Obrada Materijala 1 - LL Dio

OBRADA MATERIJALA I
2 . 4 . 18 .

zanimanje 010104 - strojarski tehniar

II. dio
dipl. ing. strojarstva Ivo Slade

Obrada materijala 1 - ll dio

I.tehnika kola TESLA Slade Ivo 2

SADRAJ Obrada materijala I drugi dio

7. Obrada deformacijom .............................................................................................. 4
7.1 Karakteristike obrade deformacijom ................................................................... 4
7.2 Podjela obrade materijala bez odvajanja estica ............................................... 6
7.3 Kovanje .............................................................................................................. 6
7.3.1 Slobodno kovanje ....................................................................................... 7
7.3.2 Kovanje u ukovnjima ................................................................................... 9
7.3.3 Strojevi za kovanje ...................................................................................... 10
7.3.4 Pitanja ......................................................................................................... 11
7.4 Valjanje
7.4.1 Valjanje ........................................................................................................ 12
7.4.2 Valjaoniki proizvodi .................................................................................... 14
7.4.3 Valjaoniki stanovi ........................................................................................ 15
7.4.4 Valjanje cijevi ................................................................................................ 18
7.4.5 Pitanja .......................................................................................................... 21
7.5 Savijanje ............................................................................................................. 22
7.5.1 Kutno savijanje lima ...................................................................................... 23
7.5.2 Profilno savijanje lima .................................................................................... 25
7.5.3 Profili dobiveni hladnim valjanjem ................................................................. 26
7.5.4 Tlaenje lima na rotacionu ablonu ............................................................... 27
7.5.5 Formiranje oblika rastezanjem ...................................................................... 28
7.5.6 Kruno savijanje lima .................................................................................... 29
7.5.6.1 Savijanje s tri valjka ................................................................................... 29
7.5.6.2 Savijanje s etiri valjka .............................................................................. 30
7.5.7 Pitanja ............................................................................................................ 31
7.6 Provlaenje
7.7 Izvlaenje
7.8
7.9 Istiskivanje
7.10 Sabijanje
7.11 Utiskivanje
7.12 duboko vuenje



8 Zavarivanje, lemljenje, lijepljenje
8.1 Lemlljnje ................................................................... 4
8.1.1 Spojevi kod lemljenja ...................................................................................... 23
8.1.2 Alati za runo lemljenje .................................................................................. 23
8.1.3 Pitanja .................................................................................................... 23
8.2 Zavarivanje ................................................................... 4
8.2.1 Zavarljivost ................................................................................................. 23
8.2.2 Podjela zavarivanja .................................................................................. 23
8.2.3 Plinsko zavarivanje...................................................................................... 23
8.2.3.1 Naini spajanja .................................................................................. 23
8.2.3.2 Siguran rad kod plinskg zavarivanja .................................................... 23
8.2.3.3 Pitanja ............................................................................................... 23

8.2.2 Elektroluno zavarivanje
REL
EPP
MIG
MAG
TIG...................................................................................... 23
8.2.3 Elektootporno zavarivanje
Tokasto
Tupo
8.2.4 Specijalna zavarivanja

8.3 Lijepljenje

9 Organizacija proizvodnje
9.2 Pregled organizacije proizvodnje
9.3 Tehniko tehnoloka dokumentacija
9.4 Odravanje alata i strojeva

10 Literatura



Hookov dijagram za razliite
metale

Jaa plastina deformacija
rezultira produljenjem zrna uzdu
smjera djelovanja primjenjenog
naprezanja

Promjene u mikrostrukturi nakon
plastine obrade

7. Obrada deformacijom

Obrada materijala je promjena oblika, dimenzija ili svojstava
koja se moe obaviti na dva naina:
- Obrada odvajanjem estica pri kojoj se otkidaju sitne
estice materijala kako bi se dobio novi proizvod drugih
dimenzija, manjeg volumena i smanjene teine.
- Obrada bez odvajanja estica - gdje se posrednim ili
neposrednim djelovanjem vanjske sile sirovac preraduje u
proizvod eljena oblika i dimenzija. Moe biti u toplom ili
hladnom stanju. Volumen i teina novog proizvoda je ista
kao i volumen i teina sirovca.

Tehniki postupci oblikovanja proizvoda obradom bez
odvajanja estica su zasnovani na svojstvu plastinosti
materijala.

7.1 Karakteristike obrade deformacijom

Plastina svojstva materijala

Vanjske sile koje djeluju na neko tijelo mijenjau dimenzije i
oblik tog tijela. Promjena oblika moe biti elastina ili
plastina tj. promjene se sastoje od povratnih ili elastinih
deformacija i nepovratnih ili plastinih deformacija
Kod elastine promjene oblika, po prestanku djalovanja
vanjske sile, obradak se vraa u prvobitan oblik u tijelu su
se pojavile elastine deformacije koje nestaju prestankom
uzroka deformiranja.
Plastine deformacije uzrokuju promjenu izgleda obratka.
Sile su tako velike da prelaze izdrljivost materijala i sirovac
se poinje mijenjati. Materijal pod djelovanjem velike sile
poinje tei i dolazi do promjene oblika. Promjene oblika i
dimenzija povezane su u mikrostrukturi materijala sa
promjenom kristalita i kristalnih reetaka, te zbog toga i
promjena mehaniko fizikih svojstava materijala

Sve te promjene ovise o:
- stupnju deformacije
- brzini deformacije
- temperaturi

Stupanj deformacije se
prikazije Hookeovim
dijagramom gdje su:
Granica proporcionalnosti
P

Granica elastinosti
E

Granica teenja
T

Granica vrstoe
M

Granica loma
L



Standardne epruvete za mjerenje
vlane vrstoe

Kontrakcija (smanjenje) presjeka
zbog maksimalne sile

Kidallica za ispitivanje vlane
vrstoe

Hookeov dijagram je konvencionalni dijagram rastezanja i
sabijanja materijala
= E *
- naprezanje (N/mm
2
)
E - Joungov modul elastinosti
- stupanj deformacije

= (l
o
- l
1
) / l
o
stupanj deformacije (istezanja ili sabijanja)

Ispitivanje materijala na rastezanje odnosno ispitivanje
vlane vrstoe je osnovno mehaniko svojstvo na temelju
kojeg se vrednuju materijali. Obavlja se na specijalno
tokarenim epruvetama
Hookeov zakon vrijedi u podruju proporcionalnosti do
P
.
Nakon prestanka djelovanja sile materijal se vraa u
prvobitno stanje.
Malo iznad granice proporcionalnosti nalazi se granica
elastinosti
E
i predstavlja najvie naprezanje do kojeg se
epruveta (materijal) ponaa elastino.
Granica teenja
T
je ono naprezanje kod kojeg se materijal
poinje produljivati bez poveanja naprezanja.
Poveanjem sile naprezanje raste, deformacija se
poveava i rezultat toga je ovrenje materijala. To se
deava do
M
granice vrstoe odnosno to je naprezanje pri
maksimalnoj sili nije maksimalno naprezanje. Tada se
naglo poinje epruveta produljivati i smanjivati presjek.
Maksimalna sila pada, a naprezanje raste dok ne doe do
loma epruvete i maksimalno naprezanje se ovdje naziva
lomno naprezanje
L
.

Brzina deformacije je vana veliina koja utjee na obradu
materijala prilikom plastine deformacije. Poveanjem
brzine deformacije kod hladne deformacije dolazi do
ovrenja materijala. Posljedica toga je poveanje
naprezanja kod teenje materijala, veliki otpor deformiranju,
i smanjenje deformabilnosti.

= / = V
al
/ h

brzina deformacije
- stupanj deformacije
- vremenski period
v
AL
brzina alata
h

visina (duljina) obratka

Brzina deformacije je kvocijent trenutne brzine alata v
AL

i trenutne visine obratka h.

Ovisnost poveanja otpora deformaciji pri poveanju brzine deformacije



Kovaka vatra kod runog kovanja

Mjeh za raspirivanje vatre

Kovaki nakovanj

Kovaki kripac

eki za kovanje - razne forme
7.2 Obrada materijala bez odvajanja estice

Obrada bez odvajana estica ima vie podskupina. Jedan
od postupaka obrade materijala bez odvajanja estice je
plastina obrada materijala. Ona se moe podijeliti prema
postupku na slijedei nain (neki od postupaka):
- kovanje
- duboko vuenje
- valjanje
- savijanje
- provlaenje
- izvlaenje
- sabijanje
- preanje
- utiskivanje
- istiskivanje .....

7.3 Kovanje
Kovanje je obrada materijala bez odvajanja estica kod koje
se promjena oblika i dimenzija vri udarcima bata po
otkivku koji je poloen na nakovanj. Obrada je ee u
toplom stanju, ali moe biti i u hladnom stanju. Prema
naini na koji se obavlja preoblikovanje postoji:

- Runo kovanje
- Strojno kovanje

Runo kovanje
Runo kovanje je postupak preoblikovanja
materijala udarcima kovakog ekia po otkivku.
Otkivak se zagrije u kovakoj vatri do bijelog sjaja.
Kovakim kljetima se vadi iz vatre i polae na nakovanj.
Otkivak polako mijenja oblik i dimenzije pod udarcima
ekia. Tonost dimenzija,
oblika, kvaliteta proizvoda i
koliina ovise iskljuivo o
preciznosti i iskustvu kovaa.

Strojno kovanje
Moderniji nain kovanja omoguava kovanje od najmanjih
otkivaka do ekstremno velikih. Dimenzije otkivka ovise
samo o veliini stroja. Postupak moe biti u toplom i
hladnom stanju. Za kovanje u toplom stanju u procesu
proizvodnje potrebne su i kovake pei.

Runo ili strojno kovanje moe bit

- slobodno ili

- u ukovnjima



Slobodno kovanje u toplom stanju

Postupak sabijanja kovanjem

Slobodno kovanje bez kalupa -
iskivanje

7.3.1 Slobodno kovanje

se odvija bez primjene kalupa. Osnovne vrste slobodnog
kovanja su:

- sabijanje

- iskivanje i raskivanje

- zasjecanje

- probijanje

- savijanje

1.1 Sabijanje je postupak slobodnog kovanja kod kojeg se
visina otkivka smanjuje a povaava baza. Uvjet je da omjer
visine i promjera baze ne bude vei od 3 ( h <= 3d ) da ne
doe do izvijanja.

1.2 Iskivanje i
raskivanje je
smanjenje poprenog
presjeka u svrhu
promjene duljine ili
poveanje promjera i
smanjenje debljine
stijenke prstena.
Slobodno kovanje bez
kalupa- raskivanje
prstenova.
Poinje sa najmanjim
promjerom i najveom Slodno kovanje bez kalupa - iskivanje
debljinom stijenke te se
nastavlja do
postizanja potrebnog
poveanog promjera
sa znatno manjom
debljinom stijenke.

Kovaki stroj za slobodno
raskivanje cijevi velikih
promjera



Zatvorena i otvorena limenka.
Zasjecanjem je oslabljen materijal
da se otvori na predvienom
mjestu

Batovi (alat) za probijanje otkivka

Kovanje savijanjem u toplom
stanju
1.3 Zasjecanje je izrada prizmatinih utora u otkivku radi
daljnjeg lakeg odvajanja materijala

Zasjecanje povrine skalpela radi lakeg i pravilnog loma nakon zatupljenja

Veliki zasjeci dobiveni kovanjem

1.4 Probijanje kod
kovanja je izrada
rupe bilo kakvog
oblika u otkivku.

Slobodno kovanje -
probijena rupa u
otkivcima

1.5 Savijanje je kod slobodnog kovanja najee
primjenjeni postupak izrade otkivaka za velikoserijsku i
masovnu proizvodnju.

Kovanje savijanjem u hladnom stanju



Ukovanj za kovanje viljukastog
kljua sa otkivcima

Otkivci izvaeni iz ukovnja

Otkivci konusnih zupanika

Otkivci dobiveni hladnim
kovanjem u ukovnjima

7.3.2 Kovanje u ukovnjima

Princip kovanja u ukovnjima sastoji se u nekoliko faza.
Otkivak se najprije zagrije na potrebnu temperaturu, zatim
se postavi u ukovanj. Nakon odaranja bata kovakog stroja
materijal se preoblikuje prema kalupnoj upljini. Potrebno je
tono odrediti volumen sirovca, kako ne bi dolo do pojave
neispunjenja ukovnja. Ako postoji viak materijala, on se
prelije u slobodni prostor oko kalupne upljine nastaje
srh koji se kasnije odvaja, ali garantira potpuno ispunjenje
upljine ukovnja

Kovanje u ukovnjima se dijeli na:

2.1 jednofazne ukovnje gdje se sirovac stavlja u ukovanj,
bat udara te otkivak poprima zavrni izgled. Zo su
jednostavniji otkivcu za iju je izradu dovoljna jedna faza.

-

Vaenje otkivka iz jednofaznog ukovnja

2.1 viefazne ukovnje gdje sirovac mijenja dvali vie
ukovanja kako bi poprimio zavrni izgled. Otkivci su
komplicirani i zahtjeva se poveana tonost

Sirovac , tri meufaze i konani izgled otkivka (koljenasto vratilo)



Vertikalne hidraullike pree sa
dvoradnim cilindrom

Frikcijska prea

Ekscentar prea

7.3.3 Kovaki strojevi

U osnovi se strojevi za kovanje dijele na:
- batove
- pree
- horizontalna kovaka prea

Batovi i pree se razlikuju u kinematici alata. Dok batovi
udaraju o otkivak ili ukovanj velikom brzinom i mijenjaju
oblik udarcima, dotle pree postepeno tlae otkivke
(otpreske) ili ukovnje. Koji stroj e se upotrijebiti ovisi o
karakteristikama materijala koji se obrauje. Neki materijali
podnose nagle promjene i brze udarce, dok drugi materijali
pri takvoj obradi pucaju i nisu za daljnje koritenje. Ti
materijali se moraju postepeno preoblikovati i podobni su za
obradu preama

Prema izvedbi batovi mogu biti:

- mehanki
- perni bat, poluni bat
- bat na dasku, lanac, remen

perni bat

- pneumatski
- jednoradni pneumatski bat
- dvoradni pneumatski bat
- protuudarni pneumatski bat

Jednoradni i dvoradni
pneumatski bat

- i parni

Parni bat

Pree mogu biti:

- mehanike
- tarne (frikcijske)
- koljenaste (ekscentar)

- hidraulike

U dananje vrijeme pojavljuju se nove kombinacije batova i
prea npr elektro hidrauliki bat, visoko precizne pree,...


7.3.4 PITANJA

1. to je obrada odvajanjem estice ?
2. to je obrada bez odvajanja estice ?
3. Kakve se promjene odvijaju na obratku pod utjecajem vanjske sile ?
4. to su plastine deformacije na obratku ?
5. to su elastine deformacije na obratku ?
6. to je Hookeov dijagram i to kazuje ?
7. emu slui vlano ispitivanje materijala ?
8. to je granica proporcionalnosti
P
?
9. to je granica elastinosti
E
?
10. to je granica teenja
T
?
11. to je granica vrstoe
M
?
12. to je granica loma
L
?
13. Koji su parametri o kojima ovisi plastina deformacija ?
14. to je kovanja ?
15. Kako se kovanje dijeli ?
16. Koji alati i naprave su potrebni kod runog kovanja ?
17. Koje se podvrste slobodnog kovanja ?
18. to je sabijanje ?
19. to je iskivanje, a to raskovanje ?
20. to je zasjecanje ?
21. to je probijanje ?
22. to je savijanje ?
23. Kako se dijeli kovanje u ukovnjima ?
24. Kakvo je viefazno kovanje u ukovnjima ?
25. Koji su alati potrebni za strojno kovanje ?
26. to su batovi ?
27. to su pree ?
28. U emu je razlika izmeu batova i prea ?
29. Kakvih vrsta batova ima ?
30. Kako se dijele pree ?



Princip valjanja metala

Reverzibilno valjanje profila u
toplom stanju kroz profilne valke u
5 faza.

7.4 Valjanje

Od svih postupaka plastine deformacije, najveu
primjenu ima valjanje. Postupak zapoinje valjanjem
ingota u poluproizvode.

Valjanje je postupak oblikovanja metala deformiranjem
kod kojega sirovac (ingot) prolazi izmeu dva suprotno
rotirajua valjka. Time se smanjuje debljina obratka
(presjek) i poveava duljina, odnosno daje mu se potrebni
oblik. Tijekom valjanja takoer se obratku poboljavaju
mehanika svojstava.

Dok obradak prolazi
izmeu valjaka dolazi do
deformiranja materijala. U
zoni deformacije materijal
ne prolazi svugdje istom
brzinom kojom rotiraju
valjci. Obodna brzina
valjka moe biti vea, ista
ili sporija od brzine prolaza
materijala u zoni
deformacije.

Ovisno da li se valja u hladnom ili toplom stanju zona
deformacije se sastoji (u hladnom stanju) od
- Zone zaostajanja gdje je brzina
prolaza materijala V
0
<V
w
manja od
obodne brzine valjka
- Neutralne ravnine brzina prolaaza
materijala izmeu valjaka V
w
=V
w

jednaka je obodnoj brzini valjka
- Zone pretjecanja brzina prolaza
materijala je vea V
1
>V
w
od obodne
brzine valjaka

Kod valjanja u toplom stanju pojavljuje
se umjesto neutralne ravnine zona ljepljenja zona u
kojoj se zagrijani obradak zalijepi za valjak. Tu je brzina
teenja materijala izmeu valjaka jednak obodnoj brzini
valjka

Valjanje trake u toplom stanju kroz duo valjke


Popreno valjanje (navoja)

Popreno profilno valjanje

Popreno valjanje zupanika

Uzduno valjanje lima

Uzduno valjanje slaba

Valjati se moe u toplom i hladnom stanju.

- Materijali veeg presjeka valjaju se preteno u toplom
stanju, zbog vee plastinosti i mogunosti puno veih
redukcija presjeka, te manjih sila i manjeg utroka rada

- Materijali manjeg presjeka valjaju se preteno u
hladnom stanju, jer se postie glaa povrina, ua
tolerancija i vea tvrdoa materijala.

Valjanje se moe podijelliti na vie naina.

Postupci valjanja - podjela prema ulazu obratka meu
valjke:

- Uzduno valjanje - kod
kojeg sirovac ulazi meu
suprotno rotirajue valjke.
Ovim se postupkom
smanjuje visina, a
poveava duljina obratka.
Presjek obratka daje
razmak izmeu valjaka
(kalibrira se).
Stupanj redukcije se
definira izrazom:

R = 100% * (H H
0
)/H
0

- Popreno valjanje kod
kojeg se valjci okreu u istom
smjeru, a obradak se
posebnom napravom dri u
zahvatu. Sama plastina
deformacija nastaje na obodu
obratka uzdu osi rotacije.
Poprenim valjanjem
proizvode se rotacijski profili.

- Koso valjanje kod kojeg osi profilnih valjaka stoje pod
nekim kutom. Svi valjci se rotiraju u istom smjeru i sirovcu
daju rotaciju oko njegove osi.

Profilni kosi (stoasti) valjci



Valjci za uzduno valjanje - kvatro

Sistem profilnih valjaka za
viefazno valjanje ina

7.4.1 Valjci su alati za valjanje i dijele se na :

- ravne valjke za limove, ploe, trake, ....

- profilne valjke

Valja se eljeni oblik
u jednom prolazu ili
u vie faza (prolaza).

- valjke sa gravurom

Jedna strana obratka
moe imati gravuru
ispupenu ili uputenu, dok
je druga strana obratka
ravna, sa gravurom istom
ili razliitom

- kalibar valjke

Par valjaka - zatvoteni kalibar gdje Par valjaka - otvoteni kalibar gdje je
nije doputeno istjecanje materijala doputeno istjecanje materijala



BLUM

SLAB

PLATINA

KVADRATNA GREDICA

Metalne trake namotane u rolu

7.4.2 Valjaoniki proizvodi

Valjanjem se proizvode limovi, trake, folije, ipke, profili,
cijevi,..
Osnovna podjela valjaonikih proizvoda:

- limovi
Mogu se valjati u hladnom ili toplom stanju
- tanki debljine do 3 mm
- srednji debljine od 3 4.75 mm
- debeli debljine preko 5 mm
Podvrsta limova su folije debljine 0.1 mm, 0.01 mm,
0.007 mm folije za domainstvo, 0.005 mm , te
0.002 mm zlatne folije.

- poluproizvodi
- BLUM je proizvod kvadratnig ili pravokutnog oblika
nepravilnih povrina, zaobljenih bridova
dimenzija stranica a > 125mm i odnos a : b =1 : 1 do 1 : 2

- SLAB je proizvod pravokutnog oblika najmanje dimenzije
stranica a > 40mm i odnos a : b > 1 : 2

- PLATINA ie proizvod pravokutnog presjeka najvee
debljine
40 mm, a najmanje irine 150 mm. irina platine mora biti
najmanje 4 puta vea od debljine. Iz platina se dalje
valjaju
tanki limovi.
stranica a < 40mm i odnos a : b >1 : 4

- KVADRATNE GREDICE su proizvodi razliitih
dimenzija stranica od 50 do 125 mm

- PLOSNATE GREDICE su proizvodi prvokutnog
presjeka debljine od 30 40 mm i irine 50 100
mm

PLOSNATNA GREDICA

- trake

su proizvodi koji se
izrauju u razliitim
dimenzijama
irine mogu prelaziti
i 600 mm
Debljine traka
variraju od 0.08 mm
do 5 mm



Vrue valjani okrugli profili

Pravokutni plosnati profil

esterokutni profil

L profil

- profili

se izrauju u razlliitim presjecima

- okrugli promjera od 6 do 125 mm

- kvadratni sa stranicom od 8 do 125 mm

Valjani kvadratni profili

- pravokutni se javlja u vie oblika
- plosnati
- iroki plosnati
- trakasti

Trakasti pravokutni profil

- esterokutni
se valja u dimenzijama viljukastog kljua od 10 do 80
mm

- L profili
- T profili
- U profili
- Omega profili
- I nosai
- specijalni profili

I nosai

Specijalni profili



Postrojenje za proizvodnju ice

ice od kojih se izrauju elektrode
za zavarivanje

DUO valjaoniki stan

TRIO valjaoniki stan

Kalibar valjci

- ice
Nastaje kao finalni proizvod toplo valjanog okruglog
profila. Krajnji oblik postie se provlaenjem

ice se dijele prema promjeru na:
- finu promjera od 0.1 do 1 mm
- tanku promjera od 1.2 do 1.8 mm
- srednju promjera od 2 do 4.6 mm
- debelu promjera od 5 do 14 mm

7.4.3 Valjaoniki stanovi

Valjaoniki stanovi ili strojevi za valjanje razlikuju se po
broju valjaka, smjetaju valjaka, smjeru vrtnje i namjeni.

DUO valjaoniki stanovi
Imaju dva valjka koji mogu biti
po smjeru vrtnje:
- povratni (reverzibilni) ili
- nepovratni (ireverzibilni)
Oba valjka su gonjena, odnosno u
prigonu se pogonsko vratilo dijelli na
dva vratila koja se okreu u suprotnom
smjeru i spojena su na valjke.
Valjanje duo valjcima je iskljuivo u toplom stanju

TRIO valjaoniki stanovi
Imaju tri valjka koji mogu biti:
- sva tri valjka istog promjera
- srednji valjak manjeg promjera
Pogonski valjci su vanjski.
Ako je srednji valjak manjeg
promjera onda valjaoniki stan
valja limove

KVATRO valjaoniki stanovi
Imaju dva para valjaka.
Vanjski par su vei valjci,
koji slue za smanjenje
progiba. Unutarnji valjci
su pogonski, mogu biti
povratni . reverzibilni ili
nepovratni ireverzibilni.
Slue za valjanje limova

Valjaoniki stanovi sa sistemom od vie valjaka
Valjaju se limovi i folije u
hladnom stanju. Pogonski
valjci su unutarnji par valjaka,
dok svi ostali slue za
smanjenje progiba i to
tonije i preciznije valjanje.



Mannesmannov postupak izrade
cijevnice

Erhardtov postupak izrade
cijevnice utiskivanjem trna

Konusni valjci za valjanje beavnih
cijevi

Cijevnice na trnu

7.4.4 Valjanje cijevi

Cijevi se dijele na avne i beavne cijevi i prema tome se
dijele i naini njihove proizvodnje.

Beavne cijevi - slue za vea optereenja, imaju bolja
mehanika svojstva i visok stupanj sigurnosti. Njihova
prizvodnja se dijeli u dvije faze:

- proizvodnje tzv cijevnice
- valjanje cijevnice u konani oblik cijevi

Nakon izrade cijevi slijede zavrni postupci: kalibriranje
na tone zavrne mjere, davanje glatkoe povrine -
unutarnje i vanjske, redukcija ili poveavanje promjera
cijevi, ravnanje, savijanje,.....

Cijevnica se izrauje:

- Mannesmannovim postupkom - buenjem usijanog
sirovca u rotirajui trupac pomou valjaka konusnog ili
gljivastog oblika i trna.

1. Cross-procesa
valjanja (tlocrtni
pogled na raspored
valjaka)

2. poetak
procesa valjanja

3. Ulaz obratka u
zahvat valjaka

4. ulaz trna u obradak i izrada cijevnice (pre-role na
trn)

- Erdardtovim postupkom
utiskivanjem trna u
usijani trupac koji je
ukljeten u eljusti (blok).

1. Trupac se umee u
eljust (blok)

2. eljust se zatvara i kroz
zatvara prolazi trn

3. Trn se utiskuje u usijani trupac i stvara rupu u trupcu
proizvodi se cijevnica

Proizvodnja beavnih cijevi u toplom stanju


Pilgerovanje cijevi

Valljci za pilgerovanje cijevi

Valjci za kontinuirano valljanje
cijevi

Postupak provlaenja boce na trnu
kroz 7 matrica

Proizvodnja beavnih cijevi iz cijevnice nastavlja se na
jedan od slijedeih naina:

- Pilgerovanje cijevi

U cijevnicu se umetne trn. Cijevnica se s trnom postavi
izmeu posebno kalibriranih valjaka. Valjci se rotiraju i
zahvate dio cijevi. Po zahvatu dijela cijevi poinje valjanje
samo tog dijela u cijev sa manjom stijenkom. Nakon
zavretka valjanja dijelacijevi ona se pomie za potreban
korak te ponovno dolazi do zahvata.
Postupak
se ponavlja
dok cijela
cijevnica
na bude
razvaljana.
Nedostatak
je teko
vaenje
trnova po
zavretku
valjanja

- Kontinuirani postupak valjanja cijevi

U cijevnicu se umetne trn. Cijevnica prolazi kroz 7 - 9 pari
kalibriranih valjaka, koji su postavljeni naizmjence sa
horizontalnim i vertikalnim osima zbog smanjenja
nadebljnja koja nastaju na mjestima sastajanja valjaka.

Prednost ovog postupka je velika produktivnost i velika
radna brzina

- Erhardtov postupak izrade cijevi

Deblje cijevi se stanjuju u toplom stanju provlaenjem
kroz sistem matrica dok je u njima trn.



Izrada beavne cijevi

Beavna cijev

avna cijev s ravnim uzdunim
avom

Izrada avne cijevi sa spiralnim
avom

avna cijev sa spiralnim avom
Proizvodnja avnih cijevi

avne cijevi slue za niskotlane instalacije. Proizvode se
u hladnom (cijevi tankih stjenki) i toplom stanju
(debelostjene cijevi). Proces ima dvije faze postepeno
savijanje metalne trake u cijev kroz sistem kalibriranih
valjaka te zavarivanjee rubova. Nakon ovih dviju glavnih
faza moe se nastaviti sa kalibriranjem, ravnanjem,
radukcijom profila ili poveanjem promjera.....

Valjaoniki stan za izradu avnih cijevi

Proces proizvodnje zapoinje
odmatanjem limene trake s
bale i uvlaenjem u
valjaoniki stroj.

Postepenim preoblikovanjem
na profilnim valjcima
traka poprima izgled cijevi.

Zavarivanje spojnog mjesta.

Rezanje na
potrebnu
duljinu



7.4.5 PITANJA

1. to je valjanje ?
2. U kakvom je stanju obradak dok se valja?
3. Kakve se deformacije odvijaju u obratku dok je u zahvatu izmeu
valjaka ?
4. Koje zone postoje u valjanom obratku dok je izmeu valjaka ?
5. Koja je razlika izmeu neutralne ravnine i zine ljepljenja ?
6. Koja je razlika u zonama kod valjanja u toplom i hladnom stanju ?
7. Koji se materijali valjaju u toplom , a koji u hladnom stanju ?
8. Kako se dijeli valjanje ?
9. Objasniti uzduno valjanje .
10. Objasniti popreno valjanje .
11. Objasniti koso valjanje .
12. Kako se dijele valjci ?
13. emu slue ravni valjci ?
14. to se valja profilnim valjcima ?
15. Koje su osnovne vrste poluproizvoda dobivene valjanjem ?
16. Kako se dijele limovi dobiveni valjanjem u hladnom ili toplom stanju ?
17. Kako se proizvode ice i kako se dijele ?
18. Kakvi se sve profili valjaju ?
19. Kako se dijele valjaoniki stanovi ?
20. Objasniti DUO valjaoniki stan .
21. Objasniti TRIO valjaoniki stan .
22. Objasniti KVATRO valjaoniki stan .
23. Objasniti valjaoniki stan sa sistemom od vie pari valjaka.
24. Kako se dijeli valjanje cijevi ?
25. Kako se valjaju beavne cijevi ?
26. to je cijevnica i kako se izrauje ?
27. Koja je razlika izmeu Mannesmannovog i Erhardtovog postupka
izrade cijevnce ?
28. to je pilgerovanje cijevi ?
29. Kako se valjaju avne cijevi sa uzdunim, a kako sa spiralnim avom ?
30. Koja je zadnja operacija kod izrade avnih cijevi nakon zavarivanja ?



Postupak savijanja lima
naprezanja na tlak i vlak

Nosa (npr. police) od savinutog
lima

Savinuti vijci

Savinute kukice

7.5 Savijanje

Savijanje spada u grupu postupaka oblikovanja
deformiranjem koji se najee primjenjuju. Preteno se
savija u hladnom stanju, ali debele limove se savija u
toplom stanju. Predmeti koji se savijaju mogu biti vrlo mali
(npr. nosai, graninici, avli) ili izrazito veliki (do 20-ak
metara u duinu ograde, podvozja, dijelovi broda).

Savijanje se postupak obrade metala bez skidanja
strugotine deformacijom obratka pod odreenim kutom u
novi oblik. Kod toga se u poprenom presjeku unutranji dio
skrauje i optereen je na tlak, dok se vanjski dio produljuje
i optereen je na vlak. Izmeu podruja tlaka i vlaka nalazi
se neutralna linija.

Kako je obradak za vrijeme savijanja podvrgnut i elastinim
i plastinim naprezanjima po prestanku djelovanja vanjskih
sila savijanja obradak:
- zbog djelovanja plastinih sila poprimi novi eljeni
oblik, a
- zbog prestanka elastinih naprezanja, malo se
povrati (rairi).

Zbog elastinog oporavka, potrebno je vie savinuti lim,
kako bi postigli eljeni polumjer i kut savijanja. Konani
radijus savijanja biti e vei od prvotno formiranog, a
konani kut e biti manji

Na neutralnoj liniji nema promjena oblika, duljine ni
napetosti te ona ostaje nepromijenjena konstantna.

Zbog deformacija po uzdunom presjeku obratka, dolazi i
do promjene oblika profila, odnosno po presjeku okomitom
na savijanje.
Na unutarnjem
radijusu
savijanja
obradak se iri,
dok se po
vanjskom
radijusu
savijanja skuplja.


Hidraulika prea

Nosa- proizvod nakon 3 kutna
savijanja i buenja

Postupak kutnog savijanja

Zakretno savijanje

Savijanje lima se dijeli na:
- savijanje pod kutom odnosno otrokutno
- profilno savijanje
- kruno savijanje

7.5.1 Kutno savijanje lima

Savijanje se obino izvodi na hidraulikim preama.
Raspon pritiska takvih prea se kree od 20 do 200 tona.
Upravljanje moe biti runo ili automatsko. Alat se sastoji
od dva dijela:
1. gornji je pomian ig
2. donji je fiksan - matrica
Izmeu se postavlja lim i paljivo pozicionira do graninika.
Udaranjem iga o lim i daljnjim pritiskivanjem na matricu,
lim poprima novi oblik. Kontrolom dubine savijanja (koliko
ig ulazi u matricu) definra se kut savijanja.

Na standardnim preama sa standardnim alatima postoje
razliite tehnike savijanja.

Najei oblik savijanja je V profil
Alat ig tlai limeni obradak
gurajui ga u matricu. Time se
uzrokuje savijanje. Ovisno o
dubini savijanja smanjuje se
radijus savijanja Alat moe samo
djelomino ui u matricu i zavriti
sa savijanjem kontrolom dubine
odreuje slobodno kutno savijanje

Ako se savijanje nastavlja do
maksimalne dubine i postie se
potpuno nasjedanje alat na lim te
lima na matricu dolazi do potpunog
otrokutnog savijanja.
Kod potpunog savijanja bolja je
kontrola kuta savijanja i manje je
povrat zbog elastinog naprezanja.
Nedostaci su vea potrebna snaga
stroja i vei pritisci.

Drugi nain savijanja V profila je zakretno. Lim je potrebno
postaviti izmeu matrice i potisne ploe. Dio koji izlazi
izmeu alata se mora
precizno izmjeriti. Tada ig
tlai i savija limeni dio koji
viri iz draa. Radijus
zaobljenja e se odrediti
prema radijusu ruba matrice.



Savijanje U profila manje
preciznosti

Savijanje U profila vee
preciznosti

Osim kutnog savijanja V profila na preama se esto savija
i U profil.

Kod savijanja tanjih limova koriste se
dva postupka
Savijanje se moe obaviti u
otvorenom kalupu ako se zahtjeva
manja preciznost.
Kod vee preciznosti koriste se tzv.
zatvoreni kalupi s izbacivaem

Kod savijanja debljih limova postupak
zahtjeva jake pree te se najee odvija u
toplom stanju

Svi profili su sandardizirani i omjeri radijusa
satijanja, debljine lima i duljine krakova
nalaze se u tablici

Savijanje U profila velikog radijusa

Minimalne duljine savinutog kraka lima u odnosu na raadijus
savijanja i debljinu lima

Nain mjerenja kraka



Viefazno savijanje limene trake u
profil

ig i matrica kod profilnog
savijanja lima

Proizvodi profilnog savijanja

7.5.2 Profilno savijanje lima

Profilno savijanje je nain presavijanja trake u sloeni oblik
iz lima debline 2 do 20-ak mm i duljine 5 i vie metara.
Postupak je postepeni, u vie koraka kojima se dobije
traeni profil

Nekoliko primjera postepenog
savijanja na prei.

U ovisnosti o formi iga i
matrice savijau se sloeni profili

Proizvodnja profila izraenih
profilnim savijanjem koristi
se u strojogradnji, brodogradnji
graevinarstvu, ....

Osim iga i matrice profilna
savijanja se mogu napraviti
i sloenim alatima. Pritisak
iga na lim i prenoenjem
sile na formu u sloenoj
matrici zatvara alat kako
bi se dobila konana forma.



Faze postupnog hladnog valjanja
lilma u sloeni profil

Hladno valjanje profila lima za
pokrov

7.5.3 Profili dobiveni hladnim valjanjem

Oblikovanje limenih traka hladnim valjanjem je proces u
kojem se lim postupno oblikuje kroz niz operacija savijanja
pomou velikog broja pari horizontalnih profilnih valjaka
povezanih u seriju.
Oblik i veliina profilnih valjaka su jedinstven za tu vrstu i taj
korak, odnosno fazu savijanja
Osim para profilnih valjaka za savijanje u seriji mogu biti
ukljueni valjci za probijanje, zasjecanje ili obrezivanje vika
materijala.
U prolazu limene trake kroz valjke je vano da brzine
prolaza budu usklaene.
Hladno valjanje lima se najee primjenjuje za limene
trake debljine do 2 mm.

Kod hladnog valjanja profila postoji irok spektar presjeka
profila. Najee se valjaju otvoreni profili, ali postoje i
zatvoreni cjevasti profili.
Karakteristika im je vrlo toni proizvodi s uskim
tolerancijama ( 0,05 mm).

Hladno valjanje profila



Princip tlaenja lima na ablonu

Proizvodnja osno centrinih formi

7.5.4 Tlaenje lima na rotacionu ablonu

Postupak postepenog savijanja limene rondele a na
ablonu koja rotira. Ovi se postupkom izrauju sloeni
rotacioni oblici (valjkasti, konusni, eliprini,..)

Metalna rondela rotira velokom brzinom. Alat tlai lim koji
poprima oblik vratila ablone. Limena romdela se tlai
samo s jedne strane i poprima osno simetrini rotacioni
oblik (posuda za kuhanje, pehara, satelitskuh tanjura,
muzikih instrumenata,...).

Ovakav postupak tlaenja lima moe se ostvariti runo i
CNC upravljanjem.
Proizvod moe biti
jednostavan ili kompleksan te
prema njemu se izrauju
jednostavne ili viedjelne
sloene ablone. Obliku mora
Odgovarati i alat koji tlai lim
po formi ablone. Alat moe
napraviti formu iz jednog prolaza, ali se koriste i viefazni
postupci kod kojih se u svakom prolazu mijenjaju alati.

Runi i strojni alati za tlaenje



Formiranje rastezanjem

7.5.5 Formiranje oblika rastezanjem

Rastezanje je obrada profilnog savijanja lima kod kojeg je
lilmena ploa rastegnuta i istovremeno se savija preko
matrice. Slui za izradu velikih dijelova sa velikim
radijusima zakrivljenja. Proizvode se oblici jednostavne
konture do izrazito kompleksnih profila. Izrada je visoke
tonosti i preciznosti uz jako glatke povrine.

Limena ploa je zahvaena u eljustima te je zategnuta.
eljusti su u draima pree hidraulike ili rijee
pneumatske. Okomito na plou tlai se matricakoja ima
oblik koji treba proizvesti. Kako potiskiva gura matricu u
plou, dolazi do poveanja vlane sile i lim se plastino
deformira u novi oblilk
Ovim postupkom se proizvode dijelovi metane karoserije u
automobilskoj industriju, dijelovi krila zrakoplova, ali i
elementi u okvirima i kuitima prozora, vrata.
Materijali koji su podobni za ovakav nain obrade su
aluminij, elici te titan.



Kruno savijanje lima na savijaici
s 3 valjka

Kruna savijanja lima na
savijaicama s 3 valjka

Kruna savijanja debelog lima

7.5.6 Kruno savijanje lima

Postupak kojim se valjaju limovi, trake, ipke, profili,
cijevi,... u proizvode cilindrinog oblika kao to si kotlovi
bojlera, eljeznike ili cestovne cisterne, brodski limovi, ,...
Kruno savijanje je postupak obrade bez odvajanja estica
koji se provodi u vie faza kako bi se dobio cilindrini
proizvod.

7.5.6.1 Savijanje s tri valjka

Lim se postavi izmeu tri valjka.
Srednji valjak se spusti za odreenu
dubinu i dolazi do progiba lima. Sada
se lim provue maksimalno mogue
lijevo pa desno rotiranjem valjka.
Najee je pogonski valjak samo
srednji (odnosno gornji) dok su donji valjci samo oslonci.
Zatim se srednji valjak ponovi spusti na slijedeu dubinu te
se ponovi valjanje. Postupak se ponavlja do potrebnog
radijusa savijanja.
Pri ovakvom valjanju rubovi lima su nesavinuti i po
prestanku valljanja, zbog djelovanja elastinih sila, Obradak
se malo povrati.
Duljina ruba koji nije kruno savinut jednaka je priblino
polovici razmaka izmeu dva donja valjka. Ti rubovi se
moraju unaprijed presavinuti odnosno prije putanja lima u
proces savijanja

Proces predsavijanja rubova moe se
napraviti koritenjem ablona gdje se rub
lima poloi na ablonu koja stoji
oslonjena na dva donja valjka. Tlaenjem
gornjeg valjka lim poprima zaobljenje
ablone.
Drugi nain se koristi kod
savijaica kod kojih se
gornji valjak moe
premjetati horizontalno u
svrhu presavijanja lima.

Slijedei nain
presavijanja je kod
savijaica koje mogu
vertikalno i horizontalno
pomicati donje valjke i
time mijenjati razmak u
svrhu presavijanja.
Pogon ima samo gornji valjak dok se donji valjci
premjetaju i natiskuju lim na gornji valjak.



Kruna savijanja lima na
savijaicama s 4 valjka

7.5.6.2 Savijanje s etiri valjka

Lim se postavlja izmeu veeg
gornjeg valjka, koji je pogonski i
manjeg doljnjeg valjka, koji se
moe vertikalno pomicati i tlaiti lim
na gornji valjak.

Manji lijevi i desni valjak se
natiskuju na lim premjetanjem poloaja u smjeru strelica.

Sila potrebna za
savijanje, odnosno
tlaenje valljaka
shematski je
prikazana na
skicama.
Hidrauliki cilindri
tlae nosae leaja
valjaka direktno ili
preko poluga

Predsavijanje se postie promjenom poloaja meu
valjcima

.

Okruglo savijanje na savijaici s 4 valjka
obratka sa promjenjivim radijusom
zaobljenja



7.5.7 PITANJA

1. to je savijanje ?
2. Kakva se optereenja pojavljuju kod savijanja ?
3. Kakve se deformacije pojavljuju u zoni savijanja ?
4. Kako se dijelil savijanje ?
5. Objasniti kutno savijanje.
6. Koji se alati koriste kod kutnog savijanja ?
7. Koji je najei oblik matrice kos kutnog savijanja ?
8. Objasniti zakretno savijanje.
9. Koja je razlika izmeu V-savijanja i U-savijanja ?
10. Objasniti postupak kod U-savijanja ?
11. to je otvoreni, a to zatvoreni profil kod savijanja ?
12. Objasniti profilno savijanje.
13. Koje vrste alata se upotrebljavaju kod profilnog savijanja ?
14. Objasniti hladno valjanje profila
15. Koji se alati koriste kod hladnog valjanja profila ?
16. Koji se profili proizvode hladnim valjanjem ?
17. Objasniti savijanje limene rondele na rotacionu ablonu.
18. Kakve se ablone i kakvi se alati koriste kod savijanja na rotacionu ablonu ?
19. Objasniti formiranje oblika rastezanjem.
20. Kakvi se proizvodi dobiju rastezanjem ?
21. Objasniti kruno savijanje llima ?
22. Kako se dijeli kruno savijanje lima ?
23. Objasniti kruno savijanje lima s tri valjka.
24. Objasniti kruno savijanje lima s etiri valjka.
25. to je predsavijanje i za to se koristi ?
26. Kakvi radijusi se mogu savijati kod okruglog savijanja lima na istom proizvodu ?
27. Kako se odvija predsavijanje kod savijanja s tri, a kako kod savijanja s etiri valjka ?
28. O emu ovisi radijus zaobljenja limenog cilindra savinutog lima ?
29. Da li je mogue na savijaicama s tri li etiri valjka savijati lim u konus, ako da kako ?
30. Objasni kako rade savijaice.



Lemljeni spoj

Zavareni spoj

Lijepljenje metala anaerobnim
ljepilima

Zakovini spoj

Spoj savijanjem
8. Zavarivanje, lemljenje i lijepljenje

Postupci spajanja materijala u strojarstvu dijele se na
rastavljive i nerastavljive spojeve. Rastavljivi spoj je onaj
spoj koji se moe sastaviti pa rastaviti bez oteenja ili
loma. Kod nerastavljivog spoja sastavljeni dijelovi se ne
mogu rastaviti bez oteenja ili loma. Podjela je sllijedea:

Nerastavljivi spojevi:
- lemljeni spojevi
- zavareni spojevi
- lijepljeni spojevi
- zakovini spojevi
- spojevi dobiveni savijanjem limova
- snap s kvaicom (snap-spojevi) nerastavljivi

Rastavljivi spojevi :
- vijani spojevi

- opruge

- spojevi pomou zatika

- spojevi pomou svornjaka

- spojevi s glavinom

- spojevi s kvaicom (snap-spojevi) rastavljivi

rastavljivi nerastavljivi



Shema mekog lemljenja u
elektrotehnici

Runo meko lemljenje

Tekuina za meko lemljenje

Nanoenje lema kod tvrdog
lemljenja

8.1 Lemljenje

Lemljenje je postupak spajanja metalnih dijelova treim -
lemom - koji ima nie talite od metalnih dijelova koji se
spajaju. Postupak se moe obavit runo ili strojno. Spajanje
se ostvaruje difuzijom lema u povrine metala dijelova koji
se spajaju (leme).

Postupak lemljenja
1. Mjesto spajanja potrebno je odmastiti i dobro oistiti od
oksida. Za to slue razliiti predistai (talila, istai) kao
solna kiselina, fosforna kiselina, cink-
klorid, borna kiselina, te razliiti praci
za lemljenje, paste za lemljenje

Cinol pasta
za meko i

pasta za
tvrdo
lemljenje

Zagrijani lem se iri kao tekuina i pri tome ulazi u sve pore
osnovnog materijala dobro natapa materijal. Pri tome
znaajnu ulogu imalu takozvana talila (otapala, istai,
predistai). Njihova svrha je da pripreme povrinu
(otapanje oksida) za to bolje prihvaanje rastaljenog lema.
Talite im je nie od talita lema, a kad doe lem on ih
istiskuje i zauzima njihovo mjesto. Zato se mora predvidjeti
o osigurati slobodno otjecanje talila sa mjesta spajanja pri
nailasku lema

Prah za lemljenje Stearinski tapi za lemljenje

2. Na oieno mjesto nanosi se rastaljeni lem. to je
rastaljeni lem rijei to bolje
prijanja uz materijal koji
lemimo - bolja je kapilarnost
i bolje ispunjava raspore.

Nanoenje lema kod mekog lemljenja
3. Postupno hlaenje


ica za lemljenje

ica i trake za lemljenje

Okrugle ipke za lemljenje

Lem u obliku trokutaste ipke

Trake lema

Najea podjela lemljenja je prema temperaturi potrebnoj
za taljenje lema i dijelil se u:
- meko lemljenje ( do 450C) i
- tvrdo lemljenje (od 450 - 1200C)

Lemova ima vie vrsta. Lem je u veini sluajeva legura
dva ili vie elemenata (rijetko isti elemet) koji ima slijedee
karakteristike:
- velika mehanika otpornost - ilavost, istezljivost, visoka
vlana vrstoa
- sposobnost dobre difuzije
- niska temperatura taljenja i pri tome manji utjecaj na
osnovni materijal
- otpornost na vanjske utjecaje
- jednostavnost primjene i alata, dobra kontrola procesa i
lagana upotreba kod automatizirane serijske proizvodnje
- mala potreba za energijom, ekonominost i ekologinost
- spajanje predmeta razliite debljine, tankih i masivnih,
spajanje velikih i malih povrina
- dobra toplinska i elektrika vodljivost, ...
ali
- mala otpornost na visoke temperature
- legure lemova sa skupim plemenitim metalima
- mogunost pojave elektrolitske korozije, .....
.
Lemovi se izrauju od:
- Lemovi za meko lemljenje:
Na bazi legura od Pb, Sn, Zn ili Cd (olova, kositra, cinka ili
kadmija)

- Za tvrdo lemljenje:
Na bazi legura od Cu, Zn, Al, Ag i Si (bakra, cinka,
aluminija, zlata i silicija)



Shema mekog lemljenja u
elektrotehnici

Meko lemljenje

Meko lemljenje (spajanje) ice

Lemljenje limova eoni I spoj

Lemljenje limova T spoj

- Kod visokotemperaturnog tvrdog lemljenja (iznad 900C)
koriste se lemovi na bazi Ni, Au, Cu (nikla, srebra, bakra) i
drugih plemenitih metala. Posebne izvedbe lemova su na
bazi Ti, Zr, Co i Nb
.

Osnovni lem koji se koristi za lemljenje u elektronici je
legura Sn60Pb39Cu1 (sastoji se od kositra 60%, olova 39%
i bakra 1%).

Lem se izrauje u obliku ica, traka,
ipki ili cjevica punjenih prahom za
lemljenje

Spojevi lemljenjem

Spojevi lemljenjem dijele se u spojeve ica, ipki, cijevi,
limova, spremnika,...
Kod lemljenja ica i elemanata u elektrotehnici korisst se
meko lemljenje koje osim dobrog spoja mora osigurati
dobru vodljivost elektrine struje te ne smije oksidirati
(elektrolitski).
Kod lemljenja cijevi najee se koriste konusni spoj, eoni
spoj s ojaanjem te preklopni spoj.
Shema cijevnih spojeva

Prije dovoenja spojnih povrina u
kontakt (poloaj za lemljenje)
potrevno ih je mehaniki oistiti, te
premazati talilom (otapalom,
predistaem, pastom za
lemljenje).
Nakon postvljanja u poloaj za
lemljenje potrebno je zagrijati
spoj. Dolazi do kipljenjatalia.
Dodavanjem lema on
kapilarnim efektom ulazi u
meuprostor i istiskuje talilo.
Slijedee je ostavljanje spoja
da se ohladi



Spojevi limova

Zalemljeni spremnik

Lemljenje okapnice

Zalemljena ruka na posudi
(lemljenje srebrnog posua)

Lemljenje lima ima slijedee spojeve:

Spajanje ravnih limova lemljenjem
- preklopni spoj
- kosi preklopni spoj
- zakoeni preklopni spoj
- eoni spoj s jednim ojaanjem
- eoni spoj s dvostrukim ojaanjem
- eoni spoj s zakoenim ojaanjem

Spajanje lemljenjem limova pod kutem:

- T spoj

- L spol

Spajanje spremnika nepropusnim lemljenjem

- Ravno spajanje (po jednoj povrini za manje tlakove)

- Kutno spajanje spremnika lemljenjem

- Preklopno spajanje spremnika lemljenjem

Spajanje ipki:

- Dvostrukom uleitenjem

- Nalemljivanjem ela ipke

- Ulemljivanjem po obodu ipke



Nain lemljenja stakla

Lemljenje stakla u umjetnosti

Lemljenje karamike

Lemljeno sjenilo stolne lampe

Lemljeno staklo terarija

vrstoa lemljenih spojeva proraunava se na odrez, a
rijee na vlak. Lem u rastaljenom stanju kapilarni efektom
ulazi izmeu dvije ili vie blisko postavljenih povrina.

Rastaljeni lem kapilarnim efektom popunjava razmak meu povrinama koje
se leme

Zato je potrebno postii to tanji sloj lema, kako bi odrezna
vrstoa je vea. (maksimalna je pri debljini lema od 0,05 -
0,2 mm)

Oblikovanje spoja koji bi zadovoljio te uvjete mora se
napraviti prema slijedeim preporukama:

Povrine koje e se lemiti detaljno oistiti od neistoa
npr. oksida, masnoa,
Nanositi dovoljno talila i osigurati mu slobodno otjecanje
sa mjesta spajanja pri nailasku lema
Zagrijavanje lema mora biti indirektno, tj. preko radnog
komada
Spoj treba oblikovati tako da razmak bude po cijeloj
povrini spajanja ravnomjeran i neprekinut
Treba predvidjeti veliinu razmaka, jer pri zagrijavanju
dolazi do njegovog poveanja
Potrebno je izbjegavati velike povrine za lemljenje
Ako postoji mogunost nastajanja velikih naprezanja
potrebno je koristiti preklopni spoj
Ako se lemi s lemovima i metalima s razliitim
koeficijentima istezanja treba predvidjeti odgovarajui
razmak
Potrebno je spojeve izvesti tako da se samocentriraju



Lemljenje nakita (prstena,

privjesaka,

ogrlica)

Lemljenje muzikih instrumenata

Greke kod lemljenja se mogu podijeliti u tri osnovne
skupine:
- Greke u osnovnom materijalu
- Greke u lemu
- Greke lemljenja

Greke pri lemljenju - povezivanju (lema i osnovnog
materijala) mogu nastati zbog:
- nedovoljno zagrijanog osnovnog materijala obratka
- pregrijanog lema te curenja
- nedovoljnog ulaenja talila u razmak
- zaostalog, neuklonjenog oksida
- neoiene, neodmaene povrine
- nepravilnog oblika spoja, nenalijeganja, prevelikog
ili premalog razmaka
- premalo talila
- premalo lema te slabog popunjavanja
- korozije zbog loe odabranog lema
- poroziteta zbog pregrijanog lema i isparavanja
- pojave upljina zbog zaostale vlage
- pukotina u lemu ili osnovnom materijalu zbog
zaostaleih deformacija

Lemljenje se moe podijeliti na vie naina

Prema radnoj temperaturi
Meko i tvrdo

Prema nainu zagrijavanja
Lemilicom
Plinskim plamenom
Uranjanjem u kupke
U peima (plinskim, na tekua goriva, elektrinim)
Indukcijsko
Elektrotporno
Infracrveno
Laseraski

Prema vrsti atmosfere
Zrak
Zatitna okolina (plin, tekuina)
Vakuum

Prema obliku spoja
eono
Preklopno
L spoj
T spoj
Sa zakoenjem
Stepeniasto
Nalemljivanjem
Ulemljivanjem



Runa lemilica za meko lemljenje

Runa lemilica za meko lemljenje
sa regulacijom temperature od
150C do 450C

Pitolj za tvrdo lemljenje snage
300W za temperature do 600C

Pitolj na vrui zrak za lemljenje

Alati za runo lemljenje

Prikazane vrste lemljenja, a time i lemilica mogu se
sistematizirati prema:
- nainu dovoenja topline
lemilice na struju
elektrootporne
indukcijske
plinske lemilice
mini
s kartuom
na bocu
- temperaturi lemljenja:
meko,
tvrdo i
visokotemperaturno

Podjela lemilica

Elektrine
- Runa elektrina lemilica za meko lemljenje
- Runa lemilica za meko lemljenje sa regulacijom
temperature (lemna stanica)
- Pitolji za lemljenje (meko ili tvrdo)
- Pitolji na vrui zrak (fenovi)
- Elektrootporne lemilice
- Rune elektroindukcijske lemilice

Stolni ureaj za
elektro otporno lemljenje

Postupak elektrootpornog lemljenja

Indukcijsko lemljenje
pojedinanih proizvoda



Plinska lemilica na kartue

Male plinske lemilice

Pitolj za lemljenje acetilenom

Plinske
- Mini plinske lemilice
- Lemilica na kartue
- Plinski pitoli koji se spajaju na plinsku bocu
- Plinski pitolji za lemljenje s krunim plamenikom za
lemljenje cijevi

- Plinski pitolji za lemljenje s ekiem za lemljenje

Plinske lemilice mogu meko i tvrdo lemiti. Lemililce koje
koriste acetilen imaju temperaturu plamena do 2500C.



8.1.2 PITANJA

1. Koje su vrste spajanja strojnih elemenata i koje su im karakteristike ?
2. Potrebno je nabrojiti vrste rastavljivih spojeva ?
3. Potrebno je nabrojiti vrste nerastavljivih spojeva ?
4. to je lemljenje ?
5. Koje su vrste lemljenja podjela ?
6. Koliko faza ima postupak lemljenja ?
7. Objasniti pojedine faaze lemljenja.
8. Kakva je razlika izmeu mekog i tvrdpg lemljenja ?
9. Gdje se koristi meko lemljenje ?
10. emu slui tvrdo lemljenje ?
11. Koje su karakteristike lema ?
12. Od ega se izrauju lemovi ?
13. Koji su osnovni oblici lemova ?
14. to je visokotemperaturno lemljenje ?
15. Kako se dijele spojevi lemljenjem ?
16. Objasniti lemljenje lilmova vrste ravnih spojeva.
17. Objasniti lemljenje lilmova vrste kutnih spojeva.
18. O emu ovisi vrstoa lemljenjh spojeva ?
19. Koja je optimalna debljina lema ?
20. Kako se oblikuje spoj koje uvjete mora zadovoljavati ?
21. Koje su greke kod lemljenja ?
22. Na koje sve naine se moe sistematizirati lemljenje ?
23. Koji alati se koriste za runo lemljenje ?
24. Kako se dijele alati za runo lemljenje ?
25. Objasniti rune alate za meko i za tvrdo lemljenje.



Fotografija rastaljene osnovne
ploe i dodatnog materijala

Zavarivanje cijevi

Zavarivanje osovine

Zavarivanje cijevi velikog promjera

8.2 Zavarivanje

Zavarivanje je spajanje dvaju ili vie, istovrsnih ili
raznovrsnih materijala, zagrijavanjem rubnih dijelova
taljenjem, sa ili bez dodavanja dodatnog materijala na nain
da se dobije homogen zavareni spoj.
Zavarivanjem se smatra i spajanje nekih metala pritiskom,
bez dovoenja topline. To je hladno zavarivanje.
Zavarivanje se moe provesti razliitim postupcima to
ovisi o vrsti materijala koji spajamo, o debljini materijala,
vrsti dodatnog materijala te pripremi povrina koje se
spajaju.

Mjesto spoja nazivamo av zavara. av zavara se kod
kvalitetno provedenog postupka zavarivanja po svojim
mehanikim karakteristikama ne razlikuje od materijala koji
smo spajali.

Zavarivanje je interdisciplinarna tehnologija te za
razumijevanje i koritenje ove tehnologije je potrebno
slijedee:
- poznavati materijale i metalurgiju posebno
metalurgiju zavarivanja,
- poznavati termodinamiku odnosno temperaturna
polja pri zavarivanju,
- poznavati elektrotehniku odnosno izvore struje i
elektrini luk,
- poznavati kemijske procese koji se odvijaju pri
zavarivanju,
- te poznavati informatiku, ekspertne sustave, razliite
proraune, baze podataka i dr.



Test zavarljivosti na eliku

Test zavarljivosti na aluminiju

Vrste pukotina kod zavarivanja

Test savijanjem do pojave prvih
pukotina spoj se tlai te u zavaru
dolazi do savijanja. Kada se
pojave prve pukotine pokus se
zaustavlja. Mjeri se kut kod kojeg
je dolo do pojave prvih pukotina
te se iz tablica oitava prema vrsti
osnovnog materijala i postupka
zavarivanja da li je materijal
zavarljiv.

8.2.1 Zavarljivost

Kod postupka zavarivanja najvaniji pojam je zavarljivost.

Definicija zavarljivosti prema meunarodnom institutu za
zavarivanje ( IIW / IIS ) je:
ELIK JE ZA ODREENE SVRHE I NA ODREANI
NAIN ZAVARLJIV, AKO JE SPOSOBAN DA SE
UPOTRIJEBI ZA IZRADU ZAVARA KAO
KONSTRUKCIJSKOG ELEMENATA U ZAVARENOJ
KONSTRUKCIJI U KOJOJ SE GARANTIRA
KONTINUITET SPOJEVA.
PRI TOMU TI SPOJEVI PO SVOJIM MEHANIKIM
SVOJSTVIMA MORAJU ODGOVARATI LOKALNO
NAIM ZAHTJEVIMA, A ISTODOBNO MORAJU BITI
SPOSOBNI DA NA SEBE PRIME SVE GLOBALNE
POSLJEDICE KOJE IZAZIVA POJAVA ZAVARENIH
SPOJEVA U STROJARSKOJ KONSTRUKCIJI.

Zavarljivost se dijeli na lokalnu i na globalnu.
- Pod lokalnom zavarljivosti smatra se metalurka i
operativna sposobnost spajanja materijala.
- Glabalna ili konstruktivna zavarljivost je ponaanje
konstrukcije i/odnosno sigurnost konstrukcije pod
najnepovoljnijim radnim uvjetima.

Na zavarljivost metala utjeu: kemijski sastav - poglavito
postotak ugljika kod nelegiranih elika, udio legirnih
elemenata, neistoe, debljina tj. dimenzije dijelova koji se
zavaruju, vrsta dodatnog materijala, priprema spoja za
zavarivanje, izbor tipa i dimenzija elektrode, brzina
zavarivanja, oblik spoja, dimenzije lijeba, ...
Ako nema homogenosti zavarenog spoje, pojavljuju se
pukotine, poroznost, razliiti nemetalni ukljuci,.. Time se
zavarljivost metala esto ocjenjuje kao sklonost pojavi
pukotina.

Ugljini elici sa postotkom ugljka C<0,25% smatraju se
zavarljivim, dok kod veih postotaka ugljika pojavljuju se
problemi sa zakaljivou, te takav elik u normalnim
uvjetima smatramo nazavarljivim.
Niskolegirani elici su dobro zavarljivi uz
predgrijavanje.Temperature predgrijavanja su od 50 -
350C. To vrijedi i za neke visokoleirane elike te
nahrajue ekile koji se moraju hladiti inertnim plinovima.
Sivi lijev je zavarljiv elektopostupcima uz predgrijavanje do
600C. T

Zavarljivost je sposobnost spajanja materijala
zavarivanjem.



Pokus slian prethodnom. Limene
trake debljine 1-2mm duljine oko
100mm se krino zavare i savijaju
dok se ne pojave prve pukotine.
Time se odreuje da li je materijal
zavarljiv ili ne.

Jednostavno ispitivanje
zavarljivosti na limu se napravi
zavar prema slici te se provjeri da
li ima pukotina uz av zavara. Ako
nema pukotina materijal je
zavarljiv.

Primjer ispitivanja zavarljivosti za
nepoznati materijal. Postupak
zavarivanja kree iz vrha limene
ploice prema sredini te se vraa
na polovinu stranice. Kada se
provede postupak zavarivanje iz
svih vrhova, pregleda se da li su
se negdje pojavile pukotine.

Probe zavarljivosti

Probe se mogu svrstati u tri skupine:
- Probe operativne zavarljivosti
- Probe metalurke ili lokalne zavarljivosti
- Probe konstruktivne ili globalne zavarljivosti

Probe operativne zavarljivosti moraju pokazati
ponaanje metala kod taljenja te mogunost dobivanja
kvalitetno zavarenog spoja sa ili bez primjene operativnih
vjetina kao to su predgrijavanja ili upotreba specijalnih
topitelja (praha), ...
Ove proba se svodi na vizuelni pregled presjeka (ili pod
mikroskopom malog poveanja) u kojem se odreuje
karakter kristalizacije te eventualno prisustvo nekih greaka
kod zavarivanja kao to su razliiti ukljuci, mjehuravost,...

Probe lokalne ili metalurke zavarljivosti moraju
pokazati fiziko kemijske transformacije osnovnog
materijala pod utjecajem termikih procesa prilikom
zavarivanja.
Kod ovih proba ispituju se mehanike karakteristike eonog
zavara. Naprezanja su statika i dinamika pri ekstremno
visokim ili niskim temperaturama. Ispituje se tlana i vlana
naprezanja, naprezanja kod savijanja i odreza, udarna
naprezanja, ilavost, tvrdoa,...

Probe konstruktivne ili ope zavarljivosti moraju
pokazati pojavu pukotina kod zavarenog spoja ili osjetljivost
spoja na sile rezanja (zarezivanje).
Probe se izvode na epruvetama ili na mehaniki ukljetenim
tankim limovima.

Probe zavarljivosti mogue je provesti u laboratorijskom
uvjetima i na terenu.
Eksparimenti koji se isprobavaju na terenu su brzi rezultati
ispitivanja mehanikoh naprezanja na zavarenom spoju koji
daju zadovoljavajue rezultate

Osim ovim razarajuim metodama provjere zavarljivosti,
postoje i metode provjere kvalitete vara koje ne razaraju
osnovni materijal. Tu se koristi ultrazvuno ispitivanje,
radiografsko ispitivanje roendgenskim snimkama,
magnetsko ispitivanje.

Ispitivanje zavarenog spoja ultrazvukom



Kovako zavarivanje

Hladno zavareni spoj

Zavarivanje trenjem

Plinsko zavarivanje - rezanje

Elektrotporno zavarivanje

8.2.2 Podjela zavarivanja

Prema nainu spajanja metode zavarivanja se dijele u dvije
velike grupe:

- Zavarivanje pritiskom
- Kovako zavarivanje
- Hladno zavarivanje
- Zavarivanje trenjem
- Zavarivanje eksplozijom
- Zavarivanje visokofrekventnom strujom
- Indukcijsko zavarivanje
- Zavarivanje difuzijom

- Zavarivanje taljenjem
- Plinsko zavarivanje
- Zavarivanje propan - butan
- Zavarivanje acetilenom
- Elektroluno zavarivanje
- Grafitnom elektrodom
- Obloenom elektrodom
REL (MMA) zavarivanje
Pod letvom
Gravitacijsko
Kontaktno
- Golom elektrodom
Pod zatitnim plinom
MIG / MAG
TIG
Pod zatitnim prakom
EEP
- Elektrodom punjenom icom
- Elektrootporno zavarivanje
Tokasto
Bradaviasto
avno
eono
- Aluminotermijsko
- Pod troskom
- Ljevako
- Laserom
- Plazmom
- Elektronskim mlazom

Aluminotermijsko zavarivanje



Plinsko zavarivanje s dodatnim
materijalom

Boce za kisik (plava) i acetilen
(bijela) za plinsko zavarivanje

8.2.3 Plinsko zavarivanje

Plinsko zavarivanje spada u grupu zavarivanja taljenjem,
gdje se toplina potrebna za taljenje osnovnog materijala
dobiva izgaranjem nekog plina (acetilen, propan, butan,
vodik, benzinske pare,..) i kisika. Zavarivanje se izvodi sa ili
bez dodatnog materijala. Dodatni materijal je u obliju ice
koja se tali i popunjava mjesto zavarivanja.
Plinsko zavarivanje je jedan od najstarijih naina
zavarivanja i danas polako gubi zastupljenost pred drugim
postupcima zavarivanja. Toplina dobivena plinskim
zavarivanjem je vie rairena po osnovnom materijalu te
uzrokuje sporije hlaenje i vea zaostala naprezanja i
deformacije. Vie se upotrebljava kod plinskog rezanja i
tvrdog lemljenja.
Plinsko zavarivanje se koristi pri zavarivanju elika, sivog
lijeva, obojenih metala (bakar, aluminij i njihove legure).
Postupak je jednostavan, oprema jeftina, brzina rada mala.

Plamen
Za plinsko zavarivanje najee se upotrebljava plin
acetilen, jer je temperatura koja se razvija prilikom izgaranja
acetilena u kisiku vea od 3200C.
Acetilen se puni u bijele 40-litarske boce na 15 bara (oko
6000 llitara acetilena), U boci se nalazi aceton koji je
otapalo acetilena te porozna smjesa koja regulira
oslobaanje acetilena iz acetona.
Kisik se puni u plave 40-litarske boce pod tlakom od 150
bara (oko 6000 litara kisika).

Pri paljenju plamena mora se potivati redoslijed putanja
plinova. Najprije se otvara ventil za gorivi plin (acetilen) i
zapali se upaljaem. Mogu se pojaviti tri stanja:

- previe otvoreni ventil i
previe gorivog plina
U ovom sluaju e se prilikom
otvaranja ventila za kisik te
poveavanjem koliine kisika
plamen ugasiti

- premalo otvoreni ventil i
premalo gorivog plina
Plamen e imati jaki crni dim,
nije povoljan za zavarivanje.
Dodavanjem kisika plamen e
se ugasiti

- dobro otvoreni ventil i
tona koliina gorivog plina
Dodavanjem kisika plamen e
se stabilizirati i doboti e se
neutralni plamen povoljan za
zavarivanje temperature 3200C.



Zavareni spoj plinskim
zavarivanjem

Pravilnim paljenjem plinova najprije gorivi plin
(acetilen) te dodavanjem kisika postie se
neutralni plamen gdje su omjeri gorivog plina
(acetilena) i kisika u odnosu 1 : 1 (1,1 -1,2)

- oksidirajui plamen sadri vei omjer kisika
kisika ima vie nego je potrebno za izgaranje
acetilena

- redukcijski plamen (reducirajui) sadri manji
omjer kisika, tj ima ga manje nego to je potrebno
za izgaranje acetilena

Plamen se gasi obrnutim redoslijedom.
Najprije se zatvori ventil za dovod kisika, a zatim
se zatvara ventil gorivog plina (acetilena).

Kod plinskog zavarivanja najee se koristi neutralni
plamen, dok ostale vrste imaju posebnu namjenu.

Tehnike rada pri plinskom zavarivanju:

- zavarivanje u lijevo je tehnika gdje se najprije pomie
dodatni materijal (ica), a zatim se pomie plamenik (ica je
uvijek ispred plamenika). Istovremeno se grije dodatni i
osnovni materijal dok se oba ne rastale. Primjenjuje se za
zavarivanje tanjih limova (do 3 mm).

- zavarivanje u desno je tehnika gdje se najprije pomie
plamenik, a zatim ica (ica slijedi plamenik). Najprije se
grije osnovni materijal (potrebno je due vrijeme da se
zagrije) pa se grije dodatni materijal da se istovremeno
rastale. Primjenjuje se kod debljih limova.

Kod jedne i druge tehnike plamen se dri na udaljenodsti od
2 - 5 mm od mjesta zavarivanja - rastaljenog metala.

Postrojenje za
plinsko zavarivanje


Elementi zavarenog spoja

I spoj i I sa ojaanjem za eono
zavarivanje limova do 5mm,
Y spoj i Y s ojaanjem za eono
zavarivanje limova do 5 - 12mm.

Preklopni spoj za zavarivanje

T spoj koji moe bit ravni za
spajanje tanjih limova (do 5mm)

ili

Prikazana ovisnost temperature o udaljenosti od vrha mlaznice kod plinskog
zavarivanja

8.2.3.1 Naini spajanja dva ili vie elemenata za
zavarivanje vrste spojeva. Ovise o debljini materijala koji
se spaja, a nose nazive prema slovu na koje asociraju:

I spoj (otvoreni ili zatvoreni)
za eono zavarivanje
limova do 5mm.

Kosi spoj
za eono zavarivanje
limova od 5 do 20mm
dupli kosi spoj ili X spoj
za eono zavarivanje
limova minimalno 12mm

V spoj
za eono zavarivanje
limova od 5 do 20mm
dupli V spoj
za eono zavarivanje

J spoj
za eono zavarivanje
limova od 8 do 37mm
dupli J spoj
za eono zavarivanje

U spoj
za eono zavarivanje
limova od 8 do 37mm
dupli U spoj
za eono zavarivanje


T spoj s jednim zakoenjem, s dva
zakoenja ili K spoj za zavarivanje
debljih limova

Rezanje plamenom plamenik ima
dodatni dovod istog kisika koji
izlazi u jakom mlazu i uklanja
rastaljeni metal (metal izgara u
velikoj koliini kisika).

Plameno dubljenje slijedi naelo
plamenog rezanja. Za razliku od
procesa rezanja , koristi se
zakrivljena mlaznica za autogeno
rubljenje. Izgorjeli materijal (ljaka)
se uklanja iz utora putanjem vee
koliine kisika - mlazom.
Ovaj proces je posebno pogodan za
uklanjanje neispravnih zavara.

Zatvoreni i otvoreni kutni spoj pri zavarivanju tankih limova,
dok se pri debljim materialima koriste standardizirani naini
spajanja:

1 Kutni spoj sa zavarenim unutarnjim kutom
2 Kutni spoj sa zavarenim vanjskim kutom
3 Kutni spoj sa zavarenim vanjskim V spojem
4 Kutni spoj sa zavarenim vanjskim kosim spojem
5 Kutni spoj sa zavarenim unutarnjim kosim spojem
6 Kutni spoj sa zavarenim vanjskim U spojem
7 Kutni spoj sa zavarenim vanjskim J spojem
8 Kutni spoj sa zavarenim unutarnjim J spojem
9 Kutni spoj sa zavarenim unutarnjim jednom flanom
10 Kutni spoj sa zavarenim flanama
11 Kutni spoj sa zavarenim rubom flane

Prednosti plinskog zavarivanja su:
- lijepo i pravilno oblikovan spoj
- rad je neovisan o elektrinoj energiji
- postupak je upotrebljiv skoro za sve materijale
- i u svim poloajima zavarivanja
- jeftina oprema (male investicije)
- lako odravanje opreme

Nedostaci plinskog zavarivanja:
- opasnost od eksplozije
- spor postupak
- velike deformacije radnog komada
- dugo vrijeme za uvjebavanje zavarivaa



Osobna zatitna oprema
zavarivaa

Gumene cijevi

8.2.3.2 Siguran rad kod plinskog (autogeno) zavarivanja

Potrebno je :
- Koristiti ogovarajuu osobnu zatitnu opremu.
Pri plinskom zavarivanju moraj se koristiti sva propisana
osobna zatitna sredstva kao to su:
zatitna kapa,
zatitne naoale s tamnim staklima,
zatitne rukavice za zavarivae,
zatitno odijelo,
zatitna pregaa,
zatitne cipele s elinom kapicom,...

Plinske boce (za plin i kisik)
- Osigurati plinske boce od pomicanja,
naginjanja ili pada prije upotrebe na
radnom mjestu
eline boce za plinove uvijek moraju
biti privrene obujmicama za zid, ili
na posebnim kolicima zatiene od
pada.
Boce je najbolje drati izvan radnih
prostorija, ali zatiene od sunevih
zraka, mraza ili kie. Boce moraju biti
najmanje 3m udaljene od mjesta
zavarivanja.
Boca s acetilenom mora stajati uspravno, ili pod kutom ne
manjim od 45 stupnjeva prema vodoravnoj podlozi.

Redukcijski ventili
- provjeriti ulazni prikljuak da ne proputa
- provjeriti manometre te okretanjem ventila provjeriti da li
pritisak postepeno raste

Gumene cijevi
- provjeriti ijelu duinu cijevi da li je u dobrom stanju, tj da li
ima pukotina, rupa ili ispupenja da li su dovoljno savitljive i
da li su odgovarajue boje za pojedinu vrstu plina (plava za
kisik, crvena za gorivi plin). Da li su nepropusne naroito na
spojevima, tj dobro privrene na spojnim mjesta
obujmicama (nikada icom).

Redukcijki ventil za kisik
Redukcijski ventil za acetilen


Brza spojnica

Shema nepovratnog ventila

Mlaznica za zavarivanje
acetilenom

Princip rada mlaznice za rezanje

Mlaznice za rezanje, dubljenje,...

Brze spojnice
- provjeriti da li su spojevi dobro privreni i da li su
nepropusni pod pritiskom

Nepovratni ventili
Nepovratni ventli su ureaji za zatitu od povratnog udara
plamena - djelovi velike vanosti. Sprijeavaju povratak
plamena prema bocama. Ugrauju se na rukohvate i na
redukcijske ventile. Provjeriti ispravnost montae i funkcije

Plamenici
Su dijelovi koji se dre u ruci i na njima se regulira protok
plina. Stoga je potrebno provjeriti prikljuke za plin i kisik,
provjeriti nepropusnost ventila, provjeriti da li su mlaznice
(dizne) u dobrom stanju te da ne proputaju

Plamenik za rezanje

Osnovni izvori opasnosti pri radu su:
1. Pad elinih boca s plinovima pod tlakom i oteenje
ventila.
2. Opekline pojedinih dijelova tijela zbog prskanja uarenih
metalnih estica ili pri dodiru s vruim ili uarenim
metalnim povrinama.
3. Oteenje oiju zbog tetnog zraenja na vidljivom
podruju koje se oituje blijetanjem.
4. Oteenje oiju zbog tetnog ultraljubiastog i
infracrvenog zraenja.
5. Oteenje organizma udisanjem tetnih plinova, para i
dimova koji nastaju pri zavarivanju.
6. Eksplozija plinske smjese zapaljivih plinova i kisika.
7. Poar zapaljivih tvari blizu mjesta zavarivanja........

Osnovni set
plamenika i
mlaznica


8.2.3.3 PITANJA

1. to je zavarivanje ?
2. Kako se naziva mjesto spoja kod zavarivanja i koje karakterristike mora imati ?
3. Koja sva znanja ukljuuje zavarivanje ?
4. to je zavarrljivost ?
5. Kako se zavarljivost dijeli ?
6. to sve utjee na zavarljivost ?
7. Koje se vrste pukotina pojavlljuju kod loe provedenog zavarivanja ?
8. Kojim se metodama ispituje zavarljivost ?
9. Objasniti test na savijanje.
10. Koje probe zavarljivosti se koriste ?
11. Objasniti probu operativne zavarljivosti
12. Objasniti probu lokalne ili metalurke zavarljivosti.
13. Objasniti probu ope ili konstruktivne zavarljivosti.
14. Koje vrste zavarivanja se koriste podjela zavarivanja?
15. Nabrojiti vrste zavarivanja pritiskom
16. Nabrojiti vrste zavarivanja taljenjem
17. to je plinsko zavarivanje ?
18. Koji plinovi se koriste kod plinskog zavarivanja ?
19. emu slui dodatni materijal kod plinskog zavarivanja ?
20. Kako se skladiti acetilen i koje su mu karakteristike ?
21. Objasniti nain paljenja kod plinskog zavarivanja i vrste plamena.
22. Koje su vrste plamena za zavarivanje ?
23. Koje sve dijelove ima postrojenje za plinsko zavarivanje ?
24. Koje su tehnike rada pri plinskom zavarivanju ?
25. Objasniti elemente zavarenog spoja.
26. Koji su dijelovi neutralnog plamena i koje su temperature u plamenu ?
27. Koje je mjesto u plamenu najpovoljnije za zavarivanje i zato ?
28. Koji su naini spajanja ?
29. Objasniti eono i preklopno spajanje
30. Koje su vrste kutnih spojeva ?
31. Kako se ree plinom ?
32. Kako se dubi plinom ?
33. Koje su prednosti plinskog zavarivanja ?
34. Koji su nedostaci plinskog zavarivanja ?
35. Objasniti siguran rad pri plinskom zavarivanju.
36. Koji su najvei izvori opasnosti pri plinskom zavarivanju ?



8.2.4 REL

Obrada Materijala 1 - LL Dio

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Obrada Materijala 1 - LL Dio

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OBRADA MATERIJALA I

You might also like