P R E P O R O D O V

Journal
ISSN 1334-5052 MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 162 TRAVANJ 2014.
DEMALUDIN LATI
KDBH PREPOROD
NAGRADA GRADA ZAGREBA ZA KNJIEVNOST 2014.
Aferim, predsjednie Ervine!
PARLAMENTARNI IZBORI U BiH 2014.
Mobilizirati birae u RS-u
RASPODJELA FINANCIJSKIH SREDSTAVA MANJINAMA
Recesijska vremena
INTERVJU DEMALUDIN LATI
Mi smo pretpolitiki narod
MIHAJLO PETROVI BOSANSKI HEROJ SA VLAIA
Major Mihajlo, bosanski gazija
EUROPA DOBRODOLICE ILI NEPOVJERENJA
Europska kretanja
IMPRESUM
ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod
IZDAVA:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Edis FELI
Sena KULENOVI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
Ajka TIRO SREBRENIKOVI
SURADNICI:
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Filip Mursel BEGOVI (Sarajevo)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Faris NANI (Zagreb)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafka, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovic@sk.t-com.hr
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 15 kuna
PRETPLATA:
RH 100 HRK godinje
BiH 30 KM godinje
Svijet 20 E godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori,
nisu nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz fnancijsku potporu iz
Dravnog prorauna Republike Hrvatske
putem Savjeta za nacionalne manjine
Republike Hrvatske
NA NASLOVNOJ STRANICI:
Demaludin Lat, profesor na Fakultetu
islamskih nauka u Sarajevu
P R E P O R O D O V
Journal
SADRAJ
UVODNIK
Aferim, predsjednie Ervine! ......................................................... 3
BONJACI U HRVATSKOJ
O nama i ashabima, r.a. ................................................................. 4
Mladi nada, ponos i garancija ..................................................... 6
Islam i Francuska ............................................................................ 7
Posveenik pisanja ......................................................................... 9
Pria sretnog kraja ....................................................................... 11
Mobilizirat birae u RS-u ............................................................. 12
HRVATSKA
Smjene, afere i dodatni porezi ..................................................... 16
Recesijska vremena ...................................................................... 19
Ljepota dobrih djela ..................................................................... 22
INTERVJU DEMALUDIN LATI
Mi smo pretpolitki narod ....................................................... 23
BOSANSKI BAROMETAR
Zakon je protuustavan ................................................................. 29
IZ SVIJETA
Zanimljiva vremena ...................................................................... 32
KULTURA
Alhamijado stvaralatvo na prostoru Bosne ................................ 36
Pod Tuzlom se zeleni meraja ........................................................ 38
Inspiratvna ljepota detalja .......................................................... 39
Pozitvna sajamska atmosfera ...................................................... 40
Izdavaki poduhvat ...................................................................... 41
Najkreatvniji turski flmovi .......................................................... 42
Kolijevka civilizacije ...................................................................... 43
Stoljetna stradanja i genocid ....................................................... 44
PRIE IZ BOSNE
Major Mihajlo, bosanski gazija .................................................... 46
DIJALOG CIVILIZACIJA
Europska kretanja ........................................................................ 48
IVJETI ISLAM
Progoni i muenja prvih muslimana (I) ........................................ 50
UVODNIK
3 TRAVANJ 2014.
U vrlo rijetkim se sluajevima u uvodnicima Preporodovog Jour-
nala bavimo lijepim temama, s ponekom pozitvnom iskrom, neime
s ime moemo bit ponosni zbog dobrobit za Bonjake i ideju bo-
njatva. Pomalo sumornu bonjaku (a i iru) zbilju prvih dana svibnja
2014. razvedrila je vijest iz Gradske uprave Zagreba, tonije iz Odbora
Gradske skuptne za javna priznanja, u kojoj je obznanjeno da je Ervin
Jahi, predsjednik KDBH Preporod, dobitnik Nagrade grada Zagreba
za knjievnost 2014. godine.
Knjievna nagrada glavnog grada Hrvatske praktno predstavlja vr-
hunac verifciranja autorovog doprinosa u populariziranju pisane rijei na
ovim prostorima. To je kruna knjievnikovog rada, najvee priznanje koje
moe dobit od drutvene zajednice kojoj pripada. Ervin Jahi pjesnik,
knjievni kritar, urednik i antologiar, predsjednik kulturne insttucije
bonjakog naroda u Hrvatskoj, glavni urednik asopisa Poezija, uporni
i neumorni promotor pjesnike rijei imao je s ime zaokupirat i zaintri-
girat predlagatelje ovoga prestnog i iznimnog priznanja. A meu njima
su bila ak trojica akademika Tonko Maroevi, Zvonimir Mrkonji i Niki-
ca Petrak to Jahievoj nagradi daje posebnu vrijednost.
Grad Zagreb odao je Jahiu priznanje na njegovom radu na meu-
narodnoj afrmaciji hrvatskog pjesnitva i kulture. U obrazloenju je na-
vedeno kako se nagrada dodjeljuje za proireno, dopunjeno i izmijenje-
no izdanje antologije hrvatske poezije When the World Was Ten Years
Old (Croatan Poetry 1989.-2013.) (najreprezentatvnije i dosad naj-
serioznije predstavljanje hrvatske poezije, iznimno modernog dizajna),
te knjige kritka i eseja Ispod jezika, tekst i kontekst pjesnitva, koja
obuhvaa studije, eseje i kritke o novijem hrvatskom pjesnitvu (knjiga
koja autora legitmira kao kritara velike znatelje i interesa pa i u
polju novije bonjake poezije koju je jednako tako suvereno antologi-
zirao). Obje knjige su objavljene u Zagrebu u proloj, 2013. godini.
Antologija hrvatske poezije When the World Was Ten Years Old
(Croatan Poetry 1989.-2013.), objavljena na engleskom jeziku u aso-
pisnom obliku, zapoinje Vesnom Parun (1922.-2010.) i njenim sone-
tom Da nema tvojih oiju koji je posveen Adnanu Damaaninu, a
zavrava izborom poezije Marka Pogaara (roen 1984.). A izmeu njih
su, da nabrojimo samo neke od 60-ak zastupljenih autora Petar Gu-
delj, Danijel Dragojevi, Arsen Dedi, Boris Maruna, Slavko Jendriko,
Tatjana Gromaa, Ana Brnardi... Knjiga je ponajvie Jahievom izbor-
nikom/selektorskom zaslugom pronala put i do ljubitelja poezije na
divovskom kineskom kulturnom tritu. Naime, u dogovoru s Kineskim
drutvom pisaca antologija se upravo prevodi na kineski jezik to je pr-
vo takvo predstavljanje hrvatskoga pjesnitva na Dalekom istoku.
S druge strane, kao to se moe iitat iz teksta vezanog uz knjigu
kritka i eseja Ispod jezika, tekst i kontekst pjesnitva, Ervin Jahi je ma-
estralno antologizirao i noviju bonjaku poeziju. Naime, Zato tone Ve-
necija antologija bonjakog pjesnitva od 1990. do naih dana na Sa-
rajevskom sajmu knjige 2013. nagraena je nagradom u prestnoj kate-
goriji nakladnie brane Najbolji izdavaki poduhvat godine. Radi se o
prvom i zasad jedinom pregledu novije bonjake poezije uope, ne samo
u Hrvatskoj, nego i u Bosni i Hercegovini, a u njemu Jahi itateljima nudi
uvid u duh i misao novijega bonjakoga pjesnitva. Vjerojatno nit jed-
na knjiga bonjakog autora u Hrvatskoj nije dobila toliko komplimenata,
od novinara do strogih knjievnih kritara. Barem ne zadnjih (mnogo!)
godina Nimalo uobiajenu strunu verifkaciju Zato tone Venecija
dobila je sredinom veljae 2013., kada su u hrvatskom knjievnom aso-
pisu Knjievna republika objavljena ak tri teksta o Jahievoj antologiji
bonjakog pjesnitva. To je bila superteka iznimka, a ne pravilo na hr-
vatskoj knjievnoj sceni jer malo kada, gotovo nikada, jedna knjiga unutar
asopisnog formata dobije takvu valorizaciju.
Meutm, pria o znaaju predsjednika Kulturnog drutva Bonjaka
Hrvatske Preporod u hrvatskoj kulturi ovdje ne zavrava. Bez imalo pre-
tjerivanja moemo rei da je Ervin Jahi jedan od stoernih ljudi hrvatske
poezije u zadnjih 10-ak godina. Tu tvrdnju najbolje je potkrijepit reeni-
com koja je 2011. godine napisana u Slobodnoj Dalmaciji: Pjesnik i
urednik Ervin Jahi, uproeno i dalmatnski reeno, dri tri kantuna hr-
vatske poezije. I taj Jahiev doprinos evidentran je u obrazloenju za
dodjelu Nagrade grada Zagreba za knjievnost 2014. godine. Zasigurno
je danas jedan od najagilnijih promicatelja hrvatskoga pjesnitva (pokre-
ta i glavni urednik asopisa Poezija, pokreta i urednik dviju pjesnikih
biblioteka Poezije Hrvatskog drutva pisaca i V.B.Z.-ove biblioteke Pje-
snitvo te direktor bijenalnoga zagrebakog festvala Sth u regiji) i je-
dan od najistaknutjih hrvatskih pjesnika, kritara i urednika srednje ge-
neracije. Pripada nevelikoj i imponirajuoj skupini kritara koji su svoje
prosudbe o hrvatskome pjesnitvu s kompetencijom i pokriem ovjerava-
li viekratno i s adekvatnom potporom strune i ire kulturne javnost,
stoji u pismenom obrazloenju Odbora Gradske skuptne za javna pri-
znanja.
Zato smo sve ovo pobrojali (vjerojatno poneto i nenamjerno is-
pustli)? Iz prostog razloga to neki, zbog svojih neispunjenih ambicija
i elja, istu kako je nagradu dobio jedan antologiar, kojega prepo-
ruuje njegova vjerska zajednica, pritom se obraunavajui sa zagre-
bakim gradonaelnikom Milanom Bandiem. Iz gore navedenog po-
sve je vidljivo da se ne radi o jednom antologiaru, ve o laureatu
koji je mnogo vie od toga. S druge strane, o nekakvoj preporuci nje-
gove vjerske zajednice nema nikakvog govora. Naalost (i na sreu)!
Moda nekome bode u oi to je nagradu dobio musliman uz to i
Bonjak? Ili, moda, nekome smeta to je meu sedmero predlagate-
lja bio i Mirsad Srebrenikovi, predsjednik SDA Hrvatske i zastupnik u
Gradskoj skuptni grada Zagreba? Poznavajui sloene bonjako-
muslimanske odnose sa sigurnou moemo tvrdit kako o nekakvoj
preporuci od strane elnika Islamske zajednice u Hrvatskoj nema
nit trunke istne.
Za sve postoji vrijeme za nagrade, ivot i smrt. To vrijedi i za one
koji se u ovome trenutku osjeaju uskraeni. Allah Uzvieni daje, Allah
Uzvieni uzima Ervin Jahi je vijest o nagradi saznao nekoliko dana
nakon preseljenja njegovog oca, rahmetli profesora Osmana Jahia na
Ahiret, na Bolji svijet. Kao i sve dosadanje ivotne uzbrdice i nizbrdice
i ove je primio k srcu s vjernikim uzdanjem u Allahovu odredbu i mi-
lost. Kako sam kae to je naprosto univerzalna ljudska pria, povijest
naeg postojanja i rastajanja, pria o ljudskim poecima i krajevima.
S punim uvjerenjem u ispravnost izgovorenog istemo da se radi
o vrsnom i moralnom bonjako-muslimanskom intelektualcu mlae
generacije ije ime, izgovorene rijei i pjesme imaju znatnu ljudsku i
umjetniku teinu. Bonjaci u Hrvatskoj zasigurno u njemu mogu pre-
poznat istnsku ljudsku vrijednost koja e, ako Bog da, bit kamen te-
meljac buduih kvalitetnijih unutarbonjakih odnosa i predstavljanja
prema iroj drutvenoj javnost u Hrvatskoj i BiH. KDBH Preporod
je ponosan na Jahievu nagradu i zahvalan predlagaima to su prepo-
znali znaaja njegovog kulturnog angamana. Hvala gradu Zagrebu i
gradonaelniku Milanu Bandiu! Aferim, predsjednie Ervine! q
Ismet ISAKOVI
UVODNA RIJE
Aferim, predsjednie Ervine!
BONJACI U HRVATSKOJ
4 PREPORODOV JOURNAL 162
U Islamskom centru u Zagrebu, u okviru Islamske tribine Dr.
Sulejman Maovi, u etvrtak 3. travnja 2014., sarajevski alimi
prof. dr. Demaludin Lat i mr. Mustafa Prljaa odrali su predava-
nje pod nazivom U potrazi za muslimanima koji e sliit na asha-
be, r.a., pri emu su predstavili knjigu Korist od dobrih djela
autora Muhammeda Zekerijje Kandehlevija. Tribinu je organizirao
Medis Islamske zajednice u Zagrebu.
Muhammed Zekerijja Kandehlevi (Kandehla, Indija, 1898./1315.
h.g. Medina, Saudijska Arabija, 1982./1402. h.g.), jedan je od naj-
veih hadiskih uenjaka (ejhul-Hadis) u 20. stoljeu. Potjee iz
ugledne ulemanske porodice iz pokrajine Kandehla, drava Utar
Prade (El-Hind, Indija), a vodi porijeklo od hazret Ebu Bekra, r.a.
ejh Zekerijja je iza sebe ostavio mnogo svojih studenata koji su
svoja znanja prenosili diljem svijeta sluei islamu u El-Hindu, Paki-
stanu, Bangladeu, Engleskoj, Kanadi, Americi, Junoj Africi, Zambi-
ji, Zimbabveu... Napisao je oko 100 djela iz raznih islamskih nauka:
tefsira, akaida, usul-i fkha, fkha, historije, tesavvufa, arapske gra-
matke, logike. Neka od njih su pisana za specijaliste u odreenoj
oblast, ali veinu njih je ovaj alim napisao svojim jasnim stlom za
opu publiku. Iz oblast Hadisa je objavio 44 knjige, od kojih su naj-
poznatje: Evdezul-meslik ila Muvet imam-i Malik (saet
komentar slavnog hadiskog djela imam-i Malika), Lmiud-dirri
ala Dmiil-Buhari (jedinstvena zbirka pribiljeki i opservacija na
Buharijev Sahih, koje su njega dali njegov otac i ejh Raid Ahmed
Gangohi), El-Ebvb vet-terdim lil-Buhari (komentar naslova
poglavlja Buharijeve zbirke), Duz Haddetl-ved ve umretn-
Nebijji (saet komentar na had Allahovoga poslanika, s.a.v.s.),
Khasilun-nebevi erh emilit-Tirmizi (komenatr na urdu jezi-
ku uvenog imami Tirmizijevog djela koje govori o karakteristka-
ma, praksama i vrlinama Resulullaha, s.a.v.s.), itd.
Poto je svrha i metodologija Demtut-Teblga da promovi-
ra i podste na dobro, a udaljava se od zla i bori se protv njega,
onda njegovi lanovi, u prvoj fazi sluenja islamu, najprije rade na
vjerskom obrazovanju, uenju i itanju osnovnih knjiga o islamu,
a potom na propagiranju fedila (vrlina koje treba da krase sva-
kog muslimana). Jednina ove rijei je fadlet (od glagola feddale),
i u arapskome jeziku ona nosi ideju istaknutost, prednost, zna-
nja, uenost, vrline, dostojanstva, izvrsnost, ast... Zbog toga je
u klasinoj islamskoj literaturi nastalo mnogo djela koja se bave
ovom temom i koja u svome naslovu nose imenicu fedil. U bo-
sanskome jeziku stoljeima je u optcaju bila imenica fadlet (u
jednini) i fadlet (u mnoini), a batnici ovoga jezika dok je
islam proimao sve aspekte njihovih ivota razumijevali su je
kao sevap, dobro na onom svijetu, te kao korist na buduem svi-
jetu poto se ona stalno vezivala za vjerske propise i uope za
dobroinstvo.
Ulema Demtut-Teblga svojim idthadom se usaglasila da
svaki lan Ummeta treba da radi na tome da u svome ivotu otjelo-
tvori osnovnih est toaka, svojstava, vrlina ili fadleta kako bi, na
taj nain, sebi olakao put za ostvarenje cjelokupnog islama u svo-
me ivotu. Ti est fadleta su: vrst i nepokolebljiv mn, ustrajno
klanjanje pet dnevnih namaza i nafla, postzanje znanja o islamu
(ilm) i stalno obavljanje zikrullaha, iskren nijjet (ikhls) u svakom
PREDAVANJE O VANOSTI SLIJEENJA SUNNETA POSLANIKA MUHAMMEDA, A.S.
O nama i ashabima, r.a.
djelu, potvanje svakog brata muslimana i sestre muslimanke, te
pozivanje ljudi Allahu, d.. (dava i teblg).
Knjiga Korist od dobrih djela (Fedilul-eaml) sastavljena
je od est risl (traktata) koje se bave fedilom, koje je mevlana
Muhammed Zekerijja Handehlevi pisao u raznim periodima svoga
ivota, a sedmu rislu inspiratvni i jedinstveni esej pod naslo-
vom: Degeneracija Muslimana i jedini lijek protv nje napisao je
mevlana Ihtam el-Hasan Kandehlevi. Mevlana Zekerijjahov
Fedilul-eaml obuhvaa: Hikjaje o ashabima, Korist od
Kurana, Korist od namaza, Korist od zikrullaha, Korist od teblga i
Korist od ramazana.
Sunnet slijeenje Kurana u svakom djeliu
svoga pojedinanog ili drutvenog ivota
Prof. dr. Demaludin Lat, redovni profesor na Fakultetu islam-
skih nauka u Sarajevu, uvodno je naglasio da je knjiga Korist od
dobrih djela desetljeima bestseller muslimanskog ovjeanstva
koje ivi na prostoru od Australije do zapadne obale Amerike, od
vedske do Junoafrike Republike. Dosad je prevedena na 11
svjetskih jezika, a njezin vakif, nakon to je uao u Dematut-
teblg, poelio je da se nae u svakom dematu koji govori ili razu-
mije bosanski jezik.
Prof. Lat je istaknuo da je muslimanima Balkana i svim europ-
skim muslimanima prijeko potreban ispravan pristup Hadisu, kao i
cjelokupnom Sunnetu poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Pritom je
ova knjiga jedna vrsta intelektualnog obrauna s tzv. musliman-
skim modernizmom, koji u proteklih vie od jednog stoljea nije
postgao nikakve rezultate. Naime, to se vie govori o reformi,
Mr. sc. Mustafa Prljaa i prof. dr. sc. Demaludin Lat
BONJACI U HRVATSKOJ
5 TRAVANJ 2014.
muslimani sve vie zapadaju u tzv, degeneraciju ili iskvarenost, od-
nosno odlazak sa Pravoga Puta. Sve vie se asimiliraju u zapad-
noeuropsku kulturu i civilizaciju, sve vie gube svoj islamski ident-
tet... Takav modernistki pristup islamu jedan od glavnih krivaca
degeneracije Bonjaka i Albanaca kao i ostalih muslimanskih etni-
kih zajednica koje ive na Balkanu. A to nauavaju muslimanski
modernist? Oni ele neislamskim sredstvima poboljat alosno
stanje muslimanskih naroda, potlaenih, osiromaenih i ponienih
naroda koji su davno izgubili svoju mo, slavu i dostojanstvo. Nai
modernist islam tumae iskljuivo racionalno, ugledaju se na Za-
pad, diviniziraju ga, boluju od mita o progresu, a ono to je najo-
pasnije jeste da u ovoj ili onoj mjeri, nekad gotovo u potpunost,
zanemaruju Sunnet, oslanjaju se iskljuivo na Kuran i njega tuma-
e iskljuivo tzv. racionalnom metodom. Tako da je Sunnet, zapra-
vo, naa nepoznanica. A nestanak Sunneta iz naeg privatnog i
drutvenog ivota vodi nepoznavanju Kurana i postepenom ie-
zavanju islama ne samo iz naih pojedinanih ivota, nego i iz naih
muslimanskih naroda, rekao je Lat.
Naglasio je da je Allah, d.., iz Svoje milost prema ljudskom
rodu poslao islam zauvijek ivu i aktualnu vjeru ije vrijednost
otkriva i potvruje svako vrijeme i svaka muslimanska generacija.
Islam nije mrtva religija: islam je vjerovanje i zakonodavstvo, vje-
ra koja nauava da se uspjeh u vjeitom ivotu poste samo do-
brim djelima na ovom svijetu, a najbolju eksplikaciju i oivotvore-
nje toga puta pokazao je poslanik Muhammed, s.a.v.s., svojim
ukupnim Sunnetom. Lat je podsjeto da nijedan narod na Zemlji
nema sunneta nijednog Bojeg poslanika: krani nemaju sau-
van sunnet Isaa, a.s., nit bilo kojeg drugog poslanika ili vjerovje-
snika; idovi nemaju sauvan sunnet Musaa, Davuda ili Uzejra,
a.s., nit bilo kojeg drugog poslanika ili vjerovjesnika. Prvenstveno
zbog toga oni ne mogu sauvat svoje mlade narataje od tzv. so-
cijalnog zla. Naglasio je kako vrijeanje poslanika Muhammeda,
s.a.v.s., u zapadnim zemljama ima glavni cilj da kod muslimanskih
mladih narataja razore predstavu o njemu kao insan-i kamilu ili
savrenom Bojem ovjeku, modelu njihove identfkacije. Me-
utm, takav sotonski plan nije uperen samo protv musliman-
skih, nego i protv kranskih mladih narataja. Zato to su musli-
mani danas jedini uvari i batnici ukupnog vjerovjesnikog du-
hovnog pologa; uproeno, danas jedino muslimani uvaju ne
samo Muhammeda, nego i Isaa, i Musaa, i Jusufa, i Nuha, i Ibrahi-
ma..., i Isaovu ednu majku Merjemu koju je Kuran nazvao najo-
dabranijom enom ovjeanstva. A bez toga pologa nitko ne
moe odgojit mladog ovjeka; nitko ne moe doi do istne i mo-
ralnog ivota tko ne bude slijedio poslanike i vjerovjesnike, tj. nji-
hov ivotni put, rekao je Lat.
Kada se itaju hadiske zbirke i ivotopis poslanika Muhamme-
da, s.a.v.s., vidljivo je da ne postoji nijedna ivotna situacija koju
svojom praksom ili izrekama nije pokrio njegov Sunnet. Slijedit tu
idealnu praksu, navike ili obiaje to izvorno znai sunnet zna-
i slijedit Kuran u svakom djeliu svoga pojedinanog ili drutve-
nog ivota, slijedit ivu vjeru islama, posti uspjeh na ovom svijetu
i spasit se dehennemske vatre. Profesor Lat je istaknuo da je za
Muhammeda Zekerijjaha Kanedhlevija i neke druge muhaddise,
Sunnet jo iri pojam: to je i praksa ashaba, r.a. uspjene genera-
cije koja je trijumfalno izvrila naloge Kurana i Sunneta, tako da se
s njezinim podvigom ne moe usporeivat nijedan drugi podvig
nijedne druge generacije.
A ta je generacija bila takva zato to ju je odgojio poslanik
Muhammed, s.a.v.s., el-murebb el-eazam najvei odgajatelj.
Knjiga Fedilul-eaml trai muslimane koji e sliit na ashabe
i koji e ponovit njihov podvig. Kandehlevi jasno kae: Ako je
generacija ashaba a meu 120.000 njih, 3.000 ih je uestvovalo
u aktvnom prenoenju kuransko-sunnetskih uenja uspjela da
za 100 godina, koliko su otprilike ivjeli nakon Poslanikovog,
s.a.v.s., preseljenja, itavom ondanjem ovjeanstvu prenese
Kuran i Sunnet u njihovim izvornim oblicima i sadrajima, moe li
se danas nai 3.000, ili 30.000, ili 300.000 takvih muslimana koji
e, u naem dobu ftni (lai, razvratnog ivota i nasilja), oivjet
Sunnet, a preko Sunneta i Kuran, a..?! Moe, kae Kandehle-
vi, ukoliko dananji muslimani zaimaju vrline (fedail) ashaba, a
posebno: vrst i nepokolebljiv iman, ustrajno klanjanje pet dnev-
nih namaza i nafla, postzanje znanja o islamu (ilm) i stalno
obavljanje zikrullaha, iskren nijjet (ikhlas) u svakom poslu, pot-
vanje svakog brata muslimana i sestre muslimanke i pozivanje
ljudi Allahu, d.. (dava i teblg). Ovo je knjiga koja na 900 strani-
ca govori o tm vrlinama, knjiga koja ima ambiciju da oivi musli-
mane Balkanskog poluotoka u njihovom vjerovanju i da oni tako
poprave svoje alosno stanje. Bacite jedan imaginarni pogled na
Darul-Islam ili Podruje islama na Balkanu, od Makedonije do
Cazina, pa ete vidjet koliko je naih damija, tekija, medresa,
biblioteka i kapija porueno dumanskom rukom; koliko je milio-
na dunuma muslimanske zemlje oteto iz naeg vlasnitva; koliko
je hiljada naih mladia i djevojaka duhovno ubijeno tuim, nei-
slamskim ideologijama i tuim sunnetma i koliko ih se i danas u
miru asimilira u tue obiaje i navike; koliko je stotna hiljada na-
e brae i sestara poubijano i prognano sa svojih ognjita... Pa e
nam bit surovo jasno kako je nama neophodno oivljavanje, kako
je nama neophodan na uspjeni voa, na poslanik Muhammed,
neka su na njega Allahov mir i blagoslovi, zakljuio je prof. dr.
Demaludin Lat.
Mr. Mustafa Prljaa je naglasio da je Kuran sputen odozgo,
sa Plemenith visina, i da ima svojstvo da oivljava ono na ta se
spust. Kuran oivljava ljudska srca u koja zae i koja prome. To
svojstvo posjeduje i sve ono to je dolo posredstvom njega, svaki
propis koji je naveden u njemu, ili koji je proistekao iz njega, u
Poslanikovoj interpretaciji i realizaciji kuranskih naputaka. Ako se
dublje promotri bilo koji islamski propis, autentni propis nave-
den u Kuranu ili Poslanikovom sunnetu, uoit e se ova njegova
dimenzija.
To je zato to su svi islamski propisi ispunjeni milou, jer su
doli preko Poslanika milost. Zar u Kuranu nije reeno: Mi smo te
(Muhammede) poslali samo kao milost za sve svjetove!? Ovo je
vrlo vano da znamo. U onoj mjeri u kojoj smo zanemarivali i zabo-
ravljali jedan po jedan sunnet, u toj smo mjeri ostajali bez jednog
dijela milost, gubili svoj identtet, i ivota u naim srcima bivalo je
sve manje. Zato je dananji ovjek ovako nesretan, ovoliko neza-
dovoljan? Zato osjea prazninu u svome srcu? Dakle, onako kako
smo gasili jedan po jedan sunnet, sada treba da jedan po jedan
sunnet oivljavamo i unosimo u svoje kue, u svoj porodini i dru-
tveni ambijent; da ih osvjeavamo onom svjeinom koju oni nose u
sebi. To e u nama, nesumnjivo, inicirat strujanje pozitvne energi-
je, poput one padavine koja e se spustt sa neba pred drugo pu-
hanje u rog, osnait e na duh i pokrenut nas na aktvniji i odgo-
vorniji odnos prema naim slabostma. To e i naem kolektvnom
biu povratt snagu, ali i zattt nas od spoljnjih negatvnih utjeca-
ja. To e osnaitt na identtet. Knjiga Korist od dobrih djela Mu-
hammeda Zekerijja Kandehlevija, velikana islamske znanost, moe
dat snaan impuls tom procesu koji oekujemo, zakljuio je mr.
Mustafa Prljaa. q
Ismet ISAKOVI
BONJACI U HRVATSKOJ
6 PREPORODOV JOURNAL 162
U organizaciji Ureda za da'wu i mlade pri Meihatu Islamske za-
jednice u Hrvatskoj, a u suradnji s Omladinskim klubom muslimana
Medlisa Islamske zajednice Rijeka, u rijekoj Islamskom centru u
subotu i nedjelju, 5./6. travnja 2014., odrana je 7. Konferencija mla-
dei Islamske zajednice Hrvatske. Susret je okupio 200-tnjak mladih,
od 17 do 30 godina, koji su kroz predavanja, radionice, druenja i
molitve razmatrali o temi Meumuslimansko razumijevanje.
Okupljene je na otvorenju pozdravio Hajrudin ef. Mujkanovi,
glavni rijeki imam, izrazivi zadovoljstvo velikim brojem sudionika
koji svojim prisustvom potvruju privrenost islamu, ali i damiji
kao najdraem mjestu. Draga omladino, vi ste naa nada, ali i na
ponos i garancija da e bit islama i muslimana na ovim i drugim
prostorima. Govorei o opravdanost izgradnje Centra istaknuo je
kako e nakon Konferencije, Islamski centar u tjedan dana bit do-
main seminaru uitelja povijest osnovnih kola Primorsko-goran-
ske upanije, kao i domain visokoj delegaciji vjerskih lidera iz In-
donezije, koji e se u Rijeci susrest s predstavnicima vjerskih zajed-
nica koje djeluju u gradu na Rijeini.
Za Islamsku zajednicu ovo je jedan od najvanijih dogaaja i
projekata u godini, istaknuo je mr. sc. Mirza ef. Mei, voditelj
Ureda za da'wu i mlade Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Konferencija je najvaniji i pravi pokazatelj s kakvim ljudskim re-
sursima Islamska zajednica u Hrvatskoj raspolae i kakva joj je bu-
dunost u insttucionalnom organiziranju vjerskog ivota u Hrvat-
skoj. Mladima je u nastavku govora poruio kako od njihovog
osobnog angamana ovisi napredak i budunost Islamske zajedni-
ce. Na je cilj da budemo prepoznat po moralnoj i vrijednoj omla-
dini meu kojima e bit odlinih uenika i studenata, vrijednih
radnika, uzornih graana ove drave, ali prije svega dobrih musli-
mana i muslimanki. Bez jake omladine ne moemo i nemamo s ki-
me planirat bolju budunost. Pozvao ih je da o Islamskoj zajednici
razmiljaju kao o lai spasa u burnim vremenima punim izazova.
Islamska zajednice nije samo imamska ili hodinska, nego su njena
vrata uvijek otvorena mladima, poruio je Mei.
Na osobit nain obrato se mladima u Rijeci poruivi im da je
na njima danas velika odgovornost jer su se njihovi roditelji i pret-
hodnici godinama borili i prolazili brojna iskuenja dok Islamski
centra nisu dobili. U nastavku je upozorio na nedostatak ive ko-
munikacije koja je zamijenjena komunikacijom drutvenim mrea-
ma poput Facebooka i Twitera, zbog ega su mladi udaljeni jedni
od drugih. Zbog toga je Konferencija islamske mladei prilika za
bolje upoznavanje, druenje, kao i po erijatu doputenih veza koje
e kasnije prerast u brakove: Brak koji slijedi a moja je preporu-
ka to prije to bolje mora se temeljit na islamu.
Islam je najvaniji element ukupnog identteta. Danas je vjera
postala uzrok nerazumijevanja, svaa, netrpeljivost, mrnje, is-
kljuivost pa i otvorenih sukoba i ratova meu muslimanima. Iza
vjere kriju se i krvnici i rtve. Vehabije, sufje, ije, sunije, hizmetov-
ci, dervii, idiovci, tekfrdije i drugi termini postali su vaniji opisi
muslimana nego kuranski opisi poput mutekija/Bogobojazan,
muhsin/dobroinitelj, muhlis/iskren, sadik/koji uvijek govori istnu,
mumin/koji vjeruje i koji je povjerljiv, alima/oni koji imaju znanje,
poruio je Mei. Mlade je pozvao na odgovornost prema svojoj
7. KONFERENCIJA ISLAMSKE MLADEI HRVATSKE (RIJEKA, 5.-6. TRAVNJA 2014.)
Mladi nada, ponos i garancija
zajednici i da uvijek gledaju na koji nain mogu doprinijet boljitku
i razvoju demata. To mogu init samo u dogovoru s imamima i
podravajui projekte poput Konferencije islamske mladei, zaklju-
io je zagrebaki imam Mirza ef. Mei.
Sredinje predavanje odrao je prof. dr. Ahmet Alibai, profe-
sor na Fakultetu islamskih nauka i direktor Centra za napredne stu-
dije u Sarajevu. Istaknuvi da muslimanski svijet danas proizvodi
dobar dio svjetskih problema, cilj njegovog predavanja bio je mla-
dima pojasnit zbog ega se sukobi dogaaju i pomoi im u preven-
ciji da se nesporazumi ne preliju na hrvatske prostore. Nai mladi
moraju shvatt da su sloboda i stabilnost u kojima ive Boje blago-
dat te da je graanska i vjerska obaveza omoguit da to stanje
potraje. Naglasio je da se vjera mora iskoristt kao potencijal za
osobno, ali i odrastanje i razvijanje u zajednici. Osvrui se na ne-
davni rat u BiH, kojega nerijetko povezuju uz vjerski rat, istaknuo
je da Islamska zajednica smatra da je sukob na prostoru BiH izma-
nipuliran. On nije bio vjerski nego politki, ali je vjera iskoritena
kao 'podrka' sukobima. Zbog toga je nuno poznavat svoju vjeru,
rekao je Alibai i dodao kako ne samo mladi, nego i cjelokupno
drutvo, nedovoljno poznaju i razumiju vjerske tradicije. Ima pu-
no prostora za uenje, razumijevanje i ivljenje. Vjera koliko god da
je kongitvna, toliko se mora ivjet u zajednici i s drugima, zaklju-
io je Alibai.
Da su ovakvi susret mladei korisni posvjedoili su sami sudio-
nici, meu njima i Sanela Muminovi ahinovi iz Rijeke. Osvrui
se na sredinje predavanje i aktualnu situaciju u drutvu naglasila
je kako danas mladi koji ne poznaju svoju religiju mogu uzrokovat
sukobe jer ne poznavajui svoju vjeru, drugima daju pogrenu sliku
islama. Sudjelujui na svih sedam Konferencija sa aljenjem je pri-
mijetla pad zanimanja mladih za ovakve susrete koji nude korisne
radionice, ali i priliku za meusobno upoznavanje, sklapanje prija-
teljstava te nerijetko veza koje prerastaju u brakove. S njom se slo-
io i Edin Botonji iz Pule, koji je izrazio zabrinutost sve veem bro-
ju mladih muslimana i muslimanki koji se odaju porocima drogi,
alkoholu i kocki to u konanici, kada sklope brak, postaje uzro-
kom razvoda. Dodao je kako je nedavno osnovan Ured za da'wu i
mlade, to bi trebalo privui vei broj omladine da se prikljue
Konferencijama islamske mladei Hrvatske. q
Helena ANUI
7. Konferencija islamske mladei u Rijeci
BONJACI U HRVATSKOJ
7 TRAVANJ 2014.
U Islamskom centru u Zagrebu, u okviru Islamske tribine Dr.
Sulejman Maovi, u etvrtak 10. travnja 2014., Michle Boccoz,
francuska veleposlanica u RH, odrala je predavanje na temu Sta-
tusna pitanja muslimana u Hrvatskoj. Tribinu je organizirao Mei-
hat Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Veleposlanica Boccoz uvodno je istaknula da je pitanje odnosa
izmeu drave i religije na drukiji nain ureeno u Francuskoj u
odnosu na Hrvatsku, a postoje i znaajne povijesne razlike. Dok je
islam u Hrvatskoj prisutan od 15. stoljea i otomanskog razdoblja,
broj muslimana u Francuskoj postao je znaajan tek prije 100-t-
njak godina, prvobitno kao religija koloniziranih naroda. 1914. go-
dine na teritoriju matne Francuske bilo je 4.000-5.000 muslimana
i osoba muslimanskog podrijetla, a danas ih je izmeu 4 i 6 miliju-
na. Pritom je pripadnike muslimanske zajednice teko precizno po-
brojat budui da francuski zakoni zabranjuju statstke vezane za
vjersko opredjeljenje.
Francuska veleposlanica je istaknula etri vane injenice koje
defniraju status islama i muslimana u Francuskoj:
muslimani u Francuskoj ine raznoliku zajednicu koju su obli-
kovali uzastopni valovi useljenja;
status islamske religije u Francuskoj je s pravnog gledita sli-
an statusu ostalih religija: one su odvojene od drave, ali ih
ona tt;
veina islamske zajednice uspjeno se integrirala u Republiku,
meutm, pojava radikalizacije manjinske skupine negatvno
utjee na percepciju islama kod dijela stanovnitva;
odrivi suivot muslimanskog stanovnitva podrazumijeva
prihvaanje tri osnovna principa francuske republikanske tra-
dicije: laicizam, graanstvo i jednakost.
Temeljni principi: laicizam, graanstvo i jednakost
Veleposlanica Michle Boccoz je naglasila da su odnosi izmeu
islama i Francuske Republike jo uvijek u velikoj mjeri obiljeeni
kolonizatorskom prolou, kao i uvjetma masivnog useljavanja
stanovnitva islamske kulture. Prvi muslimani koji su doli u mat-
nu Francusku bili su vojnici za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog ra-
ta. Bratstvo po oruju, koje je nastalo iz sukoba 20. stoljea, dubo-
ko je ukorijenilo islam u Francusku Republiku, u obranu njezinog
suvereniteta i njezine slobode. Pritom su dva elementa utjecala na
osnaivanje islama u Francuskoj nakon Drugog svjetskog rata: pr-
vo, obnova zemlje u 50-im i 60-im godinama za koju je bila potreb-
na strana radna snaga, koja je preteno dola iz Alira, Maroka i
subsaharske Afrike, i drugo, dekolonizacija Alira koja je potaknula
dolazak na francuski teritorij 80.000 Harkija, Aliraca koji su se bo-
rili za Francusku tokom rata za neovisnost zemlje. Oni su sainjava-
li prvu muslimansku zajednicu uspostavljenu na tlu Francuske.
Usporedno su se nastavili odvijat veliki migracijski tokovi koji
su ukljuivali useljenike najraznolikijeg porijekla, od Turske do Pa-
kistana. Budui da je ona rezultat uzastopnih valova useljenja,
islamska je zajednica u Francuskoj raznolika. Tako postoje brojne
udruge i organizacije koja predstavljaju razliite islamske struje u
Francuskoj. Zbog velike raznolikost 2003. godine je osnovano
PREDAVANJE FRANCUSKE VELEPOSLANICE MICHLE BOCCOZ U ISLAMSKOM CENTRU U ZAGREBU
Islam i Francuska
Francusko vijee za islamsku vjeru, koje predstavlja islamske zajed-
nice u Francuskoj. Ovo je tjelo sugovornik drave u pitanjima ve-
zanima za praktciranje vjere, a bavi se pitanjima vezanima za vje-
ru, kao to je zatta dostojanstva i interesa islamske vjere u Fran-
cuskoj, ali ono nema vjerski autoritet, rekla je Baccoz.
Naglasila je da je u Francuskoj praktciranje vjere ureeno Za-
konom o odvajanju crkava i drave iz 1905. godine, koji je uteme-
ljio glavne principe onoga to nazivamo francuskim laicizmom.
Veleposlanica Baccoz je rekla kako francuski model odvojenost
crkava od drave na Zapadu nije uobiajen, a on je posljedica stva-
ranja nacije neovisne o religiji.
Ovaj je model nastao nakon dugog razdoblja monarhije u ko-
joj su bile isprepletene drava i Katolika crkva, koja je nametala
svoje istne i odreene naine ivota. Ovo je, dakle, u velikoj mje-
ri zakon koji je za cilj imao prekinut ovu isprepletenost. Zakon od
1905. je prije svega zakon slobode. U prvom redu njime se omogu-
uje sloboda savjest pojedinca: svaki je pojedinac slobodan birat
vlastta uvjerenja. Na drugom mjestu, njime se jami kolektvna
sloboda praktciram a vjere: religija se moe neometano praktcira-
t. Na kraju, ovim se zakonom jami princip jednakost i nediskrimi-
nacije izmeu religija: Republika potuje sva uvjerenja i nijednome
ne daje prednost. Zakon od 1905. godine je i zakon odvajanja. Pre-
ma francuskom shvaanju, laicizam je odvojenost drave i svih reli-
gija. Ova se odvojenost odraava i u tome to drava ne prua f-
nancijsku pomo vjerskim insttucijama, zatm u odvojenost vla-
snitva nad nekretninama crkava i drave te u nefnanciranju plaa
vjerskih slubenika. Ovaj princip odvojenost crkava od drave pri-
mjenjuje se i na javne prostore koji moraju bit neutralni, poput
Michle Boccoz, francuska veleposlanica u RH
BONJACI U HRVATSKOJ
8 PREPORODOV JOURNAL 162
bolnica ili dravnih ustanova. Ovdje u za primjer uzet noenje
vjerskih obiljeja o kojemu je 2004. donesen zakon. Ovim se zako-
nom zabranjuje da uenici u javnim kolskim ustanovama nose vid-
ljiva vjerska obiljeja. Ni uenici ni profesori u javnim kolama ne
mogu nosit islamski veo, kao ni kipu ili kri, budui da je to za Re-
publiku neutralno mjesto. Vidljiva vjerska obiljeja ne mogu nosit
ni dravni slubenici u javnim ustanovama, rekla je veleposlanica
Baccoz.
Istaknula je da je drugi zakon o vjerskim obiljejima izglasan
2010. godine, a njime se zabranjuje pokrivanje lica na javnim mje-
stma. Zakon se odnosi na ene koje nose veo koji prekriva tjelo i
lice nikab izvan svojeg doma jer se smatra da je potpuno prekri-
vanje lica ene u suprotnost s njezinim dostojanstvom kao ljudske
osobe. Osim toga, mogunost identfciranja pojedine osobe je
nuna za ouvanje javnog reda. Ovim se zakonom ureuje pitanje
svih vjera. Novijim religijama u Francuskoj, kao to je islam, ovaj
zakon prua liberalan okvir ttei vjerske slobode i garantrajui
jednakost u postupanju prema svim religijama. Meutm, ovaj za-
kon, koji je rezultat duge povijest izmeu drave i religija koje su
dugo prisutne na njezinom teritoriju, poglavito Katolike vjere,
moe se percipirat i kao izvor nejednakost za manjinske ili nedav-
no uspostavljene religije, rekla je Baccoz.
Oteavajua okolnost je izostanak fnanciranja bogomolja, koja
posebno negatvno utjee na praktciranje islamske vjere. Naime,
zakon iz 1905. godine usvojen je kada je ve postojalo mnogo crka-
va, hramova i sinagoga koji su izgraeni uz pomo javnih sredstava.
U nedostatku ovakve pomoi, izgradnja novih bogomolja je otea-
na. Danas postoji 2.400 muslimanskih bogomolja u Francuskoj, ali
samo 90 damija. Ostale su bogomolje prostori za molitvu, a veini
je povrina manja od 100 m
2
zbog ega esto ne mogu primit sve
vjernike, a ponekad ni ne ispunjavaju sigurnosne uvjete. Osim to-
ga, veina ovih bogomolja ne moe ponudit kulturne sadraje kao
to su vjerski odgoj, teaj arapskog jezika ili aktvnost za djecu, za
razliku od ove predivne damije u Zagrebu. Iako se broj bogomolja
udvostruio u posljednjih 10 godina 2001. ih je bilo samo 1.000
njihov jo uvijek nedovoljni broj utjee na pojavu osjeaja ne-
pravde, koji, naalost, dodatno pojaavaju kontnuirani prosvjedi
dijela stanovnitva prilikom gradnje islamskih bogomolja, rekla je
veleposlanica Baccoz, koja je naglasila da muslimani u Francuskoj
uvelike podravaju zakon iz 1905. godine. Naime, prema jednoj an-
ket iz 2005. godine, ak 82% ispitanih muslimana izjavilo je kako se
slae da jedino ideja laicizma omoguuje ljudima razliith uvjere-
nja da u Francuskoj ive zajedno.
Baccoz je rekla da iskljuivo vjerski pristup nije dovoljan kako
bismo razumjeli dananji poloaj muslimana u Francuskoj. Pripad-
nost islamu istovremeno je i drutvena i kulturna pojava koja obu-
hvaa skup uvjerenja, praksi, normi i drutvenog ponaanja, kao i
naslijee u obitelji. Pripadnost islamu sastavni je dio identteta ne-
kog pojedinca, a moe se oitovat na vie naina. Brzina integraci-
je useljenikog stanovnitva dubinski mijenja naine ivljenja
islamske vjere kod razliith generacija muslimana u Francuskoj.
Pritom se mogu uoit dvije tendencije: prvo, sekularizacija islama
kod velike veine muslimana u Francuskoj i, drugo, porast radikal-
nog islama. Kod prve skupine islam je esto dio obiteljskog i kultur-
nog naslijea koje istovremeno smatraju vrijednim izvorom i vr-
stom sastavnicom njihovog kulturnog identteta. Oni jasno vre
razliku izmeu svoje vjere i javnog oitovanja ove iste budui da je
religija sada vie u sferi privatnog. Ovi muslimani koriste liberalni
okvir koji im se prua kako bi se integrirali u francusko drutvo i
kako bi mogli iskoristt prilike koje im se nude. Postoje brojni pri-
mjeri osoba islamske vjeroispovijest ili porijekla koje su vrlo cije-
njene i priznate u francuskom drutvu.
S druge strane, treba bit svjestan da drugi muslimani, esto
izvan obiteljskog kruga i esto preko Interneta, otkrivaju radikalni
islam, koji je vrlo udaljen od islama njihovih roditelja. Ovakvi su
nasreu izolirani sluajevi, ali ne treba izgubit iz vida prijetnju
koju predstavljaju za nacionalno jedinstvo. Rast radikalnog isla-
ma temelji se na odbacivanju laikog i sekularnog francuskog na-
ina ivota. On djelomino izvire i iz frustracija kod nekih mladih
ljudi zbog nemogunost da pronau svoje mjesto u francuskom
drutvu koje se ve godinama suoava s gospodarskim poteko-
ama. Naalost, ova pojava rezultra odbijanjem otvorenog i tole-
rantnog drutva zabrana mijeanja, odbacivanje jednakost
spolova, nametanje religijskog svjetonazora u javnim prostorima.
Pristajanje uz radikalni islam predstavlja priliku da se preuzme
zamjenski identtet u odnosu na drutveni i gospodarski poredak
koji njegovi sljedbenici odbacuju na radikalan i nasilan nain. Ra-
dikalni islamizam ponekad nae plodno tlo u ozbiljnoj gospodar-
skoj i drutvenoj situaciji u kojoj se nalazi stanovnitvo stranog
porijekla. Nasilje i neredi koji su izbili 2005. u naim predgraima
nisu imali nikakav vjerski predznak, ve su bili djelo mladih koji su
dijelom stranog porijekla, a koji se nisu uspjeli integrirat. Ogro-
mna veina muslimana u Francuskoj svoju vjeru eli ivjet isto-
vremeno potujui vrijednost Republike, kao svi graani drugih
vjera i uvjerenja. Naalost, zbog svog ekstremizma, radikalna ma-
njina esto uiva veliku medijsku panju koja nije u skladu s njezi-
nim stvarnim znaajem. Na taj se nain pobuuju strahovi i odba-
civanje kod odreenog broja naih sugraana. Nasilje od strane
nekih utjecalo je na poimanje islama, a neke politke snage koje
odbacuju ideju otvorene i bratske Francuske su ga iskoristle u
svojim sloganima, kojima su jo vie naruili sliku islama u Francu-
skoj. Neke politke struje proftraju od brkanja pojmova islam i
islamizam. Neki islam povezuju s masivnim dolaskom stranog sta-
novnitva koje ne poznaju, a koje, prema njihovom miljenju,
ugroava temelje tradicionalne francuske kulture, rekla je
Baccoz.
Naglasila je kako je Francuska velika zbog svoje raznolikost, a
jaka zbog svojeg jedinstva. Kljuna vrijednost Francuske Republike
koja omoguuje supostojanje ovih dvaju imperatva je laicizam. U
ime laicizma je islam priznat u Francuskoj. Islam koji nosi poruku
tolerancije, otvorenost i solidarnost. Islam ije su bogomolje i
imami u savrenom skladu s vrijednostma Republike, kao to su
potvanje drugih kao osoba te njihovih uvjerenja, ravnopravnost
spolova, sloboda govora i izraavanja, rekla je Baccoz, koja je na-
glasila da je graanstvo drugi stup integracije muslimana. Graan-
stvo podrazumijeva aktvno prihvaanje vrijednost koje povezuju
nacionalnu zajednicu, a koje istovremeno ne dovodi do naruava-
nja vjerskih i kulturnih raznolikost, kao ni pluralizma uvjerenja i
identteta.
Integracija islama u Francusku Republiku konkretno znai mu-
slimanima pruit sve prilike za napredak u francuskom drutvu.
Pristup graanstvu bio bi samo privid kada ne bi osiguravao pristup
potpunoj kulturnoj, drutvenoj i gospodarskoj integraciji. To je pi-
tanje pravinost i dostojanstva. Iz tog razloga se estoko borimo
protv diskriminacije i rasizma te smo nepopustljivi prema govoru i
djelima usmjerenima protv muslimana unitavanja vjerskih obje-
kata. Napad na damiju, kao i na crkvu, na sinagogu ili na hram,
napad je na itavu nacionalnu zajednicu, zakljuila je francuska
veleposlanica Michle Boccoz. q
Ismet ISAKOVI
BONJACI U HRVATSKOJ
9 TRAVANJ 2014.
U srijedu i etvrtak, 16. i 17. travnja 2014., u Zagrebu su organizi-
rana dva iznimno zanimljiva knjievna druenja s renomiranim bo-
sanskohercegovakim knjievnikom Zilhadom Kljuaninom. Prvo je
16. travnja u Knjinici i itaonici Bogdana Ogrizovia organizirano
zagrebako predstavljanje knjige Male prie, a zatm sutradan, 17.
travnja, u Islamskom centru Zagreb upriliena tribina na temu Po-
boni element u bosanskohercegovakoj novijoj knjievnost.
Ogroman doprinos bonjakoj i
bosanskohercegovakoj poeziji
Zahvalivi se knjigoljupcima na dolasku u Knjinicu i itaonicu
Bogdana Ogrizovia, moderatorica mr. sc. Ajka Tiro Srebrenikovi
najavila je u uvodu knjievnika i knjievnog kritara Ervina Jahia,
predsjednika KDBH Preporod, te mladu pjesnikinju Velidu Zukan.
Zbirka Male prie je tskana u Sarajevu 2009. godine i slijedi
strukturno matricu postmoderne poetke prakse Autor je u zbirci
mijeao anrove u tekstovima: Biografja, Legenda, Bijes, Dopis,
Natpis itd., intertekstualne sekvence s naznakom metafkcije, mije-
njanjem uloga itatelja. Takvim nainom konstruiranja pria pisac
Kljuanin pokuava, paradoksalno, proizvest neto to bi vodilo ka
apsurdu, a ne spoznaji. Autorove Male prie sline su Borhesovu
Alephu, malenoj kuglici u kojoj se zrcali cijeli svijet, komentrala
je mr. sc. Tiro Srebrenikovi.
Vrijeme je neuhvatljivo, ak ni treptaj oka ne predstavlja sada-
njost. Sve je u prolost. A gdje je onda budunost? Ima li je uope
nakon postmoderne? Je li zasnovana barem na trivijalnim slikama?
Zilhad je u svoje prie u zbirci 'Male prie' vrlo vjeto utkao intertek-
stualne sekvence, polemizirajui s velikim knjievnim imenima, po-
put Amina Maaloufa, s Borhesa itd. Priama se tradicija gomila. Pisac
je ne nastoji shvatt, a nit predoit sukcesivno, ona je kao rijeka
koja nosi... U vrlo dojmljivoj prii Luk autor kroz ironiju i grotesku
suprotstavlja dva naoko nepomirljiva i nespojiva svijeta: svijet polit-
ke i pravde i svijet obinog ovjeka koji je prepun obine, trivijalne
svakodnevice. Otac je sa sinom krenuo iz vedske u Haag. U proda-
vaonici kupuje vreu luka. Na papir napie: 'Milomiru Stakiu, uprav-
niku logora Omarska. Sino sam na vedskom televizoru vidio da su
te skembali. Jednom si mi u logoru dao glavicu luka. Rekao sam da u
t se oduit. Evo, oduujem se. U potpisu, Adem Kljuanin'. Ta naoko
bezazlena odluka Adema Kljuanina, autoru je vrlo znakovita. U pita-
nju je viekodirani znak, refeksija mikrokozmosa u makrokozmosu:
Bosne, u odnosu na Haag i Europu, obinog ovjeka i pravde. Svaki-
danjica nema rjeenja i ima svoj put, u pitanju je paradoks. Ogro-
mno vremensko razdoblje s kojim operira autor (od 500 godina) zbi-
jeno je u slike trenutka, u proirenje nae vizije. U Zilhadovim 'Malim
priama' se u hiljade boja refektra tsuljetna povijest Bosne. Nje-
gove prie ironiziraju one umove koji ne mogu ili ne ele bit i vidjet
odsjaje bosanske kuglice. Osnovna poruka Zilhadova mogla bi se sa-
et u citat iz prie Maina: 'Ne dozvoli da t se ivot pretvori u nae-
la!', zakljuila je svoj govor mr. sc. Ajka Tiro Srebrenikovi, knjiev-
nica, pjesnikinja i tajnica KDBH Preporod.
Da bismo artkulirano govorili o knjievnome opusu Zilhada
Kljuanina, trebao bi nam ozbiljan simpozij, rekao je o Zilhadu
PORTRET KNJIEVNIKA: ZILHAD KLJUANIN
Posveenik pisanja
Kljuaninu knjievnik Ervin Jahi. Njegov poetski doprinos bo-
njakoj i bosanskohercegovakoj poeziji spada u sam knjievni
Parnas te scene. Roen je 1960. godine, a ve ima 40-ak knjiga. On
je, bez ostatka, bez ikakvih konkurentskih djelatnost, posveenik
pisanja, punokrvni profesionalni pisac. Ostavio je uspjenu karijeru
sveuilinog profesora, osamio se od ljudi kako bi pisao, otao ta-
mo gdje se bolje vidi, gdje nema guve, gdje nema metea i buke,
povukao se na brisani prostor graanske egzistencije. Malo je ljudi
koji donose tako rizine odluke i jo ih je manje koji ne sumnjaju u
uzaludnost svoga ina. Osobito u drutvima u kojima se tako malo
ita, gdje se fenomenologija traa, izmiljaja, opsjena i privida slavi
kao estetsko i drutveno naelo najviega reda, rekao je Ervin Ja-
hi. Za tu vrstu samurajske odluke da se pie i samo pie, te da se
ne trai neke alternatvne identtete, zaista treba bit ili potpuni
luak ili potpuno samouvjeren ovjek. S pravom, s pokriem, ta je
odluka u Kljuanina bila, jo od najranijih dana, nedvosmislena i
rezultrala je takvom spisateljskom plodnou. Kritaru je Kljuani-
na jako teko pratt. Utvaram si da imam itateljsko iskustvo sa
20-ak njegovih knjiga. Nigdje u bosanskohercegovakoj knjievno-
st kao kod Kljuanina ne stoji glasovita Mrkonjieva dijagnoza 'da
kritki in kasni za knjievnim aktom!' Govorit o Kljuaninu znai
kazivat o njegovoj mnogolikoj proizvodnoj svijest, o sceni kulture.
O tehnologiji pisanja. Objavljuje po tri knjige godinje! Rije je o
Predstavljanje knjige u Knjinici i itaonici Bogdana Ogrizovia
(Ajka Tiro Srebrenikovi, Velida Zukan, Zilhad Kljuanin i Ervin Jahi)
Promocija u Islamskom centru
(Zilhad Kljuanin, Ervin Jahi i Ajka Tiro Srebrenikovi)
BONJACI U HRVATSKOJ
10 PREPORODOV JOURNAL 162
poet doctusu, o piscu koji istrauje tehnike pripovijedanja. U pro-
storu poezije jednako vjeto vlada formom soneta koliko i, primje-
rice, gazela. Kljuevi za razumijevanje Kljuaninove radionicu prak-
sa je pisanja u razliitm formatma i pripovjednim postupcima.
Teko je sintetzirat takav opus, napomenuo je Jahi.
U daljoj deskripciji Kljuaninova stvaralatva kritar Jahi je nagla-
sio: Krene li se od poezije, u tom tzv. mirnodopskom razdoblju, sve do
uasnog bosanskohercegovakog rata, Kljuanin je pisao, uvjetno re-
eno, nezabrinute, nevine pjesme. Bile su refeksije na urbanu pejza-
nost, ljubavne defekte, fgurame nature. Kljuanin u jednoj studiji kae
da Bonjak nikad nije bio Orijentalac, a nikad nije bio nit ovjek Zapa-
da. To je prostor iskustveno-emocionalno-spoznajne dvojnost, plod-
ne literarne ambivalencije. Bijeg od redukcije, bijeg od amblema. Pje-
sme su mu u to vrijeme visoko literarizirane, osvijetene o svim pos-
tmodernim izmima. Onda se dogodio rat. I on
to naziva pjesmama iskustva. Tada je Kljua-
nin 'ispjevao' malo poetsko remek-djelo 'Nika-
da nisam bio u Bosni', demonstrirajui da pje-
sma moe bit sugestvnija od svih haakih do-
kumenata. To je poetski katalog rana na bo-
njakoj i bosanskohercegovakoj. To su pjesme
spaljene zemlje, pjesme spaljenog jezika, pje-
sme koje provjeravaju prve i zadnje stvari knji-
evnost. Ono esencijalno s ime knjievnost od
prvih svojih ovjera svijeta i vremena kree. Do-
taknuo je unutarnje bie stvari, zanimale su ga
ne pojave nego njihova bit, zakljuio je Ervin
Jahi, naravno, preputajui rije i Zilhadu Klju-
aninu.
Ne postoje vie ni jedna usta kojima 'li-
po' nee zakrgutat, jer poezija je suha kao
Ustav, a element su ostali bez maske. Cijeli
bosanski rjenik moe stat u hropac logora-
a iz Omarske!, zapoeo je svoje zagrebako predstavljanje Zilhad
Kljuanin. Proitao je dio teksta iz pjesme Anno Domini: Na poet-
ku svakog milenija Adem posegne za jabukom. Rebro i glina. Kost i
humus. Kost nevinih u narednom e stoljeu postat i zmijske ko-
st. Doi e kroz krv, pogodit naa srca. Precizno, poput pravde.
Dotad, zastave e se bojit oima predaka. Dotad, piem pjesmice.
Uredne, kao kuice za paraplegiare. Zadnje doba u kojem se koli-
jevka njihala sama od sebe. Jutarnja krila meleka. Zemlja u kojoj
svako novoroene lii na Isusa Krista. Zemlja ljupka kao poljski
zahod. Ima mauhice ispod pendera po kojima smo jedino razliko-
vali dan od noi...
Enzesberger kae da pjesnici govore u nijemi prostor historije,
u budunost. Kljuaninova poezija potvrda je tomu, dodao je Ja-
hi, koji je najavio skoro tskanje njegove knjige Klju u Zagrebu,
kao i uprizorenje dramskog teksta ovog autora. Takoer je podsje-
to i na Kljuaninov roman ehid, danas ve klasino djelo novo-
vjeke bosanskohercegovake knjievnost i bonjake proze.
'ehid' je roman ritmizirane strukture koja ne bjei od nadreal-
fantastarskih rekvizita, gotovo magijskih inkantacija, onirinost,
potonua u podsvijest. Pisac u njemu demonstrira osobit tekstualni
energizam. U njemu su jednakovrijedne injenice zbilje/pseudozbilje
i svijet gajba, dinski i nevidljivi ljudskome oku. Taj granini svijet, s
onu stranu iskustva, na mjestma u ovom romanu postaje puno au-
tohtoniji, istnitji, uvjerljiviji od tzv. stvarnog prostora i vremena. Kao
da je tm aktom pripovjeda hto sugerirat da je ivot posve suspen-
diran i da se treba restaurirat sjeanje, da je to ponovno graenje
svijeta kojeg vie nema. Za taj kompleksan pripovjedaki zahvat,
Kljuanin je morao vladat znanjima arheologa, antropologa, psiho-
loga, teologa, mistka..., zakljuio je Ervin Jahi.
Bez bonjake povijesti knjievnosti
Sutradan, u Islamskom kulturnom centru Zagreb, u okviru tra-
dicionalne Islamske tribine etvrtkom Dr. Sulejman Maovi, o
pobonim elementma u bosanskohercegovakoj novijoj knjiev-
nost razgovarali su Zilhad Kljuanin i Ervin Jahi. Moderatorica tri-
bine je bila Ajka Tiro Srebrenikovi, s sthove Kljuaninovih pjesa-
ma itao je glumac Muhamed Fazli, prvak drame Bosanskog na-
rodnog pozorita u Zenici.
Kljuanin je tskao knjigu pod slinim naslovom: 'Lice svjetlost
(poboni i sinkretki element u bonjakoj poeziji 20. stoljea)'.
Bonjaci jo nemaju svoje povijest knjievnost, na stanovit nain
Zilhad je popunio taj procijep. Knjiga poinje
sa kontekstualizacijom Safvet-bega Baagia,
a slijede je portret niza autora. Studiozno,
akribino on je iitao cijeli opus bonjake
knjievnost, katalogizirao je, a nabrojao i
ono to nazivamo pobonim elementma,
uvodno je kazao Jahi.
Zilhad Kljuanin je rekao da je magistrant
Sveuilita u Zagrebu, na temu Motva i oblika
u bosanskohercegovakoj knjievnost od
1945. do 1990. godine, koju je prihvato prof.
dr. Krunoslav Pranji, porijeklom Bosanac. U
svom obraanju publici posebno je istaknuo
dva imena Demaludina Lata i Nedada Ibri-
imovia. Po meni, bez ostatka, najvei, a koji
je pjevao u islamskom prosedeu, bio je Da-
maludin Lat. Mislim na 20. stoljee. Zato?
Gotovo nit jedan pjesnik u 20. stoljeu nije dje-
lovao iz svoje islamske vokacije, a on i kada pje-
va o drugim stvarima, njegova je vokacija islamska. On je vei pjesnik,
osjeajniji od Muse azima ata, rekao je Kljuanin i naglasio da
zrele nacije gledaju doprinos u ukupnom totalitetu struni, kreatvni
rast... Mislim da je vrijeme da se upitamo u 21. stoljeu koji su to
najvei nai pisci? A najvei je Nedad Ibriimovi, ne Mea Selimovi.
Tu je i amil Sijari. Nedad Ibriimovi je od samog poetka pisao
modernije i recentvnije od Mee Selimovia. Ima iskustvo moderne,
Mea ga nema... Meutm, imamo jedan drugi problem! Kao Hrvat,
Srbi i drugi narodi na jugu Europe i mi smo izbaeni iz svjetske povi-
jest. Bosna je imala mogunost da sudjeluje u toj povijest, pri tome
mislim na kulturalnu povijest. Vei pisac od jednog, recimo, Orhana
Pamuka je spomenut Nedad Ibriimovi. On nije mogao dobit Nobe-
lovu nagradu, on je izbaen iz povijest. Uostalom njegova djela nisu u
recepciji, ne koriste se. To je velika teta Iako je islamska knjievnost
prepoznata i u Europi, nama ta injenica ne znai mnogo. A bosanski je
islam prvoklasan. Valja podsjett na njegove paganske elemente, ali i
izuzetnost mevluda stvorenih u Bosni. Njihov govor je prvoklasan.
Svetkovina je to u kojoj su sudjelovali svi stanovnici, od najmlaih do
najstarijih, prosvjetljivali su sve, rekao je prof. dr. Zilhad Kljuanin,
koji je podsjeto i na vrednote tariha i njegovu estu uporabu. I na
graevinama, i na damijama, i na nianima... oni koji su ih pisali imali
su obvezu dosegnut poetske visine.
Na kraju svog zanimljivog razgovora dvojica su se uglednih knji-
evnika sloila u tvrdnji kako vie nema knjievnika u Bosni i Herce-
govini koji bi bili antislamski, ali se nae onih koji koristei elemen-
te islama pokuavaju bit receptvniji. q
Edina SMAJLAGI
Zilhad Kljuanin
BONJACI U HRVATSKOJ
11 TRAVANJ 2014.
Eho, grka nimfa pokua zavest sebe-
ljubivog Narcisa i kada je on odbije, posta-
je od tuge glas. U svome romanu prvi-
jencu Eho Sarina osmijeha autorica
Ramzija Oraanin Kanuri je preko glavne
junakinje svoj unutarnji glas prenijela, ali
uz osmijeh, na sve posjettelje u Noi knji-
ge, 23. travnja 2014., odrane u prostori-
jama BNZH u Zagrebu. Tako su se i Bonja-
ci u Noi knjige, u kojoj su se na desetne
mjesta u glavnom hrvatskom gradu itali
ulomci knjiga i komentrala knjievna rije,
pridruili slavlju pisane literarne rijei.
U slijedu enske bonjake knjievnost
ima kontnuiteta, ali se taj tjek ne prat su-
stavno i ne valorizira knjievno-znanstve-
no. Recentniji komentari i pregledi stvaralatva Bonjakinja tskani
su 2010. godine u antologiji Filipa Mursela Begovia Kad zora razr-
jeuje strah, gdje je prezentrano osam suvremenih, mladih pjesni-
kinja, od godita 1977. do 1984. Navodimo ih redom: ejla ehabo-
vi, Edina Osmi, Adisa Bai, Amila Gajevi, Ajla Terzi, Nadija Re-
bronja, Bjanka Alajbegovi i Naida Mujki. Bonjaka je zajednica t-
skala i promovirala zadnjih godina i prozna djela dviju spisateljica
romana Semke Alagi i novinarke Jasminke Ibriimovi.
Za razliku od bonjake (u Hrvatskoj) u hrvatsku ensku knjiev-
nost od 80-ih godina prolog stoljea, kada je doivjela procvat, ula-
ze nove, talentrane i angairane spisateljice poput D. Ugrei, S.
krinjari, S. Drakuli, I. Vrkljan, J. Matanovi ili A. Mirkovi, R. Jeger,
S. Tomi, J. E. Bui ili A. ovagovi. I hrabro propituju fenomen en-
skog, razotkrivaju ga, a od Domovinskog rata i piu angairano poli-
tki. Odbacujui stereotpne obrasce i dvojbe oko poudne/nepo-
udne, uzorite/neuzorite poduavateljske literature koju su pisale
ene u ranijim razdobljima i obogauju literaturu tematski, jezino i
strukturno. Slino se, prema rijetkim primjerima sudei, dogaa i sa
knjievnim doprinosom bonjakih spisateljica pa je prava teta da ih
se ne prat i znanstveno-teorijski. Uglavnom se Bonjakinju vidjelo
kao tradicionalnu enu posveenu kui, obitelji, ureavala se biser-
jem i srmom ili spominjala njena rtva dobrotvorstva i volonterstva
na polju obrazovanja i kulture. Tako ju je hvalio, recimo, i Hrvatski
krugoval (tskan 12.02.1944.) kada pie o umotvorki i kreatorici pre-
lijepih sevdalinki, pjesnikinji Umihani uvidini sa Hrida kod Sarajeva,
s poetka 19. stoljea. Takoer i o pjesnikinji Habiki, keri hercego-
vakog valije Ali-pae Stoevia, koja je pjevala na turskom jeziku.
Gornjim su zagovorom na itanje romana Eho Sarina osmije-
ha Ramzije Oraanin Kanuri moderatorica promocije prof. Edi-
na Smajlagi i Nedib Vuelj, renomirani fotograf iz Buima otvo-
rili bonjaku No knjige.
Tzv. zabavna literatura, o kojoj pie i knjievni teoretar prof.
dr. Milivoj Solar, uvela je novu dimenziju razlikovanja knjievnih
rodova, posebice epskih vrsta, tako i romana. to jest, a to nije
zabavno ili to jest ili nije trivijalno, bilo da je rije o kriminalist-
kim, ljubavnim, SF romanima ili nekom drugom anru. Sve njih piu
i moraju pisat ljudi koji jesu strunjaci u pisanju, dobri tehniari/
PROMOCIJA U NOI KNJIGE: EHO SARINA OSMIJEHA RAMZIJE ORAANIN KANURI
Pria sretnog kraja
ke, a oni ciljaju i na odreenu vrst publike.
Tzv. ozbiljni romani, sa stajalita dobrog
ukusa, tvrde vrsni teoretari knjievnost,
ne moraju bit i bolji od tzv. zabavnih. Ali
se fenomen zabavnog, koji se jo naziva i
kiem, treshom, posebna je vrsta i kamp,
itd., danas je u usponu. Svjesni su toga svi
koji s nestrpljenjem ekaju nastavke neke
od tsua soap-serija na TV ekranima. Tra-
dicionalizam, udaljavanje od stvarnost
(pustolovine, neobini rasplet kakvi u
stvarnost kobno zavravaju, utopistki
moralizam, esto nerealni optmizam,
shematzam pri portretranju likova i mi-
metnost sretnog zavretka njihove su
karakteristke. O refeksiji minulih vreme-
na u romanu Ramzije Oraanin Kanuri, o baklji optmizma, o
romanu koji se obraa itateljima u vremenu opeg moralnog su-
novrata i dekadencije civilizacije, pa obasjava ljudske vrline i vri-
jednost govori i recenzent Ibrahim Osmanbai.
Zanimljivo je kod Ramzije Oraanin Kanuri da ona poinje pi-
sat u zrelijoj dobi i to kada je, nakon rata u BiH, potraila zaposlenje
van domovine, u Austriji. ini se da je nostalgija utjecala na nju sna-
no potcajno pa se literarnim sjeanjima eljela vrat u proivljeno.
Roman 'Eho Sarinog osmijeha' kree iz njenog rodnog Jezerskog, u
opini Bosanska Krupa, i vodi nas u Biha gdje je polazila Gimnaziju i
zavrila Ekonomski fakultet. Potom u Zagreb, komentrao je sadraj
romana Nedib Vuelj, koji je zasluan i za naslovnicu knjige.
Roman Eho Sarina osmijeha je otkrio i jednu bonjakim spi-
sateljicama svojstvenu islamsku kulturnu podlogu. Kako je autorica
tu veer u razgovoru potvrdila, ona proizlazi, to se nje te, iz od-
goja u osmolanoj obitelji vjernika; otud, uvjerena je, i njen optmi-
zam. A u ovom nam je vremenu optmizam, ljubav i srea nuna!,
komentrala je spisateljica. Nastavljam pisat i ve sam pred obja-
vom drugog romana ija je tematka ratna. Piem i pjesme, putopi-
se, novele. Boji je dar pisat. Sudbina. Poeljela sam to i uinila.
ula sam da su roman itala i djeca i stariji. eljela sam im svima
poruit da su osjeaji koje su neko gajili mladi ljudi moje genera-
cije bili od velike vrijednost. Danas su minorizirani
elei svjedoit o svom vremenu i svom iskustvu Ramzija Ora-
anin Kanuri krajem ove godine namjerava tskat i svoj drugi ro-
man. Druga knjiga je istnito svjedoanstvo; glavni junaci su osobe
koje sam poznavala, zavrava tragino samoubojstvom. Ne znam
hou li snosit, nakon objave tog romana i neke konzekvence, ali
sam se upustla u to I u novelama sam pisala o svijetu koji je ne-
stao, eljela sam tako sauvat obiaje, tradiciju u kojoj smo ivjeli.
Ulomke iz romana Eho Sarina osmijeha koji govore o ljubavi
i o dojmovima pri dolasku njenih glavnih junaka u Zagreb itala je
Ajla Kadri, studentca Baletne kole u Zagrebu, roena Sarajka.
Veer Noi knjige sevdalinkom Zumrko moja otvorili su, a i za-
kljuili sa Vino piju age Sarajlije i Ah, moj Aljo, svojim osebuj-
nim glasom solistca Nada Domazet i Ansambl Bosana. q
Edina SMAJLAGI
Ramzija Oraanin Kanuri
BONJACI U HRVATSKOJ
12 PREPORODOV JOURNAL 162
U subotu, 24. travnja 2014., u Kongresnoj dvorani Hadi Salim
abi Islamskog centra u Zagrebu, odran je radni sastanak kojem
su prisustvovali Emir Suljagi, koordinator Graanske koalicije 1.
mart i brojni predstavnici bonjakih asocijacija u Hrvatskoj.
Kako je bilo navedeno u pozivu, cilj sastanka je bio pokretanje
kampanje u RH kojom bi se animirali potencijalni birai kako bi se
registrirali u Popis biraa u BiH. Ciljana grupa su birai koji su roe-
ni u manjem enttetu, RS-u, a koji se trebaju prijavit za parlamen-
tarne izbore koji e se odrat 12. listopada/oktobra 2014. godine,
kako bi se osvojio dovoljan broja zastupnikih mjesta na enttet-
skom i dravnom nivou. Na taj se nain ele otklonit postojee ba-
rijere na bosanskohercegovakom putu ka euroatlantskim integra-
cijama, osigurat odriv povratak u Republiku Srpsku, te postavit
temelje za obnovu bosanskohercegovakog drutva na principima
tolerancije, istne, pravde, ravnopravnost i zatte ljudskih prava
na cijelom prostoru drave Bosne i Hercegovine.
Temeljita informacija o parlamentarnim izborima
2014.
Radi to efkasnijeg i boljeg organiziranog djelovanja organiza-
tori su sudionicima skupa prikazali projekciju dosadanjeg stanja
glasanja i Popisa stanovnitva u Bosni i Hercegovini.
Koalicija '1. mart' pokrenula je u pravo vrijeme akciju, vaan je
ovo trenutak kada Bonjaci u Hrvatskoj i van Bosne i Hercegovine
moraju reagirat. Emir Suljagi je tp novog politara, mlad je, po-
ten, otar na jeziku, vrijedno ga je podrat. Nakon rata na dopri-
nos moe bit iskljuivo insttucionalan, jer se teritorij Bosne i Herce-
govine mora jo i danas mudro 'osvajat', ne vie pukom. Ukljuit
se, stoga, trebaju svi koji to mogu u sadanje demokratske procedu-
re i pokuat napravit nekakav napredak u tome. Prisutni na ovom
skupu, a i svi koji budu podrali nae aktvnost, aktvnost Koordina-
cije za registraciju biraa koji borave u Republici Hrvatskoj, uvodno
je rekao mr. sc. Ekrem Beirovi, elnik Koordinacijskog tma u RH.
Istna je, nastavio je Beirovi, da smo i s Popisom stanovni-
tva 2011. godine odravali sline sastanke i na slinu temu. Bili smo
RADNI SASTANAK U ZAGREBU: IZBORI U BIH, 12.10.2014. REGISTRACIJA BIRAA KOJI BORAVE U HRVATSKOJ
Mobilizirati birae u RS-u
organizirali i aktvnost. A kada su se ukljuile i sve nae bonjake
insttucije, pomak je bio znatan. Za 50% povean je evidentrani
broj Bonjaka-glasaa. Slobodna je procjena da je na teritoriju Re-
publike Hrvatske 60.000 Bonjaka, a izjanjavali su se koje-kako i
kao neopredijeljeni. U prvom ih je popisu, 2001. godine, glasalo od
tog broja oko 47%, a u drugom ih je, 2011. godine, bilo znatno vie,
73%. Uglavnom po gradovima. U Zagrebakoj upaniji je vie od
28% biraa, tu se mora agitrat! Vana je i Istarska upanija gdje je
6.140 Bonjaka, pa Primorsko-goranska sa 4.877. U Dubrovako-
neretvanskoj upaniji ivi oko 2.000 Bonjaka, u Vukovarsko-sri-
jemskoj 1.700, u Splitsko-dalmatnskoj 1.300, a u Osjeko-baranj-
skoj oko 800. I 'zagrebaki prsten' ima oko 1.500 Bonjaka. Cijeni se
sada, po tom popisu, da je meu njima oko 5.000 onih koji su od 15
do 29 godina starost i mogu prvi puta glasovat. Ukupno bi na bira-
lita moglo gotovo 26.000 Bonjaka njihova je starost 41,8 godina,
to je slino starost hrvatskih glasaima.
Beirovi je dao podatke vane za parlamentarne izbore 12. li-
stopada/oktobra 2014. godine. Centralni biraki spisak za dijaspo-
ru zakljuuje se 29. srpnja 2014., i oni koji izvade osobnu kartu do
tada mogu glasat putem pote, putem tzv. PRP1 obrasca. Nakon
tog roka ostaje i mogunost da se ode glasat na lice mjesta, tj. u
svoju opinu, u RS ili druge dijelove Bosne i Hercegovine. Moe se,
za vei broj osoba, obavit i prijava za glasanje na jednom mjestu i
koristt plakat Plakat dijaspora, gdje se naznai vrijeme i mjesto
objave prijave.
Prijave za glasanje izvan Bosne i Hercegovine alju se na adre-
su: Izbori u Bosni i Hercegovini, p.p. 451, 71000 Sarajevo; ili na fax:
00387/33-251-333 i 00387/033-251-334; ili e-mail: prijavapp@iz-
bori.ba. Provjera statusa obrade za glasanje izvan BiH obaveza je
podnositelja prijave i ona se moe obavit na telefon: 00387/33-
251-331 i 00387/33-251-332 ili na e-mail: info@izbori.ba.
Vrlo je vano sljedee: prijave biraa za glasanje izvan BiH mo-
raju bit dostavljene u Centralnu izbornu komisiju BiH najkasnije do
29. srpnja 2014. godine i to do 24:00 sat.
Ukoliko se eli izvadit nova osobna isprava u enttetu Republi-
ke Srpske zainteresirani glasa treba naglasit da se prijavljuje kao
BONJACI U HRVATSKOJ
13 TRAVANJ 2014.
povratnik u prijeratno mjesto prebivalita. Uz prijavnicu (koja se
dobije na mjestu glasanja), uplatnicu i predoeni osobni dokument
(kojim se potvruje identtet glasaa) takvi graani nisu duni do-
stavit nikakav drugi dokument, a prema lanku 20 Zakona o prebi-
valitu i boravitu dravljana BiH. Budu li odbijeni, glasai mogu od
nadlenih vlast u RS-u zatrait pisanu odbijenicu na svoj podnese-
ni zahtjev. Uputno je tada podnijet prekrajnu prijavu protv ovla-
tene slubene osobe koja je glasanje onemoguila.
Valjalo bi uza se imat jedan od sljedeih dokaza, ukoliko se gla-
sa odlui za prijavu:
da posjedujete ili ste suvlasnik kue, stana ili drugog objekta
za stanovanje (ZK izvod, Rjeenje o obnovi kue i slino);
ovjeren ugovor o zakupu ili ovjeren ugovor o podstanarskom
pravu, ovjeren dokaz o vlasnitvu ili suvlasnitvu ili posjedu
stanodavca;
potvrdu da se pred nadlenim organom vodi spor o vlasni-
tvu, odnosno da je pokrenut postupak legalizacije ili uknjie-
nja objekta, stana ili kue na adresi na koju se prijavljuje pre-
bivalite;
izjavu stanodavca kao dokaz za prebivalite ako je iz iste vid-
ljivo da stanodavac ispunjava uvjete koji su predvieni pod
prethodnim tokama (a, b i c) i da taj stanodavac pristaje da
ta odreena osoba bude prijavljena na njegovoj adresi stano-
vanja.
Bude li togod od navedenog nejasno, pozvao je Ekrem Beirovi,
upit se mogu uputt ili Graanskoj koaliciji 1. mart ili Koordinaciji u
RH (na broj telefona 098/422-035 ili e-mail: srebro@yahoo.com).
Multietnika lista 9 ujedinjenih stranaka
Od 2008. godine bavim se kampanjama, dobio sam dva lokal-
na izbora, a volio bih da i ovu kampanju uspjeno obavimo, uvod-
no je rekao Emir Suljagi, koordinator Graanske koalicije 1.
mart, zahvalivi se domainima i delegatma koji su ga doli podu-
prijet u akciji organiziranja mobiliziranja glasaa za predstojee
parlamentarne izbore u BiH. Na ove e izbore izai veliki broj poli-
tkih partja, njihovo je sjedite preteno u Federaciji BiH, u Sara-
jevu. Nuno je, meutm, ujedinit se za izlazak na ove izbore u Re-
publici Srpskoj. Naa, koalicijska lista je 'Domovina', koju ini devet
stranaka Demokratska fronta Bosne i Hercegovine, Hrvatska
stranka prava, Posavska stranka, Savez za bolju budunost, Stranka
za BiH, Stranka demokratske akcije, Stranka dijaspore, Socijalde-
mokratska unija i Stranka pravde i povjerenja naglaavam, mult-
etnika! Ne i reprezentatvno, ali jest. Od maja 2012. godine, kada
smo poeli zajedniki rad, pa do danas, uspjeli smo izborit da Par-
lament Federacije Bosne i Hercegovine kada se ve ne moe slo-
it nit oko ega drugog odlui usvojit Zakon o pravima povratni-
ka. To znai o ljudima koji su se de facto vratli i ive u manjem en-
ttetu. Za sada se tm ljudima omoguava da zadre sve prinadle-
nost i sva statusna prava i benefcije koje imaju u privremenim
zemljama. Ipak, u ovom trenutku 20.000-30.000, a koji ive od
Doboja do Zvornika, du meuenttetske linije razgranienja, tj. ko-
ji su u Republici Srpskoj, tamo 'konzumiraju' sve obveze, poreze,
takse itd., osim prava! Dosadanje su Vlade, i kantonalne i fede-
ralne, vodile doslovce politku kanjavanja povratnika. Ako je gra-
anin mijenjao jedan entteta za drugi, provodile su se mjere kao
da se mijenja drava. Jedino su se 'prenosile' borake prinadleno-
st! Sada to vie nije sluaj, a na to se predugo ekalo. Zapravo je
pravi povratak tek sada krenuo, naglasio je Suljagi.
Prema njegovim rijeima veliki se broj naih ljudi, i to u cijelom
svijetu, ukljuio u ove aktvnost. Kada 15. svibnja 2014. Izborna ko-
misija u Bosni i Hercegovini bude raspisala izbore, Graanska koalici-
ja 1. mart, koju on predvodi, moi e poslat 50-ak aktvista u 10
zemalja Europske unije koji e u svim udrugama i asocijacijama Bo-
njaka, u dematma, zagovarat izlazak na izbore. Nuno je potaknu-
t sve nae sugraane, koji imaju to pravo, da svakako izau na izbo-
re u oktobru, da glasaju potom ili lino. Uradili smo jo neto, prvi
puta od rata, da e svu distribuciju materijala napravit BH-pote!
Dosad je u RS-u tamonja pota taj posao 'dobivala' dampinkim ci-
jenama pa se dogaalo, kao npr. u Srebrenici, da jedan dio obitelji
dobije glasaki materijal, a drugi dio ne. ini se da je Pot Republi-
ke Srpske bilo 'nalagano' da svjesno ide u gubitak samo da bi taj po-
sao obavljala... Ne smije se zaboravit da su to oni ist ljudi koji su
vodili rat. U Srebrenici su, zahvaljujui naoj aktvnost i unato dovo-
enju vikend-glasaa iz okolnih srbijanskih mjesta, takvi izgubili izbo-
re. Tamo smo bili zaueni i izlaznou glasaa, bili su koje kako ani-
mirani, ak i 'kienjem' glasaa novcem, od kue do kue! Svejedno,
dobili smo te izbore, podsjeto je Suljagi. Ne treba zaboravit nit
da su politke okolnost u svijetu od onog vremena dosta promije-
njene, dosta je islamofobije, a i da je meunarodna zajednica spora
u uoavanju takvih 'aktvnost'. Treba imat na umu da su to oni ljudi,
u Banja Luci i drugdje, koji su klali, pljakali, silovali, koji su izvrili
genocid. U Vijeu ministara Federacije BiH postoji i Ministarstvo uje-
dinjenih poslova koje pokriva sve, pa i osobne dokumente, sve do
obrazovanja i kulture. Predsjedava mu ovjek koji je etniki oisto
Banja Luku i okolinu, a da za to nikada nije dobio prekrajnu prijavu.
BONJACI U HRVATSKOJ
14 PREPORODOV JOURNAL 162
To to je inio i nareivao nigdje nije potpisivao. Po meni, poinio je
savren zloin! Takav je ministar, ministar civilnih poslova, on dolazi,
bez problema, u Sarajevo i ponaa se kao aktvist neke od udruga.
On, i njemu slini, a svi dobro znamo da su krvavi do ramena. Ne
smije se smetnut s uma da e otpor sada bit jo i vei jer je i ulog
znatno vei. A taj ulog, drim, je ulaz Bosne i Hercegovine u NATO
savez, naglasio je Suljagi.
I Graanska koalicija 1. mart i Koordinacija za bh-izbore u RH,
koja treba potaknut glasaa da se prijave i glasaju na predstojeim
jesenskim izborima i u Republici Srpskoj, nastojat e da se izaberu
barem tri (bilo bi jo bolje, rekoe prisutni na sastanku, pet!) pred-
stavnika u parlament tog entteta. A valja i nakon th izbora, sloili
su se, nastavit radit na promjeni Ustava Bosne i Hercegovine, pri-
premat se i za izbore 2016. godine.
Emir Suljagi je podsjeto prisutne da, osim SDA, drugih stranaka
nit nema u manjem bosanskohercegovakom enttetu. Medijski
prostor kontrolira Milorad Dodik, a kako preivljava Nezavisna bije-
ljinska TV, teko je znat. Uoljivo je, ipak, promjena i na tom polju, a
stvorene su i etri grupacije stranaka. Oekuje se i mala izlaznost na
te izbore u RS-u. Po Suljagiu, tome je vie razloga, a prvi je, koji dri
kljunim, da je tamonjih 80.000 glasaa zapravo fktvno; imaju
osobne dokumente u Bosni i Hercegovini, a ive negdje u Srbiji. Nji-
hovi su dokument ve istekli. Sada ih je i tee obnovit nego prije
dvije ili etri godine dana. Stvari se mijenjaju i u Srbiji... Otud e ovi
izbori bit poprilino neizvjesni. Ipak, SDS mora bit sruen. I samo je
pitanje do kada e Milorad Dodik bit politki iv, u smislu izbornih
rezultata, zakljuio je optmistno Emir Suljagi.
Mora se dosta toga uinit, jer je drava puno propustla na-
pravit to se te glasakih lista. Mora se omoguit ljudima da
dobiju linu kartu. Ljudima, koji su otli iz svojih prebivalita i koji
imaju zakonsko pravo prijavit ga. Trebaju se registrirat na svojoj
zemlji, na svom vlasnitvu, vlasnitvu svojih roditelja, tek se tada
moe neto promijenit. Vano je da se prijavimo, naglasio je Su-
ljagi. Dodao je i da za iseljenike u Republiku Hrvatsku nije izraen
poseban program, kao za ostale europske zemlje kamo su otli
Bonjaci tokom i nakon rata s podruja Republike Srpske. Spome-
nuo je da se Graanska koalicija 1. mart ne bori da samo Bonja-
ci uivaju svoja nacionalna prava jer je Bosna i Hercegovina oduvi-
jek bila zemlja u kojoj su sve nacije koristle ista prava. Koncept
1.marta, akcentrao je, jest otvorena Bosna i Hercegovina, zajed-
nica u kojoj e njeni graani ivjet ravnopravno: Nikakav etniki
sokak ne elimo! Zato je i elio od prisutnih elnika bonjakih
udruga i Vijea nacionalnih manjina ut iskustva iz ranijih izbora i
njihove mogunost, te gdje i u emu im je nuna pomo. Donekle
nas tamonje vlast (u RS-u) mogu usporit, ali nas nee zaustavit,
zakljuio je Emir Suljagi.
Podjela zaduenja presudno osobno iskustvo
Prisutni na sastanku obvezali su se na intenzivan rad i kvalitet-
nu koordinaciju kako bi se to urnije krenulo na teren. I zbog ehi-
da u Potoarima! Zapravo je 4. svibnja 2011. godine u Potoarima
i osnovana Graanska koalicija 1. mart.
Dubrovani bi, recimo, prema rijeima Esada ustovia, trebali
poradit da se od tamonjih oko 3.500 vjernika vie njih izjasni kao
Bonjaci/inje. Veina doseljenih Bonjaka u Dubrovniku je iz Gacka,
oko 40%, dosta ih je iz Trebinja i Istone Bosne. U Gacko se ve
odlazilo na glasanje organizirano autobusima i kombijima. ustovi
je podsjeto da e za ove izbore Dubrovani trebat sredstva jer je
dosta ljudi starije dobi i loih materijalnih mogunost.
Ibrahim Durakovi iz Splita podsjeto je da tamonji Bonjaci
obiljeavaju ove godine 20. godinjicu rada. Aktvist dosad nisu
vodili neku angairaniju kampanju oko prijave u mjesta prebivali-
ta, osim to su davali zainteresiranim glasaima informacije o iz-
borima i upuivali ih na obrazac kojim mogu glasovat potom. Kre-
nut emo zato s organiziranjem lokalnih skupova, ukljuit medije,
pokuat se bolje organizirat.
Ispred sisakih Bonjaka govorio je Asim Kulenovi. Na upani-
ji biljeimo preko 5.000 ljudi koji se izjanjavaju kao Bonjaci, tek je
manji dio 'Muslimana'. Imamo dobra iskustva oko dosadanjih iz-
bora, zahvaljujui i Islamskoj zajednici i Stranci demokratske akcije.
Uspjeno smo vozili nae ljude na glasanje u BiH, a vie od 80%
'graniara' bilo je tamo kada je popisivano stanovnitvo. Iz pogra-
ninih gradova, kao to su Bosanska Kostajnica, Bosanska Dubica i
Bosanski Novi, intelektualna struktura bonjakog stanovnitva ivi
u raznim zemljama i trebat e ih o izborima u BiH dobro informira-
t. Kulenoviu se inilo problemom i to da je na pojedinim listama
Koalicije previe kandidata, to moe zbunit glasae. Smatra da bi
bilo bolje napravit jednu kvalitetnu listu, zajedniku bonjako-hr-
vatsko-srpsku.
aban Kadri, predsjednik sisakog ogranka SDAH, obeao je
fnancijsku pomo kod odlaska glasaa na mjesto glasanja. Zamolio
je kordinatora Ekrema Beirevia da dostavlja svima zaprimljene
podatke, kako bi se moglo pomoi svima budui da i jedan glas
negdje znai mnogo.
Kemal Bukvi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manji-
ne grada Zagreba, podsjeto je kako se u RS-u za 221 glas izgubilo
jedno zastupniko mjesto. A taj jedan glas u Vijeu s Dodigom i
Vijee bez tog glasa, nikako nije isto. Uspijevali smo u Zagrebu kod
zadnjeg popisa stanovnika ulazit u sve kue. I Zagreb je tada pove-
ao broj Bonjaka za 2.000. Istna, pojavili su nam se i 'Bosanci'.
Gospodin Beirevi moe koordinirat ovu akciju od nas iz Vijea, u
Trnjanskoj 35 u Zagrebu.
Mensur Ferhatovi iz Rijeke je rekao da mnogo Bonjaka iz Po-
drinja ivi na podruju Istre, u Labinu, a dio i u Rijeci. Napomenuo
je da se svi Bonjaci meusobno poznaju, imaju razmijenjene bro-
jeve telefona, surauju... U Rijeci je sada oko 1.800 Bonjaka s
pravom glasa. Treba tu infrastrukturu koju imamo u Hrvatskoj, po-
taknut, organizirat, okupit oko ovog projekta. I nekako osvijestt
onih 5.000 koji mogu glasat. U mnoge od gradova i naselja u Repu-
blici Srpskoj ljudi se i ne usude ii, treba to promijenit, skinut me-
dijsku 'Dodikovu apu'. Jo trpi povratak gradskog stanovnitva u
manje gradove poput Vlasenice, Bratunca. Moramo postat voj-
skom na terenu, animirat ljude da se upute tamo i daju najmanje
to mogu u ovom trenutku za svoju BiH da glasuju! Svuda gdje je
i jedan Bonjak, i na otocima, oti emo do njih... Odvojit emo
sredstva, imamo ih u vijeima.
BONJACI U HRVATSKOJ
15 TRAVANJ 2014.
Mato Niki, lan Upravnog odbora Udruge bosanskih Hrvata
Prsten i tajnik Zaviajnog kluba usorskog kraja, takoer je nagla-
sio kako treba ii od ovjeka do ovjeka. Efekt medija, mada su
snani, esto su i kratkotrajni, informacije budu brzo zaboravljene.
U rujnu e npr. na Usorskim sveanostma, koje su na dravnoj ra-
zini, bit oko 1.000 ljudi, ali ako nakon toga organiziramo skuptnu
Kluba, ne doe nam nit kvorum. Uvijek nedostaju ljudi koji e radi-
t. Kada smo bili pred lokalnim izborima i pred popisom stanovnika,
ili smo do svakog pojedinca. I ostvarili dobar rezultat. Bilo je i
SMS-poruka. Sve to kota, ali je i velika satsfakcija jer mi se od tada
javlja 60 ljudi. Od rukava do rukava, popit kavu sa svakim, popria-
t, uruit materijale... nema druge! Materijalno, nitko nam to ne
moe namirit, puno je i vremena koje se utroi. Zadovoljstvo je,
ipak, vee jer se to ini za svoje ljude. Bolje, za nae ljude. U listo-
padu e na rad bit mjerljiv, tad emo bit nagraeni za ono to
smo uradili.
U Velikoj Gorici ivi dosta stanovnika iz Usore, napomenuo je
Omer Alibai, koji je podsjeto da se mora bit svjestan i podijelje-
nost, po svakoj osnovi u BiH, pa i van nje. Aktvnost koju pote
Koalicija '1. mart' zato je hvalevrijedna.
Koalicija '1. mart' na izbore e jedino u RS-u. U Federaciji BiH
e stranke koje je ine nastupit pojedinano. Sadanja lista je mul-
tetnika, a jo se dogovara broj mjesta na list, pojasnio je Emir
Suljagi. Moram rei da je SDP ostao van te liste. Po naim prebro-
javanjima u manjem enttetu BiH je oko 120.000 Bonjaka, a glasat
e njih 47.000 do 52.000, ljudi su to koji tamo stalno borave. Broj
glasova u inozemstvu je oko 35.000, a morao bi bit barem etri
puta vei! Svi se izbori svode na brojeve! Bitna je i okolnost tko je
tamo gdje se glasovi broje, kao i za koga se glasa! Zato je nuno
izai na glasanje u to veem broju. Ako sutra ostanemo, ne daj
Boe, bez Bosne i Hercegovine, nemojmo nikoga drugog krivit za
to osim sebe. U 'viziji' ljudi koji su krenuli 1992. godine na nas,
koji su ubijali, silovali, palili ns Bonjaka u toj naoj BiH nema!
Ti su ljudi svoju 'viziju', znamo to provodili. A nama je za nau vi-
ziju teko izvadit osobnu kartu! Ili, stavit u kuvertu svoj glas, po-
slat ga na adresu u Sarajevu!
Nema Bosna i Hercegovina neprijatelje samo u onima koji vo-
de Republiku Srpsku, podsjeto je saborski zastupnik Nedad Hod-
i. Sve to radim, radim motviran stanjem u matnoj zemlji, a
bez koje nit nas Bonjaka nee bit. To je krucijalno, zbog toga u
Hrvatskom parlamentu prekidam sjednice spomene li se nekakav
'trei enttet'! U BiH nema ni bonjakih, ni srpskih, a ni hrvatskih
prostora. Ona je cjelovita zemlja, bez obzira kakva je sada. I ako se
ja, koji dolazim iz RS-a, i ovdje u Hrvatskoj, zalaem za irilicu, to
znai da se borim za multetniku i graansku BiH. Ona je jedina
naa domovina i mora ostat: multetnika, multkonfesionalna,
multkulturalna. Jer, naa alternatva nije nit Turska, a nit su nam
Arapi, zbog nae vjere, blii od susjeda Hrvata i Srba. Nema sum-
nje, BiH treba rekonstrukciju. Daytonski sporazum je zaustavio rat,
a rekonstrukcija mora ii prema jaanju suverenost, stvaranju
funkcionalne drave. Sada to Bosna i Hercegovina, na alost, nije.
Ova inicijatva i akcija je jedan od koraka da se kroz dravni parla-
ment i putem zastupnika koji bi se odabrali legalnim putem u RS-u,
stvari promijenile. Zato i pozdravljam ovaj operatvni plan i plan
obveza za svakoga od nas kako bi se izvadilo to vie osobnih doku-
menata i kako bismo iskoordinirali pomo onima koji ele oti gla-
sovat. Bilo da je to Gunja, Bijeljina, Teoak ili neka druga opina.
Vjerujem da emo ovu utakmicu sigurno dobit, zakljuio je Ned-
ad Hodi. q
Edina SMAJLAGI
HRVATSKA
16 PREPORODOV JOURNAL 162
Socijaldemokratska partja Hrvatske prolazi najveu krizu do sa-
da. Odnos izmeu premijera Zorana Milanovia i ministra fnancija
Slavka Linia doivio je kulminaciju krajem travnja 2014. kada je
ostavku podnijela Nada avlovi Smiljanec, ravnateljica Porezne
uprave. Poznavatelji prilika u SDP-u smatraju da je tme Lini uzvra-
to zbog Branka egona kojeg je premijer smijenio mjesec dana rani-
je. avlovi Smiljanec donijela je vrstu odluku. Predsjedniku Vlade
podnijela sam ostavku, a on je tu ostavku prihvato. Podnijela sam
ostavku na mjesto ravnateljice Porezne uprave i na mjesto pomoni-
ce ministra fnancija Slavka Linia, izjavila je avlovi Smiljanec do-
davi da se vraa u Hrvatski sabor u koji je izabrana na list SDP-a.
VLADAJUA KOALICIJA SVE TEE NOSI BREME AKTUALNE KRIZE, IAKO REZULTATI U GOSPODARSTVU ULI-
JEVAJU NADU
Smjene, afere i dodatni porezi
Slavko Lini i Zoran Milanovi
Protv nje USKOK vodi istragu temeljem kaznene prijave koju je
podnijela policija. Teret je se da je stopirala ovrhu kojem je od
osjekog OLT-a trebalo bit naplaeno 10,5 milijuna kuna poreznog
duga.
Ministar Lini i premijer Zoran Milanovi nakon izbijanja afere
stali su u obranu avlovi Smiljanec te poruili da je nemaju namje-
ru smijenit, pogotovo Milanovi koji ima veliko povjerenje u nju.
Lini je jo na dan njezine ostavke govorio da e avlovi Smiljanec
ostat na svojoj poziciji jer nije kriva za optube koje joj se stavljaju
na teret. No ini se da je Lini pokuao samo zamaglit stvarne od-
nose u svom resoru. U posljednje vrijeme imala sam velikih pro-
blema u suradnji s Ministarstvom fnancija. Ostavku podnosim
zbog stalnih podmetanja i opstrukcija od strane odreenih ljudi
koje su kulminirale tme da me se inkriminira i dovodi u vezu s lju-
dima koje ne poznajem, nit sam ikada s njima bila u kontaktu,
rekla je avlovi Smiljanec. Na informaciju iz medija da se Lini su-
sreo sa eljkom Biloem, vlasnikom osjekog OLT-a zbog kojeg se
protv nje vodi istraga, rekla je da je i ona to proitala. Iznenadilo
me da ministar stupa u kontakt s osobom koja je pod istragom.
Jako je zanimljivo da se mene dovodi u vezu s tm ovjekom, kojeg
ne poznajem, nit sam ga ikada srela, kae avlovi Smiljanec.
Posao joj je, kako kae, zbog uestalih podmetanja bio otean.
Nije, veli, oekivala da e ii tako daleko i podmetat joj ljude s ko-
jima, tvrdi, nema veze i radnje koje nije inila. Razlozi podmetanja,
kako kae, nisu joj poznat. Pretpostavljam da je to zato to sam
dobro radila svoj posao, rekla je ustvrdivi da je davala sve od se-
be otkad je postala efca Porezne uprave.
SMIJENJEN SLAVKO LINI SPAVA JE BILA KAP KOJA JE
PRELILA PUNU AU
Napetost na relaciji predsjednika Vlade Zorana Milanovia i mini-
stra fnancija Slavka Linia izbile su na povrinu poetkom godine, sa
sluajem Linieva pomonika Branka egona, a kulminirale nedavnom
ostavkom ravnateljice Porezne uprave Nade avlovi Smiljanec. ini se
da je ostavka avlovi Smiljanec bila okida premijeru, jer tek to su se
dogaaji oko OLT-a djelomice stali, poetkom svibnja 2014. u dnev-
nom tsku se pojavila vijest o tome da je Lini u postupku predsteajne
nagodbe za tvrtku Spava oteto dravu za 27 milijuna kuna, jer je pre-
ma procjeni koju je naloila avlovi Smiljanec, zemljite, koje je poslu-
ilo za naplatu poreznog duga, plato 33 milijuna kuna, a ono je vrijedno
samo 6 milijuna kuna. Lini je istoga dana u svom oitovanju premijeru
optuio avlovi Smiljanec za neutemeljeno nisku procjenu zemljita te
podsjeto na etri prethodne procjene na znatno vie iznose.
Mnogi smatraju da je ova vijest lansirana iz Banskih dvora kako bi
se Slavko Lini defnitvno eliminirao iz Vlade RH. Vlada je odmah na
sluaj predsteajne nagodbe vinkovake Spave reagirala kratkim pri-
openjem iz koje su poruili da je premijer Milanovi dobio od Linia
traeno oitovanje te da e razmotrit sve podatke iz ministrovog
oitovanja kako bi imao cjelovitu informaciju. Meutm, ve sutra-
dan, 6. svibnja 2014., predsjednik Vlade Zoran Milanovi smijenio je
Slavka Linia s mjesta ministra fnancija, a za novog ministra predloio
dosadanjeg Linievog zamjenika Borisa Lalovca. q
Slavko Lini i Nada avlovi Smiljanec
Boris Lalovac, novi ministar fnancija RH
HRVATSKA
17 TRAVANJ 2014.
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a
HDZ ispred SDP-a
Zbog raznih afera koje su izbile zadnjih mjeseci, a u koje su upetlja-
ni SDP-ovci, odrazili su se i na rejtng te stranke u Hrvatskoj. Po prvi put
od dolaska Kukuriku koalicije na vlast, oporba je preuzela vodstvo u
istraivanju Crobarometra, koje je provela agencija Ipsos Puls. SDP je
tako nastavio trend pada, uzrokovan loom ekonomskom politkom i
drugim krivim potezima Vlade. Istraivanje provedeno na 968 ispitani-
ka uoi izbora za Europski parlament, pokazalo je kako oporbeni blok
predvoen HDZ-om (koalicija HDZ - HSS - HSP dr. Ante Starevi - BUZ
- ZDS) uiva podrku 25,1% biraa, dok je potpora SDP-ovoj vladajuoj
koaliciji (SDP HNS HSU - IDS) pala na 23,7%.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko za rezultate ispitvanja
javnog mnijenja o rejtngu stranaka po kojima je HDZ prestgao SDP
rekao da to izaziva malo veselja, ali ne potpuno, jer je razlika mno-
go vea od objavljenih rezultata. HDZ je prole godine na izborima
dokazao da je prvi, i na lokalnim i na izborima za Europski parla-
ment, a ove godine e to bit jo izraenije, procijenio je.
Tomislav Karamarko o iracionalnosti
Na pitanje ima li kakve prijedloge za Vladu RH, temeljem poziva
premijera da oporba da konstruktvan savjet o rezanju rashodovne
strane prorauna i spreavanju poveanja defcita, Karamarko je
odgovorio da s njima na pitanju poreza ne moe nai zajedniki
jezik. Oni e stalnim dizanjem poreza provest politku unitenja
do zadnjeg radnog mjesta, ocijenio je. Kako je dodao, moe se
razgovarat o potcanju proizvodnje, o razvoju malog i srednjeg po-
duzetnitva, jer sva stabilna drutva i ekonomije poivaju na ma-
lom i srednjem poduzetnitvu. Nai prijatelji, odnosno politki
suparnici to oito ne shvaaju, ustvrdio je Karamarko.
U vezi s porezima na tednju i nekretnine Karamarko je rekao je
kako jedan dan kau da ih nee bit, pa hoe, pa opet nee te da je
to, kako je ocijenio, potpuno dezorijentrana ekipa. Pokuavaju
rezanjima i dizanjem poreza posti rezultate, to je iracionalno.
Jedna od defnicija iracionalnost, da ne kaem ludila je stalno inzi-
stranje na istom rjeenju koje t donosi loe rezultate a t oekuje
da e taj rezultat bit drugaiji, rekao je i ocijenio da je ova Vlada
promaena te da je vrijeme da ode.
Za promjene odluka premijera i Vlade je rekao da se ne bi bavio
Milanoviem, njegovim izriajem, njegovom kolebljivou, njego-
vom negacijom samoga sebe. Nek se tme bavi netko drugi,
rekao je predsjednik HDZ-a. Kazao je i kako HDZ ne vrijea SDP, da
se ne veseli moebitnim kriminalcima u njihovim redovima, nit to
kapitalizira. Mi priamo o problemima i fenomenima, a ne o ljudi-
ma, rekao je Karamarko.
Na pitanje mogu li graani u vezi s porezima bit mirni ako HDZ
doe na vlast, Karamarko je rekao da e u tom sluaju vodit uravno-
teenu poreznu politku. Ponovio je da poreznog obveznika treba nje-
govat kako bi zaraivao i bio dobar porezni plata. Na naglasak je
na razvoju proizvodnje. Mora se stmulirat ljude da otvaraju frme, da
je osloboen davanja prvih godinu dana onaj tko nekoga zaposli, da se
PDV plaa nakon naplate rauna, rekao je predsjednik HDZ-a.
Svi su isti
U ovom mjerenju demokracije pokazuje se kako je hrvatsko
drutvo na tragu jedne beznadnost uplovilo u drugu beznadnost,
smatra politki analitar Anelko Milardovi, koji se slae kako je
rast popularnost HDZ-a u odnosu na SDP reakcija graana na posve
promaenu politku vladajuih, unato injenici da ni druga opcija
nije bolje rjeenje. Narod razloga za veselje zbog injenice da je HDZ
nadjaao SDP, prema Milardovievoj ocjeni - nema. Alternatva je
nova beznadnost. HDZ i SDP su stranke dvaju ideologijskih tabora,
ali vode dvije vrlo sline politke. Epilog vladavine i jednih i drugih je
da je zemlja dovedena u stanje beznaa, kae Milardovi.
Hrvatska i ovo drutvo pate od politkog bipolarnog poreme-
aja, u zadnjih 20 godina se kreemo u bipolarno poremeenom
politkom okruenju, gdje nam se ne nudi nikakva alternatva,
ocjenjuje Milardovi i dodaje kako su hrvatski graani beznae po-
litkog vodstva i HDZ-a i SDP-a ve dobro iskusili na svojoj koi u
posljednjih 20 godina. I HDZ i SDP svojom politkom Hrvatsku upor-
no guraju unazad i prema dnu.
Upravo zato Milardovi pozdravlja nove politke opcije koje
graani doivljavaju kao osvjeenje na politkoj sceni, poput
ORaH-a, ali upozorava kako Hrvatskoj ne trebaju ekstremne opcije.
Potrebne su demokratske promjene u smislu jaanja lijeve opcije,
u smislu jaanja centra... Gledam jako pozitvno na bujanje novih
opcija, ali ne podupirem ekstreme. Bipolarizam ovakve vrste je
kontraproduktvan za 95% stanovnitva i treba pozdravit nastoja-
nja da se izae iz politkog poremeenog bipolarnog sustava. Kao
drutvo smo u talakoj situaciji politkog poremeenog bipolariz-
ma, tonemo sve dublje, smatra Milardovi.
Komentrajui nadmo HDZ-a nad SDP-om, Milardovi je posta-
vio pitanje: Moemo li se sada radovat da nam je otvorena nada,
da nam je otvorena perspektva jer je unutar ovog bipolarno pore-
meenog sustava jedna stranka nadjaala drugu? Obje opcije su
iste i vode u beznae. Obje opcije su u zadnjih 20 godina drutvo
dovele do provalije i do ruba siromatva. Zemlju su dovele skoro do
prosjakog tapa i tko voli nek izvoli i dalje glasat za daljnje propa-
danje i za nastavak ove beznadne situacije, zakljuio je za kraj po-
litki analitar Anelko Milardovi.
Promaeni politiki potezi
Politki analitar Davor Gjenero smatra kako su ovi trendovi
potpuno oekivani. Naime, popularnost SDP-u i ostatku vladajue
koalicije opada ve mjesecima. Istraivanja poput Crobarometra
ve tradicionalno podcjenjuju rezultate HDZ-a i HSS-a za 2-3%, pa
je realna prednost HDZ-a pred SDP-om i vea, naveo je Gjenero. A
glavni krivci za ovako lo rejtng SDP-a su neuspjesi i nekompeten-
tnost Vlade, kao i nesposobnost premijera Zorana Milanovia, to
graani kanjavaju promjenom politkih preferencija. Gjenero
smatra kako SDP ima dobre anse vratt se na vrh do iduih parla-
mentarnih izbora, budui da je rije o kvalitetnoj stranci s puno
obrazovanih ljudi, ali uvjet je odlazak premijera Zorana Milanovi-
a s ela Vlade i SDP-a. SDP-u na elu stranke treba neko novo,
HRVATSKA
18 PREPORODOV JOURNAL 162
RASTU MANJE STRANKE MIRELA HOLY VE TREA
Crobarometar agencije Ipsos Puls pokazao je da sve veu podrku
biljei stranka bive SDP-ove ministrice Mirele Holy OraH, koji podupi-
re 10,2% biraa, a slijede Laburist sa 10%, Savez za Hrvatsku sa 6,1%,
koalicija Nacionalni forum - HSLS - PGS - LZR sa 4,5% te nezavisna lista
Milana Bandia sa 4%. Ostale liste osvojile bi 3,3%, dok je neodlunih
13,1% biraa koji su sudjelovali u ovom ispitvanju javnog mijenja.
I istraivanje koje je Crobarometar proveo prije mjesec dana po-
kazivalo je sve vei pad SDP-a te nagli rast popularnost ORaH-a kojeg
mnogi birai smatraju osvjeenjem na politkoj sceni.
77% biraa smatra da Hrvatska ide u loem smjeru, dok 16% ispi-
tanika smatra da je smjer dobar, a 7% ne zna odgovor na to pitanje.
55% biraa SDP-a smatra da zemlja ide u dobrom smjeru, dok 36%
biraa smatra kako je smjer lo. Vladinu politku podupire svega 19%
biraa, dok je 73% ispitanika protv vladinih mjera.
Gledano pojedinano po strankama, HDZ je ve drugi mjesec za re-
dom u minimalnoj prednost pred SDP-om. HDZ tako podupire 19,8%, a
SDP 19,7% biraa. ORaH se popeo do treeg mjesta, s podrkom 10,8%
ispitanika te tako nakon nekoliko godina skinuo s te pozicije Laburiste
koji se nalaze na etvrtom mjestu s podrkom 8,8% biraa. HDSSB uiva
podrku 3% biraa, Bandieva lista 2,8%, HSS 2,6%, HSP 2,1%, HSP dr.
Ante Starevi, Nacionalni forum i Hrast po 2%, BUZ 1,6%, a HNS je s
poraznih 1,5% podijelio poziciju s HSU. Slijede Hrvatska zora sa 1,4%,
Grubiieva lista sa 1,3%, HSLS sa 1,2%, IDS sa 0,8% te SDSS sa 0,4%.
Neodlunih je 13,4%, a 1,2% pripada ostalim strankama.
I predsjedniku Ivi Josipoviu, kojeg od poetka mandata graani
smatraju najpopularnijim politarom, popularnost pada iz mjeseca u
mjesec. Trenutno ga podupire 68% biraa. Pad potpore biljee i Zoran
Milanovi (25%) te Tomislav Karamarko (17%). Druga najpopularnija
politarka u dravi je Mirela Holy (63%), a slijede Josip Leko (46%),
Dragutn Lesar (45%), Ivan Grubii (43%), Vesna Pusi (36%) i Rua
Tomai (34%).
Mirela Holy je najpopularnija meu biraima SDP-a (97%), a slije-
de Josipovi (96%), Leko (80%), Pusi (78%) i Milanovi (71%). Meu
HDZ-ovim biraima je najpopularnija Rua Tomai (73%), a slijede
Karamarko (69%), Josipovi (65%) te Holy (59%). q
Mirela Holy, predsjednica OraH-a
sposobnije lice. Sve SDP-ove afere i krive poteze koje su povukli u
posljednje vrijeme teko je pobrojat. Milanovi, kojeg je Gjenero
istaknuo kao slabu kariku SDP-a, nije jedini koji bi iz stranke tre-
bao oti. Ministar fnancija Slavko Lini takoer je na vrhu popisa,
posebice jer se njegovo ime neprestano spominje u aferama.
Vladajua je koalicija oito u velikim problemima jer osim afe-
ra, opi je dojam, vuku potpuno promaene politke poteze kojim
se hrvatsko gospodarstvo baca u sve dublju krizu. Umjesto da reu
vlastte trokove i glomaznu birokraciju, Vlada neprestano za nov-
cem potee u ionako krajnje ispranjene depove graana. Stalno
se uvode novi namet od poreza do neprestanog rasta troarina,
a na obeanja vladajuih o tome kako nee bit novih zaduenja
drave i novih rezova ve su mnogi poeli odmahivat rukom. Vlada
dravu dodatno zaduuje i po vie puta mjeseno, no dubioze su
takve da ni dodatna zaduenja nisu dovoljna pa teret moraju sno-
sit graani i gospodarstvo novim nametma.
Daak nade
Unato looj atmosferi zbog spomenuth afera, graane je u
travnju mogla obradovat informacija nam rastu izvoz, potronja, in-
dustrijska proizvodnja, a povean je i broj izdanih graevinskih do-
zvola. Za ostvareni rast industrijske proizvodnje u prvom tromjese-
ju 2014. ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je da to pokazuje
da rezultat rada Vlade dolaze, premda su pomaci neto sporiji nego
to su graani oekivali. Oekivali smo mali rast industrijske proi-
zvodnje. Oekivali smo da prvi kvartal bude dobar, bit e i trei i e-
tvrt, a za drugi emo jo vidjet, ali emo sigurno ove godine imat
rast, kazao je ministar nakon to je objavljeno da je industrijska pro-
izvodnja u oujku na godinjoj razini porasla trei mjesec zaredom,
to nije zabiljeeno jo od poetka recesije 2009. godine.
Prema podacima Dravnog zavoda za statstku, industrijska je
proizvodnja u oujku porasla 0,7% u odnosu na ist lanjski mjesec,
dok je u prva tri mjeseca ojaala 1,5% u odnosu na isto razdoblje
prole godine. Nije lako vraat stare dugove prijanjih Vlada, bri-
nut o kontroli defcita, provodit reforme i nakon toga oekivat
veliki rast u gospodarstvu, ali oito i ovi rezultat govore da smo na
dobrom putu, kako smo i najavljivali, rekao je Vrdoljak.
Ipak, ekonomski analitari smatraju da to nije rezultat rada
ove vlade nego rasta aktvnost u Europskoj uniji te niske baze na
kojoj se mjere rezultat. Unato tome, rekao je ministar, rezultat
ohrabruju. Podsjeto je da svaki zaposlenik u industriji donosi tri do
pet novih radnih mjesta u uslunim djelatnostma koje prate indu-
striju. Razvoj industrije i energetke stoga su apsolutni prioritet i u
fokusu Ministarstva gospodarstva. Samo jo moramo zaustavit
pad potronje. Ako je zadrimo barem na istoj razini, onda emo
ove godine imat rast BDP-a, smatra Vrdoljak.
Odgovarajui na novinarsko pitanje hoe li oporezivanje kamata na
tednju iznad iznosa od 400.000 do 500.000 kuna prisilit ljude da novac
povuku iz banaka, ministar gospodarstva istaknuo je da je to mjera
usmjerena na smanjenje tednje i na rast potronje. To je jedna od
mjera koju trebamo provest. Ako netko tedi 500.000 kuna i ako mu
uzmemo mali dio kamate koju je zaradio na taj iznos, na taj nain mu
pokuavamo objasnit da je dobro da potroi te novce i da zaradi neg-
dje vie nego to moe na kamat. To je mjera koja bi trebala donijet
smanjenje tednje i rast potronje, zakljuuje ministar Vrdoljak.
Planom konvergencije koji je Vlada usvojila u svibnju 2014., pred-
vidjela je za iduu godinu oporezivanje tednje, no jo nisu poznat
detalji na koji nain i koji iznosi bi se oporezivali po stopi od 12%. q
Edis FELI
HRVATSKA
19 TRAVANJ 2014.
U srijedu, 16. travnja 2014., odrana je dugooekivana, 57.
sjednica Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, na ko-
joj je usvojeno Godinje izvjee o utroku sredstava osiguranih u
Dravnom proraunu RH za 2013. godinu, kao i Odluka o rasporedu
sredstava osiguranih u Dravnom proraunu za 2014. godinu (pot-
pore za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih
manjina). Prihvaeno Godinje izvjee ubrzo je objavljeno na slu-
benim web-stranicama Savjeta za nacionalne manjine RH, dok se
na objavljivanje Odluke i svih njenih pojedinanih stavki to je
najoekivanija godinja vijest za udruge nacionalnih manjina mo-
ralo ekat tjedan dana, do izlaska u Narodnim novinama.
Financijska sredstva 2013./2014. smanjenje za
10,22%
Na sjednici Savjeta za nacionalne manjine objavljeno je da su za
2014. godinu udruge nacionalnih manjina prijavile 1.364 projekta, za
iju realizaciju su zatraile malo vie od 66 milijuna kuna. No, iz Drav-
nog prorauna RH za kulturnu autonomiju e se izdvojit gotovo upola
manje novaca, tonije 33,698 milijuna kuna. U odnosu na 2013. to je
smanjenje od 10,22%, a u odnosu na 2012. godinu ak 17,82%.
Tablica 1: Raspodjela fnancijskih sredstava
usporedba 2013./2014. godina
2013. GODINA
Prijavljeno projekata: 1.297
Ukupno zatraeno: 68.383.472,42 kune
Izdvojeno iz Prorauna: 37.613.240,00 kuna
2014. GODINA
Prijavljeno projekata: 1.364
Ukupno zatraeno: 66.229.690,00 kuna
Izdvojeno iz Prorauna: 33.698.000,00 kuna
Na sjednici je objavljeno je kako e u 2014. godini sufnancirat
83 udruge, a za natjeaj se prijavilo njih 108. Prema kriterijima no-
SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE RASPODJELA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA
2014. GODINU
Recesijska vremena
voprijavljene nevladine udruge, ustanove nacionalnih manjina, po-
drunice i KUD-ovi (ukupno 22) nee dobit sredstva jer to nije u
skladu s kriterijima za utvrivanje fnancijske potpore. Trima udru-
gama (jednoj crnogorskoj i dvjema romskim) novac je uskraen
zbog nepodnoenja izvjea i utvrenih nepravilnost u proloj go-
dini, prvenstveno zbog nenamjenskog troenja novaca. Oni su do-
bili bezuvjetnu odbijenicu. Velik broj fnanciranih manjinskih udru-
ga nije zadovoljio zbog razliith razloga (nenamjensko troenje,
neadekvatna dokumentacija), te im je dat rok od 90 dana da
isprave pogreke kako bi se njihova Godinja izvjea usvojila, a
one izbjegle obavezu vraanja dodijeljenih fnancijskih sredstava.
Odluka o raspodjeli sredstava za kulturnu autonomiju nacio-
nalnih manjina donijeta je u tekim okolnostma, pa su i dodijelje-
na sredstva manja nego lani. Zbog krize u proraunu ima manje
novca za sve hrvatske graane, pa tako i za udruge nacionalnih
manjina, rekao je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za na-
cionalne manjine RH. Naglasio je da pripadnici nacionalnih manjina
snose teret krize kao i ostali hrvatski graani, a da sredstva za kul-
turnu autonomiju nisu odraz nekih njihovih dodatnih prava, nego
borba za njihov ravnopravan poloaj. Savjet se nee rukovodit
sistemom uravnilovke, nit e uvodit glavarinu, odnosno visinu
sredstava razmjernu broju pripadnika nacionalne manjine, ve e
prednost imat sadraji i programi koji se mogu opravdat pred
svim graanima Hrvatske. Postotak smanjenja nije ist za svaku od
19 manjina koja se fnanciraju preko Savjeta, pa je tako ruska ma-
njina dobila i vie sredstava nego lani, izmeu ostaloga, rekao je
Tolnauer na sjednici krovne manjinske insttucije u Hrvatskoj.
Financijska sredstva u 2014. godini rasporeena su na sljedei na-
in: Srbi 9.562.000, Talijani 7.333.000, Maari 3.899.000, esi
3.078.000, Bonjaci 1.589.000, Slovaci 1.327.000, Rusini i Ukrajinci
1.311.000, Slovenci 674.000, Romi 666.000, Makedonci 664.000, ido-
vi 661.000, Nijemci i Austrijanci 626.000, Albanci 622.000, Crnogorci
608.000, Rusi 150.000, Poljaci 93.000 i Bugari 87.000 kuna. Dakle, uku-
pno: 32.950.000 kuna. Tome se treba pridodat i 748.000 kuna za tzv.
ostale aktvnost (stvaranje pretpostavki za ostvarivanje kulturne auto-
nomije; informiranje i osposobljavanje lanova Vijea i predstavnika
Sjednica Savjeta za nacionalne manjine RH (foto: Nenad Jovanovi, Novost)
HRVATSKA
20 PREPORODOV JOURNAL 162
nacionalnih manjina; zajedniki programi; prekogranina suradnja;
Manjinski forum, informatvni dvomjesenik Savjeta; web-stranica
Savjeta za nacionalne manjine), to je sveukupno 33.698.000 kuna.
Reakcije/obrazloenja raspodjele nancijskih
sredstava
Prva vijest o ovogodinjoj raspodjeli sredstava objavljena je u
subotu, 19. travnja, na HTV-u, u emisiji Prizma. Novinarka Danie-
la Dratata sljedeim je rijeima zapoela vieminutni prilog: Kako
bi samo bila raskona naa manjinska scena kada bi bilo novca za
sve projekte koje su manjinci zamislili. Imali su ideja tono dvostru-
ko vie od onoga to e moi ostvarit. Kriteriji za dodjelu novca, a
zatm i praenje troenja, sve su stroi. A od manjina se oekuje da
ostvare projekte koji su relevantni za manjinsku, ali i iru zajedni-
cu U Prizmi su se mogla ut komentari predsjednika i lanova
Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandra Tolnauera, Mile
Horvata i Nedada Hodia neposredno nakon odrane sjednice.
Naravno da manjine nisu zadovoljne s tm, ali, Boe moj, za
nadat nam se da e to bit doprinos konsolidaciji prorauna i da
emo idue godine moi razgovarat o nekakvim jaim sredstvima.
Dakle, th 10% za koja su umanjena sredstva po mojoj procjeni ne-
e bitno umanjit rad udruga, rekao je Mile Horvat, saborski zastu-
pnik srpske nacionalne manjine (SDSS).
Nadad Hodi, saborski zastupnik pet ex-jugoslavenskih nacio-
nalnih manjina, ustvrdio je da e bit nezadovoljnih, pri emu je
imao jednu molbu: Ja sam sad zamolio da probamo barem odra-
t u buduim vremenima ovaj nivo ako bi problemi s BDP-om bili
ovakvi kakvi jesu. Jer ovakvi drastno smanjenje sredstava za pro-
grame nacionalnih manjina praktno uruava te programe.
Sjednica Savjeta za nacionalne manjine nije prola bez otrih
tonova. Meutm, bez obzira na negodovanja, proraun za kultur-
nu autonomiju manjina izglasan je s 11 glasova za, jednim pro-
tv i jednim suzdranim. Kako doznajemo, protv je bio Bashkim
Shehu, albanski predstavnik u Savjetu za nacionalne manjine.
Nezadovoljstvo je sastavni dio zadovoljstva jer nikad ne moe
bit zadovoljan ako jedno vrijeme nisi nezadovoljan. Ali, ja pozivam
sve da budemo, ipak, svi zadovoljni u ovom vremenu koje je pred
nama i da se svi stsnemo. Jer i na predsjednik Vlade je najavio,
kao to znate, da nije jo sve svreno. Dakle, mi moemo oekivat
jo jedan rebalans to e se onda, jasno, odrazit i na nacionalne
manjine, za Prizmu je izjavio Aleksandar Tolnauer, predsjednik
Savjeta za nacionalne manjine RH.
Trosatna rasprava na sjednici na momente je bila vrlo polemina,
to je nagnalo neke lanove Savjeta da predloe pomalo nepopularnu
mjeru: da se sjednice na kojima se objavljuje odluka o raspodjeli fnan-
cijskih sredstava zatvore za javnost. U intervjuu za Novost zani-
mljiv prijedlog je iznio Veselko aki, potpredsjednik Savjeta za nacio-
nalne manjine: Smatram da sjednica Savjeta treba bit otvorena za
medije i kad je raspodjela sredstava u pitanju, ali bi se mogao primije-
nit princip koga se dre lokalne samouprave, a koje prije toga imaju
zatvorenu sjednicu na kojima se otklanjaju svi sporni moment oko
raspodjele. Dobro je rekao jedan od kolega da bi to trebala bit svea-
na sjednica, a ne mjesto za viesatne rasprave pred novinarima od
kojih neki mogu i pogreno prenijet sukus rasprave.
Poveanje nancijskih sredstava za Bonjake
jednog dana!?
Prole godine, na 52. sjednici Savjeta, jednoglasno je odlueno
da se za tri nacionalne manjine Albance, Bonjake i Rome poku-
aju osigurat dodatna sredstva. To je predloeno nakon to je po-
pisano stanovnitvo i utvren toan broj pripadnika navedenih
nacionalnih manjina.
U Zapisniku sa 52. sjednice Savjeta za nacionalne manjine, odr-
ane 18. travnja 2013., stoji sljedee:
Saborski zastupnik prof. dr. sc. Milorad Pupovac predloio je
da se od Vlade Republike Hrvatske zatrae dodatna sredstva iz Dr-
avnog prorauna za bonjaku nacionalnu manjinu (s obzirom na
poveanje broja pripadnika te manjine u popisu stanovnitva iz
2011. godine) i romsku nacionalnu manjinu (s obzirom na specif-
an socijalni, ekonomski i politki poloaj). Osobito ga je podrao
saborski zastupnik Nedad Hodi koji je inicijatvi dodao albansku
nacionalnu manjinu. lanovi su jednoglasno podrali inicijatvu te
je Savjet na temelju lanka 35. Ustavnog zakona o pravima nacio-
nalnih manjina donio ZAKLJUAK:
Savjet za nacionalne manjine podrava inicijatvu Kluba zastupnika
nacionalnih manjina Hrvatskog sabora da se Vladi Republike Hrvatske
predloi da u Dravnom proraunu Republike Hrvatske za 2013. godi-
nu s pozicija proraunskih korisnika nadlenih za civilni sektor osigura
dodatna sredstva za stvaranje preduvjeta za ostvarivanje kulturne au-
tonomije romske, bonjake i albanske nacionalne manjine.
Na pitanje novinarke Prizme o tom obeanju/zakljuku/pre-
poruci, uz primjetan smijeak, oitovao se Nedad Hodi: Nisu to
bila sredstva koja je trebalo izdvojit iz ovih sredstava nego da se
probaju iznai nova sredstva. Naravno, ekonomska situacija je ta-
Aleksandar Tolnauer,
predsjednik Savjeta za naconalne manjine RH
Veselko aki,
potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH
HRVATSKA
21 TRAVANJ 2014.
20,55%. Dakle, vie nego to je ukupno smanjenje programima
svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj, to je u potpunoj suprotno-
st sa smislom zakljuka sa 52. sjednice Savjeta za nacionalne ma-
njine RH.
Detaljniju analizu i odgovor na pitanje to je tome razlog
pokuat emo dat u sljedeem broju Preporodovog Journala,
kada e svoje ocjene izrei elnici najznaajnijih bonjakih udruga
u Republici Hrvatskoj. q
Ismet ISAKOVI
kva i onoga momenta kada e BDP poet rast mi emo se ustro
borit za tu odluku. U ovom momentu mislim da je to nerealno.
Indikatvno je da se bonjaki saborski zastupnik uvijek slae i
ima razumijevanje za stavove vladajue koalicije. Podsjetmo se, na
saborskoj raspravi prole godine, u ime Kluba zastupnika nacional-
nih manjina podrao je prijedlog Dravnog prorauna, a njegov ko-
mentar usvojenih sredstava za fnanciranje kulturne autonomije
pripadnika nacionalnih manjina bio je sljedei: U Proraunu za
2013. sredstva se smanjuju za 6% u odnosu na Proraun iz 2012.
Zbog toga nismo sretni i veseli, ali nismo ni nesretni. I to shvaamo
kao jednu od mjera koje idu za stabilizacijom ukupnih dravnih f-
nancija, pa emo odluku podrat.
Bonjaci 2012./2014. smanjenje za 20,55%
(-411.000 kuna)
Potpuno je jasno da je stabilizacija dravnih fnancija je u sferi
nemogue misije, to je osobito vidljivo kada se analiziraju dodi-
jeljena sredstva iz Dravnog prorauna u recesijskim godinama
od 2009. do danas. Analiza jasno pokazuje strmoglav pad unatrag
zadnje dvije godine. Za sada se radi o 17,82%, ali uzimajui u obzir
da je vrlo izgledan rebalans Dravnog prorauna, moemo oekiva-
t, kao i prole godine dodatno smanjenje. Prologodinji reba-
lans odnio je 3% prvobitno predvienih novaca, tako da je umjesto
38.663.240 raspodijeljeno milijun kuna manje 37.613.240 kuna.
Od 2012. bonjakim udrugama znatno su umanjena sredstva
od tono 2 milijuna do 1,589 milijuna, to je smanjenje od
Tablica 2: Raspodjela sredstava iz Dravnog prorauna RH
potpore za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina (od 2007. do 2014. godine)
GODINA /
NACIONALNA
MANJINA
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.* 2014.
Albanci 787.100 929.000 976.000 945.000 932.000 842.000 753.000 622.000
Bonjaci 1.700.000 2.006.000 2.107.000 2.041.000 2.000.000 2.000.000 1.916.000 1.589.000
Bugari 71.000 84.000 88.000 98.000 100.000 105.000 100.000 87.000
Crnogorci 678.100 800.200 841.000 820.000 810.000 810.000 734.000 608.000
esi 3.136.000 3.702.900 3.894.000 3.775.660 3.726.000 3.726.000 3.533.000 3.078.000
Maari 3.850.000 4.543.000 4.772.000 4.620.000 4.568.000 4.568.000 4.402.000 3.899.000
Makedonci 696.200 822.000 863.500 820.000 808.000 808.000 754.000 664.000
Nijemci i Austrijanci 673.600 795.000 835.000 809.000 797.000 797.000 732.000 626.000
Poljaci 70.000 83.000 88.000 98.000 92.000 101.000 96.000 93.000
Romi 1.250.000 1.475.000 1.549.000 1.333.000 1.070.000 825.000 795.000 666.000
Rusi 65.000 77.000 82.000 100.000 121.000 125.000 125.000 150.000
Rusini i Ukrajinci 1.444.300 1.705.000 1.792.000 1.734.000 1.689.000 1.654.000 1.580.000 1.311.000
Slovaci 1.411.000 1.665.000 1.749.000 1.695.000 1.675.000 1.675.000 1.563.000 1.327.000
Slovenci 696.500 822.000 864.000 835.900 822.000 822.000 770.000 674.000
Srbi 9.469.000 11.174.000 11.759.000 11.440.000 11.293.000 11.333.000 10.888.000 9.562.000
Talijani 7.170.100 8.461.200 8.901.000 8.627.000 8.520.000 8.520.000 8.315.000 7.333.000
idovi 673.600 795.000 835.000 807.000 790.000 790.000 747.000 661.000
UKUPNO 33.841.500 39.939.300 41.995.500 40.598.560 39.813.000 39.501.000 37.803.000 32.950.000
Ostale aktvnost 1.158.500 1.572.200 1.594.500 1.245.240 1.523.318 1.580.318 860.240 748.000
SVEUKUPNO 35.000.000 41.511.500 43.590.000 41.843.800 41.336.318 41.081.318 38.663.240 33.698.000
Napomena: *Krajem 2013. godine obavljen je rebalans Dravnog prorauna (navedena fnancijska sredstava su umanjena za 3%)
Nedad Hodi,
saborski zastupnik i lan Savjeta za nacionalne manjine RH
HRVATSKA
22 PREPORODOV JOURNAL 162
U petak, 25. travnja 2014. godine, od 11,00 do 18,00 sat, u
Ulici grada Vukovara 235 u Zagrebu, Centar za rehabilitaciju i radnu
aktvnost Ozana irom je otvorio svoja vrata za sve one koji su se
eljeli upoznat s korisnicima Centra i rezultatma njihova rada, ali i
da naue vjetne koje su oni ve usvojili.
Ovo je prigoda da neto kaemo o Centru Ozana koji je osno-
van 1991. godine s ciljem poboljanja kvalitete ivota osoba s invali-
ditetom i posebnim potrebama. Ozana je u poetku djelovala u
smislu pomaganja djeci koja imaju tekoe u razvoju, a kasnije proi-
ruje svoju aktvnost na mlade i odrasle osobe s intelektualnim teko-
ama. 2002. godine utemeljena je ustanova Dnevni centar za reha-
bilitaciju i radne aktvnost. Velika i sretna obitelj Ozanovaca ine
djeca koja pohaaju predkolski program, njih 20-ak, i 34 odraslih.
Programi se temelje na principima waldorfske pedagogije, pa su ta-
ko prisutni sadraji umjetnike i kreatvne radionice, obogaene
glazbenim, sportskim i mnogim aktvnostma socijalnog znaaja.
Ozanovci, Preporodovi dobri susjedi, pozvali su na enski zbor
Bulbuli da svojim nastupom i dobrom interpretacijom savdalinki
uveliaju ovaj Ozanin dan. Ljubav i toplina se nikada nisu mogle
sakrit, tako i ovoga puta kada je sevdalinka pronale put do svake
due, izazvavi veliko oduevljenje i sreu na licima ne samo korisni-
ka Ozane nego i njihovih roditelja, prijatelja i svih prisutnih. Bilo je
to jako lijepo druenje u kojem se darivalo onog drugog i uzimalo od
njega. to bi moglo bolje ispunit duu i pribliit je onom drugom ako
ne glazba i ples. Za to dvoje ne trebaju prevoditelji. To se jednostav-
no moe samo doivjet. Sevdalinka je u Danu Ozaninih otvorenih
vrata, doista, doprijela do svake due, vidjelo se to po razdraganost,
osmijesima i ozarenim licima. Ako uinite jedan trun dobra, vidjet
ete ga..., ali i suprotno, tako nas upozorava Vjena Rije. Trun do-
bra su podarile nae Bulbulice i njihov voditelj Ismet Kurtovi ovim
predivnim ljudima, ali i oni njima. Za uzvrat su im Ozanovci pruili
priliku da zajedno zapleu irski ples i poduili ih u tome, uz pomo
plesne grupe Irish Maiden koja je, takoer, bila gost programa.
Bilo je to lijepo i veselo druenje, ista srca i vedre due.
Svaki etvrtak, u prostorima Udruge Ozana, u Ulici grada Vuko-
vara 235, odravaju se aktvnost u trikeraj cafeu, koje plijene po-
glede prolaznika izloenim rukotvorinama i kreatvnim radionicama.
Zanimljivo je istai kako se Ozanovci bave flcanjem vune, izradom
jako lijepih i korisnih predmeta, cvijetnih aranmana... Njihova je lju-
NASTUP ENSKOG ZBORA BULBULI NA DANU OZANINIH OTVORENIH VRATA
Ljepota dobrih djela
bav i pletenje, tkanje, ples, glazba, slikanje... to li sve ne mogu stvo-
rit ove vrijedne ruke? Rehabilitacija, oporavak, socijalizacija itd. su
rijei koje nas uvijek asociraju na neto to nije zavreno, na neto
to je drugaije od nas, neto o emu drutvo treba brinut itd., ali
vidimo da ovi dobri i estt ljudi imaju zlatne ruke i toplu duu, mo-
da bolju od nekih koji su obdareni velikom Bojom milost i ne treba-
ju niiju pomo. Ali, sami sebe dovedu u poziciju zbog nezainteresi-
ranost, lijenost, ignoriranja drugoga, okoline i sl. da ne znaju, kako
narod veli, ni konac u iglu udjenut. Sad recite, kome je potrebnija
rehabilitacija? Ovi ljudi iz Centra prihvaaju ivot u svim njegovim
ljepotama, raduju se malim stvarima za koje neki drugi ne vide ni da
postoje, iz njih zrai ivotna radost i optmizam.
Dobro voenim projektma, educiranih osoba u Centru, svaki
korisnik stjee samopouzdanje, svojim radom rui stereotpe o
osobama s posebnim potrebama.
Zahvaljujemo Ozani na pozivu, jednom lijepom i posebnom
iskustvu, u nadi da e se suradnja i u budunost nastavit, zbog
plemenitost i dobrote, zbog pjesme i plesa, zbog njih koji ivot
osjeaju, moda, bolje i dublje, nego drugi ljudi, zbog nas koji ui-
mo kako ivot moe bit beskrajno lijep, uivajui u svakom njego-
vom trenutku. q
Ajka TIRO SREBRENIKOVI
lanice udruge Ozana
enski pjevaki zbor Bulbuli Zagreb (nastup u Sisku povodom Donatorske konferencije knjiga)
INTERVJU
23 TRAVANJ 2014.
Cilj Sarajevskog procesa 1983. guenje islama u
bonjakom narodu
Prola su tri desetljea od Sarajevskog procesa, presude optu-
enima izreene su 21. kolovoza/augusta 1983. godine. Za djela
protv naroda i drave tada su, pored Vas, osueni Alija Izetbe-
govi, Omer Behmen, Hasan engi, Ismet Kasumagi, Salih
Behmen, Dervi urevi, Edhem Biaki, Melika Salihbegovi,
Mustafa Spahi i ula Biaki. Optueni Ruid Prguda, teki sra-
ni bolesnik, umro je za vrijeme istrage. Koji je bio cilj tog klasinog
montranog politkog procesa?
Bismillahir-rahmanir-rahim Komunist su imali vie ciljeva ko-
je su eljeli posti tm procesom, a po mome miljenju, najvaniji
cilj im je bio uguit islam u bonjakom narodu. Optuivi nas i
osudivi za navodnu islamizaciju Muslimana, oni su izvan sud-
nice, u stvarnom procesu, onom u javnost izmislili i plasirali tzv.
kolektvnu krivicu naem narodu optuivi i nas i taj narod da eli-
mo usred Evrope formirat Islamsku Republiku istrjebljenjem srp-
skog i hrvatskog naroda na tlu Bosne. I islam bi to, navodno, po-
inio da nije bilo njih ttoista, uvara bratstva i jedinstva. Za to
vrijeme, u Beogradu je planirana Republika Srpska i pripreman ge-
nocidni rat protv itavog jednog muslimanskog naroda. Dozvolite
mi da vas malo ispravim: rahmetli Ruid nije umro za vrijeme istra-
ge, njega su komunist doslovno ubili u eliji danononim mrcvare-
njem!
U izjavi za bosansko-hercegovake medije prole godine ste
izjavili da se radi o presudi koja je omoguila genocid. Moete li
nam detaljnije objasnit takvu tvrdnju?
Radi se o tome da su bosanskohercegovaki komunist, gromo-
glasno obrazlaui navodne razloge i motve naeg hapenja i viso-
kih kazni koje su nam dali, putem svojih medija, a posebno preko
Osloboenja i ondanje sarajevske Radio-televizije, posijali opa-
sno sjeme politke nesvijest u Bonjaka, a mrnje prema svemu
to je muslimansko kod Srba i Hrvata, kako onih koji ive sa nama u
Bosni, tako i onih koji ive u Srbiji i Hrvatskoj. Naravno da e Srbi i
Hrvat zamrzit islam i njegove sljedbenike koji kako su ih komuni-
st uvjeravali prijete njihovim sunarodnicima istrjebljenjem! Mi,
Bonjaci, bili smo potpuno politki nesvjesni ta se iza brda valja u
tom desetljeu od 1980., nakon smrt Josipa Broza, do 1990. za
ta su najvei krivci komunist potekli iz naeg naroda koji su, u to
vrijeme, blejili o ouvanju bratstva i jedinstva i Jugoslavije, a pr-
stom nisu makli da bi vlastt narod i republiku pripremili za nado-
DEMALUDIN LATI, PROFESOR NA FAKULTETU ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU
Islam i bonjatvo su zabranjeni, pod stigmom u Bosni! I samo oni! Islam i bonjatvo se sumnjie,
otkrivaju, analiziraju, gue... Ne ugroavaju se prava Jevreja ni Roma danas u Bosni ni izdaleka
kao prava Bonjaka! Pa ako ste pisac nepotkupljivi svjedok Povijesti, kako kae Krlea ponikao
u islamskoj vjeri i bosanskome jeziku, morali biste biti glas za slobodu evropskih Palestinaca,
posljednjeg naroda u Evropi koji, na poetku 21. stoljea, uslijed povijesnih zabrana i stigmatizacija
sa svih strana, postaje nacija.
Mi smo pretpolitiki narod
Razgovarao: Ismet ISAKOVI
lazee dogaaje. Tu istu politku nesvijest mi smo imali uoi Dru-
gog svjetskog rata, nakon to su Srbi u Beogradu 1939. godine
muki ubili dr. Mehmeda Spahu, lidera JMO-a.
Godine 1992., u linom razgovoru sa gospodinom Stpom Mesi-
em, koga smo vodili u prostorijama HDZ-a u Zagrebu, na moje pi-
tanje kako su se hrvatski komunist ponijeli u tom desetljeu, on mi
je rekao: Vrlo korektno! Oni su nas u HDZ-u instruirali o nastupa-
juim velikosrpskim ratnim operacijama i molili nas da preuzmemo
vlast budui da oni vie nisu imali moralni nit politki rejtng na
temelju kojega bi mobilizirali hrvatski narod za obrambeni rat! A
kada su nai aktvist iz Patriotske lige poeli pripreme za odbram-
beni rat protv esdeesovih paravojnih formacija i tzv. JNA, ofciri s
naim imenom i prezimenom izbacivali su ih iz svojih kabineta sa
tvrdnjom da je Titova armija najhumanija armija na svijetu i da
ona nee ratovat protv vlasttog naroda. Da podsjetmo, u tzv.
JNA nije bilo ni 5% muslimanskog ofcirskoga kadra, mada smo mi
bili trei narod po brojnost u Jugoslaviji bilo nas je 23%. Od th
5% ofcira, nijedan nije imao komandno mjesto od nekog znaaja.
Jedan je bio glavni za sanitet u nekoj armijskoj oblast i to je bio
na najvie pozicionirani ofcir. U takvoj opasnoj politkoj situaciji,
samo su idiot kakvi su bili nai komunist mogli da ute i ponaa-
ju se na manje-vie poznat nain.
Da li su neki od tadanjih komunistkih delata i kadrovika,
koji su stajali iza Sarajevskog procesa 1983., jo uvijek aktvni u
politkom i javnom ivotu BiH?
Svi koji su ivi, aktvni su politki, na ovaj ili onaj nain. Mogui
inicijator naeg procesa, Raif Dizdarevi, donedavno je bio politki
Prof. dr. sc. Demaludin Lat
INTERVJU
24 PREPORODOV JOURNAL 162
savjetnik Sulejmanu Tihiu u Predsjednitvu Bosne i Hercegovine,
sabesjednik najveih intelektualaca u Islamskoj zajednici, osni-
va i spiritus movens organizacija pod nazivom Josip Broz Tito
Edina Reidovi, javni tuilac na naem procesu, bila je u vrhu SDP-
a, a inae je aktvni advokat koji brani Bonjake optuene za ratne
zloine, posebno one iz SDA. Ne znam gdje je i ta radi Amir Saliha-
gi, sestri Raifa Dizdarevia, koga je UDBA postavila za efa nae
istrage. Najmonstruozniji istraitelj u naem procesu, Nazif Du-
bur, itavo vrijeme radi svoj posao u obavjetajnim strukturama
pod kontrolom SDA. Munira Alibabia Munju predsjednik Alija
Izetbegovi imenovao je za nekog efa u naim obavjetajnim
strukturama, danas je u Glavnom odboru politke stranke eljka
Komia i objavljuje knjige u kojima tvrdi da je nas, osuene 1983.
godine, a posebno Aliju, u zatvoru vrbovao KOS za svoje djelova-
nje. Hamdija Pozderac se posthumno proglaava ocem bonjake
nacije, a to ine saradnici UDBA-e iz tzv. Zelene knjige. Sudija-iz-
vjestlac na Vrhovnom sudu, mislim da se zove Sejo, bio je poslanik
SDA u Federalnom parlamentu, a kasnije nezavisni kandidat...
Svjetski bonjaki kongres je fantomski trik
Mustafe Ceria
Koliko je i zbog ega vano da se otkriju veze UDBA-e, ali i
KOS-a, sa vrhom Islamske zajednice i imamima za vrijeme socija-
listke Jugoslavije? Nakon izlaska tzv. Zelene knjige tadanji reis
Mustafa Ceri napravio je zvaninu anketu u kojoj se zanimao za
miljenje rtava progona o dounicima iz Islamske zajednice koji
su bili suradnici UDBA-e. Rezultat je bio vie nego zanimljiv i indi-
katvan. to nam govori?
Ta persona koja nikada nije porekla navode hrvatskih medija
da je bila suradnik tajne policije Komunistke partje upravo u
stlu svoga zanata napravila je trik: pozvala je nas, rtve komuni-
stke diktature, da damo izjave o Zelenoj knjizi kada mi nismo
nita znali o njegovoj vezi sa tajnom policijom. Njemu je bilo stalo
do njegove karijere koju e spomenut navodi hrvatskih medija oz-
biljno dovest u pitanje. I umjesto da svaki slubenik Islamske za-
jednice koji je pod prisilom morao potpisat suradnju sa UDBA-om
bude tretran kao UDBA-ina rtva, kao i mi, robijai, Ceri je radi
svoje karijere i te ljude stavio u nezavidan poloaj. One koji su dra-
govoljnom saradnjom sa UDBA-om gradili sebi karijeru Ceri je
amnestrao, umjesto da ih ukloni iz Islamske zajednice.
No, morao bi poet od sebe! Javnost ne zna ta sam sve pretrpio
od toga karijeriste u njegovom nastojanju da ugui moj glas. Da po-
entram: Islamska zajednica, kao jedina organizacija koju smo imali
tokom komunizma, bila je pod najveim pritskom UDBA-e. Veina
nas koji smo se kolovali u Medresi i bili njezini slubenici nismo pod-
legli tm pritscima, neki od nas su izgubili svoje ivote, i, dakle, poni-
jeli smo se hvala Allahu, d.. asno, kao pravi sljedbenici poslani-
ka Muhammeda, s.a.v.s. Nai najvei imami: Mehmedef ef. Handi,
Mustafa Busuladi i dr. Ahmed Smajlovi zbog toga ponosnog uva-
nja emaneta islama i islamskih nauka ubijeni su kao ehidi na tome
putu. Bonjaci na njih i na svu ostalu nau ulemu i imame mogu bit
ponosni! Naalost, jedan broj svrenika Medrese meu koje spada
i samozvani, zapravo SDA-ov, reis Ceri ponio se sasvim suprotno:
oni su svoju karijeru izgradili sluei UDBA-i i bivem bezbonikom
sistemu. Hto-ne hto, kao rtva komunistke diktature, ja sam po-
stao neka vrsta Simona Wiesenthala koji istrauje komunistke zlo-
ine i otvara Pandorine kutje beaa koje se, kako sam ve rekao,
posebno bilo koncentriralo u Islamskoj zajednici i ija sramna tradici-
ja, naalost, i dalje traje.
Prije nekoliko mjeseci dirnuli ste u osinje gnijezdo, kada ste
u emisiji TV OBN-a izjavili da je bivi reisu-l-ulema Mustafa Ceri,
dok je bio imam u Zagrebu i ikagu, bio suradnik UDBA-e pod
kodnim imenom Vezir. Ubrzo ste dobili otkaz na Fakultetu za
islamske studije u Novom Pazaru. Osim toga, Meihat Islamske
zajednice u Srbiji uputo je i zahtjev Islamskoj zajednici u BiH da
Vas otpust s mjesta profesora na Fakultetu islamskih nauka u
Sarajevu. Iza svega je stajao dvojac Mustafa Ceri Muamer Zu-
korli. Kako je pria zavrila i koje su njene konotacije?
Zukorli je dva puta traio na sjednici Rijaseta da se taj njihov
zahtjev o mome progonstvu sa Fakulteta islamskih nauka u Saraje-
vu stavi na dnevni red i svaki put mu je to odbijeno. Ja nisam ni-
kakav sluaj i nijedna insttucija Islamske zajednice o meni uope
nije raspravljala. U Novi Pazar gdje me je upravo taj Zukorli mo-
lio da doem da predajem, gdje sam uestvovao u podizanju naj-
prije Islamske akademije, pa onda i Univerziteta, gdje sam sve ui-
nio da tamonji Fakultet za islamske studije bude uvezan u sistem
Islamske zajednice, gdje su me student, kolege i sandaki narod iz
damija neobino potvali vie ne idem, i ne namjeravam ii.
Uz biveg reisa Ceria i sandakog mufiju Zukorlia veu se
Bonjaka akademija nauka i umjetnost (BANU) i Svjetski bo-
njaki kongres. to je stvarni cilj osnivanja th insttucija/organi-
zacija i koliko su one stvarno potrebne bonjakom narodu? Ka-
kve se namjere/nijjet kriju iza takvih projekata?
Svjetski bonjaki kongres je fantomski trik Mustafe Ceria da
se domogne najvie politke pozicije nakon to mu nije uspjelo da
se nametne kao doivotni ili nad-reis na posljednjoj sjednici Sabora
Islamske zajednice u njegovom mandatu, a BANU je plemenita ide-
ja nekolicine naih izvanrednih naunika i umjetnika. Naalost, oni
su, poslovino, politki naivni ljudi primili spomenut dvojac u
osnivae BANU-a, mislei da e im oni donijet poetni novac za rad
te insttucije. Daljnje ponaanje Ceria i Zukorlia je poznato javno-
st: BANU nije dobila nikakav novac od njih iako su ga sakupili od
naeg naroda u tzv. dijaspori i sada oni, Ceri i Zukorli, sve ine
da iz njezina lanstva istjeraju mene i dr. Ibrahima Paia i BANU
uine iskljuivo svojim djelom koje bi im pomoglo da ostvare nove
karijere. Mi, ostali osnivai, podravamo predsjednika Ferida
Muhia i vjerujemo da e spasit ovu, naem narodu itekako po-
trebnu insttuciju, drei se Statuta koga smo usvojili. Ako se to
desi, Ceri i Zukorli e najvjerovatnije oti iz ove insttucije, a ako
se to ne desi, onda e je njih dvojica sruit.
Doneseni Ustav Islamske zajednice nije postavljen
na erijatskim osnovama
U tom kontekstu, kakvo je Vae miljenje o uspostavljanju in-
sttucije tzv. europskog mufije? Mnogi alimi i bonjaki intelek-
tualci dali su negatvan odgovor, a s druge strane, nekima je to,
za sada, nedosanjani san.
Pria o evropskom mufiji, naravno, vezana je za Mustafu Ceri-
a. Ja sam zbog toga bio protv te inicijatve, ali nakon to sam sa-
sluao neke nae vane imame koji ive u Zapadnoj Evropi, izgleda
da se u EU zaista ozbiljno razmilja o evropskome mufiji i da ta
funkcija ima svoga smisla. Ali, kako do nje doi? Ja ne znam. Ono
to u ovome trenutku ovjek moe rei jeste da po svaku cijenu
Bonjaci moraju odbacit relatvizaciju pozicije reisu-l-uleme u Sa-
rajevu. Ako bi se to desilo, onda nas eka novi, planirani haos.
Kakvo je Vae miljenje o najavljenoj kandidaturi biveg reisa
Mustafe Ceria na mjesto bonjakog lana u Predsjednitvu BiH?
INTERVJU
25 TRAVANJ 2014.
Valjda se moje miljenje, nakon moga sukoba sa tm udbaem,
unaprijed zna. Ukratko: gadi mi se!
Prije nekoliko godina, u pisanom elaboratu, zatraili ste da se
Islamska zajednica postavi na islamske osnove. Nakon viemje-
sene javne rasprave krajem travnja/aprila 2014. usvojeni su
amandmani na Ustav Islamske zajednice u BiH. Koliko su usvoje-
ne ustavne promjene u skladu s Vaim shvaanjem ure/dogovo-
ra vjernika i modernog ustroja vjerske insttucije?
Naalost, moja saborska inicijatva o erijatzaciji Islamske za-
jednice i dalje nailazi samo na ogluhu. Istna, imami je podravaju u
svakom susretu sa mnom, ali samo preda mnom. Tokom nedavne
javne rasprave Nastavno-nauno vijee Fakulteta islamskih nauka,
uz ostale prijedloge, gotovo u cijelost je podralo tu moju inicijat-
vu, ali nijedan od naih prijedloga nije usvojen nit je uope doao
na raspravu u Saboru. Doneseni Ustav nije postavljen na erijat-
skim osnovama i to e se ne samo ovoj administraciji Islamske za-
jednice, nego svima nama, lanovima Islamske zajednice i Bonja-
cima obit o glavu. Ovo nije na islamski nain centralizirana i soli-
darna, ve razroka, vieglava, nejedinstvena zajednica. Kakva uma
takvi zeevi! Sa ovakvim pasivnim lanstvom Islamske zajednice,
koje misli da e pukim inom plaanja lanarine ispunit sve svoje
obaveze prema islamu i Ummetu, sa ulemom koja na svaku inicija-
tvu odmahuje rukom i unaprijed je smatra preuranjenom za nae
prilike, a pred svakom zloupotrebom vlast mudro ut, sa ova-
kvom svjetovnom inteligencijom kojoj je do islama stalo koliko do
lanjskog snijega nerealno je oekivat i najmanju erijatzaciju
matce naeg postojanja.
Europa nije prevladala duh ekstremne
posesivnosti, materijalizacije i podjele na graane
Atene i barbare
U Europi sve vie jaaju ekstremni neonacistki pokret, koji
imaju sve jae uporite u parlamentma svojih zemalja. Meu nji-
ma se istu grka Zlatna zora, koja ima ak 18 zastupnika, kao i
Stranka za slobodu, na ijem je elu poznat islamofob Geert Wil-
ders, koja je nakon izbora 2010. godine postala trea najsnanija
stranka u Nizozemskoj. U veini sluajeva objekt njihove mrnje
su muslimani. Nedavno je Zlatna zora otvoreno prijetla muslima-
nima u Grkoj kako e bit zaklani kao pilad ako se ne odsele iz
Grke, te da e sprijeili izgradnju prve damije u Ateni. S druge
strane, liberalni Wilders izjavljuje: Ne mrzim muslimane, mr-
zim islam. Kuda jaanje takvih ideja moe dovest Europu?
Naalost, Evropa ni nakon najkrvavijeg od svih stoljea mislim
na prolo stoljee nije uspjela da prevlada svoj duh ekstremne
posesivnost i materijalizacije i, prije svega, Aristotelove podjele na
graane Atne i barbare. Nakon hladnoratovskog razdoblja, sada
smo mi, muslimani, postali ako smo to ikada i prestali ovdje bit?
novi njezini barbari, koji imaju slobodu samo da budu dobri
robovi, kako je pisao ist flozof, najutjecajniji od svih na ovom
kontnentu. No, ta stvar i ne mora bit tako pesimistna jer u
vrtlonoj dijalogici Evrope, kako kae E. Morin stanuje i onaj
drugi duh, suprotstavljen prvome po kome su islam i muslimani
dio Evrope, kako kae M. Barosso a ne nikakvo njezino strano
tkivo. Siguran sam da e opasne ideje koje spominjete ojaat ovaj
drugi duh, ali i nas, muslimanske Evropljane. Na tome putu, na-
Pria o evropskom mufiji, naravno,
vezana je za Mustafu Ceria. Ja sam
zbog toga bio protv te inicijatve, ali
nakon to sam sasluao neke nae va-
ne imame koji ive u Zapadnoj Evropi,
izgleda da se u EU zaista ozbiljno raz-
milja o evropskome mufiji i da ta
funkcija ima svoga smisla. Ali, kako do
nje doi? Ja ne znam. Ono to u ovome
trenutku ovjek moe rei jeste da po
svaku cijenu Bonjaci moraju odbacit
relatvizaciju pozicije reisu-l-uleme u
Sarajevu. Ako bi se to desilo, onda nas
eka novi, planirani haos.
Do Daytona 2 mora doi, ali on se mo-
e odrat pod dva uvjeta: prvo, da se
potuju principi meunarodnog prava i,
drugo, da na njemu, osim sila Zapada,
uestvuju Republika Turska i Saudijska
Arabija kao meunarodni zattnici bo-
njakih interesa. U protvnom, Bonjaci
bi bili izloeni novoj luakoj koulji.
INTERVJU
26 PREPORODOV JOURNAL 162
ma je potreban vjerski ar, autentni dihad al-kalami/borba za
islam i muslimane vlasttom rijeju, duh islamske nauke, umjetno-
st, flozofje i ahlaka/islamskog morala. Podsjeam vas da su musli-
mani nakon kriarskih ratova u 11. i 12. stoljeu i mongolske najez-
de u 13. stoljeu, nakon pada Garnate/Granade, upravo naukom i
ahlakom uspijevali da trijumfalno iziu iz Triju noi islama.
Medijska kampanja pod nazivom islamski fundamentali-
zam, koja traje od 80-ih godina prolog stoljea, dobila je svoje
gorljive sljedbenike, zar ne? Detaljno ste prouavali manifest An-
dersa Breivika, norvekog desniara i zloinca, pri emu ste doli
do zanimljivih zakljuaka.
Moji zakljuci su slijedei: da je taj manifest mogao sainit sa-
mo neki ozbiljni insttut, i to nakon viegodinjih istraivanja, anali-
ziranja i planiranja, kao i da su europski nacist povezani od Londo-
na i Osla do Beograda i Atne. Podsjeam vas da je i Hitler neke
svoje ideje preuzimao od engleskih ultradesniarskih krugova, dar-
vinista i inkvizitora koji su istrijebili viemilionsku rasu miroljubivih
Indijanaca na amerikom tlu. Sa alom se sjeajui ubijenih norve-
kih djevojaka i mladia, koji su, svojim izborom da ive u drutvu sa
ljudima drukijeg porijekla i svjetonazora, i ne htjui prkosili stra-
nom inkvizitoru Breiviku i u ovom odgovoru u ostat optmist-
an, jer je izrazita veina norveke javnost emocionalno i polit-
kim stavom stala uz rtve, a osudila ubicu!
S jaanjem islamofobije, jaaju i vrijeanja Bojeg poslanika
Muhammeda, a.s., putem flmova, karikatura, ozbiljnih znan-
stvenih radova Kakav bi trebao bit adekvatan muslimanski od-
govor?
Naa dva osnovna islamska izvora, Kur'an i Sunnet, ne samo to
su dostavili Istnu, nego su i nas, njezine sljedbenike, poduili kako
da je prenosimo ovjeanstvu. Kur'an navodi tri osnovne metode:
Na Put Gospodara svoga pozivaj mudrou i lijepim savjetom i sa
njima raspravljaj na najljepi nain. Gazali je smatrao da se ova
trea metoda odnosi na muslimanski dijalog sa kranima i Jevreji-
ma, odnosno ehl-i kitabijama, u kome se ne dira ni u iju dogmu,
ve se potcrtava ono to nam je zajedniko. Muslimanski odgovor
na izazov o kome govorite mora bit polivalentan.
ivei Sunnet poslanika Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve se-
llem, to vie ga izuavajui i to kreatvnije ga tumaei, moramo
spasit njegovu beskrajnu svjetlost za svoje nove narataje, a kr-
anima i Jevrejima te drutvenom valu suvremenog agnostcizma
na Zapadu predstavit ga kao Poslanika za sva vremena, kao to
kae Karren Armstrong. Kao jedinog preostalog rizniara pologa
svih 124.000 vjerovjesnika i poslanika, pa i onih poslanika na koje
se primarno referiraju prvi, Isaa, a.s., sina Merjemina, ili drugi, Mu-
saa, a.s. Jer oni nemaju sunnete nijednog od svojih poslanika, te
sunnete uva poslanik Muhammed. Podsjeam vas da Kur'an sve
Allahove poslanike naziva uswet-om, modelom identfkacije za i-
tav ljudski rod, i ako nestane toga vjerovjesnikog pologa a na to
ciljaju autori smea koje ste spomenuli niko nee moi savreme-
ne i budue kranske, jevrejske, agnostke i druge narataje spa-
sit od bezbotva i, posljedino, socijalnih i svih ostalih zala.
Ulema s ovih prostora ut, pa i kada se takve stvari mogu
proitat u osnovnokolskim udbenicima. Npr. u zvaninom hr-
vatskom udbeniku iz povijest za 6. razred osnovne kole pie
sljedee: Trgovac iz Meke, imenom Muhamed, ivio je krajem VI.
i poetkom VII. stoljea. Upoznavi se s kranskom i idovskom
vjerom koja je propovijedala vjeru u jednoga Boga, odluio je ute-
meljit novu vjeru koja e ujedinit dotad razjedinjena arapska
plemena. Stoga je i on zapoeo propovijedat vjeru u jednoga bo-
ga. Vrhovno boanstvo nove vjere islama je Allah, a sljedbeni-
ci islama nazivaju se muslimani. Muhamed je sebe smatrao Bo-
jim prorokom. Va komentar?
Takve stavove su dahilijjetski Arabljani, henoteist, Jevreji i ne-
to krana, iznosili odmah po Nubuvvetu obznani poslanstva Mu-
hammedova, s.a.v.s. To i takvo osujeivanje islama traje vie od 14
stoljea, a poslanik Muhammed, s.a.v.s., iz dana u dan privlai sve
vie ljudi svojoj svjetlost. Neki mladi henoteist, biljee historici, koji
je Poslanika poznavao prije Nubuvveta, kada je uo da je on oglasio
svoje poslanstvo, rekao je samom sebi: On poslanik? To je najvea
istna ili najvea la! Ako je to najvea istna onda me ona obavezu-
je, a ako je najvea la onda mi je jedina obaveza da je ugasim!
Oko tri godine je iao za Poslanikom, prato njegova obraanja i po-
stupke i samo uto. Nakon toga, priao je Poslaniku i izjavio eha-
det. Poslanik, s.a.v.s., upita ga zato je toliko oklijevao, na to mu
ovaj mladi odgovori: Da t nisi poslanik od Boga, t bi sigurno bar
nekad izrekao neku la, ili polula, ili neto to te je nedostojno, ili bi
uinio neki postupak koji t ne prilii... Ali, sve to t ini, slae se sa
mojim razumom i mojom prirodom. Svako ko neoptereeno izua-
va njegov briljantni Sunnet doi e do istog zakljuka.
Do Daytona 2 mora doi, ali uz dva uvjeta
Protest u BiH tokom veljae/februara 2014., koji su donijeli
nezapamene nemire i demonstracije u veem broju gradova, po-
kazali su da je bosansko-hercegovaka politka scena prilino
tuna i tegobna. Politki analitari smatraju da su Bonjaci u
najgorem stanju od kraja rata do danas. Kakva je Vaa ocjena
sadanjeg poloaj Bonjaka u BiH?
Februarski su protest, suprotno parolama njihovih aktera, sa-
mo jo vie uzdrmali dravu, a nita bitno nisu donijeli. To su, da se
razumijemo, bili protest Bonjaka/Jugoslavena protv Bonjaka/
muslimana. Naalost, postojee garniture vlast, koje ne branim,
nemogue je smijenit zbog sadanjeg izbornog zakona u Bosni po
kome samo parlamentarne stranke imaju pristup dravnom bude-
tu. Da nisu bili zloupotrijebljeni od svojih zasad nepoznath nalogo-
davaca, te protestante je trebalo okrenut protv OHR-a koji je na-
metnuo takav izborni zakon i koji nau dravu u ovoj daytonskoj
rasistkoj svinjariji, kao to ree Devad Karahasan dri zaklju-
anom. Dakle, treba nam zakon po kome emo svi, koji elimo da
politkim sredstvima otkljuamo svoje pravo na dravu i da tu dr-
avu razvijamo ravnopravno, uestvovat u izbornoj trci. To je farz-
i kifaje, zajednika obaveza svih muslimana.
Prola su skoro dva desetljea od mirovnih pregovora u
Daytonu i potpisivanja sporazuma koji je u znaajnoj mjeri krivac
za sadanje neodrivo stanje u BiH. Gdje je izlaz iz daytonske
luake koulje? Moe li doi do revizije Daytonskog sporazuma
kako bi BiH postala funkcionalna drava na cijelom prostoru?
Do Daytona 2 mora doi, ali on se moe odrat pod dva uvje-
ta: prvo, da se potuju principi meunarodnog prava i, drugo, da
na njemu, osim sila Zapada, uestvuju Republika Turska i Saudijska
Arabija kao meunarodni zattnici bonjakih interesa. U pro-
tvnom, Bonjaci bi bili izloeni novoj luakoj koulji.
Bili ste i aktvni sudionik politkih dogaanja u jednom periodu
svoga ivota, 12 godina ste bili uz rahmetli predsjednika Aliju Izetbe-
govia, svoga ahbaba. Sjeate li se kakvih razmiljanja rahmetli
predsjednika Izetbegovia? Da li su sadanja SDA i drava Bosna i
Hercegovina ono za to se rahmetli Alija Izetbegovi borio i zalagao?
INTERVJU
27 TRAVANJ 2014.
Da vas podsjetm: na prvim poslijeratnim izborima 1996. godi-
ne SDA je dobila preko 70% bonjakih glasova, a danas ih ne dobi-
ja ni 15%. Bonjacima je spas u jednoj jakoj politkoj muslimanskoj
i svebonjakoj demokratskoj organizaciji koja bi formirala bosan-
skohercegovaki front sa drugim nebonjakim demokratskim
strankama desnog centra. Ni jednog ni drugog zasad nema na po-
molu! to se te rahmetli Alije Izetbegovia... Da, bio sam uz njega
sve do 2001. godine, u politkom smislu, a sve do njegove smrt, i
poslije njegove smrt, u ljudskom smislu. Ja sam ga doivljavao kao
svoga ahbaba, a vjerovatno i on mene. Meutm, poslije Daytona,
to je, jednostavno, bio drugi ovjek u politkom smislu. Nekoliko
puta ili smo zajedno na vane politke sastanke, naroito one taj-
ne, za koje skoro niko nije znao. Bio sam iznenaen kakve mi je
teke i najpovjerljivije zadatke davao, dok je, u isto vrijeme, vrio
pritsak na mene da prestanem sa svojim antkomunizmom.
Jednom smo se, u Marakeu, u hotelu gdje je odsjeo Winston
Churchill kada je tajno pravio svoje planove za sjevernoafriki front
protv Hitlera Alija je spavao u njegovom apartmanu do pred
rani sabah svaali, doslovno otmali se za nau stranku. Ja sam
bio za to da ona ostane muslimanska i svebonjaka, bez ikakvog
dodira sa komunistma, a on je bio za pomirenje sa komunistma.
Tvrdio je kako su se kod Srba pomirili etnici i partzani, kod Hrvata
ustae i partzani i da se i mi moramo pomirit sa naim partza-
nima te da SDA mora krenut ka graanskoj opciji. Moete zami-
slit kako sam se osjeao? Najprije sam poeo da kriim i prokli-
njem, podsjeam ga na Allaha, d.., i Sudnji dan ta e, bolan,
rei Allahu, d.., na Sudnjem danu? zatm na Saliha Behmena
Kako te nije std Salke? Uvjeravao sam ga da nai komunist
nisu nikakvi socijaldemokrat ve najprimitvniji afri te da je po-
djela meu nama, Bonjacima, sasvim druge prirode od one podje-
le kakvu imaju Srbi i Hrvat unutar svojih korpusa, da se u svakoj
analogiji krije opasnost od krivog zakljuka, itd. Ali, nita nije po-
moglo: Alija je imao mo, odluio je da namjerno izgubi prve na-
redne izbore, a onda da se pomiri sa komunistma da se poklo-
ni komunistkom ejtanu, to bi rekao moj brat Nedad.
Da se razumijemo: on je to sve uradio u najboljoj namjeri. Rezul-
tat njegove odluke su poznat javnost. Kada je, na Kongresu SDA
2001. godine, isposlovao to pomirenje, kada sam ja, neposredno
nakon 11. septembra i toga kongresa, uskoro bio stavljen na crnu li-
stu u ambasadama nekih zapadnih zemalja spasio me jedan moj
prijatelj, katolik, ambasador jedne prijateljske zemlje otao sam
rahmetli Aliji u Centralu SDA i politki se halalio s njim ovim rijeima:
Vidi, Alija, kada smo napravili SDA, ja sam pitao svoga rahmetli
babu, imama, da li da idem s tobom jer smo i tada, 1990. godine,
mogli zavrit u zatvoru, pa sam se bojao da sada svjesno ne nane-
sem bol svome babi on mi je, u Gornjem Vakufu, gdje sam ih upo-
znao nakon SDA-ovog skupa, rekao: 'Dobro, sine, idi s naim Alijom,
jer ovo je borba za slobodu islama i muslimana, a i nas hoda, ima-
ma!' Vidi, Alija, da nas nisu podrali imami, ove stranke ne bi bilo, a
t sada nau najveu politku organizaciju predaje u ruke Saveza
komunista! Od danas mene, hode i hodinog sina, ovdje nema!
Od toga dana do danas prolo je 13 godina. Alijinu povijesnu od-
luku njegovi nasljednici i ideolozi graanske opcije, socijalistki
intelektualci koji su upropastli sve ega su se takli u naem narodu,
i danas tumae kao njegovu posljednju pobjedu, a zapravo, radi se o
genijalnom promaaju! No, ja nisam ovjek koji bi se ikad predao, ja
sam uenik svoga babe i Saliha Behmena islam i Bosna su moji ci-
ljevi, a ne Alija Izetbegovi i njegova voluntaristka, neislamska poli-
tka. Samo me potovanje prema njemu kao, ipak, naem prvom
predsjedniku, sprjeava da svjedoim o njegovim modernistkim
pogledima na islam i imame pogledima u koje bonjaka javnost
nikad ne bi povjerovala o njegovim samostalnim odlukama koje su
se pokazale katastrofalnim za na narod, o njegovoj igri naom za-
jednikom strankom... Valjda e i za to doi vrijeme...
Februarski su protest, suprotno parolama
njihovih aktera, samo jo vie uzdrmali dr-
avu, a nita bitno nisu donijeli. To su, da
se razumijemo, bili protest Bonjaka/Ju-
goslavena protv Bonjaka/muslimana.
Naalost, postojee garniture vlast, koje
ne branim, nemogue je smijenit zbog sa-
danjeg izbornog zakona u Bosni po kome
samo parlamentarne stranke imaju pri-
stup dravnom budetu. Da nisu bili zlou-
potrijebljeni od svojih zasad nepoznath
nalogodavaca, te protestante je trebalo
okrenut protv OHR-a koji je nametnuo ta-
kav izborni zakon i koji nau dravu u
ovoj daytonskoj rasistkoj svinjariji, kao
to ree Devad Karahasan dri zakljua-
nom. Dakle, treba nam zakon po kome e-
mo svi, koji elimo da politkim sredstvi-
ma otkljuamo svoje pravo na dravu i da
tu dravu razvijamo ravnopravno, ue-
stvovat u izbornoj trci. To je farz-i kifaje,
zajednika obaveza svih muslimana.
INTERVJU
28 PREPORODOV JOURNAL 162
Stvari se kreu u pravcu koji je povoljan za nau
Bosnu i Bonjake
Nedavno ste govorili o potrebi pravednog i sveobuhvatnog
bonjako-srpskog mirovnog sporazuma, koji bi pomogao stva-
ranju takvog sporazuma izmeu pravoslavnih i muslimanskih
naroda koji ive na podruju od Vladivostoka do Cazina. Moe li
tom sporazumu pomoi to meu ivima vie nije akademik Do-
brica osi, otac srpske nacije i glavni ideolog Memoranduma
SANU?
Bonjako-srpski odnosi su najneuralginije pitanje balkanskog
vora. O tome pitanju razmiljam bar dva i po desetljea, i sve mi
se ini kako smo mi, Bonjaci, imali malo znanja i vjetne da taj
vor raspetljamo u svome, srpskom i svaijem drugom interesu. Mi
ne poznajemo Kur'an, mi ne znamo kreatvno itat Sunnet. Ne po-
znajemo dovoljnu ni svoju, nekmoli tue historije. Mi smo doista
pretpolitki narod. Antmuslimanski i antbonjaki reimi u po-
sljednjih 130 godina u nama su ubili sve nae izvorne, potcajne
vjerskopolitke ideje, od naih umova formirali su svoju, sa naeg
stanovita tuu inteligenciju, potpuno odroenu od vlasttog na-
roda i svojih korijena.
Mi se ne pitamo ta bi poslanik Muhammed, s.a.v.s., uradio da
je na naem mjestu. Po mome miljenju, najprije bi prouio menta-
litet srpskog naroda, a zatm bi traio saveznike za svoje univerzal-
no plemenite ciljeve u tome narodu i kod njegovih neprijatelja.
Potom bi podravao iku monoteizma u tome narodu, ma koliko
on bio opskuran u ovom sluaju. Nakon toga bi im iznosio uenja
islama, a u isto vrijeme se pripremao za odbranu od njihovog veli-
kosrpskog zloinakog projekta u svakome momentu i na svakom
koraku i protv njega vodio neprestanu borbu svim sredstvima koja
doputaju naa vjera i opeljudska pozitvna civilizacija. Najvei
srpski historiari argumentrano tvrde kako proces hristjanizacije
nikada nije zavren kod Srba. To je narod koji pripada tzv. svetosav-
lju, vie nego bilo kojoj nebeskoj religiji...
Nakon svega to nam je velikosrpska ideologija i praksa uinila,
mi imamo priliku da na najiri, najkreatvniji nain konkretziramo
kur'anski ajet: Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrat pa e t
dumanin tvoj odjednom prisni prijatelj postat! A to mogu posti
samo saburljivi! To mogu posti samo sretni. Ko se boji toga ajeta
i Kur'ana u cjelini? Dobrica osi, najglasniji i najopsesivniji ideolog
srpskog irka viebotva i nevjernitva. U svojoj knjizi Vreme
zmija on se doslovno boji da e uslijed sve vie atraktvnost isla-
ma za Zapadnjake, pa ak i za njegove Srbe njegov narod oti u
Ihtonovu religiju. Citrat u Vam to mjesto, gdje on, govorei o
suvremenim srpskim generacijama, pie slijedee: ta e se njih
tcat sudbina srpskog naroda, Kosova, Republike Srpske, Vojvodi-
ne, Srbije? Oni su mondijalist; oni su 'graani sveta'... Za njih nee
postojat narod ni sirotnja. ene e im bit samo 'ribe'. Zabava e
im bit nasilje; sivi biznis i seks. Dokle e takvo drutvo trajat? Dok
postoji ovakva kakva postoji Amerika i njena ideologija i civilizacija.
Dvadeset i prvi vek e bit apokaliptki vek; vek uasa, nepoznath
dosadanjoj istoriji. I pobeda Ihtonove monoteistke religije. A to
e bit islamska. Usputno reeno, Ihton ili na grkom jeziku Ixion,
bio je mitoloko bie koje je na prijevaru ubilo svoga tasta, zbog
ega je smatrano biem neoienim od grijeha. osi u islamu
vidi religiju prijevare, a muslimani Balkana, umjesto zahvalnost Sr-
bima to uope ive na Zemlji, po osiu, lukavo kuju ihtonovske
zavjere srpskom narodu!
Pogledajte sada Kur'an: A koliko puta je malobrojna skupina
pobijedila veliku skupinu s Allahovom pomoi?! Pogledajte suru
Inna e'atajna, koju naa ulema uporno opskurno prevodi i tumai:
Ti stalno budi u duhovnoj vezi sa Gospodarom svojim i Njemu se
okreni itavim svojim biem; onaj ko tebe vrijea on e bez spo-
mena ostat! A ta je sura objavljena povodom prijetnji koje su he-
noteist Arabije upuivali poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., nakon
to mu je umro malodobni sin tvrdei da e, sa skorom Poslaniko-
vom smru, nestat i islama i muslimana. Zar se osi, Karadi i
ostali geniji zla iz srpskoga naroda razlikuju od Poslanikovih ne-
prijatelja? Pa ega i koga je nestalo na Arabijskom poluotoku: isla-
ma ili irka?
U kontekstu reenog namee se neminovno pitanje: moe li se
Bosna i Hercegovina ouvat? Imaju li Bonjaci, najbrojniji narod
u BiH, dovoljno mudrost, esttost i intelektualnog potencijala
da sauvaju svoju domovinu jednu i jedinu?
U svojoj novinarskoj karijeri tri puta sam obavio razgovor sa
gospodinom Viktorom Jakoviem, prvim amerikim ambasadorom
u Bosni i sve tri puta mi je taj veliki gospodin ponavljao: Vaa
ansa je u granici na Drini koja je meunarodno priznata granica!
Zapamtte, Rusi su tenkovima preorali granice triju baltkih zema-
lja: Litvije, Latvije i Estonije, Amerika je preko 70 godina ambasado-
re th zemalja drala u Washingtonu i danas su to slobodne ze-
mlje u meunarodno priznatm granicama! Suprotno osiu, koji
je smatrao da meunarodna konstelacija ide naruku velikosrp-
skom projektu, stvari se kreu u pravcu koji je povoljan za nau
Bosnu i Bonjake.
Zabranjeni pisac u vlastitoj zemlji
Za kraj razgovora osobno pitanje to ste Vi, ustvari: pisac,
profesor, politar, flozof? Da li ste zaboravljeni kao pisac? Neg-
dje sam proitao da se smatrate zabranjenim piscem u Bosni?
Jasno je da nisam politar... Moja pozicija u bonjakoj barut-
ni je tragikomina: neottoist, koji imaju vlast u ovom dijelu Bosne
gdje su Bonjaci dominantni, kad izbacuju moju knjievnost iz svih
programa, kau: On je teolog, on nije pisac! Teolozi mislim na
muslimane meu njima, pogotovo za Cerieva vakta kau: On je
pjesnik, nije on za islamsku teologiju!, kao to, fala milom Allahu,
i nisam. Bonjaki politari kliu u duetu: On nije za politku, on
je pjesnik i hoda!
Ustvari, bitno je ko su oni jer oni imaju mo i svi oni su doveli, i
danas vode, ovaj nesretni narod u propast. Neskromno, oni su tako
jadni, tako nemoralni, tako iskompleksirani, tako neobrazovani i
nesposobni da se boje svake svjee, originalne ideje, pa i moga pi-
sanja i mojih flipika protv svega to ovu zemlju i ovaj narod dri
pod svojom izmom! Zato sam ja i danas zabranjeni pisac u vlast-
toj zemlji. Danas samo ne mogu da me hapse, kao nekada, ali iste
etniko-komunistko-inkvizitorske sile zla gue moj glas i elimini-
u me iz knjievnog i openito javnog ivota gdje god stgnu, nesmi-
ljeno. Zapravo, one, udruene sa ttoistkim kameleonima iz naeg
naroda, to ine svakom glasu bonjake slobode, pogotovo onom
koji je inspirisan islamom.
Islam i bonjatvo su zabranjeni, pod stgmom u Bosni! I samo
oni! Islam i bonjatvo se sumnjie, otkrivaju, analiziraju, gu-
e... Ne ugroavaju se prava Jevreja ni Roma danas u Bosni ni iz-
daleka kao prava Bonjaka! Pa ako ste pisac nepotkupljivi svje-
dok Povijest, kako kae Krlea ponikao u islamskoj vjeri i bo-
sanskome jeziku, morali biste bit glas za slobodu evropskih Pale-
stnaca, posljednjeg naroda u Evropi koji, na poetku 21. stoljea,
uslijed povijesnih zabrana i stgmatzacija sa svih strana, postaje
nacija. q
BOSANSKI BAROMETAR
29 TRAVANJ 2014.
Skuptna u Banja Luci donijela je sredinom travnja 2014. enttet-
ski Zakon o prebivalitu i boravitu. Ovim zakonom graani e mora-
t uz prijavu prebivalita predoit i neki od dokaza, poput kupopro-
dajnog ugovora za nekretninu ili dokaz da imaju valjan osnov za pri-
javu prebivalita na toj adresi. "esto dolazi do zloupotreba po ra-
znim osnovama. Mi moramo uredit tu oblast", rekao je Radislav Jo-
vii, ministar unutranjih poslova RS-a. A da je oblast neureena,
istakao je Jovii, otkrilo se na lokalnim izborima prije dvije godine
kada je od strane koalicije 1. mart pokrenuta kampanja o prijavlji-
vanju ljudi na podruje Srebrenice. Tome je prethodila odluka banja-
luke vlade da se ne pristupi izmjenama Izbornog zakona koji se do
tada sprovodio, a odnosilo se na mogunost da svi graani BiH glasa-
ju u prijeratnom mjestu prebivalita, bez obzira gdje ive danas.
Izglasavanje zakona izazvalo je reakciju nesrpskih graana i
stranaka tog dijela Bosne i Hercegovine jer je tme prekren Ustav
te zemlje. I zaista, reguliranje prebivalita u ovlast je drave, a ne
entteta, pa e u narednim mjesecima to bit vrua tema, sve do
izbora u listopadu 2014.
Najprije je u tabu Milorada Dodika bilo odlueno da se zakon
u skuptni razmatra po hitnom postupku. Kao izgovor istaknuto je
da je to odgovor na blokadu zakona na dravnom nivou koji ne
moe proi proceduru u Domu naroda, jer su predstavnici Bonja-
ka protv, s obrazloenjem da se radi o ugroavanu prava graana.
Ipak, da je to vrlo kakljiv problem pokazuje i iznenadna pro-
mjena prijedloga da se ide u hitnu proceduru prijedlogom o redov-
noj proceduri. Taj je prijedlog ponudio zastupnicima zakonodavni
odbor skuptne, no ne treba sumnjat da je zapravo Dodik u za-
dnjem trenutku ustuknuo. To pak nije bila prepreka da se zakon
izglasa. Veinom glasova srpskih poslanika odbijen je prijedlog Klu-
ba SDP-SDA da se ovaj nacrt povue iz parlamentarne procedure. U
obraanju zastupnicima Amir Zahirovi, lan poslanikog Kluba
SDP-SDA, kazao je da ovaj zakon treba povui iz procedure jer nje-
govo donoenje nije u nadlenost entteta. "Ovo je krenje lana 4.
Ustava BiH i derogiranje dravne nadlenost i dravnog Zakona o
prebivalitu jer se u lanu 46. enttetskog zakona navodi da stupa-
njem na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o prebivalitu i
boravitu BiH", pojasnio je Zahirovi. On je obavijesto predsjedni-
ka skuptne Igora Radojiia da poslanici SDP i SDA iz principijelnih
razloga nee prisustvovat dijelu sjednice tokom koje se bude raz-
matrao nacrt ovog zakona.
Ugroena sloboda kretanja
efk Daferovi iz SDA rekao je da ovo pitanje nije u nadleno-
st entteta ve iskljuivo drave i da se radi o klasinom pritsku na
dravne insttucije. "Mi nastavljamo sa svojom politkom kada je
taj zakon u pitanju. Smatramo da je to veoma tetan zakon za sve
graane i za BiH. Pokuaj vlast RS-a je veoma rizian potez jer se
radi o antdejtonskom djelovanju. Vlast ne mogu zanemarit slobo-
du kretanja, robe, ljudi, kapitala ili ograniavat slobodu koja je jed-
nako vrijedan daytonski princip kao i sloena struktura zemlje. A
ovaj zakon bitno ugroava slobodu kretanja."
DOK MILORAD DODIK DONOSI PROBLEMATINI ZAKON O PREBIVALITU, U HRVATSKIM STRANKAMA
DOLAZI DO RASKOLA
Zakon je protuustavan
Emir Suljagi, koordinator Graanske koalicije 1. mart kae
da vlast u Banja Luci ne moe donijet zakon samo na jednom dijelu
teritorije BiH: "Enttetski zakon ne moe preivjet apelaciju Ustav-
nom sudu BiH, ak i ako se desi da proe sve instance u RS-u. Da
sam na mjestu vlast u RS-u, ja bih bio malo paljiviji jer usvajanje
dva zakona o prebivalitu je veoma opasno, to bi bio kraj jedinstve-
nog sistema linih dokumenata."
Predsjednik Kluba SDP-SDA Ramiz Salki i potpredsjednik Skup-
tne rekao je da ovakav zakon moe tett bezviznom reimu.
Sljedbenici Milorada Dodika, ali i njegovi oponent koji su podr-
ali ovakav zakon uplaili su se ne samo masovnijeg prijavljivanja
prebivalita u tom enttetu, nego i poteza enttetske Skuptne Fe-
deracije BiH koja je netom usvojila Zakon o pravima povratnika u
prijeratno mjesto prebivalita u RS i Brko distrikt, kojim se povrat-
nicima omoguava da bez obzira na prijavu prebivalita u manjem
bh enttetu zadre sva prava u Federaciji BiH. "Sedam dana prije
usvajanja ovog zakona, SDA je potpisala koalicioni sporazum sa ko-
alicijom 1. mart, iji je cilj da u RS-u dobije 100.000 glasova, da
dominira Narodnom skuptnom i da u Parlamentu BiH obesmisle
enttetsko glasanje", rekao je predsjednik Skuptne Igor Radojii.
Stopiran zakon na dravnom nivou
Podsjetmo, zakon na dravnom nivou kojeg je predloilo Vije-
e ministara BiH za sada je blokiran jer su se poslanici SDA alili da
zakon tet interesima Bonjaka. Pa iako je Ustavni sud BiH takvo
miljenje odbio, zakon nikako ne moe dobit zeleno svjetlo jer
SDA-ovi delegat u Domu naroda opstruiraju sjednice, zbog ega
Milorad Dodik i istomiljenici gube strpljenje.
No, procedura je ipak sloenija jer se zakon mora razmatrat i u
vijeu naroda kao nekom vrstom drugog doma enttetskog parla-
menta, a to znai da e Klub Bonjaka pokrenut vitalni nacionalni
interes. Nakon toga slijedi usaglaavanje u zajednikoj komisiji, a s
obzirom da je izvjesno da dogovora nee bit, zakon e zavrit na
enttetskom ustavnom sudu. Ukoliko i proe ovu instancu, stru-
Emir Suljagi
BOSANSKI BAROMETAR
30 PREPORODOV JOURNAL 162
njaci predviaju da e bit pokrenuta apelacija i na Ustavnom sudu
BiH. Sudei po procedurama, malo je vjerojatno da e zakon stupi-
t na snagu prije izbora ove godine, to je i bio cilj velikosrbima.
Potvrdio je to i Halid Genjac, predsjedavajui Kluba bonjakog
naroda u Domu naroda Parlamentarne skuptne BiH. On je rekao
da e klubovi bonjakog naroda u Vijeu naroda manjeg entteta i
Domu naroda Parlamentarne skuptne Bosne i Hercegovine kori-
stt sve doputene pravne mehanizme kako bi sprijeili stupanje
na snagu prijedloga Zakona o prebivalitu i boravitu u ovom bo-
sanskohercegovakom enttetu. On je istakao kako odluka Skupt-
ne da razmatranje zakonskog akta iz hitne vrat u redovnu proce-
duru pokazuje da su i srpski poslanici svjesni da se pitanje prebiva-
lita i boravita ne moe rjeavat na nivou entteta. No to koriste,
tumai tako Genjac, kao mehanizme za pritsak na Dom naroda PS
BiH da donese izmjene i dopune Zakona o prebivalitu i boravitu
dravljana BiH koje je u proceduru dostavilo Vijee ministara BiH.
Ustavom BiH, podsjea predsjedavajui Kluba bonjakog na-
roda, jasno je defnirano da je jedno od temeljnih ljudskih prava
sloboda kretanja, a samim tm i vlastt izbor mjesta prebivalita i
boravita. "Ukoliko se usvoje zakonska rjeenja koja e bit druga-
ija u jednom enttetu u odnosu na dravu BiH, a to je vidljivo iz
prijedloga koji je ponuen u RS-u, onda je to veliki problem. U tom
sluaju radi se o oduzimanju nadlenost dravi, protuustavnom i
protuzakonitom djelovanju. Podrivanje nadlenost drave bila bi,
uvjeren sam, dovoljna osnova da Ustavni sud BiH takav zakon stavi
van snage", ocijenio je Genjac.
Kao injenicu da se radi o protuustavnom djelovanju Genjac
potkrepljuje i podatkom da je u Ustavu BiH i to njegovim lanom 1.
jasno propisano da je BiH pravna drava. "Enttetski zakon bi uveo
pravnu nesigurnost graana i ako se kao takav ne bi stavio van sna-
ge, imali bismo nesagledive posljedice", upozorava Genjac. Navodi
i da je Aneksom 7. Daytonskog mirovnog sporazuma jasno navede-
no kako e enttet uklonit sve administratvne prepreke kada je u
pitanju povratak. "Zakon koji se predlae u RS sadri elemente koji
su neprecizni i zasigurno kao takvi bi ometali povratnike. Stoga mo-
emo rei da je taj akt i protvan Aneksu 7", ocjena je Genjca.
Ovaj zakon osudili su SAD i Ured visokog predstavnika.
HDZ 1990 ne ide zajedno s Hrvatskim narodnim
saborom
Defnitvno je puklo izmeu dvaju HDZ-ova. Stranke okupljene
oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), s iznimkom HDZ 1990, na
predstojeim opim izborima u Bosni i Hercegovini izai e zajed-
no. Bivi predsjednik Devedesetke Boo Ljubi izrazio je nezado-
voljstvo to vodstvo stranke na elu s Martnom Raguom ide u
smjeru koji nije, smatra, dobar za Hrvate. "alostan sam zbog toga
to Predsjednitvo HNS-a nije moglo donijet odluku konsenzusom
o zajednikom izlasku na izbore. Moje osobno stajalite oko toga je
ustvari nastavak moga politkog djelovanja od ranije. Ja sam svoj
politki kredibilitet, stranaki, a u okviru toga ak i osobni zadnji
godina apsolutno investrao u projekt HNS-a. Sada i nadalje svoj
politki kredibilitet sam spreman stavit u funkciju samo HNS-a,
odnosno ostvarenja politkih interesa HNS-a. Legitmno je da ljudi
razmiljaju stranaki i osobno, ali ja tu ostajem do kraja principije-
lan", rekao je Ljubi.
Dodao je kako projekt Hrvatskog narodnog sabora treba nasta-
vit djelovat i da su u njega pozivani svi politki predstavnici koji
prihvaaju njegovu politku ukljuujui i dokumente. "Ja osobno
kao predsjednik Glavnog vijea HNS-a i kao lan Predsjednitva
HNS-a nastavit u djelovat na njegovoj daljoj insttucionalizaciji i
ispunjavanju ovoga sadraja koji je defniran politkom HNS-a. Ja
sam uvjeren da taj projekt treba hrvatskom narodu, a u svakom
sluaju i Bosni i Hercegovini i da e on ii dalje. Svaki odgovoran
hrvatski politar trebao bi ga podrat s obzirom na ustavnu i stvar-
nu poziciju hrvatskog naroda", stav je Boe Ljubia.
U politkim krugovima u Hercegovini nakon posljednjih doga-
aja u Hrvatskom narodnom saboru pekuliralo se o moguim po-
djelama unutar HDZ 1990, i to izmeu onih koji su za zajedniki
nastup hrvatskih stranaka i onih koji su za to da spomenuta stranka
sama ide na izbore. I zaista, predsjednik Gradskog odbora Mostara
HDZ 1990, Slaven Ragu, ponudio je svoj mandat na raspolaganje,
ali su lanovi Odbora odbili mogunost da on napust stranku. Ko-
mentrajui za najave ujedinjenja HDZ 1990 s Hrvatskim narodnim
savezom, Slaven Ragu je naveo kako je upravo to glavni razlog
njegove odluke, istui da se toj marginalnoj stranci pravno nere-
gularnom izmjenom Statuta ustupaju mjesta u vrhu stranke kao da
se radi o nekoj realnoj politkoj snazi. "Rije je o stranici koju su
svi napustli, osim Kreimira Zubaka i njegovih istomiljenika. Taj
in nije nita drugo nego davanje politke slamke spasa ovjeku
koji je jedan od najodgovornijih za dekonsttuiranje Hrvata u BiH za
vrijeme Alijanse", smatra Slaven Ragu, rekavi da ne eli bit u istoj
stranci sa osobama koje su, kroz tzv. Alijansu i Platormu, sotonizi-
rali sve hrvatsko u Bosni i Hercegovini. Ne elim i neu bit u istoj
stranci s politkom grupacijom koja i dan-danas pozdravlja Alijan-
su i Platormu te korist svaku prigodu za sotoniziranje svega to
nosi hrvatski predznak, dodao je naglasivi kako ne eli bit dije-
lom politke koju diktra i podupire Sarajevo i dijelom politke koja
u politci iskljuivo vidi trgovinu za to veim plijenom.
Halid Genjac
Boo Ljubi
BOSANSKI BAROMETAR
31 TRAVANJ 2014.
Novo okupljanje
U kuloarima se sve glasnije moe ut da vodstvo HDZ 1990 sve
otvorenije vodi pregovore i sa strankama ivka Budimira (Stranka
pravde i povjerenja - SPP), Zvonka Juriia (HSP) i brae Lijanovi o
postzbornoj koaliciji sa SDP-om na razini Federacije BiH. Potporu
takvom konceptu daju i neki istaknutji pojedinci graanskog svje-
tonazora poput predsjednika Napretka Franje Topia, fra Luke
Markeia, Slave Kukia, itd.
U meuvremenu, ostavku je podnio i glavni tajnik HDZ 1990 Josip
Merdo. "Zbog neslaganja oko pristupa i postupaka vezanih uz dogo-
varanje zajednikog nastupa na odreenim razinama za ope izbore
2014. godine u okviru Hrvatskog narodnog sabora BiH, podnosim
ostavku na mjesto glavnog tajnika HDZ 1990, naveo je Merdo u
ostavci naslovljenoj na predsjednika HDZ 1990 Martna Ragua. Zbog
tee povrede Statuta HDZ 1990, rada u suprotnost s programom i
zbog grubog krenja etkog kodeksa, Predsjednitvo ove stranke je
donijelo odluku o izbacivanju Slavena Ragua iz lanstva HDZ 1990.
Takoer, rasputen je GO Mostar te se obvezalo Glavno tajnitvo
da organizira Izvanrednu izbornu skuptnu za mostarski ogranak
stranke. Na sjednici odranoj u Usori Predsjednitvo HDZ 1990
uskratlo je mandat Boi Ljubiu za predstavljanje HDZ 1990 u Glav-
nom vijeu Hrvatskog narodnog sabora, zbog nepotvanja odluka
koje su donesene na tjelima HDZ 1990. Bilo bi asno mandat vratt
stranci, jer je taj mandat dobio kao predsjednik HDZ 1990. Ova odlu-
ka je u izravnom interesu ozdravljenja odnosa u HNS-u, priopeno
je iz Devedesetke, a zbog javnog istupanja suprotno stavovima
Predsjednitva i Sredinjeg odbora, Predsjednitvo je dalo odobre-
nje za pokretanje stegovnog postupka i protv Damira Ljubia.
Nakon to je Sredinji odbor jednoglasno razrijeio dosada-
njeg Glavnog tajnika Merdu, na prijedlog predsjednika Martna
Ragua, za ovu funkciju izabran je Ilija Cvitanovi, takoer jedno-
glasno. Izabrani je novi glasnogovornik Perko Niki, umjesto dosa-
danjeg Vese Vegara, te meunarodni tajnik Ante Jankovi.
Raspravljalo se i o izvjeu predsjednika Martna Ragua s po-
sljednje sjednice Predsjednitva Hrvatskog narodnog sabora. Tom
prilikom Ragu je istakao kako HDZ 1990 ostaje otvoren za HNS po
pitanju zajednikog nastupa za lana Predsjednitva BiH, RS-u i u-
panijama gdje su ugroeni vitalni nacionalni interes, ali se istovre-
meno zalae za njegovu reformu. "Da smo na ispravnom putu po-
tvruje i takvo stajalite ljudi iz intelektualnih i crkvenih struktura",
navodi se u priopenju HDZ 1990.
Podneseno je i izvjee o sporazumu o integriranju Hrvatskog
narodnog saveza (bivi HSS-NHI Kreimira Zubaka) u HDZ 1990. Ra-
gu je tom prilikom naglasio da ovaj sporazum ne ulazi u domenu
politkog i programskog integriteta koji ima HDZ 1990. "HDZ 1990
ostaje pri svojim programskim stajalitma defniranim na Saboru
ove stranke, a sve stranke koje se prepoznaju u tm okvirima, vrata
HDZ 1990 su im otvorena", navodi se u HDZ 1990. q
Edis FELI
UNUTARSTRANAKI RASKOLI BUDIMIR: BIT E TOGA JO!
Osim u HDZ 1990, dolo je i do istupanja i u Savezu za bolju budu-
nost (SBB), iji je predsjednik Fahrudin Radoni, donedavni ministar
sigurnost BiH. Iz SBB-a su istupila dvojica lanova, zastupnika u Zastu-
pnikom domu Parlamenta Federacije BiH, Hazim Kapi i Nihad Alika-
di. Predsjednik Federacije BiH i Stranke pravde i povjerenja (SPP) ivko
Budimir oekuje, kako je rekao, da e se to u sljedeem razdoblju doga-
at i u drugim strankama. "S obzirom na to da je politka situacija u
BiH, a posebno u Federaciji BiH turbulentna ve gotovo dvije godine i da
ovakva vremena dovode do toga da ljudi iskazuju svoje neslaganje sa
odreenim djelovanjem u politkim strankama, u kojima su do sada
bili, za oekivat je da e se takav proces i nastavit", istaknuo je Budimir.
Hazim Kapi i Nihad Alikadi, kako su istaknuli, nee vie djelovat
u zastupnikom klubu SBB BiH, ve kao samostalni zastupnici u tom
domu. Alikadi je Feni kazao da je njegov razlog za istupanje iz Kluba
upravo SBB-ovo protvljenje hitnoj proceduri seta antkoruptvnih za-
kona, a Kapi da se on i otprije ne slae s politkom SBB-a, posebno u
Unsko-sanskom kantonu, gdje je Radoni zagovarao koaliciju sa SDA-
om i Laburistkom strankom Fikreta Abdia.
U tom kontekstu, Budimir kae da ulazimo u vrijeme u kojem "ma-
ske padaju", odnosno u kojem e se vidjet tko zaista radi u interesu
graana Bosne i Hercegovine, a tko ne. "Doi e do odreenog presla-
givanja na politkoj sceni. Nakon izbora to e bit puno dramatnije
nego sada, ali i do izbora emo imat takvih situacija", kazao je Budimir.
A da bi i u SDA moglo doi do sukoba, i to ponovo izmeu prista-
lica predsjednika stranke Sulejmana Tihia i zamjenika predsjednika
Bakira Izetbegovia, potvruje smjena zadnjeg dana travnja Bakira
Alispahia. On je smijenjen s funkcije lana Kadrovske komisije SDA, a
Izetbegovi je umjesto njega predloio Aliju Fitozovia, predsjednika
stranake opinske organizacije u Bosanskom amcu.
Alispahi je smijenjen na sjednici Predsjednitva SDA, na kojoj se
za smjenu izjasnilo 14 lanova. 10 koji su glasali protv, uglavnom su
kazali da nisu sigurni da se sa smjenom slae i predsjednik Tihi. To je
nakon sjednice stranakog Predsjednitva novinarima kazao Izetbe-
govi. Rekao je i da e kontaktrat s Tihiem, koji je inae teko bole-
stan te, ukoliko Tihi bude protv, postoji mogunost preispitvanja
odluke i eventualno njenog ponitenja.
Izetbegovi kao razloge za Alispahievu smjenu navodi da nije na
pravi nain uzvrato povjerenje koje mu je SDA, iako nije njen lan, uka-
zala lanstvom u Kadrovskoj komisiji. U tom kontekstu je izmeu osta-
log spomenuo Alispahieve javne istupe, odnosno intervjue. Na novi-
narsko pitanje da li se smjena Bakira Alispahia iz Kadrovske komisije
moe tumait kao raskol, Izetbegovi je odgovorio: "Ne znam je li to
raskol ili su naprosto drugaija vienja u stranci." Za prijedlog da Alija
Fitozovi, ovjek s ratnim referencama i angamanom u stranakom
Glavnom odboru, bude u Komisiji umjesto Bakira Alispahia, Izetbego-
via je, kae, opredijelilo i to to je Fitozovi prijatelj s Tihiem. q
ivko Budimir
Martn Ragu
IZ SVIJETA
32 PREPORODOV JOURNAL 162
LIBIJA: Temeljito uruavanje (i nestanak) dravnih
institucija
Farsa od drave
Cijela Libija poinje sliit na jednu veliku farsu. Premijer Ali Zeidan
je pobjegao iz zemlje i sada se nalazi u Njemakoj otkuda poziva na
novu intervenciju u Libiji: Sve to moe dovest do sigurnost bit e
prihvatljivo za Libiju. Trebaju nam snage iz UN-a, regije ili trupe s Bli-
skog istoka. to se te Kongresa, u njemu je ostalo svega 76 zastupni-
ka od ukupno 200, ostali su se povukli. Navodno bi se parlamentarni
izbori trebali odrat ovog ljeta, ali bez usvajanja novog Ustava.
8. travnja 2014. Libijski parlament Opi nacionalni kongres (GNC)
potvrdio je Abdullaha Al-Thinniji za premijera libijske privremene
vlade. Dobio je rok od tjedan dana da sastavi novu Vladu koju treba
potvrdit Kongres, a koja e naslijedit Vladu biveg premijera Ali Zeida-
na smijenjenog 11. oujka.
Libiju nakon Gaddafjevog brutalnog ubojstva defnira slaba prije-
lazna vlada i sve vee nezadovoljstvo bivih ustanikih skupina koje
odbijaju poloit oruje. Dok se libijske vlast mue se s uspostavom
temeljnih insttucija vladavine prava, razliite militantne skupine esto
na met imaju dunosnike.
13. travnja novoimenovani libijski premijer Abdullah al-Thinni od-
stupio je s dunost nakon to su ga napali zajedno s njegovom obitelji.
15. travnja u sreditu Tripolija, nakon to su maskirani napadai zau-
stavili konvoj i pritom ozlijedili vozaa, zajedno sa svojim tjelohranite-
ljem kidnapiran je jordanski ambasador Fawaz al-Aytan.
Francuska zabrinutost i ameriko obeanje
U izjavi francuskoga ministra obrane Jean-Yves Le Driana,
objavljenoj 7. travnja 2014., stoji kako je Juna Libija postala upori-
te islamistkih gerilaca i da je jedini nain borbe protv toga u
snanom kolektvnom odgovoru susjednih zemalja. Sve smo za-
brinutji. To je zmijsko gnijezdo u koje se dihadist vraaju, u kojem
se naoruavaju i regrutraju nove borce. To je opasno i trenutano
nema uvjeta za rjeenje.
24. travnja 2014. William Burns, zamjenik amerikog dravnog taj-
nika, obeao je Libiji dodatnu ameriku pomo u borbi protv ekstre-
mistkog nasilja, ustvrdivi kako ona ne moe posti politku i gospo-
darsku stabilnost ako prvo ne odgovori na sigurnosne izazove. Nasilni
ekstremizam koji je u porastu predstavlja ogroman izazov za Libiju ali i
za libijske partnere. Zbog toga moramo hitno i odluno pomoi Libijci-
ma da izgrade svoje sigurnosne kapacitete, da prodube protuterori-
stku suradnju, te da promiu zdrav politki proces To e dugoro-
no poveat sigurnosne izglede u zemlji, rekao je Burns.
Poetak sudskog procesa u Tripoliju
14. travnja 2014. u Tripoliju je poelo masovno suenje broj-
nim dunosnicima iz Gaddafjeve vlade, a u fokusu su njegovi sino-
vi, Saif al-Islam i Saadi Gaddaf. Neki politki analitari smatraju da
ovo suenje nije pravni proces ve obian lin, zadnji in fzike
eliminacije Velike Narodne Socijalistke Arapske Damahirije, dok
drugi istu da se radi dosad najveem ispitu prijelaza postgaddaf-
jeve Libije prema demokraciji.
OD MARIKA DO MAGRIBA REVOLUCIJA I DEMOKRACIJA NA DJELU
Zanimljiva vremena
U procesu koji se odrava na prostoru zatvora al-Hadba u Tri-
poliju, trebao je pristup bit omoguen novinarima i obiteljima, no
to se zabranilo, unato injenici da je nedavno libijski ministar pra-
vosua, Salah al-Merghani, tvrdio: To nee bit pokazno 'Mickey
Mouse' suenje. Neu dopustt nekakve ludost, ali u se pobrinu-
t da suenje ispotuje meunarodne standarde Zato e i bit
otvoreno za javnost. U konanici u sudnicu je puteno tek nekoli-
ko novinara, lanova obitelji i nekoliko UN promatraa, nakon to
su na ulazu predali svoje mobilne telefone.
Na suenju se pojavilo svega 23 od 38 optuenika, koji su bili smje-
teni u crne eljezne kaveze. Gaddafjevi sinovi nisu bili tu. Kljuna oso-
ba iz Gaddafjeve vlade ovjek broj 2, njegov sin Saif al-Islam
Gaddaf, i dalje se nalazi u zatvoru na prostoru planinskog grada Zintan
na zapadu Libije. Nije jasno zato se nije pojavio Saadi Gaddaf kojeg
dre u Tripoliju. U konanici je sud u Tripoliju odluio kako se Saif moe
ukljuit putem video veze, no ni to nije organizirano. Optuenima nije
doputen ni pristup odvjetnicima, toliko o potenom suenju.
Osim Gaddafjevim sinovima, sudi se jo 36-orici pripadnika bive
Vlade, a meu njima je i Gaddafjev ef obavjetajnih slubi, Abdullah
al-Senussi, zatm bivi libijski premijeri, al-Baghdadi al-Mahmudi i Bou-
zid Dorda, kao i bivi ministar vanjskih poslova, Abdul At al-Obeidi.
Meunarodni kazneni sud (ICC) i organizacije za ljudska prava
zabrinute su stanjem libijskog pravosudnog sustava i vlada bojazan
da Gaddafjevi sinovi nee imat poteno suenje. Ako ne dobiju
poteno suenje, to e bacit sumnju na to da nova Libija nema
namjeru selektvno provodit pravdu, rekao je Hanan Salah iz Hu-
man Rights Watcha. Zasad, postoje problemi s njihovim zastupa-
njem. Mnogi na ovom suenju nemaju odvjetnika, to je osnova
svakog potenog suenja. Njihovim odvjetnicima nije doputen
pristup sudskim dokumentma. U pojedinim sluajevima suci i od-
vjetnici su maltretrani i imamo navode o iznuenim priznanjima.
EGIPAT: ivot ima malu vrijednost
zika eliminacija Muslimanske brae
Prvi krug suenja
U Egiptu traje suenje pristaama Muslimanske brae, koji su kra-
jem prole godine proglaeni teroristkom organizacijom. Izreene su
najstroe presude u povijest Egipta, ali i modernog ovjeanstva U
prvoj presudi, 24. oujka 2014., Egipatski sud osudio je na smrt uku-
Saadi Gaddaf, Saif al-Islam Gaddaf i Abdullah al-Senussi
IZ SVIJETA
33 TRAVANJ 2014.
pno 529 pristaa svrgnutog predsjednika Mohammeda Morsija. U
presudi se iste kako su krivi za ubojstvo pripadnika policije, ranjava-
nje dvojice te napad na policijsku postaju u gradu Minya 14. kolovoza
2013., na dan kada je u Kairu policija i vojska ubila oko 700 Morsijevih
pristaa.Od svih koji su se nali pred sudom, osloboeno je tek njih 16.
Zapadni mediji su prenijeli kako je ova rigorozna presuda poka-
zatelj aktualne kampanje kojom pro-vojne vlast u Egiptu ele utat
opoziciju nakon ruenja prvog demokratski izabranog predsjednika
u povijest Egipta. Slubeni Kairo, kao i brojni pristae novih vlast,
na situaciju gledaju dijametralno suprotno istui kako je ovo bor-
ba protv terorizma. Iz SAD-a su poruili kako su jako zabrinut i
okirani i da e trait pojanjenje od egipatskih vlast, no, glasnogo-
vornica amerikog State Departmenta, Marie Harf, takoer je navela
kako se radi o vanom odnosu kojeg ne elimo prekinut.
O kvalitet" pravnog postupka se teko moe govorit pre-
suda je donijeta nakon svega dva roita. Njihovi odvjetnici istu
kako dokazi nikada nisu predstavljeni obrani nit im je doputeno
da uope budu u sudnici za vrijeme izricanja presude. Prvo roite
je odrano u subotu (22. oujka), a ve u ponedjeljak, 25. oujka,
odreene su smrtne kazne. Ovo se nikada nije dogodilo u povijest
Egipta nit u povijest bilo koje zemlje, nit u povijest sudstva koliko
ja znam, rekao je Mohamed Zera, odvjetnik iz organizacije za ljud-
ska prava u Kairu. Jedino to je blizu, iste Zara, bila je presuda
koju je protv islamista 90-ih godina proveo tadanji egipatski pred-
sjednik Hosni Mubarak, kada je na smrt osueno 106 osoba.
liberalna opozicija. Nekako u isto vrijeme zabranjen je Pokret 6.
travnja, koji je bio jedan od pokretaa demonstracija koje su prije
tri godine s vlast sruile Hosnija Mubaraka.
SIRIJA: 2014. godina sirijske pobjede?
Predsjedniki izbori 3. lipnja 2014.
21. travnja 2014. Sirijski parlament u Damasku je donio odluku
o raspisivanju predsjednikih izbora, koji e se odrat 3. lipnja.
Predsjednik Sirijskog parlamenta, Mohamed Jihad al-Laham, rekao
je kako e se kandidature za izbore primat do 1. svibnja. Sirijci koji
ive izvan zemlje mogu glasat, u sirijskim ambasadama, ali se ne
mogu kandidirat. Time je iskljuen i cijeli SNC koji od poetka rata
ivi po hotelima od Istanbula do Pariza.
Prema novom zakonu na izborima mogu sudjelovat kandidat iz
razliith stranaka i pokreta, ali moraju prebivat u Siriji najmanje 10
uzastopnih godina, roditelji i njegova supruga moraju bit Sirijci, a mo-
raju dobit i potporu 35 parlamentarnih zastupnika. Ovaj zakon uklju-
uje predstavnike aktualne vlast, kao i unutarnju sirijsku opoziciju
koja je za vrijeme sukoba bila u stanju pronai zajedniki jezik s rei-
mom i nije napustla zemlju. Put do predsjednitva zatvoren je za tzv.
vanjsku sirijsku opoziciju. Njezini predstavnici su gotovo cijeli ivot u
inozemstvu i ne mogu dobit potporu 35 zastupnika. Iako su etniki
Sirijci, svima je jasno da iza njih stoje Sjedinjene Amerike Drave.
Predsjedniki mandat Bashara Al-Assada istjee 17. srpnja. Rat
jo uvijek traje, iako je dosta izgubljenog teritorija vraeno i pred-
nost je sada oito na strani vladinih snaga. Sirijski ministar informi-
ranja Omran Al-Zoubi je rekao: Neemo tolerirat kanjenje ili po-
nitenje predsjednikih izbora zbog sigurnosne situacije ili domae
i strane politke. Ovim potezom Damask zapravo jasno daje svima
do znanja, a naroito prozapadnoj opoziciji SNC, da je vrijeme za
politko rjeenje prolo ustupaka vie nee bit, vojna kampa-
nja e se nastavit do konane pobjede.
Reakcije zapadnih zemalja i prozapadne koalicije SNC
Zapad i njegovi saveznici iz monarhija Perzijskog zaljeva tvrde
kako su predstojei izbori u Siriji parodija demokracije, kako ih
je 21. travnja nazvala Jennifer Psaki, glasnogovornica Bijele kue.
Washington i London su odmah priopili kako nee priznat rezul-
tate izbora, a njime se prikljuio i Bruxelles.
Izbori u organizaciji reima provedeni u jeku sukoba samo u po-
drujima pod kontrolom reima i s milijunima Sirijaca izbjeglim iz svo-
jih domova kre temeljna naela demokracije, bit e lieni vjerodo-
stojnost i potkopat sve pokuaje postzanja politkog rjeenja, stoji
u priopenju efca europske diplomacije Catherine Ashton, koja pozi-
va sve stranke da zaustave nasilje, krenje ljudskih prava i potvrde
svoju namjeru da sudjeluju u iduem krugu enevskih pregovora.
Sirijski predsjednik Bashar Al-Assad ini ruglo od neega to bi
trebao bit demokratski izabran elnik jedne zemlje. Ja ne mislim da se
na ovaj nain moe napredovat u politkom procesu, to je za Washi-
ngton i dalje jedini nain za izlazak iz krize. Mi emo i dalje nastojat
uspostavit proces koji e kroz pregovore izmeu sirijskih vlast i opozi-
cije dovest do politke tranzicije, odnosno stvaranja nove vlade u Da-
masku, izjavio je Jay Carney, glasnogovornik Bijele kue.
Planovi Assada da odri izbore mogu bit usmjereni samo na
ouvanje njegove diktature. Oni se nee odrat, jer ovaj reim ne-
e zaustavit napade na civilno stanovnitvo. Izbori nee bit odra-
ni na temelju meunarodnih standarda, njihovi rezultat nee ima-
t nikakvu vrijednost i nee bit vjerodostojni, rekao je Mark
Simmonds, zamjenik britanskog ministra vanjskih poslova.
Sudac Saed Youssef i reakcije na njegovu presudu
Drugi krug suenja
Presuda iz oujka podigla je veliku prainu, ne samo u meuna-
rodnim razmjerima nego i u Egiptu, pa je i veliki mufija, koji potvr-
uje smrtne presude, rekao neto poput to je puno, puno je.
Sudac Saed Youssef morao je preinait dio svoje presude: na blae
kazne - od 25 godina do doivotnog zatvora - osudio je 492 od njih,
dok su 37-orici ostale smrtne kazne.
To je obznanjeno na drugom krugu suenja, 28. travnja, kada je
sudac Youssef nadmaio samog sebe na smrt je osudio 682 pri-
padnika Muslimanske brae, a meu njima Mohammeda Badiea,
elnika Bratstva. Mediji navode da su se ene, koje su ekale pred
sudom, onesvijestle kada su ule presude. Konana odluka oeku-
je se 21. lipnja nakon miljenja mufije.
Iako svojim presudama na odreeni nain slijedi politku voj-
nog vrha koji je u ljeto prole godine s vlast sruio izabranog pred-
sjednika Muhameda Morsija, poznavatelji lokalnih prilika sumnjaju
da iza ovih presuda stoje vlast. Naime, novinarima portala The
Daily Beast prenesena je informacija kako je sudac Youssef imao
sina koji je poginuo u sukobima s prosvjednicima, nakon ega on
najotrije kanjava svaki napad na snage sigurnost.
Ipak, Youssefove presude se uklapaju u poteze kojima vojni vrh
nastoji ouvat vlast. Ne samo da su Muslimanska braa proglaena
teroristkom organizacijom, nego se na udaru pravosua nala i
IZ SVIJETA
34 PREPORODOV JOURNAL 162
Reakcija iz SNC-ovog sjedita u Istanbulu je, oekivano, gnjev-
na. Istu kako je Assad odvojen od stvarnost, kako je ovo paro-
dija od demokracije te kako e taj potez unitt pregovore oko
mirnog rjeenja.
Od poetka rata u Siriji prozapadna opozicija (SNC) situirana u
susjednoj Turskoj imala je u vie navrata priliku kapitalizirat na ak-
tualnom stanju. Ustupci su se nudili, pa i za vrijeme konferencije
eneva II - no odbili su sve, oito potaknut eljama svojih sponzo-
ra, inzistrajui da predsjednik Assad mora prvo sii s vlast. Sada,
kada se situacija uvelike okrenula u korist vojske i vlast, mogli bi
zbog tog stava ostat bez iega.
Ovo su prvi predsjedniki izbori na kojima sudjeluje vie kandi-
data iz razliith stranaka, a ne jedan ovjek iz vladajue Ba'ath
stranke. Pobjednik na ovim izborima e imat najvei mogui legit-
mitet, a do sada se prijavilo 11 kandidata, od ega dvije ene. Poli-
tki analitari u arapskom svijetu i Siriji ne sumnjaju da e Basahar
Al-Assad pobijedit na izborima, a prema anketama za njega e gla-
sat najmanje 75% biraa koji izau na izbore, to amerika CIA go-
vori ve mjesecima.
toga, SAA je krenula u potpuno oslobaanje Homsa, treeg po ve-
liini sirijskog grada, kolijevke revolucije, a pokrenuta je i estoka
ofenziva na sjeveru Latakije.
U svemu ovome vrlo vano je zahlaenje odnosa izmeu SAD-a
i Saudijske Arabije. Mjesecima pripremana posjeta Baracka Obame
je zavrila tako da se ameriki predsjednik i kralj Abdullah nisu
uspjeli dogovorit oko nijednog vanog pitanja. Al-Monitor citra
saudijske medije koji su, nakon to je Obama odleto iz Riyadha,
susret opisali kao konani razlaz s Washingtonom ili poetak pot-
puno novih i drugaijih odnosa s dugogodinjim saveznikom.
Saudijska Arabija dodatno iritra Washington i NATO savez sva-
om s Katarom, koju je 12. travnja Crescent Internatonal opisao
na slijedei nain: Kao djeca koja se svaaju oko igrake, saudijski
i katarski vladari su ukljueni u svau koja je jako uznemirila njiho-
ve gazde u Washingtonu i NATO savezu. Sirija nastavlja gorjet u
groznom ratnom poaru, a zemlje Zaljevskog vijea za suradnju
ulaze u neku vrstu konfederalnog graanskog rata i destabiliziraju
arapski svijet. Stari rivali Katar i Saudijska Arabija jo jednom su
preli granicu kojom ugroavaju ameriko-izraelski projekt rata u
Siriji. Saudijska Arabija i Katar su dvije zemlje koje su najvie naoru-
avale sirijske pobunjenike, meutm, napredovanje Sirijske vojske
uz pomo Hezbollaha i diplomatsku potporu Irana dovela je do slo-
ma takfristkih pobunjenika. U ovim okolnostma bi svako daljnje
pomaganje i slanje sofstciranog oruja pobunjenicima u Siriji sa-
mo produilo agoniju i krvoprolie u toj zemlji. Saudijska Arabija i
Katar su bili ohrabreni eljom Washingtona da se otvori Juni front
uz sirijsko-jordansku granicu, to se vidi na njihovim satelitskim te-
levizijama koje i dalje pozivaju na svet rat protv iita u Siriji. Sau-
dijska Arabija nastoji globalizirat svoje vehabitsko uenje, a ni zlo-
kobno posredovanje Katara nije nita manje otrovno.
IRAN: U oekivanju trajnog mira (ili rata)
Ameriki neokonzervativci na djelu
Bivi ameriki potpredsjednik Dick Cheney poetkom travnja
2014. bio je poseban gost na konferenciji Republikansko-idovske
koalicije (RJC) u Las Vegasu. Za vrijeme govora estoko je kritzirao
predsjednika Baracka Obamu zbog slabost prema Iranu. Izjavio je
kako je Obama slab vrhovni zapovjednik jer ne odrauje svoju
zadau. Zadaa predsjednika je uvat Ameriku od svih neprijate-
lja, a to se ne provodi. SAD je danas u najgoroj situaciji po pitanju
Bliskog istoka u mom ivotu, rekao je bivi ameriki potpredsjednik.
U svom govoru odbacio je bilo kakve pregovore izmeu Washi-
ngtona i Teherana te javno podrao ideju izraelskog vojnog napada
na iranska nuklearna postrojenja. Pritom se prisjeto susreta s izra-
elskim generalom Amosom Yadlinom, koji je sudjelovao u unite-
nju nuklearnih reaktora u Iraku (Osirak, 1981.) i Siriji (Deir ez-Zor,
2007.). Prisjetvi se meusobnog susreta i razgovora iz 2007., Che-
ney je istaknuo: Pogledao je preko stola za vrijeme veere i rekao:
'Dva su pala, jedan je ostao!' Znam tono na to je mislio.
Dakako, svima je jasno tko je ostao prema Yadlinu i Cheneyu,
no za razliku od izraelskog ilegalnog napada na Irak i Siriju, na Iran,
ipak, jo uvijek nisu krenuli. Jasno je da bi Izrael preferirao da taj
posao za njih odrade Amerikanci, no odnosi izmeu Tel Aviva i
Washingtona nisu najbolji u zadnje vrijeme. Izrael ve dugo vreme-
na vri pritsak na Obaminu administraciju zbog Irana, pa i putem
ovakvih uvijek ratobornih aktera kao to je Cheney i njemu slini.
Podsjetmo se, izraelski premijer Benjamin Netanyahu otro je osu-
dio pregovore izmeu Zapada i Irana po pitanju iranskog nuklear-
nog programa, istui kako se radi o povijesnoj pogreci.
Basharu al-Assadu zbog posljednjih pobjeda previaju apsolutnu
pobjedu na izborima
Situacija na sirijskom ratitu
16. travnja 2014. postalo je jasno kako dugo najavljivanog Ju-
nog fronta u Siriji nee bit nita. Toga dana je Jordansko zrakoplov-
stvo gaalo pobunjeniki konvoj koji je s junog sirijskog bojita iz
pokrajine Dara'a hto prijei granicu i ui na jordanski teritorij. Si-
gurnosni izvori iz Jordana za Al-Akhbar su izjavili kako je odluka
o zranim udarima donesena kako bi se pripadnicima Al-Nusra
Fronta, koji su odgovorni za nedavni napad na granini prijelaz Na-
sib na sirijsko-jordanskoj granici, dalo do znanja da jordanska kra-
ljevina nee trpjet njihovo prisustvo na svom teritoriju.
Politki analitari su suglasni u ocjeni kako je takva jordanska
reakcija povezana s posjetom jordanskog kralja Abdullaha II Al-Hu-
sseina Moskvi, gdje je glavna tema razgovora, naravno, bila Sirija.
Jo u veljai 2014., po elji Washingtona i Riyadha, Jordan je trebao
posluit kao poligon za agresiju na Siriju, meutm, sada je izvje-
sno da izlazi iz protusirijske koalicije uskrauje podrku sirijskim
pobunjenicima, pootrava antteroristke zakone i ubrzo na robiju
alje prvu desetoricu pripadnika ekstremistkih skupina koji su su-
djelovali u sirijskoj pobuni.
Sirijski predsjednik Bashar Al-Assad i regularna SAA nisu mogli
propustt ovakvu priliku i ne krenut u konani obraun s pobunje-
nicima. Nakon oslobaanja Yabrouda, Rankousa, kranskog gradi-
a Maaloule, zatm Qalamouna, pobunjenikog uporita u planin-
skom podruju uz libanonsku granicu, pojaane su aktvnost i u
Aleppu, gdje je osloboen niz prigradskih i gradskih etvrt. Osim
IZ SVIJETA
35 TRAVANJ 2014.
Vojna parada u Teheranu
18. travnja 2014. u Teheranu je odrana tradicionalna godinja voj-
na parada poznata kao Dan pobjede. Sveanim defleom kopnenih,
zranih snaga, oklopnih vozila i pripadnika poasne garde obiljeen je
Dan Armije IR Iran. Predstavljeno je razno naoruanje domae proizvod-
nje, meu kojima su se istcali dronovi (bespilotne letjelice) i rakete.
AFGANISTAN: Predsjedniki izbori
odlazak Hamida Karzaija
Predsjedniki izbori i amerika oekivanja
5. travnja 2014. odrani su predsjedniki izbori u Afganistanu,
prvi demokratski transfer vlast otkako su talibani srueni s vlast
2001. nakon amerike invazije. Pravo glasa ima oko 13,5 milijuna
stanovnika, koji su mogli birat izmeu 8 kandidata.
Analitari se slau da su ovi izbori jako vani za budunost zemlje,
a ako budu uspjeni, obiljeit e prvu demokratsku tranziciju vlast u
povijest zemlje. Legitmni izbori su nuni da bi Afganistan nastavio
primat milijarde dolara strane pomoi potrebne za odravanje gospo-
darstva i snaga sigurnost kada pripadnici meunarodne koalicije
predvoene SAD-om napuste zemlju u prosincu. Afganistan je jo uvi-
jek jako ovisan o meunarodnoj pomoi, a Karzaijeva administracija
ostat e zapamena po spektakularnoj neuinkovitost i korupciji tako
da e donatori bilo koju novu administraciju paljivo pratt.
Nadamo se da e izbori bit mirni, sveobuhvatni te da e (rezulta-
t) bit prihvatljivi za afganistanski narod. Stabilna i prihvatljiva politka
tranzicija bitna je za meunarodnu potporu Afganistanu. Ovo je pre-
kretnica. Oekujemo milijune Afganistanaca na biralitma, na ovim
kljunim izborima. Afganistanski narod treba opet pokazat da e se
oduprijet prijetnjama talibana izlaskom na glasanje kako bi novom
predsjedniku dao mandat potreban za voenje zemlje prema uspje-
nijoj budunost, rekao je Jay Carney, glasnogovornik Bijele kue.
Odluka u drugom izbornom krugu
Nakon prvog kruga izbora nitko nije dobio natpolovinu veinu
glasova u drugi krug kvalifcirali su se Abdullah Abdullah, bivi
ministar vanjskih poslova Afganistana, sa 45,0% glasova, te ekono-
mist Ashraf Ghani s 31,6%. Za njima dolazi Zalmay Rassoul, blizak
suradnik predsjednika Hamida Karzaija.
Iranski predsjednik Hassan Rohani na vojnoj paradi u Teheranu
U svom govoru iranski predsjednik dr. Hassan Rohani istaknuo ka-
ko je Iranska vojska sposobna obranit se od bilo kojeg napada. Susje-
di moraju da znaju da iranska vojska eli stabilnost u regiji. Poruili smo
svijetu za vrijeme nuklearnih pregovora kako ne podupiremo agresiju,
podupiremo dijalog. Mi ne napadamo nijednu zemlju i ne elimo rat,
ali emo se vrsto suoit s bilo kojom agresijom protv Irana.
Iranski ambasador u UN-u
Poetkom travnja 2014., nakon relatvnog zatopljena odnosa,
Iran i SAD ponovno su se nali u diplomatskom konfiktu. Naime, za
novog ambasadora u UN-u Iran je odabrao Hamida Aboutalebia, za
kojeg Amerikanci tvrde da je sudjelovao u talakoj krizi u Amerikoj
ambasadi u Teheranu 1979. godine, nakon pobjede Islamske revo-
lucije. Ova odluka razljutla je amerike dunosnike, koji su odmah
najavili da e u amerikom Senatu glasat o zabrani ulaska Abouta-
lebia u SAD. Senator Ted Cruz je poruio: Ovo je namjerna uvreda
SAD-u od strane Irana. Taj ovjek ne smije kroit na ameriko tlo.
Glasnogovornik Bijele kue, Jay Carney, rekao je kako se Obamina
administracija protvi imenovanju Aboutalebia za UN-ambasadora
te kako bi ova situacija ak mogla dovest u pitanje i pregovore oko
iranskog nuklearnog programa nakon to je zadnjih mjeseci dolo
do relatvnog poboljanja odnosa.
Iranska glasnogovornica vanjskih poslova, Marzieh Afham, ne
vidi problem u imenovanju Aboutalebia: Prema naem stajalitu,
ambasador je izabran jer je ve bio sluio u europskim zemljama i
u Australiji te je njegov rad opisan pozitvno u posljednjim diplo-
matskim misijama. On je kvalifciran za tu poziciju.
Hamid Aboutalebi je do sada bio ambasador u tri zemlje, no u
SAD-u e vjerojatno ponajvie ostat zapamen kao osoba koja je
navodno sudjelovala u opsadi amerike ambasade pred kraj admi-
nistracije Jimmya Cartera. No, Aboutalebi tvrdi kako je on tada su-
djelovao samo kao prevoditelj i pregovara.
Ameriki politari, meutm, misle drugaije. 19. travnja ame-
riki ambasador Barack Obama je potpisao zakon kojime se zabra-
njuje ulazak u zemlju svakom UN ambasadoru za kojeg SAD tvrdi
da je bio ili jest ukljuen u teroristke aktvnost. Imajui u vidu
kako se sjedite UN-a nalazi u New Yorku, ova odredba je apsolut-
no neprihvatljiva, naroito kada se uzme u obzir da SAD vrlo lako
proglaava pojedine strane dunosnike teroristma kada im se ne
dopadaju.
Abdullah Abdullah, Zalmay Rassoul i Ashraf Ghani
Ashraf Ghani je bivi dunosnik Svjetske banke i rektor Sveuili-
ta u Kabulu, intelektualac koji obeava borbu protv korupcije i jaa-
nje gospodarstva. Za njega se pretpostavlja da bi nastavio opi poli-
tki smjer postavljen nakon pada talibana prije 13 godina. Abdullah
Abdullah, ofamolog koji je bio glasnogovornik protutalibanske koa-
licije i njezino najpoznatje lice u svijetu prije talibanskog pada, tako-
er obeava radna mjesta i stabilnost, ali i reformu sadanjeg pred-
sjednikog politkog sustava davanjem vie ovlast parlamentu.
Drugi krug izbora je planiran za 14. lipnja. Tko e na izborima
pobijedit, nee imat neke velike razlike, barem ne kada je rije o
vanjskoj politci zemlje. Naime, Hamid Karzai je odbio potpisat spo-
razum sa SAD-om prema kojem bi dio Amerike vojske ostao u Afga-
nistanu i nakon 2014. godine, no, sva trojica vodeih kandidata ista-
knuli su kako su spremni potpisat sigurnosni pakt sa SAD-om.
Aktualni afganistanski predsjednik, Hamid Karzai, sukladno Usta-
vu nije se mogao kandidirat. Meutm, nakon ukupno 12 godina na
vlast oekuje se kako e on i dalje ostat iznimno utjecajna fgura.
Pritom treba naglasit kako se njegovo stajalite prema amerikoj
vojnoj prisutnost poprilino izmijenilo, kao i odnosi u regiji. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI
KULTURA
36 PREPORODOV JOURNAL 162
Alhamijado (dolazi od nepravilne upotrebe
arapske rijei al ademijje, to znai strani, ne-
arapski) je naziv kojeg su dali panjolski Arapi
za pisano stvaralatvo koje je nastajalo na
arapskom pismu, a panjolskom jeziku, odakle
potjee naziv za svako ono stvaralatvo koje je
pisano arapskim pismom, a maternjim jezi-
kom, bez obzira u kojoj je kulturi nastajalo.
Kod nas je ova vrsta stvaralatva bila nedovolj-
no istraena i valorizirana. Alhamijado knjiev-
nost je bila umjetniki slabije oblikovana u od-
nosu na stvaralatvo nastajalo na orijentalnim
jezicima, a razloge za to prof. dr. Muhsin Rizvi
vidi u tome da je postojao nedostatak vlastte
originalne knjievne tradicije na narodnom je-
ziku, nepoznavanje knjievnog stvaranja svojih
slavenskih susjeda u BiH, koje je po svom duhu
i prirodi inae bilo religijski zatvoreno, uinili su
da se alhamijado literartura, s jedne strane, po
svojim idejama, motvima i sadrini osloni na
pobono didaktki vid naslijeene orijental-
ne knjievnost, a s druge strane na musliman-
sku narodnu poeziju po obliku i knjievnom
izrazu, uproavajui ih od suhog, egzaktnog i
nepoetskog izriaja.
Poeci alhamijado stvaralatva
Na prostoru BiH ova vrsta knjievnog stva-
ralatva moe se pratt od 15. stoljea, nastajala je na bosanskom
jeziku, a napisana arabicom. Kontnuirana pojava alhamijado stva-
ralatva poinje od 17. stoljea i traje sve do prve polovine 20. sto-
ljea. Razvijala se paralelno sa stvaralatvom na orijentalnim jezici-
ma i narodnom lirskom i epskom pjesmom, kroz knjievne oblike:
ilahije (najpopularnija vrsta stvaralatva Bonjaka i na narodnom i
na orijentalnim jezicima), kaside, poruke ili pozivi (arzuhali), pje-
sme po uzoru na narodnu poeziju, mevlude, udbenike, kratke pri-
e, mistna djela, molbe, legende, narodne petcije upuene tur-
skoj vlast, poslanice itd. Forma ovog stvaralatva kretala se od di-
jalokih do sthovanih oblika, od saete lirske forme do dugih ep-
skih formi-poema, pisanih od peteraca do osamnaesteraca. Imena
autora esto su ostajala nepoznata, jer se nisu potpisivali ispod
svojih tekstova, osim to su pjesnici u sthove utkivali svoja imena.
Tako su ostala zapisana imena Ilhamije, Uskufje, ejh Abdurahma-
na Sirrije, Muhameda Rudije, jednog od posljednjih alhamijado
pjesnika. Ova vrsta stvaralatva bila je u sjeni staralatva nastalog
na orijentalnim jezicima, sve do 18. stoljea. Alhamijado nastavlja
svoj put i za vrijeme austrougarske uprave, kada se poinju tskat
udbenici na arabici, didaktki radovi, tekstovi religijskog sadraja,
BOSANSKI JEZIK TEMELJ BONJAKOG NACIONALNOG IDENTITETA (VI)
Alhamijado stvaralatvo na
prostoru Bosne
asopisi itd. Do ovog perioda u BiH je bila pri-
sutna tradicija prepisivanja rukopisa s izuzet-
nom kaligrafjom, minijaturama i vjetnom
uvezivanja knjiga. Pojavom prve tampartje u
Sarajevu ova vrsta umjetnost stavlja se u drugi
plan, nakon ega dolazi do vee izdavake dje-
latnost na latninom i irilinom pismu. Poja-
va alhamijado stvaralatva prisutna je i u dru-
gim sredinama koje su bile upuene na islam-
sku kulturnu tradiciju (Grka, Albanija, pa-
njolska itd.).
U 18. stoljeu u Bosni i Hercegovini dolazi
do postepenog opadanja knjievnog stvara-
latva na orijentalnim jezicima, a intenzivno
se poinje pisat alhamijado knjievnost. Jaa-
nje ove vrste stvaralatva u 18. stoleu na pro-
storu Bosne mogue je povezat s prodiranjem
kulturno-prosvjetnih i knjievnih ideja sa Za-
pada. Alhamijado su pisali srednje obrazovani
slojevi drutva te zbog toga po umjetnikim
vrijednostma zaostaje za stvaralatvom na-
stalim na orijentalnim jezicima, iji su se auto-
ri obrazovali na poznatm kolama Osmanskog
carstva. Alhamijado knjievnost znaajna je za
povijest bosanske pisane rijei, a za povijest
jezika posebno. Najstariji alhamijado tekst, do
sad pronaen, je ljubavna pjesma Mehmeda
Erdeljca Hirvat turkisi iz 16. stoljea, a po-
sljednji tekst je Mevlud Saliha Gaevia, objavljen 1942. u Sara-
jevu.
Neka imena alhamijado knjievnika
Muhamed Uskufja, roen 1601. u Tuzli. Rano je ostao bez ro-
ditelja, esto mijenjao mjesto boravka te je doao i do Carigrada.
Pisao je pjesme na turskom jeziku s ljubavnom, socijalnom, refek-
sivnom itd. tematkom. Posebno se trebaju istaknut pjesme u koji-
ma se govori o pohlepi koja za pjesnika predstavlja izvor zla na ze-
mlji. Uskufja je pisao i manji broj pjesama na bosanskom jeziku.
Bavio se i jezikoslovljem. Napisao je bosansko-turski rijenik. U
Predgovoru je napisao da je on Bosnevi (Bonjak), a svoj jezik nazi-
va bosanskim kao to se o nazivu maternjeg jezika izjasnio i njegov
suvremenik fra. Matja Divkovi. Na poetku ovog Rijenika Uskuf
je zapisao: Bosanski da vam besidim, bratami. Leksika graa
pjesama nastalih na bosanskom jeziku siromana je turcizmima.
Pjesme su napisane na tokavskom narijeju, ikavskim govorom, a
mali broj rijei su ijekavske i ekavske. Po miljenju Alije Nametka
ijekavizmi i ekavizmi u Uskufjevim pjesmama su nastali od strane
prepisivaa. Jedna od Uskufjevih alhamijado ilahija glasi: Vinjem
KULTURA
37 TRAVANJ 2014.
Bogu, sve koji sazda, / Kako u poi, kako li doi? / Pamet i dua
komu su brazda, / Kako u poi, kako li doi?
Mehmed-aga Pruanin predstavlja jedno od znaajnih imena s
kraja 17. stoljea u bosanskohercegovakoj knjievnost. 1728. go-
dine iz rodnog Prusca poslan je u Duvno da uva granicu. Iz vojni-
kog ivota nastao je Duvanjski arzuhal, jedna vrsta molbe pisane
arapskim pismom a bosanskim jezikom. U arzhalu je izraena ep-
ska atmosfera, vojniki ivot koji je utjecao na teko pjesnikovo
unutarnje stanje, s osjeajem beznaa i pesimizma. Neki od stho-
va u arzuhalu su: Evo piem arzuhal, / Da vam kaem i svoj hal, /
Propade nam vas mal / Siromasim, gospodo!
Umihana uvidina roena je u Sarajevu 1795. godine. Ova pje-
snikinja, uz Habibu Stoevi Rizvanbegovi koja je pisala na tur-
skom jeziku, predstvalja znaajno ime u okviru kulturolokih kreta-
nja bosanske knjievnost u kojoj su djelovale i ove dvije pjesniki-
nje. I jedna i druga pjesnikinja u svojim sthovima na vrlo emotvan
i suptlan nain izraavaju duboke osjeaje koji su izazvani ratnim i
politkim previranjima toga vremena u kojem su mukarci dobiva-
li presudne uloge, a ene su se mogle protv nepravdi jedino borit
samozatajno, svojom kre-
atvnou, pisanjem. Umi-
hana u svom djelu govori
o povijesnom dogaaju,
srpskom ustanku kod Lo-
znice 1813. godine kada
je u vojsku pozvan i njen
zarunik Mujo amdi-
bajraktar. Prije zaruniko-
ve pogibije, Umihana je
napisala pjesmu pod na-
slovom Sarajlije iu u
vojsku protv Srbije. Ha-
lid Kreevljakovi je na
Vratniku zabiljeio jednu
deseteraku pjesmu koja
se pjevala u narodu, ali se
sa sigurnou moe rei
da ju je napisala ova pje-
snikinja. Jezik Umihaninih
pjesama je ist narodni,
osim u opisima odree-
nih dijelova narodne no-
nje gdje su upotrebljavani turcizmi. Umihana je alila Muju na na-
in da je za godinu dana lice ne umila, a za drugu ne nasmijala se,
a za treu kose ne oplela. etvrte godine kosu je odrezala i poslala
daji na kapiju koji joj je kosu pozlato, a dajinica biserom kitla.
Muhsin Rizvi poeziju Umihane uvidine okarakterizirao je na
nain da su dijelovi kombinovani u sekvencama dueg i kraeg st-
ha, sporijeg i breg ritma, a koja se po svojim stlskim kvalitetma
ne razlikuje od narodne lirsko-epske pjesme, ali predstvalja zani-
mljiv pokuaj poetskog stvaranja po ugledu na nju. Ova literatura
ima moralistki karakter.
Fejzo Sofa, uenik medrese u Travniku s kraja 18. i poetka 19.
stoljea. Pjesmom Aiklijski elif-ba izlazi iz didaktko-religijskog i an-
gairanog tematskog okvira alhamijado knjievnost. Pjesma ima lju-
bavni karakter, zanimljiva je po svojoj formi-svaki arapski harf (slovo)
kazuje voljenoj djevojci po jednu ljubavnu poruku: Elif eldi, nijjet geldi
/ primakni se, duo, meni / da ja kaem elif tebi: / Ti si tanka elif motka,
/ tu je osnov, tu je potka // Be je mjesec, pod njim nokta: / t si mjesec,
ja sam nokta. / Mjesec nokta obasjava / nokta mjesec zagrijava.
Alhamijado pjesnik Muhamed Velihodi - Razija (18. stoljee)
prvi se zalagao za uvoenje bosanskog jezika u kole mektebe.
Poznata je njegova didaktka pjesma ujte, djeco svikoli.
Najplodniji alhamijado pisac je Abdulvehab Ilhamija, roen
1773. godine, a pogubljen 1821. godine. Bio je izrazit kritar dru-
tvenih prilika onoga vremena. To se posebno vidi u njegovoj pjesmi
udan zeman nastade, koja je u sastavu njegovog Divana, pje-
sama pisanim na arapskom, turskom i bosanskom jeziku.
U izrazito mistne pjesnike nae alhamijado-knjievnost spada
Abdurahman Sirrija (1785.-1847.) za koga je vezana poznata sufj-
ska tekija na Oglavku kod Fojnice. Djed i otac su mu bili kadije. Nje-
gova poezija na turskom jeziku je tasawufskog usmjerenja. U ovoj
vrst poezije pokazuje se veim pjesnikom nego u sthovima na bo-
sanskom jeziku. Poznate su njegove ilahije iz alhamijado knjievno-
st.
Omer Humo, umro 1880. godine, bio je istaknut prosvjettelj i
zagovornik uvoenja bosanskog jezika u kole, pisao je prirunike
pedagokog i didaktkog sadraja. Njegov ilmihal Sehletul-vusul
je prva tampana knjiga u nas arebicom 1875. godine.
U naoj alhamijado
knjievnost veoma je bilo
popularno vjersko- didak-
tko djelo Avdija, koje
je napisao Jusuf engi;
ta nevelika knjiica prvi
put je tampana 1885.
godine, ali ju je proirio
Mehmed Kapetanovi -
Ljubuak, ije je proire-
nje zanimljiviji i ljepi dio
djela koje je objavljeno
1905. godine.
Vrlo plodan i popula-
ran pisac arebicom bio je i
Muhamed Dizdarevi -
Rudija iz Trebinja (roen
1823. godine). Prevodio
je sa turskog i arapskog
jezika, a meu njegovim
alhamijado djelima, koje
su uglavnom moralno-di-
daktke prirode u okviru
islamskog uenja, iste se zanimljiva hikaja (pria) o Ejubu, a.s.
Nusret Omerika u svom istraivanju alhamijado pjesnitva mo-
starskih autora izdvaja Ahmed-agu Arsinovia Ziraiu (17. stoljee).
Omerika iste kako je jedna od osnovnih karakteristka alhamija-
do knjievnost njena vezanost za muslimansku sredinu i neposto-
janje dodirnih toaka sa knjievnostma drugih naroda osim u po-
etku nastanka, gdje se kod veine ljubavnih pjesama osjea knji-
evna prisutnost Dubrovnika, Dalmacije i petrarkistke lirike, na
koju nekoliko pjesama osobito leksikom ivo podsjea. Jedna od
takvih pjesama je pjesma Ziraina A ja pooh i povedoh konja na
vodu u kojoj se iste slobodan ljubavni izliv njenost koji je odu-
darao od islamske duhovnost. U pjesmi nema velikog broja turci-
zama, napisana je ikavicom i pod utjecajem trubadurske i narodne
poezije: A ja pooh i povedoh konja na vodu, / a na vodi lipa
gospa lice umiva. Omerika govori i o stvaralatvu Abdullaha Bje-
lavca, Hamze ef. Sulejmana Puzia i jo o nekoliko anonimnih au-
tora. q
Ajka TIRO SREBRENIKOVI
KULTURA
38 PREPORODOV JOURNAL 162
Pod Tuzlom se zeleni meraja,
haj na meraji, aman prostrta serdada.
Na serdadi derimdija Mujo,
haj to od cura aman derim uzimae.
Svaka cura po ut dukat daje
haj samo Fata, aman stotnu dukata.
Zgoda koja je nastala prilikom otvaranja Jalske damije u Tuzli,
bila je povod da nastane sevdalinka Pod Tuzlom se zeleni meraja.
Derim znai globa ili novana naknada, koja se u osmanlijskom
dobu plaala za uinjene prijestupe.
U sevdalinci Pod Tuzlom se zeleni meraja rije je o krai soli
u Tuzli. Derimdija Mujo, stvarna je linost, bio je albanskog pori-
jekla, veoma strog i besprijekoran u kanjavanju svih onih koji su u
Tuzli krali so. Fata iz pjesme je istnita linost, kerka Salih-age Star-
evia (Atkovia) iz Atk mahale. Pjesma, nastala za vrijeme sulta-
na Selima III, opjevala je zgodu prilikom otvaranja Jalske damije u
Tuzli kada je derimdija Mujo uhvato drutvo tuzlanskih djevoja-
ka, meu kojima je bila i lijepa Fata Atkovi u krai soli (djevojke
su, ale radi, htjele ukrast malo soli).
Budui da je bio otar i beskompromisan, odmah je poeo da
galami na djevojke:Za krau se ide u zatvor, na to su djevojke
lakonski odgovorile da su spremne da odmah plate. Meutm, cije-
na koju je kazao Mujo bila je previsoka jedan dukat. Svaka po
dukat! Jeste li ule? Po gro plaaju momci, ali djevojke... To je zato
jer ste vi iz najboljih tuzlanskih porodica, pa moete platt, a dravi
treba para! Puno para! Eto u svake od vas vise grivne dukata. U
momaka toga nema. Ili propie il djevojkama dadoe! Osim toga,
svakom momku, jer je momak, moe svata u vreu stat, pa i kra-
PRIA O SEVDALINKAMA: TUZLANSKE DJEVOJKE KANJENE ZBOG KRAE SOLI
Pod Tuzlom se zeleni meraja
a, ali djevojkama nikano ne stoji. Ali, to nije pravo, Mujaga! Na
ove rijei derimdija Mujo kao da pobjesni, vie koliko ga grlo no-
si. Od svih djevojaka Mujo prima po dukat, a sve preko oka gleda
na lijepu Fatu. Oima je jede... A Fata Atkovi, lijepa er hadi
Salih-age, iz Atk mahale, baci dukat na zemlju, oine Muju pogle-
dom punim prezira i mrnje i ode.
Takav postupak, takvo ponienje jako razljut gordog Albaneza,
pa zagrmi: Ne primam, ne! Prihvat se za silah, pa e za puku, ali
se brzo premisli i zakrii: Ti mora platt stotnu dukata ili odmah
da te vodim u zatvor! Lijepa Fata naglo skide nizu dukata, ravnih
stotnu dukata, pa ih baci u lice derimdiji Muji s rijeima: Eto, pa
se najedi gladnie!
im se po Tuzli proulo ta se djevojkama dogodilo, odmah je
tuzlanski kajmekam Hasan ef. naredio istragu protv derimdije
Muje, smijenio ga sa poloaja i osudio uz povrat novca oteenim
djevojkama. Iza toga nije prola ni nedjelja dana, kada se s one
strane Jale proula pjesma: Pod Tuzlom se zeleni meraja.
Ovu sevdalinku zasigurno najautentnije je tumaio rahmetli
Zekerijah ezi. Legendarni sevdalija roen je 14. novembra 1937.
godine u Janji, a umro u Sarajevu nakon teke bolest 17. oktobra
2012. godine. Prekrasnim barunastm basom-baritonom, estet-
kom rezultranom, izmeu ostalog, i viedecenijskim spikerskim
pozivom na Radiju Sarajevo, Zekerijah je plijenio duu zaljubljenika
bosanske sevdalinke.
Sudbina mu bila da bude spiker i pjeva sevdalinke, da razgaljuje
duu narodu radei maksimalno prepoznatljivo i odgovorno, i jed-
no i drugo. Rahmetli Zekerijah ezi eza zasluio je da mu zemlja
bosanska bude lahka neizmjerno ju je volio. q
Avdo HUSEINOVI
Jalska (Mehmed-agina) damija u Tuzli Zekerijah ezi (1937.-2012.)
KULTURA
39 TRAVANJ 2014.
U Gradskoj knjinici Ivan Goran Kovai u Karlovcu, u izlobe-
nom salonu Ljudevit est, 15. travnja 2014. sveano je otvorena
izloba fotografja Nediba Vuelja pod nazivom Fotografske inspi-
racije. U gradu na etri rijeke Nedib Vuelj, fotograf, knjievnik i
novinar, izloio je 50-ak fotografja s motvima prirodnih ljepota Bo-
sanske krajine i Sandaka, ali i Karlovake upanije, gdje je nastala
jedna od njegovih najljepih serija fotografja crveni makovi.
Izlobu je otvorila prof. Frida Bian, ravnateljica Gradske knji-
nice Ivan Goran Kovai, koja je uvodno istaknula da je tokom
2013. godine Nedib Vuelj u Hrvatskoj dobio ak etri nagrade za
fotografju, meu kojima i Grand prix, to je jedan od razloga zbog
ega je pozvan da izlae u Karlovcu. Izlobeni salon 'Ljudevit e-
st' Gradske knjinice 'Ivan Goran Kovai' u Karlovcu postao je
zadnjih godina omiljeno mjesto okupljanja umjetnika i brojnih po-
klonika lijepe umjetnost Karlovca i njihovih gostju iz zemlje i regi-
je. Svojom otvorenou umjetnicima i amaterima svih vrsta umjet-
nikog izraavanja, daje izuzetan doprinos bogatstvu kulturne po-
nude grada Karlovca, rekla je ravnateljica Bian, koja je upoznala
prisutne s osnovnim biografskim podacima autora izlobe, svestra-
nog umjetnika porijeklom sa Sandaka, koji ivi i radi u Buimu
(BiH). Njegove fotografje odlikuju se detaljima koje oku obinog
promatraa esto promaknu. U tome je njihova ljepota i vrijednost
jer nam autor svojim osobnim emotvnim pristupom prirodi i njezi-
nim ljepotama, kao i umjetnikim doivljajem, svojim fotografja-
ma omoguuje da vidimo i ono naizgled nevidljivo. Rosa na cvijeu,
paukova mrea, rasprene kapljice slapa samo su dio prekrasnih
motva u kojima moemo uivat sljedea dva tjedna. S obzirom na
suradnju s hrvatskim fotografma i esta gostovanja u Hrvatskoj,
nekoliko fotografja s motvima iz Karlovake upanije sigurno e
zainteresirat i dodatno motvirat Karlovane na posjet ovoj izlo-
bi. A da se zaista radi o prekrasnoj izlobi i izvrsnom fotografu, mo-
ete se uvjerit i sami, jer mi do sada nismo imali ljepu izlobu fo-
tografja, rekla je Frida Bian.
Autor Nedib Vuelj govorio je o prirodnim ljepotama Bosan-
ske krajine, Sandaka i Karlovca s okolinom. Posebno se osvrnuo na
specifnost fotografranja rose i pauine, osebujnim fotografja-
ma po kojima je nadaleko poznat. Za rijetke ranojutarnje simbioze
rose i pauine zna mali broj ljudi, a jo manji ih uspije kvalitetno
fotografrat. Samo paukice pletu mree i to nou, a po ljepot i
kompaktnost ispletene mree moe se prepoznat njihovo zdravlje
i raspoloenje. arolija rose i pauine nastaje vrlo rijetko, samo 15-
ak dana u godini, a za njihovo fotografranje potrebni su specifni
klimatski uvjet, posebne lokacije i rano buenje, mnogo prije
prvih sunevih zraka. Napravit takve fotografje, sauvat unikatne
fotografske trenutke, ne moe svatko, rekao je Vuelj.
Likovna umjetnica Mira Markovi Mikoc, u ime UAZ-a grada Za-
greba i Zagrebake upanije (Udruga osoba s amputacijom), uruila
je Nedibu Vuelju priznanje za uee, nesebian doprinos i pokaza-
nu humanost na djelu na kulturnoj manifestaciji Radost na Dobri.
Fotografje crvenih makova, rose i pauine, zatm krajike lje-
potce rijeke Une, starog grada Buima i Jajca, te prekrasni pejzai
Bosanske krajine i Peterske visoravni oduevili su prisutne na sve-
anom otvaranju izlobe u Karlovcu. Izloba Fotografske inspiraci-
IZLOBA FOTOGRAFSKE INSPIRACIJE NEDIBA VUELJA (KARLOVAC, 15.-30. TRAVNJA 2014.)
Inspirativna ljepota detalja
je bila je otvorena za javnost do 30. travnja, nakon ega je Nedib
Vuelj s novom izlobom gostovao u Luksemburgu i Frankfurtu. U
meuvremenu je dobio poziv da izlae i u Berlinu.
Maksimalno sam se potrudio da za Karlovac dobro pripremim
izlobu. Izloio sam ciklus fotografja iz Karlovca i okoline, ciklus iz
Krajine i ciklus iz Sandaka. Ova tri ciklusa obuhvatla su oko 50 fo-
tografja A3 formata, od prirodnih ljepota do portreta i makro foto-
grafje. Imponovalo mi je kada su mi neki slubenici iz biblioteke
rekli da do sada nisu imali ljepu izlobu fotografja. Jako mi se do-
pao galerijski prostor jer je veoma prometan radi knjinice, a i ga-
lerija je otvorena cijeli dan, do kasno uveer, to nije sluaj sa dru-
gim galerijama. U septembru 2014. odlazim za Zagreb, gdje sam
dobio termin i prostor za 'izlobu po kljuu', obzirom da sam prole
godine u Hrvatskoj na jednom takmienju fotografa dobio nagradu
Grand Prix, rekao je Nedib Vuelj za Preporodov Journal.
Podsjetmo se, 2013. je bila godina velikih fotografskih uspjeha
Nediba Vuelja. Na takmienjima meunarodnog karaktera u Hrvat-
skoj osvojio je etri nagrade za fotografju. Na foto-natjecanju na te-
mu ovjek i fotoaparat 2013., odranom u travnju u Zagrebu, Vu-
elj je za fotografju pod nazivom Lovac na dobre fotke osvojio prvo
mjesto. U srpnju, na Fotofestvalu Slovin Slunj Rastoke 2013.,
osvojio je treu nagradu za fotografju Refeksije u vodi. Na 8. Me-
morijalnom natjecanju u fotografji Jozo Vrani, odranom u Donjoj
Stubici krajem rujna, osvojio je Grand Prix za fotografju pod nazivom
ep. U studenom, na meunarodnom natjecanju u galeriji Zagy fo-
to u Zagrebu, nagraena je njegova fotografja Extreme.
Uspjesi Nediba Vuelja (Morane kod Tutna, 1955.) nisu ostali
nezamijeeni u BiH i Sandaku. Prole godine, povodom 70. godinji-
ce ZAVNOS-a i ZAVNOBiH-a, Udruenje Bonjaka porijeklom iz San-
daka u Federaciji BiH Nedibu Vuelju je dodijelilo Zlatnu plaketu za
njegove velike uspjehe na polju novinarstva, knjievnost i fotograf-
je, a posebno za uspjehe na meunarodnim takmienjima i afrmaci-
ji BiH i Sandaka u svijetu. Prilikom uruivanja priznanja general Ra-
miz Drekovi, predsjednik Udruenja Bonjaka porijeklom iz Sanda-
ka, istaknuo je kako narod veoma cijeni Nedibov rad, ne samo u
Sandaku, ve i mnogo ire, a posebno u Bosanskoj krajini. q
Ismet ISAKOVI
Nedib Vuelj
KULTURA
40 PREPORODOV JOURNAL 162
U organizaciji Kulturno-sportskog centra Skenderija, TDK a-
hinpai i Udruenja izdavaa i knjiara BiH, od 23. do 28. travnja
2014. u Sarajevu je odran 26. Meunarodni sajam knjige. Moto
ovogodinje tradicionalne sajamske priredbe bio je Rije Knjiga
Univerzum. Na 2.000 kvadratnih metara izlobenog prostora izla-
galo je oko 250 izdavaa i knjiara na 95 tandova. Ove godine ulaz
za posjetoce bio je besplatan, a zakup tandova jefiniji za 30%. U
Bosanskoj kui, centralnom prezentacijskom prostoru, odrano je
100-tnjak promocija novih izdanja i prateih tematskih izlobi i se-
minara. Posebna zanimljivost 26. Sarajevskog sajma knjige ogledala
se u injenici to su izdavai iz Srbije po prvi puta nastupili sa zajed-
nikim tandom pod pokroviteljstvom Vlade Republike Srbije.
Svoje mjesto meu izlagaima naao je i KDBH Preporod Za-
greb, ije su se knjige i asopisi mogli vidjet na tandu Ministarstva
za ljudska prava i izbjeglice BiH (Sektor za iseljenitvo), koje dugi niz
godina pomae autore i izdavae iz bosansko-hercegovake dijas-
pore. U njihovoj organizaciji, tokom pet sajamskih dana, odrano je
25 promocija na kojima je predstavljeno oko 40 autora porijeklom
iz BiH, a koji ive i stvaraju u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Austriji, Bel-
giji, ekoj, vedskoj, Njemakoj, Nizozemskoj, Italiji, Norvekoj i
Velikoj Britaniji. tand Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH
u dvorani Mirza Delibai Kulturno-sportskog centra Skenderi-
ja, prema ocjeni organizatora Sajma, bio je jedan od posjeenijih
tandova. Promocije djela pisaca iz bosansko-hercegovake dijas-
pore pratlo je nekoliko stotna potovatelja pisane rijei.
Promocija izdavako-informatvne djelatnost KDBH Prepo-
rod odrana je u subotu, 26. travnja 2014. Ervin Jahi, predsjednik
KDBH Preporod, Filip Mursel Begovi, izvrni urednik Behara i
Ismet Isakovi, glavni urednik Preporodovog Journala, predstavi-
li su Preporodovu izdavako-informatvnu djelatnost u 2013. godi-
ni: asopise Behar i Preporodov Journal, te knjige Davna svita-
nja Ajke Tiro Srebrenikovi, Poetka Envera olakovia Emsuda
Sinanovia i Snovoprie o Sefardima i Akenazima Travnikim
Rusmira Agaevia. Treba istaknut da su knjige Ajke Tiro Srebreni-
kovi i Rusmira Agaevia dan ranije, u petak, 25. travnja, pred-
stavljene u sarajevskom Kamernom teatru.
U ponedjeljak, 28. travnja 2014., zadnjeg dana 26. Sarajevskog
sajma knjige dodijeljene su sajamske nagrade i priznanja izdavai-
ma i piscima u razliitm segmentma izdavatva i bibliotekarstva.
Predsjednik Ocjenjivake komisije bio prof. dr. Zvonimir Radeljko-
vi, a lanovi Ljubica Ostoji, Nevenka Hajdarovi i Almir Kurt.
Za ivotno djelo u podruju knjievnost priznanje je dodijelje-
no prof. dr. Tvrtku Kulenoviu. Nagradu za najbolji izdavaki podu-
hvat godine dobili su Rabic d.o.o. za djelo Olimpijsko Sarajevo
za nezaborav 14. ZOI tri decenije poslije, Naunoistraivaki in-
sttut Ibn Sina Sarajevo za djelo Sutnsko itanje IbnArabijevog
Fususa kroz komentar Abdulaha Bonjaka i Izdavaka kua Bo-
sanska rije Tuzla Wuppertal za Bosanski knjigometar. Nagra-
da za najbolji asopis pripala je asopisu Motrita Matce hrvat-
ske Mostar.
Nagradu za urednitvo su dobili Miroslav Prstojevi i Milo Juki.
Nagradu za oblikovanje knjige dobili su Dragan Stefanovi za dizajn
djela Olimpijsko Sarajevo za nezaborav 14. ZOI tri decenije posli-
26. SARAJEVSKI SAJAM KNJIGE (23.-28. TRAVNJA 2014.)
Pozitivna sajamska atmosfera
je (Izdavaka kua Rabic d.o.o. Sarajevo) i Mario Mikulii za
dizajn djela Mostar u slici i rijei (Algoritam Stenek i Algoritam
Zagreb). Najbolji udbenik za osnovnu kolu je Moj portal 7, ud-
benik informatke za 7. razred devetogodinje osnovne kole, iji
su autori Mario Stanii, Branka Vejnovi, Zoran Dimovski i Slaven
Pehar. Najbolji udbenik za visoko obrazovanje je Prijenos mase
autora efa ikala i Nejre ikalo.
Za najbolju sajamsku promociju djela dobitnici nagrada su Go-
ethe-insttut u BiH, Kulturni centar Kralj Fahd, Broarna Mosto-
vi Gotebrg, El-Kalem, Nova knjiga Podgorica i Planjax
d.o.o. Teanj. Hrvatska djeja knjiga nagraena je nagradom za
najbolji tand sajma. Za dugogodinji doprinos kulturi i organizaciji
Sarajevskog sajma knjige nagradu je dobilo Ministarstvo za ljudska
prava i izbjeglice BiH.
Specijalna nagrada u podruju umjetnost je dodijeljena dr. sc.
Sandri Vitalji za djelo Rat slikama. Specijalne nagrade u podru-
ju znanost su dobili Ahmad Vaezi za djelo Uvod u hermenautku,
Asim Kurjak i Milan Stanojevi za djelo Prvi koraci roditeljstva i
Biblioteka Gospodarska misao. Nagradu za najbolji prijevod do-
bili su udruga Lastavica i eki nakladnik Big Ben bookshop za
projekt prevoenja djela Miroslava Krlee s hrvatskog na eki jezik
(Spisy Miroslava Krley/Djela Miroslava Krlee).
Specijalnu nagradu irija dobili su Republika Srbija Ministar-
stvo kulture i informisanja i Narodna biblioteka Srbije za koordini-
rani izdavaki nastup, Goethe-insttut u BiH za izlobu Herte Mller
Zaarani krug rijei, Ministarstvo kulture i turizma Republike Tur-
ske za promociju izdavatva i prevodilatva, Asocijacija izdavaa
Kraljevine Saudijske Arabije za nastup na sajmu, te Nacionalna i
univerzitetska biblioteka BiH za izlobu Povijest Vijenice.
Organizatori 26. Sarajevskog sajma knjige bili su izuzetno zado-
voljni postgnutm rezultatma. Sajam je posjetlo blizu 50.000 ljudi,
a zabiljeena je i mnogo vea prodaja nego proteklih godina Publi-
ka je dolazila u ogromnom broju i to je doprinijelo da se pozitvno
ozraje u svih est dana osjea na tandovima. Mislim da je ovo bio
najuspjeniji Sajam u organizacionom smislu i uopte u nekoj pozi-
tvnoj atmosferi u proteklih pet godina, izjavio je Ajdin ahinpai,
direktor TDK ahinpai. q
Ismet ISAKOVI
Ismet Isakovi, Ervin Jahi i Filip Mursel Begovi
KULTURA
41 TRAVANJ 2014.
Izdavako-grafka kua Planjax iz Tenja (BiH) poslije dugih i
opsenih priprema krajem listopada 2013. godine krenula je s reali-
zacijom Biografskog leksikona Ko je ko u Bosni i Hercegovini 2014.-
2018.. Rije je o knjizi formata B4, obima oko 1.000 stranica u kojoj
e se nai fotografje i biografje istaknuth bosansko-hercegovaki
dravljana i dravljanki iz svih oblast ljudskog djelovanja znanost,
medicine, kulture, umjetnost, ekonomije, privrede, politke, diplo-
macije, religije, medija, muzike i sporta. Upis novih imena je u toku i
trajat e do kraja lipnja 2014. godine, kada bi trebali zapoet zavrni
poslovi na izradi knjige. Tiskanje je planirano tokom rujna 2014. go-
dine, a prvo predstavljanje na Franfurtskom sajmu knjiga, najveoj
svjetskoj izlobi knjiara i izdavaa. Redakciju ine prof. dr. Enes Ku-
jundi, glavni urednik, Ramiz Brki, izvrni urednik, mr. Bajruzin Haj-
ro Planjac, odgovorni urednik, te sekretarice redakcije Muamera
Planjac, Berina Bai i Miodraga Miki. U Izdavakom savjetu, kojim
predsjedava akademik Abdulah Sidran, izmeu ostalih, nalaze se i
Jakob Finci, Hajrudin Somun, Vlastmir Mijovi, Miodrag Simovi i
drugi. Svaka od navedenih oblast ima svoga redaktora.
Na 26. Sarajevskom sajmu knjige, odranom od 23.-28. travnja
2014., Izdavako-grafka kua Planjax iz Tenja dobila je nagra-
du za najbolju sajamsku promociju. Na tandu Ministarstva za ljud-
ska prava i izbjeglice BiH, koje dugi niz godina pomae autore i iz-
davae iz bosansko-hercegovake dijaspore, pa tako i KDBH Pre-
porod, upoznali smo mr. Bajruzina Hajru Planjca, osnivaa i pred-
sjednika Uprave Planjaxa, poznatog pisca za djecu i omladinu, s
kojim smo porazgovarali o hvalevrijednom izdavakom poduhvatu.
Izdavako-grafka kua Planjax, koja posluje u sastavu Pla-
njax Group Teanj, obiljeava 25 godina uspjenog poslovanja.
Ovaj jubilej planiramo proslavit izdavakim poduhvatom godine,
vrlo zanimljivom enciklopedijom, Biografskim leksikonom Ko je ko
u Bosni i Hercegovini 2014.-2018.. Rije je o obimnoj knjizi u kojoj
e bit objavljene biografje-ivotopisi oko 3.000 najistaknutjih Bo-
sanaca i Hercegovaca, domaih i onih u dijaspori, iz razliith obla-
st ivota i rada. Zamiljeno je da se ovaj projekat radi svake etri
godine, rekao je Bajruzin Hajro Planjac, ija je tvrtka osam godina
dodjeljivala najprestniju bosansko-hercegovaku pjesniku na-
gradu Planjaxovu nagradu za najbolju knjigu poezije u BiH.
Radi se o iznimno vrijednom projektu, posebno znaajnom zbog
injenice to se radi o biografskom leksikonu ovakvog tpa koji po prvi
put izlazi u BiH. Ideja za projekt je imala zanimljivu evoluciju. Teko
je sada izmislit toplu vodu, jer dosta toga je izmiljeno. To sada treba
znat primijenit. Naime, prije izvjesnog vremena moj prijatelj Stjepan
Kljuji je predloio da radimo zajedno takvu knjigu, ali moram priznat
da je to ogroman posao i nisam smio odmah to prihvatt. Poslije toga
na knjievnim susretma Stazama djetnjstva u Bosanskoj Krupi, uva-
eni prof. dr. Enes Kujundi ponovo me potaknuo na tu ideju, koju
sam nakon konsultacija sa drugim istaknutm ljudima i prihvato. Orga-
nizirao sam ekipu. Istna, ne u punom kapacitetu, jer je bio oktobar,
novembar i decembar, period kada su guve u tamparijama. No, sada
idemo 300 na sat. Kontaktramo blizu 100 udruenja i insttucija, trai-
mo od njih spiskove lanstva ili njihove prijedloge, zatm redakcija sve
te prijedloge provjerava, vae Kontaktramo sve, poevi od Akade-
mije nauka, Udruenja pisaca, Nogometnog saveza, Univerziteta, stra-
BIOGRAFSKI LEKSIKON KO JE KO U BOSNI I HERCEGOVINI 2014.-2018.
Izdavaki poduhvat
naka, udruenja, inovatora Jedna ekipa je zaduena i za kontakte sa
istaknutm intelektualcima iz dijaspore, kao i sa bosansko-hercegova-
kom diplomacijom. Nastojimo da sve pokrijemo. ak smo napravili
dogovor sa vodeim dnevnim, sedminim i mjesenim listovima i revi-
jama da i njihovi itaoci iz svoje sredine mogu predlagat istaknute li-
nost, te ih nominirat slanjem njihovih imena i prezimena, kao i e-ma-
il adrese. Cilj nastanka ovakve jedne publikacije jeste da se na jednom
mjestu objedine sve uspjene i poznate linost, a da pri tom nijedna
ne bude isputena. Do sada je obraeno preko 2.000 biografja, a sva-
ki mjesec imamo preko 10.000 pregleda na internet stranici na kojoj je
detaljno navedeno sve to e knjiga sadravat. Borimo se za to da niko
znaajan za ovu zemlju ne bude izostavljen. Zaudio sam se koliko ima-
mo potencijala i u dijaspori, od Njemake, Irske i Skandinavije, preko
Kanade i Amerike, do Australije, rekao je Bajruzin Hajro Planjac.
Naglasio je da je rad na prikupljanju podataka za Biografski lek-
sikon Ko je ko u Bosni i Hercegovini 2014.-2018. pri kraju, a zadnji
datum za primitak novih informacija je kraj lipnja 2014. godine,
odnosno poetak ramazana. Koristm se ovom prilikom da inici-
ram i itaoce Preporodovog Journala da predloe istaknute lino-
st slanjem njihovih e-mail adresa. Veliki broj Bonjaka porijeklom
iz BiH ivi u Hrvatskoj, a mnogi od njih zasluuju da budu upisani u
leksikonu. Bilo bi jako dobro kada bi u predvienom roku dostavili
svoje biografje i fotografje na e-mail info@kojekoubih.ba ili pozi-
vom na broj telefona 00387/62-873-378. Aplikacije su dostupne i
na naoj web stranici www.kojekoubih.ba, rekao je Bajruzin Hajro
Planjac, koji je za Sredinju knjinicu nacionalne manjine Bonjaka
u Sisku donirao 100-tnjak knjiga djeje tematke iz asortmana Iz-
davako-grafke kue Planjax iz Tenja.
Prikupljanje podataka za Biografski leksikon Ko je ko u Bosni i
Hercegovini 2014.-2018. odvija se pod motom to je zapisano
ostaje to nije nestane!. Sljedea knjiga izlazi tek za etri godine,
malo predugo za odugovlaenje ili ekanje, a i ivot nosi svoje Zato,
Bonjaci i Bonjakinje porijeklom iz BiH, javite se na e-mail info@
kojekoubih.ba ili broj telefona 00387/62-873-378, otrgnite svoje ime
i djelo od zaborava i budite sastavni dio iznimno vrijedne knjige. q
Ismet ISAKOVI
Bajruzin Hajro Planjac
KULTURA
42 PREPORODOV JOURNAL 162
Tree izdanje Tjedna turskog flma u Zagrebu, odrano od 22. do
27. travnja 2014. u kinu Europa, predstavilo je 10 nagraivanih
flmova suvremene turske kinematografje. Tjedan turskog flma na-
stavak je suradnje Hrvatsko-turske udruge prijateljstva i Veleposlan-
stva Republike Turske u Hrvatskoj ija su nastojanja usmjerena ka
pribliavanju turske kulture u Hrvatskoj. Manifestaciju je sveano
otvorila hrvatska ministrica kulture Andrea Zlatar Violi i pritom ista-
knula: Ove godine mnogo toga se poklapa, osim same 20. godinji-
ce udruge, sljedee godine slavimo i 20 godina postojanja katedre za
turkologiju na Filozofskom fakultetu iz koje je nastalo niz prijevoda
koji nam omoguuju da gledamo flmove, da itamo te da upoznamo
jedni druge. Otvorenju je prisustvovao i turski veleposlanik Burak
zgergin, istaknuvi zadovoljstvo zbog pribliavanja turske kinema-
tografje i kulture hrvatskoj publici to je osjetno u sve veoj posjee-
nost ve tradicionalnog Tjedna turskog flma u Zagrebu.
Sveanom otvorenju 22. travnja slijedilo je prikazivanje flma Lep-
trov san (Kelebein ryas) redatelja Ylmaz Erdoana, koji je uz broj-
ne nagrade ove godine zapaen i po kandidaturi za Oscara u kategoriji
najboljeg stranog flma. Publika je kroz tjedan ispunjen najkreatvnijim
turskim flmova, osim navedenog, mogla pogledat flmove Ljetna
vjebenica (Tatl kitab), Vremena i vjetrovi (Be vakit), Rana na
srcu (Gnl yaras), Tri prijatelja ( arkada), Brodovi od kora lu-
benica (Karpuz Kabuundan gemiler yapmak), Istanbulske prie
(Anlat stanbul), Na dubok oaj (Bizim byk aresizliimiz), Adam
i vrag (Ademin trenleri) i Oekujui raj (Cennet beklerken).
Ylmaz Erdoana i Necatja Akpnara osnuvi 1994. godine prvu
veliku flmsku kompaniju u Turskoj pod imenom BKM zapoinju
stvarat neke od ponajboljih turskih flmova. Upravo je zahvaljujui
toj suradnji nastao i premijerno prikazan flm Leptrov san, koji je
ukljuio brojne poznate turske glumce poznate naoj publici uglav-
nom preko televizijskih serija. Film je snimljen prema istnitoj prii
o dva mlada pjesnika koji ive u malom turskom gradu Zonguldak
1940-ih godina. Njihovo literarno stvaranje i pokuaj da se probiju
u poznatom knjievnom asopisu prate problemi ondanjeg doba
kao to su neimatna, bolest, prisilni radovi te Drugi svjetski rat.
Radnja zapoinje kada upoznaju djevojku Suzan. Odluivi razrijei-
t taj ljubavni problem okladom obojica joj piu i predaju pjesmu, a
pobjednik e bit onaj ija joj se pjesma vie svidi. Ova ljubavna
drama protkana politkim problemima Turske 40-ih godina 20.
stoljea osvojila je publiku diljem Europe, zavrijedivi tako i spome-
nutu kanditaturu za Oscara u kategoriji najbolji strani flm.
U sklopu programa uslijedila je i pria o kolarcu Aliju, drama
Ljetna vjebenica. Radnja je smjetena u mjesto Silife na obali
Sredozemnog mora gdje desetogodinji Ali ivi sa obitelji. Naizgled
idilian sredozemni miran gradi naruavaju protagonist ove dra-
me, Alijeva obitelj. Naime, tenzije zapoinju naputanjem vojne
kole njegova starija brata zbog elje za odlaskom na studij emu
se njihov otac jako protvi. Stoga po zavretku kole Ali provodi lje-
to uz oca uei sve o poslu u trgovini. Usporedno s tme Ali proma-
tra sa strane probleme koji su zadesili njegovu obitelj, trpi maltre-
tranja od strane svojih vrnjaka no sve to prekida izenadni moda-
ni udar koji pogaa njegova oca. Film Vremena i vjetrovi isto ta-
ko prikaz je unutarnje borbe mladih osoba i ivota u provinciji
3. TJEDAN TURSKOG FILMA (ZAGREB, 22.-27. TRAVNJA 2014.)
Najkreativniji turski lmovi
unutar koje se ljudi pokuavaju nosit sa ivotnim nedaama. Rad-
nja obrauje ivot jednostavnih i marljivih ljudi koji ive u skladu sa
ritmom zemlje, zraka, vode i godinjih doba. Protagonist su troje
djece starost od 12, 13 godina mer, Yakup i Yldz. mer je oku-
piran osjeam usamljenost i promjenama koje donosi to razdoblje
ivota, no isporovociran privilegiranim statusom mlaega brata
potajno prieljkuje oevu smrt. Yakup je pak usredotoen na lju-
bavne probleme i simpatju koju gaji prema uitelji. Dok se djevoj-
ica Yldz bori sa osjeajem manje vrijednost zbog zapostavljeno-
st i maltretranja od strane majke.
Rana na srcu i Istanbulske prie flmski su portret Istanbula.
Radnja provg flma se odvija oko umirovljenog uitelja koji po po-
vratku u Istanbul doivljava potpunu transformaciju ivota. Drugi
pak flm u originalnom prijevodu Priaj mi Istanbule zamiljen je
kao spoj pet moderniziranih klasinih pria koje objedinjuje scenarij
mita Unala, dok svaku priu reira drugi redatelj. Na taj nam nain
Istanbul pripovijeda svojih pet pria. U program je uklopljen i ni-
skobudetni biografski privijenac Ahmeta Uluaya Brodovi od kora
lubenica u kojem govori o djetnjstvu i flmu koji okupira panju dva
mladia u malom anadolskom selu Tepecik. Zanimljiva povijesna
drama Oekujui raj u centar svoje radnje smjeta Hrvata po ime-
nu Efatun koji putem devirme ste u prijestolnicu Osmanskog Car-
stva te postaje izvanredni minijaturist. Izgubivi enu i sina oajniki
pokuava ovjekovjeit njihov lik te poinje slikat portrete po uzoru
na europske slikare. Kako je radnja smjetena u 17. stoljee kada
europski utjecaji jo uvijek ne prodiru u osmansko slikarstvo te zbog
injenice da vjerski zakon i tadanji standardi u slikarstvu brane pri-
kaz ljudskog lika prestaje se bavit minijaturom. No njegovu odluku
uskoro prekida veliki vezir koji nalae da se Efatun dovede na dvor
ime zapoinje njegova avantura Anadolijom i posveivanje izradi
portreta. Tree izdanje Tjedna turskog flma zatvorio je Na duboki
oaj, posljednji flm preminulog redatelja Seyfja Teomana o dva ci-
mera koji u svoj stan prime sestru zajednikog prijatelja, depresivnu
djevojku zbog gubitka roditelja Nihal. djevojka uskoro izlazi iz depre-
sivne faze te se u njoj poinje budit lijepa i divna mlada ena ime
ujedno zapoinje i ljubavna podloga ove drame. q
Helena MARKOVI
Insert iz flma Leptrov let
KULTURA
43 TRAVANJ 2014.
Ove godine Republika Hrvatska obiljeila je 22. obljetnicu prizna-
nja Republike Hrvatske od strane Islamske Republike Iran, a tom prigo-
dom dana 25. travnja 2014. Hrvatsko-iransko drutvo prijateljstva or-
ganiziralo je predavanje Ta divna zemlja Iran: uspomene jednog vele-
poslanika iz zemlje kolijevke civilizacije. Predavanje je odrano u veli-
koj kongresnoj dvorani H. Salim abi Islamskog centra u Zagrebu, u
Prilazu Safvet-bega Baagia bb. Izlaga uspomena petogodinjeg bo-
ravka u Iranu bio je bivi veleposlanik Republike Hrvatske u I.R. Iran
prof. dr. sc. Esad Prohi. Osim Hrvatsko-iranskog drutva prijateljstva
ovom su se dogaaju kao sponzori pridruili i putnika agencija Perze-
polis i trgovina Karavansaraj. Predavanje Ta divna zemlja Iran bilo je
osjebujno izlaganje o Iranu iz aspekta jednog veleposlanika koga je
petogodinji boravak u toj zemlji potaknuo na daljna zalaganja u kul-
turnoj i gospodarskoj razmjeni izmeu Hrvatske i Irana.
Profesor Esad Prohi roen je 30. srpnja 1950. godine u Zagrebu.
Godine 1974. stjee diplomu inenjera geologije na Sveuilitu u Za-
grebu te nakon 10 godina i doktorat iz podruja geologija-geokemija.
Nakon toga posveuje svoju bogatu karijeru znanstvenog radnika
geologiji i zatt okolia, predano radi i u Hrvatskoj i u inozemstvu,
predstojnik je Mineraloko petrografskog zavoda i redovit profesor
Geolokog odsjeka Prirodoslovno-matematkog fakulteta Sveuili-
ta u Zagrebu. U vie navrata pozvan je da odri predavanja na neko-
liko poznath svjetskih visokokolskih i znanstvenih ustanova (Uni-
versity of Kansas, Mississipi State University, Colorado School of Mi-
nes, United States Geological Survey at Reston and Denver, Monta-
nuniverisitat Leoben, Univerzitet u Ljubljani, Visokokolski centar u
Kopru, itd.). Osim to je radio na mnogim znanstvenim istraivanji-
ma, profesor Prohi je i jedan je od najcjenjenijih predavaa i surad-
nika visokokolskih ustanova u Hrvatskoj i svijetu, a na nekoliko naci-
onalnih i meunarodnih projekata iz podruja geokemije i utjecaja
okolia na ljudsko zdravlje radi kao voditelj i suradnik. Profesor Esad
Prohi je lan vie uglednih znanstvenih i strunih organizacija koje
se bave ekologijom, zattom voda i njihovim upravljanjem te geolo-
gijom. Za svoj je rad dobio razna priznanja i nagrade. Vie od 50
znanstvenih radova u vodeim svjetskim i domaim znanstvenim
asopisima, jedna samostalna autorska knjiga i dvije u kooautorstvu
te vie od 100 strunih radova, elaborata i izvjea, uglavnom iz po-
druja zatte okolia, dostatno govore o bogatom i plodonosnom
ivotu doktora Prohia. Godine 2001. zapoinje svoju politku aktv-
nost koja je od samih poetaka bazirana na kulturnim i ekolokim
temeljima. Stoga u razdoblju od 2001. do 2005. godine obavlja du-
nost savjetnika predsjednika Republike Hrvatske za znanost, obrazo-
vanje i zattu okolia, a od 4. veljae 2008. pa sve do 2012. obavlja
dunost veleposlanika Republike Hrvatske u I.R. Iran.
U zadnje smo vrijeme vie puta imali priliku sluat iskustva biv-
eg veleposlanika Prohia o godinama provedenim u Iranu. Ono to
profesor Esad Prohi neprestano iste je spremnost Irana za ire-
njem i poboljanje suradnje na gospodarskim i kulturnim poljima s
Hrvatskom. To je, prema njemu, potaknulo bilateralnu suradnju i
uvrstlo ekonomsko-kulturne veze izmeu ovih dviju drava. Ipak
sve to zasjenjuje ljubaznost, smirenost i izrazita gostoljubivost koju
Iranci iskazuju na svakom koraku. Sve to profesor Prohi imao je pri-
liku upoznat kroz svoj petogodinji mandat, i unato tome to je
PREDAVANJE PROF. DR. ESADA PROHIA TA DIVNA ZEMLJA IRAN
Kolijevka civilizacije
prestao obavljat dunost veleposlanika I.R. Iran, i dalje u suradnji sa
Hrvatsko-iranskim drutvom prijateljstva i Iranskim kulturnim cen-
trom sudjeluje na dogaajima poput nedavnog predavanja o iran-
skom pjesniku i znanstveniku Omaru Hajjamu i sudjelovanje na sve-
anom otvorenju koncerta tradicionalne iranske glazbe povodom
proslave Iranske Nove godine. Sve to naglaava njegov rad na uvr-
ivanju hrvatsko-iranskih veza dok sam Prohi iste da je Hrvatska
odluna u namjeri produbljivanja odnosa s Iranom te da izmeu ove
dvije drave postoji sjajan potencijal za suradnju na brojnim poljima.
Ono to je njega osobno osvojilo jest koliina toga to Iran mo-
e ponudit na gotovo svim poljima, svoje prekrasne tepihe rune
izrade, njihova osebujna tradicionalna kultura koja se ne odmie
od nekih pradavnih tradicija poput obiljeavanja Noruza, tj. prvog
dana Nove godine kod Iranaca, njihova gostoljubivost i otvorenost
prema . gostma. Iako mu je ivot proveden u Iranu uvelike obilje-
ila prometna nesrea 2010. godine u gradu Hamadanu sve ljepote
ove zemlje pomogle su da mu ta tragedija ne obiljei vrijeme koje
je tamo proveo. Maleni djeli kulturnih i prirodnih ljepota profesor
Prohi hto je podijelit sa zaljubljenicima u Iran upravo na ovom
predavanju Ta divna zemlja Iran: uspomene jednog veleposlanika
iz zemlje kolijevke civilizacije, te na taj nain izrazit svoja pozitv-
na iskustva u toj divnoj zemlji Islamskoj Republici Iran. q
Helena MARKOVI
Veleposlanik Esad Prohi (prvi slijeva) s hrvatskom privrednom
delegacijom u Iranu
KULTURA
44 PREPORODOV JOURNAL 162
U ponedjeljak, 14. travnja 2014., u prepunoj Multmedijalnoj
dvorani Opine Novi Grad u Sarajevu upriliena je premijerna pro-
jekcija dokumentarnog flma Na Drini krvavi Viegrad redatelja
Avde Huseinovia, dugogodinji suradnik Preporodovog Journala
iz Sarajeva. Njegov est po redu dokumentarni flm govori o stra-
danju Bonjaka u Viegradu, gradu na obali rijeke Drine, mjestu u
kojem se kroz povijest najee ponavljao genocid i zloini nad
Bonjacima. Rije je o ekraniziranoj kronolokoj prii o stradanju i
zloinima od Prvog srpskog ustanka, preko Prvog i Drugog svjet-
skog rata, sve do posljednje velikosrpske agresije na BiH od 1992.
do 1995. godine.
Prije projekcije, kojoj je prisustvovalo vie od 500 gledatelja,
odrana je minuta utnje i prouena El-Fatha svim ubijenim Bo-
njacima u Viegradu i rtvama agresije u periodu 1992.-1995. godi-
ne. Film su, izmeu ostalih, dole pogledat lanice udruenja e-
na rtva rata i Majke enklava Srebrenica i epa, zatm lanovi
Udruenja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva u periodu
1992.-1995. godine, predstavnici Saveza logoraa BiH, borakih or-
ganizacija, te istaknute javne linost, meu kojima su bili akade-
mik Abdulah Sidran i Naser Ori, ratni komandant Srebrenice.
Na sveanoj promociji flma prisutnima se obrato Ahmet Sej-
di, ratni komandant Prve slavne viegradske brigade Armije Repu-
blike BiH, koji je istaknuo da su Bonjaci fenomen jer iskazuju tole-
ranciju i naivnost koliko god ih klali i palili. ini se kao da pratamo
sve dok ne nestane ili nas ili zloinaca. Dokle vie? Borit emo se da
vie nikada ne budemo paljeni, protjerani i ubijani. Bosna i Herce-
govina jo uvijek nije onakva kakvu je ele civilizovani graani. Da
je pravde u BiH, ova premijera bi bila odrana u Viegradu, borit
emo se da se to desi to prije Ovo je flmski zapis koji olakava
pravdi da dostgne potrebne rezultate kako se sutra u Bosni i sva-
kom drugom sutra ne bi ponovilo ono to je nama brutalno i zloi-
naki uraeno tokom agresije. Ovakvi flmovi i zapisi trebaju, ne
samo nama ve i buduim generacijama, da se zna kroz kakve smo
golgote prolazili kako bi preduprijedili namjere da nam se neto
slino ikada vie ponovi. Smatram da je flm izuzetno znaajan jer
oslobaa dobar dio istne o Podrinju. Ovaj flm je naa historijska
lina karta kojom emo se identfkovat mi, naa djeca i nae budu-
e generacije, rekao je Sejdi.
Autor Avdo Huseinovi je, izmeu ostalog, istaknuo kako su u
Viegradu poinjeni stravini zloini, u kojima je ubijeno mnogo ci-
vila, ena, djece i staraca. Istovremeno, Viegrad je grad koji jo
uvijek porie jezive zloine nad dojueranjim komijama, gdje se
jo uvijek negira zloin i genocid nad Bonjacima, tako da ivi ta
nepravda koja traje stoljeima nad ljudima ovog kraja, rekao je
Huseinovi, dodavi kako o nacistkim zloinima postoji stotne
flmova, dok na temu stranog genocida koji je zadesio bonjaki
narod na prste jedne ruke moemo izbrojat video svjedoanstva o
tome. Naglasio je da flm Na Drini krvavi Viegrad posveuje ra-
hmetli Hasanu Tufekiu, ovjeku koji je dokument lina karta
Bonjaka iz Viegrada. Zamolio bih vas da zapamtte ovo ime
Hasan Tufeki. To je ovjek kojem su etnici pod vodstvom Drae
Mihailovia 1943. godine u Viegradu ubili 10-ero djece. Jednom
ovjeku ubili su desetoro djece u nekoliko krvavih dana i noi te
NA DRINI KRVAVI VIEGRAD, DOKUMENTARNI FILM AVDE HUSEINOVIA
Stoljetna stradanja i genocid
1943. godine. Nepunih 50 godina kasnije, 1992. godine, Hasanu su
etnici ubili jo troje djece u Viegradu. Dakle, u dva rata su mu
ubili 13-ero djece. Ovaj flm ja posveujem rahmetli Hasanu Tufek-
iu i svim bonjakim Hasanima, rekao je Avdo Huseinovi.
U znak zahvalnost za ouvanju istne o Viegradu i ratu od u
BiH od 1992.-1995. Avdo Huseinovi je dobio prigodne poklone od
predstavnica Udruenja ena rtva rata, kao i od Emina vraki-
a, osnivaa Zelenih beretki. Naem Avdi Huseinoviu elim urui-
t zelenu beretku uz poruku da je nosi sa ponosom, a komandantu
Sejdiu i viegradskoj heroini Bakiri Hasei uruujem na orden
zbog svega to su uinili, rekao je vraki.
Krvava Drina najvea grobnica Bonjaka
U izjavi za Preporodov Journal redatelj Avdo Huseinovi je
naglasio da ideja o snimanju flma o viegradskim zloinima posto-
ji ve nekoliko godina i da se rodila u komunikaciji s podrinjskim
patriotama, a posebno s Ahmetom Sejdiem, ratnim komandan-
tom Prve slavne viegradske brigade Armije Republike BiH. Tehni-
ka izvedba je trajala malo vie od godine dana.
El-Fatha prije premijerne projekcije flma Na Drini krvavi Viegrad
Ahmet Sejdi i Avdo Huseinovi
KULTURA
45 TRAVANJ 2014.
Ova pria mi je bila izazov. U dosadanjih pet flmova radio
sam na tematci Sarajeva i Srebrenice. Viegrad me stalno provoci-
rao Bio sam nezadovoljan da niko po tom pitanju ne radi nita, da
je Viegrad zapostavljen, kao i sve golgote koje je tamonji bo-
njaki narod proao. Ovo je bio teak i istraivaki jako zahtjevan
projekat. Radio sam ga pune dvije godine i za razliku od mojih rani-
jih autorskih ostvarenja ovo je flm koji zaviruje dublje u prolost, u
doba kada su Bonjaci Viegrada stradali mnogo, mnogo prije 90-ih
godina. Uao sam u genezu zloina koji se poeo deavat jo od
Prvog srpskog ustanka, preko Drugog svjetskog rata da bi kulmina-
ciju doivio 1992. godine kada Viegrad, po metodama kako su ubi-
jani ljudi, postaje mjesto u kojem su, zasigurno, izvreni najstravi-
niji zloini. Pokazali su to sluajevi paljenja djece, ena i staraca u
Pionirskoj ulici, na Bikavcu, masovna ubistva ljudi na upriji Me-
med-pae Sokolovia, silovanja, masovna ubistva u viegradskim
kolama i drugim objektma, logorima... Ustvari, cijeli Viegrad je
bio bonjako stratte. Ono to je mene kao istraivaa posebno
interesovalo je to na koji nain je izvren ovaj etvrt u nizu zloina
nad Bonjacima ovog grada. Doao sam do zakljuka da se radilo o
odlino isplaniranom i odlino izvedenom zloinu genocida. Vie-
grad je okupiran od strane JNA nakon koje su se desili strani zloi-
ni. Moramo konano prestat koristt foskule koje su se podobro
udomaile u javnost vezane za to da je pokolje u ovom gradu izvr-
ila paravojna jedinica Osvetnici na ijem elu je bio zloinac Mi-
lan Luki. Naime, ne radi se ni o kakvoj paravojnoj jedinici ve o
dobro organizovanoj vojnoj formaciji koja je bila pod direktnom
kontrolom Dravne bezbjednost Srbije i koja je, tokom svog zloi-
nakog pohoda, otuda imala svoje nadreene. Da je to tako poka-
zuju fotografje muenja Bonjaka oteth u mjestu Sjeverin, prika-
zanih u flmu, koje zloinac Milan Luki sa svojim zloincima mui.
Te fotografje su, nakon pada zloinakog Miloevievog reima u
Srbiji, pronaene u fjokama zloinca Sretena Lukia, jednog od vo-
deih policijskih funkcionera Srbije optuenog u Hagu za zloine na
Kosovu, a koji je blizak roak Milana Lukia. One, nedvojbeno, go-
vore o vezi izmeu policijskog vrha Srbije i vojne formacije Milana
Lukia koja je u Viegradu iza sebe ostavila krvavi trag. Ovo je te-
meljita pria o Bonjacima Viegrada od Mehmed-pae Sokolovia
pa do ovih dogaaja od prije nekoliko mjeseci kada je nasilno izbri-
sana rije genocid sa Spomen obiljeja u mezarju Straite, rekao
je Avdo Huseinovi.
Naglasio je kako su u Viegradu injeni stravini zloini, te da je
u njemu ubijeni mnogobrojni civili, a meu njima vie od 100 djece
i stotne ena. Najvei dio th ljudi je zavrio tako to su njihova
tjela baena u Drinu. Naalost, veina njih jo nije pronaena i za-
sigurno e rijeka Drina ostat najvea grobnica Bonjaka. Poruka
ovoga flma jeste da ta nepravda nad Viegradom ne prestaje, da
sve ono to se deavalo stoljeima jo uvijek negdje tavori kroz ne-
giranje genocida. Sadanji graani Viegrada poriu jezivu prolost
tog grada, jo uvijek negiraju zloin i genocid nad Bonjacima, tako
da ivi ta nepravda koja traje stoljeima nad ljudima ovog kraja.
Imam osjeaj da se u glavama onih koji su to poinili kreira neki
novi zloin. Ovo je flm istne, a ne moe bit vie istna. Ona je u
Viegradu jedna. To je potvrdio i Tribunal u Haagu i moemo to
stalno pratt kroz suenja i brojne presude. Svi znamo ta se desi-
lo. Mi se nismo trudili da dokazujemo da ono to je neka druga
propaganda plasirala. Istnu smo dokumentovali, rekao je Husei-
novi, koji je podsjeto na rijei jednog uglednog britanskog novi-
nara koji je rekao: Ako ono to je Milan Luki radio u Viegradu
1992. godine nije genocid, onda ja stvarno ne znam znaenje te ri-
jei.
Podsjetmo se, Meunarodni tribunal za ratne zloine u Haagu
i Sud BiH do sada su za zloine u Viegradu krivim proglasili osam
pripadnika vojnih, paravojnih i policijskih snaga Republike Srpske.
Milan Luki osuen je na doivotnu robiju, Sredoje Luki na 30 go-
dina zatvora, Momir Savi na 18, Mitar Vasiljevi na 15, Boban i-
mi i Novo Rajak na 14, eljko Lelek na 13, a Nenad Tanaskovi na
12 (presuda mu je u albenom postupku smanjena na osam godi-
na). Osuene zloince Milana i Sredoja Lukia, te Mitra Vasiljevia,
Haki tribunal je tereto za istrebljenje velikog broja civila, ukljuu-
jui ene, djecu i starce.
U dokumentarnom flmu Na Drini krvavi Viegrad, koji traje
skoro puna dva sata, uestvuje/svjedoi 35 sudionika th dogaa-
nja, te analitara i akademika poput Abdulaha Sidrana, Muhame-
da Filipovia i Amora Maovia. Najvie prostora je dano preivje-
lim rtvama i njihovim porodicama kao svjedocima. Prva projekcija
flma simbolino je upriliena 14. travnja/aprila, jer je toga dana
prije 22 godine JNA izvrila agresiju na meunarodno priznatu Re-
publiku BiH. 14. aprila 1992. Uiki korpus JNA pod komandom
ratnog zloinca pukovnika Ojdania umarirao je sa nekoliko hilja-
da vojnika u Viegrad, smijenio legalnu vlast i instalirao vlast Srpske
demokratske stranke, te ozvaniio poetak stranih zloina nad
Bonjacima. Smatram da bi se 14. april trebao obiljeavat kao Dan
genocida nad Republikom BiH, jer je ona najoitja na primjeru Vi-
egrada. Tada je BiH bila ve nezavisna zemlja. Nakon okupacije
doli su jezivi zloini u kojima su ubijene hiljade ljudi, a najvei ubi-
jenih je zavrio u talasima krvave Drine, koja je ponovo postala naj-
veom grobnicom Bonjaka. Duboko vjerujem, a dobijam redovno
iz cijelog svijeta poruke podrke, da e ovi projekt bit temelj bue-
nja svijest kod naih ljudi i vaan doprinos kreiranju historije o ge-
nocidu nad Bonjacima na cijelom prostoru BiH, naglasio je reda-
telj Avdo Huseinovi, dugogodinji suradnik Preporodovog Jour-
nala iz Sarajeva. q
Ismet ISAKOVI
Avdo Huseinovi (Sarajevo, 1973.),
redatelj, publicista i novinar, bio je bo-
rac Prvog korpusa Armije Republike
BiH tokom cijelog rata. Do sada je sni-
mio est dokumentarnih flmova o
najbolnijim i najstranijim dogaanji-
ma za vrijeme agresije na BiH: Vanze-
maljci iznad Sarajeva (2008.), Krvavi
ples po eheru (2010.), Daleko je
Tuzla (2010.), Bosna ili smrt (2011.),
A bili su samo djeca (2012.) i Na
Drini krvavi Viegrad (2014.). Napi-
sao je i dvije knjige: Delat naroda
mog (2009.), koja faktografski tretra
najvee ratne zloine nad Bonjacima
u ratu od 1992.-1995. godine, te Naser od Gazimestana do Haga i
nazad, istnitu priu o brigadiru Naseru Oriu, legendarnom ratnom
komandantu obrane Srebrenice. Suradnik je Preporodovog Journa-
la od oujka 2008. godine.
Avdo Huseinovi trenutno radi na realizaciji jo tri dokumentarna fl-
ma: o zloinima i genocidu na teritoriju opine Prijedor u ljeto 1992. (Pri-
jedorska polja smrt), o konclogorima tokom rata 1992.-1995. (Logori
smrt) i stradanju Bonjaka u posljednja tri stoljea (Bonjaci genocid
u kontnuitetu). Premijerna projekcija flma Prijedorska polja smrt bit
e upriliena 31. svibnja/maja 2014. u Melbourneu, Australija.
Svojim djelovanjem na ouvanju istne o prethodnom ratu Avdo Hu-
seinovi je, kako istu bosansko-hercegovaki mediji, na sebe preuzeo
odgovornost uvara naeg kolektvnog sjeanja. Njegovi dokumentarni
flmovi i knjige vraaju dostojanstvo pamenja bonjakom narodu. q
PRIE IZ BOSNE
46 PREPORODOV JOURNAL 162
U aprilu 1992. godine kao major biv-
e JNA, kada je izvrena agresija na Bo-
snu i Hercegovinu, a njegova jedinica na-
pustla Travnik, Mihajlo Petrovi, roeni
Beograanin, odluio je da ostane u
Travniku i stavi se na raspolaganje Terito-
rijalnoj odbrani Republike Bosne i Herce-
govine. Nije prihvato ni poziv svoje poro-
dice da doe u Beograd, ni poziv roditelja
svoje supruge da se preseli u Zagreb. Sa
majorom su u bosanskoj ratnoj neizvje-
snost ostali supruga Ana, sin Aleksandar
i kerka Jelena.
Poljubac bosanskoj zastavi sa
ljiljanima
Travniki svjedok, borac Armije RBiH,
na sljedei nain opisuje situaciju u Travni-
ku i postojavanje prvih branilaca ovog gra-
da: Toga dana dan je bio sunan, prijatan
sa laganim povjetarcem, osim to je sa
horizonta dolazila potmula grmljavina etnike artljerije. U grad se
slijevale rijeke izbjeglica, zabrinuth porodica uglavnom bez oeva
koji su ili ve nestali, ili su ekali u raznim logorima da nestanu ili
da budu razmjenjeni. ive za ive, mrtve za mrtve, ko to ree et-
nik 250-torici Kozarana prije nego to je naredio njihovo strijeljanje
na Korianskim stjenama. Mi smo stajali puni adrenalina u stroju
ispred Travnike medrese. Objekat ostao iza Turaka, sluivi svrsi i
vjernicima do 1946., a onda su partzani odluili da nema Boga i me-
dresu pretvorie u ipadovu prodavnicu namjetaja. Crkve th godi-
na nisu pretvarali u prodavnice namjetaja Valjda il je tamo Boga
bilo vie il svojom konstrukcijom nisu zadovoljavali potrebe neke
prodavnice. ejtanska posla u svakom sluaju. Osim to smo stajali i
bili puni adrenalina znojili smo se do bola. A ta bi drugo i radili u
prvim uniformama Armije BiH sklepane na brzinu u Travnikoj kon-
fekcijskoj industriji, i to od nepromoivog atorskog krila i izvana
zamaskirano runim tamparskim bojama. Zato smo imali odline
izme, ionako ih je Borac imao pune magaze za milu i dragu JNA.
Bili smo prava mlada armija, golobradi mladii koji su snove od prije
neku no zamijenili sa surovou ivota. Golobradi, ali i odluni go-
loruki stat pred etvrtu armijsku silu u Evropi moe il budala il po-
nosan ovjek. S ove vremenske distance rekao bih obadvoje. Tog
dana zakleli smo se na vjernost do groba dragoj domovini i prvi put
pozdravili vojnikim pozdravom preslikanim sa bosanskih steaka
ruka u visini ramena sa rairenim prstma. Bosna je bila naa i mi smo
bili njezini. Nas 300 u stroju, svih vjera lijevo od mene Zoran, Srbin,
pravoslavac, a desno od mene Darko, Hrvat, rimokatolik. Bez lane
patetke i suvinih rijei. Vrijeme je radilo protv nas. Nije to ko u
flmovima, nema pozadinske muzike koja pojaava doivljaj gledao-
cu, a bilo ih je th dana podosta majki koje plau, djece koja nas
gledaju i pozdravljaju mahanjem, didova koji komentraju i na izgled
i nae naoruanje. A ono bajno, veinom lovako, pokoji pitolj, dok
MAJOR MIHAJLO PETROVI: ROENI BEOGRAANIN, BOSANSKI HEROJ SA VLAIA
Major Mihajlo, bosanski gazija
su vlasnici ciganki i heklera voeni pod
terminatori. Elem, mogo bih vam priat
jo dva dana o tom jednom posljepodne-
vu. Ali neu jer bitan je momenat kad je iz
Medrese izaao na prvi komandant i odr-
ao govor nakon kojeg bi i najvea kukavi-
ca uzela motku i krenula s nama. Izaao je
ispred nas u uniformi JNA s oznakama Te-
ritorijalne odbrane, srednjeg rasta, crn,
proelav, bucmast. Strogog pogleda, od-
lunih pokreta uvjebanog glasa za dreku
bez mikrofona i razglasa. Pogledao je niz
stroj i komandovao: Mirno! Na desno
ravnajs! Mirno! Na mjestu odmor! Ta-
man toliko smo i znali od strojevih radnji.
Travniki branilac zabiljeio je i govor
majora Mihajla Petrovia izreen toga
sudbonosnog dana, 13. aprila 1992. godi-
ne: Dragi moji borci, ja sam major Mi-
hajlo Petrovi, Srbin, Beograanin, ofcir
bive JNA. Moj deda borio se na Solun-
skom frontu protv austro-ugarskih fai-
sta, moj otac borio se i protv nemakih, ustakih i etnikih faista,
a izgleda da je dolo vreme da se i ja borim protv ovih bradonja sa
brda. Otac mi je priao kakvi su bili etnici u onom ratu, a ja vam
mogu odmah rei, jer sam to imao priliku videt poslednjih meseci,
da e ovi bit mnogo gori. Bosanac nisam roenjem, al sam postao
i srcem i duom otkako ivim ovde, a ivim dugo. Stavio sam se na
raspolaganje naoj Teritorijalnoj odbrani i oni su prihvatli te mi
ukazae ast i poverenje da vodim ovaj odred. Proli ste malo obu-
ke u ova dva dana, nedovoljno i malo. Ali mi imamo jednu prednost
nad naim neprijateljom, a dragi moji, to je samo spoznaja da izme-
u njih i vaih porodica stojite samo vi noas. Ako prou preko vas,
ovaj narod nema nade, a ako ne prou noas mi imamo vremena
da ojaamo, da se obuimo, da pripremimo odbranu. Ako etnici
noas provale u Turbe, pada i Travnik i Vitez i Zenica... U Zenikoj
kasarni eka tenkovska brigada bive JNA i otee sa pregovorima.
Ako padne Turbe oni e krenut sa lea na nas, a ko dri Lavansku
dolinu, dri pola Bosne. Bie to borba prsa u prsa, za svaku ulicu, za
svaku kuu. Njih e bit i vie i bolje naoruanih. Ne bojte se, junak
umire jednom, a kukavica hiljadu puta. Budite smireni, pucajte sa-
mo u ivu metu. Ko nema oruja nek otma od neprijatelja, ko ne
moe nek eka da pogine saborac. Uzimaj, nastavi dalje ili ne uz-
mii gdje stane. U tami sluajte moj glas, nemamo radio veza, ne-
ma Motorola nit RUP-ovki. Sluajte i radite ta naredim... I za-
pamtte, izmeu ovog nezatenog i golorukog sveta i njih naoru-
anih najboljim orujem i mrnjom u kojoj ele da nas sve unite,
noas stojite samo vi!
Nakon toga pokazao je postrojenoj bosanskoj vojsci kako se voli,
potuje i bori za domovinu: Uuto je, a neko mu donese bosansku
zastavu sa ljiljanima. Major Petrovi joj salutra, poljubi je i posla da i
mi to isto uradimo. Potom smo posjedali u kamione i otli put Tur-
beta. Iduih 24 asa smrt je plesala oko nas. U onoj grmljavini, borbi
Mihajlo Petrovi (1953.-1992.)
PRIE IZ BOSNE
47 TRAVANJ 2014.
i jaucima cijelo vrijeme je odjekivao njegov glas. Kao u starim pria-
ma o junacima. Mi smo znali dok ujemo taj glas, ima nade... Na-
kon 24 asa bili smo postrojeni ispred pote u Turbetu. Major nije
govorio, samo je prilazio svakom vojniku, pruao mu ruku, esttao i
ljubio ga u obraz. Njegov pogled govorio je najbolje, bio je pun pono-
sa i divljenja za nas. etnici iz Zenike kasarne nisu otli prema Vite-
zu, Travniku, Turbetu otli su na Vlai. Tog 13. aprila u skoro sva-
kom gradu Bosne, gdje su se ljudi koliko-toliko organizovali etnici,
nisu provalili. 13. aprila 1992. godine Travnik je imao sreu da u nje-
mu pred braniocima stoji major Mihajlo Petrovi.
Major Mihajlo u pjesmi opjevan
Karadievi Srbi prognali su 9. maja 1992. godine Bonjake vla-
ikog sela Mudrike. Major Petrovi je postavljen za komandanta
odreda u kojem su bile i izbjeglice iz Mudrika. Bili su razoarani
Mudriani kad su saznali da e za komandanta imat Srbina i to
jo iz Beograda. Nisu mu vjerovali, ali samo nekoliko dana. Vrlo
brzo je svojim herojstvom major Petrovi zadivio gortake sa Vlai-
a i rodila se teko opisiva neraskidiva veza meu njima. Petrovi je
zajedno sa Mudrianima na eikoj planini ratovao etri mjeseca
neprekidno napadajui neprijatelja. Svojim borcima je govorio, kad
bi kretali u akciju, da ne dozvole da on iv padne etnicima u ruke.
Ako me zarobe, odmah pucajte u mene, nareivao je major Mij-
hajlo Petrovi.
Zbog blizine srpskih poloaja bilo je rizino i doi na eiku pla-
ninu, zato su Petrovievim borcima voda, hrana i municija dopre-
mani samo nou na konjima.
O Petroviu i njegovim ratnicima Travniani su pjevali pjesme.
Jedna od njih poinje ovako:
Po Travniku raja pria:
Eto naeg Petrovia!
Hrabre borce on nam vodi
da ivimo u slobodi.
A Mudriani su spjevali bearac: Petroviu, neka t je dika, t si
sabro hiljadu vojnika.
U intervjuu 26. juna 1992. godine major Petrovi je novinarki
Nai Rii, izmeu ostalog, kazao: Moji borci su gortaci iz bosan-
skih uma kojima ivot nikad nita nije poklanjao, nego samo uzi-
mao. Oni su dobriine koji su svojim komijama Srbima sve opra-
tali do onog trenutka kada su im zapalili domove u Mudrikama,
koje su krvavo decenijama gradili.
Major Mihajlo Petrovi ostao je poznat i po jo jednoj izjavi: Ja
danas branim BiH i muslimane od agresije na BiH i muslimane od
strane Srbije, a mogue da na Drini budem branio Srbe i moju
otadbinu Srbiju.
Ljudi kao major Mihajlo Petrovi teko se vie raaju
Vodile su se u drugoj polovini oktobra 1992. godine borbe za
Jajce i vidjelo se da e grad brzo past u ruke Vojske RS-a. Komanda
iz Travnika je naredila da se major Petrovi povue sa svojim borci-
ma sa eike planine, kako ne bi doao u okruenje neprijatelja.
Major je rekao da to ne dolazi u obzir. Meutm, ponovo mu je
nareeno da se povue i major odluuje da u svojoj zoni odgovor-
nost postavi mine kazavi da e eika planina, kad je on minira,
i dogodine bit slobodna.
Dan prije pogibije Faruk Hadijunuzovi je donio foto aparat i
napravio jedinu ratnu sliku majora Petrovia. Tog dana, major se
zloslutno smijao, tako da je taj smijeh nadaleko odjekivao planin-
skom dolinom. Kad ponese srce u ratu, skoro uvijek odnese u smrt,
zato se heroji svoga srca plae vie nego neprijateljskog pucnja.
Bila je nedjelja, 25. oktobar 1992. godine. Krenuo je sa saborcima
prema kot Mlakva, gdje je trebalo da postavi mine. Priao je jednoj
ranije postavljenoj mini od koje e poginut, udno je zagledao nekoli-
ko minuta, zatm prekoraio preko nje i otao do oblinjeg brijega.
Uzeo je blok i neto ucrtao. Nedugo nakon toga, vrato se staroj mini i
unuo nad njom. Najednom se desila zastraujua eksplozija od koje
je teko ranjen major Petrovi. Pretpostavlja se da je majoru ispala
puka i aktvirala njegovu minu, koju je par minuta prije prekoraio.
Bio je u dubokoj komi i odmah je munjevito niz strme vlaike staze i
bogaze prvo transportovan do saniteta, pa do bolnice u Travniku. U
travnikoj bolnici je odlueno da se hitno prebaci u Zenicu, ali na putu
za zeniku bolnicu zauvijek je napusto ovaj svijet.
Vezirski grad takvu sahranu nije zapamto. Ispraaju i sahrani po-
smrtnih ostataka majora Petrovia, 27. oktobra 1992. godine, prisu-
stvovale su hiljade Travniana svih nacija i uzrasta. Bio je to njihov
posljednji pozdrav sa ovjekom Mihajlom Petroviem, bosanskim
patriotom i herojem koji je ostao na asnoj strani historije. Uz samu
Lukaku damiju u centru Travnika, na vjenoj strai lei major Petro-
vi, koji je tu sahranjen po ranije iskazanoj vlasttoj elji da njegovi
posmrtni ostaci, ukoliko pogine, budu pokopani uz one sa kojima se
zajedno borio za slobodu i humanost, za Bosnu i Hercegovinu.
Nosilac je najvieg ratnog priznanja Zlatni ljiljan i ordena
Zlatni grb sa maevima.
Na vijest o smrt majora Petrovia, njegovi saborci, gortaci sa
Vlaia nisu krili suze. Ne, nisu plakali zato to su mislili da je pogi-
nuo uzalud, nego zato to se ovakvi kao njihov dobri Mihajlo teko
vie raaju. q
Avdo HUSEINOVI Grob majora Mihajla Petrovia ispred Lukake damije u Travniku
DIJALOG CIVILIZACIJA
48 PREPORODOV JOURNAL 162
Europa smrdi, rekao je neki dan u Zagrebu Rachid Taha, fran-
cusko-alirski glazbenik autentnoga, politki angairanog glazbe-
nog stla. U razgovoru s novinarkom Ivanom Dragievi, odranom
nakon koncerta u zagrebakoj tvornici, u okviru Subverzive festva-
la, govorio je o francuskom licemjerju spram migranata, odnosno
graana drugoga reda, u zemlji slobode, jednakost i bratstva i nji-
hova kulturnog utjecaja, te o razlozima zadravanja alirske putov-
nice odbijajui susret s kompliciranom francuskom administraci-
jom i naposljetku samo francusko dravljanstvo. Nije se libio otvo-
reno govorit protv sredita moi, korupcije u policiji, medijima,
politci. Mo i sloboda u vrijeme kontrole: mree, ideologija, alter-
natve, naziv je 7. po redu festvala, koji je u sredite stavio pitanje
europskog zatvaranja vrata i kretanja prema desnom ekstremiz-
mu, restrikciji ljudskih prava i sloboda te birokratzaciji i fragment-
zaciji drutvenih struktura kroz nametanje i umreavanja sve veeg
broja kontrolnih mehanizama nevidljivih oku javnost.
Je li Europa (otvorena) za svakoga i koje su mogunost prevazi-
laenja jaza izmeu deklaratvno otvorenih, a faktki zatvorenih gra-
nica, izmeu drava, zajednica, etnikih skupina, domicilnog i
useljenikog stanovnitva? Geslo Europske unije sloboda kreta-
nja ljudi, robe i kapitala sasvim sigurno posljednje desetljee i vie,
dobiva jedno posve novo znaenje i redefniciju. Europa za svakoga,
poprimila je vrste oblike slobode kretanja robe i kapitala, a sloboda
kretanja ljudi ne samo da je postala sve vei izazov, nego su zidine
tzv. tvrave Europe sve vee i vidljivije ostatku svijeta s jasnom poru-
kom NEdobrodolice, na to nas ozbiljno upozorava i sadraj doku-
mentarnog flma Koliko jo moemo ovako? (slob. prijev.: How
much further?), stavljajui u sredite grku bezizlaznu situaciju.
Upozorenja na sve strane da politke zemalja lanica Europske
unije postaju sve restriktvnije i diskriminatornije, a drutvena kli-
ma sve vie zaraena virusom straha i nepovjerenja. Javni govor i
javni prostor svakodnevno obiljeava diskriminatorna, ksenofobi-
na, islamofobina i rasistna klima, predvoena aktvnim polita-
rima i politkim strankama, novinarima i drugim javnim fgurama
koji ne prezaju od etketrajuih izjava poput one Davora ukera o
crnim Ciganima. Sportske utakmice, osobito one nogometne, poli-
gon su ekstremistkim grupacijama za prosipanje uvreda i fziko-
ga nasilja spram drugih navijaa i igraa neeuropskog porijekla.
Ta zaraena klima dio je i kulture poslodavaca koji su u brojnim
EUROPA DOBRODOLICE ILI EUROPA NEPOVJERENJA I BARBARSTVA
Europska kretanja
zemljama uveli prakse nezapoljavanja migranata nameui im za-
htjev potvanja domicilne kulture zabranjujui im istcanje vlast-
th kulturnih i vjerskih simbole. Poznat su sluajevi nizozemskih
poslodavaca koji zabranjuju enama muslimankama koje nose hid-
ab/nikab ili drugi oblik pokrivala za glavu i tjelo neposredan rad
s klijentma, opravdavajui zabranu borbom za prava ena i njihovu
ravnopravnost u drutvu civiliziranom europskom drutvu.
Tzv. ant-imigracijska, odnosno ant-imigrantska atmosfera, raa
se i nastaje kao plod restriktvnih politka drava lanica Europske
unije, ali i djelovanja drutvenih grupa koje se bore za istou etni-
kih i nacionalnih zajednica Europe. Francuski zakoni aktvni gotovo
cijelo desetljee koji daju uporite policiji za bezuvjetno i bezgrani-
no legitmiranje, pretresanje, ispitvanje sumnjivih osoba, odno-
sno ljudi migrantskog porijekla, ili pak ponovno uspostavljanje grani-
ca izmeu Danske, tek su neki od zornih primjera gubitka solidarno-
st i kontroliranja kretanja nepoeljnog ivlja. Belgijski nas primjer
upozorava na opasno kuhanje lonca koji bi svaki as mogao eksplo-
dirat i ponovit scenu parikih, berlinskih i drugih europskih zapalje-
nih predgraa od prije desetak godina. Gotovo svakodnevni su pri-
zori grkog nacionalizma i prodornih poruka/akcija ekstremistkih
grupa poput Zlatne zore ili pak vedskih rasistkih grupacija sa sve
veim brojem pristaa i sudionika ulinih prosvjeda i nasilnih akcija.
Reakcije solidarnost i poruka protv rasizma jako su the, a vedska
policija u tome uvelike pomae zabranjujui javna okupljanja aktvi-
sta za ljudska prava. Sve je vei broj zajednica u kojima se lokalno
stanovnitvo buni protv izgradnje i djelovanja prihvatnih centara za
izbjeglice, epidemino irei predrasude o istma kao kriminalcima,
kradljivcima i prenositeljima bolest. Rastui broj takvih pojava za-
jedno sa primjetnim rastom tzv. insttucionalnog rasizma, stvara sve
dublje politke i bio-politke razlike, nacionalne i etnike podjele, te
tretranje izbjeglica i drugih migranata ne samo kao ne-graane (u
odsustvu politkih i drugih prava), nego i kao ne-ljude, u potpunost
ih negirajui, poniavajui i dehumanizirajui.
Traitelji sigurnosti
U veini se europskih drutava, traitelji azila (odnosno migran-
t u potrazi za utoitem u politkom smislu radi ugroenost vlast-
ta ivota, s obzirom na nacionalnost, rasu, boju koe, jezik ili pri-
Europa je spas? Afriki imigrant
DIJALOG CIVILIZACIJA
49 TRAVANJ 2014.
padnost politkoj skupini, odnosno s obzirom na politko milje-
nje), percipiraju kao prijetnja socijalnom miru, nacionalnom jedin-
stvu i budetu. Potonji se uklapa u ve dobro postavljen obrazac
traenja izlika u ekonomskoj krizi za nemogunost i nevoljkost dr-
ava lanica na otvorenije i solidarnije politke prema migrantma u
potrebi za utoitem. Kretanja traitelja azila, ne samo da su doi-
vjela pad u brojanom smislu, posljednjih godina, nego su se i uvje-
t prihvata i smjetaja ozbiljno umanjili. Naime, prihvatni centri za
traitelje azila diljem europskih su zemalja prenapueni i tme
ugroavaju psiho-fziku sigurnost njihovih tenika.
Od 2004. godine Haakim je sporazumom utvrena vanost:
usklaivanja standarda zatte traitelja azila u zemljama lanica-
ma Europske unije, uinkovite suradnje u facilitaciji migracija, a i
vanost stalnog poveavanja solidarnost i odgovornost meu ze-
mljama lanicama Europske unije. Zato je uspostavljen Zajedniki
europski azilni sustav (CEAS Common European Asylum System).
Uloga CEAS-a je i uspostava minimalnih standarda prihvata i smje-
taja traitelja azila, no danas ne samo da vidimo snaan raskorak
meu onim europskim minimalnim i meunarodnim standardima,
nego i kontnuirano umanjivanje i sniavanje praga minimuma.
Dok s jedne strane uviamo smanjivanje prava i mogunost trai-
telja azila, s druge strane usporedo pratmo rast restrikcija od stra-
ne drave. To je zasigurno i jedan od razloga zato se broj traitelja
azila u europskim zemljama bitno smanjuje, a takav se trend sliko-
vito vidi u zemljama koje su u posljednjih deset godina postale la-
nicama Europske unije.
Usredotoenost na stalnu kontrolu granica i teritorija te na si-
gurnost, onu nacionalnu, odnosno sigurnost nacionalnog jedinstva
i prorauna, dovela je do toga da su drave poele koristt prakse
iznimaka i diskrecijskih odluka, radije nego donoenja propisa o ra-
znim aspektma prihvata, smjetaja i drugih prava traitelja azila.
Da zemlje imaju razliite i restriktvne pristupe, svjedoi i podatak
da statstka dodijeljenih azila varira od zemlje do zemlje, pa tako
imamo skalu od 7% do 77% dodijeljenih zatta u odnosu na broj
podnesenih zahtjeva za azil. Restriktvne su politke svoju manife-
staciju nale i u broju dodijeljenih azila, odnosno trajnih zatta tra-
iteljima azila, pri emu uoavamo kako se broj dodijeljenih azila
smanjuje, dok se broj supsidijarnih zatta uveava. Radi se o alter-
natvnom tpu zatte koje ima svoje vremensko ogranienje (3 go-
dine uz mogunost produetka na isto razdoblje te godinu vie na-
kon toga) dok se situacija u zemlji porijekla traitelja azila ne pro-
mijeni. Osim toga, meunarodni standard non-refoulment ili za-
brana vraanja u zemlju porijekla gdje je traitelju azila ivot ugro-
en, pravilo je koje se primjenjuje bez iznimke. Ipak, trenutno nit u
jednoj zemlji lanici Europske unije nema dovoljno jamstava da se
ovakva praksa nee poet dogaat ili da se ve ne dogaa.
Europa dobrodolice
Mnoge zemlje danas ne mogu, uslijed velikog broja traitelja
azila, odnosno loih uvjeta prihvata i smjetaja i/ili ogranienog
prorauna, osigurat pravedan sustav azila i dostojanstvenog stan-
darda ivota. U tom smislu, Europa treba vidjet urgentne promje-
ne i pomake prema zatt ljudske sigurnost, za razliku od tradicio-
nalnog prihvaanja nacionalne sigurnost kao ultmatvnog polazi-
ta. Potrebno je usmjerit se prema kreiranju politka i izgradnji
praksi drutvenog optmuma koji e potovat slobodu kretanja i
dostojanstvo ljudskog ivota, njegove sigurnost i sree.
Pitanje europske dobrodolice, gostoprimstva prema drugima,
treima, marginaliziranima, u sreditu je mnogih modernih raspra-
va. Postavlja se pitanje koliko su europska drutva spremna nadii
podjele, one podjele izmeu shvaanja onih koji ine domicilno
stanovnitvo (mi) i onih koji su gost, pridolice, dotepenci
(oni). Moemo li pronai drutvene i strukturne primjere koje
omoguavaju povezivanje kulturalnih praksi i etno-kulturalnu-reli-
gijsku razliitost, pitanje je na koje je gotovo nemogue nai poe-
ljan odgovor, poznavajui koliko je habitualnih prepreka pred ra-
skidanjem homogenih drutvenih struktura i praksi i promjena
uobiajenog, ustaljenog naina ivota i kulturnih obrazaca. U prilog
tome, govore i gotovo sveprisutni asimilacijski modeli integracije
stranaca, odnosno zahtjeva prema njihovoj adaptaciji drutvima
dobrodolice. Asimilacija se odnosi na adaptaciju pojedinaca i
itavih grupa, obiajima, normama, vrijednostma i drugim dru-
tvenim karakteristkama drutva koje prima stranca. Rekli bismo
da stranac postaje kulturalno apsorbiran u novu zajednicu. Za ljud-
ske obiaje vezane za vlasttu kulturalnu i svaku drugu praksu, ovaj
je pristup invanzivan i optereujui s obzirom na zahtjeve domi-
nante kulture.
Postavlja se pitanje politke alternatve, i osobito sada, nado-
mak izborima za Europski parlament i izborima europskih zemalja,
o daljnjem odnosu prema migracijama i strancima. Poznat je sluaj
kada je bivi belgijski premijer, inae lider Europske narodne stran-
ke koja okuplja demokrane u veini zemalja lanica Europske
unije, pristupio socijal-demokratma i liberalima traei zajedniko
djelovanje i borbu protv ekstremizma. Postavlja se naravno pita-
nje tko od europskih lidera danas ima ovakvu ideju i snagu da soli-
darno istupi u korist ljudskih ivota i sigurnost, u korist Europe za-
jednitva i gostoprimstva odmiui se od starog europskog barbar-
stva. q
Emina BUINKI
Ant-imigrantsko raspoloenje u vicarskoj
Grki neonacist - Zlatna zora
IVJETI ISLAM
50 PREPORODOV JOURNAL 162
Islam jaa, ali i tortura nad muslimanima
Neprijateljstvo izmeu Poslanika, a.s., i oholih Mekkelija ulo je
u novu, intenzivniju, fazu u kojoj e Mekkelije pokazat jo veu
mrnju prema svemu to Muhammed, a.s., propovijeda. I ne udi.
Muhammedov, a.s., nauk naglavake je okretao sve temeljne vri-
jednost na kojima se zasnivalo mekkansko drutvo. Osim dijame-
tralno suprotstavljene percepcije Boga, bilo je i drugih prepreka
izmeu novog, islamskog, pogleda na svijet i tradicionalnih arap-
skih vrijednost. Poslanik je tumaio kako na Sudnjem danu ni jed-
na tradicionalna vrlina do kojih su Arapi toliko drali kao to su
bogatstvo, slava, podrijetlo, poloaj u drutvu, prijateljstvo s pje-
snicima, ljepota ena u kui, brojnost potomaka nee imat nika-
kvu vrijednost. Ono to e se raunat jeste ispravna percepcija
Boga i pojedinano vladanje, davanje hrane siromanima, skrb za
siroad, zatta udovica i nemonika.
1
Takvo uenje mekkanski oli-
garsi nisu mogli prihvatt. Oni su svoju poziciju meu Arapima ste-
kli brigom o tradicionalnim boanstvima, tako da je vjera u samo
Jednoga Boga za njih u temeljima bila neprihvatljiva, a u budui,
vjeni svijet, nisu uope ni vjerovali.
Oni govore: Zar kada se u kost i prainu pretvorimo, zar emo,
kao nova bia, doista bit oivljeni? Reci: Hoete, i da ste kamenje ili
gvoe ili bilo kakvo stvorenje za koje mislite da ne moe bit oivlje-
no. A ko e nas u ivot vratt? upitat e oni, a t reci: Onaj koji
vas je i prvi put stvorio a oni e prema tebi odmahnut glavama
svojim i upitat: Kada to? Ti reci: Moda ubrzo! (Al-Isra, 50-51)
Za Muhammeda, a.s., i njegovo poslanstvo, brzo su uli i drugi
Arapi koji su se poeli raspitvat o novoj vjeri. Mnogi bi svoj dola-
zak u Mekku radi trgovine ili posjete Kabi iskoristli da ga osobno
upoznaju ili da izdaleka oslunu to to on nauava. To je dodatno
zabrinulo mekkanske murike. Nisu smjeli dopustt da se o novoj
vjeri prenese i jedna pozitvna informacija izvan Mekke. Zato su
poeli organizirano doekivat putnike na prilazima Mekki upozo-
ravajui ih na Muhammeda, a.s., ili bi hodali u njegovoj blizini i
opovrgavali njegove rijei. Opisivali su ga kao opasnog vraa, op-
sjednutog pjesnika, ludog zanesenjaka i vjetog arobnjaka kojeg
treba izbjegavat po svaku cijenu jer svojim propovijedanjem dono-
si nesreu.
2
Tim su nazivima, koje je Muhammed, a.s., najvie mr-
zio, nazivali mekkanski murici posljednjeg Bojeg poslanika, a.s.,
plaei druge da bi mogli ostat opsjednut odnosno da e im se zlo
dogodit ako bi sluali Muhammedove, a.s., rijei. Neki su to do-
slovno shvatli da su rukama zaepljivali ui kad bi samo ugledali
Poslanika, a.s.
3

Ali Kuran, umjesto Muhammeda, a.s., uvijek odgovara, branei
Poslanika, a.s.: A Ja se kunem onim to vidite i onim to ne vidite,
on je (Kuran) doista govor objavljen plemenitom Poslaniku, a nije
govor nikakva pjesnika - kako vi nikako ne vjerujete! i nisu rijei ni-
kakva proroka - kako vi malo razmiljate! Objava je on od Gospo-
dara svjetova! (Al-Haqqa, 38-43)
ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (XXIII)
Progoni i muenja prvih
muslimana (I)
U poetku misije, u prvih nekoliko godina poslanstva, Mu-
hammeda, a.s., nisu fziki uznemiravali jer je imao jaku zattu svo-
ga haemijskog roda. Samo su mu verbalno prijetli, vrijeali i nazi-
vali ga pogrdnim imenima. Poslaniku je bilo nareeno da sve te
uvrede strpljivo i stoiki podnosi i da ne uzvraa. Ti sa svakim lije-
po! I trai da se ine dobra djela, a neznalica se kloni!" (El-Araf,
199)
Dihad Kuranom
Alllah, d.. nareuje svome Poslaniku da sa svakim postupa li-
jepo, a da se inadija i oholih neznalica kloni. No, kako su pritsci,
vrijeanja i prijetnje iz dana u dan postajali sve uestaliji i opasniji,
Muhammedu, a.s, se nareuje da se protv murika/nevjernika ak-
tvno bori, da povede dihad istnom, tj. Kuranom. Kuran je zapra-
vo bio i ostao najmonije Poslanikovo, a.s., oruje u borbi za istnu.
To je, kako to lijepo Tarik Ramadan veli, njegovo duhovno i inte-
lektualno oruje protv agresije.
4
..zato ne ini nevjernicima ustupke i Kuranom se svim silama
protv njih bori (Al-Furkan, 52)
Kasnije e Muhammedu, a.s., bit dozvoljen i fziki dihad, ili
obrambeni rat, meutm, borba za istnu uvijek e se prije i poslije
svega vodit Kuranom koji je udo po sebi i oit dokaz Istne. to
god vjernike na tom putu zadesi, Milostvi im Bog obeava nagradu
na buduemu, vjenome ivotu.
Kada su uvidjeli da misija islama napreduje te opasno ugroava
vjeru njihovih predaka, pagani poee i fziki nasrtat na samog
Bojeg poslanika u namjeri da ga uplae, ali i da mu nanesu ozbiljne
fzike povrede.
5
Dok je molio pored Kabe na njegovo asno tjelo
istresali su izmet i iznutrice od ivotnja, ismijavali ga, prijetli i vri-
jeali, ali sve to nije pokolebalo Poslanika i prve muslimane u ire-
IVJETI ISLAM
51 TRAVANJ 2014.
nju islamskih naela. tovie, Muhammed, a.s., je molio da i takve
Allah, d.., uput na pravi put.
6

Najslabije su muslimane svakodnevno premlaivali, izgladnjiva-
li, muili eu za vrijeme velikih ljetnih ega kada je inae mekkan-
ska vruina u hladu skoro nepodnoljiva. Tako su prvi Muhamme-
dovi, a.s., sljedbenici morali vlasttm zdravljem i ivotma platt
visoku cijenu irenja islama.
7
Muhammed, a.s., je uio svoje sljedbenike da moraju bit str-
pljivi, ustrajni i da nikada ne gube nadu u Allahovu pomo. A Boja
pomo nekada dolazi na nain kojeg ovjek uvijek ne razumije. Ka-
da su napadi na prve muslimane kulminirali, svjestan da im ne mo-
e ponudit zattu, Muhammed, a.s., je predloio svojim sljedbeni-
cima da privremeni spas od murike torture potrae kod abesin-
skog kralja Negusa, kranina, koji je nadaleko bio poznat po pra-
vednost, promoviranju obrani istne i pravde. Allah, d.., je odre-
dio da prve muslimane od paganskih napada zatte krani.
Spas kod krana u Abesiniji
Odreeni broj muslimana, onih najslabijih i nezatenih vr-
stm rodovskim vezama ili drugim ugovorima, slijedei Poslanikove
upute, potajno su napustli Mekku i odselili u Abesiniju, dananju
Etopiju.
8
Tamo ih je primio kranski kralj Negus i pruio im osob-
nu zattu. Kada su kurejeviki prvaci uli da je nekoliko desetaka
muslimana odselilo u Abesiniju odmah su poslali su svoje emisare,
najbolje govornike, sa skupim poklonima i zamolbom za abesin-
skog kralja da muslimane vrat nazad u Mekku. Optunica je glasila:
napustli su vjeru svojih predaka, a nisu primili ni njegovu kran-
sku, te sada propovijedaju neku novu (opasnu) vjeru.
9
Kranski
kralj Negus e zauvijek ostat zapamen meu muslimanima kao
pravedni vladar koji je pruio utoite nezatenim muslimanima i
koji se nije polakomio pred skupim poklonima. Inzistrao je da sa-
slua svoje goste koji su, znajui za njegovu pravednost, doli u nje-
govu zemlju kako bi sauvali svoju vjeru i svoju slobodu.
Govor koji e pred kraljem i njegovim najbliim suradnicima i
sveenicima odrat Deafer ibn Talib, sin Ebu Taliba, a brat Alija,
r.a., bit e uvrten u anale islamskih propovijedi. Dafer je pred
Negusom i njegovim biskupima izrekao sljedee reenice: Mi smo,
kralju, bili neuk narod. Oboavali smo kipove, jeli meso uginulih
ivotnja, inili razvrat, kidali rodbinske veze, uznemiravali susjede,
jai je tlaio slabijeg. ivjeli smo tako sve dok nam Allah nije poslao
Poslanika, jednog od nas, ije porijeklo iskrenost i povjerljivost i
neporonost dobro poznajemo. On nas je pozvao Allahu, da ista-
knemo Njegovu Jedinost i da samo Njemu robujemo, da napustmo
ono to smo mi i preci nai oboavali mimo Njega. Naredio nam je
da govorimo samo istnu, da izvravamo preuzete obaveze, da u-
vamo rodbinske veze, da se lijepo odnosimo prema susjedu, da se
suzdravamo od zabranjenoga i od krvi. Zabranio nam je razvrat,
laan govor, jedenja imetka siroeta i potvaranje estth ena. Na-
redio nam je da samo Allahu robujemo i da Mu nita ne prepisuje-
mo; naredio nam je namaza, zekat i post, i nabrojao mu ostale
islamske propise, a mi smo to potvrivali. Sve to nam je Poslanik
rekao da je dolo od Allaha, mi smo to prihvatli i primijenili. Samo
smo Allaha oboavali i nismo Mu nita pripisivali. Zabranjivali smo
ono to nam je On zabranio a doputali ono to nam je on dopu-
sto. Na je narod, meutm, prema nama pokazao neprijateljstvo.
Muili su nas i silom odvraali od nae vjere kako bi nas ponovo
umjesto robovanju Allahu Uzvienom, vratli oboavanju kumira.
Oni ele da mi opet inimo ono to smo ranije inili. I kad su svom
silom navalili na nas, kad su nam poeli init nasilje, kad su nam
uskratli sve mogunost i isprijeili se izmeu nas i nae vjere, tada
smo doli u tvoju zemlju. Tebe smo, kralju, izabrali mimo ostalih,
eljeli smo bit u tvojoj blizini i mi se nadamo da nam se kod tebe
nee uinit nepravda!
10

Zatm im je Dafer, na kraljevo inzistranje da citra neto iz
Kurana, prouio sljedee kuranske ajete: I spomeni u Knjizi Mer-
jemu: kada se od ukuana svojih na istonu stranu povukla i jedan
zastor da se od njih zakloni uzela, Mi smo k njoj meleka Dibrila
poslali i on joj se prikazao u liku savreno stvorena mukarca. Utje-
em se Milostvom od tebe, ako se Njega boji! uzviknu ona. A ja
sam upravo izaslanik Gospodara tvoga ree on da t poklonim
djeaka ista! Kako e imat djeaka ree ona kad me nijedan
mukarac dodirnuo nije, a ja nisam nevaljalica! To je tako! ree
on. Gospodar tvoj je rekao: To je Meni lahko, i zato da ga uinimo
znamenjem ljudima i znakom milost Nae. Tako je unaprijed odre-
eno! (Merjem, 16-21)
Primjer suradnje i dijaloga izmeu muslimana i
krana
Proueni ajet izmamili su suze kralju Negusu i njegovim bisku-
pima. Negus je tada rekao je svojim sveenicima, ali i mekkanskim
emisarima, da muslimane ne bi izruio ni za sva blaga ovoga svije-
ta. Meutm, mekkanski su predstavnici odluili, prije nego se vra-
te u Mekku, upotrijebit jo jedan adut. Kralju su prigovorili da tt
one koji o Isusu govore na drugaiji nain koji i nije ba u skladu sa
kranskim vjerovanjem. Negus je traio da mu Dafer citra
kuranske rijei koje govore o Isusu/Isau, a.s. i on mu je citrao
prve ajete kuranskog poglavlja Merjem/Marija. Negusovo pitanje
da mu pojasne na koji nain vjeruju u osobu Isusa krista, Dafer je
odgovorio: Kaemo ono kako nas je nauio na poslanik
Muhammed,a.s.: On je Boji rob, Njegov poslanik, Njegov duh,
Njegova Rije koju je On udahnuo neporonoj Merjemi. Na ove
rijei Negus je svojim tapom na zemlji nainio crtu i rekao: Isus,
sin Marijin, ovoliko je drugaiji od toga kako si ga t opisao.
11
(Na-
stavlja se)
Biljeke:
1
Barnaby Rogerson, Prorok Muhamed, str. 92.
2
Martn Lings, Muhammed, str. 75.
3
Muhammedu, a.s., se dogaalo isto to i Nuhu/Noi, kada je pozivao svoj narod.
Evo to Kuran o tome veli: On (Nuh) ree: Gospodaru moj, ja sam narod svoj i
nou i danju, doista, pozivao, ali ga je pozivanje moje jo vie udaljilo. I kad god sam
ih pozivao da im oprost, prste su svoje u ui stavljali i haljinama svojim se pokriva-
li - bili su uporni i pretjerano oholi. (Nuh. 5-7)
4
Tarik Ramadan, Stopama Boijeg Poslanika, str. 62.
5
Zna se da ga je Ebu Dehl pokuao ubit dok je kod Kabe klanjao namaz. Vidjet Ibn
Hiam, Poslanikov ivotopis, str. 58.
6
ak se i najvei neprijatelj islama Ebu Dehl naao u molitvama Muhammeda, a.s.
On je molio Allaha, d.., da ojaa islam ili Ebu-l-Hakemom tj. Ebu Dehlom ili Ome-
rom, r.a. Ovaj e drugi ubrzo prei na islam i postat jedan od najbliih Poslanikovih
suradnika, iako je u poetku pokazivao veliku mrnju prema Muhammedu, a.s.
7
Vrijeanja, muenja i progoni su bili tako nasilni i kontnuirani da su ashabi, Posla-
nikovi najblii sljedbenici, jednom Poslanika upitali: Nee li nam zamolit Allaha,
d.., da nam pomogne? Poslanik je odluno odgovorio: Mnogi od vjernika prije
vas su bacani u iskopane rovove i rasijecani od glave do pete, a to ih nije odvratlo
od njihove vjere; meso im je kidano s kostju i prikivani su gvozdenim klinovima, a to
ih nije odvratlo od njihove vjere. Tako mi Boga , ova stvar e zasigurno prevladat,
tako da e usamljeni putnik moi putovat od Sane (u Jemenu) do Hadramevta ne
bojei se nikoga osim Boga ili vuka za svoje stado. Ali, vi ste nestrpljivi. (Hadis pre-
nosi Buharija) Vidjet: Tarik Ramadan, Stopama Boijeg Poslanika, str. 64.
8
Bilo ih je 80, ne raunajui djecu koju su poveli sa sobom. Martn Lings, Mu-
hammed, str. 113.
9
Rije je o Abdullahu b. Ebi Rebiu i Amri ibn El-Asu
10
Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, str. 63.
11
Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, str. 64.
Mirza MEI