FAKULTET POLITIKIH NAUKA

Recepcija
skripta
17-Jun-12
2
Estetika Recepcija (skripta)
Recepcija knjievnog djela i njena produktivna
mo-S. Tomovi-undi
Pitanje primalako akta je!na je o! pres"!ni# st$ari %a o!onetanje
smisla "mjetniko !jela& 'e% apsol"ti%acije (ilo koje o! strana mo)e se
t$r!iti !a relacija a"tor*!jelo+,primalac pre!sta$lja #ermene"tiki tro"ao&
U $e%i sa knji)e$nim st$aranjem tekst se o(lik"je " s$ijesti posmatraa ali i
on sam je o(liko$an mo-ima teksta& Rije je o akti$nom,pro!"kti$nom
st$aralakom akt" posmatraa koji "slje! s$o pret#o!no isk"st$a.
mentalno i emoti$no nastrojenja. istorijske perspekti$e. na ni$o" s$oje
!"/e$ne mo-i sa"est$"je " st$aralakom akt"& Uklj"en je o$jek kao
cjelo$ita linost 0 njeo$ "m. $olja i imainacija& Ot"!a proistie i
speci1nost estetsko %a!o$oljst$a koje se ra%$ija i% mo"-nosti !a " akt"
itanja ("!emo s",t$oraka enerija " 2orm"lisanj" "mjetnike $rije!nosti&
Pomjeranje te)i/ta pro"a$anja ka itaoc" je njeo$o akti$iranje kao (itno
2aktora " konstr"isanj" estetsko smisla !jela& Ulo%i itaoca pripisi$ala se
o!re3ena !imen%ija $e- na samim poecima e$ropske k"lt"re. " staroj
4rkoj& 5e- je Platon istjerao pjesnika i% s$oje i!ealne !r)a$e jer je imao "
$i!" neati$an "inak pjesme na sl"/aoce. o!nosno itaoce& ant i
italijanski estetiar ro!e skren"li s" pa)nj" na s"(jekat koji neposre!no
opa)a i pros"3"je "mjetnika !jela& Teorijski prist"p " 66 $ijek" (itno je
o!re3en isticanjem primalako akta kao klj"no !oa3aja koji mo)e !a
o(jasni "mjetnik" $rije!nost& Re$itali%acij" pojma itaoca mo"-e je
pratiti o!7 stilistike kritike. r"sko 2ormali%ma.anlosaksonske no$e
kritike.preko njemake 2enomenolo/ke orjentacije. str"kt"rali%ma.
poststr"kt"rali%ma i !r&
"m#erto $ko nala/a$a !a je knji)e$na t$ore$ina %aista ot$oreno !jelo i
!a je mo"-nost t"maenja neoraniena& 8#$atanje itaoca i njeo$e
2
Estetika Recepcija (skripta)
akti$ne "loe !o(ilo je no$o %naenje " 4a!amero$oj #ermene"tikoj
1lo%o1ji& %adamer pola%i o! %aklj"ka !a je #ermene"tika sit"acija
!eterminisana pre!ras"!ama koje !onosimo sa so(om i koje 2ormiraj"
#ori%ont sa!a/njosti& Ali taj se #ori%ont ne mo)e o(liko$ati (e% "ticaja
sa%nanja i% pro/losti& Ra%"mije$anje se $r/i " proces" stapanja o$i#
#ori%onata& Pre"%imaj"-i osno$ne 4a!amero$e i!eje Jau& je pok"/ao !a
jasnije ra%$ije sistematsk" teorij" koja poi$a na recepciji knji)e$no !jela i
njenom kompleksnom %naenj"& Knji)e$no !jelo je )i$a pris"tnost koja se
ost$ar"je " konkretnom $remen" preko konkretno itaoca& Postoji
kontin"irani !ijalo i%me3" !jela i p"(like& 8a"est$o$anje itaoca "
konstit"isanj" smisla !jela je neopo%i$a injenica o kojoj se mora po$esti
ra"na& I%ra!nja $irt"elne !imen%ije ostaje na itaoc"& 9e3"tim. primalac
nije apsol"tno slo(o!an i ne nal%i se " in2ormacionom $ak"m" $e- se
njeo$o naomilano isk"st$o. "slje! pret#o!ni# teksto$a sta$lja " !ejst$o&
Poli2oni karakter knji)e$no !jela i %naajn" 2"nkcij" itaoe$" imamo jo/ i
ko! 'ndgardena& Ali je italac %a njea "$ijek isti,konstantan. samim tim
i!ealan jer nije $e%an %a o!re3en" istorijsk" epo#". %a nek" !r"/t$en" ili
nacionaln" sre!in"&
'e% s"mnje ono /to si"rno mo)emo t$r!iti je injenica !a " o!nos" a"tor,
!jelo italac o$aj poslje!nji lan ima nesporno $a)n" i kreati$n"
"lo"&O!o$oran je %a mo!elo$anje estetske $rije!nosti& 8 !r"e strane
knji)e$no *"mjetniko+ !jelo i%a%i$a nesl"-eni kreati$ni potencijal "
itaoc"&italac repro!"k"je !jelo i po$e%"je sa s$ojim "n"tra/njim
sa!r)ajima& Rijej" po!ar"je m" %naenje i estetski smisao&
(a)to !itamo
5e- o! enleski# pros$etitelja koji s" skren"li pa)nj" na s"(jekti$n" stran"
estetsko akta. pa !o mo!erni# 2enomenolo/ki# semiotiki#.
str"kt"ralistiki# i poststr"kt"ralistiki# str"janja "mjetniko !jelo s#$ata
2
Estetika Recepcija (skripta)
se "$ijek " 2"nkciji s"(jekti$no !o)i$ljaja tj& t"maenja i interpretacija&
8$e $i/e postaje s"$i/no ko o$ori. a s$e (itniji onaj kome se o$ori& Pisac
se po$lai " korist itaoca. a italac st"pa na po$la/-eno mjesto. ono koje
je " klasinim /kolama pripa!alo pisc"& U tom kontekst" "loa itaoca "
mo!ernom no$o$jeko$nom s#$atanj" se (itno mijenja& italac knji)e$no
!jela postaje meritorna instanca " konstit"isanj" "mjetnike $rije!nosti
knji)e$no !jela& Postoji /iroko %asno$ana salasnost o tome !a je
knji)e$no !jelo ot$oreno %a st$aralaki ra! s"(jekta 0 primaoca. ali ne i o
stepen" to st$aralako !oprinosa& Teoretiari ra%liiti# pro1la i /kola
ra%liito $re!n"j" "lo" itaoca& Nekoliko klj"ni# sta$o$a7
:& italac sa*"est$"je+ " konstit"isanj" "mjetnike $rije!nosti knji)e$no
!jela;
2& italac !o$r/a$a knji)e$ni projekat " akt" itanja;
<&italac !e/i2r"je "mjetniko !jelo& O! njeo$i# interpretacija %a$isi
estetska $rije!nost !jela;
=&italac je st$aralac estetsko (i-a knji)e$no "mjetniko !jela. pa je
italac kreati$an kao i pisac;
>&italac. na po!lo%i "mjetniko !jela st$ara slo(o!no je!no potp"no
a"tonomno polje "n"tra/nje isk"st$a;
Pitanje /ta inimo ka! itamo i koliki je ni$o kreati$nosti " italakom akt"
pose(no je interpretirano " 66 $ijek"& O! 8artro$e raspra$e ?ta je to
knji)e$nost pa !o no$i# kritiara koji koriste sintam" pomno itanje.
itanje se "%ima kao proces " kome se konstit"i/e smisao knji)e$no !jela&
Te/ko-e " a1rmaciji sast$aralake "loe itaoca " projekt" knji)e$no !jela
$e%ane s" %a prenala/a$anje njeo$e akti$nosti& in itanja ipak ne mo)e
(iti ra$an in" pisanja. niti se pisac i italac " k$alitati$nom smisl" mo"
i%je!naiti& italac mo)e (iti samo sa"esnik. nikako st$aralac kao i sam
2
Estetika Recepcija (skripta)
"mjetnik&Primalaki akt " tok" itanja ne mo)e (iti pro!"kti$an na isti
nain kao /to je to "mjetniko st$aranje&italac ne mo)e na!ma/iti ra!
"mjetnika jer (i " tom sl"aj" (io ne"pore!i$o "mnija 1"ra o! samo
a"tora& @a knji)e$na !jela nis" pr$o(itnim ra!om "mjetnika st$orena kao
estetske t$ore$ine " kojima estetski smisao postoji o(jekti$no. ne (ismo
moli !a o(jasnimo %a/to s" neka knji)e$na !jela neprola%na&
Ipak. i!eja o itaoc" kao sa"esnik" "mjetniko projekta ne "manj"je
%naaj njeo$e $rlo $a)ne "loe& 'e% itaoca knji)e$no !jelo je mrt$o.
"ni)eno s$ojim nijemim o$orom kojim se nikome ne o(ra-a& 8amo "
%aje!nici i%me3" !jela i itaoca. !jelo !o(ija pra$o %naenje nepono$lji$o
"mjetniko isk"st$a& itanje je proces %aje!ni/t$a i %nai,traanje.
!e/i2ro$anje. sa%nanje. moralno !jelo$anje. otkri$anje i ")i$anje& @ok
itamo. mi smo traalaki "smjereni. stiemo ra%liita sa%nanja.moralno se
proi/-a$amo i estetski ")i$amo jer se knji)e$no !jelo o(ra-a po!je!nako i
na/im "lima i na/em intelekt"& Pri tome " %a$isnosti o! k"lt"re.
in2ormisanosti. o(ra%o$anja i mentalni# sposo(nosti. italac -e knji)e$noj
1kciji !ati lini peat i " njem" pro("!iti najra%no$rsnije asocijacije&
Isk"st$o itanja omo"-a$a nam pro(oj " paralelne s$jeto$e. mijenja
#ori%ont na/e s$aki!a/nje isk"st$a i "!alja$a nas o! norme "lno i
racionalno s$ijeta&
"mjetno&t je tajna
Postoji " "mjetnosti ne/to /to se ne mo)e !e1nisati pojmom i loikom.
ne/to /to se mo)e nasl"titi tek " neposre!nom s"sret" sa "mjetnikim
!jelom& U "mjetnost s$e je tajno$ito7 tajna je nastanak "mjetniko !jela.
tajna je "mjetnik. tajna je "mjetniki !o)i$ljaj& U Platono$oj 1lo%o1ji i
antikom st$aranj" "mjetnosti. "mjetnost je !e1nisana preko o!nosa
"mjetniko !jelo 0 st$arnost& Umjetnik po!r)a$a 2orm". a ne s"/tin"
pre!meta. poje!inane materijalne st$ari. a ne i!eje& Njeo$ ra! je $arka.
jer se on ne kre-e prema istini. $e- )i$i " mranoj /pilji ne%nanja. $jer"j"-i
2
Estetika Recepcija (skripta)
isklj"i$o tjelesnim oima& Kasnije. Aristotel -e nastoja !a "manji
neati$nost Platono$o sta$a o "mjetnicima koji po!ra)a$aj" samo
spolja/nji i%le! neke st$ari. ali ne i njen" s"/tin". po$e%"j"-i ra!
"mjetnika i "mjetnost sa intelekt"alnim 2"nkcijama& Aristotel je %ao$arao
i!ej" !a je " "mjetnosti pris"tno "ni$er%alno& Aa njea je trae!ija
%naajnija o! istorije koja se (a$i samo konkretnim !oa3ajima& Umjetnost
je sro!nija 1lo%o1ji neo istoriji jer se (a$i op/tim i "ni$er%alnim
$rije!nostima& Umjetnost i 1lo%o1ja pre!sta$ljaj" naine sa%nanja istine
kao ono /to je op/te& Tako je "mjetnost !o(ija %naenje sa%najne
!jelatnosti i o$aj " osno$ni racionalistiki koncept %a!r)a-e se " nekim
$i!o$ima s$e !o !anas& 9e3"tim. pjesni/t$o je ipak i%"%eto o! ostali#
"mjetniki# $rsta& Ono /to pjesni/t$" o(e%(je3"je specijalni stat"s je
njeo$a po$e%anost sa (o)anskim principom& Pjesnici st$araj" po!
!ejst$om (o)ansko na!a#n"-a. oni s" lasnici sami# (oo$a& Pjesnik je
"%!in"t na tron naroito (i-a. a njeo$a poe%ija je als koji nam na o$aj
nain saop/ta$a sam ospo!&
U antikom s#$atanj" "mjetnosti je ili proi%$o! $je/tine ili proi%$o!
(o)ansko "plitanja " sam in "mjetniko st$aranja /to -e se naroito
ispoljiti " estetikim i!ejama sre!nje $ijeka& U sre!njo$jeko$nom
koncept". "mjetnost je ras$jetlja$anje na!st$arne ljepiote& U tom
neposre!nom "mjetnikom opa)anj" o!$ija se naj$i/i o(lik sa%nanja&
Poe$ o! renesanse. "mjetniko st$aranje je po "le!" na kreacioni%am
#ri/-ansko (oa. prola/eno %a st$aralak" akti$nost& Umjetnik je
st$aralac. isto kao i (o& Umjetnik st$ara s$oj s$ijet ne o(a$e%"j"-i se na
po/to$anje (ilo kak$i# propisa i %akona& F"t"ri%am. neoromanti%am.
!a!ai%am. impresionai%am. k"(i%am. ekspresioni%am o%naili s" konaan
raski! sa tra!icionalnim konceptom "mjetnosti& 8"/tina "mjetniko
!o)i$ljaja je transcen!iranje "lnosti i st$aranje no$o. !o ta!a ne$i3eno
"mjetniko poretka& Umjetnost je !"#o$na akti$nost "mjetnika.
2
Estetika Recepcija (skripta)
oslo(o3ena neposre!no kontakta sa realnim s$ijetom i njeo$om loikom
postojanja&
U no$o$jeko$noj estetici "mjetniko !jelo se !o$o!i " $e%" sa na"nim i
psi#olo/kim pro"a$anjima& U i!ealistikoj estetici ljepota "mjetniko je
na sim(olian nain "p"-i$ala na (oa ili na #armonino "!e/en skla!
$asione& 8a 2ormalistima o$o meta1%iko s#$atanje se ra!ikalno mijenja
jer se ljepota neko "mjetniko !jela ne %nai ni/ta !r"o !o ljepot" "
sklop" 2ormalni# o!nosa koji s" mjerlji$i i o! koji# %a$isi estetsko
pros"3i$anje& Kant je kasnije %aklj"io !a je "mjetnost ona akti$nost
lj"!sko "ma i% koje sem "mjetniko. s$i !r"i interesi moraj" (iti
isklj"eni& Umjetnost nastaje " s"ptilnoj iri koja se %ainje i%me3" ma/te i
ra%"ma& On!a ka!a se ra%"m ira i ne o(a$e%"j" a pojam i loiko
mi/ljenje ra3a se "mjetnost&
@i2ren pose(an primat pripis"je ok" i "#" kao la$nim oranima kojima
s#$atamo o$aj s$ijet. ali i "mjetnost& U tom smisl" "mjetnost je pose(no
pripra$ljena %a a"!iti$n" i $i%"eln" reanimacij" na/i# "la& Umjetniko
!jelo se ne mo)e je!nosta$no !o)i$lja$ati. jer ono je sim(ol koji
!jelo$anjem " s2eri estetske percepcije i%a%i$a ra%liite reakcije "
posmatra"& Poricanje tra!icionalne 2"nkcije "mjetnosti naroito se ispoljilo
" k"(i%m" jer s" se k"(isti okren"li o! po!ra)a$anja priro!e otkri$/i !a je
s"/tinski karakter slikarst$a karakter pisma& Proi%$o!i "mjetnosti s" %naci
s$ijeta. a ne ole!alo s$ijeta& U sa$remenoj "mjetnosti rije je o "ki!anj"
estetsko %a!o$oljst$akao je!no o! la$ni# interesa tra!icionalne
estetike& Ono /to se "$o!i je %akon pro$okacije i re$olta " s$ijet" " kom
apsol"ti%acija "lnosti nemino$no $o!i " ki& I!eja o kraj" klasine
"mjetnosti. jer je njen estetski $r#"nac !ostin"t " !jelima klasini#
"mjetniki# a"toriteta. i%le!a s$e tanija&
2
Estetika Recepcija (skripta)
Jau&ov *+ori,ont o!ekivanja-
Ba"s se koncentrisao na spre" !jelo,italac& Uka%i$anjem na !inamiki
proces !je italac st$ara !jelo. ali i !jelo koje st$ara itaoca preci%iran je
slo)eni sk"p kom"nikacioni# o!nosa " kojima se 2aktor itaoca "%ima kao
pres"!an& Ali itaoe$a s$ijest nije ne/to apsol"tno. $e- instanca koje se
mijenja " %a$isnosti o! istorijski# i !r"/t$eni# "slo$ljenosti& Po!$lai se !a
knji)e$no !jelo nije apstraktan sistem %nako$a $e- )i$a s"pstancija koja se
2orm"li/e o! strane itaoca kao )i$o. !jelot$orno 2aktora knji)e$ne
kom"nikacije&
Ba"s je !e1nisao s$oj misaoni po!"#$at kao i%a%o$ tra!icionalnoj na"ci o
knji)e$nosti& Pre$a%i3en o(lik istorije knji)e$nosti pisan na nain istorijsko
po%iti$i%ma i o(jekti$i%ma. !je se kao !ominantan parametar "%imaj"
pisac i !jelo. pre$la!a$a se akti$iranjem 2aktora itaoca& Knji)e$nost lipena
itaoca ne (i imala s$oj" istorij"& italac je eneretski potencijal koji st$ara
istorij"& 8"sret itaoca i !jela "klj""je pro$jer" estetski# $rije!nosti po!
pri%mom ranije proitani# !jela& Estetska $rije!nost je!no !jela %a$isi-e
o! istorijsko lanca percepcije o! eneracije !o eneracije. nepreki!nom
sa(iranj" istorijski no$i# isk"sta$a& Upo%ora$a se na elementarn" injenic"
!a "mjetniko !jelo ne n"!i posmatraima " s$im epo#ama isto lice& U
ot$orenom !ijalo" sa posmatraem. ra%liitom " ra%liitim epo#ama.
ra%otkri$amo (it "mjetniko !jela& Pisac proi%$o!i. a italac prima
knji)e$no !jelo po!ar"j"-i m" estetski smisao& 8$ako !jelo " tren"tk" s$o
poja$lji$anja o!re3eno je #ori%ontom oeki$anja. o!nosom prema min"lim
!jelima. normama ili kon$encijama koje $a)e " po!r"j" knji)e$nosti& Nain
primanja knji)e$no !jela " je!nom istorijskom moment" je kriterij"m %a
o!re3i$anje estetske $rije!nosti& U tren"tk" s$o poja$lji$anja !jelo tre(a
!a /to $i/e pokrene p"(lik" na pre$a%ila)enje i promjen" $i!okr"a
oeki$anja& Opo$ra$anje postoje-e stan!ar!a o!re3"je "mjetniki
karakter je!no !jela& Neop#o!an je napor s$ijesti. koja estetski ")i$a !a (i
2
Estetika Recepcija (skripta)
se prona/a "mjetnika !imen%ija !jela& Ali ako !jelo nije " stanj" !a
"sposta$i o!nos sa speci1nom p"(likom. jer apsol"tno pre$a%ila%i po%nati
$i!okr" knji)e$ni# oeki$anja. ne %nai !a se " nekom ("!"-em
moment" ne-e o(ra%o$ati p"(lika prijemi$a %a njeo$" $rije!nost& 5jeni
smisao !jela kao ne/to /to je "ra3eno " knji)e$n" s"pstanc" ne postoji po
se(i& Na/ s$aki!a/nji )i$ot " kome o(lik"jemo s$a isk"st$a mo!elira
knji)e$na !jela i st$ara knji)e$n" istorij"& 'e% akti$no "e/-a s"(jekta kao
konkretno primaoca !jela nema estetski# implikacija niti estetske
$rije!nosti& Umjetniko !jelo o! rana tre(a !a ispro$ocira sna)nij"
i%mjen" #ori%onta. a ne samo pasi$no repro!"ko$anje "o(iajeno lijepo
!a (i po$la3i$alo $la!aj"-em "k"s"&
oncept otvorenog djela kod "m#erta $ka
Eko$a anali%a t"mai !jelo kao ot$oren" str"kt"r"& Ot$oreno !jelo %nai !a
konstelacij" elemenata "mjetniko !jela nepreki!no mijenjamo " proces"
kom"nikacije& Umjetniko !jelo je kompleksno i%ra3enja str"kt"ra. ali !a
(i "op/te molo !a 2"nkcioni/e kao "mjetniko !jelo neop#o!an je napor
posmatraa& @jelo %a#tije$a !a se primalac ana)"je " t"maenj" !a (i
!oseao onaj o(lik "mjetniko !jela koji je a"tor imao na "m" ka! a je
proi%$eo& Kako italac " in" reao$anja na po!sticaj "mjetniko !jela
rea"je "no/enjem $lastiti# e%istencijalni# i emocionalni# o!re3enja.
!jelo nije i%olo$ana injenica. o!ijeljeno ontolo/kom !istancom o! p"(like&
Eko -e re-i7C s#$atanje pr$o(itno o(lika %a$isi potp"no o! o!re3eno
in!i$i!"alno pole!aC& Aa!atak posmatraa je !a " s$akom !o)i$ljaj"
"mjetniko !jela i%no$a re$itali%"je njeo$ oriinalni o(lik& Osno$na
ten!encija je !a se %at$oreni o(lik "mjetniko !jela ra%"mije kao ot$orena
mo"-nost (eskonano (roja interpretacija& 9e#ani%am interpretacije
%a$isi o! in!i$i!"alni# normi " posmatra"& Eko pi/e7C 8$ako ")i$anje je
je!no t"maenje i je!no i%$o3enje. jer " s$akom ")i$anj". "mjetniko !jelo
o)i$lja$a se pono$o " oriinalnom pole!"& Poetika ot$oreno !jela i!e %a
2
Estetika Recepcija (skripta)
tim !a je s$aki !o)i$ljaj kreati$na akti$nost,mani2estacija in!i$i!"alne
slo(o!e& @emonstracija s"(jekti$ne slo(o!e je "slo$ (e% koa nema
"mjetniko !jela i njeo$e o(no$e " naji%$ornijem %naenj"& Eko
"po%ora$a !a je rije o naj$e-oj mo"-oj ot$orenosti !jela /to ne mo)e (iti
(e% o!jeka na recpti$ni akt& 9re)a neiscrpni# o!nosa pre! kojim se nala%i
recipijent apel je njeo$oj slo(o!noj o!l"ci !a potra)i in$enti$an o!o$or&
Na o$om p"t" posmatra se "sposta$lja kao Dakti$ni centarC
interpretiranja "mjetniko o(lika i njeo$i# mnoostr"ki# aspekata&
Istorijski le!ano. Eko po!$lai. !a je 2enomen aleori%ma " sre!njem
$ijek" !oka% $rije!nosti me#ani%ma interpretacije& 8$& A$"stin ra%$io je
oso(en nain itanja s$eti# spisa& Osno$ni spis sl")i kao para!ima
$i/e%naenjski pre!posta$ljeno procesa t"maenja& Eko nala/a$a !a je
a"tentina 2orma mo!erne knji)e$nosti koncipirana po o$om mo!el"&
Ka2kino !jelo. @)ojso$ DUliksC ili 're#to$ska !ramat"rija sa!r)e (eskrajn"
re%er$" %naenja& italac je onaj koji i%$o!i %aklj"ke " slo(o!nom !isp"t"
sa $e- proi%$e!enim !jelom& Kateorij" Dot$orenostC o kojoj se naroito
o$ori ko! Eka. prepo%najemo " mo!ernim knji)e$nim projektima& Be%ik.
stil. 2a("la. s$e"k"pni manir sa$remeni# pisaca je respekt kateorije
ot$orenosti& Eko -e re-i7CBe!nom rijej" a"tor pr")a ")i$aoc" !jelo na
!o$r/enjeC& Ra%nolikost mnoostr"ki# aspekata !jela pr")a se itaoc" kao
%a!atak koji tre(a !a se !o$r/i& Knji)e$nost se ra!ikalno ra%lik"je o!
1lo%o2sko ili teolo/ko !isk"rsa& Ra%lo le)i " polisemantikoj str"kt"ri %a
koj" je potre(an italac !a joj "!a#ne )i$ot& Ko!i1cirana o! strane s"(jekta
"mjetnika por"ka sa!r)i (eskonaan (roj $irt"elni# )i$ota& Koja -e o! o$i#
$er%ija postati e%istencijano jasna %a$isi o! posmatrae$e akti$nosti i
njeo$e opre!ijeljenosti&Umjetnost je ot$orena 2orma jer "klj""je
mnoostr"ke $rije!nosti. ali i !inamiki s#$a-en o!nos prema recipijent"
koji (ri)lji$o ra!i na nji#o$om !e/i2ro$anj"&
2
Estetika Recepcija (skripta)
Ispit"j"-i smisao je%iki# por"ka Eko poka%"je !a " je!noj por"ci mo"
koe%istirati ra%liite 2"nkcije& Por"ka !o(ija estetsk" 2"nkcij" ka!a je njena
str"kt"ra !$osmislena ili )eli !a pri$"e pa)nj" na sopste$n" 2orm"& Pritom
/to je jasnija !$osmislenost . (oatiji je interpretati$ni i%(or. a sama por"ka
je in2ormati$nija&
Ra,lika i,me.u pro,e i poe,ije
Tra!icionalno pro%a i poe%ija t"mae se kao po$e%ane jer se o(e sl")e
je%ikom i o(lik"j" " je%ik"& 8artr ne porie oile!nost o$e injenice ali
"po%ora$a !a se one sl")e je%ikom na ra%liite naine& Pjesnik nije
%aro(ljen je%ikom $e- slo(o!an !a kom(in"je rijei ne%a$isno o! nji#o$o
"o(iajeno i kon$encionalno %naenja& Rijei " pjesni/t$" nis" pojmo$i
koje (i (ilo mo"-e loiki anali%irati& Pjesnik je stoa majstor rijei.
st$aralac rijei 0t$orac %a"mno je%ika kojim se kreira speci1na st$arnost&
On pop"t slikara po$e%"je rijei. sla)"-i nji#o$e $i%"elne i %$"ne
komponente. po/t"j"-i naelo skla!a i #armonije& T"maenjem poe%ije
nika!a ne !ospije$amo !o %a!o$olja$aj"-i# re%"latata& 9aina s$ojst$a
poetsko je%ika sa!r)e (eskrajan po!tekst koji nije mo"-e !o kraja
pre!sta$iti& 'eskrajna mo"-nost interpretacije je "sle! toa /to imamo
posla sa poli$alentnom str"kt"rom&
Pro%ni pisac ima sas$im !r"aij" 2"nkcij" i %a!atak& Po s$om s"/tinskom
o(ilje)j" pro%a je "tilitarna& Be%ik pro%no !jela je spontana. "n"tra/nja
mo"-nost !a i%ra%imo s$oje sta$o$e& Aa pisca rije nije pra%na
apstrakcija& Njen osno$ni %a!atak je "sposta$ljanje relacije ja,ti& U o$om
o!nos" prema !r"om reali%"je se p"ni smisao i%reeno& 8artr $jer"je !a
je pisanje o!o$ornost prije s$ea. !a se pokrene italac i "%!rma njeo$a
!"/e$na ra$note)a& Pro%ni pisac ne ra"na sa pasi$nim posmatraem koa
tre(a !a o!$"e !aleko o! st$arnosti& Pisac ima " $i!" akti$iranje
itaoe$e cjelok"pne s$ijesti !a (i a otrije%nio i ana)o$ao %a promjen"
2
Estetika Recepcija (skripta)
s$ijeta& Pisac nosi $isok" o!o$ornost %a s$ak" napisan" rije jer je ona
pokreta je!no procesa naj$i/e re!a 0slo(o!ne o!l"ke koja smjera
i%mjen" st$ari& @a je rije o st$arnom "ticaj" na primaoca. s$je!oe
isk"st$a a"toritarni# !r"/t$eni# sistema koji s" " o!re3enim istorijskim
momentima. proonili pisce& Politika mo- totalitarne oliar#ije. jasno
prepo%naje !a je knji)e$no !jelo apel koji cilja na slo(o!no o$jeka.
%a#tije$a slo(o!n" linost !e1niti$no pripremljen" %a akcij"& 8toa je jo/
Platon i%(acio pjesnike i% s$oje i!ealne !r)a$e imaj"-i " $i!" nji#o$ "inak
na posmatrae&
8artr "po%ora$a na !istinkcij" i%me3" pro%e i poe%ije& Ra%liitost je
2"n!irana oko naela %naenja. %atim i%(ora materijala i njeo$e "potre(e&
Tako !ok je pro%a s$a koncentrisana " je%ik" i njeo$im %naenjskim
mo!alitetima. poe%ija nije je%ik " "o(iajenom smisl"& Estetska $rije!nost "
poetskom st$arala/t$" ostaje " njeo$im $lastitim ranicama " kojima se
ra!i no$o i nepono$lji$o (i-e& Poe%ija ne saop/ta$a emocije,ona pra$i no$i
pre!met koji ne "p"-"je ni na /ta i%$an samo se(e& Po!e/a$anjem
#armonijski# ni%o$a i %$"ko$ni# k$aliteta rijei st$ara se samos$ojna i
oriinalna t$ore$ina& Poli$alentna t"maenja mo"-a s" "slje! trepera$e
str"kt"re rijei koja $i(rira ne"#$atlji$im smislom i !je je "pra$o o$o
nei%reci$o $i(riranje osno$ "mjetnike $rije!nosti& Po s$ojoj priro!i pro%a je
"$ijek okren"tost !r"om %ato je i ne%amisli$a (e% itaoca kao one
instance !je se !o$r/a$a "mjetniki in& Akt primanja je n")na
pretposta$ka akta st$aranja& Estetski !o)i$ljaj je proces !o$r/a$anja
!ijalektiko o!nosa i%me3" pisca i itaoca&
+artman/ Produktivna mo recepcije
Hartman je pre"%eo osno$ni post"pak 2enomenolo/ke meto!e i njene
kateorije o! H"serla& Pitanje koje se pok"/a$a ra%rije/iti lasi7 Kako se
pre!met i s$ijet " cjelini konstit"i/" " na/oj s$ijestiE
2
Estetika Recepcija (skripta)
Aa Hartmana Estetika ima smisla samo %a onoa ko ima 1lo%o2ski sta$ i
potre(" !a spek"lati$no ras$ijetli priro!" estetsko 2enomena& Aa!atak
estetike nije !a po"i st$aroce "mjetniki# !jela principima "mjetniko
st$aranja ili !a po"a$a " kon%"miranj" "mjetniki# !jela& Estetika se pi/e
%a 1lo%o2a kome je !r)anje st$araoca i primaoca %aonetno& Njen cilj je
ra%"mije$anje akta "mjetniko st$aranja i akta primanja koji s" po s$ojoj
priro!i enimatini& Filo%o2. smatra Hartman. "pra$o %apoinje tamo !je
%a "mjetnika i kon%"menta nema ni/ta "pitno&
Umjetnost %a Hartmana kao ni posmatranje "mjetniki# !jela nije $rsta
sa%nanja. niti pro!")etak sa%nanja. jer (i o$o "ka%i$alo na pasi$n" priro!"
estetsko primanja !jela& Ko! posmatranja "mjetniki# t$ore$ina na !jel"
je akti$no mije/anje primalake s$ijesti i samo pre!meta& U sl"aj"
sa%nanja imamo sit"acij" " kojoj reistr"jemo o(jekti$na s$ojst$a
pre!meta i e%aktno i# $eri1k"jemo& Estetsko isk"st$o ne oslanja se samo
na onome /to realno postoji " pre!met" $e- i na $lastite pro!"kti$ne mo-i
koje st$araj" ne/to /to " samom pre!met" nije implicite sa!r)ano ili je
pre!metom samo s"erisano& O$o st$aralako s$ojst$o s$ijesti."
recepti$nom akt". 2"n!ament"m je Hartmano$e meto!olo/ko,1lo%o2ske
po%icije&
Estetika po Hartman" tre(a !a %a!o$olji !$ostr"ki cilj,ispiti$anje estetsko
pre!meta. o!nosno ispiti$anje Dakta iji je pre!met sam estetiki
pre!metC& Hartman je "ka%i$ao na sloje$itost "mjetniko !jela . pre!nji
plan i po%a!in" " kojoj s" "ra3ene. !"#o$ne. "mjetnike $rije!nosti& No.
Hartman je i sam s$jestan !a smje/tanje !"#o$no " sloj ili plan. (e%
o(%ira kako se o$o %ami/ljalo. prijeti !a o%(iljno "ro%i smisao estetske
$rije!nosti i njen karakter& I!eja !a je cjelok"pna !"#o$na $rije!nost
sa!r)ana " !jel". " nekom sloj" !jela. plan" ili cjelo$itoj str"kt"ri !jela. ne
2
Estetika Recepcija (skripta)
mo)e "ka%ati na i%$orn" priro!" "mjetnosti. "ka%i$anjem na tano mjesto
njeno pris"st$a& U kom moment". je!na !o ta! neestetska e%istencija.
poinje !a (i$st$"je na nain estetsko pre!meta i koji s" me#ani%mi
pre$o3enja ne,estetsko " estetsko postojanje ostaje %aonetka& O$aj
estetski smisao jo/ manje (i se moao pripisi$ati o!re3enom sloj"
e%aktno 1ksiranom " str"kt"ri !jela& 9omenat " kome se je!an %(ir rijei i
reenica konst"t"i/e kao "mjetnika t$ore$ina ili ka!a linije i (oje poinj"
!a 2"nkcioni/" na nain "mjetniko. neo(ja/nji$ je str"kt"ralnim
elementima !jela ili 2a$ori%o$anjem o!re3eni# sloje$a kao nosilaca
estetsko smisla& Apstraktno slikarst$o " 2F,om $ijek" ra%orilo je klasini
pre!metno,prika%i$aki mo!el slikanja i klasini slikarski i%ra%& To je
koncept "mjetnosti koji "pra$o "p"-"je na nemo"-nost preci%no
lociranja "mjetnike $rije!nosti " o!re3enom sement" !jela, kao pris"tn"
" nekom o! njeo$i# elemenata i ni!je !r"o&
Po "%or" na 2enomenolo/ki nain mi/ljenja. po!$lai se pro!"kti$na mo-
akta recepcije. ne samo " smisl" prepo%na$anja *reistro$anja+ "mjetniki#
$rije!nosti. $e- " konstit"isanj" estetski# $rije!nosti " akt" posmatranja&
Principi. na kojima %a Hartmana poi$a s"/tina primalake s$ijesti i
reali%"je i# " samom akt" jes"7 momenat op)aja. ")i$anja i momenat
procjene $rije!nosti&Pose(an stat"s pri!aje se moment" ")i$anja
insistiranjem na njeo$oj speci1nosti " o!nos" na !r"e !"#o$ne
akti$nosti& Hartman s#$ata recepti$ni akt po "le!" na akt "mjetnika koji
st$ara "mjetnike t$ore$ine& Posmatranje "mjetniko !jela ne s#$ata se
kao njeo$o repro!"ko$anje. po %akonima koje isklj"i$o propis"je samo
!jelo& Ot$ara se p"t %a samostalni ra! 2"n!iran na "n"tra/njem
st$aralakom imp"ls"& Po/to je priro!a estetsko opa)anja pro!"kti$na. a
ne repro!"kti$na Hartman a ra%lik"je o! !opa!anja i prijatnosti jer o$o
po!ra%"mije$a pasi$ni sta$ prema o(jekt". li/en in!i$i!"alne inicijati$e
s"(jekta& ',van primala!ke &vije&ti umjetni!ko djelo nema &voje
2
Estetika Recepcija (skripta)
i&tin&ko ,na!enje& Tako se "mjetniko !jelo "sposta$lja tek " estetskom
opa)anj". tj& " nakna!nom re,kreiranj" "mjetniko !jela " s$ijesti
posmatraa. (e% koa (i (ilo mrt$o& U%et po se(i "mjetniki pre!met je
realan. ali a tek transce!entalna s$ijest konstit"i/e kao estetski pre!met.
pri!aj"-i m" %naenje& Ka! estetski posmatramo mi se ne (a$imo realnim
oso(inama pre!meta posmatranja7 platnom. (ojom. tono$ima. rijeima&
Nji#o$a 1%ika s$ojst$a koja o!o$araj" Hartmano$om pre!njem plan"
%anemar"jemo " intres" poniranja " !"#o$ne sloje$e&
Hartman je naroito skren"o pa)nj" na pro(lem estetsko
opa)anja&U)i$anje je reakti$ni !o)i$ljaj 2"n!iran na opa)anj"& Utisak koji se
" opa)anj" prima nakna!no se trans2ormi/e " e2ekat ")i$anja i
%a!o$oljst$a& E$i!encija na/i# "la tre(a po Hartman". !a ("!e pokreta
je!no procesa $i/e re!a koji tek tre(a !a pone& O$aj !r"i proces
"slo$ljen je pr$o(itnim opa)anjem " pole!" s$oje e%istencije& Anaenje
opa)aja !r"o re!a klj"no je " o!onetanj" recepti$no akta " njeo$im
slo)enim aspektima& Aa Hartmana esteski opa)aj je samo "pola "lan jer
na njea se na!ora3"je opa)aj !r"o re!a. posre!o$an "lnim "tiskom
ali ipak ne%a$isan o! njea& Opa)aj !r"o re!a nera%l"i$ je o! opa)aja
pr$o re!a i "slo$ljen njeo$im poja$lji$anjem& 8misao nji#o$o
me3"so(no preplitanja i "slo$lja$anja proi%ila%i i% Hartmano$o sta$a !a
s$o estetsko isk"st$o poinje opa)anjem i na njea se na!o$e%"je& Pritom
o$a "%ajamnost opa)aja pre!"slo$ je ")i$anja& Ra%otkri$aj"-i karakter
opa)aja $i/e re!a Hartman je oslo(o!io prostor %a "n"tra/nje pro!"kti$no
pona/anje, %a kretanje i%$an opa)ajno materijala& Recepti$ni akt
karakteri/e mo"-nost slo(o!no "n"tra/nje ra!a tako !a je opa)anje
!r"o re!a kreati$no ili (ar rekreati$no& Percepcija !aje samo inicijati$".
po$o! %a $i/i opa)aj koji je samostalan " o!nos" na "lni "tisak. iako s
njim stoji " $rstoj $e%i& 8peci1nost estetsko isk"st$a o(e%(je3"je
speci1na 2orma opa)aja !r"o re!a. njeo$a a"tonomija ali i po$e%anost
2
Estetika Recepcija (skripta)
sa imp"lsom koji !ola%i i% s2ere "lno& Tako smo " stanj" !a na!$la!amo
neposre!ni "lni !o)i$ljaj. 1%iki aspekt pre!meta i !a se pr")imo prema
!"(ljem "$i!" " njeo$ !"#o$ni sa!r)aj. koji kao taka$ ne mo)e (iti !at
"lima& U recepti$nom akt" "lni i na!,"lni opa)aj postoje isto$remeno&
Tek " pro!"kti$nom. opa)ajnom moment" !r"o re!a "%!i)emo se i%na!
p"ko opa)aja !o estetsko s#$atanja neposre!no !ato& Kreati$no
"n"tra/nje !jelanje samo je po!stakn"to "lnim "tiskom& U knji)e$nom
!jel" !"#o$ni plan postoji samo potencijalno& Pro!"kti$ni akt itaoca . koji
konkretno !jelo sta$lja " poon. "nosi !"#o$n" !imen%ij" " estetsko
opa)anje i!"-i !alje o! s"estije "mjetnika& Aato je opa)aj !r"o re!a
kreati$an jer je ra%lo !a se o! neposre!ne "lne e$i!encije "%!inemo !o
estetske kontemplacije& Konstr"isanje estetsko pre!meta " s$ijesti je
na!ila)enje s$aki!a/nje opa)anja& Estetski pre!met je na taj nain
nee%istentan jer postoji samo na ni$o" primaoe$e sposo(nosti
%ami/ljanja& Hartman %aklj""je !a je estetski $re!nosni s"! i%ra% ja$ljanja
lijepo. a !a se pre!met ja$lja kao lijep tek " akt" recepcije&
0ejvid +jum- 1 mjerilu uku&a
Ljepota nije nikak$o s$ojst$o sami# st$ari. ona postoji samo " !"#" koji i#
posmatra; a s$aki !"# opa)a !r"kij" ljepot"& Neko ak mo)e opa)ati
r")no-" tamo !je je !r"i s$jestan ljepote; i s$aki o$jek tre(a !a se
%a!o$olji sopst$enim osje-ajem. ne pok"/a$aj"-i !a propis"je !r"ima "
pole!" nji#o$i#& Poslo$ica s pra$om ka)e !a je "%al"!no raspra$ljati o
"k"sima& 8as$im je priro!no ak i neop#o!no primijeniti o$aj aksiom na
!"#o$ni koliko i na tjelesni "k"s& 9a!a je si"rno !a ljepota i r")no-a nis"
k$aliteti sami# pre!meta. $e- " potp"nosti pripa!aj" osje-aj". (ilo
"n"tra/njem (ilo spolja/njem. mora se pri%nati !a postoje neki k$aliteti
pre!meta koje je sama priro!a "inila po!o(nim !a i%a%i$aj" "pra$o ta
osje-anja& A kako se ti k$aliteti mo" ja$iti " ne%natnom stepen". esto se
!oa3a !a o$ako si-"/ni k$aliteti ne !jel"j" na "k"s ili !a on ne "spije !a
2
Estetika Recepcija (skripta)
i# s$e ra%lik"je je!ne o! !r"i#& Tamo !je se orani o!lik"j" tak$om
i%o/treno/-" !a ne !op"/taj" niem" !a im i%makne. o$orimo o
istananosti "k"sa& 9a!a " pole!" istananosti priro!no postoje $elike
ra%like me3" lj"!ima. ni/ta toliko ne po$e-a$a i ne "sa$r/a$a o$aj !ar
koliko iskustvo " (a$ljenj" o!re3enom "mjetno/-" i esto le!anje ili
posmatranje o!re3ene $rste ljepote& 9alo je oni# koji s" mjero!a$ni !a
s"!e o nekom "mjetnikom !jel" ili !a sopst$eni osje-aj istakn" kao
mjerilo ljepote& 8na)na pamet. sje!injena s istananim osje-ajem.
"sa$r/ena isk"st$om. i%o/trena pore3enjem i oslo(o3ena s$i# pre!ras"!a.
je!ina !aje pra$o kritiarima !a se !ie tim s$ojst$om. a %aje!niki s"!
tak$i# linosti pre!sta$lja istinsko mjerilo "k"sa i ljepote&
2J$P1T3 4"015'T3
8$aka k"lt"ra je na sopst$eno s#$atanje lijepo "$ijek posta$ljala i s$oje
$i!jenje r"%no poje!ine maske ci$ili%acija ok" %apa!no co$jeka mo"
i%le!ati strasno. !ok %a !omoroce mo" %naciti $eoma po%iti$ne st$ari&
Ra%ne teorije ljepote na r"%no le!aj" kao na ne!ostatak kojim je nekom
(ic" "skraceno ono sto (i po priro!i tre(alo !a m" pripa!a ili kao na
antite%" lijepom. kao na !is#armonij" koja nar"/a$a pra$ila proporcije&
9a!a postoje r"%na (ica i st$ari "mjetnost ima moc !a i# na lijep nacin
pre!sta$i 4!je je ranica !je lijepo pre!st$aljanje r"%no to r"%no ne cini
" i%$jesnoj mjeri pri$lacnimE 8re!nji $& Be posta$io se(i pro(lem lijepo
pre!st$aljanja !ja$ola. a to pitanje ce se opet ja$iti " romanti%m"& Heel
ka%e !a sa nast"panjem #riscansko sen%i(iliteta i "mjetnosti koja a
iska%"je sre!isnje mjesto %a"%imaj" (ol. patnja. m"cenje. smrt&
KANT GKritika mo-i s"3enjaH7 priro!na ljepota jeste neka lijepa st$ar.
"mjetnika ljepot aje lijep prika% neke st$ari& @a (i priro!n" ljepot"
pros"!io kao tak$" nije potre(no !a po%najemo materijalni" s$r#o$itost
2
Estetika Recepcija (skripta)
to pre!meta&.neo !a se pros"3i$anj" !opa!a samo 2orma (e%
po%na$anja s$r#e& Ali ako je neki pre!met !at kao proi%$o! "mjetnosti i
ako kao taka$ tre( a!a se prolasi lijepim. ("!"-i ! a"mjetnost " "%rok"
"$ijek pre!sta$lja nek" s$r#"."$ijek " osno$ "$ijek najprije mora posta$iti
neki pojam o tome sto ta st$ar tre(a !a ("!e& U pros"3i$anj" "mjetnike
ljepote -e isto$remeno morati !a se "%me " o(%ir i ta sa$r/enost st$ari.o
kojoj se " pros"3i$anj" priro!ne ljepote ne posta$lja pitanje& Lijepa
"mjetnost s$oj" oso(ensost ispolaja$a "pra$o " tome sto kao lijepe opis"je
st$ari koje (i po priro!i (ile r")ne ili ne!opa!lji$e& Pomame. (olesti. rat
mo" se lijepo opisati " $i!" "mjetniki# slika& 8amo r")no-a koja i%a%i$a
a3enje ne mo)e se pre!sta$iti onak$om kak$a je " priro!i a !a pri tome
ne "ni/ti s$ako estetsko !opa!anje&&
ROAENKRANI G Estetika r")noH7 pakao nije samo " etikom i
reliio%nom.pakao je i " estetskom& Uronjeni smo " %lo i " rije#.ali i "
r")no& Nije te/ko s#$atiti !a je r")no kao relati$ni pojam. ra%"mlji$o
samo " o!nos" prema nekom !r"om pojm"7 r")no postoji samo %ato /to
postoji lijepo koje pre!sta$lja njeo$" po%iti$n" pretposta$k"& Ka!a ne (i
(ilo lijepo. ne (i ni (ilo r")no %ato /to ono postoji samo kao neacija
pr$o& R")no.s$oj" proti$nost lijepom. mo)e samo ra%rije/iti "koliko se
$rati je!inst$" sa lijepim& I% to i%mirenja ra3a se (eskrajni mir koji " nama
i%a%i$a osmije#& U tak$om kretanj" r")no se oslo(a3a s$oje #i(ri!ne
eoistine priro!e.prepo%naje s$oj" nemo- i postaje komino& R")no je
relati$no %ato /to " se(i ne mo)e !a prona3e " se((i.neo " lijepom s$oj"
mjer"&
2& Leen!arna i "!esna (i-a
Kao pr$i sl"aj moao (i se na$esti GRoman o Aleksan!r"H koji opis"je
p"to$anja Aleksan!ra 5eliko. i koji potie i% pr$i# $jeko$a #ri/-anske ere&
2
Estetika Recepcija (skripta)
@r"i sl"aj je Gpo%na$anje priro!eH plinija 8tarije.enciklope!ija
s$e"k"pno %nanja to $remena." kojima se poja$lj"j" "!o$i/ni lj"!i i
)i$otinje& Fa"ni,ake2ali sa oima na le3ima i !$ije r"pe na r"!ima "mjesto
nosa i "sta. Herma2ro!iti, s je!nom !ojkom i o(a polna orana.Arta(anti i%
Etiopije koji #o!aj" nan"ti pop"t o$aca.Jastomati,koji "mjesto "sta imaj"
c$jeti- i #rane se na slamic". Astomori sas$im (e% "sta .a #rane se
mirisima. 'ike2ali,5lemi!i (e% la$e i sa oima i "stima n r"!ima.
Kenta"ri. Be!noro%i. Himere trolike %$jeri sa la$ljom la$om. Pimeji " (or(i
sa )!ralo$ima. $isoki tri pe!lja. 8kijapo!i s je!nom noom kojom $eoma
(r%o tre a po!i)" je ka! se o!maraj".kako (i (ili " sjenci oromno
je!ino stopala&
<& R")no " "ni$er%alnom sim(oli%m"
9istinna i teolo/ka misao to a!o(a mora nekako !a opra$!a postojanje
o$i# "!o$i/ta " s$ijet". a %a to (ira !$a p"ta& 8 je!ne strane "$r/-"je i#
" $elik" tra!icij" "ni$er%alno sim(oli%ma& I%$o!i se i!eja !a s$ako
%emaljsko st$orenje. -i$otinja. (iljka ili kamen ima moralno %naenje&
8asta$ljaj" se tako%$ani Gmorali%o$ani (estijarij"miH " kojima se s$akoj
po%natoj )i$otinj" i s$akom leen!arnom "!o$i/t" pripis"j" mistin ei
moralne por"ke& Aa!atak mnoi# sre!njo$jeko$ni# mistiara. teoloa i
1lo%o2a (i-e !a poka)" kako " $elikom sim2onijskom koncert" kosmike
#armonije sama "!o$i/a !oprinose Ljepoti cjeline& Aa ra(ana ma"ra
"!o$i/ta nijes" proti$a priro!i jer nastaj" (o)jom $oljom& Nijes" proti$
priro!e $e- proti$ one priro!e na koj" smo na$ili&
=& r")no koje je ljepoti neop#o!no
4ijom i % O$ernja ka%a-e !a ra%no$rsnost "$elia$a Ljepot"
"ni$er%"ma.pa s" tako "ni$er%alnom poretk" neop#o!ne ak i st$ari koje
2
Estetika Recepcija (skripta)
nam i%le!aj" neprijatne . "klj""j"-i i "!o$i/ta& U klimi romanti%ma i
!ekan!eti%ma pri%na-e se pri$lana mo- ro%ote i Ljepota Ka$ola&
>& R")no kao k"rio%itet priro!e
Na prela%" i%me3" sre!nje $ijek a" mo!erno !o(a mijenja se o!nos
prema "!o$i/t"&& "!o$i/te "(i s$oj sim(olini na(oj ina njea se le!a
kao na priro!ni k"rio%itet& Ne posta$lja se $i/e pitanje njeo$o opa)anja
kao lijepo ili r")no. $e- m" se pro"a$a o(lik& Kriterij"m je sa!a
Gna"niH.intereso$anje nije mistike $e- priro!njake nara$i&
2jepota medija
Pr$a polo$ina 2F$ijeka jje " %naki (or(e i%me3" ljepote pro$okacije i
ljepote potrosnje&
A5AN4AR@A ili ljepota pro$okacije
Ljepota pro$okacije je ona ljepota koj" n"!e ra%li-iti pokreti "mjetnicki#
a$anar!i i eksperimentali%ma& Umjetnost a$amnar!ni# pokret ase(i ne
posta$lja pro(lema lapote. jer se ona po!ra%"mije$a $ec na je!an !r"aciji
ancin !a i%L%o$e !r"st$o !a o$aj i!eal sale!a. !a $i!i lijepo " onim
st$arima na koje ne o(racaj" paLnj". " onim st$arima koje s" %a(ora$ljene.
%a(ranjene& To je neka $rsta po("ne prema priro!i. koja n"!i ciste jasne
2orme& 8a$remena "mjetnost je $rlo cesto nes#$acena. neposto$ana "
smisl" !a se posta$lja pitanje !a li je to Laista "mjetnost. ali onaj ko "s/ije
!a "tone " s"stin" moci e !a o$ori o !o%i$ljaj" lijepo i !o%i$lja" neke
st$ari ili ra!nje kao "mjetnicke&
Potrosacka ljepota
2
Estetika Recepcija (skripta)
Postji proti$rjecnost i%me!j" a$anar!ne "mjetnosti i !ijela oni# koji
na$o!no " o$oj "mjetnosti "L$aj". k"p"j" nera%"mlji$e sk"lpt"e. poja$lj"j"
se na i%loL(ama prateci sa$remene mo!ne tren!o$e. o!nosno prateci one
i!eale ljepote koje n"!i s$ijet komercijalne potrosnje. onaj roti$ koje se
$ise o! >F o!ina (orila "mjetnost a$anar!ni# po(reta& To je tipicna
proti$rjecnost 2Fo Rijeka i ne tre(a je pojasnja$ati&
9as me!iji s" " tom smisl" pot"no !emokraticni& N"!e mo!el ljepote %a
one koje je priro!a $ec o(!arila aristokratskom racio%nosc"& I!eali ljepote
na koje se osljanjaj" masme!iji pr$i# MF o!ina 2F&$& po%i$aj" se na
pre!loe Hstariji#N "mjetnosti& @o$oljno je pratiti 9iki am"sa i mini o! trece
!o pete !ecenije proslo Rijeka sa (i se $iOjelo kako se crte% prilao!ja$a
ra%$oj" $la!aj"ce estetsko senLi(iliteta& 9e!j"tim $remenom se "%
prilao!ja$anja ja% iLme!j" "mjetnosti pro$okacije i "mjetnosti potrosnje
smanji$ao& *'itlsi kaoprimjer+& U s$em" tome mas me!iji je!nosta$no $ise
ne pre!sta$lja" neki stan!ar!i%o$an mo!el niti je!inst$eni i!eal ljepote&
Iak se i " reklamam koje traj" ne!elj" !ana koriste isto$remeno
a$anar!na isk"st$a i mo!eli iL 2Fi# i <Fi# o!ina
R3("6 ' 2J$P1T3
9olo (i se reci !a se istraja$anje (arokne ljepote i " osamnaestom $iejk"
ima s$oje o(jasnjenje " sklonosti aristokratije ka prep"stanj" %i$otnim
%a!o$oljst$ima. !ok stroa neoklasicisticka kr"tost prisaje k"lt" ra%"ma.
!iscipline i prorac"na tipicne %a ra!jansk" klas" " "spon"& Ipak. pa%lji$iji
pole! ce "% staro !$orsko plemst$o lako opa%iti pre!"%imlji$o. mla!je i
poletnije plemst$o. ciji s" "k"si i o(icaji sa!a $ec %apra$o ra!janski.
mo!erni%atorski i re2ormatorski&
2
Estetika Recepcija (skripta)
O$oj kompleksnoj !ijalektici sloje$a i klasa o!o$ara je!nako slo%ena
!ijalektika "k"sa 0 sarolikoj rokoko ljepoti ne s"prosta$lja se samo je!an
klasici%am. $ec $ise klasici%ma koji o!o$araj" na ra%licite. katka!
me!j"so(no oprecne potre(e& Filo%o2 pros$etiteljst$a tra%i oslo(a!anje "ma
o! mal"stine mracnjast$a li (e% "ste%anja prostaje "% apsol"tno $la!ara
i a"torne $la!e& Ljepota neoklasici%ma je po!sticajna reakcija na "k"s
ancien reime. ali i potraa %a si"rnim. %naci. kr"tim i o(a$e%"j"cim.
pra$ilima&
8imptomatino je !a se no$atorski karakter klasici%ma ra3a i %a#tje$a %a
$e-om stroo/-" . !a i% potre(e %a $r/-om $e%om sa st$arno/-"
proi%ila%i pre$a%ila)enje relai%ma&
<& 5rto$i i palate,U stroosti ar#itrktonski# stilo$a.naroito " Enleskoj.
jo/ jasnije oit"jr !a je neoklasici%am reakcija na la)ni klasici%am " ime
rioro%no nat"rali%ma& Enleska ar#itekt"ra osamnaesto $ijeka i%ra)a$a
prije s$ea "%!r)anost i !o(ar "k"s. aispola$a o!l"no !istanciranje o!
(arokni# pretjeri$anja& Enleska aristokratija nema nimalo sklonosti ka
rammetanj" sopst$enim (oatst$ima. %a!atak koji se posta$lja jeste
pri!r)a$ati se pra$ila klasine . naroito Pala!ije$e sr#itekt"re& 'arokna
ar#itekt"r aje lijepa onoliko koliko i%nena!i %a"!i %a!i$i s$ojim
pretjeri$anjem. preo(iljem s$ojim i%"$ijenim linijama&
=& Klasici%am i neoklasici%am, " neoklasici%m" s"srije-" se !$ije
ra%liite ali spoji$e potre(e,in!i$i!"alistika stroost i ar#eolo/ka strast&
No$i klasici%am neme-e se kao kanan st$arni klasine Ljepote.kao no$a
atina. s#$a-ena i kao klasini rki ra! ali i kao inkarnacija (oinje
Ra%"ma.koj a"klanja (lisk" pro/lost& O$aj $i! i!e po! r"k" s Gar#eolo/kim
neoklasici%momH
2
Estetika Recepcija (skripta)
Ar#eolo/ko istra)i$anje,kro% nje ase ispolja$a o!"/e$ljenje p"to$anjima
" !aleke %emlje. " potra%i % a e%otinom ljepotom. i%$an e$ropski#
kanona& Ali traanja. iskopa$anja. i%no/enja r"/e$ina na $i!jelo sama po
se(i nijes" !o$oljn a!a o(jesne o$aj 2enomen, to !oka%"je ra$no!"/nost
ja$no mnjenja prema Herk"lan"m" :P<P& . samo !ecenij" prije
iskopa$anja Pompeje :P=Q& Koje o(ilje)a$a pra$" pomam" % antikim i
iskonskim& U perio!" i%me3" o$a !$a iskopa$anja e$ropski "k"s %naajno
je i%mijenjen na to j epres"!no "ticalo otkri-e !a se renesansna slika
klasino !"#a o!nosila %apra$o na !o(a opa!anja& Prema Hj"m" kritiar
mo)e !a o!re!i Gmjerila "k""saH samo ako je " stanj" sa se oslo(o!i
o(iaja i pre!ras"!a koji spolja "slo$lja$aj" njeo$ s"!. koji se pak mora
%asni$ati na "n"tra/njim k$alitetima kao /to s" %!ra$ i neoptere-enost
pre!ras"!ama kao i meto!" oso(enosti. isk"st$"& Ljepota nije po$e%ana
sa sa st$arima $e- se o(lik"je " "m" kritiara&
8"(ejekti$nosti G tjelesno "k"saH,sla!ak ili orak "k"s jela ne%a$isan je
o! njeo$e priro!e.a %a$isi o! "la "k"sa koji k"/a&
> &#eroji. tijela i r"/e$ine,i estetika r"/e$ina koj ase ra%$ija " !r"oj
polo$ini osamnaesto $ijeka i%ra% je am(i$alentnosti neoklasine ljepote&
9o"-nost !a ser"/e$ine pro/li# $remena opa)aj" kao lijepe. pre!sta$lja
no$in" potekl" i% netrpelji$osti prema tra!icionalnim pre!metima.kao i i%
traanja % ano$im temama.$an kanonski# stilo$a.koje je "slije!ilo&
M No$e i!eje i no$i s"(jekti,Estetika raspra$a $o3ena toom
osamnaesto $ijeka ispolja$a i%ra%ito ino$ati$ne crte " o!nos" n
arenesans" i (arok.koje joj !o!jelj"j" oso(enost i njoj s$oje$rsn"
mo!ernost,rije- je o o!nos" i%me3" intelekt"alaca i p"(like& U :Q&$ijek"
intelekti"lac ili "mjetnik s$e j emanj epo!$rn"t poni)a$aj"-oj
"slo$ljenostii. a %a#$alj"j"-i ra%$oj" i%!a$ake in!"strije os$aja i i%$jesn"
2
Estetika Recepcija (skripta)
ekonomsk" ne%a$isnost& Filo%o2 se mije/a sa kritiarem i komentatorom
k"lt"re i politike& Najpo%natiji kritiari to !o(a s" A!ison i @i!ro. pr$i
"$o!i no$o $re!no$anje imainacije.kao mo-i empirijsko "$i!a "
"mjetnik" ali i priro!n" Ljepot". posmatra kao proi%$o! interakcije
sen%i(ilno o$jeka i priro!e.nJ prostor" $i/estr"ko i%nena3"j"-i# i
/aroliko# o!nosa ije opa)anje %asni$a s"! o lijepom," o(a sl"aja /irenje
o$i# i!eja je " tijesnoj $e%i sa rasprostranjeno/-" /tampe& I%!a$ako
tr)i/te st$ara i no$e $i!o$e reao$anja i no$e 2r"stracije& To prika%"je
primjer Hoarta koji lo/e prola%i na tr)i/t" %(o naklonosti prema stranim
"mjetnicima. $e%ana %a narati$ni kontekst Ljepota potp"no "(i crte
i!ealno tipa.pa ne"slo$ljena (ilo kak$im tipom per2ekcije. i%ra% nala%i i "
no$im s"(jektima.
P Rene i strasti, Pre! kraj osamnaesto $ijeka,nakon (arokni# !ama
nast"paj" manje sen%"alne )ene.ali i slo(o!nije pona/anje& U lj"(a$nom
roman" osamnaesto $ijek aLjepota j e$i3ena "n"tra/njim okom strasti .
kro% preo$la3"j"-" 2orm" intimno !ne$nika& Osje-ajnost. "k"s. strasti
"(e neati$ni pri%$"k iracionalno.i kako i# ra%"m pono$o pri!o(ija.
sta$ljaj" se naelo (itke proti$ !iktat"re samo ra%"ma&s
Q 8lo(o!na ira ljepote, Iman"el Kant " GKritici mo-i s"3enjaH
posta$lja osno$e estetsko isk"st$a (e%interesno !opa!anja koje nastaje
" sale!a$anj" ljepote& Lijepo j eono /to se !opa!a ne (e%interesan nain. i
ne nastaje i% neko pojma niti se na pojam s$o!i, s to aje "k"s mo-
(e%iteresno s"3enja o nekoj st$ari kao !opa!anj" ili ne!opa!anj"7
pre!met !opa!anja je ono /to o!re3"jemo kao lijepo& Ka!a o nekom
pre!met" s"!imo kao o lijepom istina je !a ta!a smatramo !a na/ s"!
mora posje!o$ati "ni$er%alno $a)enje i !a s$i moraj" !a !ijele na/ s"!& I
ko! Kanta kao i ko! R"soa pris"st$"jemo o!st"panj" ra%"ma " stran"&
Ipak. Kant mora !a !op"sti pro!iranje " sistem elemenata koji nijes"
2
Estetika Recepcija (skripta)
racionalni. je!an o! nji# je opra$!anje pore! G prikla!ne ljepoteH i
Gneo!re3ene ljepote. neo!re!i$osti ara(eske i apstraktno&8 Romanti%am
-e nei%mjerno "$e-ati prostor neo!re3enje ljepote !o$o!e-i je !o
poklapanja sa Ljepotom "op/te& Ali prije s$ea Kant " U%$i/enom mora !a
prepo%na mo- ne"o(liene priro!e,o!$a)ne i $elianst$ene stijene. ol"jen
eo(lake.$"lkane&&& Ko! Kanta je jo/ na sna%i ne!oka%ana $jer a"
po%iti$nost priro!e " njene cilje$e i " njoj postoje-e skla!o$e& Racionaln
is#o! !o)i$lja$anja U%$i/eno %a Kanta je pri%na$anje ne%a$isnosti lj"!sko
"ma o! Priiro!e. %a#$alj"j"-i otkri-" o po!tojanj" ne%a$isnosti !"#a koja
mo)e !a pre$a%i3e s$ak" "ln" mjer"&
S &Okr"tna i mrana ljepota, tamna strana ra%"ma "pisana j e" same
Kanto$e %aklj"ke7 ne%a$isnost ra%"ma o! priro!e i neop#o!nost
nemoti$isane $jere " !o(r" priro!e"& Lj"!ki ra%"m ima mo- !a
!ematerijali%"je s$aki pre!met spo%naje kako (i a" o(lik" pojma !o$eo
" sopst$eno po!r"je.kako (i i%!ejst$o$ao ne%a$isnost o! njea& Okr"tn ai
(e%ona "potre(a ra%"ma sij es"mnj" !a Priro!a niti je lijepa niti r")na&
8$irepost se po!"!ara s lj"!skom priro!om. patnja je sre!st$o %a
!ose%anje %a!o$oljst$a. koje je je!ina s$r#a " s$ijet" os$ijetljenom
silo$itom s$jetlo/-" neome3eno ra%"ma. koji s$ijet nastanj"je s$ojim
ko/marima&
2
Estetika Recepcija (skripta)