Fakultet prirodoslovno-matematiih i odgojnih znanosti

Sveuilite u Mostaru
Studij: Zemljopis
Smjer: Turizam i zatita okolia
Ana Rupi
A!R"T#R$ZAM # %R&ATS'"(
)Seminarski rad*
Mentor: pro+,dr,s- .eljka /iljkovi


Mostar0 veljaa 1234,
3
SADRAJ
#&"5,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,6
3, A!R"T#R$ZAM,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,4
1, 7R85#&$(8T$ ZA RAZ&$TA' A!R"T#R$ZMA,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,9
6, STA:(8 A!R"T#R$ZMA # %R&ATS'"(,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,;
6,3, Agroturizam u 5alma-iji,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,<
6,3,3, 7regled po =upanijama,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,<
6,1, Agroturizam u $stri,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,32
6,6, Agroturizam u Zagre>akoj =upaniji,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,34
ZA'?(#@A',,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,3;
?$T8RAT#RA,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,3A
1
UVOD
%rvatska je zemlja s ouvanim seoskim destina-ijama0 na selu zapoinje o>nova
i prenamjena starih zaputenih imanja u seoska izletita0 prenoita0 pa i male hotele s
nekoliko zvjezdi-a, 7orast zanimanja za agroturizam razvija se usporedno s novim
modelima i programima za ruralni razvitak koji proizlaze iz re+orme poljoprivredne
politike0 ali i programa u okviru politike razvoja turizma,
# posljednjih nekoliko godina0 u okviru mjera hrvatske poljoprivredne politike0
osiguravaju se poti-ajna +inan-ijska sredstva za podizanje novih nasada vinograda i
vonjaka, $ako je rije o mjerama kojima se nastoji unaprijediti domau poljoprivredu0
pozitivne posljedi-e se oituju i u okoli-i0 jer uz nove nasade niu i nova izletita ili
oso>ito zanimljive vinske -este, :a mnogim imanjima sauvana je stara arhitektura
koja daje pose>an ugoBaj posjetiteljima iz ur>anih sredina, 7ripremaju se jela po starim
re-eptima i na nain kao prije sto i vie godina, # ponudi su sve >olja vina0 razvrstana
po sortama s geogra+skim podrijetlom, Svemu ovome pridonijele su izlo=>e vinara0
uljara0 medara0 klo>uara te pelara, "vakve mani+esta-ije do>ra su reklama i za
agroturizam,
Cilj ovog rada je o>jasniti to je to agroturizam te opisati stanje agroturizma u
%rvatskoj,
6
1. ARGOTURIZAM
, Agroturizam se u 8uropi poeo razvijati krajem 12, stoljea0 a od 3<<2,-ih
godina0 taj se o>lik turizma proirio i %rvatskoj0 pose>i-e u $starskoj =upaniji,
Agroturizam predstavlja o>lik turizma koji je ukorijenjen u lokalnoj zajedni-i i temeljen
na njenim geogra+skim o>ilje=jima0 tradi-iji0 kulturi i o>iajima, ) 'rajnovi0 A,0
7redovan0 M, 0 1233, *
Razlika meBu pojmovima ruralni turizam i agroturizam je u kriteriju prema
kojemu se de+inira0 pa tako ruralni turizam o>uhvaa turistiku aktivnost u ruralnim
prostorima0 dok agroturizam predstavlja povezivanje poljoprivrednih i turistikih
aktivnosti na gospodarstvu, $z navedenog slijedi da je za ruralni turizam va=an kriterij
prostora0 dok je za agroturizam va=an kriterij djelatnosti z>og kojeg se gospodarstvo
mo=e smatrati DagroturistikimE, 5akle0 kada govorimo o agroturizmu0 rije je o
odmoru na seljakom gospodarstvu )registriranom o>iteljskom poljoprivrednom
gospodarstvu0 poljoprivrednom o>rtu0 poljoprivrednom trgovakom drutvu d,o,o, ili
d,d,* s koritenjem usluga smjetaja prehrane0 pia0 za>ave rekrea-ije i drugih usluga u
o>iteljskim zgradama ili drugim o>jetkima smjetaja )kamp0 pansion0 hotel* u okviru
seljakog gospodarstva, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, *
">zirom na injeni-u da pojam agroturizam u nas nije jednoznano de+iniran
niti jednoznano koriten0 koristimo de+ini-iju "8C5a )"rganisation +or 8-onomi- Co-
operation and 5evelopment*, 7rema de+ini-iji "8C5-a0 agroturizam je sastavni-a
ruralnog turizma koji je podijeljen na: agroturizam0 ekoturizam0 avanturistiki i
izletniki turizam, Agroturizam se najee temelji na relativno malim poljoprivrednim
gospodarstvima0 koja poslovanje temelje na tradi-iji lokalnog podruja, Mo=e se rei da
agroturizam predstavlja spoj dviju razliitih djelatnosti turizma i poljoprivrede,
Spe-i+inosti i jedne i druge djelatnosti meBuso>no su povezane unutar jednog
poslovnog su>jekta0 o>iteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ) 'rajnovi0 A,0
7redovan0 M, 0 1233, *
4
2. PREDUVJETI ZA RAZVITAK AGROTURIZMA
7oljoprivredni-i0 vlasni-i o>iteljskih gospodarstava0 ukoliko se =ele >aviti
agroturizmom0 moraju pro-ijeniti odgovara li njihovo gospodarstvo pru=anju turistikih
usluga, 7rvi preduvjet je ista priroda F zrak i voda0 zdrava klima0 ouvan okoli0
slikoviti pejza=i koji nude mogunost slo>odne etnje i razgledavanja, Glizina rijeka0
jezera0 mora ili planinskih predjela omoguuje razliite o>like za>ave i rekrea-ije,
MeButim0 osim djevianske prirode0 turisti tra=e i udo>an smjetaj i veinu prednosti
koje pru=a moderna -iviliza-ija, ) Gri0 ',0 Frani0 R,0 Ru=i0 5, 0 1232, *
Groj stvarnih turistikih o>iteljskih )seljakih* gospodarstava u %rvatskoj jo
uvijek je nizak, MeButim0 velik je >roj mjeovitih o>iteljskih gospodarstava koja koriste
unajmljenu radnu snagu0 ili su po drugim o>ilje=jima >li=a razliitim prijelaznim
o>li-ima ugostiteljskih o>jekata u ruralnim podrujima, ) Gri0 ',0 Frani0 R,0 Ru=i0
5, 0 1232, *
Za razvitak turizma na o>iteljskim gospdarstvima potre>no je udovoljiti nekim
preduvjetima na razini gospodarstva:
- normativni F zakoni i propisi kojima se ureBuju turistika i ugostiteljska djelatnost u
o>iteljskim gospodarstvima )najva=niji0 ve spomenuti Zakon o turistikoj djelatnosti i
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti*0 kao i pravilni-i o zdravstvenoj sigurnosti0
veterinarskoj zatiti0 trgovini0 +inan-iranju,,,H
- organiza-ijski F organiza-ijski sustav utemeljen je na na-ionalnoj i lokalnoj razini, #
okviru Ministarstva turizma djeluje &ijee za razvitak malog i srednjeg poduzetnitva0
kao i strukovna udruga 'lu> lanova ESeloI0 agen-ija za razvoj i marketing %rvatski
+armer d,d,0 Zajedni-a turistikih seljakih gospodarstava pri %rvatskoj gospodarskoj
komoriH
- imovinsko-pravne F s namjerom spreavanja daljnje +ragmenta-ije o>iteljskih
gospodarstava u %rvatskoj i ustanovljivanje vlasnika i vrijednosti zemljita u >ivem
drutvenom vlasnitvuH
- prostorne i mjere zatite okolia F odnose se na donoenje uinkovite strategije
prostornog ureBenja i zatitu prirodnog i kulturnog nasljeBaH
9
- in+rastrukturne i razvojne F kako >i se postigao vii stupanj opremljenosti
komunalnom i drutvenom in+rastrukturom )zdravstvena zatita0 pote0 kole0 muzeji
itd,*H
- o>razovne0 kadrovske i promid=>ene mjere F s namjerom i -iljem usvajanja znanja
kako turizam0 kao dopunska djelatnost0 mo=e utje-ati na razvitak o>iteljskog
gospodarstva0 poljoprivrede i ruralni razvitak u -jelosti, ) Frani0 R,0 !rgi0 Z, 0 1221, *
!ra+ikon 3, Struktura predviBenih ulaganja
3. STANJE AGROTURIZMA U HRVATSKOJ
J
# %rvatskoj se0 prema Zakonu o turistikoj djelatnosti ):: AK<J0 l, J3*0
agroturizam de+inira kao djelatnost pru=anja ugostiteljskih usluga agroturistikih
gospodarstava ili pak kao >oravak turista u domainstvu koje je organizirano kao
turistiko seljako gospodarstvo radi odmora ili rekrea-ije, # novom Zakona o pru=anju
usluga u turizmu ):: JAK2;*0 u l, 4< de+iniraju se turistike usluge u o>iteljskom
poljoprivrednom gospodarstvu )"7!-u*: to su poljoprivredne0 umarske i sline
aktivnosti vezane za to gospodarstvo, S o>zirom da je hrana va=an element turistike
ponude na agroturistikim gospodarstvima0 pripremanje hrane i pru=anje usluga
prehrane0 pripremanje i poslu=ivanje pia0 kao i pru=anje usluga smjetaja regulirani su
Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti ):: 4<K260 33;K260 41K290 36AK2J* i pripadajuim
7ravilnikom o pru=anju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu ):: 11K<J0
4;K<;0 19K<<0 33;K260 3<JK26*, ) Gri0 ',0 Frani0 R,0 Ru=i0 5,0 1232, *
Razvoj ruralnog turizma0 odnosno agroturizma u %rvatskoj0 sustavno prati i
potie %rvatska gospodarska komora, Stoga je radi >olje organiza-ije i suradnje
vlasnika turistikih seoskih gospodarstava u %rvatskoj gospodarskoj komori 19,
listopada 3<<9, osnovana strukovna udruga pod nazivom Zajedni-a turistikih seoskih
gospodarstava, # okviru Zajedni-e djeluje struna slu=>a koja prati0 potie i usmjerava
rad0 te organizira savjetovanja i konzulta-ije za sve zainteresirane su>jekte, @lanom
Zajedni-e turistikih seoskih gospodarstava mo=e postati svaki vlasnik o>iteljskog
gospodarstva koji se pored osnovne poljoprivredne djelatnosti =eli >aviti dodatnom
turistikom aktivnou te ponaati u skladu s odred>ama Zakona u ovoj djelatnosti, #
1232, godini za>ilje=en je veliki porast >roja registriranih turistikih seoskih o>iteljskih
gospodarstava0 to prema njihovu miljenju govori o tome da su vlasni-i o>iteljskih
gospodarstava jasno prepoznali turizam kao va=nu dopunsku djelatnost, ) Gri0 ',0
Frani0 R,0 Ru=i0 5,0 1232, *
7rema izvjeu %rvatske gospodarske komore0 u %rvatskoj je 413 gospodarstava
registrirano kao turistika seljaka o>iteljska gospodarstva0 a 336 gospodarstva se >ave
turizmom kao dopunskom djelatnou, !ospodarstva su veinom izletnikog tipa0
;
kuaoni-e vina i rakije0 dok ugostiteljske usluge nudi tek 62L registriranih turistikih
o>iteljskih gospodarstava, ) Gri0 ',0 Frani0 R,0 Ru=i0 5,0 1232, *
# praksi0 agroturistiko gospodarstvo mo=e nuditi usluge spavanja i prehrane0
razliite o>like razonode )npr, jahanje0 vo=nja >i-iklom0 vo=nja na sijenu0 spavanje na
sijenu i sl,*0 prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda0 mogunost sudjelovanja u
raznim poslovima koje vlasni-i o>avljaju na svom imanju )hranjenje stoke0 >er>a
poljoprivrednih proizvoda0 pripremanje domae hrane i sl,*, :a gospodarstvu se mogu
ponuditi poljoprivredni proizvodi proizvedeni na tome0 ali i na drugom poljoprivrednom
gospodarstvu upisanom u #pisnik poljoprivrednih gospodarstava s kojim domainstvo
zakljui ugovor o razmijeni proizvoda0 no s podruja iste =upanije0 te ostali proizvodi
kao to su: gljive0 samoniklo >ilje0 pu=evi0 umski plodovi0 morski plodovi0 divlja0 koje
jedan od lanova domainstva u>ere0 odnosno ulovi0 sukladno pose>nim propisima iz
podruja zatite prirode0 poljoprivrede0 lovstva i ri>arstva, ) Skupina autora0 122J, *
Strategija ruralnog razvoja Repu>like %rvatske od 122A, do 1236, pose>i-e
naglaava va=nost agroturizma u -ilju privlaenja turista u vlastito podruje te stvaranje
dodatnog prihoda,
Ta>li-a 1, 7rikaz >roja registriranih turistikih seljakih gospodarstava po =upanijama
.#7A:$(A
TS"! GR"( 'R8&8TA #S?#!8
7R8%RA:8
5u>rovako-
neretvanska
;; 16 ;2
$starska J4 196 4;
Splitsko-
dalmatinska
63 31 63
Zagre>aka 62 43 1A
$zvor: Mikin0 ?,0 MaBer0 G, )122A*: Aktualno stanje turizma na ruralnom prostoru %rvatske 122A0 Sektor
za turizam0 %!'0 Zagre>0 http:KKMMM,hgk,hr
A
3.1. Agroturiz! u D"!#i$i
5alma-iju karakteriziraju oto-i0 ov-e0 krovitih predjela 5almatinske Zagore i
raskonih gradova na moru0 kao i malih ri>arskih naselja, Ri>arenje kao tradi-ionalna
aktivnost jo se uvijek odr=alo na malim oto-ima i gradiimana moru0 te e svaki pravi
domain ponuditi -rno vino i +riku ri>u0 a mo=e i prut ili pak pravi ovji sir, Seoski
=ivot u 5alma-iji naj>olje je iskusiti na krtom kru ili otoiu gdje osim sun-a0 ova-a i
mira prirode0 te daka vjetra0 nieg drugog i nema, ) Cetinski0 &,0 'uen0 8,0 'ati-a0 5, 0
3<<9,*

5alma-ija ima velike poten-ijale razvoja agroturizma koji je znaajan z>og toga
to gospodarski razvija ruralna podruja 5alma-ije te zapoljava i zadr=ava
stanovnitvo u njima istovremeno uvajui0 njegujui i promovirajui kulturnu i
prirodnu >atinu dalmatinskih krajeva te dopunjuje ve postojeu turistiku ponudu
jedinstvenim0 autohtonim proizvodom i do=ivljajem, ) Cetinski0 &,0 'uen0 8,0 'ati-a0
5, 0 3<<9,*
Razvoj agroturistike ponude idealna je prilika za gospodarski uzlet ruralne
5alma-ije, &a=nost i znaaj agroturizma za razvoj 5alma-ije prepoznale su etiri
dalmatinske =upanije i 7rogram #jedinjenih naroda za razvoj )#:57* koji je u
okviru 7rojekta C"AST osnovao 7rogram za poti-anje zelenog poduzetnitva s jednim
od prioriteta poti-anja razvoja agroturizma u 5alma-iji, 'roz 7rogram se provodi niz
aktivnosti od podupiranja razvoja itavog sektora do pomaganja individualnim
agroturistikim poslovnim projektima, ) Cetinski0 &,0 'uen0 8,0 'ati-a0 5, 0 3<<9,*
3.1.1. Pr%g"%& 'o (u')i$!
# Zadarskoj =upaniji je registrirano 43 domainstava koja se >ave agroturizmom
te est domainstava koja su iskazala interes za registra-iju, 5isperzija domainstava
nije ravnomjerna na -ijelom teritoriju =upanije, :ajvie domainstava smjestilo se u
zaleBu Zadra0 a najmanje na oto-ima0 dok podruje !raa-a i 5ugi otok ne >ilje=e ni
jedno seosko domainstvo, ) Gri0 ',0 Frani0 R,0 Ru=i0 5, 0 1232, *
<
/i>ensko-kninska =upanija >ilje=i 13 seoska domainstva, :i u ovoj =upaniji
razvoj agroturizma nije ravnomjerno rasporeBen, :ajvie domainstava registrirano je
oko Skradina i 5rnia te uzaleBu 7rimotena i uz :7 'rka0 dok podruje oko 'nina ne
>ilje=i ni jedno domainstvo, ) Gri0 ',0 Frani0 R,0 Ru=i0 5, 0 1232, *
'ad je o Splitsko-dalmatinskoj =upaniji rije0 >roj agroturistikih imanja popeo
sena 63, :o0 u ovoj =upaniji domainstva su ravnomjerno rasporeBena na -ijelom
teritoriju, $pak0 vei >roj registriran je u unutranjosti otoka Graa i &isa0 dok Zagora i
zao>alje >ilje=e neto manji razvoj agroturizma, ) Gri0 ',0 Frani0 R,0 Ru=i0 5, 0
1232, *
5o>ri su preduvjeti0 pa i rezultati u 5u>rovako-neretvanskoj =upaniji0 gdje su
prirodni preduvjeti idilini )mir i tiina0 klima0 mogunosti za razvoj poljoprivrede i
proizvodnje Nzdrave hraneN,,,*0 te ouvana kulturna >atina kao jo jedan od im>enika
za razvoj agroturizma, 5u>rovako-neretvanska =upanija >ilje=i najvei >roj seoskih
domainstava u %rvatskoj F ak ;; domainstava, $ ovdje su domainstva ravnomjerno
rasporeBena na podruju -ijele =upanije, :eto vei >roj se nalazi na podruju 'onavala
i 5u>rovakog primorja0 dok manji >roj >ilje=i podruje doline :eretve, 5anas su vrlo
sla>o razvijeni oto-i i dijelovi zaleBa0 dok je o>ala njen najrazvijeniji dio0 a oso>ito je to
sluaj sa 5u>rovnikom i njegovom okoli-om, S o>zirom na svoje resurse i atrak-ije
turizam =upanije je danas razvijen0 ali se taj razvoj +okusira na o>alu0 kroz snagu
5u>rovnika, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, *
3.2. Agroturiz! u I*tri
&eliku ulogu u razvoju agroturizma u $starskoj =upaniji imala je Turistika
zajedni-a $starske =upanije0 a uz potpore +inan-ijske prirode0 razvoju ovog o>lika
turizma pridonijele su i razliite promo-ijske aktivnosti )katalog0 Me> strani-a0 sajmovi i
prezenta-ije*, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, *
Sama ponuda agroturizma raznolika je i spe-i+ina, $ to od >oravka u
tradi-ionalno ureBenim0 am>ijentalnim smjetajnim kapa-itetima0 dru=enja s
32
=ivotinjama0 sudjelovanjau seoskim radovima0 pjeaenja i vo=nja >i-iklom0 >avljenja
ekstremnim sportovima0u=ivanje u gastro deli-ijama )vino0 prut0 sir0 tartu+iO*0 jednom
rijeju idealno za aktivani antistres odmor daleko od ur>ane -iviliza-ije, :a tim
domainstvima vlasni-i se >ave poljoprivredom i proizvodnjom tradi-ionalnih
proizvoda koji se mogu direktno kuati0 alii nauiti kako se spravljaju domai istarski
spe-ijaliteti, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, *
:a podruju $starske =upanije projekt razvoja agroturizma osmislili su
=upanijski "djel za turizam i trgovinu te Turistika zajedni-a $starske =upanije0 uz
potporu =upanijskog "djela za poljoprivredu, 7rojekt je pokrenut radi o>ogaivanja
turistike ponude u skladu s trendovima na svjetskom turistikom tr=itu0 radi ouvanja
i razvoja ruralnoga prostora gospodarskim o=ivljavanjem0 radi valoriza-ije i
predstavljanja prirodnoga i kulturnoga naslijeBa ruralnoga prostora0 ouvanja
tradi-ionalnoga graditeljstva0 o=ivljavanja i poti-anja zanatstva i dr, "stvarivanje
projekta zapoelo je 3<<;,0 kada je izdan i edukativni katalog namijenjen moguim
agroturistikim domainstvima, !od, 3<<A, tiskan je katalog Istra agroturizam,
ruralni turizam, eko-turizam, prvi takve vrste u %rvatskoj0 koji je o>uhvatio 1;
domainstava0 )od njih je 36 ponudilo i smjetaj s ukupno 32A kreveta*, "d tada se
svake godine priprema novo i dopunjeno izdanje kataloga, # $starskoj su =upaniji 1232,
>ila A4 agroturistika seoska domainstva s kapa-itetom od 693 kreveta, ) 'rajnovi0
A,0 7redovan0 M, 0 1233, *
7rema marketinkoj kategoriza-iji Turistike zajedni-e $starske =upanije
agroturistika su domainstva 1232, podijeljena u est kategorija, 7rva0 u koju ulazi 12
domainstava0 odnosi se na a, u u=em smislu te posjetiteljima nudi hranu0 smjetaj i
o>avljanje tipinih seoskih poslova, # drugoj su kategoriji 41 domainstva koja nude
smjetaj u seoskim kuama za odmor, Trea kategorija o>uhvaa etiri seoska o>iteljska
hotela, # etvrtoj su domainstva sa so>ama i apartmanima tradi-ionalne )61
domainstva* i novije arhitekture )J4 domainstva*, 7etoj kategoriji pripadaju dva
domainstva koja se >ave ekoturizmom0 a estoj 12 domainstava koja nude samo
uslugu prehrane, # pose>noj su kategoriji kuaoni-e namijenjene prodaji iskljuivo
tradi-ionalnih istarskih proizvoda iz vlastitoga domainstva )prut0 sir0 masline0 med*,
) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, *
33
7rosjena je popunjenost kapa-iteta vie od 332 dana godinje0 s tenden-ijom
porasta iz godine u godinu, 7rosjean je >oravak gostiju na seoskim domainstvima pet
dana, "sim tiskanja kataloga0 marketinke aktivnosti vezane uz agroturizam odnose se
na odr=avanje prezenta-ija0 predstavljanje na sajmovima i na Me>-strani-ama Turistike
zajedni-e $starske =upanije, $, 5, Riva tours iz MPn-hena0 jedini touroperator koji je
istarski agroturizam uvrstio u svoje kataloge i >roure0 ponudio je domainstva
njemakom i nizozemskom tr=itu, :a poti-aj Turistike zajedni-e $starske =upanije i
"djela za turizam osnovana je 3<<<, udruga Agrotour %istria0 kojoj je -ilj po>oljati
kvalitetu pru=enih usluga ujedinjavanjem davatelja usluga u agroturizmu, ) 'rajnovi0
A,0 7redovan0 M, 0 1233, *
$z svega navedenog vidljivo je da vodee mjesto $stre u hrvatskom ruralnom
turizmu uzrokovan prirodno geogra+skim0 prometnim i kulturnim pogodnostima0 ali i
najranijom in-ijativom u koju su ukljueni svi potre>ni +aktori )lokalna zajedni-a0 +inan
-ijska potpora*0 to je ostavilo znaajne posljedi-e na prostorne0 so-io - ekonomske i
demgra+ske strukture, Zapoet pro-es odvija se planski i u stalnom je napredovanju
imo=e >iti putokaz razvoja ruralnog turizma u ostalim hrvatskim regijama, ) 'rajnovi0
A,0 7redovan0 M, 0 1233, *
!ra+ikon 1, ">li-i proo-ije agroturizma u $stri )$zvor: Rezultati istra=ivanja na znanstvenom projektu
MZ"/-a NAgroturizam F element odrQ=vog razvojaN0 $nstitut za poljoprivredu i turizam0 7ore0 122;-
1232, godina*
31
# %rvatskoj je aktivno udru=enje RR#RA?$S - konzor-ij agroturizma i ruralnog
turizma $streS0 koji predstavlja ugovorno interesno povezivanje dionika agroturizma i
ruralnog turizma $stre kroz autonomnu i pro+esionalnu institu-iju, "snovni -ilj
povezivanja0 udru=ivanja sudionika ruralnog turizma je stvaranje dodane vrijednosti,
$stra u %rvatskoj prednjai u ovakvom o>liku ponude, 7onuda agroturizma u $stri vrlo
je raznolika0 a osim >rojnih prirodnih i kulturnih ljepota i povijesnih znamenitosti0 u
ponudi se mo=e nai >oravak u tradi-ionalnim ureBenim o>jektima0 promatranje
=ivotinja0 kole jahanja0 sudjelovanje u seoskim radovima0 pjeaenje i >i-iklizam0 te
>avljenje ekstremnim sportovima, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, *
Tu je i raznolika gastronomska ponuda u kojoj se istiu vino0 tartu+i0 prut0
maslinovo ulje i sir, $starska =upanija prednjai0 ne samo s prvim aktivnostima u prav-u
razvoja agroturizma0 ve i u promo-iji ove djelatnosti i eduka-iji )o>javljen prirunik o
agroturizmu* i razvoju poti-ajnih kreditnih linija, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, *
3.3. Agroturiz! u Zgr%+,-o$ (u')i$i
Zagre>aka =upanija se ne mo=e pohvaliti da raspola=e s velikim smjetajnim
kapa-itetom: 34 hotela i motela0 te 19 ostalih smjetajnih o>jekata, # smjetajne
kapa-itete veinom u>rajamo vlasnitvo malih poduzetnika kao to su: moteli0 pansioni0
prenoita0 gospodarstva0 lovake kue0 kleti i kampovi, Smjetajna ponuda je najvea u
podruju oko $vani !rada0 (astre>arskog i Samo>ora i ini ;AL od ukupne ponude,
7otra=nja0 odnosno zahtjevi tr=ita su neto vei0 pose>i-e kad su u pitanju gospodarstva
koja se >ave agroturizmom, 7rihod od agroturizma podrazumijeva prihod od
ugostiteljskih usluga0 usluga smjetaja0 usluga sportsko-rekreativnih aktivnosti0 te
prodaje vlastitih proizvoda na imanju, 7rema rezultatima0 1224, godine ostvaren je
prihod od J0; milijuna kuna, ) !rgi0 $, 0 Cerjak0 M, 0 1233, *
:ije neva=no spomenuti kako je Zagre>aka =upanija jedna od rijetkih koja ima
pose>an program poti-aja za razvoj agroturizma, "sim to su 1229, godine usvojene
smjerni-e razvoja agroturizma u =upaniji0 aktivnosti razvijanja turistiko-rekreativnih
sadr=aja sa agroturizmom u okviru o>iteljskih gospodarstava uz oglednu proizvodnju
Tzdrave hraneT predviBene su i $$, $zmjenama i dopunama 7rostornog plana Zagre>ake
36
=upanije iz 122;, godine, Zagre>aka =upanija ima znaajan poten-ijal za razvoj
agroturizma, 7oten-ijal je u poljoprivrednim mogunostima0 geogra+skom polo=aju0
>lizini Zagre>a i do>roj prometnoj povezanosti sa drugim dijelovima %rvatske, Za
mnoge stanovnike ur>anih sredita agroturizam je novina0 rijetko koritena, Zvana je i
Nzagre>aki prstenN0 smjetena je u sredinjem dijelu sjeverozapadne %rvatske, Zauzima
6,2;A kvadratnih kilometra na kojem =ivi oko 62< tisua stanovnika, ) !rgi0 $, 0 Cerjak0
M, 0 1233, *
Spe-i+ian geogra+ski polo=aj0 uz samu grani-u sa Slovenijom te u neposrednoj
>lizini Zagre>a0 ovu regiju ini va=nim raskri=jem europskih prometnih putova i
znaajnim tranzitnim podrujem, Zagre>aka =upanija danas jedna od gospodarski
naj>r=e rastuih domaih regija0 a svojom >ogatom povijeu0 tradi-ijom0 kulturom0
ouvanom prirodom0 gastronomskom ponudom i prekrasnim =ivopisnim krajoli-ima
prometnula se u pose>no atraktivnu zelenu izletniko-turistiku destina-iju, @inei
prsten oko hrvatske metropole =upanija je uspjela spojiti suvremeni ur>anizam i ouvati
tradi-ionalne narodne o>iaje i vrijednosti, Zahvaljujui tome0 razvio se i agroturizam,
# prilog agroturizmu ide i pojava nekoliko drutvenih pro-esa, #z poveanje >roja
domaih i stranih gostiju0 poveava se i >roj ekoloki osvijetenih potroaa, 8koloki
osvijeteni potroai najee su i do>ri poznavatelji pro>lematike )kvalitete ponude*
agroturizma, TakoBer0 sve je vei >roj zaposlenih stranih dr=avljana u veleposlanstvima0
poduzeima0 -ivilnim udrugama i slino0 kao i lanova njihovih o>itelji, :avedeno
poten-ijalno tr=ite zahtijeva nove i drugaije o>like0 od dosadanjih0 turistike
)jednodnevne i viednevne* ponude to je zasigurno i agroturizam, #z navedene
mogunosti razvoja agroturizma0 postoje i ogranienja, :eka od njih su:
neprepoznatljiva ponuda ruralnog turizma u -jelokupnoj turistikoj ponudi0 nepostojanje
integriranog marketinga0 nedoreen zakonski i institu-ionalni okvir koji nedovoljno
potie razvoj agroturizma0 i slino, ) !rgi0 $, 0 Cerjak0 M, 0 1233, *
!lavni razlozi nekoritenja agroturistikih usluga su nezainteresiranost0
nein+ormiranost0 nedostatak prigode0 +inan-ijski razlozi0 pre+eren-ija mora te veza sa
selom, (edan od znaajnih pro>lema za agroturistika gospodarstva je sezonalnost te
neravnomjeran raspored posjeta tijekom tjedna to je pose>i-e naglaeno sa aspekta
potre>a radne snage, ) !rgi0 $, 0 Cerjak0 M, 0 1233, *
34
Ta>li-a 6, #spored>a osnovnih drutveno-ekonomskih pokazatelja Zagre>ake i
$starske =upanije
7ovrina km
1
L
poljoprivrednog
stanovnitva
L
poljoprivrednih
kuanstava
L dolazaka
turista u odnosu
na ukupan >roj
u R%0
1229, g,
Zagre>aka 6,29A J0; 420J 206
$starska 6,4;J 10J 3A0; 1903
$zvor: 5ZS
ZAK.JU/AK
39
%rvatska kao zemlja s rijetko ouvanim seoskim destina-ijama0 zapoinje
o>novu starih zaputenih imanja i njihovo pretvaranje u seoska izletita0 prenoita i
male o>iteljske hotele, 7roirivanje poljoprivredne djelatnosti pru=anjem dodatnih
turistikih usluga postaje nu=no0 jer se tako >olje plasiraju proizvodi i poveava
o>iteljski dohodak, 'ontinentalni dio %rvatske ima pose>ne prednosti za razvoj
agroturizma,
# %rvatskoj jo uvijek ne postoji jednoznana de+ini-ija pojmova ruralni
turizam0 turizam na seljakim gospodarstvima0 agroturizam, #nato tome0 mnoga
o>iteljska poljoprivredna gospodarstva su prepoznala agroturizam kao dodatni izvor
prihoda te uz osnovnu poljoprivrednu djelatnost uvode i razne o>like turistikih
aktivnosti, Stoga mo=emo zakljuiti da je ruralni turizam0 pa tako i agroturizam jo
uvijek nedovoljno iskoriteni poten-ijal u hrvatskoj turistikoj ponudi, Razvoj
agroturizma0 izmeBu ostalog0 omoguuje stvaranje novih radnih mjesta0 zadr=avanje
mladih u ruralnim sredinama0 na o>navljanje stam>enih i drugih o>jekata0 te uvanje
tradi-ije i o>iaja ruralnog kraja,
,
.ITERATURA
3J
3, Gri0 ',0 Frani0 R,0 Ru=i0 5, 1232,0 UhV Agrotourism F oMnerTs opinion0
(ournal o+ Central 8uropean Agri-ulture0 &ol 33K3
1, Cetinski0 &,0 'uen0 8,0 'ati-a0 5, 3<<9,0 Mjesto i uloga ruralnog turizma u
Strategiji razvoja hrvatskog turizma0 Zagre>
6, Skupina autora 122J,0 %rvatski turizam: plavo0 >ijelo0 zeleno, Zagre>: $nstitut za
turizam
0E1 IZVOR
3, Agroturistika ponuda Zagre>ake =upanijie F ogranienja i mogunosti
http:KKhr-ak,sr-e,hrK;6<19 )1<,3,1234,*
1, Agroturizam na o>iteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u %rvatskojF
7retpostavke i izgledi razvitka http:KKhr-ak,sr-e,hrKindeW,phpX
idY-lanakYjezikZ3<243[shoMZ-lanak )3J,1,1234,*
6, Strateko upravljanje razvojem ruralnog turizma F pro>lemi i smjerni-e
http:KKhr-ak,sr-e,hrKJA123 )1A,3,1234,*
3;