Darija Dobrila

Zakljuak koji poiva na temeljima iskustva

PRIMJER:
Kljuno pravilo u radu s indicijima
Uvjerljivost raste s brojem
indicija
Jednako je bitna i dokazna
snaga pojedinog indicija koji
sadri posebnu znaajku
A
AB
PRIMJER:
1764. godine formulirao je teorem o vjerojatnosti hipoteze o stanovitom
uzroku
Poetna vjerojatnost koja e se mijenjati ukljuivanjem novih podataka

P(

) -poetnavjerojatnost

A-dogaajzakojegpretpostavljamo
dasemoerealiziratipodbilokojom
odndisjunktivihhipoteza
..

P


P
P

P
R

R
R
H
POETNA VJEROJATNOST ZA
H

BAYESOV
TEOREM
Moemo krenuti od razliitih vjerojatnosti za h
Jedan od estih prigovora je arbitrarnost u odreivanju vjerojatnosti za h
KAKO ODREDITI H?
Koncept koji je jako vaan
za Bayesianski pristup
OMOGUUJE NAM DA UZ POMO ONIH KLADIONIARSKIH OMJERA KOJI JE NETKO
OD NAS SPREMAN PRIHVATITI IZRAUNAMO POETNU VJEROJATNOST ZA H
CJELOKUPNA
IMOVINA
SPREMNOST+IZNOS
Poetna vjerojatnost mijenjati e se sa svakom novom informacijom
koju dobijemo
Nova informacija moe sniziti ili poveati poetne vjerojatnosti za H
Bayesov teorem nam omoguuje da neto to intuitivno radimo moemo jasno
formulirati
Prema Bayesianskom pristupu cijeli ivot je niz kockanja
Bayesianski svjetonadzor=kockarski svjetonadzor
STUDIJ
PREDMET
PARTNE
R
X- oznaava indicij
E-injenicu ija je istinitost upravo
dokazana
Prije nego je utvrena injenica E
istraiteljeva subjektivna procjena
bila je P(X), nakon otkria
injenice E, mijenja se
istraiteljeva subjektivna procjena
vjerojatnosti nakon ukljuenja
upravo dokazane injenice
P(X)-oznaava poetnu procjenu vjerojatnosti
P(X/E)-oznaava vjerojatnost zaE, ako je X istinit
P(E)- oznaava vjerojatnost za E bez obzira je li X istinit ili nije
P(not-X) jedako je 1-P(X)
X je hipoteza da je osumnjienik poinio kazneno djelo ubojstva
E predstavlja injenicu da je osumnjienik napustio grad prvim
raspoloivim avionom, nakon to je poinjeno ubojstvo
Indicij bjega
Prije nego je bio poznat indicij E, istraitelj je pretpostavljao, na temelju
podataka koji su mu bili poznati, da je dvostruko vea vjerojatnost da je
osumnjienik poinio kazneno djelo, negoli da je neduan, pa je stoga
prema njegovoj procjeni poetna vjerojatnost indicijalnog zakljuka bila
P(X)=2/3 a P(not-X)=1/3
Kakav e utjecaj na ocjenu o vjerojatnosti poinjenja kaznenog djela
imati otkrie injenice E?
Pretpostavimo da je vjerojatnost takvog leta ako je osumnjienik kriv
20% P(E/X)=1/5
Vjerojatnost takvog leta ako osumnjienik nije kriv je 10%, odnosno
P(E/not-X)=1/10
enski le pronaen u jarku urbanog naselja
Dokaz o glasnoj svai s prijateljem prethodne noi
Otprije poznato da je agresivan
Otisak dlana slian osumnjienikovom pronaen je na nou kojim je ubijena rtva
Tragovi na nou slabo ouvani-utvreno da se takav otisak javlja s vjerojatnou od 1:1000 u
ljudskoj populaciji

X-oznaava indicij da je osumnjienik upotrijebio no da ubije svoju prijateljicu
E-oznaava injenicu da je otisak dlana slian osumnjienikovom naenom na nou kojim je
izvreno ubojstvo
P(E/X)- oznaava vjerojatnost pronalaska otiska slinog osumnjienikovom na nou kojim je
izvreno ubojstvo
P(E/not-X)- oznaava vjerojatnost da se takav otisak nae na nou ako on nije poinio
ubojstvo

P(X)=25%=1:4
P(E/X)=1
P(E/not-X)=0,001

Primjena Bayesovog teorema na izraun vjerojatnosti pokazuje da ako se otisak
slian osumnjienom pojavljuje s vjerojatnou 1:1000 tada e vjerojatnost da je
osumnjienik poinio ubojstvo nakon otkria takvog rijetkog otiska na nou kojim je
izvreno ubojstvo biti ak 0.997
Kritizirao je slobodnu sudaku diskrecijsku ocjenu
Zalagao se da bi za sluajeve u kojima nije mogue postii izvjesnost valjalo unaprijed
odrediti koji se stupanj vjerojatnosti zahtjeva
Inidiciji uzeti u proraun nisu jednako vani-posebice vrijedi za indentifikacijske indicije
Jakob Bernoulli takoer dijeli indicije prema kvaliteti na iste i mjeovite
Za vrijeme svae ubijen je mukarac
Jedan oevidac je izjavio da je ubojica nosio crno odijelo
4 mukaraca koji nose crno odijelo
Ovaj indicij je prema Bernoulliju mjeovit, zato jer je vjerojatnost da je kriv , a da je
nevin
Ako za vrijeme ispitivanja mukarac X problijedi, to je isti indicij jer poveava
vjerojatnost njegove krivnje
Snaga dokaza prema Bernoulliju ovisi o broju sluajeva
Vjerojatnost nekog dogaaja moe se predvidjeti, ali samo ako se u razmatranje
uzme veliki broj dogaaja
Kod predvianja na temelju 1 dogaaja rizik pogeke je velik
Kad broj promatranja raste, vjerojatnost apriori i aposteriori sve manje se razlikuju
-Zakon velikih brojeva

Nicolas Bernoulli
Vjerodostojnost svjedoka
Vjerodostojnost iskaza rezultat koji se dobiva dijeljenjem broja okolnosti o kojima je
svjedok iskazao istinu i o kojima je vjerojatno lagao
Od istog autora potjee pokuaj da se izrauna vjerojatnost krivnje, odnosno
nedunost okrivljenika
Ukoliko se na nekoga sumnja da je poinio kazneno djelo jer protiv njega postoje
stanovite indicije koje same za sebe ne mogu nita dokazati, onda se na temelju njih
moe izraunati vjerojatnost da je osumnjieni kriv, ili da je nevin
Ako se svakom novom injenicom eksponencijalno poveava vjerojatnost da je
osumnjieni nevin, onda je njegova nevinost sigurna i jednaka 1

PRIMJER
Poetna pretpostavka- dvostruko vea vjerojatnost da je osumnjienik nevin, nego da
je kriv
2/3-nevin
1/3-kriv