HZN e-glasilo

1
HZN e-glasilo
2
HZN e-glasilo
Slubeno glasilo Hrvatskog zavoda za norme sa stalnim
dodatkom
Oglasnik za normativne dokumente
Godite: 6. 2014.
ISSN 1847-4217
URL: http://www.hzn.hr
Izdava:
Hrvatski zavod za norme
MB: 1957406
OIB: 76844168802
Sjedite: Ulica grada Vukovara 78,
10000 Zagreb
Telefon: 01/610 60 95
Telefax: 01/610 93 21
Glavni
urednik:
Miran kerl, ravnatelj HZN-a
Pomonik
glavnog
urednika:
Vladimir Jaram
Tehniki
urednik:
Vladimir Jaram
Urednitvo:
Ana Marija Boljanovi, Melanija
Grubi Sutara, Vlasta Gaea-Mori,
Tea Havranek, Boro Jandrijevi,
Stanka Miljkovi, Nenad Nikoli,
Vladimir Jaram, Miran kerl
Lektura: Ivana Canosa
Korektura: Vladimir Jaram
Grafka
obrada
naslovnice:
Gaea studio d.o.o.
Grafka
priprema:
Gaea studio d.o.o.
Izlazi: dvomjeseno
Ureenje
zakljueno:
2014-04-30
Opremu tekstova obavlja urednitvo.
Za sadraj poimence potpisanih priloga odgovorni su
njihovi autori. Oni ne iskazuju obvezno stav Hrvatskoga
zavoda za norme.
Objavljeni prilozi u slubenom glasilu Hrvatskog zavoda za
norme autorski su zatieni. Iznimka su sadraj, novosti iz
HZN, novosti iz europskih i meunarodnih normirnih tijela i s
normizacijom povezane aktivnosti koji se mogu objavljivati
u drugim strunim asopisima uz obveznu naznaku
izvora i dostavljanje asopisa u kojemu su objavljeni tako
preuzeti prilozi. Za priloge iz rubrike Normizacija i Tehniko
zakonodavstvo potrebno je zatraiti pisano odobrenje za
njihovo objavljivanje od autora i od Hrvatskoga zavoda za
norme.
PROSLOV
Potovani itatelji!
U ovome broju HZN e-glasila moete proitati o objavi
mini vodia za male i srednje poduzetnike Ministarstva
poduzetnitva i obrta. Mini vodii su nastalih u sklopu II.
faze projekta BIZimpact - Poboljavanje informiranosti
hrvatske poslovne zajednice, U izradi mini vodia,
Sigurnost hrane i Norme za industrijske proizvode,
sudjelovali su i predstavnici Hrvatskoga zavoda za
norme.
Moete proitati i nae stalne priloge o aktivnostima
HZN-a i tehnikih odbora HZN-a (HZN/TO) te obavijesti
o lanovima HZN-a. Tu su i obavijesti o novim hrvatskim
normativnim dokumentima na hrvatskome jeziku,
U rubrici Novosti iz meunarodnih i europskih
normizacijskih organizacija u ovome broju donosimo
kratke prikaze nekih od novosti iz rada europskih i
meunarodnih organizacija za normizaciju.
U novostima iz IEC-a donosimo vijest o potpori
Europskog parlamenta normi za univerzalne punjae
mobilnih telefona, a iz ISO-a o izdanju norme za sustav
upravljanja imovinom
U novostima iz CEN-a i CENELEC-a donosimo najavu
3. europskog normizacijskog samita - Kako normizacija
moe pomoi sijedoj (silver) ekonomiji, zatim o
europskoj konferenciji Norme - va inovacijski most i
o CENELEC-ovom sudjelovanju na Afrikom forumu o
pametnim mreama.
U novostima iz ETSI-ja donosimo kratki prikaz ETSI-jeve
godinje skuptine,
Ugodno itanje!
V. Jaram
pomonik glavnoga urednika
HZN e-glasilo
3
Sadraj 2/2014
Proslov 2
Novosti iz HZN-a
lanovi HZN-a 4
Novosti iz HZN/TO
Novi hrvatski normativni dokument (na hrvatskome jeziku) 5
Hrvatska jezina verzija tehnikog izvjetaja HRI CEN/TR 15569:2010i 5
Hrvatska jezina verzija norme HRN EN 590:2014 6
Novosti iz meunarodnih i europskih normizacijskih organizacija
IEC
IEC pozdravlja potporu Europskog parlamenta svojoj normi za univerzalne punjae mobilnih telefona 7

ISO
Izdane norme za sustav upravljanja imovinom 8
CEN i CENELEC
Kako normizacija moe pomoi sijedoj (silver) ekonomiji - 3. europski normizacijski samit 8
Norme - va inovacijski most 10
CENELEC sudjeluje na Afrikom forumu o pametnim mreama 10
ETSI
63. opa skuptina ETSI-ja i 42. sastanak ETSI NSO-a 11
ETSI-jeve radionice o sigurnosti i o inteligentnim transportnim sustavima (ITS) 11
Naslovnica: Novosti iz meunarodnih i europskih normizacijskih organizacija
HZN Oglasnik za normativne dokumente (A1-A129)
ISSN 1847-4217
HZN e-glasilo
4
lanovi Hrvatskog zavoda za norme
Objavljujemo popis redovitih i pridruenih lanova
HZN-a po vrstama pravnih odnosno fizikih osoba za
koje je Upravno vijee donijelo odluku do kraja travnja
2014. godine.
Novosti iz HZN-a
Vrsta lanstva, vrsta pravne ili fizike osobe 2013-12-31 2014-02-20
lanovi promatrai
Pravne osobe koje ostvaruju dobit 21 20
Fizike osobe 0 0
Ukupno promatrakih lanova 21 20
Redoviti lanovi
Pravne osobe koje ostvaruju dobit 284 283
Pravne osobe koje ne ostvaruju dobit javne ustanove i slino 29 28
Pravne osobe koje ne ostvaruju dobit HGK, HOK, HUP 2 2
Pravne osobe koje ne ostvaruju dobit strukovne komore ili udruge 4 4
Pravne osobe koje ne ostvaruju dobit strukovna drutva 18 19
Pravne osobe koje ne ostvaruju dobit kole 2 2
Pravne osobe koje ne ostvaruju dobit fakulteti 25 22
Fizike osobe pojedinci 40 41
Obrt fizike osobe 16 16
Tijela dravne uprave 51 51
Ukupno redovnih lanova 471 468
Ukupno lanova HZN-a 492 488
Sjednica Upravnoga vijea 2014-02-20
REDOVITO LANSTVO
PRAVNA OSOBA KOJA OSTVARUJE DOBIT
1. BENETTON TEKSTIL d.o.o., Labin
2. ELKAKON d.o.o., Zagreb
3. H5 d.o.o., Belovar
4. RASCO d.o.o., Kalinovac
5. STUDIO ELEKTRONIKE RIJEKA d.o.o., Rijeka
6. HRVATSKI DUHANI d.d., Virovitica
7. BIOINSTITUT d.o.o., akovec
8. OPREMA-UREAJI d.d., Ludbreg
PRAVNA OSOBA KOJA NE OSTVARUJE DOBIT -
STRUKOVNO DRUTVO
1. UDRUGA HRVATSKIH PUTNIKIH AGENCIJA,
Zagreb
FIZIKA OSOBA - POJEDINAC
1. Mirko GRBAC, Samobor
2. Nikola KEKI, Zagreb
LANOVI KOJI ODUSTAJU OD LANSTVA
1. APZ Inenjering d.o.o., Zagreb
2. BOROVO d.d., Vukovar
3. BUREAU VERITAS CROATIA d.o.o., Zagreb
4. FOND ZA ZATITU OKOLIA I ENERGETSKU
UINKOVITOST, Zagreb
5. GEOEKSPERT d.o.o., Zagreb
6. IPK TVORNICA ULJA EPIN d.o.o., epin
7. KONTROL BIRO d.o.o., Zagreb
8. MAZIVA - ZAGREB d.o.o., Zagreb
9. PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOKI FAKULTET,
Zagreb
10. SVEUILITE U DUBROVNIKU, Dubrovnik
11. VELUX Hrvatska d.o.o., Zagreb
12. VIADUKT d.d., Zagreb
13. VISOKA KOLA ZA SIGURNOST s pravom
javnosti, Zagreb
14. WERKOS d.o.o., Osijek
15. Milan UVALO, Zagreb
HZN e-glasilo
5
Novosti iz HZN/TO
Novi hrvatski
normativni
dokumenti (na
hrvatskome jeziku)
Hrvatska jezina verzija tehnikog izvjetaja
HRI CEN/TR 15569:2010
HRI CEN/TR 15569:2010, vrsta biogoriva Upute za
sustav osiguranja kvalitete (CEN/TR 15569:2009)
Hrvatska jezina verzija europskoga tehnikoga
izvjetaja HRI CEN/TR 15569:2010 prijevod je engleske
verzije europskoga tehnikoga izvjetaja CEN/TR
15569:2009, a objavljuje se na hrvatskome jeziku. Ovaj
tehniki izvjetaj osim u izdanju na hrvatskome jeziku
postoji i u izdanju na engleskome jeziku. Izvorni tekst
tehnikoga izvjetaja pripremio je tehniki odbor CEN/
TC 335, Solid biofuels, ije je tajnitvo u SIS-u.
Ovaj je tehniki izvjetaj izraen na temelju rezultata
projekta BioNorm, a u njemu su dane informacije o
razvijanju i uvoenju sustava osiguranja kvalitete u
industriji vrstih biogoriva.
Osiguranje kvalitete defnirano je kao dio upravljanja
kvalitetom usmjereno na osiguravanje povjerenja da e
zahtjevi za kvalitetu biti ispunjeni. Da bi se to ostvarilo,
procesi u lancu opskrbe trebaju biti pod kontrolom.
Uinkovita kontrola moe se postii ako svaki operator
u lancu opskrbe primjenjuje osiguranje kvalitete. Dobro
oblikovan sustav osiguranja kvalitete za vrsta biogoriva
moe pridonijeti transparentnijem i uinkovitijem tritu
biogoriva. Na temelju zahtjeva korisnika te poznatih
prednosti i nedostataka sirovine i procesa, operatori
mogu dokazati da su poduzete mjere za osiguranje
eljene kvalitete. Time se stvara povjerenje u proizvode.
U ovome tehnikom izvjetaju naziv proizvod odnosi
se na vrsto biogorivo. Smjernice i upute dane u ovome
tehnikom izvjetaju nisu zahtjevi nego preporuke.
Preporuuje se da tvrtka izradi svoj posebni prirunik
koji odraava sustav osiguranja kvalitete.
Ove su upute izraene radi informacija o osiguranju
kvalitete vrstih biogoriva i daju metodologiju koja e
pomoi operatorima u industriji vrstih biogoriva da
oblikuju prikladan sustav osiguranja kvalitete u skladu
sa svojim potrebama. Slue kao pratei dokument za
primjenu dokumenta CEN/TS 15234. Ove su upute
primjenjive za sve operatore koji se bave vrstim
biogorivima koja potjeu iz sljedeih izvora:
- proizvodi poljoprivrede i umarstva
- biljni otpad iz poljoprivrede i umarstva
- biljni otpad iz prehrambene industrije
- drvni otpad, osim drvnog otpada koji moe sadravati
halogenizirane organske spojeve ili teke metale
zbog obrade sredstvima za konzerviranje drva
ili premazima za drvo, koji ukljuuje osobito drvni
otpad koji nastaje pri gradnji i ruenju graevina
- vlaknasti biljni otpad iz mehanike prerade drvne
celuloze i proizvodnje papira iz drvne celuloze, ako
se suspaljuje na mjestu proizvodnje, a proizvedena
se toplina upotrebljava
- otpadno pluto.
Hrvatski tekst tehnikoga izvjetaja HRI CEN/TR
15569:2010 pripremio je tehniki odbor HZN/TO 238,
vrsta biogoriva, Hrvatskoga zavoda za norme. Hrvatski
tehniki izvjetaj objavljen je na hrvatskome jeziku
i moe se kupiti po cijeni od 355,00 kn, a za lanove
Hrvatskog zavoda za norme cijena je 284,00 kn.
M. Broketa
HZN e-glasilo
6
Novosti iz HZN/TO
Hrvatska jezina verzija norme HRN EN 590:2014
HRN EN 590:2014, Goriva za motorna vozila Dizelsko
gorivo Zahtjevi i metode ispitivanja
(EN 590:2013+AC:2014)
Hrvatska jezina verzija norme HRN EN 590:2014
prijevod je engleske verzije norme EN 590:2013,
Automotive fuels Diesel Requirements and test
methods i ispravka europske norme EN 590:2013/
AC:2014. Ova hrvatska norma, osim u izdanju na
hrvatskome jeziku, postoji i u izdanju na engleskome
jeziku. Izvorni tekst norme pripremio je tehniki odbor
CEN/TC 19, Gaseous and liquid fuels, lubricants and
related products of petroleum, synthetic and biological
origin, ije je tajnitvo u NEN-u.
Ova hrvatska norma utvruje zahtjeve i metode
ispitivanja za dizelsko gorivo koje se prodaje i isporuuje
na tritu. Primjenjuje se na dizelsko gorivo namijenjeno
vozilima s dizelskim motorom izvedenim za pogon na
dizelsko gorivo koje sadri do 7 % (V/V) metilnih estera
masnih kiselina (FAME).
Znaajne tehnike izmjene u ovoj europskoj normi u
odnosu na prethodno izdanje su: ugraena izmijenjena
EN 14214 FAME specifkacija, ugraen je poseban
zahtjev povezan s ogranienjem upotrebe manganov
metilciklopentadienil trikarbonila (MMT) prema zahtjevu
Europske komisije, dodan je ureaj za ispitivanje paljenja
goriva (EN 16144) kao zamjenska metoda ispitivanja na
CFR motorima, dodana je metoda simulirane destilacije
plinskom kromatografjom (GC) i uvedena je poboljana
EDXRF tehnika odreivanja niske koliine sumpora
EN 13032 kao zamjena za EN ISO 20847.
Norma sadri i Nacionalni dodatak NA u kojem se
preporuuje oznaivanje mjernih ureaja za prodaju
goriva s koliinom sumpora najvie 10mg/kg i zahtjevi
uvjetovani klimom gdje se odreuju granine vrijednosti
temperatura za toku flatrbilnosti (CFPP) za tri razliita
vremenska razdoblja.
Ova norma zamjenjuje hrvatsku normu
HRN EN 590:2011 na hrvatskome jeziku.
Hrvatski tekst norme HRN EN 590:2014 pripremio je tehniki
odbor HZN/TO 28, Naftni proizvodi i maziva, Hrvatskog
zavoda za norme. Norma je objavljena na hrvatskome
jeziku i moe se kupiti po cijeni od 320,00 kn, a za lanove
Hrvatskog zavoda za norme cijena je 256,00 kn.
M. Broketa
HZN e-glasilo
7
IEC Novosti iz meunarodnih i europskih norizacijskih organizacija
IEC pozdravlja potporu
Europskog parlamenta
svojoj normi za
univerzalne punjae
mobilnih telefona
eneva, vicarska, 2014-03-20 - Meunarodno elek-
trotehniko povjerenstvo (IEC - International Electro-
technical Commission), meunarodno normizacijsko
tijelo i tijelo za ocjenu sukladnosti za sva podruja elek-
trotehnologije, pozdravilo je danas prolotjedno glasa-
nje u Europskom parlamentu o ugradnji IEC-ove norme
za univerzalne punjae pametnih telefona (smartp-
hones) u zakonodavstvo u EU do 2017. godine.
Izdana 2011. godine, globalno vana IEC-ova meu-
narodna norma IEC 62684, Interoperability specifcati-
ons of common external power supply (EPS) for use
with data-enabled mobile telephones, pokriva sve as-
pekte punjaa, konektora i utikaa. Ona takoer po-
stavlja i zahtjeve za sigurnou, interoperabilnosti te
one koji su povezani s okoliem (vidi: http://www.iec.
ch/newslog/2011/nr0311.htm). Meunarodna norma je
proizvod zajednikih suradnikih napora unutar skupine
voene od strane IEC-a, a u kojoj su jo bili USB-IF
(Implementers Forum), CENELEC i ITU-T.
Glavni tajnik IEC-a i CEO, gosp. Frans Vreeswijk ko-
mentirao je: Vrlo smo zadovoljni to je iza nae dra-
govoljne, konsezusom donesene meunarodne norme
za mobilne telefone stao Europski parlament. Kada
industrija izae s dobrim rjeenjem povezanim s okoli-
em i potroakim problemima, kao to je u sluaju ove
norme, zadovoljstvo je vidjeti kako je naila na iroko
odobravanje. Predloeni propis smanjit e probleme
potroau tako to e punjai pametnih telefona biti
interoperabilni s veinom aparata. To e takoer biti do-
brodola novina i za okoli. Naprimjer, GSM asocijacija
procjenjuje da e normizacija mobilnih telefona smanjiti
emisiju staklenikih plinova za 13,6 milijuna tona [1] na
godinu te tvrdi [2] da se oko 51 tisua tona redundantnih
punjaa proizvede svake godine. To e takoer smanjiti
trokove proizvodnje, pakiranja i transporta.
U cijelom razvojnom procesu meunarodne norme su-
djelovali su vodei proizvoai ukljueni u IEC-ove na-
cionalne odbore te sudjelujui u radu IEC-ova tehnikog
odbora IEC TC 100: Audio, video i multimedijski sustavi
i oprema. Sudjelovale su sljedee tvrtke: Apple, Nokia,
Research in Motion, Emblaze Mobile, Huawei Tech-
nologies, LGE, Motorola Mobility, NEC, Qualcomm,
Samsung, Sony Ericsson, TCT Mobile (ALCATEL),
Texas Instruments i Atmel. Te tvrke potpisale su, tako-
er, Memorandum o razumijevanju (MoU) s Europskom
komisijom kako bi naglasile svoju predanost njezinoj
implementaciji unutar EU-a.
S nadom da e univerzalni punjai za laptope takoer
uskoro postati stvarnost te znaajno smanjiti otpad,
IEC je objavio da e izdati publikaciju (tehniku speci-
fkaciju) IEC Technical Specifcation 62700: DC Power
supply for notebook computers. To je prva, globalno
znaajna tehnika specifkacija za vanjski punja za i-
roki spektar notebook raunala i laptopa kojoj su prido-
nijeli industrijski strunjaci iz mnogih zemalja. Tehnika
specifkacija IEC TS 62700 prihvaena je u IEC-ovom
nacionalnim odborima koji sudjeluju u radu tehnikog
odbora IEC TC 100.
[1] GSM Association: The GSMA represents the intere-
sts of the worldwide mobile communications industry.
www.gsmworld.com/
[2] GSM Association www.gsmworld.com/
HZN e-glasilo
8
ISO Novosti iz meunarodnih i europskih norizacijskih organizacija
Izdane norme za sustav
upravljanja imovinom
ISO je nedavno izdao set od tri norme koje trebaju
pomoi kompanijama i organizacijama da izvuku koristi
iz svoje imovine.
ISO 55001 - postavlja zahtjeve za sustav upravljanja
imovinom
ISO 55002 - prua dodatne korisne upute za primjenu
norme ISO 55001
ISO 55000 - daje pregled predmeta (teme) i odreuje i
izlae naela i terminologiju.
Je li to za mene?
Normama se moe koristiti za upravljanje bilo kakvom
imovinom, od eljeznikih spavaih kola (vagona) do
upravljanja ugledom kojeg brenda ili telekomunikacijskih
mrea. Da biste saznali kako vam ove nove norme mogu
pomoi da izvuete najvie iz vae imovine, proitajte
vie u lanku, razgovoru s Rhyseom Daviesom,
predsjednikom ISO-ovog odbora (ISO/PC 251 - Asset
management) koji je izradio ove norme: (http://www.
iso.org/iso/home/news_index/news_archive/news.
htm?refd=Ref1805)
Kako se moe nabaviti norma?
Normu moete kupiti kroz ISO Store (na ISO-ovim
internetskim stranicama) ili od ISO-ovog lana,
nacionalnoga normizacijskog tijela - Hrvatski zavod za
norme (HZN). (http://www.hzn.hr/default.aspx?id=10).
Novi obogaeni pdf format
Po prvi put, neke od ISO-ovih meunarodnih norma,
ukljuujui uvod, podruje primjene i nazive i defnicije,
mogu se prethodno pregledati na ISO-ovoj Online
Browsing Platform. Prethodni pregled ISO 55000,
ISO 55001 i ISO 55002.
Kako normizacija moe
pomoi sijedoj (silver)
ekonomiji - 3. europski
normizacijski samit
Starenje je jedan od najveih drutvenih i ekonomskih
(privrednih) izazova europskog drutva 21. stoljea.
Zahvatit e i utjecati na sve lanice Europske unije i
veinu politikih podruja. Do 2025. godine vie od 20%
CEN I CENELEC Novosti iz meunarodnih i europskih normirnih tijela
Europljana bit e staro 65 i vie godina, a naroito brzo e
se poveati broj osoba starijih od 80 godina.
Starenje Europe, poznato i kao sijeenje Europe,
postalo je demografski fenomen na naem kontinentu
obiljeen smanjenjem plodnosti, manjom stopom smrtnosti
i duim oekivanim ivotnim vijekom meu europskim
stanovnitvom. Ljudi due ive zbog napretka u podrujima
zdravstvene skrbi i prehrane. Na starije ljudi ne bi trebalo
gledati kao na teret ve kao na resurs.
Aktivno i zdravo starenje izazov je koji dijele sve
europske zemlje i to daje Europi priliku da se afrmira
HZN e-glasilo
9
CEN I CENELEC Novosti iz meunarodnih i europskih norizacijskih organizacija
i uvrsti kao globalni lider koji je sposoban osigurati
inovativne odgovore na taj izazov.
Oznaivanjem i ukazivanjem na takvo trite, europska
normizacija bi mogla napraviti znaajne korake u
usmjeravanju poslovnih aktivnosti prema sagledavanju
potreba starijih ljudi i zadovoljavanju njihovih potreba.
Stvaranje usluga i tehnologija po mjeri, i za uporabu
starije zajednice u drutvu, uskoro e biti neophodno. To
je prilika koju europska industrija ne bi smjela propustiti.
Taj novi privredni i industrijski sektor uvelike e promicati
razvoj, jaanje i poslove u dolazeim godinama.
Normizacija kao potpora sijedoj (silver) ekonomiji
potaknut e razvoj novih tehnologija kako bi se
pruile usluge i zadovoljile potrebe starije zajednice,
ojaala meunarodna suradnja i identifcirale kljune
poslovne prilike u podrujima koja pokrivaju potrebe
starije osobe. Tematski samit Kako normizacija moe
poduprijeti sijedu (silver) ekonomiju pokriva razliite
aspekte i stavke koje su visoko u politikim programima
(i meu prioritetnim zadaama) i o nekima od njih e se
o raspravljati na paralelnim sjednicama.
3. europski normizacijski samit odrat e se u srijedu
11. lipnja u Istanbulu (Marmara Taksim, Taksim Square),
Turska. Domain je TSE (Turkish Standards Institution),
a registracija je otvorena svim zainteresiranim stranama.
Proitajte nacrt programa dogaanja (ftp://
ftp.cencenelec.eu/EN/News/Events/Summit/
DraftProgrammeSummit.pdf)
Online prijava (http://www.tse-summit2014.com/en/
online-registration/)
HZN e-glasilo
10
Norme - va inovacijski most
Na normizaciju se sve vie gleda kao na most
(poveznicu) izmeu istraivanja i razvoja, inovacija
i trita. Kao sredstvo akumulacije i irenja znanja,
norme imaju sredinju ulogu u potpori inovacijama.
Inovacije i njihova sposobnost iskoritavanja (koritenja)
te donoenja inovativnih proizvoda (roba) i usluga na
trite identifcirani su u bezbrojnim objavama politika
kao vitalni za poveanje europske konkurentnosti.
Norme osiguravaju znaajnu osnovu za razvoj rjeenja
i osiguravaju iru diseminaciju istraivakih rezultata.
Europski istraivaki projekti mogu u potpunosti
iskoristiti prednosti i mogunosti koje nude europske
norme, meutim, vrlo esto oni ne znaju kako i na
koji nain. Ova europska konferencija ponudit e vam
mogunost stupanja u kontakt s vodeim strunjacima
u podruju pitanja inovacija i normizacije te raspravi
o izazovima i uenju o tome kako normizacija moe
olakati, unaprijediti, pomagati i promicati europske
inovacije. Izlaganja e imati predstavnici normizacijskih
tijela i istraivai na nacionalnoj i regionalnoj (europskoj)
razini.
Europska konferencija odrat e se 30. listopada 2014.
godine u Bruxellesu (Square-Brussels Meeting Centre,
Mont des Arts, 1000). Vie informacija o ovom dogaaju
bit e dostupno uskoro na CEN-ovim internetskim
stranicama (http://www.cen.eu/Pages/default.aspx).
Registracija sudionika konferencije nije jo zapoela,
meutim moete izraziti svoe zanimanje ispunjavanjem
online formulara (https://www.surveymonkey.com/s/
BRIDGIT). Program konferencije takoer e biti
dostupan uskoro.
CENELEC sudjeluje na
Afrikom forumu o
pametnim mreama
CENELEC je 6. veljae 2014. objavio u Bruxellesu, Bel-
gija, da e od 14. do 16. svibnja sudjelovati na Afri-
kom forumu o pametnim mreama. Forum organizira
African Electrotechnical Standardization Commission
(AFSEC), Afriko povjerenstvo za elektrotehniku nor-
mizaciju, u Abidjanu, Obala Bjelokosti.
Cilj konferencije (foruma) je dovesti zajedno, na isto
mjesto, vane zainteresirane strane kao to su to: Me-
unarodno elektrotehniko povjerenstvo (IEC), Korpo-
raciju dravne mree Kine (the State Grid Corporation
of China), Koreansku agenciju za tehnologiju i norme
(the Korean Agency for Technology and Standards
(KATS)) ili pak Afriko energijsko povjerenstvo (the Afri-
can Energy Commission of the African Union) u svjetlu
razmjene iskustava u podruju pametnih mrea.
CENELEC-ova zajednica veseli se ovoj prilici da podu-
pre regionalnu dimenziju normizacije i vanost europ-
skoga sudjelovanja kao i radu s afrikim strunjacima.
Gospodin Uwe Kampet, tehniki potpredsjednik CENE-
LEC-a, odrat e uvodni govor za vrijeme ceremonije
otvaranja dok e nekoliko lanova CEN-CENELEC-
ETSI-jeve koordinacijske skupine o pametnim mreama
(CEN-CENELEC-ETSI Smart Grid Coordination Group
(SG-CG)) dati svoj doprinos razliitim predmetima za
vrijeme konferencije.
Vie detalja o Afrikom forumu o pametnim mreama -
Africa Smart Grid Forum (pdf format).
Pristup internetskim stranicama foruma - Africa Smart
Grid Forum dedicated website
CEN I CENELEC Novosti iz meunarodnih i europskih norizacijskih organizacija
HZN e-glasilo
11
ETSI Novosti iz meunarodnih i europskih norizacijskih organizacija
63. opa skuptina ETSI-ja
i 42. sastanak ETSI NSO-a
U Mandelieu, Francuska, odrana je 63. opa skuptina
ETSI-ja, od 18. do 19. oujka 2014.
Nacionalni institut za normizaciju republike Moldavije
primljen je kao pridrueni lan CENELEC-a. Potpisani
su ugovori o meusobnom razumijevanju sa sljedeim
organizacijama: Open Networking Foundation (ONF),
Metro Ethernet Forum (MEF), Continua Health Alliance,
European Union Agency for Network and Information
Security (ENISA) i DECT Forum. Prihvaeno je izvjee
o prologodinjem proraunu i izvjee o radu ETSI-ja za
2013. godinu. Za 2014. godinu predvien je proraun od
24,2 milijuna eura.
Mandat novoga Upravnog vijea ETSI-ja trajat e tri
godine, od 11/2014. do 11/2017. Upravno vijee ETSI-
ja sastoji se od 28 izabranih lanova te od jednog
predstavnika malih i srednjih poduzea (MSP-a) i
jednog predstavnika korisnika.
Europska je komisija smanjila proraunstva sredstva
za normizaciju u 2014. godini za 25 %, to ima izravne
negativne posljedice na realizciju brojnih projekata u
ETSI-ju. Jo su u tijeku pregovori ETSI-ja s Europskom
komisijom oko konanog prijedloga Okvirnog ugovora
o suradnji.
Na prijedlog Upravnog vijea ETSI-ja, na 63. opoj skuptini
su prihvaeni sljedei strateki projekti za 2014. godinu:
pametni gradovi, pametni kuanski ureaji (SAP), pametna
sigurnosna platforma ukljuujui mobilno plaanje (SSP),
internetska sigurnost/mrena informacijska sigurnost
(CYSECNIS), odivost (SUSTAIN), ETSI u europskom
normizacijskom okruenju (ESSREV), Horizon 2020 i
ETSI-jeva privlanost za novi inovativni rad (H2020).
42. sastanak ETSI/NSO-a
Na 42. sastanku ETSI/NSO-a, odranom 17. oujka
2017. godine u Mandelleu, ETSI je najavio, sukladno
traenju vie predstavnika nacionalnih normizacijskih
organizacija, da e od 1. travnja 2014. godine svi
normizacijski dokumenti biti dostupni u Wordu i u
nezatienom PDF formatu. Do sada su svi ETSI-jevi
objavljeni dokumenti bili dostupni u Word formatu i u
zatienom PDF formatu.
Unaprjeenje suradnje izmeu ETSI-ja i nacionalnih
normizacijskih organizacija (NSO-a) unaprijedit e se i
kroz zajednike radionice posveene pojedinim tehnikim
pitanjima kao to su: pametni gradovi, ICT u industriji,
M2M komunikacije, usluge u oblaku te primjena ICT-a u
javnom sektoru. Budui da su veina ETSI/NSO-a ujedno
lanovi CEN-CENELEC-ISO-ITU-a, predstavljaju vaan
alternativni kanal za suradnju ETSI-ja i navedenih europskih
i meunarodnih normizacijskih organizacija. Za ETSI je
posebno zanimljiva uloga NSO-a u povezivanju i suradnji
s malim i srednjim poduzeima u pojedinim dravama koje
predstavljaju veinu gospodarskih subjekata u Europi, a
ije sudjelovanje u poslovima normizacije treba podii na
viu razinu.
B. Burazer
ETSI-jeve radionice o
sigurnosti i o inteligentnim
transportnim sustavima
(ITS)
ETSI-jeva 9. radionica o sigurnosti odrana je od 15. do
16. sijenja 2014. godine u njihovom sreditu, Sophia
Antipolisu. Strunjaci iz podruja sigurnosti kao i oni koji
razvijaju meunarodne i europske norme razmijenili su
svoja iskustva, utvrdili postojee nedostatke u podruju
normizacije te usuglasili budue aktivnosti i zajednika
HZN e-glasilo
12
podruja normizacijskog rada, meu kojima su:
privatnost i upravljanje identitetom, sigurnost interneta,
sigurnosni elementi u procesu testiranja, sigurnosne
kontrole i pokazatelji, sigurnost u industriji.
6. ETSI-jeva ITS radionica odrana je u Berlinu od
12. do 13. veljae 2014. godine. Inteligentni transportni
sustavi se predviaju realizirati u 2015. godini, nakon
zavretka prve revizije normizacijskog paketa za
kooperativni ITS, sukladno zahtjevima iz mandata broj
M/453, koji je izdala Europska komisija.
Normizacijske aktivnosti e se nastaviti kroz reviziju broj 2,
koja e ukljuiti nove funkcionalnosti te sloenije transportne
sustave, ovisno o zahtjevima zainteresiranih dionika.
Nastavak normizacijskih aktivnosti u podruju ITS-a
podrava i Europska komisija kroz svoj plan za ICT
(Informacijsko komunikacijske tehnologije) normizaciju.
Pri tome se poseban naglasak daje na pitanja
interoperabilnosti te nastavak normizacije servisa meu
razliitim sustavima irom Europe. Izrada zajednikih
europskih norma i tehnikih specifkacija je preduvjet
za osiguranje interoperabilnosti ITS servisa i razliitih
aplikacija te njihovu to bru primjenu u praksi.
B. Burazer