Mehanika fluida

Fluidi : svaka tvar koja moe tei;

Fluid = neka skupina sluajno rasporeenih molekula koja je na okupu kako zbog djelovanja slabih
kohezijskih sila meu njima tako i zbog djelovanja sila na stjenke posude u kojoj se nalaze.
- I tekuine i plinovi su fluidi
Statika fluida : promatranje svojstava fluida u mirovanju
Dinamika fluida : razmatranje svojstava fluida u gibanju

TLAK
- je djelovanje sile pritiska na povrinu
P =

[1 Pa = 1N/ m
2
] * sila je vektor, povrina je skalar, kako definirati onda tlak?
Promotrimo plohu:
A: plotina, mjera za plotin
F : okomita na ovrinu

: vektor normale povrine koji je

okomit na povrinu ,
a duljina je iznos plotine
- TLAK JE TENZON! mala sila na malu povrinu

= - p

= - p

- to je vea dodirna povrina sila se raspodjeli i tlka je manji
- SILA KOJOM FLUID DJELUJE NA TIJELU U NJEMU JE UVIJEK OKOMITA NA POVRINU TIJELA!


OVISNOST TLAKA O DUBINI- hidrostatski tlak

- to je dublje vea je razlika u manometru
- tlak u vodi na membranu mijenja se porastom dubine
- tlak koji ovisi o dubini je hidrostatski dlak

KOJE SVE SILE DJELUJU na tijelo uronjeno na dubini h?
* pAj = odozgora, tlak izvana, povrina
*P
o
Aj= odozdola, omjer sile i tlaka
* Mg= teina stupca





- tlak p na dubini h ispod povrine fluida vei je od atmosferskog za iznos gh
-bez obzira na povrinu HIDROSTATSKI TLAK je ISTI te je tlak u bilo kojoj toki jednak i ovisi samo o
dubini
ZAKON SPOJENIH POSUDA: U meusobno spojenim posudama nivo tekuine u svim posudama je
isti bez obzira na oblik posuda jer je hidrostatski tlak jednak u svim tokama na jednakoj dubini.



Pascalov zakon: Tlak u fluidu zatvorenom u posudi jednoliko se prenosi na sve dijelove fluida i
stjenke posude.
Princip rada hidraulike pree:


Mjerenje tlaka

A i B: tlakovi su isti h-volumen ivine pare
A-tlai tlak p
B- stupac tekuine = gh
i p
o
*mjerei visinu odredimo
P
0
!
-na tlak od 101 325Pa
iva je na 760 mmHg
=13.595 kg/m3, h=0.76 m pa= 101 325Pa


Barometar je mjerni instrument za mjerenje atmosferskog tlaka.



SILA UZGONA- Arhimedov princip

-uoimo neko tijelo koje smo uronili u fluid
-tijelo ima neku teinu kojom pritiemo fluid, sila tea na tijelo od Fg
- tijelo ima dimenziju i na njega djeluje hidrostatski tlak( na svaku
plohu kocke), meutim samo su gornja i donja ploha na razliitim
dubinama, s lijeve i desne se ponitavaju
-POSTOJI RAZLIKA NA GORNJU I DONJU PLOHU
- SILA UZGONA : je sila koja djeluje okomito prema gore i po iznosu je jednak teini istisnutog fluida,
a posljedica je razliitih hidrostatskih tlakova na razliite dijelove tijela.
B = uzgon

f
= gustoa fluida
V
t
= volumen tijela

Arhimedov princip : Sila uzgona na tijelo uronjeno u fluid jednaka je teini, tim tijelom,
istisnutog fluida.
POKUS: Uronimo mramor u vodu i odredimo teinu tijela u vodi
Fg( zraka)= 9,5 N Fg(voda)= 4.7N
RAZLIKA: B= Fg(zraka) - Fg(vode) = 2.65N

Teina posude :
G(posuda + voda) = 3,25N G(posude) = 0.6N
G(vode) = G (voda + posuda) G (posude)= 2,65N

SILA UZGONA JEDNAKA JE TIM TIJELOM ISTISNUTOG FLUIDA!!

ATMOSFERSKI TLAK:




UVIJET PLIVANJA je odnos gustoe i volumena tijela !

kada tijelo gore izranja, postoji razlika sile tee i sile
uzgona


u sluaju kada tijelo lebdi

DINAMIKA FLUIDA
Strujanje fluidamoe biti:
Laminarno > svaka estica fluida se giba na nain da se staze razliitih estice ne sijeku;
pritom je brzina fluida stalna u bilo kojoj toki i u bilo kojem trenutku
Turbulentno > dolazi do mijeanja meu slojevima fluida; vrtloga
JEDNADBA KONTINUITETA

PROTOK NESTLAIVOG FLUIDA ( produkt povrine poprjenog presjeka i brzine strujanja fluida) je
STALAN u bilo kojoj toki promatrane cijevi.
Bernoullijeva jednadba
W
1
= F
1
X
1
= P
1
A
1
X
1
=P
1
V
hidrodinamiki tlak
Bernoulijeva jednadba
- na uskoj cijevi je vei tlak, odnosno brzina protjecanja je najvea, pa je najvei hidrodinamiki tlak
Venturijeva cijev




Torricellijev zakon istjecanja

AVIONSKO KRILO brzina fluida iznad krila vea je od brzine fluida ispod krila > tlak zraka iznad krila
manji je od tlaka ispod krila pa postoji rezultantna sila (prema gore)!
MAGNUSOV EFFEKT: pojava pri gibanju brzo rotirajuega tijela kroz realni fluid koja se iskazuje
naglim skretanjem tijela od poetnoga pravca gibanja
* Pritom se zbrajaju dva strujanja: prvo je kruno strujanje graninoga sloja, koje slijedi povrinu
tijela, a drugo je pravocrtno strujanje, koje slijedi stazu gibanja. S jedne strane tijela brzine tih dvaju
strujanja imaju jednake smjerove pa je ukupna brzina vea, a s druge strane tijela brzine imaju
suprotne smjerove pa je ukupna brzina manja. Razlika meu tim dvjema brzinama prouzrouje
razliku tlakova koja potom prouzrouje naglo skretanje tijela od poetnoga pravca gibanja.


Titranje
Titranje = svako periodino gibanje (amotamo) oko ravnotenog poloaja
- periodinost je znak titranja
Harmonijsko titranje > pravilno titranje koje se odvija po zakonu sinusa.
Vibracije ice, titranje zraka kod zvuka, atomi u kristalnoj reetki vrstog tijela, elektrina i
magnetska polja kod EM valova.
- najjednostavniji primjer
- produljenje je razmjerna veliina sile
* ako promatramo sile onda vidimo da je teina jednaka
elastinosti opruge


HOOKOV ZAKON: sila e proporcionalna produljenju opruge
JEDNOSTAVNI HARMONIJSKI OSCILATOR: je tijelo koje titra akceleracijom koja je razmjerna
elongaciji, a pritom su meusobno suprotnih smjerova.
- produljenje ide od neoptereene opruge, od
ravnoenog poloaja
-elastina sila ide ka ravnotenom poloaju


primjena III. NEWTONOV ZAKON
OSNOVNO SVOJSTVO HARMONIJSKOG OSCILATORA ovisi o elongaciji a
* jednoliko, ali akceleracija je promjenjiva to smo blie ravnotenom poloaju, akceleracija je manja.

Jednostavno harmonijsko tijelo:

T= period vrijeme jednog titraja ( iz donjeg u gornji i
vrati se u ravnoteni poloaj)
x= elongacija, udaljenost tijela od ravnotenog poloaja
-A* max. elongacija najvea udaljenost od ravno.pol.

OSNOVNA SVOJSTVA:
ako je t=0 onda je cos mora biti 1 da bi bio A!
POMAK U FAZI!



Grafiki prikaz jednostavnog harmonijskog gibanja
- u ravnotenom poloaju elongacija 0, brzina je maksimalna.

Svojstva harmonijskog gibanja
1. Ubrzanje razmjerno elongaciji, ali suprotnih
smjerova
2. Elongacija, brzina i ubrzanje se mijenjaju po zakonu
sinusa, ali nisu u fazi
3. Frekvencija i period su neovisni o amplitudi







Izvod izraza za period harmonijskog oscilatora:
Fel. = -kx = ma ; a=

+ kx = 0

DIFERENCIJALNA JEDNADBA II. REDA S KONSTANTNIM SLIJEDOM rijeavaju
se predvianjem rijeenja (sinus, cosinus, eksponencijalna jednadba)
x= A cos ( pretpostavimo rjeenje s tim oblikom da je to rjeenje
diferencijalne jednadbe

= - A sin (

= - A

cos (
- A

cos ( +

A cos ( =0

cos ( =

cos (

T= 2

Naa funkcija: x= A cos (

* definira dali je sin ili cos

f=

broj titraja u 1s f=

sin(
- Izbor poetnih uvjeta nam definira pomak u fazi kkoji definira da li je sin ili
cos.
ENERGIJA HARMONIJSKOG OSCILATORA
m

+ kx = 0 ;

+ kx= 0 / dx
mvdv + kxdx= o / integral

= const.
Zbroj kinetike i elastino potencijalne energije je stalan!
Izvod:
x= A cos (
v=

= - A sin ( ;

K=

2
(
U=

2
(
E = U + K
=

[ sin
2
+ cos
2

E=

; A je amplituda, k je parametar koji opisuje elastina svojstva

Odnos meu parametrima harmonijskog oscilatora: i usporedba krunog gibanja i titranja:

Sila i energija na atomskoj skali- Model h.oscilatora
Potencijalna energija povezana s meudjelovanjem izmeu dva neutralna atoma u molekuli
LennardJonesov model !
- sva titranja u kristalnoj reetci moemo zamjeniti jednostavnim harm. oscilatorom

MATEMATIKO NJIHALO
- njihalo kod kojeg je materijalna toka mase m objeena o nerastezljivu nit
zanemarive mase i duljine L; (aproksimacija)
- MATERIJALNA TOKA OVJEENA O NIT DULJINE L, prostranost moemo
zanemariti promatramo samo masu
- dvije sile: sila tee i sila napetosti niti djeluju na materijalnu toku
Ukpna sila: zbroj sile tee i napetosti niti usmjerena ka poloaju ravnotee
-ima karakter el. sile( manja elongacija,manja sila)
mgcos = T
mgsin = nema nikakvu silu, nije
uravnoteena
*vanjska, ukupna sila daje tijelu
razlog za njihanje

= =

m ; s= L* kruni luk
=L *

+ gsin = 0

=0

kada je
sin

T = 2

* pritom treba imati na umu da T ovisi o l-u,

pretpostavljamo da je g =const., vrijedi samo za male oscilacije
FIZIKO NJIHALO
- KRUTO TIJELO KOJE TITRA

MOMENT SILE:

sin

2
=

- period ovisi o momentu tromosti, udaljenost od centra mase i o masi krutog
tijela
PRIGUENO TITRANJE
- kako god smo zatitrali oscilator, on se nakon nekog vremena primirio( trenje izmeu zraka i opruge-
utega)
- brzo e se zaustaviti jel imamo otpor sredstva
- ova jednadba ne pokazuje da e se tijelo zaustaviti:

2
=0
-zato se u realnim sustavima ukupna sila na tijelo:

x
= - kx bv =ma
m

+ b

+ kx =0
- nema lijepo rjeenje ve je to amplituda vremenski ovisna, pa bi rjeenje glasilo:
x= A

cos (

2


TRI SLUAJA:
a) MALENO PRIGUENJE( b< )
x= A

cos (

2

b) KRITINO PRIGUENJE( b= )
x(t)= ( B
1
+ B
2
t)

c) APERIODINO PRIGUENJE ( b> ) npr. amortizeri


PRISILNO TITRANJE
- vanjska sila uzrokuje titranje
- karakteristika: vanjska sila ( Fcos





VALOVI
- poremeaj koji se iri nekim elastinim sredstvom u stalnim vremenskim razmacima
1) TRANSVERZALNI VALOVI: estice sredstva titraju okomito na smjer irenja vala
2) LONGITUDINALNI VALOVI: estice elastinog sredstva titraju u smjeru irenja vala ( zvuni valovi)
VALOVI NA VODI : primjer valnog poremeaja koji je kombinacija transverzalnog i longitudinalnog
pomaka, molekula vode na povrini se gibaju po putanjama koje su priblino krunice; pomiu
se u odnosu na ravnoteni poloaj i u horizontalnom i u vertikalnom smjeru

OSNOVNE VARIJABLE KOJIMA OPISUJEMO VALNO GIBANJE:

Valna duljina = udaljenost izmeu dva uzastopna maksimuma (brijega) odnosno minimuma (dola)
* udaljenost izmeu ma koje dvije uzastopne toke vala s jednakom fazom.
Period = vrijeme potrebno valu da prevali udaljenost valne duljine
* vrijeme u kojemneka estica vala uini jedan titraj.
Frekvencija = broj brijegova (dolova) koji proe nekom odreenom tokom vala u jedinici vremena.
Amplituda = maksimalna elongacija (udaljenost) neke toke sredstva od ravnotenog poloaja.

SUPERPOZICIJA I INTERFERENCIJA VALA
Princip superpozicije: Ako dva ili vie valova putuju istim elastinim sredstvom tada je ukupni pomak
promatrane u sredstvu (rezultantni val) jednak algebarskom zbroju svih pomaka uzrokovanih
pojedinanim valovima
Refleksija vala :
a) na vrstom kraju: implusni val udara i dolazi do refleksije
b) na slobodnom kraju: nema refleksije
TRANSMISIJA VALA
Ako pulsni val dolazi do granice izmeu dva elastina sredstva razliitih svojstava (npr. gustoa) tada
se on djelomino reflektira, a djelomino prolazi dalje.
dolazi do promjene faze ako val prelazi sa sredstva manje gustoe na sredstvo vee gustoe;
ako val prelazi sa sredstva vee gustoe na sredstvo manje gustoe ne dolazi do skoka u fazi
transmitiranog vala
BRZINA IRENJA TRANSVERZALNIH VALOVA
- budui da se element duljine vala (duljina luka)
radijalno pomako jer na njega djeluje centripetalna
akceleracija
- na djeluju dvije sile napetost niti i one proizvode
rezultantnu silu
- tangencijalne komponente se ponite: Tcos i
preivi samo F
R
(ukupna radijalna sila)
Izvod:

m=

m= =

2T=

v
2
=

v=

* ovisi o napetosti niti i linearnoj gustoi

niti
IZVOD VALNE JEDNADBE TRANSVERZALNOG VALA

- nerastezljiva pa je Ta= Tb
- kuta A i kut B su razliiti





UKUPNA SILA U VERTIKALNOM SMJERU



podjelnjeno sa T


II.derivacija po x:

v= korjen T/ mi, mi/T= 1/v na 2

Rjeenje vala ove jednadbe je 2 xpo x i 2x po T


Sinusoidalni valovi



rjeenje valne duljine

Provjera:

; ako okrenemo da je v
2
= i korjenujemo
v=

= (valna duljina) * (1/T)

Energija sinusoidalnih valova


Superpozicija
Uoimo dva vala koji se gibaju udesno s istim frekvencijama, valnim duljinama i amplitudama, ali s
pomakom u fazi


Interferencija valova

- konstruktivna je parni Pi, dekonstruktivna neparni pi
Stojni valovi
- mjenjajui napetost niti, vibrira i ima valni put prema gore, reflektira se, ide prema gore i susree
drugi gdje se zbrajaju - dva vala u suprotnim smjerovima
- vorita : 1 VOR i ! TRBUH

-jednadba kao titranje s tim da su prostorne toke ili vorovi ili trbusi da li su sin 1 ili 0

Modovi stojnog vala

Valovi zvuka
- gusta je povezana sa tlakom zraka
- titranjem glasnica dolazi do zgrunjavanja i razrjeivanja zraka

BRZINA:

B= elastinost svojstava zraka/ gustoa

- brzina je temperaturno ovisna
- za zvuk se uzima
- u vakuumu se zvuk ne prenosi jer nema estica
Intenzitet valova zvuka
Intenzitet zvunog vala se definira kao brzina prijenosa energije vala kroz jedininu povrinu koja je
okomita na smjer irenja vala > razmjerna kvadratu amplitude pomaka i krune frekvencije




Razina intenziteta valova zvuka

MODOVI STOJNOG VALA ZVUKA

Dopplerov efekt
- promjena frekvencije izvora vala koju opaa motritelj zbog reaktivnog gibanja izmeu izvora i
promatraa


prema: poveanje f
od: smanjenje f

TOPLINA,PLINSKI ZAKONI I
KALORIMETRIJA
Termodinamika -> dio fizike koji se bavi prouavanjem transformacija razliitih oblika energija
(topline, mehanikog rada, unutranje energije) te njihovih odnosa prema svojstvima tvari.
- Razliito shvaanje pojmova topline i temperature usvakodnevnom ivotu
Za razumijevanje koncepta temperature korisno je definirati: termiki kontakt i termika ravnotea.
Termiki kontakt -> dva tijela, A i B, su u termikom kontaktu ako meu njima dolazi do izmjene
energije (u obliku topline)
Termika ravnotea -> situacija u kojoj je, izmeu ta dva promatrana tijela, dolo do prestanka u
izmjeni energije (u obliku topline).
Nulti zakon termodinamike (zakon ravnotee): Ako su dva tijela A i B u zasebnoj termikoj ravnotei
s tijelom C, tada su tijela A i B takoer u meusobnoj termikoj ravnotei.
Dva tijela u termikoj ravnotei imaju istu temperaturu
Temperatura = svojstvo koje opisuje da li je neko tijelo u termikoj ravnotei s drugim tijelima!
Termometar
= ureaj koji mjeri temperaturu. -> svi termometri se temelje na principu promjene nekog fizikalnog
svojstva s promjenom temperature.
a) Obujma tekuine- kvalitativno se mijenja promjenom temp.
b) Duljine vrstog tijela- takoer s promjenom temp. npr. dva metala, jedan se uvija zagrijavanjem i
kada doe do odreene temp. zakrivi se (pegla)
c) Tlaka plina pri konstantnom obujmu : ivin MANOMETAR ..Zrak u tikvici pri konstantnom obujmu
zagrijavanjem mijenja tlak; Schalov zakon: promjena tlaka plina u konstaantnom obujmu
d) Obujma plina pri konstantnom tlaku: Gay Lisacov zakon
e) Elektrine otpornosti vodia: temperaturno ovisna ako mjerimo otpor vodia, duljnia, materijal..
vrijedi R= R
o

f) Boji tijela : termometar za mjerenje koliine UV zraenja
Termometar se sastoji od posude, termometrijske se sastoji od posude, termometarijske tvari (iva,
alkohol, plin) i mjerne skale (Celsiusova, Reaumurova, Fahrenheitova, termodinamika).
-> definiranje vrstih temperaturnih toaka: ledite i vrelite vode; definiranje fundamentalnog
razmaka
Temperatura ledita = temperatura mjeavine leda i vode pri normalnom atmosferskom tlaku
(1013,25 hPa)
Temperatura vrelita = temperatura kipue vode pri normalnom atmosferskom tlaku (1013,25 hPa)

Celsiusova skala: tl = 0 C; tv = 100 C
Reaumurova skala: tl = 0 R; tv = 80 R
Fahrenheitova skala: tl = 32 F; tv = 212 F
*naemo otopinu koja ima manju temp. od vode i prvo je koristio NACL, temp. smjese i amonijeve
soli 0 stupnjeva C, a voda 32
Zato termometri mjenjanju obujam porastom temp?
Termalno rastezanje posljedica je promjene (porasta) udaljenosti izmeu atoma u kristalnoj reetci
jer s porastom temperature raste i amplituda titranja atoma pa se srednja udaljenost meu njima
poveava.
Tonije, posljedica je asimetrinosti krivulje potencijalne
energije atoma vrstom tijelu!





Prirast duljine tapa razmjeran je prirastu temperature i poetnoj duljini tapa.


koeficijent linearnog rastezanja


V=V0 (1 + T)
= 3
koeficijent
volumnog rastezanja
- vrsta tijela se slabije rasteu, tekuine vie zbog slabijih meumolekularnih sila
ANOMALIJA VODE:
Anomalija vode posebnost je vode da najveu gustou ima na temperaturi od +4C, iako bi svako
tijelo trebalo imati najveu gustou u krutom stanju.
Voda prelazi u kruto stanje na temperaturi od 0C i to zimi omoguava ivotinjama i biljkama da
preive na dnu jezera gdje je voda jo uvijek u tekuem stanju, iako povrina vode moe biti
zaleena. Kako se temperatura tekue vode poveava od 0C do 4 C, njena se gustoa poveava.
Iznad 4C voda se ponaa "normalno", tj. daljnjim poveanjem temperature gustoa joj se smanjuje.

PLINSKI TERMOMETAR I APSOLUTNA TEMPERATURNA LJESTVICA

PLINSKI ZAKONI
Za idealne plinove:

JEDNADBA STANJA IDEALNOG PLINA (CLAPEYRONOVA)
pV=nRT
R = 8,314 J / mol K -> univerzalna plinska konstanta
Avogadrov zakon: Jednak volumen plina sadri pri jednakom tlaku i temperaturi jednak broj
molekula
N
A
= (6,022045 0,000031) 1023 mol-1
Formalna definicija idealnog plina: Idealan plin je onaj za koji je pV / nT konstantno pri bilo kojem
tlaku
IDEALAN PLIN: je onaj plin za koji je pV/nT konstantan pri bilo kojem tlaku.
IZVOD:
1) izobarni
p=const.; V
t
=V
o
(1 +
T=konst; V
tpo
= Vp
V
o
p
o
(1 +)= Vp
2) izohorni procesi
V=const.; p
t
=p0 (1 +

T= const; p
t
V
o
= Vp
p
o
V
o
(1 + = Vp
p
o
V
o
( 1 +

) = Vp
p
o
V
o

=
Vp

- bilo koji mol plina pri standardnim uvjetima
Vo= 22,4 L/ mol
To= 273,15 K
po= 101 325 Pa

univerzalna plinska konstanta

;

1,38 * 10 na -23 J/K Boltzmanova konstanta

TOPLINA I UNUTARNJA ENERGIJA
Unutarnja energija nekog sustava estica je sva energija sustava povezana s mikroskopskim
komponentama (atomima ili molekulama) u sustavu.
-> ukljuuje kinetiku energiju translacije, rotacije i vibracije molekula, potencijalnu energiju unutar
samih molekula kao i potencijalnu energiju izmeu molekula.
Toplina je prenesena energija izmeu promatranog sustava i okoline, a koja je posljedica
temperaturne razlike izmeu njih.

Specifini toplinski kapacitet mjerenje
Voda = 4186 J/kg po C
- jedino puno E da bi vodi promjenili temperaturu za 1 st.C
Kalorimetrija -> postupak odreivanja specifinog toplinskog kapaciteta pomou zakona o
ouvanju energije.



(Tx Tf)

- zasniva se na dva tijela u termikom kontaktu, tijelo vee temp predaje tijelu manje temp., i tu R
primaju
Latentna (skrivena) toplina
Prilikom prijenosa energije izmeu tijela i okoline esto dolazi do promjene temperature samog
tijela.
Postoje i situacije kada se to ne dogaa !!
Fazni prijelazi -> Prijelaz iz vrstog u tekue stanje (taljenje) kao i prijelaz iz tekueg u plinovito stanje
(isparavanje); promjena kristalne strukture vrstog tijela.
U svim ovim procesima dolazi do promjene unutranje energije sustava iako ne dolazi do promjene
temperature samog sustava.
Energija potrebna za faznu promjenu neke mase m iste tvari iznosi:
Q= mL ( L= latentna toplina)

DIJAGRAM: razmotrimo energiju potrebnu za fazni prijelaz kockice leda mase 1g na temp 30 C u
parnu temp 120C
1. koliko treba E da led prijee u tek.
2. 2. tek. zagrijavamo na 100C E
3. isparavanje na 100C najvie E
4. 4. zagrijavati sve dok ne bude para vrlo malo E
PRENOENJE TOPLINE KONDUKCIJOM ( voenjem)

- dva tijela u termikom kontaktu, vie i nie term. temp, uspostavit e se toplinski kontakt s
poprijenim presjekom
PRENOENJE TOPLINE KONVEKCIJOM
Konvekcija je prijenos topline gibanjem nekog fluida.
Prirodna (gibanje fluida samo zbog temperaturne razlike) i prisilna konvekcija (pumpa tjera fluid na
gibanje).
Eksperimentalne injenice o konvekciji:
- Toplinsko strujanje je upravo razmjerno povrini.
- Viskoznost fluida usporava prirodnu konvekciju u blizini stacionarne povrine; prisilna konvekcija
poveava brzinu toplinskog strujanja.
- Toplinsko strujanje je proporcionalno temperaturnoj razlici izmeu dva tijela u fluidu

PRENOENJE TOPLINE RADIJACIJOM
Radijacija (zraenje) je prijenos topline elektromagnetskim valovima.
Brzina toplinskog zraenja s neke plohe srazmjerna je njenoj povrini, svojstvima te temperaturi
povrine
e emisivnost (omjer zraenja s promatrane povrine i brzine zraenja s idealne povrine jednake
plotine i temperature; 0<e<1)
Crno tijelo idealno tijelo ija je emisivnost, e=1; ono i apsorbira svo zraenje koje upadne na njega


MOLEKULARNO KINETI KA TEORIJA
PLINOVA

Mikroskopski model idealnog plina
Tlak plina na stjenke posude je posljedica sudara molekula plina sa stjenkama posude.
Razvoj modela idealnog plina podrazumijeva sljedee pretpostavke:
Plin se sastoji od sitnih estica molekula.
Broj molekula u plinu je vrlo velik.
Molekule plina gibaju se nasumino velikim brzinama.
Molekule plina su vrlo rijetko rasporeene (ukupni volumen samih molekula zanemarivo je mali u
usporedbi s volumenom plina).
Za molekule vrijedi njutnovska mehanika.
Uzajamno djelovanje molekula plina je zanemarivo malo.
Pri brzom i neprekidnom gibanju molekule se sudaraju sa stjenkama posude. Trajanje sudara je vrlo
kratko. Sudari su savreno elastini.
IZVOD IZRAZA ZA TLAK IDEALNOG PLINA:


- izabrali smo 1 molekulu , spremnik je oblika kocke, duljina stranice je d
* dolo je do promjene koliine gibanja kuglice koliina gibanja nakon sudara koli.gib prije
sudara
-Implus sile je jednak promjeni koliine gibanja
F1- sila kojom je zid posude djelovao na molekulu i mjenja joj koliinu gibanja u drugu stranu
= trajanje djelovanja sile ( da kuglica ponovno udari u stijeneke posude vrijeme sljedeeg sudara)
Kako je sila djelovala na zid( III. Newtonov zakon)
SREDNJA KVADRATNA BRZINA: suma svih kvadata brzina kroz broj molekule
-molekule se gibaju nasumino, pa je jednako vjerovatno da e molekula udariti i u y i u z smjeru
- izvod za tlak plina
Molekularna interpretacija temperature

2/3 ( mvna 2/ 2) = kb T

Temperatura = direktna mjera srednje kinetike energije translacije molekula plina.

Teorem ekviparticije energije
Svaki translacijski stupanj slobode jednakim iznosom (1/2 kBT) doprinosi ukupnoj energiji
promatranog sustava.
* stupanj slobode (koji ureeni par brojeva za opisivanje stanja nekog objekta)
* ureena trojka nam kae gdje se nalazi neki objekt( x, y, z)

ZAKLJUAK MODELA:
Temperatura je direktna mjera srednje kinetike E translacije tijela
SREDNJA KVADRATINA BRZINA MOLEKULA:

TOPLINA I RAD U TERMODINAMIKIM PROCESIMA

- Izoterman proces

- RAD IMA ZNAENJE POVRINE ISPOD KRIVULJE
U termodinamici: Pozitivan rad > prijenos energije izvan sustava



Rad plina je povrina ispod krivulje

A) PLIN - IZOHORNO: B) prvo izobarno, C) izoterma
smanjili smo mu tlak pa izohorno
(pri istom volumenu
smanjili tlak)
- pa izobarno
Rad promatranog termodinamikog sustava ovisi o poetnom i konanom stanju, ali i o putu
(procesu) izmeu tih stanja -> RAD JE FUNKCIJA PROCESA
Prijenos energije toplinom (poput rada) je takoer funkcija procesa (ovisi o poetnom i konanom
stanju kao i o procesu kojim se sustav iz poetnog stanja prevodi u konano).
* na vioj temp. plin se iri jer eli zadrati svoju temp. pa e mu se obujam promjeniti
* u sluju termiko izloirane posude : membrana e puknuti- plin e se brzo proiriti- ADIJABATSKA
EKSPANZIJA
I. zakon termodinamike
Promatramo sistem (plin) iji se tlak i volumen mijenjaju od neke poetne (pi, Vi) do konane
vrijednosti (pf, Vf). Za vrijeme te promjene, sistemu se dovodi toplina Q, a sistem i vri (obavlja) neki
rad W.
Q, W su funkcije procesa, no veliina Q-W je potpuno odreena poetnim i konanim stanjem
sistema -> FUNKCIJA STANJA.
I. zakon termodinamike: Promjena unutarnje energije Eint fizikalnog sistema (u nekom
procesu) jednaka je razlici iz okoline primljene topline Q i rada W to ga sistem obavi
na okolini.

Konvencije:
Q > 0 -> toplina ulazi u sistem
Q < 0 -> toplina odlazi iz sistema
W > 0 -> sistem obavlja rad na okolini
W < 0 -> okolina obavlja rad na sistemu

- Izoliran sistem = sistem koji ne meudjeluje s okolinom
Q = W = 0 -> Eint = 0 ; Eint = const

- Kruni proces = proces koji poinje i zavrava u istoj
toki Eint = 0 -> Q = W

Neke primjene I. zakona termodinamike
Adijabatski proces = proces u kojem nema izmjene topline izmeu sistema i okoline.
Q = 0 -> Eint = -W

- Adijabatski procesi se mogu postii:
u toplinski izoliranim sustavima (od okoline)
u procesima koji se vrlo brzo odvijaju pa se prijenos energije toplinom ne stigne obaviti

Izobarni proces = proces koji se odvija pri konstantnom tlaku (p = const). W = p (Vf Vi)
Izohorni proces = proces koji se odvija pri konstantnom volumenu (V = const). W = 0 -> Eint = Q

Cjelokupna energija predana sistemu u obliku topline u izovolumnom procesu ostaje u sistemu kao
poveanje unutarnje energije sistema.

Izotermni proces = proces koji se odvija pri konstantnoj temperaturi (T = const). Eint = 0 -> Q = W
Rad pri izotermnoj ekspanziji idealnog plina



Molarni specifini toplinski kapacitet idealnog plina
Za procese i->f, i->f`, i->f``,T isti pa je i Eint isti za sve procese; kako je W razliit (povrina ispod
krivulje!!) to je i Q razliit!

Q= m c ; n = m/M
Q= nMc
= nC
IZOVOLUMNI I IZOBARNI PROCESI:


DVOATOMNE MOLEKULE PLINA

VIBRACIJSKI STUPNJEVI SLOBODE:
- mol H2 poinje toliko jako vibrirati da znaajniji doprinosi energiji ( ona se
mijenja) ; via temp. ; no vibracije nisu toliko izraene da bi donosile sp.
top. kapacitetu



ADIJABATSKI PROCESI ZA IDEALNE PLINOVE

ADIJABATA je strmija hiperbola:
jednadba stanja idealnog plina:
pV= nRT / deriviramo
Vdp + pdV= nRT
Vdp + pdV = -

pdV / : pV

/ integriramo
lnP +
ln p + ln

= const.
ln ( p *

) = const. / e
p*

= const.
ADIJABATA je strmija hiperbola