Sveuilite u Splitu

Sveuilini odjel za forenzine znanosti

Kolegij
Seminar iz forenzinih znanosti


Seminarski rad
Financijske istrage gospodarskog kriminaliteta




Mentorica: Studentica:
prof. dr. sc. Elizabeta Marinkovi
Marija Definis Gojanovi






Split, svibanj 2014.


2


Sadraj

1. Uvod ................................................................................................................................ 3
2. Gospodarski kriminalitet ............................................................................................... 4
2.1. Pojmovno odreenje gospodarskog kriminaliteta ....................................................... 4
3. Financijske istrage .......................................................................................................... 5
3.1. Materijalnopravna osnovna financijskih istraga .......................................................... 6
3.2. Procesnopravna osnova financijskih istraga ............................................................... 6
3.3. Meunarodni pravni okvir ........................................................................................... 9
4. Zakljuak ...................................................................................................................... 10
Literatura ...................................................................................................................... 11




3

1. Uvod

Gospodarski kriminalitet predstavlja specifinu vrstu zloina kojem je domena ekonomija.
Ekonomija je usmjerena na uspjeno i zakonito gospodarenje imovinom, a gospodarski
kriminalitet je negacija ekonomije te kao takav prisutan je u svim gospodarskim i drutvenim
djelatnostima, kao to su poljoprivreda, umarstvo, industrija, ugostiteljstvo, turizam,
bankarstvo, osiguranje, obrazovanje, djelatnosti dravnih institucija te jedinica lokalne uprave
i samouprave, i druge.

Saznanja o gospodarskom kaznenom djelu raspoloiva su tek nakon to je ono poinjeno, a
vremenski period biljei se u tjednima, mjesecima i godinama. U trenutku raspoloivosti
saznanja o moguem postojanju gospodarskog kaznenog djela, istie se vanim promptnost
poduzimanja mjera i radnji financijskih istraga.

Financijske istrage podrazumijevaju posebne mjere i radnje kojima se prikupljaju podaci
potrebni za utvrivanje, dokazivanje, osiguranje i oduzimanje imovinske koristi pribavljene
gospodarskim kaznenim djelom. Usmjerenost na provoenje financijskih istraga uinkovito
je sredstvo u borbi protiv kaznenih djela gospodarskog kriminala, gdje je glavni motiv
stjecanje imovinske koristi.

U radu se iznosi pojam gospodarskog kriminaliteta i pojam financijskih istraga. Pojanjava se
uloga financijskih istraga kod kaznenih djela protiv gospodarstva, te tko sve sudjeluje u
provoenju financijskih istraga.

Problematika seminarskog rada moe se definirati pomou triju kljunih pitanja: a) Kako
detektirati i ui u trag imovinskoj koristi koja je steena gospodarskim kaznenim djelom? b)
Kako dokazati uzronu vezu izmeu kaznenog djela za koje je odreena osoba optuena i
steene imovinske koristi? c) Kako na vrijeme osigurati oduzimanje cjelokupne imovinske
koristi steene kaznenim djelom?

Cilj seminarskog rada je ukazati na vanost financijskih istraga gospodarskog kriminaliteta i
potrebu njihova provoenja.

U seminarskom radu koristit e se ope metode istraivanja. Metoda promatranja kojom e
se istraiti i prikupiti svi dostupni izvori. Induktivna i deduktivna metoda: induktivna metoda
kojom e se na temelju pojedinanih injenica doi do opih zakljuaka, te deduktivna
metoda kojom e se iz opih stavova izvesti pojedinani zakljuci.





4

2. Gospodarski kriminalitet

Gospodarski kriminalitet predstavlja tamnu stranu ekonomije koja se sastoji od devijacija i
anomalija u ekonomskim odnosima, a one se mogu stupnjevati kao nemoralnosti,
nepravilnosti i nezakonitosti.

Gospodarski kriminalitet obuhvaa kaznena djela poinjena u sferi upravljakih, izvriteljskih
i nadzornih funkcija u gospodarskim subjektima pri obavljanju gospodarskih djelatnosti.
Poduzimanje takvih kaznenih djela ima za cilj stjecanje materijalnog dobra ili nekih drugih
koristi, a do takvih koristi se dolazi izvrenjem krivinog djela na tetu pravnih ili fizikih
osoba.

Razliiti su oblici neprihvatljivog ponaanja koji se povezuju s gospodarskim kriminalitetom,
kao to su korupcija, siva ekonomija, fiskalne prijevare, pranje novca, kriminalitet u pretvorbi
i privatizaciji, krijumarenja i slino.

2.1. Pojmovno odreenje gospodarskog kriminaliteta

U hrvatskom zakonodavstvu zastupljene su kaznenopravne definicije gospodarskog
kriminaliteta. Tako autor Novoselec Petar gospodarska kaznena djela definira "kao kaznena
djela kojima se povreuje gospodarstvo kao nadindividualno pravno dobro, tj. kojima se
oteava normalno funkcioniranje gospodarstva u cijelosti ili njegovih grana, no istie kako
su to i neka druga kaznena djela ako su poinjena u gospodarskom poslovanju (1)".

Kaznena djela protiv gospodarstva navedena su u glavi XXIV. Kaznenog zakona (NN
125/2011.), te su prikazana u nastavku (2):

Zlouporaba povjerenja u gospodarskom
poslovanju
Prijevara u gospodarskom
poslovanju
Povreda obveze voenja trgovakih i
poslovnih knjiga
Povreda prava vjerovnika u
gospodarskom poslovanju
Pogodovanje vjerovnika Primanje i davanje mita u
postupku steaja
Primanje mita u gospodarskom
poslovanju
Davanje mita u gospodarskom
poslovanju
Zlouporaba u postupku javne nabave Zavaravajue oglaivanje
Utaja poreza ili carine Izbjegavanje carinskog nadzora
Subvencijska prijevara Zlouporaba povlatenih
informacija
Zlouporaba trita kapitala Pranje novca
Odavanje i neovlateno pribavljanje
poslovne tajne
Nedozvoljena trgovina i
proizvodnja


5

3. Financijske istrage

"Pojam financijske istrage znai poduzimanje izvidnih mjera i radnji radi pronalaenja i
identificiranja nezakonito steene imovine, sredstava pranja novca, druge imovine prema
kojoj treba poduzeti mjere osiguranja s ciljem oduzimanja imovinske koristi steene
kaznenim djelom i naplate protuvrijednosti (3)".

Financijska istraga provodi se u sluajevima obrade gospodarskog kriminaliteta, kada treba
pratiti trag novca ili neke druge nezakonito steene imovine, za imovinom poinitelja, za
sumnjivim financijskim transakcijama i aktivnostima. Takoer, financijsku istragu potrebno
je provoditi kad je rije o velikom nerazmjeru izmeu imovine koju pojedinac ima i njegovih
legalnih prihoda radi utvrivanja koje sve nekretnine i pokretnine on ima, kao i njegovi
najblii srodnici. Iz navedenog proizlazi da je cilj financijskih istraga dokazivanje
kriminalnog podrijetla imovine, te potom njeno pravomono oduzimanje.

S obzirom da je cilj financijske istrage omoguiti oduzimanje nezakonite imovine, ona treba
poeti dovoljno rano. Efikasnost financijskih istraga gospodarskih kaznenih djela ovisi
prvenstveno o pravovremenosti saznanja o njihovom postojanju. Karakteristino je postojanje
znaajne vremenske distance koja se odnosi na protok vremena izmeu trenutka poinjena i
trenutka otkrivanja gospodarskog djela. Razlozi za to su netransparentnost posljedice
gospodarskog kaznenog djela ili njezino naknadno nastupanje; neprijavljivanje kaznenog
djela od strane oteenika ili treih osoba; nedostatna razina otkrivake djelatnosti policije i
drugih nadlenih institucija. (4) Naknadna detekcija ne doprinosi uspjenosti suzbijanja
gospodarskog kriminaliteta jer u vremenu izmeu poinjenja i detekcije poinitelji imaju
mogunost poduzimanja dodatnih kriminalnih i drugih radnji. Mogue aktivnosti poinitelja
su prikrivanja, krivotvorenja ili kreiranja fiktivne poslovne dokumentacije; kompromitiranja
potencijalnih svjedoka; organiziranja pripreme obrane poinitelja za sluaj eventualnog
otkrivanja kaznenog djela (prikrivanje ili unitavanje dokaza, pripremanje drugih argumenata
i kontraargumenata protiv tuiteljstva); financijsko i logistiko osnaivanje statusa poinitelja
(pranje novca, legalizacija i stvaranje profita). (4)

Brza reakcija je ona koja je izvedena promptno nakon zaprimanja prijave o moguem
postojanju kaznenog djela. Tada se urno provodi pretraga poslovnih prostorija, detektiranje i
privremeno oduzimanje relevantne poslovne dokumentacije, pronalaenje predmeta kaznenog
djela, njegovo fiksiranje fotoelaboratom, te oduzimanje ili peaenje, te istovremeno i
koordinirano poduzimanje zakonskih mjera od strane svih nadlenih institucija.






6

3.1. Materijalnopravna osnova financijskih istraga

Glavni motiv poinitelja kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta je stjecanje nezakonite
imovinske koristi. Oduzimanje nezakonito steene imovinske koristi oznaava se kao
najznaajnije sredstvo u borbi protiv gospodarskog kriminaliteta, te se time ostvaruje naelo
da nitko ne moe imati koristi od kaznenog djela.

Imovinska korist ne mora biti ostvarena samo u obliku novca, ve i u drugim oblicima
imovine kao to su vrijednosni papiri, pokretna imovina, imovina u inozemstvu ili nekretnine.
Takoer, imovinska korist tijekom vremena mijenja svoju pojavnost pretvarajui se iz jednog
u drugi oblik.

Bez obzira na pojavni oblik, sutina imovinske koristi oituje se kroz njezin financijski
aspekt, ona predstavlja financijski resurs njezinom imatelju. Tako dolazimo do naziva
financijske istrage koji obuhvaa traganje ne samo za novcem ve i za svim oblicima imovine
ostvarene kaznenim djelom.

U svezi s poduzimanjem financijskih istraga vani su pravni okviri nacionalni
(kaznenoprocesni) i meunarodni (konvencije i organizacije).


3.2. Procesnopravna osnova financijskih istraga

Procesnopravne osnove za provoenje financijskih istraga proizlaze iz vie zakona.
Najvaniji su: Zakon o kaznenom postupku, Zakon o dravnom odvjetnitvu, Zakon o Uredu
za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Zakon o policijskim poslovima i
ovlastima, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o sprjeavanju pranja novca i financiranja
terorizma, Zakon o financijskom inspektoratu RH, Zakon o platnom prometu, Zakon o
postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekrajem.

Tijek same financijske istrage i postupak oduzimanja nezakonite imovinske koristi provodi se
u tri koraka (4):
utvrivanje prihoda steenog kaznenim djelom, njegovo lociranje i prikupljanje
podataka o njegovu vlasniku - financijska istraga,
privremene mjere osiguranja i odluka o oduzimanju imovine sudski postupci,
oduzimanje imovine nakon pravomonosti i raspolaganje njome.

Provoenje financijskih istraga moe imati dva smjera: od sumnje u predikatno kazneno
djelo
1
prema imovinskoj koristi, odnosno prljavom novcu, te od informacija o sumnjivom
novcu (transakciji) prema predikatnom kaznenom djelu. U potonjem sluaju posebno su
znaajne odredbe Zakona o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma koje se odnose

1
Predikatno kazneno djelo je ono djelo iz koje je generirana imovinska korist.


7

na gotovinske, te sloene i neobine transakcije, kao i na sumnjive transakcije i osobe u svezi
ega je propisana obveza sastavljanja i koritenja liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih
transakcija i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca i financiranje
terorizma.

Kad se utvrdi kazneno djelo iz kojeg je proizala nezakonita imovinska korist, potrebno je
poduzeti niz provjera radi utvrivanja imovinskog stanja poinitelja i detektiranja financijskih
transakcija radi utvrivanja i pronalaska nezakonito steene imovine. Same radnje financijske
istrage obuhvaaju provjere kroz evidencije policije, porezne uprave, carinske uprave,
katastra, zemljinih knjiga, registra pravnih osoba, sredinje depozitarne agencije, banaka i
dr.

Policija u svojim evidencijama ima podatke o fizikim i pravnim osobama, o vozilima,
podatke iz dokumentacije policijskih spisa i iz operativnog rada. Posebne radnje, kao to su
tajne operacije i nadziranje, presretanje telefonskih razgovora, pristup kompjuterskim
sustavima i uporaba odreenih dokumenata, korisne su za prikupljanje dokaza te za
identifikacije i ulaenja u trag nezakonitoj imovini.

Porezna uprava raspolae podacima o poreznim obveznicima i njihovim obvezama,
prihodima i dohocima, stjecanju i otuenju pokretnina i nekretnina i slino.

Carinska uprava raspolae podacima o carinskim obveznicima, predmetima carinjenja,
prijenosu novca i vrijednosnih papira preko dravne granice i svih drugih aktivnosti koje se
obavljaju preko dravne granice.

Devizni inspektorat provodi nadzor u podruju deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja,
kreditnog poslovanja s inozemstvom, poslovanja sa stranim i domaim sredstvima te
prijenosa imovine iz Republike Hrvatske i u Republiku Hrvatsku.

Registri trgovakih sudova i drugi registri raspolau podacima o pravnim osobama,
podacima o sjeditu, djelatnosti i statusu pravnih osoba.

Zemljinoknjini odjeli opinskih sudova vode podatke o pravima na nekretninama.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) nadzire poslovanje na burzi,
ovlatenih drutava i izdavatelja vrijednosnih papira, drutava za upravljanje investicijskim
fondovima, brokerska drutva i investicijske savjetnike. Takoer, nadzire poslovanje
mirovinskih drutava, mirovinskih fondova, mirovinskih osiguravajuih drutava, sredinji
registar osiguranika, drutava za osiguranje te zastupnika i posrednika u osiguranju.

Poslovna Hrvatska vodi evidenciju podataka za fizike i pravne, o brojevima poslovnih iro-
rauna, te analizu poslovne uspjenosti.



8

Banke raspolau svim podacima o raunima i transakcijama svih sudionika platnog prometa.
Podaci u bankama mogu pokazati tok novca, umijeane osobe i njihove odnose, te su vaan
izvor za identifikaciju, traganje i zamrzavanje imovine steene kaznenim djelom.

Ured za sprjeavanje pranja novca duan je prikupljati, obraivati i pohranjivati podatke
dobivene od obveznika, pruati obavijesti nadlenim dravnim tijelima, te zajedno s njima
poduzimati mjere za sprjeavanje pranja novca.

Analizom postojeih evidencija i zbirki podataka koje vode nadlene institucije zapoinje
svaka financijska istraga.

U odredbama hrvatskog kaznenoprocesnog zakonodavstva ureeno je da su Dravno
odvjetnitvo i USKOK nositelji odgovornosti za provoenje financijskih istraga. Ostale
dravne institucije i tijela poglavito ona iz Ministarstva financija (Ured za sprjeavanje pranja
novca, Financijski inspektorat, Porezna uprava i Carinska uprava) takoer imaju znaajnu
ulogu u istranim aktivnostima u svezi s imovinskom koristi ostvarenoj kaznenim djelom.
Policija takoer ima vanu ulogu u financijskim istragama.

Upravo se bitni napredak u provoenju financijskih istraga ostvaruje iniciranjem zajednikog
angamana i bolje suradnje policije s drugim nadlenim institucijama, ponajprije Dravnim
odvjetnitvom, Uredom za sprjeavanje pranja nova i Poreznom upravom. Cilj je zajednikog
djelovanja to uinkovitije identificiranje, privremeno osiguranje te oduzimanje imovine
ostvarene kaznenim djelom, kao i prikupljanje svih potrebnih podataka i injenica vanih za
uspjeno voenje kaznenog postupka.




9

3.3. Meunarodni pravni okvir

Financijske istrage esto zahtijevaju meunarodnu suradnju glede pribavljanja i razmjene
podataka jer nezakonito steena imovina, kao i njeni posrednici, ne poznaju dravne granice,
ni administrativne niti bilo koje sline barijere.

Meunarodni pravni okvir financijskih istraga moe se promatrati prema kriteriju nacionalnih
subjekata koji ostvaruju meunarodnu suradnju u tom podruju, a to su pravosue, policija i
dravno odvjetnitvo.

Meunarodna suradnja sudova ureena je Zakonom o meunarodnoj pravnoj pomoi u
kaznenim stvarima i Zakonom o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s dravama
lanicama Europske unije. Problemi glede financijskih istraga proizlaze iz relativne
dugotrajnosti (sporosti) postupaka meunarodne kaznenopravne pomoi.

Meunarodna policijska suradnja se oituje preko INRETPOL-a i EUROPOL-a. Meutim,
takva suradnja se takoer ne pokazuje uinkovitom radi ogranienja policijskih ovlasti
pogotovo u smislu nedostupnosti podataka koju predstavljaju bankovnu tajnu.

Najznaajniji meunarodni pravni okvir za provedbu financijskih istraga je Konvencija o
pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda steenog kaznenim djelom.
Konvencija omoguava veu efikasnost od policijske i sudske meunarodne suradnje jer
omoguava izravnu komunikaciju izmeu dravnih odvjetnitva iz razliitih europskih
zemalja.






10

4. Zakljuak

Gospodarski kriminalitet predstavlja naruavanje pravila trine ekonomije i nelegalno
stjecanje materijalnog dobra ili neke druge koristi, a na tetu pravnih i fizikih osoba. Upravo
tu vanu ulogu imaju financijske istrage koje imaju za cilj utvrditi nezakonito steene
imovinske koristi, te izvoenjem dokaza oduzeti nezakonito steenu imovinsku korist.
Ujedno je zakonom odreeno da nitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu kaznenim
djelom.

Promptnost poduzimanja mjera i radnji financijskih istraga bitan je imbenik za samu
uspjenost financijskih istraga. Brzina reakcije je vana iz taktinih razloga jer pokretanje
istraivanja u najkraem roku umanjuje rizik unitenja, prikrivanja ili naknadnog stvaranja
novog kaznenog djela.

U svim oblicima financijskih istraga, bitna je koordinacija svih dravnih institucija radi to
uinkovitije identifikacije, privremenog osiguranja te oduzimanja prihoda ostvarenih
kaznenim djelom, kao i prikupljanje svih potrebnih podataka i injenica vanih za uspjeno
voenje kaznenog postupka.




11

Literatura

1. Hrak. Portal znanstvenih asopisa Republike Hrvatske. [Internet]. Kovo Vukadin I.
Gospodarski kriminalitet - kriminoloka obiljeja. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo
i praksu. Zagreb. vol. 14, broj 2/2007, str. 435-493. [21. svibnja 2014.]. Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/89294

2. Zakon HR. [Internet]. Kazneni zakon. [21. svibnja 2014.]. Dostupno na:
http://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon

3. Hrak. Portal znanstvenih asopisa Republike Hrvatske. [Internet]. Novosel D.
Financijske istrage i progon poinitelja gospodarskog kriminaliteta. Hrvatski ljetopis
za kazneno pravo i praksu. Zagreb. vol. 14, broj 2/2007, str. 739-783. [21. svibnja
2014.]. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/89302

4. Orlovi A, Gospodarski kriminalitet u Republici Hrvatskoj. Split: Redak; 2013.