TOVIEA stanju, vjerovafrro, da proguta hi[iade takvih titana kao
LOBACEVSKOG 5to je Njutq a ipak da se na Zemlji nikada ne dotle do ra4iainjenja..." Jano3Boljai se zato okrenuovojnidkom pozivg postav5i izvarnedan oficir. Ali nasljedna bolest ne moZe se izbjeci, on je tajno poku5avao da rijeii peti Euklidov poshrlat Ali u trenucima otkrovenja on shvati da se moZe i4raditi geomehija koja je zasnovanana sasvim suprotnomaksiomu,koji 6e dozvoljavatida sekoz jednu tadku u datoj ravni (shvacenoj sada ogranidenije) povude bez- broj pravih koje su paralelne datoj pravoj u istoj ravni. Ovu svoju ideju Boljai je Stampao u dodatku knjige woga oca, pod naslovom: Appendix scientiam apatii abso- lute veram exhibens,5to zabrinuti otac Saljesamom Gausu. Devetnaestivljek donio je matenraticinesludeneprodore Gaus odgovara da je mladi6 u pravq postoji zaista nova geometija koju je on sam vec nazvao neeuklidskom. Tako u oblasti koje su se dinile apsolutno fantastidnim i koje je jednim pismom Gaus obradovao oc4 a rastulio sin4 je kantovska logika osporavala kao moguce. Ono 5to je vaZilo dvije hiljade godina kao istin4 dini se de.Inim. dije je samoljublje bilo povrijedeno. Zelio je prioritet u jednom tako vainom pitanju.IGda se pojavilana qjemadkom Euklidovsku geometriju, medu prvima, napao je ltalljan Sakjeri, ali njegov doluz petog Euklidovog postulataizgubio knjiga Lobadevskog(1840), Jano5 Bo[ai je bio potpuno uniSten kao matematidar. On nije objavio viie nilta do se u prostoru i wemenq pro5av5ineopaZeno.Gaus je uodio da mora postojati geometrija koja se nece zasnivati na stojno nale palnje. Sta mu se to desilo?Da li je to bio petom Euklidovom postulatu,ali on, shodno spartanskojmu dovjek samo jednog poduhavata,pisac samo jedne knjige, prirodi, nije publikovaosvoje hipoteze. kako se to obidno kale u kqiiZevnosti, koji otkriva da je U matematidkipotpuno anonimnoj Pe5ti,jedan mladi tu ,,njegovu" kqiigu drugi vei napisao, i to mnogo bofie od matematidar bio se drznuo da dime u svetiqju euklidske njega samoga? Te5ko je odgovoriti na to pitaqie. Tqi geometrije.Bio je to JanoI Boljai, neobidnalidnost diia drugi bio je mnogo snaln[ia lidnosl titrankoga niie progutal4 je biografija, ili njen osnovni dio, dobra pouka mnogim kako je pretpostavljaoFarka! Boljai, ta provaliia, nego je mladim naudnicima i danas. Jano5, ili Johan, Boljai, iz svogdalekogKazanapodariosvijetuideje koje su radikalno studirao je u Gentingenu,jer je njegov otac, nastavnik izmijenile pogled na geometriiu, onako radikalno kako matematikeFarka5Boljai, Zelioda sinu pruli solidnoobrazo- je Kopemik ianijenio Ptolemejew sliku neba vaqie na najbofem univerzitetu. Farkas Boljai niie bio Nikol4i Ivanovid lnbadevski rodio se 2. ll. 1793. potpuno nepoznat u matematici svog dob4 dopisivao se godine u makarjevskomokrugu, gubemijaNitqii Novgorod, i sa Gausom. Nqjbolie godine Zivota protradioje dokazu- kao drugi sin nileg drlavnog slulbenika koji je umro judi dudni peti Euklidov postulat o paralelnim pravama, kada je qiegovom sinu bilo tek sedam godina. Smr6u bezuspjelno,ruravno. oca, koji je uspijevaonekako da prehrani svoju porodicu, Sin je naslijedioodevustrast"Iemu se stari matomatidar nemaltina se useljava u kudu. Mqika Praskovjalvanova nije mnogo obradovao.Molio ga je da se okani jalova seli se sa svoja dva sina u Kaean,kako bi ih odlkolovala, posla,gotovo proro0kimrijedima:,,Ti treba da se odrekneS Obojicasu primUeniu gimnaziiu kao vojni stipendisti,gdje te odwatne veze koja te mole li5iti odmora, zdrav[ia, Nikolqi briliira u matematicii klasilnim predmetima,On je prirqier apsolutno nadarenog {ieteta, jedan iz velikc mira i svih radosti livota. Trli nezqialliivi ambis je u plejade rano iskazanih matematiCara. U letrnacstoj godini Nikolqj lvanovil se upisuje na Kazanski univerzitel" na akademskogzvaqju,samjc distio pra5inu,prao pod, katalogisao kojem je radilo nekoliko izvanrednih evropskih naudnika. inventar, bio alfa i omega muzeja i biblioteke, kao i Bilo je to nuIno, jer je univerzitet bio tek osnovan. samog fakulteta- NiSta mu nije padalo te5ko, Ielio je samo Savladav5isavr5enonjemadki jezik, bri[iirqlu6i u matematici, da radi. Lobadevski je morao omiliti 4iemalkim pedantnim profeso- S pron\ienom drlavne vlasti lobadevski je unapreden rima. I on sam bio je izuzetno pedantan. U svemu je u rektora Univerziteta u Kazanu. Pod qjegovom upravom dolnzi volio marliivost i red. Te 6e ga osobine krasiti cijelog do znadqinogreorganizovaqjaprilidno zaparloZeneustanove,do Zivota. dovodeqia novih strudqiaka,do pospje5ivanjamnogih poslova" Potpomognutizvanrednim profesorima, koji su se radovali Iobadevski niie izbjegavao ni jedan posao, samo ako je $to im posao n[ie zaludan, narodito astronomom Litrovom, smatrao da je njegova pomo6 tu neophodna. Radio je koji je jo5 u BeIu stekao svjetski ugled, l,obalevski za Cetvoricu, Iak i u biblioteci i ,muzeju, gdje su bili je napredovao brzo i sigumo. On je u osamnaestd go- primljeni sluZbenici za taj posao. 7.elio je sve da uredi dini stekao sl,epen magistra, iako su se dinovnici nadleZni po vlastitoj volji, a to je bilo mogu6e samo uz lidno an- za unapredenjebunili protiv predloga profesora Univerziteta. gaZovanje na svim mjestima. Upoznao se bio sa arhitekturom, Ali profesori su bili odludni ijedinstveni, Nikolaj je magistrirao kako bi mogao da nadgledadogradnju univerzitetskih zgrada" s najboljim mogu6im ocjenama koje je izgradio potro5iv5i manje novca od sume koja je Po5to je njegov brat, koji je predavao niZu matematiku, bila namijenjena za taj posao. Zgrade su bile veoma lijepe oti5ao na bolovanje, Nikolaj lvanovil je preuzeo njegovo i Lobadevski se ponosio njima n{esto. Poslije dvije godine napredovao je dalje, postavljen Zahvaljujudi Gausu, Lobadevski je 1842. godine bio je za vanrednog profesora, da bi sa 23 godine postao izabran za spoUnjegdopisnika Kraljevskog druStva iz Getin- redovni profesor. Nije to bio ni lak ni veseo posao. gena. Bila je to godina velikog poZara u Kazanu, u kome U Ruslji naudnik je ako se kojim sludajem desio wijednim je izgorio dio divnih zgrada koje je Lobadevski projektovao i obdarenim, desto bio, meta lljene birokratije koja je neu- i sagradio. Ali on je posjedovao ogrornnu energiju koja mu radene poslove jednostavno, bez ikakva obja5njenja i skru- je pomogla da ponovo izgradi sve Sto je poZar uni5tio, pula, prebacivala na nesre6nu vrijednicu. Tako se desilo kako bi njegov stvami dom, Univerzitel ponovo zablistao da je lobadevski uz matematiku predavao astronomiju, punim sjajem. fiziku, dovodio u red neuredenu biblioteku, sredivao bogat i lobadevski je prvi put rezultate wog rada na izgradnji nesreden muzej. Prirodno, za svoj trud je dobio mnoge ordene, neeuklidske geometrije saop5tio FiziEko-matematidkom druStvu njegove su grudi, kako bi rekli Francuzi, a kako prikazuje izY:azarnjo5 1826. godine, ali bez ikakva odjeka. Tek 1840, poznata slik4 zaista dobro dekorisane. Volio je da se kiti kada je sam Gaus saznao za veliki rad svog ruskog wojim ordenima i tako okicen prisustuuje paradama i pri- kolege, Lobaievski postaje slavan u svljetu, mada joS jemima- Bio je dovjek u svim tokovima Zivota, niSta mu samo u uskim krugovima specijalista- nije bilo strano ni mrsko. Od Lobadevskog su nadleZni Kada je u Kazanu izbila velika epidemila kolere, traZili i da bude, pored ostalog, konfident On je i to Loba[evski se medu rijetkima digao protiv weitenika koji sr1 bio, na zadovoljstvo i vlasti i slobodoumnih. okupljaju6i narod na molitve, pospjeSivali samo Sirenje zaraze. Zahvaljuju0i svim tim wojim zaslugam4 lobaEevski On je sluibenicima fakulteta naredio da svoje porodice dove je na kraju dospio do poloZaja dekana fakulteta za matematiku du u prostorije fakultet4 gdje su, skupa s jednim diielom i fiziku On je i dalje bio bibliotekar i direktor muzeja- studenata, uspjeli da preiive veliki pomor. DrZali su zatvorene Bez obzira na napredovanje, do kojeg je dolazilo u tom prozore, nisu dozvoljavali posjete, fuanu su sveli na najnuZniiu razdoblju qiegova Zivota, ti mu poslovi ostajahu kao stalna nferu. Tako je Lobadevski uspio da tu smrtnost svede samo duZnost Radio je ono Sto je bilo znatno ispod njegovog tn 2,50/0, Sto je bio veliki podvig" (Slidno je uEinio J. S. .&h ss svojomporodicomu vriiemevelikcepidcmiie matemutiko.lpak, ,,napad"na tradicionalnuelcmentarn Spanskog gripa u Njemadkoj.) geometriiuostqjen4lviSidometqjegovauma. Veliko.Euklidovo Poslile svega Sto je bio ulinio za Univerzitet i za dielo staialoje vi5e od dvije hiliadegodinaneprikosnoven g.g ryrod Lobalevski kao nagradu dobio raz{e5eqle, u matematici.kao dio boljcg poslanja[ludima'Osim togr, rtru otkaz na sve dulnosti -je na Univerzitetu. Ostao je, Euklidovageometrijase odnosilana Zemlju koja nije lopta, grostg relelo, bez posla, i to bez ikakva objaS{enja. nego ploda.Otuda se qiegovpeti postulatne moZe pdm|e- J peoeserceungodtne,snaZnauma i tilela,nalaose bulvalno niti na geometrijukojoj bi oblastispitivaqiabila samaZemlja. na ulici,. iako mu je bilo Bez radova lnbadevskog,i prile toga Gausovih,geodezija .dozvo[ieno da pred4je dalje matematiku na fakultetu. Ali to je bilo suvise malo za bi bila nezamisliva.Prirodno, kao Sto Njutnovi zakoni tako _dinamilnogdovjekakakavje bio Lobalevski. wijede bez obzira na AJn5tajnovaotkica, isto tako je peti Staje to navelovlasti da se odreknu uslugagenllalnog Euklidov postulat valjan u svom svijetu, svijetu dovoljno matematidara? SigurnosamaslavaUniverzitetakojaje stremila malih objekatra.Lobadevskije otvorio te granice,pro5irio fa. njegovom izdvajaqiu u odnosu na vlas! na stvaranje geometrijuprostou beskraj.Potom sejavio Riman, stvoriv5i jedne kaste koja dolazi kao drZavau drZavi.'Vlastiie viie ivoju viziju geometrijgkoja se bitno razlikujeod geometrije oggovaralo druStvo pokornih negoli genijalnih, ili samo lobadevskog.Sve je to bilo moguce zahvaljujudinovom talentov-anih i wijednih. Bez obzirana wjetskuslavuNikolaja nadinu razmi5ljanja,novoj frlozofiji prostora- l:poyQ .Lobatevskogoni su ga 1847. godine razrijeliti -njegovo Tako se mijenjaju mnoge ,,vjedneistine". Potrebnoje lak. i duZnosti predavada,postaviv5ina mjesb samo da dode novi snaZni duh, koji misli na nestandardan seb.l odanu i odgovarajuduosobu. To je tipidno ruska nadin. Lobadevskije djelom natkrilio svoj Zivot, a modvaru sudbina. u kojoj je Zivio, to mrtvo more, udaljio u geometrijsku Lobalevskije rezignirao,potonuo u sebe.Vidio ie na- beskonadnost. U matematikuje u5aopojam neprotivrjednost okolo glupost i teror onih kojima je, skupa s drugim kao bitan element kostituisanjasvakenove teorije. izabranicimasudbine ipak uvecavaougled i slavu. Ali njima to nije bilo potrebno.Vlast traii neito drugo, druIwo stiipih gluvih i nijemih. Iako se nije isticao nikakvim trereiietim i{ejamq Lobadevskije svojim odresitimrukovodenjemUniver- zil9tg-izlzvqo podozrenje,Sto je bilo dovoljno za akc[iu nadleZnih. Iako odbaden, ostao je krajnje skroman, pri- sustvovaoje ponekad ispitima, ali to 9 je jo5 viie - uniStavalo.Uz to mu je i vid naglo slabio. Kada mu je umro sin" lobadevski je odjednom bio je, morao je vjergvatida bi se odrZao, lgttjg+ [erovao. kako bi mogao biti od koristi. Kadl je 1g55. Univerzitei slavio pedesetogodi5qiicu postojanja lnbadevski ie nasradio najboljeg studentajednim primjerkom svoje slaine pingeo_ metrije. Djelo je bilo izi5lo na ruskom i francuskor4 a i,o badevski je _{i!t]rao gorovo potpuno slifep. Nedugo -ga !o!om, 21. 2. 1856. goding umro je Nikolaj Ivanovid lnbadevski u 62. godini Zivota . .lobadevski nile samo u neeuklidskojgeomeriji dao originalna deienja nego je istaZivao i u drugim obiastima