Politiki sistem BIH

- Nadlenosti drave BIH lan 3. Stav 1 :

vanjska politika,
spoljnotrgovinska politika,
carinska politika,
monetarna politika,
finansiranje institucija i pladanje meunarodnih obaveza BIH,
imigracija, izbjeglice i azil ;
provoenje meunarodnih i meuentitetskih politika i regulacija
krivinih propisa ukljuujuci i odnose sa interpolom;
uspostavljanje i funkcioniranje zajednikih i meunarodnih
komunikacija;
reguliranje meuentitetskog transporta;
kontrola zranog prometa.

- Institucije nadlenosti: Predsjeditvo, Ustavni sud, vijede ministara,
parlamentarna skuptina.
- 3 lana predsjednitva: Bonjak, Srbin i Hrvat

Izbori
- O izborima predviena je obaveza za zemlje uesnice da odravaju izbore u
razloenim intervalima, te da dozvole da za sva mjesta u najmanje jednom
domu nacionalnog zakonodavstva bude slobodno takmienje u direktnom
glasanju, da garantuju univerzalna i jednaka glasaka prava za sve
punoljetne graane.
- Predviena je obaveza da se potuje pravo graana da se kandiduju za
politiku ili javnu funkciju te da ukoliko dobiju neophodan broj glasova
stupe na funkciju sve dok njihove mandat ne bude priveden kraju, kao i da
de se potovati pravo lica ili grupa da uspostave u punoj slobodi.

14. Kongres
- Miloevid saziva 14. Vanredni kongres Saveza komunista Jugoslavije, na kome
treba da se rasiste svi nesporazumi. Osnovna Miloevideva ideja za sazivanje
vanrednog Kongresa Saveza komunista Jugoslavije je bila da pobijedi snage koje
su bile protiv njega.

Vijee za implementaciju
- Formirano je na ministarskoj konferenciji u Londonu koja je odrana
09.12.1995 godine, dakle nekoliko dana prije potpisivanja Dejtonskog
sporazuma u Parizu. Predvieno je da se na elu ovog organa nalazi Visoki
predstavnik. Vijede je formiralo svoj Upravni odbor kojeg ine predstavnici
Kontakt-grupe (Francuske, Njemake, Velike Britanije, Rusije i SAD).
- Ono je odigralo znaajnu ulogu u davanju smijernica za rad Visokom
predstavniku, a posebno svojim zakljucima donesenim na zasijedanju u
Bonu 10.12.1997.godine.

Referendum BIH
- Raspisan je referendum koji je odran 29.februara i 1. Marta 1992. Godine
na kojem su se graani izjanjavali o pitanju Jeste li za suverenu i
nezavisnu BIH? . Time je stvorena pretpostavka za meunarodno
priznanje Republike Bosne i Hercegovine.
- BIH je time nastavila ostvarivanje svoje dravnosti kao nezavisna i suverena
drava.


Visoki predstavnik tuma Dejton.Sporazuma
- Dejtonskim sporazumom je predviena institucija Visokog predstavnika. On
kao konani autoritet kada je u pitanju tumaenje civilnog dijela Dejtonskog
sporazuma treba da pomogne u smislu onemogudavanja eventualne
opstrukcije Sporazuma. Njegova uloga je da omogudi normalno
ostvarivanje unutranjeg suvereniteta institucijama vlasti i politikim
faktorima u BIH.
Smrt Josipa Broza Tita
- Tito je umro 4. Maja 1980 godine. Ved nakon godinu dana nakon Titove
smrti javili su se prvi ozbiljniji nemiri na Kosovu izraeni u zahtjevima
kosovskih Albanaca. Smrdu Tita jugoslovenska federacija je izgubila
kohezionu snagu. Ostao je savez komunista Jugoslavije koji de slom
doivjeti krajem januara 1990.godine na 14. vanrednom kongresu.
Memorandum SANU-a
- Bio uvod u jugoslovensku krizu, ovim dokumentom je trebalo osvijestiti
Srbe u smislu da im se ukae da su oni najvede rtve podnijeli za zajedniku
dravu a da su najmanje od nje dobili, te da je njihov opstanak dovedem u
pitanje.
- Dolazak Miloevia - 1986.godine Ivan Stambolid doveo na poziciju efa
partije Miloevida. Kljuni dogaaj je odlazak na Kosovo 24.aprila,1987.god.
- Sjednica Predsjednitva Jugoslavije je 11.jula 1988 . godine. Osueno je
predsjednitvo Srbije i pokrajina to se nisu angaovali da sprijee miting.
Za Miloevida zahtjev da se sprijee svae i mitinzi je bio neprihvatljiv.
- Miting u Crnoj Gori 7.oktobar 1988.godine. ( predsjednik olevid doveli
su u Podgoricu 40 autobusa mitingaa. Pridruivali su im se demonstranti iz
drugih gradova Crne Gore. Okupilo se oko 30.000 ljudi. )
- Miting u Novom Sadu 05. Oktobra 1988 godine sa zahtjevom za
ostavkama rukovodstva te pokrajine ( Narod se digao protiv nesposobnog
rukovodstva. Organizaciju mitinga je preuzeo Miroslav olevid. Masa
mitingaa je varirala od 20.000 do 50.000 ljudi. )
- Miting na Kosovu Kosovski odbor za mitinge je donio odluku da se
10.septembra 1988. Godine u 12h u Jajcu odri miting solidarnosti sa
Srbima i Crnogorcima na Kosovu. Odravanje ovog mitinga sprijeeno je
zahvaljujudi odlunosti rukovodstva BIH.

Ustavi Sud
- Imat de 9 lanova, 4 lana bira Predstavniki dom Federacije a 2 lana
Skuptina Republike Srpske
- Nadlean je da procjenjuje je li odluka entiteta da uspostavi posebne
paralelne odnose sa susjednom dravom, ukljuujudi i odredbe koje se tie
suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Komisija / aneks 7 /
- Predvieno je da de ona imati 9 lanova i to 4 lana iz Federacije BIH, 2 iz
srpskog entiteta, te 3 lana koje de postaviti predsjednik Evropskog suda.
- 5 godina nakon stupanja na snagu ovog sporazuma imenovanje lanova
Komisije preci ce u nadlenosti Predsjednitva BIH.
- Zadatak Komisije sastojat de se u primanju i odluivanju o svakom
potraivanju nepokretne imovine u BIH, u sluajevima kada imovina nije
dobrovoljno prodata.
Centralna Banka
- Jedina je odgovorna za izdavanje novca i monetarnu politiku cijeloj BIH.
Njene nadlenosti odreivati de Parlamentarna skuptina.
- Radom centralne banke rukovodit de njen upravni odbor koji de se sastojati
u prvom mandatu od 4 osobe sa mandatom od 6 godina.
Dodatne Nadlenosti, lan 3, stav 5
- Entiteti bi bili duni da nakon 6 mjeseci odstupanja na snagu Ustava
zaponu pregovore sa namjerom ukljuivanja i drugih pitanja unutar
nadlenosti institucija BIH.
- Duni su u potpunosti da se pridravaju ovog ustava koji je pravno
nadreen svim nekonzistentnim odredbama zakona BIH.
- Predvieno je da entiteti imaju pravo da uspostave posebne paralelne
odnose sa susjednim zemljama s tim to se mora odvijati u skladu sa
suverenitetom i teritorijalnim integritetom BIH.
- Entitetima je data mogudnost da mogu sklopiti sporazum sa drugim
dravama i meunarodnim organizacijama.

Plan Kontakt Grupe
- Prvi put se spominje 25. Aprila 1994.godine kao etverolano tijelo sa
zadatkom da usaglasi politiko djelovanje koje bi dovelo do okonanja
agresije na BIH. ine je predstavnici najmodnijih zemalja: SAD (Redman),
Njemaka (tajner), Britanija (Maning), Francuske (Marsej), Rusija
(Nikiforov).
- 16. i 17.juna 1994 godine finaliziran je prijedlog mape prema kojem
Federacija BIH treba zauzimati 49% a srpski entitet 48% prostora BIH i
Sarajevo kao distrikt 3 %.
- Jalovost Kontakt-grupe nastoji okonati Richard Holbrooke koji je 13.
Septembra 1994. Godine poloio zakletvu kao pomodnik dravnog sekretara
SAD za evropska i kanadska pitanja.

Washingtonski sporazum
- Suoeni sa zranim udarima Karadid i Mladid su nakon to ih je ruski
predsjednik Boris Jeljcin 17. Februara 1994 godine pozvao da povuku teko
oruje oko Sarajeva uz jamstvo da de poslat ruske jedinice na ona podruja
sa kojih de se oni povuci, odluili su da ispune ultimatum NATO-a.
- Sastavni dio Vaingtonskog sporazuma je i Vojni sporazum zakljuen u
Splitu 12. Marta 1994 godine.
- Pored amerike incijative, drugi vaan inilac koji je prethodio je Sabor
Hrvata BIH od 6.02. 1994godine.
- Na osnovama Vaingtonskog sporazuma, Ustavotvorna skuptina Federacije
BiH je na sjednici 30.03.'94godine. donijela odluku o proglaenju Ustava
Federacije BIH. Ovim aktom preoblikuje se teritorijalna struktura BIH.
- Vaingtonski sporazum je sadravao i Preliminarni sporazum o osivanju
konfederacije izmeu Republike Hrvatske i Federacije BIH, ali nikad nije
realiziran. Preliminarni znai pripremni ali ne gotov dogovor. Najvedi
problem u realizaciji konfederacije je to konfederalni ugovor potpisuju
dvije suverene i nezavisne drave a Federacije BIH to nije.
OVEN-STOLTENBERGOV MIROVNI PLAN
- Nastao je u okolnostima propasti Vens-Ovenovog plana gdje bosansko-
srpska strana kao jedini krivac nije kanjena.
- Ovaj sporazum je imao 4 dijela: Ustavni sporazum Saveza republika BIH,
Okonanje sukoba, Saradnja u pogledu humanitarnih djelatnosti i
Preliminarni sporazum s Republikom Hrvatskom o primjeni konvencije iz
1965.g. o tranzitnoj trgovini zemalja bez izlaza na more.
VENS-OVENOV MIROVNI PLAN
- Krajem marta 1993.godine David Oven i Cyrus Vens ponudili su kompletan
mirovni plan u 4 dokumenta: Sporazum o BIH, Sporazum o miru u BIH od
30.januara 1993.god. , Mape provincija, i Sporazum o prijelaznim
rijeenjima od 25. Marta 1993.godine.
- Savjet sigurnosti UN zbog takvog stanja usvaja 31. Marta 1993. Godine
Rezoluciju kojom se odobrava primjena sile u zoni zabrane letova iznad BIH
te 17.aprila Rezoluciju kojom se najavljuju pootrene sankcije protiv Srbije i
Crne Gore ukoliko Bosanski Srbi ne potpiu mirovni plan do 26.aprila
1993.godine.
LONDONSKA KONFERENCIJA
- Odrana u Londonu 26. do 28. avgusta meunarodna konferencija o bivoj
Jugoslaviji kojoj su zajedniki presjedavali EZ i Ujedinjene nacije.
- Bosansko-hercegovaka delegacija je prije toga definirala svoje stavove na
zajednikoj sjedinici Predsjednitva i Vlade BIH , 22.08.1992.godine o 4
sutinska pitanja: 1) o miru, gdje je zauzet stav da treba ispotovati sve
rezolucije koje je Vijede UN donijelo u vezi sa agresiom na BIH, 2.) o
principima za ustavno ureenje BIH, 3) o sukcesiji, gdje je zauzet stav da
tzv. Savezna Republika Jugoslavija ne moe biti izravni nasljednik SFRJ, 4.) o
odnosima meu dravama nastalim disolucijom SFRJ
- Stavove BIH iznio je predsjednik BIH Alija Izetbegovid. Na ovom skupu je
preko 30 zemalja i organizacija uzelo uede kako bi se zaustavila agresija
na BIH.
KUTILJEROV PLAN
- Znaaj u ovom planu je to je nosio mogudnost mirnog raspleta. Pregovori
za rijeenje bosanskohercegovake krize poelo je u februaru, 1992.godine
pod vostvom portugalskog diplomate Hoze Kutiljera po kome je i ovaj plan
nazvan.
- Jedini dogovor je postignut da de se nastaviti razgovori o bududnosti BIH to
je uslijedilo u Lisabonu 21. i 22. februara 1992.godine.
- Tredi nastavak razgovora je bio u Sarajevu, 28.02.1992.godine
- etvrti nastavak je u Briselu, 07 i 08.marta 1992.godine nakon to je
proveden referendum
- U Sarajevskom Konaku 18. Marta 1992. Godine. Popustilo se srpskoj strani
koja umjesto da dozivi osudu zbog propasti briselskog dogovora, ona je
nagraena rijeenjima koja su se pribliavala njihovim stajalitima.
- 4. Jula u Grudama proglaena je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna sa
upravnom, sudskom, vojnom i privrednom vladu. Time bosanski Hrvati
kredu u realizaciju Tumanovog na o Hrvatskoj banovini, ime se udaljavaju
od Kutiljerovog plana.
- Pregovori poznati kao Kutiljerov plan se definitivno zavravaju 28.jula 1992.
Godine neuspjehom i ustupaju mjesto novoj Konferenciji o bivoj Jugoslaviji
za 26.08 u Londonu.


Meunarodna konferencija za Jugoslaviju
- Prvo zasjedanje konferencije odrano je 7.septembra 1991.godine u Palati
mira u Hagu. Konferenciju je otvorio Rud Luburs, premijer Holandije.
- 2. Samit Konferencije o Jugoslaviji odran je 18.oktobra 1991.
- 30. Oktobra 1991. Godine Srbija i Crna Gora poslale su svoj amandman u
Hag insistirajudi da se u prvi lan Plana uvrste klauzula kojom se izjavljuje da
jugoslovenska federacija i dalje postoji za one koji se ne ele otcijepiti.
- Tredi plenarni sastanak odran je 25.oktobra 1991.godine prije podnoenja
amandmana na lan 1. Opdeg rijeenja od strane Srbije i Crne Gore.
Zuhtarpai dogovor sa Miloeviem?
- Miloevid je Zulfikarpaidu dao obedanja da de: - mjesto svih komadanata
korpusa u Banja Luci, Mostaru, Sarajevu, Tuzli postaviti Muslimane, - da de
bosanski narodi rijeavati probleme u Bosni na nain koji smatraju
najboljim, da Srbi ne ele da budu zapostavljeni u Bosni, - da de za prvog
predsjednika vlade zajednike drave postaviti Bonjaka, - da de Sandaku
dati kulturnu i admininistrativnu autonomiju, - i da de probleme na Kosovu
sa Albancima na miran nain rijeiti.
- Bilo je teko vjerovati Miloevidu jer je jedno radio, drugo govorio.
- Da bi sporazum uspio Srbi su morali revidirat svoj koncept svesrpskom
ujedinjenju u Srbiju jer bi im Bonjaci bili u novoj dravi drugi narod po
veliini.
- Ovaj sporazum je odbaen od strane Izetbegovida i SDA.