ELEMENTI OBD SISTEMA

Iz definicije OBD sistema moe se zakljuiti koji su njegovo osnovni elementi. Kao jedan on
najbitnijih elemenata je kontrolna jedinica motora. Pored kontrolne jedinice, OBD sistem ine i
senzori koji su rasporeeni u motoru, ureaj za isitavanje greaka, prikljuak za vezu kontrolne
jedinice i ureaja za isitavanje greaka, check engine lampica. U nastavku emo svaki od
navedenih elemenata poblie odrediti.

Kontrolna jedinica motora
Kontrolna jedinica motora je najvaniji element OBD sistema. To je mikroprocerski element koji
koritenjem podataka dobivenih sa rasporeenih senzora u motoru upravlja pripremom goriva za
sagorijevanje, paljem smjee, vri kontrolu sastava izduvnih gasova iz motora. Pored navedenih
kontrolna jedinica obavlja i druge funkcije u sluaju da su u vozilo ugraeni sistem protiv
blokiranja i proklizavanja tokova, zrani jastuci i ostali sistemi.

Slika Kontrolna jedinica motora sa senzorima
1

Kontrolna jedinica motora preko senzora prikuplja vrijednosti parametara rada motora,
uporeuje ih sa vrijednostima koje su unaprijed pohranjene (fabriki zadane) u njenu memoriju
te na osnovu utvrenih odstupanja u vrijednostima upozorava vozaa o eventualnoj greki u radu
motora. U sluaju greke, kontrolna jedinica je pamti u obliku kodova. Pored toga kontrolna
jedinica omoguava vozau da na kontrolnoj table moe proitati prosjenu potronju goriva,
kilometrau koju moemo prei sa preostalim gorivom, vanjsku temperature, prosjenu brzinu i
druge informacije. Parametri koje prati kontrolna jedinica su temperatura motora, brzina vozila,
koliina usisanog zraka, sastav izduvnih gasova, poloaj papue gasa, atmosferski pritisak,
nadmorsku visinu i druge parameter.
Kontrolna jedinica na sebi sadri OBD prikljuak tako da je omogueno njeno povezivanje na
dijagnostii ureaj te isitavanje kodova koji oznaavaju razliite vrste greaka.


Slika Kontrolna jedinica motora
2



1
http://blog.sciencenet.cn/blog-521242-646595.html
2
http://ecuremapping.files.wordpress.com/2011/06/hybrid1.jpg
Senzori
Kontrolna jedinica za svoj rad koristi veliki broj senzora koji su rasporeeni u motoru. Nekoliko
stotina puta u sekundi senzori alju izmjerene vrijednosti parametara do kontrolne jedinice koja
je programirana od strane proizvoaa da daje odreene izlazne vrijednosti na osnovu
prikupljenih podataka sa senzora. U svakom trenutnu je obazbjeena informacija o stanju
motora. U nastavku rada predstavit emo neke senzore i objasnit emo njihovu ulogu u motoru.

Senzor temperature rashladne tenosti
Senzor temperature rashladne tenosti mjeri temperaturu rashladne tenosti u motoru i alje
podatke o temperaturi kontrolnoj jedinici motora. ECU na osnovu tih podataka upuuje da li je
potreban hladan start motora ili je motor ve ugrijan. Obino ako senzor nije ispravan vozilo ima
poveanu potronju goriva i otean je start motora jer ECU dobija lanu informaciju da je motor
zagrijan. Ovi senzori imaju promjenjivu NTC (negativan temperaturni koeficijent) karakteristiku.
To znai da se otpor materijala smanjuje sa poveanjem temperature. Na slici x.x. prikazana je
karakteristika NTC senzora

Slika Karakteristika NTC senzora
3


3
http://infoteh.etf.unssa.rs.ba/zbornik/2010/radovi/E-V/E-V-7.pdf


Na slici x.x. prikazan je izgled senzora temperature rashladne tenosti

Slika Senzor temperature rashladne tenosti
4

Senzor temperature vazduha
Senzor temperature vazduha mjeri temperaturu vazduha koji se esisava i alje podatke o
temperaturi kontrolnoj jedinici motora. Kao i senzor temperature rashladne tenosti i ovi senzori
imaju promjenjivu NTC (negativan temperaturni koeficijent) karakteristiku. Temperatura
vazduha koji su usisava moe dosegnuti i 70C u toplim ljetnim danima. Na temperature od 20
C ima otpor od 3555 , a na temperaturi od 70C ima otpod od 475 . Na slici x.x. prikazan je
izgled senzora temperature vazduha.


4
http://autosensori.net/images/Khlmitteltemperatur-6PT009107361-VS.jpg
Slika Senzor temperature vazduha
5


Senzor protoka vazduha
Da bi kontrolna jednica motora mogla tano odrediti koliinu goriva i obezbjediti zapaljenje
smjee u pravom trenutku potrebno je da dobije podatke o optereenju motora. Da bi se izmjerilo
optereenje motora postavljaju se senzori koji mjere koliinu vazduha koja kroz usisnu cijev
ulazi u motor. Kontrolna jednica motora obrauje podatke dobivene sa sanzora te vri
odreivanje optimalnog odnosa vazduha i zraka sa ciljem optimalnog izgaranja. Moe se desiti
da sensor daje pogrene podatke, a da dijagnostiki ureaj ne dijagnosticira nepravilnost u radu
senzora. To se deava u sluaju kada je senzor zaprljan do te mjere da postaje manje osjetljiv na
promjene. U tom sluaju senzor se isti, ali je najbolje da se zamijeni. Na slici x.x. i slici x.x.
prikazan je izgled varijanti senzora protoka vazduha

Slika Senzor protoka vazduha sa leptirom
6

Senzor protoka vazduha sa leptirom koristi leptir kako bi regulisao ulaz vazduha u motor. Leptir
pregrauje usisnu cijev te se na osnovu otklona leptira odreuje koliina vazduha. to je vei

5
http://eshop.britishcar.rs/err2082.html#.U_TKLvl_vp8
6
http://www.autonet.hr/pic/905/31901/original.jpg
otklon leptira, vea je koliina vazduha koja ulazi u motor. Leptir je povezan sa elektrinim
potenciometrom ija se otpornost mijenja direktno proporcionalno sa otklonom leptira.

Slika Senzor protoka vazduha sa icom
7

Senzor protoka vazduha sa icom radi na principu tako da vazduh koji ulazi u motor struji oko
ianog otpornika od platine. iani otpornik se zagrijava djelovanjem istosmjerne struje koja
tee kroz njega dok vazduh koji struji hladi da. Kontrolna jedinica motora odrava otpornik na
konstantnoj temperaturi. to je vie struje potrebno da se otpornik odrava na istoj temperaturi,
vie vazduha ulazi u motor.

Senzor ugla zakretanja koljenastog vratila
Da bi se omoguilo da kontrolna jedinica motora ubrizga gorivo u pravom trenutku potrebni su
podaci o broju obrtaja koljenastog vratila i polaaju prilikom rotacije. Danas su u upotrebi
razliiti tipovi senzora za poloaj koljenastog vratila. Pojedini proizvoai koriste optike
senzore. U tom sluaju LED dioade emituju svjetlost koju registruje fototranzistor. Svjetlost
prekida metalna ploa sa prorezima kroz koje prolazi. Neki senzori koriste ploe i sa 360 proreza
i daju veoma preciznu informaciju o broju obrtaja. Neki od tih proreza su razliito oblikovani pa
se na osnovu njih moe odrediti poloaj koljenastog vratila. Takoer, postoje i senzori za

7
http://www.crotuners.com/forum/index.php?topic=24767.0
odreivanje poloaja koljenastog vratila sa Halovim efektom. Ovaj tip senzora koristi nazubljeni
disk koji se kree unutar kuita. Hall senzor se iskljuuje svaki puta kada se metalni zub nae
izmeu Hall senzora i magneta. Kontrolna jedinica motora mjeri duinu i broj impulse ten a
osnovu toga izraunava broj obrtaja i poloaj koljenastog vratila.

Slika Senzor ugla zakretanja koljenastog vratila sa Hallovim efektom
8

Senzor brzine vozila
Senzor brzine vozila ima ulogu da mjeri brzinu kretanja vozila te da izmjerene vrijednosti alje
do kontrolne jedinice motora. Senzor brzine se obino postavlja na mjenja ili na toak vozila.
Kontrolna jedinica prikupljene podatke sa senzora brzine moe koristiti za ograniavanje
maksimalne brzine kretanja, poboljanje ekonominosti i voznih karakteristika. Jedan takav
senzor prikazan je na slici x.x.

8
http://ecx.images-amazon.com/images/I/314WW3ollmL._SL500_AA300_.jpg

Slika Senzor brzine vozila
9

Lambda sonda
Lambda sonda je smjetena na poetku izduvne grane. Njena svrha je da mjeri podatke o sastavu
smjee i alje ih do kontrolne jedinice motora. U ovisnosti od sastava smjee ona moe biti
siromana ili bogata to zavisi od odnosa vazduha i goriva. Idealan odnos je 14,7 : 1.
U sluaju da je smjea siromana, senzor na izlazu generie nizak napon, oko 0,2 V. U sluaju da
je smjea bogata, senzor generie napon od 0,8 V. Kontrolna jedinica koristi ovaj napon kako bi
odrala idealnu smjeu u udnosu 14,7 : 1, odnosno poveava ili smanjuje koliinu ubrizganog
goriva (produuje ili smanjuje vrijeme otvorenosti brizgaljki) kako bi se izgaranje odvijalo u
podruju = 1.
Na slici x.x. moemo vidjeti izgled lambda sonde.

9
http://www.engine-light-help.com/speed-sensor.html

Slika Izgled lambda sonde
10

Takoer, moemo rei da je lamda sonda senzor koliine kiseonika u izduvnim gasovima i slui
kao regilacioni element pri pripremi smjee za izgaranje. Ona je neizostavan element izduvnog
sistema vozila koji su pogonjeni Otto motorima. Da bi katalizator ispunio svoju funkciju u
potpunosti potreban je stehiometrijski odnos vazduha i goriva u smjei. Stehiometrijski odnos
podrazumijeva da nakon sagorijevanja goriva u cilindru ne ostane izgorenog vazduha ili goriva.
Lambda sonda mjeri sastav izduvnih gasove i alje podatke do kontrolne jedinice motora koja na
osnovu odstupanja lambda faktora regulie koliinu ubrizganog goriva i obratno.

10
http://www.skoda-dily.cz/data/items/9/49d3f46d3bc01.jpg

Slika Funkcija lambda sonde
11

Odravanje lambda faktora u blizini idealne vrijednosti poboljava se uinak katalizatora. Princip
rada lambda sonde moe se vidjeti na slici x.x.

Slika Princip djelovanja lambda sonda
12


11
http://automatizace.hw.cz/images/lambda_sonda/Lambda_Grafik_Funktion_2_04.gif
12
http://www.ngk.de/en/products-technologies/lambda-sensors/lambda-sensor-technologies/zirconium-dioxide-
lambda-sensor/
Lambda sonda se obino postavlja u izduvnu cijev tako da njen vrh bude u dodiru sa izduvnim
gasovima. Kristal od cirkonija obloen sa obe strane tankim slojem platine u dodiru sa
kiseonikom u izduvnim gasovima generie napon. Napon ima vrijednosti od 0 do 1 V. Na
osnovu poznavanja srednje vrijednosti napona i poznavanja koliine ubrizganog goriva
proraunava se lambda faktor. Kontrolna jedinica motora na osnovu podataka dobivenih sa
lambda sonde odreuje potrebnu koliinu goriva koje je potrebno ubrizgati tako odravajui
lambda faktor konstantnim.
Na slici x.x. prikazan je poloaj lambda sonde u izduvnoj grani.

Slika Poloaj lambda sonde u izduvnoj grani


Slika Signal lambda sonde
13

Jedan on problema koji je vezan za lambda sondu je taj to ona optimalno izvrava svoju
funkciju tek pri radnim temperaturama koje su vee od 270 C. Rjeenje se nalo u ugradnji
grijaa unutra sonde i njihovom postavljanju se to blie motoru radi ranijeg poetka djelovanja
regulacionog kruga za upravljanje rada motora.

Da bi neko vozilo s benzinskim motorom bilo opremljeno EOBD programom osnovni uvjet je da
ima najmanje dvije lambda sonde (jednu ispred, a drugu iza katalizatora). Ali to nije i dovoljan
uvjet naime i program u raunaru mora biti takav da podrava nadgledanje sistemaa,
komunikaciju s dijagnostikim ureajem, da ima normirane liste greaka itd. Ako nedostaje samo
jedna sastavnica od nabrojenog onda takvo vozilo nema EOBD program. Lambda sonde u
EOBD programu imaju dvostruku ulogu upravljaku i kontrolnu. Prva lambda sonda (ispred
katalizatora) je upravljaka lambda sonda i njena funkcija je ista kao i na svakom drugom REG-
KAT motoru, odnosno sonda na osnovi sadraja kisika u izduvu dojavljuje raunaru da li je
smjea bogata ili siromana. Raunar na osnovi te informacije poveava ili smanjuje koliinu
ubrizganog goriva (produuje ili smanjuje vrijeme otvorenosti brizgaljki) kako bi se izgaranje
odvijalo u podruju = 1. Dakle prva sonda samo upravlja radom motora.


13
http://www.cbc.rs/threads/19523-Lambda-sonda
Slika 6.7: Funkcionalni dijagram lambda zatvorenog regulacijskog i kontrolnog kruga u EOBD
sistemu.
1 mjera masenog protoka zraka; 2 benzinski motor; 3a upravljaka (prva) lambda sonda
(dvostupanjska ili irokopojasna sonda); 3b kontrolna (druga) lambda sonda uvijek je
dvostupanjskog tipa (kod benzinskog motora s direktnim ubrizgavanjem u ovoj sondi moe biti
integriran i NOx osjetnik); 4 katalizator trostrukog djelovanja (predkatalizator); 5 NOx
akumulatorski katalizator (glavni katalizator); 6 brizgaljke; 7 raunalo za upravljanje radom
motora (ECU); 8 ostali ulazni signali u raunar (brzina vrtnje, temperatura itd.) Usa signal s
prve lambda sonde; Usb signal s druge lambda sonde; Uv signal prema brizgaljkama; VG
ubrizgana koliina goriva

Druga lambda sonda (iza katalizatora) ima isto kontrolnu funkciju jer se na osnovi njenog
signala utvruje da li je katalizator ostario i u njemu se ne vri pretvorba gasova. Lambda sonde
uslijed temperaturnog optereenja i kemijskog utjecaja stare i postaju sve sporije (frekvencija
njena rada postaje sve nia). Gornja lambda sonda stari bre od donje jer je izloena struji
izduvnih gasova s vie kisika. Ako je starenje gornje lambda sonde toliko usporilo njen rad da se
period signala produi iznad zadane granice, memorirat e se greka i upaliti MIL lampica. U
stanju takve greke dobar program e zanemariti rad gornje lambda sonde i podeenje rada
motora e se nastaviti pomou signala s donje lambda sonde ako je isti dovoljno velike
amplitude (kada katalizator nije nov pa signal s donje lambda sonde ne izgleda kao ravna crta)
tako da ga raunar moe prepoznati. Starenjem prve lambda sonde (smanjenjem njene
frekvencije) dolazi i do smanjenja njene amplitude. To se evidentira tako da stara lambda sonda
ne moe vratiti signal na poetnih 100 mV kada je smjea siromana ve se signal vrati na
priblino 300 ili 400 mV. Naponski skok tada nije dovoljno velik i raunar e opet evidentirati
greku i upaliti MIL lampicu.


Slika 6.8: Signal lambda sonde
Signal lambda sonde tijekom vremena slabi tako da se frekvencija signala sve vie smanjuje, a
amplituda biva sve manja. Kada frekvencija ili amplituda signala postanu toliko slabe da se
regulacija vie ne moe odravati i gasovii narastu iznad graninih vrijednosti memorirat e se
greka o potroenosti lambda sonde i upaliti MIL lampica. U gornjem primjeru signal lambda
sonde na lijevom osciloskopskom snimku je usporen, a amplituda signala se vie ne moe vratiti
na oekivanih ~100 mV ve se vraa do 304 mV. Dakle lambda sonda je ostarila. Nakon
zamjene lambda sonde signal izgleda kao na desnoj osciloskopskoj snimki signal je pravilniji
(jasan naponski skok), frekvencija signala se poveala (dobra lamba sonda na brzini vrtnje
praznog hoda napravi priblino 30 oscilacija u vremenu od 60 sekunda) i istodobno je amplituda
signala vea (od 8 mV do 880 mV). Lambda sonda je najznaajniji senzor za stanje izduvnih
gasova te se njena ispravnost mnogostruko provjerava u raunaru. Provjera se obavlja prije
paljenja vozila, za vrijeme grijanja kao i u samoj vonji kada se uspostave relativno stabilni
(konstantni) uvjeti vonje (brzina vrtnje motora i optereenje). Vremenske rokove u kojima se
provjerava rad lambda sonde odreuje programer, a uobiajeno se kreu oko 20 sekundi. Ukupno
gledano raunar svojim potprogramima na lambda sondi provjerava:
- unutarnji otpor (prije paljenja motora);
- struju grijanja lambda sonde;
- izlazni napon i frekvenciju signala. Izlazni napon kao i vrijeme promjene signala provjerava se
u razliitim radnim takama rada lambda sonde. Pojedine kontrolne radne take se posebno
oznaavaju i nazivaju TID (Test Identification).
- promjenu napona lambda sonde kada smjesa prelazi iz podruja bogate u siromanu smjeu
(TID $01);
- promjenu napona lambda sonde kada smjea prelazi iz podruja siromane u bogatu smjeu
(TID $02);
- najmanji napon za izraun promjene naponskog signala u donjem naponskom podruju (TID
$03);
- najvei napon za izraun promjene naponskog signala u gornjem naponskom podruju (TID
$04);
- vrijeme promjene signala od najveeg napona za izraun (bogata smjea) do najmanjeg napona
za izraun (siromana smjea) (TID $05);
- vrijeme promjene signala od najmanjeg napona za izraun (siromana smjesa) do najveeg
napona za izraun (bogata smjea) (TID $06);
- najmanji napon na testu (TID $07);
- najvei napon na testu (TID $08);
- vrijeme izmeu dvije promjene napona u pravcu siromana-bogata smjea i u pravcu bogata-
siromana smjea (TID $09).


Slika 6.9: ematski prikaz signala dvostupanjske lambda sonde i TID-ova koji se kontroliraju u
radu lambda sonde.

Svaki proizvoa moe odrediti i dodatne naine provjere lambda sonde koje nisu obuhvaene
EOBD programom. Tada se iste oznaavaju TID-ovima od $81 do $FF Naravno, nain provjere
lambda sonde odreuje programer u ovisnosti o kakvoj lambdi je rije dvostupanjskoj ili
irokopojasnoj, a osnovno na to treba paziti je da se greka o neispravnoj lambda sondi
memorira prije nego koncentracija ispunih gasova bude vea od one iz tabele.

Check engine lampica

Check engine lampica je indikator kvara motora, odnosno pojedinih sklopova na motoru koja
je smjetena na komandnoj table vozila. Check engine lampica vlasniku vozila prua funkciju
pravovremene indikacije kvara na komandnoj table. Pri startovanju motora "Check engine"
lampica treba da se ukljui na kratko, indicirajui da je OBD sistem spreman da izvri
dijagnostiku moguih neispravnosti. Ona ostaje iskljuena tokom vonje, sve dok kontrolna
jedinica motora ne registruje greku. Kada se pojavi greka ili kvar aktivira se se lampica. Time
OBD sistem daje informaciju vozau da postoje nepravilnosti u radu motora, odnosno ukazuje na
probleme dok su jo uvijek mali i dok nisu prerasli u skupe kvarove. Na slici x.x. prikazan je
izgled check engine lampice.

Slika Izgled check engine lampice
14


Dijagnostiki prikljuak
Osnovna svrha dijagnostikog prikljuka je da povee kontrolnu jedinicu motora i dijagnostiki
ureaj i na taj nain omogui isitavanje i brisanje podataka iz kontrolne jedinice. Dijagnostiki
prikljuak je obino smjeten unutar vozila u prostoru ispod kontrolne table vozila ili u prostoru
izmeu prednjih sjedita vozila. U poetku je svaki proizvoa razvija vlastiti dijagnostiki
ureaj pa samim tim i vlastiti dijagnostiki prikljuak, vlastite procedure itanja greaka iz
memorije kontrolne jedinice. Stoga su se servisne slube morale usko specijalizirati samo za
jednu marku vozila, a proizvoa je samo ovlatenoj servisnoj slubi prodavao neophodne
podatke kako se popravlja pojedini tip vozila. Dakle, nije bio standardizovan protokol za sve

14
http://transvecto.files.wordpress.com/2013/02/img_0004.jpg
marke automobile. Na slici x.x. prikazani su dijagnostiki stari dijagnostiki prikljuci pojedinih
proizvoaa.


a) b) c) d) e) f)
Sika Razliiti oblici starih dijagnostikih prikljuaka
a)Alfa/Lancija/Fiat b)Audi/VW c)BMW d)Citroen/Peugeot e)Honda f)Mercedes

Pojavom novih standarda (OBD II) ovaj problem se poeo rjeavati. O standardizaciji
dijagnostikih sistema emo vie govoriti u sljedeem poglavlju rada.

Dijagnostiki ureaj
Nakon to kontrolna jedinica registruje nepravilnosti u radu, svaku greku pamti u obliku
kodova. Da bi mogli tano utvditi o kojoj greki se radi za to nam je potrebam dijagnostii
ureaj. Dijagnostii ureaj se preko dijagnostikog prikljuka povezuje sa kontrolnom jedinicom
i na taj nain isitava kodove, tumai ih i prikazuje lokaciju i vrstu greke. Nakon to se greka
otkloni, dijagnostii ureaj ima mogunost da izbrie greku iz memorije kontrolne jedinice
motora. U poetku je svaki proizvoa imao svoj vlastiti dijagnostiki ureaj sa razliitim
protokolima komunikacije. Pojavom novih standarda (OBD II) ovaj problem se poeo rjeavati.
O standardizaciji dijagnostikih sistema emo vie govoriti u sljedeem poglavlju rada.


Slika Primjer dijagnostikog ureaja
15


15
http://media.conrad.com/medias/global/ce/8000_8999/8500/8570/8576/857657_AB_00_FB.EPS_1000.jpg