
*iljas'i k#'
starosla. ilo/ igla! otar
predmet kojim se ije
)ko za neki predmet
kaemo da je iljast! znai
da na kraju ima otar r+ s
kojim (i se lako dalo
u(osti. Uprao tako
izgleda i iljasti ili otar
kut.
iljiti (otriti r+ nekog
predmeta)
iljilo (napraa za otrenje
oloke)
Qiljo?
iljastokutan trokut (trokut
kojem su sa tri kuta
iljasta)
iljak (rlo otar r+)
Qiljasti kut nazi se jo i
otar kut.

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
'an%ens
lat. tangere/ dodiriati!
taknuti
tangenta
tangirati (dodiriati)
2otangens je do(io ime
skra-ianjem complementi
tangens (pogledati ta(licu
pod/ kosinus).
"a jedininoj krunici
rijednost tangensa u
nekoj toki odredit -emo
tako da pouemo
'an%en'# na krunicu kroz
toku (R! ^).
0ogledati ta(licu pod/
tangenta.
'an%en'a
lat. tangere/ dodiriati!
taknuti
0raac koji dodiruje
krunicu (kriulju) u
jednoj toki zoe se
tangenta (kolska
de*inicija). U ioj
matematici se koristi
tonija de*inicija.
tangencijalna sila
(komponenta sile u smjeru
tangente)
tangirati (graniiti! dirati)
tangencijalni eterokut
(eterokut u koji se moe
upisati krunica)
0ostoje-i +ratski nazii za
tangentu su diralica!
kosnica! dodirnica! dirka i
dirnica.
&a saku toku krunice
postoji tono jedna
tangenta koja prolazi tom
tokom. ,o su znali e-
0itagorejci.
'eorem! pouak
gr. t+eorema/ ono to se
promatra! prailo
,eorem je neto to se
promatra i kao tako
postaje predmet studije te
ga tre(a dokazati.
teorija (isto znansteno
promatranje neegaU
suprotno od praksa)
teoretski (zasnoan na
teoriji)
teatar (mjesto gdje se
promatraju predstae)
2urnik Mi<?????
0ojam teorem nastao je u
starogrkoj matematici jo
od remena )ristotela.
'e'iva
indoeur. pre*iks ten: /
pre*iks u znaenju
nategnuti! razapeti
prasla. tetia/ napeta
struna luka
,etia je kod stari+
<laena oznaaala ilu ili
napetu strunu luka. U
matematici tetia je duina
=razapeta= izme'u diju
toaka na krunici.
tetian eterokut
(eterokut kojemu se
moe opisati krunica)
tetia (med. zaretak
mii-a u kosti)
tent (engl. ator)
ton (gr.tonosU struna!
dizanje glasa)
tenda (razapeto platno)
%ako je pojam tetie poznat
starim Ercima! pose(an
nazi nastaje tek u
europskoj matematici u RX.
st.
'e'rae)ar
gr. tettrares/ etiri
gr. +edra/ strana! osnoa
,etraedar je geom. tijelo
ome'eno sa etiri sukladna
tetrapak (pakiranje u
o(liku tetraedra! npr.
mlijeka)
tetragonalan
(eterokutan)
tetrateizam (jeroanje da
"azi tetraedar je nastao u
starogrkoj matematici.
,etraedar je jedno od pet
prailni+ geometrijsko+
tijela (0latonoi+ tijela).
jednakostranina trokuta.
postoje etiri (oga)
tetrapod (eteronoac)
'e+i*'e! teinica
+r. teak 9 te
teak/ odnosi se na teinu
:ite/ zaretak koji
oznaaa toku u
geometriji (poloite!
sjecite! sredite itd.)
teiti ((iti teak)
teina (razliito od masa)
U matematici se teite
(trokuta) upoznaje kao
toka u kojoj se sijeku
njegoe teinice! ali je
z(og elike primjene u
*izici sakako
preporuljio uenicima
o(jasniti i teite s
*izikalnog stanoita. ,ako
-emo poezati
matematiku teoriju s
praktinim gradiom iz
*izike.
'jeme
sla. tjeme
2ao to je tjeme najii
r+ glae! tako je i tjeme
neke kriulje toka u kojoj
kriulja dostie najiu (ili
najniu) rijednost.
tjeme para(ole
'ransla$ija
lat. trans/ kroz
lat. latio/ nosim
lat. translatio/ prijenos
,ranslatirati neki
geometrijski lik u ranini
znai prenijeti ga na
drugo mjesto (ali
praocrtno! (ez
razlaenja ili rotiranja).
translatirati (prenijeti!
premjestiti)
translation (engl. prijeod
s jednog jezika na drugi)
transparentno (prozirno)
transplatacija
(presa'ianje organa)
transport (prijeoz)
,ranslacija je poezana s
sa skupom ektora u
ranini. Moemo! na
primjer! translatirati neku
toku za neki ektor.
Mratski nazi za
translaciju je paralelan
pomak.
'ransver(ala
lat. transersus/ poprean!
prijek! kos
lat. trans/ kroz
lat. ertere/ i-i! okrenuti se
,ranserzala je praac koji
transerzalan (poprean)
transerzala (poprenica!
preac)
transerzalno aloito
gi(anje (gi(anje estica
okomito na smjer
prostiranja ala)
Mratski nazi za
transerzalu je poprenica.

sijee par paralelni+
praaca.
'ran(i'ivnos'! prijelaznost
lat. transitius/ prijelazan
,ranzitinost je sojsto
relacije/ ako je a u relaciji
s ( i ( u relaciji sa c! onda
je a u relaciji sa c. Krugim
rijeima! sojsto
prelazi sa a na c preko (.
tranzit (trgoaki prijeoz
ro(e)
tranzitian glagol
(prijelazan glagol! ima
o(jekt u akuzatiu)
zemlje u tranziciji (zemlje
u prijelaznom razdo(lju iz
jednog drut. ure'enja u
drugo)
&a doma-u zada-u
uenicima moemo zadati
da prona'u neki primjer
kada rijedi i kada ne
rijedi relacija
tranzitinosti u
sakodnenom iotu.
0rimjer da rijedi/ )ko
ii u Mratskoj! a
Mratska je u 8uropi! onda
ti ii u 8uropi.
0rimjer da ne rijedi/ )ko
ti ima prijatelja Marka! i
toj prijatelj ima prijatelja
Mirka! to ne znai da je
Mirko i toj prijatelj.
'ra!e(
gr. trapeza/ stol! ta(la!
dolazi od tetra (gr. etiri)
i ped (noga)! etiri noge
<tari Erci su smatrali da
trapez nalikuje stolu pa je
stoga taj eterokut nazan
trapez.
trapez (toka u cirkusu)
trapez (gimnastika
spraa)
trapezoid (gr. :oid/ koji
lii naU tj. koji lii na
trapez! to je eterokut
kojem niti jedna strana nije
paralelna s drugom)
trapezna *ormula
trpeza (stol za kojim se
(laguje)
U 8uropi trapez se de*inira
kao eterokut kojem su
dije strane paralelne.
,aka se eterokut u
)merici nazia trapezoid.
,a rije trapeziod! pak! u
8uropi oznaaa
eterokut kojem niti jedna
strana nije paralelna s
drugom. )merikanci za taj
pojam imaju pak nazi
trapezium. Ka
zakompliciramo! i rije
trapezium u 8uropi ima
soje znaenje. <re-om!
znai isto to i trapezoid.
'ri%onome'rija
gr. trigonon/ trokut
gr. metron/ mjera
,rigonometrijom se uz
minimalne podatke mogu
izraunati si kutoi i
duljine stranica trokuta.
Kakle! mjerenje trokuta.
trigonometrijske *unkcije
(sinus! kosinus! tangens!
kotangens)
s*erna trigonometrija
(trigonometrija na s*eri)
0oijesno gledaju-i!
pristup trigonometriji
preko trokuta je mnogo
stariji (jo iz stare Erke)
nego pristup preko
jedinine krunice (iz RS.
st.)! iako se u kolama pri
dodir s trigonometrijom
doga'a (a preko jedinine
krunice.
'rok#' triangl (glaz(alo u o(liku
trokuta)
Mratska rije trokut je
izraan prijeod latinske
rijei triangulus (tri kuta).
tri 9 kut
,rokut! kao to mu samo
ime goori! je geom. lik s
tono tri kuta.
trigonometrija (dio
matematike iji se rauni
zasniaju odnosima u
trokutu)
trosti+ (tercina! tercet/
stro*a od tri sti+a)
trotoje (...)
.e- su 8gip-ani i
3a(ilonci raunali
porinu trokuta (dodue!
pri(linim *ormulama). Qto
se toni+ *ormula tie! zna
se da je )r+imed poznaao
Meronou *ormulu.
'#!i k#'
tupo/ koje nije iljasto!
ime se ne moe (uiti
%ako tupi kut (kao i saki
kut) ima soj r+! on se
o(likom razlikuje od
iljastog kuta i u odnosu na
iljasti kut! on je zaista
4tup5.
tupokutan trokut (trokut
koji ima tupi kut)
tupa ojek! tupogla
(koji nije otrouman! koji
sporo zakljuuje)
"e tupi1 (ne (udi dosadan)
&a tupi kut rijedi
W^ccRS^.

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
#)aljenos'
0od udaljenosti diju
toaka u ranini ili
prostoru podrazumijeamo
koliko je jedna toka
udaljena od druge.
skok u dalj
daljina
daljinski upralja

#manjenik! minuend
:ik/ u +r. jeziku oaj
zaretak oznaaa
pasinu radnju (pogledati
ta(licu pod mnoenik)
"a umanjeniku se o(alja
radnja oduzimanja! on je
taj od koga oduzimamo.
U izrazu a \ ` X (roj a je
umanjenik tj. minuend jer
smo njega smanjili.
umanjenica (deminuti!
npr. ku-a ku-ica itd.)
pogledati ta(licu pod
mnoenik

Umanjenik se nazia i
minuend! od lat. minuere/
umanjiti. "a isti nain! u
lat. jeziku su*iks nd
oznaaa pasinu radnju!
to je dakle lan na kojem
se ri radnja oduzimanja.
Pije minuend dolazi iz
lat. numerus minuendus tj.
(roj koji -emo umanjiti.
#manji'elj! suptra+end
:telj/ u +r. jeziku oaj
zaretak oznaaa
aktinu radnju (pogledati
pogledati ta(licu pod
mnoitelj
Umanjitelj se nazia i
suptra+end (lat. su(tra+ere/
ukloniti! oduzetiU
suprtakcija/ oduzimanje).
<uptra+end dolazi od lat.
ta(licu pod mnoitelj)
Umanjitelj je (roj koji
umanjuje neki drugi (roj.
Umanjenik -e se smanjiti
za onoliko kolika je
rijednost umanjitelja.
U izrazu a \ ` X (roj \ je
umanjitelj! tj. suptra+end
jer se on oduzima od (roja
a.
numerus su(tra+endus! tj.
(roj koji oduzima).
%ako lat. su*iks nd
oznaaa pasinu radnju
(dok tor oznaaa akti)!
u latinskom jeziku imamo
pojmoe minuend i
suptra+end. U +ratskom
jeziku je (olje! sam su*iks
nam goori je li rije o
pasiu ili aktiu/
umanjenik i umanjitelj.
#nija
lat. unus/ jedan
Unija nekoliko skupoa je
skup koji ujedinjuje se
elemente dani+ skupoa u
jedan skup.
uni*orma (jednaka odje-a)
uniseks odje-a (odje-a
koju nose i mukarci i
ene! npr. ,:s+irt)
unitarist (pristaa
jedinsta)
unierzalan (op-i!
seo(u+atan)
unikat (jedini primjerak
egaU jedinsten!
originalan)
#znaka za uniju je ! po
poetnom slou te rijei.
)ko su ) i 3 skupoi!
onda je nji+oa unija skup
si+ elemenata iz ) ili iz
3.
#!isana kr#+ni$a
u 9 pisati/ napisati unutar
neega
Upisana krunica nekog
mnogokuta je krunica
koja dodiruje se stranice
mnogokuta. 3udu-i da se
ona uijek nalazi s
unutranje strane
mnogokuta! nazana je
tako z(og sog izgleda/ da
je ucrtana tj. upisana u
mnogokut.
opisana krunica (s
anjske strane! prolazi
sim r+oima
mnogokuta)
upisati se u neki klu(
urezati
,angencijalni eterokut je
eterokut kojem se moe
upisati krunica (onda su
njegoe stranice tangente
upisane krunice).
<aki trokut ima upisanu
krunicu! ali saki
mnogokut ne. 0railni
mnogokuti imaju upisanu
krunicu kojoj je sredite u
sjecitu simetrala njegoi+
kutoa.

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
valjak
prasla. aljati/ okretati ili
aljak za tijesto (drena
napraa u o(liku aljka s
rukama)
.aljak je rotaciono tijelo
to znai da nastaje
rotacijom praokutnika
rtjeti tijelo po nekoj
porini! kotrljati
.aljak je geometrijsko
tijelo koje se! oito! lako
alja ili kotrlja. < druge
strane! ako imamo masu
koja se lako o(likuje (npr.
tijesto ili plastelin)! uprao
aljanjem -emo do(iti
o(lik aljka.
razaljati (aljkom rairiti)
izaliti se (oputeno le-i ili
sjesti)
oko jedne soje stranice.
<tari 3a(ilonci i 8gip-ani
su pri(lino znali raunati
olumen aljka! dok je
)r+imed u staroj Erkoj
(io pri koji i+ je tono
izeo.
varija&la
*ranc. aria(le/ promjenji
.arija(la je eliina koja
se mijenja.
arija(ilnost
(promjenjiost)
arijacije na temu
(djelomino odstupanje od
neke teme)
arirati (mijenjati se! (iti
razliit)
"jemaki matematiar
Oei(niz pri je upotrije(io
termin arija(la u smislu
promjenjie eliine.
vek'or
lat. ector/ nositelj
.ektor je duina sa
smjerom! to je nositelj
smjera! usmjerena duina.
.ektor je nositelj dije
in*ormacije/ duljine i
smjera neke duine.
ektorski produkt (produkt
daju ektora koji ima
odre'ena matematika
sojsta)
ektorska gra*ika (u
raunarstu/ saki lik na
ekranu predstaljen je
skupom ektora z(og lake
o(rade)
.ektori zauzimaju rlo
ano mjesto u nekim
znanostima! npr. *izici
(u(rzanje! sila! elektrina
struja itd.). Uprao z(og te
soje primjene ano je
poezati i uskladiti gradio
matematike i *izike.
visina
prasla. is/ gore! iznad!
isoko
#d oog korijena
zakljuujemo da se isina
uijek odnosi na duljinu
do okomite (ertikalne)
komponente neke toke.
.isina je okomita
dimenzija (duljina! isina!
irina).
,ako'er! pod isinom
trokuta smatramo najkra-u
duinu koja spaja r+
trokuta i nasuprotnu
isjeti
isok
isoraan
isinomjer
isokokali*iciran!
isokoo(razoan
isokotlaka
ijeti na isokoj nozi
(ijeti rasipno)
.isine su duine u trokutu!
ali nije nuno da se one
uijek sijeku u jednoj toki
(npr. u tupokutnom trokutu
se ne sijeku). Me'utim!
praci na kojima lee te
isine se uijek sijeku u
jednoj toki koju naziamo
ortocentar trokuta.
< isinama se susre-emo i
u stereometriji. ,ako je
npr. isina stoca ili
piramide najkra-a spojnica
od r+a tijela do (aze.
stranicu trokuta.
vjeroja'nos'
jerojatno/ moda! nije
R^^j sigurno
,eorija jerojatnosti je
jedna od grana matematike
koja se (ai sluajnim
pojaama (kolika je
jerojatnost da...).
,eorija jerojatnosti je
nastala u RY. st. u ezi s
pro(lemima igara na sre-u.
vol#men! o(ujam
lat. olumen! olere/
okrenuti! okretati
lat. olumen/ zaoj! sitak!
sezak
.olumen je pro(itno (io
rukopis o(aijen oko
tapi-a. 0ojaom knjiga
rije je poela oznaaati
eliinu prostora to ga
zauzima knjiga! to se
kasnije proirilo i na druge
predmete! ne samo knjige.
olume npr. na kaseto*onu
(u engl. jeziku olume
osim olumena znai i
koliinuU u oom sluaju
jainu zuka)
.olumen! tj. o(ujam su iz
praktini+ razloga poeli
raunati stari 8gip-ani i
3a(ilonci. 0ri tome su
tono raunali o(ujam
kocke! kadra i usprani+
prizmi.

Termin, korijen Sline rijei Na!omena
(a%ra)a! zagrade
graditi! zagraditi
oslo(oditi se zagrada
ograda
zagraditi! graditi! zgrada

(&roj , (&ir
&(roj je rezultat raunske
operacije z(rajanja.
pri(rojnici ((rojei koje
z(rajamo)
z(irne imenice (skup
istorsni+ (i-a ili predmeta
koji se uzimaju kao jedna
cjelina! npr. li-e! unuad!
(ra-a itd.)
0ogledati ta(licu pod/
suma.


Oiteratura/
<c+6artzman! <.! ,+e _ords o* Mat+ematics! ,+e Mat+ematical )ssociation o*
)merica! _as+ington! RWW].
Eusi-! %.! Matematiki rjenik! 8lement! &agre(! RWWa.
2lai-! 3.! Pjenik strani+ rijei! "akladni zaod Matice +ratske! &agre(! X^^R.
)ni-! Q.! 2lai-! ".! Komoi-! $.! Pjenik strani+ rijei! <ani:0lus! &agre(! RWWW.
7ilipoi-! M.! Pjenik strani+ rijei! &adruna tampa! &agre(! RWSS.
3rontejn! %. ".! <emendjaje 2. ).! Matematiki prirunik! ,e+nika knjiga! &agre(!
RWWR.
2rajnoi-! M.! Pjenik matematiki+ nazia! Matematiko *iziki list %zanredan
(roj! Mratsko matematiki druto i Mratsko *izikalno druto! &agre(! X^^^.
Meersmann! _.! Mat+ematikleTikon/ 2ompakt6issen *uer <c+ueller und junge
8r6ac+sene! ;ornelsen <criptor! 7rank*urt am Main! RWW].
Pu(enstein! P.! _ord Mistories/ Melding Mat+ematics and Meanings! ,+e
Mat+ematics ,eac+er .ol. W\! "o. S! ,+e "ational ;ouncil o* ,eac+ers o*
Mat+ematics! Peston! X^^^.
Kaki-! 3.! Matematiki panoptikum! Qkolska knjiga! &agre(! RWWa.
Elu+ak! ).! Mratski etimoloki rjenik! )ugust ;esarec! &agre(! RWW\.
)ni-! ..! Pjenik +ratskoga jezika! "oi Oi(er! &agre(! RWW].