1

dr. sc. Tena ai

O Josipa Zoria
Dugo Selo
Hrvatska
tenacacic@hotmail.com





INTEGRALNI PRISTUP OBRAZOVANJU NA PRIMJERU NASTAVE GLAZBENE
KULTURE










2

Saetak
Integralni pristup obrazovanju temelji se na Integralnoj teoriji Kena Wilbera. Ukljuuje
pogled na obrazovanje iz etiri razliita kuta, etiri kvadranta: individualnih i kolektivnih,
unutarnjih i vanjskih aspekata nastavnika i uenika. Razmatra kako se mnoge djelomine
istine obrazovnih filozofija i metoda meusobno nadopunjuju pri emu priznaje da se istina
jo uvijek razvija i nije konana. Integralno obrazovanje ukljuuje pristupe obrazovanju iz
biolokih i neurolokih, drutvenih, kulturalnih, psiholokih i duhovnih podruja. Takoer,
podrava kontinuirani rast uenika i nastavnika uz cijelu spiralu razvoja razmatrajui mnoge
razvojne linije ljudskog bia: kognitivne, emocionalne, interpersonalne, umjetnike, duhovne
i dr. Osim toga, razumije da se razvojne linije razvijaju u fazama te pridaje vanost razvoju
stanja svijesti. U radu e se predstaviti sve-kvadrantni, sve-razinski (AQAL) model (model
koji ukljuuje sve kvadrante, linije, razine, tipove i stanja), kao temelj Integralnog
obrazovanja i razmotriti kako bi se AQAL model mogao primijeniti u nastavi glazbene
kulture u osnovnoj koli.

Kljune rijei: Integralna teorija, Integralno obrazovanje, AQAL mapa, nastava glazbene
kulture
Summary
Integral approach to education is based on the Ken Wilbers Integral theory. It includes a view
on education from four different angles, four quadrants: individual and collective, interior and
exterior aspects of teachers and students. Integral approach examines how many partial truths
of educational philosophy and methods complement to each other and it recognizes that the
truth is still evolving and is not final. Integral education includes access to education from the
biological and neurological, social, cultural, psychological and spiritual areas. Also, it
supports the continuous growth of students and teachers along the entire spiral of
development considering many lines of development of the human being: cognitive,
emotional, interpersonal, artistic, spiritual, etc. Furthermore, it understood that the
developmental lines are developed in stages, and also gives importance to the development of
consciousness. This article will present AQAL map (short for all quadrants, all-levels, all-
lines, all-states, and all-types) and consider how an Integral model could be applied to the
music education in primary school.
3

Keywords: Integral theory, Integral education, AQAL, music education
Uvod
Posljednjih desetljea Integralna teorija Kena Wilbera postaje sve prihvaenija unutar
akademskih i poslovnih krugova, praktino primjenjivana u obrazovanju, psihoterapiji,
liderstvu itd. Osim uskog kruga struke, integralni pristup postaje dostupan i prilagodljiv iroj
javnosti budui da predstavlja put ka veoj slobodi, potpunosti, manjoj fragmentiranosti i
parcijalnosti te potie suosjeanje i razumijevanje te toleranciju.
Nakon uvoda i openitog pogleda na Integralnu teoriju, pruit e se saet opis osnovnog
elementa Integralne teorije, Sve kvadrantnog, sve razinskog (AQAL) modela. Budui da
se radi o vrlo kompleksnoj teoriji koja je primjenjiva na sve oblike pojavnosti, a AQAL model
obuhvaa pet elemenata: kvadrante, razvojne linije (struje)
1
, razine (valove, gnijezda i sl.),
stanja i tipove
2
, rad e se ograniiti na uporabu jednog elementa AQAL modela: analizu
pjesme kroz etiri kvadranta.
Definirat e se i objasniti pojam Integralnog obrazovanja te opisati primjena sve
kvadrantnog modela u analizi pjesme. Naglasak analize odnosi se na uporabu sve
kvadrantnog modela u analizi pjesme u okviru nastave glazbene kulture u 8. razredu osnovne
kole. Nadalje, pruit e se pogled na daljnju moguu uporabu Integralne teorije u
obrazovanju.
Integralna teorija
Integralna teorija Kena Wilbera pokuava sintetizirati najbolje od pred-moderne, moderne i
postmoderne stvarnosti (Esbjrn-Hargens, 2010). Ona pokuava meusobno povezati i
ukljuiti ve postojee individualne pristupe stvarnosti u mreu pristupa koji se meusobno
obogauju. Primjenjuje se u raznim podrujima od integralne umjetnosti, ekologije,
ekonomije, politike i psihologije do matematike.
Prva interdisciplinarna znanstvena konferencija o Integralnoj teoriji odrala se 2008. godine
(ITC, 2008), dok asopis vezan uz Integralnu teoriju i praksu
3
, objavljuje organizacija
MetaIntegral
4


1
Razvojne linije (struje) proteu se unutar svakog kvadranta; primjeri: organske strukture (gornji desni
kvadrant), moral (gornji lijevi kvadrant), ekosustavi (donji desni kvadrant),kulturne vrijednosti (donji lijevi
kvadrant) (Bor, 2012, str: 91-92)
2
za vie informacija o razinama (valovima,gnijezdima), stanjima i tipovima pogledati u: Bor, 2012, str:94-105.
3
Journal of Integral Theory and Practice (MetaIntegral.org, 2013)
4

U potrazi za integralnom filozofijom, koja bi obuhvatila pluralistike kontekste znanosti,
morala, estetike, filozofije te velikih svjetskih tradicija, Ken Wilber je uoio da se
kompleksnost gotovo svega (od ekologije, kulture i drutva do osobne prirode svakog
pojedinca) sastoji od etiri uzorka koji se mogu svrstati u etiri razreda. Ti uzorci izranjaju svi
odjednom, ne mogu se reducirati (svesti na jedan), a u Integralnoj teoriji nazivaju se
kvadranti.
Prema Integralnoj teoriji stvarnost se u svim domenama sastoji od holona
5
cjelina koje su
ujedno i dijelovi drugih cjelina. Primjerice, cijeli atom je dio cijele molekule, cijelo slovo je
dio cijele rijei koja je dio cijele reenice koja je dio cijelog odlomka itd, cijela slika je dio
cijelog simbola, simbol dio koncepta, koncept pravila itd. (Wilber, 2004; Wilber, 2005).
Holoni su sastojci hijerarhija, a razne hijerarhije (od hijerarhija prirodnih znanosti, razvojne
psihologije, lingvistikih, kontekstualnih, duhovnih...) mogu se svrstati u etiri kvadranta.
Neke hijerarhije odnose na pojedince, neke na kolektive, neke opisuju vanjske, a neke
unutarnje stvarnosti.

Sve kvadrantni, sve razinski (AQAL) model
6

AQAL, all quadrants, all levels, je kratica za "sve-kvadrante, sve-razine", a i sama je
skraenica za "sve kvadrante, sve-razine, sve-linije, sva-stanja, i sve-tipove. AQAL se
esto koristi kao istoznanica s pojmovima: integralna teorija, integralni pristup, integralna
mapa, integralni model, i integralni operativni sustav (IOS). Praktina korelacija sve
kvadrantnom ,sve razinskom (AQAL) modelu (teoriji, pristupu) je niz metodologija koje se
nazivaju integralni metodoloki pluralizam (IMP).a primjena AQAL modela u kontekstu
osobnog razvoja zove se integralna ivotna praksa (IP) (Rentschler, 2006, str: 3).
Kvadranti su etiri perspektive kroz koje ovjek, izmeu ostalog, razumije svijet, etiri
dimenzije njega samog, njegovog ivota i osobnog iskustva.

4
MetaIntegral je osmiljen kao savez triju svjetskih organizacija koje tvore drutveno poduzetniki ekosustav:
MetaIntegral akademija, MetaIntegral pridrueno drutvo i MetaIntegral zaklada (MetaIntegral Academy,
MetaIntegral Associates, MetaIntegral Foundation) (MetaIntegral, 2013)
5
Pojam holon nastao je od gr. hlos, to oznauje cjelinu, potpunost, kompletnost, i sufiksa on, to se odnosi
na dio, djeli i sl.,a uvodi ga Arthur Koestler 1967. godine u svojoj knjizi Duh u stroju (Bor, 2012, str: 61)
6
U radu se koriste prijevodi iz recenziranog i lektoriranog djela autora prof. dr.sc. Vanje Bora Integralna
teorija Kena Wilbera. Djelo je ujedno i polazite za predstavljanje Sve kvadrantnog, sve razinskog modela.
Takoer, zbog praktinosti, koristit e se i kratica AQAL u znaenju sve kvadrantnog, sve razinskog
modela.
5

Primjer: u ovom trenutku ovjek kao svjesno bie moe biti svjestan svojih osjeaja,
promotriti svoje ponaanje, fizike karakteristike, moe se uzajamno razumjeti ili podijeliti
uzajamne osjeaje s nekim do koga mu je stalo i ujedno biti umreeni s raznim drutvenim
skupinama poput obitelji i kolega na poslu i dio je veeg sustava poput prehrambenog,
prometnog i sl.. Kvadranti su ujedno i perspektive kroz koje se moe razumjeti doslovce bilo
koji predmet ili pojava (holon) na obuhvatniji i manje fragmentirani nain.
Ukoliko se bilo koji predmet prouavanja, holon, prouava kroz jedan kvadrant (leu), a
izostave se ostale, dobije se nepotpun uvid i fragmentirano znanje o njemu. Kvadranti pomau
istkati cijelinu od tema koje se inae ine rascjepkane i pretjerano sloene. Predstavljaju etiri
osnovne dimenzije svih pojedinanih ivih (osjetilnih) holona: unutranje i vanjsko
individualnog i kolektivnog (skupine) holona. Ovdje valja napomenuti da iskljuivo svi ivi
(osjetilni) holoni posjeduju etiri kvadranta, dok se svaki holon, artefakt
7
ili hrpa
8
moe
prouavati kroz etiri kvadranta. Takvo prouavanje putem etiriju kvadranta naziva se
kvadrivija.
9

Prema lokaciji kvadranti se dijele na gornji lijevi (GL), gornji desni (GD), donji lijevi (DL) i
donji desni (DD). S obzirom da svaki ivi (osjetilni) holon ima unutranje i vanjske te
individualne i kolektivne dimenzije (podruja), GL kvadrant se odnosi na unutranju
dimenziju individualnog holona, GD na vanjsku dimenziju individualnog, DL na unutranju
dimenziju kolektivnog, skupine holona, a DD na vanjsku dimenziju kolektivnog. Neke od
znanstvenih disciplina koje istrauju GL dimenziju su psihoanaliza, introspekcija, meditacija,
razvojni strukturalizam, fenomenologija i matematika, GD istrauje biheviorizam, kognitivna
znanost, kemija, biologija, neuroznanost, empirijske znanosti itd., dok DL antropologija,
hermeneutika, etnometodologija, teorija kulture, semantika, povijest, klasini strukturalizam,
a DD sociologija, ekologija, sistemska teorija, funkcionalizam, teorija kompleksnosti, teorija
informacija i ininjering.
Integralno obrazovanje

7
Artefakt je proizvod osjetilnog individualnog ili kolektivnog holona. Primjer: stolac, slika, konica, mravinjak
8
Hrpe nemaju uzorak koji ih definira i ne zadovoljavaju dvadeset postavki koje su obiljeja svakog holona,
individualnog i kolektivnog. Primjeri: hrpa pijeska, lia, nakupina smea
9
Tako e na primjer, pri pomoru aba u nekoj bari integralni pristup preko kvadrivija psiholokim
istraivanjima (GLJ) probati otkriti znaenja, emocije, osobne identitete itd. pojedinca/ke/ki koji/e ive uz tu
baru. Empirijskim e istraivanjima (GD) utvrivati kemijske, bioloke, bihevioralne i sl. imbenike to su
pridonijeli pomoru. Dok e razliita kulturna istraivanja (DLJ) pomoi definiranju vrijednosnih sustava,
obiaja, moralnog rasuivanja itd. skupine koja ivi uz baru. Na kraju, ekolokim i drutvenim istraivanjima
(DD) istrait e se okolini, pravni, tehnoloki i sl. imbenici. (Bor, 2012, str: 84-85)
6

Budui da se pod pojmom integralno obrazovanje esto misli na razne oblike holistikih
obrazovnih pristupa koji su prema miljenju Wilbera tuno ploni (zasnovani na teoriji
sistema ili samo donjem desnom kvadrantu), ili nastaju, jednolino i prilino iskljuivo, iz
zelene meme, to je zapravo jedna vrsta pluralistikog pristupa koji plemenito nastoji ne
marginalizirati druge pristupe... (Wilber, 2004, str: 100), ovdje e se ukratko predstaviti
korijeni podjele izmeu tradicionalnih i alternativnih, holistikih, pristupa obrazovanju te
osnovna obiljeja integralnog obrazovanja.
Velika podjela na alternativne i holistike, tradicionalne, obrazovne pristupe korijene
pronalazi u razliitim filozofijama o razvoju djeteta. Alternativni i holistiki oblici
obrazovanja ukljuu mnoge aspekte pojedinca, to je u suprotnosti s konvencionalnim ili
tradicionalnim oblicima obrazovanja, koji nastoje usmjeriti na stjecanje znanja, razvoj
kognitivnih vjetina i pojedinanih postignua.
Tradicionalni, konvencionalni, pristup korijene pronalazi u filozofiji Johna Lockea iz 17.st., a
alternativni, holistiki, J. Jacques Rousseaua iz 18.st. (Esbjrn-Hargens S., 2005). Locke je
vidio djecu kao izraz grijeha te je smatrao da im je potrebna stroga disciplina koja se moe
postii ponavljanjem, imitiranjem, nagradama i kaznama. Vjerovao je da su djeji umovi
prazna ploa, a djetetov rast odreen vanjskim poticajima iz okoline ili drutva te je smatrao
da je djeci potrebno poduavanje. Rousseau je, nasuprot Lockeu, vidio djecu kao izraz
uroene istoe, i vjerovao da im je potrebna poticajna i podupirua okolina u kojoj bi ona
slobodno i bez drutvenog pritiska otkrivala i razvijala vlastite talente i ostale osobne
kapacitete. Rousseauova obrazovna filozofija i pogled na ljudski razvoj kontinuirano je izvor
inspiracije mnogih alternativnih i holistikih obrazovnih pokreta.
Iako oba pristupa imaju mnogo toga dobroga za pruiti, alternativni pristupi esto previaju
prednosti tradicionalnih modela i ne vide vlastite zablude, isto tako, tradicionalno, mainstream
obrazovanje je imuno na spoznaje koje dolaze iz alternativnih, holistikih pristupa odbijajui
priznati svoja ogranienja. Tako se te dvije glavne struje meusobno suprostavljaju liene
kritikog osvrta na sebe same.
Integralni obrazovni pristup pokuava obgrliti oba parcijalna pristupa, potovati njihove
prednosti i ogranienja te ih smjestiti u jedan cjeloviti pristup koji e filozofijom i praksom
integralnog odgoja i obrazovanja obuhvatiti cijelu osobu djeteta: njegovo tijelo, emocije, um,
duu i duh. Budui da se oslanja na sve elemente AQAL modela: kvadrante, razine, linije,
stanja i tipove, prua uitelju mogunost da obrazovni proces sagleda s puno vie vanih
7

elemenata koji se mogu koristiti za izradu cjelovite analize, tako da uitelji mogu brzo
procijeniti sebe, svoje uenike i sam obrazovni proces.
Primjerice, koristei prvi element AQAL modela, kvadrante, integralni pristup obrazovanju
prepoznaje da svaki obrazovni trenutak sadri etiri dimenzije (koje se ne mogu svesti na
jednu) kao to su: itanje, pisanje, predavanja, sjedenje na stolcima (GD); osobna obrazovna
iskustva: mata, emocionalne reakcije, intuicija, misli i uvidi (GLJ); obrazovna kultura: ono
to je primjereno rei u razredu, razmjena znaenja izmeu uenika i uitelja, grupne
vrijednosti (DLJ); obrazovni sustavi: financijska potpora, struktura programa kurikuluma,
rubrike za ocjenjivanje i kolske politike (DD) (Esbjrn-Hargens S., 2005).
Kako integralna vizija nastoji ukljuiti materiju, tijelo, um, duu i duh kako se oituju u
jastvu, kulturi i prirodi (Wilber, 2004, str: ix), tako i integralno obrazovanje nastoji biti
sveobuhvatno, uravnoteeno i ukljuivo obgrljujui znanost, umjetnost i moral te znanstvene
discipline od biologije i sociologije do estetike i kontemplativne molitve.
Stoga ne udi to se integralni pristup sve vie koristi i unutar nastave na mnogobrojnim
sveuilitima diljem svijeta, i onim vodeim (Harvard, MIT, UCLA, Notre Dame itd.). Ovdje
valja navesti i to da se na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu od 2010., u sklopu
Studija antropologije, odrava kolegij iz integralnog pristupa.
Primjena integralnog modela u nastavi glazbene kulture analiza pjesme kroz etiri
kvadranta
U osmom razredu osnovne kole, prema kurikulumu nastave glazbene kulture, obrauju se
obiljeja glazbe kroz povijesna razdoblja od srednjeg vijeka do 20.stoljea. Uenici su dobili
zadatak da izaberu i analiziraju pjesmu po izboru, bez obzira na razdoblje u kojem je nastala.
Gotovo svi su se opredijelili za popularne domae ili strane pjesme. S obzirom da neke
pjesme nisu primjerene nastavi glazbene kulture u obrazovnim ustanovama zbog teksta,
stavova i ivotnog stila koji promoviraju, bilo je potrebno postaviti pitanja za analizu koja bi
uz glazbene elemente ukljuivala i kulturoloka obiljeja s osvrtom na individualni doivljaj i
kontekst. Takoer, u pitanjima za analizu nastojao se osvijestiti sam proces nastajanja pjesme.
etiri kvadranta, elementi integralne teorije, posluili su kao teorijski okvir i polazite za
kreiranje pitanja za analizu pjesme. U daljnjem tekstu prvo e se objasniti elementi analize
kroz pojedine kvadrante, a zatim navesti pitanja postavljena u konkretnoj analizi.
8

GL kvadrant odnosi se na procjenu estetske kvalitete i emocionalnog tona glazbe. Iz ove
perspektive zanima me kako pojedine glazbene sastavnice utjeu na unutranje stanje uenika.
Takoer, mogu se istraiti mentalni odnosa, obrasci i koncepti koje pjesmu budi itd.
GD kvadrant odnosi se na izvanjske, osjetilne, opipljive i mjerljive glazbene sastavnice. GD
perspektiva obuhvaa sve aspekte glazbe koji su empirijski mjerljivi i dostupni
senzomotornom svijetu: od utjecaja glazbe na fiziologiju do mjerenja otkucaja u minuti i
analize zvunih valova. Budui da se radi o zadatku namijenjenom uenicima osnovne kole,
obuhvaeni su elementi glazbenih sastavnica primjereni uzrastu i kurikulumu (tempo,
dinamika, melodija, slog, instrumenti...).
DL kvadrant odnosi se na zajedniki/kolektivni interijer. DL perspektiva obuhvaa interijer
kojeg zajedniki dijele pojedinci, intersubjektivnost. Drugim rijeima, moe se govoriti o
glazbi u smislu kulturnih tumaenja koja konkretna pjesma predstavlja za obitelj, zajednicu,
kulturni i politiki krug, odreenu tradiciju, globalnom fenomenu i sl. Uenike se pitanjima
pokualo navesti na razmiljanje o osobnom doivljaju pjesme za uenikovu obitelj, prijatelje
drutvo vrnjaka.
DD kvadrant odnosi se na kolektivne eksterije, interobjektivnost. DD perspektiva obuhvaa
aspekte objekta koji nastaju, pripadaju, imaju utjecaj ili su definirani, kolektivnim
eksterijerom. Primjer: iz DD perspektive moe se promatrati kako se ponaanje svakog
instrumenta funkcionalno uklapa u glazbena pravila i ini koherentni cjeloviti sustav,
harmonija, socijalna uloga glazbe, djelatnost reprodukcije glazbe na okoli, .sustav koji je
potreban da veina pjesama doe do izdavanja (autor teksta,glazbe, araner, reiser spota...) i
sl. Uenike se pitanjima pokualo navesti na razmiljanje o procesu koji pjesma proe od
ideje do realizacije (izdanja).

Tabela 1: Upute za analizu odabrane pjesme
GL: UNUTARNJA INDIVIDUALNA
OBILJEJA
(Kako ja doivljavam pjesmu i kako na
mene utjeu odreena vanjska obiljeja)
kako na mene utjee melodija,
kakav osjeaj izaziva?
Kako doivljavam promjene u
melodiji, izazivaju li promjenu
raspoloenja?
GD: VANJSKA INDIVIDUALNA
OBILJEJA:
Melodija (pjevna, govorena, velikog ili
malog opsega, jednolina, skokovita, duga,
kratka, ponavlja li se, ako da, koliko puta,
ima li pjesma prepoznatljiv refren, ulazi li
u uho...)
Tempo (brz, polagan, umjeren, promjenjiv,
gdje se mijenja, ima li veze promjena tempa
9

to mi doe da radim kad ujem tu
pjesmu?
Kako se osjeam kad njen
prepoznatljiv refren, prepoznatljiv ritam ili
upeatljivi dio ujem u iznenadnoj situaciji,
na nekom neuobiajenom mjestu pr. u
banci, eljeznikoj postaji, koli, ulici,
restoranu i sl.?
Kako na mene utjee promjena
dinamike u pjesmi?
Razumijem li tekst pjesme? Mogu li
pronai sebe u tekstu?
Potie li u meni elju za odreenim
stilom ivota?
s tekstom pjesme...)
Dinamika (jednolina, naglih promjena,
postupnih promjena)
Ritam (jednolian motorian pokret,
raznolik, prepoznatljiv, vaniji od melodije,
vaniji od teksta...)
Slog (homofono,polifoni,monofoni)
Kojem stilu u glazbi pripada
pjesma? (rock, pop, rap, r&b, soul, jazz...),
Kada je nastala?

DL: UNUTARNJA KOLEKTIVNA
OBILJEJA
Ima li pjesma znaenje za zajednicu
u kojoj ivi?
Koje je openito miljenje velike
veine pripadnika tvog kruga (razreda,
kole, ireg kruga poznanika) o toj pjesmi?
to tvoja obitelj misli o pjesmi?
Veu li se odreene asocijacije uz
pjevaa/pjevaicu/grupu?
Na to asocira tvoju obitelj ta
pjesma?
Na to asocira tvoju obitelj taj
pjeva/pjevaica/grupa?
Je li odreeni stil odijevanja i izgled
osobe povezan s tom pjesmom/grupom?
Opii detaljno taj stil (pr. iroke
hlae, uske majice, tamne boje...)
DD: VANJSKA KOLEKTIVNA
OBILJEJA
Koja izdavaka kua je izdala album
na kojem je ta pjesma? Ako nije na albumu,
je li izdana kao singlica? Ima li spot?
Tko je sudjelovao u izdavanju
pjesme, albuma, nastajanju spota?
(profesionalni plesai, glumci, ljudi s ulice,
prolaznici, manekeni, prijatelji
pjevaa/pjevaice/ grupe, spot je kune
izrade...)
je li ta pjesma ostavila utjecaj na
drutvenu zajednicu, potaknula neke
drutvene promjene (poticala na mir,
postala himna nekog pokreta...)

Zakljuak
Temeljni problem u pozadini nepovezanosti i rascjepkanosti sadraja u odgoju i obrazovanju
je fragmentiranost same znanosti. Tehnoloki napredak uvjetovao je naglo poveanje koliine
dostupnih informacija ime je jo vie produbio fragmentiranost znanstvenih poddisciplina i
disciplina. Stoga je neophodna potreba za integriranjem i sintetiziranjem te smislenim
povezivanjem raznih disciplina. Budunost obrazovanja ovisi o sposobnosti same znanosti za
pronalaskom naina integracije sebe same. Na vodeem rubu znanosti u posljednjih tridesetak
godina intenzivno se radi na integraciji spoznaja istone mudrosti i zapadnih objektivnih
dostignua. Integralna teorija pojavila se kao jedan od rezultata takvih nastojanja i do sada
10

predstavlja najcjelovitiji prikaz stvarnosti. Prednost integralnog obrazovanja oituje se u
ukljuivanju spoznaja integralne teorije kako bi se razvila emocionalno, duhovno i kognitivno
kompletna i prvenstveno ispunjena, zadovoljna linost. A, jedino cjelovite i ispunjene osobe,
koje su svjesne svoje svrhe, mogu sudjelovati u dinamici i podravati zdravlje globalnog
sustava.

LITERATURA
Bor, V. (2012). Integralna teorija Kena Wilbera. Zagreb: FF Press.
Esbjrn-Hargens. (2010). Introduction. Integral Theory in Action: Applied, Theoretical, and
Constructive Perspectives on the AQAL Model. (Esbjrn-Hargens, Ur.)
Esbjrn-Hargens, S. (2005). Integral Education By Design: How Integral Theory Informs Teaching,
Learning, and Curriculum in a Graduate Program. ReVision , 3 (25).
ITC. (2008). Integral Theory Conference. Preuzeto 31. 5 2013 iz Experience the Integral Theory
Conference: http://www.integraltheoryconference.org/experience
MetaIntegral. (2013). MetaIntegral. Preuzeto 31. 5 2013 iz About: MetaIntegral:
https://metaintegral.org/about
Practice, J. o. (2013). MetaIntegral.org. (MetaIntegral Foundation) Preuzeto 31. 5 2013 iz Journal of
Integral Theory and Practice: https://foundation.metaintegral.org/JITP/About
Rentschler, M. (2006). AQAL Glossary. The Journal of Integral Theory and Practice , 1 (3).
Visser, F. (2003). Ken Wilber: Thought as passion. Albany: NY: SUNY Press.
Wilber, K. (2005). Kratka povijest svega. Rijeka: Gorin.
Wilber, K. (2004). Teorija svega. Rijeka: Gorin.