1

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

U OSIJEKU
POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU









Najznaajniji tetnici, bolesti i
korovi u voarstvu i
vinogradarstvu











OSIJEK, 2010.
2
UREDNICA
Prof. dr. sc. Mirjana Brme
tetnici u vinogradarstvu i voarstvu

SURADNICI

Prof. dr. sc. Draenka Jurkovi
Bolesti u vinogradarstvu i voarstvu

Prof. dr. sc. Edita tefani
Najznaajniji korovi u vonjacima i vinogradima

Prof. dr. sc. Davor amota
Dr. sc. Renata Balievi
Sredstva za zatitu u vinogradarstvu i voarstvu

Doc. dr. sc. Ljubica Ranogajec
Ekonomski aspekti zatite vonjaka i vinograda


RECENZENTI

Mr. sc. Vladimir Juki
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Doc. dr. sc. Aleksandar Stanisavljevi
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
LEKTORICA
Snjeana Radi-uti, prof.
3
Predgovor

Zatita vonjaka i vinograda podrazumijeva pravovremenu i
optimalnu primjenu svih, kako preventivnih, tako i kurativnih
mjera, kako bi vinogradar, odnosno voar, zatitio svoj
vinograd ili vonjak od mnogobrojnih tetnika, bolesti i
korova koji ga ugroavaju.
Kako bi uspjeno provodio zatitu, proizvoa mora poznavati
osnove biologije tetoinja, nain ivota i optimalne uvijete za
razvoj bolesti, kao i fenofaze biljke, radi to uspjenijih
provoenja preventivnih, a po potrebi i kurativnih mjera borbe
protiv tetoinja.
Takoer treba znati osnove strune terminologije u zatiti bilja
(npr. karenca, toleranca, koncentracija, dozacija i sl.).
Nuno je pratiti savjete savjetodavne i prognozne slube,
svakodnevno pratiti meteoroloke podatke o temperaturi zraka,
tla, relativnoj vlazi zraka, te podatke o padalinama.
Napose, najvanije za svakoga proizvoaa je svakodnevno
praenje zdravstvenoga stanja vonjaka ili vinograda, a sve u
svrhu pravovremenoga reagiranja i sprijeavanja irenja
tetoinja.

Ovaj prirunik, mali je doprinos struke, koji bi trebao posluiti
poljoprivrednim proizvoaima, vinogradarima i voarima, u
borbi protiv najrairenijih i najopasnijih tetnika, bolesti i
korova na naem podruju.

Prof. dr. sc. Mirjana Brme
4

SADRAJ



tetnici u vinogradarstvu i voarstvu..

1
Bolesti u vinogradarstvu i voarstvu..........

15
Najznaajniji korovi u vonjacima i vinogradima.

30
Sredstva za zatitu u vinogradarstvu i voarstvu

45
Ekonomski aspekti zatite vonjaka i vinograda.

55



5
TETNICI U VINOGRADARSTVU I VOARSTVU
Prof. dr. sc. Mirjana Brme

TETNICI VINOVE LOZE

Lozine grinje - Eriophyes vitis (izaziva erinoze) i Celepitrimerus
vitis (izaziva akarinoze)

Eriophyes vitis duga je 0,2 mm i na zadku ima karakteristine
niti. Prezimljuju pod ljuskama pupova vinove loze, u proljee
ulaze dublje u pupove gdje sisaju tek razvijene listie. Lie se
deformira, javljaju se ike na listu a kasnije prerastaju u
mjehuraste izrasline. Na naliju se javlja bjeliasta prevlaka.
Posebno je opasna u hladna proljea, dok za toplog proljea
vegetacija brzo napreduje, te grinja nije toliko opasna.

Calepitrimerus vitis duga je 0,2 mm, a prezimljuje ispod kore i
ljuske pupa. Oteuje zeleni pup i izboje, a zadravaju se i na liu
(zvjezdolika mjesta uboda). Izboji atrofiraju, internodiji se skrauju,
a grozdovi zakrljaju. Aktivna je od travnja do listopada, a glavne
tete priinja u rano proljee. Vee tete ini u hladnija proljea.
Eriophyes vitis simptomi na listu
6












Crveni voni pauk Panonycus ulmi

Simptomi se javljaju u vidu ukastih tokica koje kasnije poprimaju
ljubiasto-smeu boju i smjeteni su uz ile. Ove se tokice spajaju i
list se sui, a esto i deformira. Pri kasnijem napadu lie je svjetlije,
uti i sui se, a moe posmeiti i otpasti.
Zimska su jaja na rozgvi crvena, te se njihove nakupine, koje su
najvie koncentrirane uz pupove i koljenca, vide i golim okom.
Liinke su isprva naranaste, a kasnije crvene, dok su odrasli oblici
jarko crvene boje. Zadravaju se na naliju lia u finoj pauini.
Ljetna se jaja nalaze na naliju lia uz ile, svijetlo crvene su do
naranaste boje, katkada i bezbojna.
U posljednjih tridesetak godina svuda u svijetu, pa tako i u nas, naglo
je porasla pojava crvenih pauka, kako na vinovoj lozi, tako i na
vokama. Zimsko se prskanje preporua kada se na dunom metru
nae vie od 500-1000 jaja, kod nekih sorti ak 5000.
U vrijeme razvoja izboja suzbijanje se smatra potrebnim ako je
zaraeno preko 60-70% listova, a ljeti kad je zaraeno preko 30-45%
listova.






Calepitrimerus vitis simptomi na listu
7
Cigara - Byctiscus betulae

Tijelo ove pipe je zelenozlatne
boje i sjajno. Mujaci imaju na
prednjem dijelu prsita, sa svake
strane, po jedan iljak.
Cigara je tetnik koji priinja
tete u vinogradima i vonjacima
tako to njegova enka pravi
poznate cigare od lia, a nagriza
i pupove i lie.
Kornai se javljaju u proljee, a
enke odlau jaja u cigare od
lia u kojima se dalje razvijaju
liinke. Kad se cigara osui, ona
otpadne te se u njoj na zemlji
dalje razvijaju liinke koje se
kukulje u zemlji, a kornjai
izlaze, uglavnom, idueg
proljea.



Pipe vinove loze

Javlja se vie vrsta pipa: lozina pipa, crna vinova pipa, arena vinova
pipa te prugarsta vinova pipa u Istri. Sve izgrizaju pupove i ine
relativno velike tete. Mogu izgristi i lie. tete nanose smo odrasle
pipe, dok liinke ive u tlu. Suzbijaju se uglavnom sabiranjem, jer ne
mogu letjeti, a vrlo su otporne na kemijska sredstva.








Cigare na vinovoj lozi
8
Gusjenica grba korak

Grba korak gusjenica je sivo-
smee boje, vrlo slina rozgvi.
Kada se umiri, zauzima takav
poloaj da se vrlo teko moe
pronai (mimikrija).
Naraste 5-6 cm. Ima tri para
prsnih nogu i samo dva para
trbunih pa hoda grbei se po
emu je i dobila ime.

Leptir je sivo-smee boje,
raspona krila oko 5 cm.
Najvee tete pravi izgrizanjem pupova koji su poeli bubriti.
Tijekom vegetacije oteuje lie, no tete su male.

Osim navedenih tetnika lozu napada i lozin trips koji sie na
mladim izbojima te oni zaostaju u rastu. Pred kraj vegetacije napada i
zaperke. Pragom odluke smatra se 2-3 liinke po listu.
Javljaju se i lozin pupar, lozin savija, lozin ljiljak, lozin zlatar te
zelena lozina stjenica.

Naroito su znaajni grozdovi moljci. U nas se javljaju dvije vrste:
Pepeljasti grozdov moljac (Lobesia botrana) te uti grozdov
moljac (Clysia ambiguella).


Pepeljasti grozdov moljac i
tete na grozdu
Grba korak
9
Oba moljca ive na slian nain i nanose slinu tetu. Dok je uti
moljac tetnik hladnijih i vlanijih podneblja, pepeljasti voli toplija i
sunija, u kojima je potisnuo utog moljca i vaniji je od njega u
naoj zemlji. Pepeljasti moljac je povremeni-periodiki tetnik kod
nas. Naglo se javlja, godinu-dvije a rjee tri, i naglo, sam od sebe,
iezava. Jaina napada i veliina tete zavisi od meteorolokih
prilika. U pojedinim godinama i 50-70% berbe biva uniteno od
ovog tetnika.
Zasada se cjelokupna borba protiv ovog tetnika sastoji u suzbijanju
gusjenica raznim insekticidima. Obino se preporuuje praenje leta
leptira i polaganja jaja, kako bi se odredili termini tretiranja. Za
dobar uspjeh najvanije je glavno suzbijanje gusjenica provesti u
proljee. Cilj je suzbiti prvu generaciju moljaca (prije cvatnje) kako
bismo umanjili opasnost od napada druge (opasnije) generacije.


TETNICI JABUKE I KRUKE

Jabuni cvjetojed - Anthonomus pomorum

Pripada skupini najvanijih tetnika jabuke u RH. Vrlo esto i
intenzivno napada vonjake u blizini uma. Spada u skupinu
dugorilaa. Odrasli tetnik je smekast, dug oko 5-6 mm, izrazito
dugog rila. Odloena jaja u cvjetnim pupovima i u unutranjosti
cvijeta su bijela. Liinke su bijele, duge 5-6 mm.
Porast temperature >10C potie ih na aktivnost, a posljedica su
ubodeni pupovi s jasno vidljivom rupom iz koje ponekad izlazi
sluzava tekuina. Nakon ove dopunske ishrane poinju odlagati jaja
u pupove i unutar otvorenog cvijeta. Jedna enka u prosjeku dnevno
odloi samo 1 jaje. Ukupno odloi oko 30 jaja.
10





Stadij jaja traje 5-10 dana, nakon ega izlaze liinke. One izgrizaju
tuak i pranike. Napadnuti pup prestaje se razvijati, a latice ostaju
zatvorene, posmee pa izgledaju kao da su ofurene mrazom.
Napadnuti cvijet otpada, a samo iznimno se iz oteenog cvijeta
razvije krljavi plodi. Kornjai tijekom ljeta ne prave znaajnije
tete ve se spremaju na prezimljenje.

Jabuni savija - Cydia pomonella














tete na jabuci od
jabukovog savijaa
Jabuni cvjetojed i simptomi na cvijetu
11
Jabuni savija je na najopasniji tetnik jabuke i kruke. Uzrokuje
otpadanje nezrelih plodova ak i do 50 %, te preostalima znaajno
smanjuje kavalitetu.
Jabuni savija je leptir sive boje, s karakteristinom arom na kraju
krila.


Njegove liinke oteuju plodove i uzrokuju crvljivost ploda. tetnik
ima dvije generacije. Krajem travnja i poetkom svibnja gusjenice se
preobraze u kukuljice. Iz kukuljica se u svibnju pojave mali leptiri.
Kada gusjenice izau van, 8-10 dana nakon polaganja jaja, ubue se
u plod i to obino kod aice ili peteljke ploda. Gusjenica se hrani
mesom ploda i razvija se oko 20 dana. Nakon toga napusti plod,
spusti se na zemlju pomou "pauinastog konca, zaprede se u
zapredak i preobrazi u kukuljicu.


Lisni mineri

Postoji vie vrsta lisnih minera: moljac vijugavih mina, moljac
krunih mina, moljac tokastih mina, moljac vreastih mina te
patuljasti moljac miner.

Svi lisni mineri su mali leptirii. Raspon krila im ne prelazi 9 mm, a
kod nekih vrsta niti 5 mm.













Mine moljca
krunih mina
12
Liinke su prozirne, zlelenkaste, ukaste ili bijele, duge oko 5 mm.
Unitavaju zeleni dio lista dok pokoica ostaje itava. Unutar
hodnika ostavljaju izmet. Imaju 2-5 generacija godinje, a najvee
tete priinjavaju u kolovozu i rujnu.
Obradom tla ispod voaka i unitavanjem otpalog lia, unitavaju
se moljci. Zimsko prskanje se primjenjuje samo za vrste koje
prezimljuju na vokama (moljci vijugavih i krunih mina).
Insekticidi se primjenjuju odmah nakon cvatnje i to ako se u tijeku
proljea na deset listova nae jedna mina ili u tijeku ljeta na jednom
listu dvije mine.


Kaliforniska titasta u - Aspidiotus perniciosus


Spada u grupu najopasnijih
tetoinja voaka. enka raa
ive mlade vrlo je plodna.U
naim uvjetima ova u se
javlja u tri generaacije
godinje. Prezimljuje u vidu
liinke. tete priinjava siui
vone sokove uslijed ega
cjela voka oslabi.




Jabuna i krukina buha Psylla mali i Psylla pyri

Najvee tete prave liinke u proljee. Uzrokuje krljavost pupova,
te oni ostaju slijepljeni. Lie se kovra i otpada, plodovi zakrljaju,
a na naliju lista nalazimo brojne buhe. Jabuna buha je zelenkaste
boje, a kasnije posmei, duga je oko 3 mm i ima jednu generaciju
godinje. Krukima buha je naranaste boje, duga 2-4 mm, i ima vie
generacija godinje. Budui da prezime kao jaje na jabuci ili kruki
tete na jabuci
13
korisno je kasno zimsko prskanje ili tretiranje insekticidima u
vrijeme pojave mladih liinki.









TETNICI LJIVE

ljivina titasta u - Eulecanium corni

ljivina titasta u javlja se kao tetnik periodiki. Nakon 5-10 pa i
vie godina kada se ovaj tetnik gotovo ne zapaa, dolaze 2-4 godine
vrlo jake pojave i velikih teta. Prezimi kao liinka na granama i
stablu.Vrlo je otporna na niske temperature u toku zime. titaste ui
siu sokove iz svih organa gdje se nalaze, to dovodi do suenja jae
zaraenih grana, pa i itavih voaka, pogotovo ako napad uiju traje
2-3 godine. Ui izluuju slatkasti sok-mednu rosu, na koju se nasele
gljive aavice pa itava voka dobije tamni (aavi) izgled.
enke legu vie stotina pa i preko tisuu jaja. Ima jednu generaciju
godinje.
Buha na jabuci i krukina
buha
14
ljivina osica - Hoplocampa minuta

ljivina osica je jedan od najznaajnijih tetnika ljive i javlja se
svake godine. Najee su prisutne dvije vrste ovog tetnika: crna
ljivina osica i uta ljivina osica.


ljivine osice prezimljuju u tlu, a odrasli oblici izlijeu u proljee,
pred sam poetak cvatnje ljiva. Jaja odlau u aku cvijeta. Nakon
1-2 tjedna iz jaja izlaze pagusjenice koje se u buuju u plodie, i
izgrizaju sjemenke, to izaziva opadanje plodova.
ljivu obvezno treba tretirati svake godine protiv osice, a u vrijeme
pupanja i cvatnje pregledavati listie ake. Kritian broj je ako se
utvrdi 5% oteenih cvjetova ili plodova. Za praenje leta
preporuuju se bijele ljepljive ploe. Kemijsko tretiranje moe se
izvriti odmah nakon cvatnje.


TETNICI BRESKVE

Breskvina zelena u - Myzus persicae
Tijelo joj je duguljasto, duine 1,2 mm. Maslinastozelene je boje a
moe biti i zeleno zute, zeleno crvenkaste te crvene boje. Krila imaju
tamnu pjegu. Prezime kao zimska jaja koja su sjajno crna, odlaena
oko pupva. U rujnu i listopadu enke se vraaju na breskvu na kojoj
Crna i uta ljivina osica
15
stvaraju generaciju enki koje e kopulirati sa krilatim mujacima.
Odlaganje jaja nastupa u 10 mj.
tete sa sastoje u uvijanju vrnog lia, deformaciji izboja i
neoploenosti cvjetova.

Od ostalih tetnika, na breskvi se moe javiti i breskvin trips
(nedovoljno istraen kod nas). On se u vrijeme cvjetanja hrani
dijelovima cvijeta, oteuje plod i nastaju nekroze nepravilna oblika.
Koica ploda postaje hrapava, plodovi izoblieni, smanjene trine
vrijednosti. Suzbijanje treba provoditi u vrijeme opadanja latica, pred
vee ili u rano jutro, dok pele ne lete.

TETNICI JAGODE

Jagodin cvjetoder - Anthonomus rubi




To je pipa, duga 2-4 mm, tamno sive boje. Izlazi u proljee i hrani se
mladim liem i cvijetom, onda nastupa diapauza, te se sklanja ispod
kore. enke ostavljaju jaja u sredite floralnog tkiva, na mlade
pranice i antere. Zatim pregrizu stabljiku cvijeta, ime sprijeavaju
cirkulaciju.

Od ostalih tetnika na jagodi se javlja kalifornijski trips, rovac,
injaci, grinje, a moe se javiti i jagodina nematode
Aphelenchoides fragarie. To je tetnik koji ivi u tlu, hrani se na
korijenu, a moe se hraniti i listom jagode, naroito za vlanih dana.
Jagodin cvjetoder i tete na jagodi
16
Crvolika je oblika, dugo oko 1 mm. Simptomi na jagodi su smanjeno
lie, iskrivljeno i pocrvenjelo.


TETNICI TRENJE I VINJE

Trenjina osica Caliroa limacima

Ovaj tetnik pojavljuje se u proljee i na kraju ljeta. Izgriza zelene
dijelove izmeu ila. Odrasla osica je crno sjajne boje, dok je
pagusjenica tamnozelene boje, duga oko 10 mm. Pokrivena je crnom
sluzi. Ima dvije generacije godinje.


Trenjina muha - Rhagoletis cerasi

Proirena je u svim dijelovima Hrvatske. Napada srednje i kasne
sorte. Osim trenje napada i vinju te izaziva crvljivost ploda, koji
time gubi na kvaliteti.
Kukuljica prezimi u tlu, u povrinskom sloju od 3-5 cm te nakon to
temperatura tla poraste iznad 10 stupnjeva kukuljica zavrava svoju
preobrazbu u odraslu muhu. Muha se hrani slatkastim sokom biljke,
a jaja odlae u plodove koji su poeli dozrijevati. Jedna anka odloi
20 do 80 jaja, iji razvoj traje 6-10 dana, ali najee se izlee samo
jedna liinka, koja se hrani tim plodom i dopire od kotice. Razvoj te
liinke traje desetak dana,te se ona nakon toga sputa na zemlju,
gdije se kukulji, te na proljee opet iz kukuljice izlazi odrasla muha.
Pojava muhe se kontrolira utim mamcima.










Trenjina muha
17
TETNICI LJESKE

Ljeskoto Balaninus nucum

Najpoznatiji tetnik lijeske, koji uzrokuje crvljivost i opadanje
plodova. Ljeskoto je pipa koja u rodnim nasadima napravi tetu na
plodovima 10-40%. Crvenkasto-smee je boje, pokriven ukastim
dlaicama i ima glavu produljenu prema naprijed na vrhu koje se
nalazi usni ustroj.
Ima jednu generaciju godinje, a odrasli se pojavljuju od poetka
svibnja do kolovoza. enke se prije odlaganja jaja dodatno hrane,
izgrizajui male rupice u liu, a pogotovo buei mlade, tek
zametnute plodove, koji poslije toga otpadnu.







Na ljeski mogu biti opasne i stjenice. Jaja odlau tijekom ljeta na
donju stranu listova lijeske. Liinke siu sok iz plodova, a pred jesen
odlaze na plodove pitomog kestena. tete na drveu su zanemarive.

Opasni tetnici su i zelene lisne ui Znaju prelaziti s jedne biljke na
drugu i tako prenositi opasne bolesti. One siu najsonije i
najnjenije djelove biljke, oduzimaju joj hranjiva, a istivremeno

Ljeskoto i tete na plodu
18
svojom slinom zaraze mjesto uboda. Izazivaju uenje lista.
Utrvrivanje potrebe za kemijskim suzbijanjem se izvodi metodom
zimskog pregleda granica. Uzimamo nekoliko uzoraka iz vonjaka
(jedan uzorak predstavlja 10 dvogodinjih granica duljine 20cm).
Prag tolerantnosti je 3-25 jaja lisnih uiju/m.

TETNICI MALINE

Malinov pupar Byturus tomentosus












Malinov pupar pravi tete na malini i kupini, te kotiavom i
jezgriavom vou. Imago je svjetlo smee boje, dug 4 mm.Liinka je
smea, 8 mm duga. Javlja se u proljee te izgriza cvjetne pupove i
cvjetove. Ima jednu generaciju godinje.


Malinov pupar, imago i liinka
19
BOLESTI U VINOGRADARSTVU I VOARSTVU
Prof. dr. sc. Draenka Jurkovi

BOLESTI VINOVE LOZE

Plamenjaa Plasmopara viticola

Simptomi Javljaju se na
svim nadzemnim (zelenim)
dijelovima loze i u osnovi su
jednaki. Na liu, jo prije
cvjetanja se vide ute tzv.
uljne pjege koje dostiu 1-3
cm u promjeru. Nakon 5 do
12 dana uz povoljnu
temperaturu i vlagu, na naliju
lista razvijaju se relativno
rijetko bjeliaste prevlake
sporonosnih organa. Ove
spore raznosi vjetar te se
bolest sve vie iri. Tkivo lista
posmei i odumire, a kod
jaih zaraza list se sui i
otpada. Zarazu grozdia u
cvjetanju prepoznaje se po
bijeloj prevlaci koja ih
potpuno prekriva. Oni
posmee, smeuraju se, osue
i otpadnu. Ako su zaraene
sitne bobice (oko 1/3 ukupne
veliine) prekriva ih bijela
prevlaka koja se nakon
nekoliko dana izgubi. Bobice
se osue i uglavnom otpadnu.
Kod zaraze krupnijih bobica
nema bijele prevlake. One se
smeuraju, posmee, osue i
Simptom na licu lista
Simptom na naliju lista
Simptom na bobama
20
dijelom otpadnu. Suhe bobice obino imaju boju koe. Kada
bobice prijeu 2/3 ukupne veliine, nema vie uvjeta za zarazu.
Mladice i vitice takoer mogu biti zaraeni, djelomino ih pokriva
bijela prevlaka, posmee i mogu se osuiti. Razvoju bolesti pogoduje
toplo i vlano vrijeme.

Suzbijanje Agrotehnikim mjerama (sadnja na osunanim i
ocjeenim terenima, odabir otpornijih sorata, gnojidba ne preobilna,
rezanje na vrijeme obaviti, uklanjanje zaperaka), moemo smanjiti
vjerojatnost nastanka zaraze. Usprkos provedenim mjerama loza se
mora tretirati fungicidima (preventivni s povrinskim djelovanjem
ili sistemici) Uspjenoj borbi protiv plamenjae pomae prognozna
tzv. antiperonosporna sluba. Ona se temelji na poznavanju
uzronika bolesti, meteorolokim podatcima i fungicidima koji e se
koristiti u zatiti.

Pepelnica Uncinula necator

Simptomi Vide se na liu,
bobicama i mladicama (izboji,
ljetorasti). Na liu s obje strane
(vie s gornje), uoava se prevlaka
koja moe prekriti cijelu plojku.
Zaraeno lie je tvre, uti i na
kraju posmei, moe se uvijati, a
rub je ponekada naboran. Bobice
mogu biti napadnute od
zametanja do poetka aranja.
Pokriva ih jednolino pepeljasta
prevlaka, mlade bobice se
osue, a starije pucaju sve do
sjemenki to je vrlo
karakteristian simptom.
Raspucane bobice trunu jer ih
napadaju brojni saprofiti.
Obino tijekom kolovoza pepelnica napada mladice. U jesen se na
njima vide smee pjege koje su tamnije od zrele rozgve.
Prevlaka na listu
Raspucane bobice
21
Suzbijanje Sve preventivne mjere koje mogu utjecati na slabije
zaraze. To je teko postii pa se pepelnica vrlo uspjeno suzbija
fungicidima.

Siva plijesan Botrytis cinerea

Simptomi Vide se na
grozdiima (prije, u vrijeme
i iza cvatnje), peteljicama
i bobama na grou. Moe
zaraziti lie i mladice. U
pravilu zaraze zapoinju u
vrijeme precvjetavanja, a
uvjeti za napad na mlade
grozdie je dugotrajno
vlano (kiovito) i
prohladno vrijeme. Bolesni
grozdii imaju vodenasti
izgled, vremenom se osue i
propadnu. Ako je vrijeme
vlano i toplo grozdie
prekriva obilna siva
prevlaka sporonosnih
organa. Taj je simptom
poznat kao siva plijesan.
Razvoj bolesti tee kroz tri
faze:
I faza precvjetavanje gljiva naseli ocvali grozdi i ivi kao
saprofit, ali u tom stadiju treba poeti sa zatitom
II faza zatvaranje i zbijanje grozdia, tzv. zelena ili kisela faza
nastaje infekcija peteljice i same bobe groa
III faza dozrijevanje siva plijesan u uem smislu, dolazi do
propadanja dijelova grozda ili cijelog grozda i tete mogu biti vrlo
znaajne.
Suzbijanje Unato brojnim istraivanjima nema potpuno
uinkovitog rjeenja. Pored klasinih preventivnih mjera
(agrotehnike mjere) suzbijanje se u veini zemalja provodi po
Zaraza grozdova
Zaraza grozda
22
fenolokim fazama i to fungicidima botriticidima: 1. prskanje
fenofaza I-J; 2. prskanje fenofaza K; 3. prskanje fenofaza L- ara; 4.
prskanje fenofaza M.


Crna pjegavost vinove loze Phomopsis viticola

Simptomi Razvijaju
se na mladicama, rozgvi
i vrlo rijetko na liu.
Rano u proljee na
mladicama uoavaju se
pjege (poput irih
crtica) tamno ljubiaste
boje. One su ovalnog
oblika i zailjenih
krajeva. Spajanjem
pjega nastaju prstenovi
oko mladice, tkivo se
esto raspuca. Na odrvenjeloj rozgvi tijekom zime dolazi do
izbjeljivanja vanjskog
dijela kore, a do proljea
na njoj se pojavljuju crne
tokice plodita sa
sporama. Spore raznose
vjetar i kia. Na
zaraenom trsu lisni
pupovi se ne otvaraju
istovremeno, a neki
uope ne prolistaju, to
utjee na prinos.

Suzbijanje Nije jednostavno, a uspjeh se postie zatitom tijekom
vie godina. Rezidbom treba, koliko je mogue, odstraniti zaraene
dijelove i spaliti ih. Gnojidba duikom treba biti umjerena. Saditi
manje osjetljive sorte i koristiti zdrav sadni materijal. Neophodna je
primjena fungicida: zimsko prskanje pred kraj vegetacije te jedno
Izbjeljena kora
Piknidi na kori
23
prskanje u stadijima B-C (vunasti zeleni pup) i D-E (pojava listia
razvijeni listovi).

BOLESTI JABUKA I KRUAKA

Krastavost jabuka Venturia inaequalis

Simptomi Vide se na liu,
plodovima, rijetko na cvijetu i
mladicama. Na liu se od
proljea do jeseni razvijaju
maslinasto-zelene pjege koje
vremenom dobivaju skoro crnu
boju. Nastaju i na licu i na
naliju, ipak preteno na liu.
Bolesni dio nije otro odijeljen
od zdravog dijela pa se zbog toga ovakve pjege nazivaju i mrlje.
Pjege se spajaju, lie je esto deformirano i moe biti uvijeno.
Bolesno lie izvor je zaraze
za plodove. Simptomi na
plodovima variraju, to ovisi o
sorti i vremenu zaraze. Pjege
su i na plodovima u poetku
maslinasto-zelene. Sredinji
dio starih pjega je smee boje,
a rub tamno- sme do crn.
Jako zaraeni plodovi su
deformirani, sitniji i mogu
otpasti. Pri ranim zarazama u okviru krasti, tkivo se raspuca pa takve
plodove naseljavaju saprofiti ili Monilia zbog ega oni trunu. Kasno
zaraeni plodovi ne otpadaju. Gljiva prezimljuje u zaraenom
otpalom liu. Kia je neophodan imbenik za pojavu bolesti,
temperatura je manje znaajna iako ona odreuje trajanje inkubacije
(vrijeme od zaraze do pojave simptoma). Jak razvoj bolesti treba
oekivati u godinama s estim kiama u travnju i svibnju uz relativno
toplo vrijeme.

Pjege na listu
Zaraza ploda
24
Suzbijanje - Temelji se na kulturalnim mjerama kao to su pravilan
izbor tla za nasad, sorte su razliite otpornosti pa treba saditi manje
osjetljive, prorjeivanje kronje, njega voaka (uklanjanje liajeva i
mahovine), pravilna gnojidba, unitavanje otpalog lia (u jesen) jer
u njemu parazit prezimljuje, suzbijanje korova u nasadu. Meutim,
teite suzbijanja krastavosti je na primjeni fungicida. Preporuuje se
obaviti zimsko tretiranje te dva prskanja prije cvjetanja (faza mije
ui i poetkom cvjetanja), ako nije neophodno u cvatnji ne bi
trebalo prskati nasad, ali obaviti tretiranje im latice otpadnu, a zatim
svakih 12-14 dana ovisno o jaini zaraze, sorti i vremenskim
prilikama. U nekim godinama treba obaviti i ljetnu zatitu (od
polovine srpnja do kraja kolovoza) te kod kasnih sorti jo i poetkom
jeseni.

Krastavost kruaka Venturia pirina

Simptomi Bolest je vrlo slina
krastavosti jabuka, a razlike su sljedee:
- pjege nastaju u pravilu s doljnje
strane lista
- zaraza lista nastaje vrlo rano
dok je jo uvijen zbog ega su
pjege locirane uz glavnu ilu
- ranu i jaku zarazu plodova prate
jake deformacije i raspucavanje
tkiva (izraenije nego kod
jabuka)
- parazit esto prezimljuje na kori
mladih izboja zbog ega i
nastaju rane zaraze

Suzbijanje kao i kod jabuka. Preporuuju se dva prskanja prije
cvjetanja te nakon cvatnje jo etiri ili vie u nekim godinama.





Simptom na plodu
25
Pepelnica jabuke Podosphaera leucotricha

Simptomi im se
otvori lie, razvije se
jednolina bjeliasta
prevlaka. Lie je
tvrdo, uspravno,
ponekada ljevkasto
uvijeno, sui se i
otpada. Nikada ne
otpadaju listovi na vrhu
granice. Uvijek su
zaraeni svi listovi iz jednog pupa. Lapovi (zeleni listii ake) su
prekriveni bjeliastom prevlakom, lattice su sitnije bez
karakteristine ruiaste boje. Cvjetovi su u pravilu sterilni, a
zaraeni su svi cvjetovi iz jednog pupa. Mladice su napadnute samo
dok ne odrvene, one se sue i nose mnogo mrtvih pupova. Zaraza
plodova se ne uoava lako, a mogu biti napadnuti plodovi svih
sorata. Kod vrlo osjetljivih sorata nastaje mreasta navlaka kao
posljedica djelominog odumiranja kutikule (pokoice).
Pepelnica prezimljuje u pupovima (cvjetni i lisni) ili kao posebno
plodite. Zaraza pupa nastaje prije nego se zatvore. Od zdravih
pupova se razlikuju po tome to su pri vrhu vie otvoreni, tanji su i
manje vrsti. Oni lake izmrzavaju tijekom zime pa je napad
pepelnicom jai iza blage zime.

Suzbijanje Preporuuje se rezidbom odstraniti to vie izboja s
poluotvorenim pupovima i tretiranje fungicidima.


Bakterijska pale kruaka i jabuka Erwinia amylovora

Simptomi Uoavaju se u vrijeme cvjetanja. Latice cvjetova naglo
posmee, lapovi
su prvo vodenasti, a zatim smei, skoro crni. Cijeli vrni dio granice
sa svim cvjetovima potamni i osui se. Karakteristian simptom je
savijanje izboja poput drke kiobrana ili kuke. Takvi izboji ostaju
Prevlake na listu
26
sve do sljedee godine. Na kori
grana ili debla vide se neto
ulegnute tamne pjege u kojima
je tkivo u poetku mekano, a
zatim se osui i esto raspuca
(rak-rane). Na bolesnim
mjestima pojavljuju se kapljice
bakterijskog eksudata (sluz)
prvo prozirne, a kasnije jantarne
boje. To je izvor zaraze u
sljedeoj godini. Bolest se javlja
i na plodovima pjege smee
boje i bakterijski eksudat. Kod
kruaka plodovi se mogu osuiti
i slino kao kod Monilije
mumije ostaju na granama.

Suzbijanje Nije lagano jer posve
uinkovitih mjera nema. Preporuuje
se redoviti pregled nasada kako bi se
zaraeni plodovi iznijeli iz vonjaka
te uoile promjene na granama i
deblu. Bolesne grane treba odrezati
najmanje 20 cm ispod mjesta na
kojem se vide simptomi. Na deblu
treba odstraniti zaraeni dio i ranu
premazati voarskim voskom ili 2%
otopinom fungicida na osnovi bakra.
Sve lie (u jesen), odrezane grane i
plodove treba sakupiti i spaliti. kare
i pile kojima se ree treba prilikom
svakog zahvata sterilizirati
potapanjem u 90% alkohol ili u varikinu. Danas ima vie fungicida
koji se mogu koristiti u zatiti, ali tek nakon provedenih opisanih
mjera. Vrlo osjetljive voke su dunja i mumula, neke sorte kruaka
dok su jabuke manje osjetljive (ali i na njima tete mogu biti velike).


Bakterijski eksudat
Simptom na granici
27
BOLESTI BRESKVE

Kovravost lia Taphrina deformans

Simptomi U stadiju
zavretka listanja na
liu se vidi jako
nakovrano ili
mjehuravo lie blijedo
zelene do crvenkaste
boje. Bolesno lie se
lako lomi, sui i otpada.
Zahvaen moe biti dio
ili cijeli list. S doljnje
strane mjehura formira
se lagana bijela
prevlaka koju ine sporonosni organi gljive. Iako se spore noene
vjetrom ili kiom ire u vegetaciji nema novih zaraza jer starije,
potpuno razvijeno lie ne moe biti zaraeno. Opasne su spore koje
se zadre na kori stabla ili u pupovima koji e listati sljedeeg
proljea. Ukoliko je vrijeme u fazi listanja suho, bolesti nema ili je
ima malo.

Suzbijanje Treba koristiti fungicide jedno tretiranje pred zimu,
drugo u proljee neposredno pred bubrenje pupova.

Pepelnica breskve Sphaerotheca pannosa var. persicae

Simptomi Javljaju se na liu,
plodovima i mladicama. Na
naliju, rjee na licu, lia
razvija se karakteristina
bjeliasta prevlaka. Zaraeno
lie uti, deformirano je, osui
se i otpada. Plodovi su takoer
manje-vie prekriveni bijelim
nakupinama, esto pucaju,
Kovravost lia Kovravost lia
Zaraeni listovi
28
naseli ih Monilia pa trunu. Ukoliko zbog zaraze ne propadnu mladice
imaju malo cvjetnih pupova.

Suzbijanje Preporuuje se
orezivanje zaraenih stabala u
malim vonjacima. U nasadima
gdje se peplnica javlja svake
godine treba preventivno
koristiti fungicide, a tamo gdje
se javlja povremeno tretirati
samo kada se bolest pojavi.


Trule plodova, suenje mladica i plodova Monilia fructigena,
Monilia laxa

Simptomi Trule plodova preteito se javlja na jezgriavom vou
(jabuka, kruka, dunja) i uzrokuje ju M. fructigena. Monilia laxa
uglavnom izaziva suenje mladica i cvjetova kotiavog voa
(trenje, vinje, breskve, kajsije, ljive). To ne znai da se na
kotiavom vou ne javlja trule plodova. Dapae, taj tip bolesti
moe biti vrlo tetan.
Na pokoici plodova
razvijaju se smee pjege
ispod koje meso ploda
takoer mijenja boju. Na
pjegama se pojavljuju
kroz neko vrijeme
ukasto-smee nakupine
sporonosnih organa
poredanih najee u
koncentrine krugove.
Zaraeni plodovi ili potrunu ili se osue i ostaju na stablima kao
mumije. Takvi plodovi su izvor zaraze u sljedeoj godini. Suenje
mladica javlja se u cvjetanju ili iza cvatnje. Cvjetovi naglo posmee i
osue se, a to se proiri i na mladice. U punoj vegetaciji mogu se
vidjeti stabla s puno osuenih mladica bez roda.
Monilia na dunji
Simptom na plodu
29
Suzbijanje Ukloniti sve zaraene plodove (trule i mumije),
voditi rauna o drugim
bolestima i tetnicima koji
mogu ozljediti plodove
koji tako postaju pogodna
sredina za razvoj Monilia
vrsta. Kotiavo voe ne
podnosi jau rezidbu pa se
ona ne preporuuje, ali ju
kod jezgriavog voa
treba provoditi. Fungicidi
se ne koriste no kada se
npr. jabuke tite od krastavosti djelomino se suzbija i Monilia.


BOLESTI VINJE I TRENJE

Koziavost Blumeriella japii

Simptomi Vide se na liu kao vrlo sitne (1 mm) okrugle,
crvenoljubiaste pjege. Vremenom sredinji dio pjege odumire i
ispada tako da na
plojci ostaju
rupice. Broj pjega
moe biti vrlo
velik tako da
cijela plojka ima
crvenu boju. Zbog
opadanja lia
stablo u punoj
vegetaciji ostaje
golo.

Suzbijanje Sakupiti i unititi zaraeno otpalo lie. Ako se sade
osjetljive sorte treba ih zatiti fungicidima. Prvo tretiranje obaviti iza
cvjetanja, a sljedea u razmacima 8-14 dana. Koziavost je
prvenstveno bolest vianja, na trenjama ne priinjava tetu pa ih ne
treba prskati fungicidima.
Mumije na ljivi
Koziavost vinje
30
upljikavost lia Clasterosporium carpophilum

Simptomi Najee se javlja na trenji, ali gljiva napada sve
kotiavo voe (kajsija, breskva, ljiva, vinja). Na liu se ve od
poetka vegetacije vide malene (2-6 mm) crvene pjege s tamnijim
rubom. Sredinji
dio odumire i
ispada pa se na
liu vide rupice.
Jae zaraeno
lie otpada
(lipanj-srpanj).
Na plodovima
pjege su ulegnute,
smee boje s
esto crvenim
rubom. Rano
zaraeni plodovi
otpadaju ili samo
zakrljaju i deformirani su. Na mladicama se razvijaju malo
produene rak-ranice. Gljiva prezimljuje u pupovima, kori grana,
rak-ranicama, zaraenim plodovima i liu. Spore uzronika bolesti
ire se uglavnom kinim kapima.

Suzbijanje - Bolest se uspjeno suzbija fungicidima. Jedno
tretiranje se obavlja prije cvjetanja, te 1 do 2 nakon cvatnje.









Zaraza uzronikom upljikavosti lista
31
BOLESTI JAGODE

Obina ili siva pjegavost lia Mycosphaerella fragariae

Simptomi Najoitiji
su na liu, ali se
mogu vidjeti i na
peteljkama lia ili
ploda i na vrijeama.
Izgled pjega znaajno
varira, a ovisi o
starosti lia te
temperaturi i vlazi.
Sredinji dio pjega je
svjetlije sivkasto
smee boje i uvijek su
oiviene
crvenoljubiastim
rubom. Veliina im u
prosjeku iznosi 3-5
mm. Pjege su prvo
pojedinane, a kasnije
se mogu spajati to
uzrokuje njegovo
prijevremeno suenje.
Bolest se obino
javlja kasno u
vegetaciji i ne utjee
bitno na urod, ali slabi biljke to se kasnije odraava na plodonoenje
u sljedeoj godini.

Suzbijanje Uglavnom se provodi preventivno. Treba uzgajati
otporne sorte. Dobra je mjera ljetno obnavljanje nasada kada se
konjom starog i zaraenog lia i njegovim unitavanjem
(spaljivanjem) smanjuje mogunost prezimljenja parazita i infekcije
sljedee godine. Kod jakih zaraza moe se obaviti zatita
fungicidima.

Pjege na listu
32
Crna pjegavost (mrljavost) lia Diplocarpon earliana

Simptomi U poetku
male (2-3 mm) crvene
pjege koje do sredine
vegetacije dobivaju 5-
10 mm u promjeru,
intenzivno su crveno-
smee boje pa u sluaju
jakih zaraza njihovim
spajanjem dolazi do
odumiranja lia. Lie
moe i otpasti. Ukoliko
bolest zahvati cvjetove
(lapovi, cvjetne stapke) oni odumiru, a time je znaajno smanjeno
formiranje plodova. Optimalna temperatura za razvoj bolesti je 20-
25C. Iako se smatra da se bolest javlja pri kraju vegetacije utvreno
je da se simptomi mogu nai ve u travnju i svibnju to ovisi o
agroekolokim uvjetima.

Suzbijanje: Isto kao i kod obine pjegavosti lia jagoda.

Siva plijesan plodova Botrytis cinerea

Simptomi Iako se mogu
vidjeti na liu i cvjetovima
najkarakteristiniji i najtetniji
su na plodovima. Zaraeni
plodovi brzo trunu. Prvo se
pojave smee, ponekada
vodenaste pjege koje ubrzo
pokriju cijeli list ili plod.
Ukoliko je vrijeme vlano svi
napadnuti organi prekriveni su
gustom sivom prevlakom sporonosnim organima koji omoguuju
irenje bolesti. Plodovi propadaju i u transportu i u skladitu. U
nasadu najvie stradaju plodovi koji su pri tlu.

Simptom na liu
Simptom na plodu
33
Suzbijanje Zaraze se mogu smanjiti indirektnim mjerama: jagode
saditi na foliji ili oko njih rasporediti slamu kako plodovi ne bi doli
u doticaj s tlom, ne gnojiti obilno duikom i obaviti ju u jesen, u
manjim nasadima ukloniti bolesne plodove, ne saditi pregusto
(meuredni razmak). Uz sve navedeno tretiranje botriticidima je
obvezna mjera. Treba znati da su stari nasadi jae zaraeni pa se pri
intenzivnom uzgoju nasadi obnavljaju svake godine.

BOLESTI LJIVE

arka ljive Plum pox virus

Simptomi ute
pojedinane ili grupirane
pjege, razliite veliine i
oblika. Karakteristine su
one u obliku prstena ili
poluprstena 2-5 mm u
promjeru. Na zaraenim
plodovima vide se
ispupenja ili udubljenja u
obliku mree obino polukrunog ili prstenastog oblika. Meso ploda
je smee, bezukusno, ilavo, neprijatnog mirisa. Plodovi esto ranije
otpadaju i nisu pogodni niti za preradu. Virus prenose lisne ui, a
bolest se iri uzimanjem plemki sa zaraenih stabala, umnaanjem
ljiva izdancima iz korijena, a ini se i koticama. Virus se moe
odrati i u zemlji. Osjetljivost sorata je razliita, najbolje sorte su i
najosjetljivije.

Suzbijanje krenje bolesnih stabala, unitavanje izdanaka iz
korijena, kontrola proizvodnje sadnica.

Zaraeni plodovi
34
NAJZNAAJNIJI KOROVI U VONJACIMA I
VINOGRADIMA

Prof. dr. sc. Edita tefani

Suzbijanju korova u vonjacima i vinogradima mora se posvetiti
duna pozornost jer nanose voarskoj i vinogradarskoj proizvodnji
ogromne tete. Prisutnost korova u vonjacima i vinogradima iznad
praga tetnosti moe dovesti do znaajnog smanjenja uroda i
kvalitete plodova. Pored toga, korovi troe znaajne koliine vode pa
time isuuju i osiromauju tlo. Nadalje, intenzivnom transpiracijom
poveavaju vlanost zraka i stvaraju povoljne uvjete za infekciju i
razvoj biljnih bolesti. Mnogobrojni korovi su i prijelazni domaini i
prenosioci biljnih bolesti i tetoina. Suzbijanje korova u vonjacima
i vinogradima moe se provoditi agrotehnikim i kemijskim
mjerama.

Agrotehnike mjere ukljuuju viekratnu obradu tla kako izmeu
tako i unutar redova voaka i vinove loze. Pored obrade tla, u
dopunske mjere ubrajaju se konja i uporaba mala.

Primjena herbicida moe biti preventivna i kurativna. Preventivno
tretiranje vri se tijekom jeseni, zime ili ranog proljea tj. Prije
kretanja vegetacije. Najee se koriste selektivni herbicidi
translokacijskog djelovanja.

Dopunsko tretiranje herbicidima, kao kurativna mjera, koristi se
tijekom vegetacije kada su iznikli korovi prosjeno visoki 1 20 cm.
Najee se koriste totalni herbicidi kontaktnog ili translokacijskog
djelovanja.







35


Obini sedmolist
Aegopodium podagraria L.

Viegodinji irokolisni korov

Visina: 20-70 cm

Cvatnja: VII.-VIII. mj.









Hrapavi ir
Amaranthus retroflexus

Jednogodinji irokolisni korov

Visina: 15-100 (150) cm


Cvatnja: VI. IX. mj.







36


uta vuja stopa
Aristolochia clematitis L.

Viegodinji irokolisni korov

Visina: 50-100 cm

Cvatnja: V. VIII. mj.











Obini pelin
Artemisia vulgaris L.

Viegodinji irokolisni korov

Visina: 30-210 cm

Cvatnja: VII. IX. mj.



37


Bijela loboda
Chenopodium album

Jednogodinji irokolisni korov

Visina: 20-120(200) cm

Cvatnja: VII.-IX. mj.










Divlja vodopija
Cichorium intybus

Viegodinji irokolisni korov

Visina: 30 50 (150) cm

Cvatnja: VII. IX. mj.


38


Poljski osjak
Cirsium arvense.

Viegodinji irokolisni korov

Visina: 50-200 cm

Cvatnja: VI.-IX. mj.








Obina pavitna
Clematis vitalba L.

Viegodinja

Visina: do 12 m

Cvatnja: VII. VIII. mj.




39


Poljski slak
Convolvulus arvensis

Viegodinji irokolisni korov

Visina: 20 120 (200) cm

Cvatnja : VI.-IX. mj.









Kanad. hudoljetnica
Conyza canadensis

Jednogodinji (dvogodinji)
korov

Visina:20-100 cm

Cvatnja: VI.-X. mj.




40


Prstasti troskot
Cynodon dactylon (L.) Pers.

Viegodinji travni korov

Visina: 10 50 cm

Cvatnja: VI. VII. mj.











vorasta otrica
Dactylis glomerata L.

Viegodinji travni korov

Visina: 30 100 cm

Cvatnja: V. VI. mj.




41


Divlja mrkva
Daucus carota L.

Viegodinji irokolisni korov

Visina: 30 80 cm

Cvatnja: VI. IX. mj.










Ljubiasta svraica
Digitaria sanquinalis

Jednogodinji travni korov

Visina:10-30 (65) cm


Cvatnja: VI.-VII. mj.


42


Obini apljan
Erodium cicutarium L.

Jednogodinji irokolisni korov

Visina: 10 -50 cm

Cvatnja: IV. VI. mj.










Sitna konica
Galinsoga parviflora C.

Jednogodinji irokolisni korov

Visina: 10 80 cm

Cvatnja: V. X. mj.





43


Mrtva kopriva
Lamium purpureum

Jednogodinji irokolisni korov

Visina:10-30 cm

Cvatnja: IV. X. mj











Menta
Mentha sp.

Visina: 15 70 cm

Cvatnja: VI. IX. mj.




44


Ptiji dvornik
Polygonum aviculare L.

Jednogodinji irokolisni korov

Visina: 10 50 cm

Cvatnja: V. X. mj.










Divlja kupina
Rubus caesius L.

Viegodinji irokolisni korov

Visina: 30 150 cm

Cvatnja: V. X. mj.



45


Kovrava kiselica
Rumex crispus L.

Viegodinji irokolisni korov

Visina: 50 100 cm

Cvatnja: VI. VIII. mj.










Zeleni muhar
Setaria viridis

Jednogodinji uskolisni korov

Visina: 20-80 cm

Cvatnja: VI.-VII. mj.




46


Ostak
Sonchus spp.

Jednogodinji (viegodinji)
irokolisni korovi

Visina: 60 100 cm

Cvatnja: V. X. mj.










Crna pomonica
Solanum nigrum L.

Jednogodinji irokolisni korov

Visina: 10 -50-(100)cm

Cvatnja: VI. X. mj.
.



47

Srednja mijakinja
Stellaria media L.

Jednogodinji (viegodinji)
irokolisni korov

Visina: 10 40 cm

Cvatnja: tijekom cijele godine










Maslaak
Taraxacum officinale Web

Viegodinji irokolisni korov

Visina: 20 -50 cm

Cvatnja: IV. X. mj.





48

Velika kopriva
Urtica dioica L.

Viegodinji irokolisni korov

Visina: 30 -150 cm

Cvatnja: VI. IX. mj.










Grahorice
Vicia spp.

Visina: 30 -120 cm

Cvatnja: VI. VIII. mj.
49
SREDSTVA ZA ZATITU U VINOGRADARSTVU I
VOARSTVU
Prof. dr. sc. Davor amota
Dr. sc. Renata Balievi

Sredstva za zatitu bilja su posebno formulirani pripravci koji sadre
kemijske spojeve ili ive agense i slue za zatitu biljaka od
tetoinja. Sadre odreeni postotak djelatne tvari ili vie djelatnih
tvari, te druge potrebne dodatke (otapalo, razrijeiva, emulgator,
boju i dr.).
Pesticidi su iri pojam koji obuhvaaju osim sredstva za zatitu bilja i
sredstva za primjenu u veterini, javnom zdravstvu, industriji i
kuanstvima.
Prema namjeni sredstva za zatitu bilja dijele se na zoocide
(suzbijanje tetnika), fungicide (suzbijanje uzronika bolesti) i
herbicide (suzbijanje korova).
Prema nainu primjene sredstva za zatitu bilja dijelimo:
Primjena u TEKUEM OBLIKU
1. tekua sredstva (koncentrati) za emulziju (EC ili E) koja s vodom
daju bijelu emulziju.
2. tekua sredstva (koncentrati) za otopinu (SL) koja s vodom daju
obojenu tekuinu (nije doputeno bezbojnu).
3. tekua sredstva u obliku koncentrirane suspenzije (SC, FL, KS)
koja s vodom daju suspenziju.
4. praiva za suspenziju ili moiva praiva (WP, S) koja s vodom
daju suspenziju.
5. praiva za otopinu ili topiva praiva (SP) koja s vodom daju
obojenu otopinu.
6. dispergirajue granule (SG, WG, DF) koje s vodom daju
suspenziju.
Zajedniki naziv nakon razrijeenja sredstava za zatitu bilja s
vodom jest KROPIVO.
50
Primjena u KRUTOM OBLIKU
1. praiva za zapraivanje (P) koja se ne razrijeuju, koriste se
zapraivanjem.
2. granule (mikrogranule), (G,MG), zrnca promjera od 0,2 do 1 mm,
rasipaju se po povrini tla ili se deponiraju u redove.

Posebnu skupinu ine sredstva za tretiranje sjemena (praiva za
zapraivanje i vlana primjena), razliiti mamci za glodavce.

KOMBINIRANA SREDSTVA
Kombinirana sredstva za zatitu bilja sadre vie aktivnih tvari. Kod
nekih kombinacija sredstava za zatitu bilja postoji sinergizam
aktivnih tvari koji omoguava sniavanje doze, titi okoli i
poveava ekonominost primjene.

MIJEANJE SREDSTAVA
Sredstva za zatitu bilja mogu se mijaati, a mogunosti se navode u
uputstvima za upotrebu.
Postoje sredstva koja se ne mogu mijeati zbog svoje kemijske i
fizikalne specifinosti, pa dolazi do pojave fitotoksinosti.

PRIPREMA SREDSTVA
Praiva za zapraivanje i granulirana sredstva primjenjuju se u obliku
u kojem se nabavljaju.
Sredstva za zatitu koja se primjenjuju prskanjem i rasprivanjem
treba prije primjene razrijediti s vodom do odreene koncentracije.
Tekua sredstva (za emulziju, za otopinu), mijeaju se s vodom u
samoj prskalici.
Praiva za suspenziju mijeaju se u manjoj posudi s vodom dok se ne
dobije kaa, postupnim dolijevanjem vode stvara se gusta suspenzija,
koja se ulijeva u prskalicu preko sita, uz stalno mijeanje.
Primjer: koncentracija 0,1 % znai 1 ml ili 1g na 1 litru vode
Primjer: koncentracija 0,01 % znai 0,1 ml ili 0,1g na 1 litru
vode
OTROVNOST-svojstvo nekog pesticida da uzrokuje oteenja u
organizmu.
51
OPASNOST-vjerojatnost da doe do oteenja u organizmu nakon
propisane primjene otrova.
Svako sredstvo za zatitu bilja moe u veoj ili manjoj mjeri biti
otrovno za ljude, domae ivotinje, ptice, ribe i pele.
Mjerilo otrovnosti sredstava za zatitu bilja je srednja letalna
(smrtonosna) doza (LD
50
).
Srednja letalna doza oznaava broj miligrama (mg) sredstva na
kilogram (kg) tjelesna teine pokusne ivotinje, potreban da ubije
50% tih ivotinja.
Otrovnost ovisi o svojstvima pesticida i organizma na kojeg djeluje,
a opasnost pored toga i o nainu primjene, da li se radi u prirodi ili u
zatvorenom prostoru o formulaciji i sl.

Podjela sredstava za zatitu bilja prema otrovnosti:
Skupina I najotrovnija sredstva (mrtvaka glava, oznaka T+, natpis
Vrlo jak otrov)
Skupina II oralna LD
50
izmeu 25 i 200mg/kg; dermalna LD
50

izmeu 50 i 400 mg/kg (znak mrtvake glave, oznaka T, natpis
otrov). Prodaja uz evidenciju kupca.
Skupina III srednja oralna otrovnost via od 200, a dermalna via
od 400 mg/kg (oznaka andrijin kri, oznaka Xn i natpis tetno za
zdravlje ili oznaka XI i natpis nadraujue.

REZIDUI - koliina djelatne tvari pesticida, njegovih dodatnih tvari i
derivata na ili u biljci, biljnom dijelu ili animalnom proizvodu koji se
nalazi u prometu, a namijenjen je ishrani. Mjere se dijelovima
pesticida na milijun dijelova hrane-ppm (mg/kg ili g/t).
TOLERANCA (maksimalno doputena koncentracija, MDK)-
najvea dozvoljena koliina pesticida ili njegovih metabolita koja se
smije nalaziti u ili na namirnicama u trenutku njihova stavljanja u
promet. Izraava se u ppm (mg/kg).
KARENCA- najkrai vremenski period koji mora protei od zadnje
primjene pesticida do prve berbe, etve, otkosa ili putanja stoke na
ispau. Izraava se u danima.
RADNA KARENCA - najkrai vremenski period koji mora protei
od zadnje primjene pesticida do ulaska na tretiranu povrinu ili u
prostor.
52
FITOTOKSINOST - negativni utjecaj sredstava za zatitu na
korisne biljke odnosno, oteenje kulturne biljke nakon primjene
istih. Postoje tri grupe biljaka koje moemo otetiti, a to su biljke
koje tretiramo, susjedne biljke ako u trenutku tretiranja pue vjetar i
sljedee biljke koje e biti uzgajane na istom tlu.
REZISTENTNOST - pojava postepenog sniavanja djelotvornosti
nekog prije djelotvornog sredstva na odreenu vrstu, izazvana
neeljenom selekcijom prirodno otpornih jedinki.
PERZISTENTNOST - stupanj odrivosti tvari u prirodnim uvjetima
odnosno mjera kojom se izraava koliko dugo sredstvo ostaje u
aktivnoj formi na mjestu tretiranja ili u okoliu.
DOZA - odreena koliina sredstva za zatitu bilja koja se
primjenjuje na jedinicu povrine, tonu robe i sl. (kg,l/ha, kg/t)
odnosno koliina sredstva za zatitu bilja koja je potrebna kako bi se
postigao odreeni uinak.
KONCENTRACIJA - koliina djelatne tvari sredstva za zatitu bilja
u datom volumenu ili teini formulacije izraena u postotcima (%).


Sredstva protiv bolesti vinove loze

1. Plamenjaa (Plasmopara viticola)
Za suzbijanje plamenjae vinove loze dozvolu u Hrvatskoj ima veliki
broj fungicida od kojih se navode samo neki: Bordoka juha 20 WP,
Champion tekui, Cuprablau Z ultra, Rame Caffaro 32 WP, Galben
C, Galben M, Galben F, Curzate F, Curzate B, Eclair 49 WG,
Quadris, Delan 700 WDG, Folpan 80 WDG i mnogi drugi.

2. Pepelnica (Uncinula necator)
Koriste se fungicidi Thiovit jet, Cumulus DF, Chromosul 80, Sumpor
moivi, Collis, Karathane, Sabithane, Rubigan EC, Flamenco, Punch
10 EW, Bumper, Gong EC, Stroby WG, Eclair 40 WG.

3. Siva plijesan (Botrytis cinerea)
Za suzbijanje sive plijesni dozvolu imaju sljedei fungicidi: Euparen
multi WP 50, Shavit F, Botril 300 SC, Mythos, Cezar, Kidan, Lupo,
Ronilan DF, Sumilex 50 PL, Switch 62,5 WG, Teldor SC 500,
53
Cantus, bioloki preparat -Trichodex WP. Posljednja tri pripravka
mogu se koristiti bez ogranienja jer nema unakrsne rezistentnosti s
drugim pripravcima.
Veina navedenih fungicida koristi se za suzbijanje sive plijesni na
jagodama i drugom vou.

4. Crna pjegavost (Phomopsis viticola)
Crna pjegavost moe se suzbijati u vrijeme mirovanja fungicidima
Cuprablau Z i Crvenim uljem. U vegetaciji mogu se koristiti
fungicidi: Nordox super 75, Dithane M-45, Polyram DF, Quadris,
Euparen multi WG 50, Mikal, Atilla, Mikal premium F.

Bolesti voaka

1. Krastvost jabuke i kruke (Venturia inaequalis, V.
pirina)
Izbor fungicida za suzbijanje krastavosti je vrlo velik, a kako je
pepelnica druga vana bolest jabuke neki imaju djelovanje i na tog
parazita (na pr. Merpan 80 WDG, Captan 80 WG, Stoper, Stroby
WG, Euparen multi WP 50 i Systane 12 E). Koriste se takoer
fungicidi: Bakreno vapno WP 50, Kupropin, Champion, Antracol
WP 70, Delan SC 500, Delan SC 700, Delan SC 750, Rubigan EC,
Chorus 75 WG, Baycor WP 25, Anvil 5 SC, Rotondo, Score 250.

2. Pepelnica (Podosphaera leucotricha)
Osim fungicida navedenih kod krastavosti, pepelnica jabuke
uspjeno se suzbija sumpornim fungicidima od kojih su neki
navedeni kod vinove loze. Takoer se mogu koristiti: Clarinet, Topas
C, Stroby WG, Zato 50 WG, Folicur multi, Mystik EC, Systhane 12
E, Topas 100 EC, Score 250, Cros, Trifmine 30 WP.

3. Bakteriska pale (Erwinia amylovora)
U suzbijanju ove bolesti koriste se fungicidi: Kokcide DF, Cuprablau
Z, Avi, Avi WG, Topic.

4. Trule plodova, suenje mladica i plodova (Monilia
fructigena, M. laxa)
54
Ove gljive suzbijaju se fungicidima: Ronilan DF, Konker, Kidan,
Lupo, Sumilex 50 FL, Teldor SC 500, Bavistin FL, Zino, Folicur WP
25, Signum, Octave 50 WP.

5. Kovravost lia breskve (Taphrina deformans)
U vrijeme mirovanja prskati bakrenim fungicidima ili Modrim uljem.
Takoer se mogu koristiti Delan SC 500, Delan SC 700, Delan SC
750, Dodine S-65 ili Daconil 720 SC.

6. upljikavost lia (Clasterosporium carpophilum)
Za suzbijanje ove bolesti mogu se koristiti fungicidi: Bakreno vapno
WP 50, Rame Caffaro 32 WP, Champion, Stoper, Captan 50,
Euparen multi WG 50.

Sredstva protiv tetnika koji napadaju vie vrsta voaka

Lisne ui
Preventivno suzbijanje obavlja se sredstvima za zimsko prskanje
voaka (jesen-proljee): mineralna ulja, bijela ulja, crveno i plavo
ulje.
Kurativno suzbijanje (proljee-ljeto) najbolje se obavlja sisteminom
insekticidima (aficidi): Aktara, Mospilan, Acelan, Calypso, Congo,
Vantex, Boxer, Rapid, Magnum, Pirimor, Confidor, Chromgor, i dr.,
a mo,e uz uvijet dobrog prekrivanja biljaka (kupanja) i
kontaktnim insekticidima: Zolone, Reldan, Pyrinex i dr.
Zbog pojave otpornosti koristiti razliite vrste i grupe insekticida!

titaste ui
Ui su pokrivene titiem ili votanom prevlakom pa se njihovo
suzbijanje obavlja agresivnim sredstvima za zatitu bilja: u vrijeme
mirovanja vegetacije (zima-proljee) - uljnim pripravcima, a u
vegetaciji (proljee-ljeto) najbolje kada se pojave prve liinke:
Boxer, Actara, Mospilan, Rapid, Pirimor, Enduro, Vantex, Acelan,
Calypso, Radotion, Basudin, Rogor, Chromgor.

Panja! Izbor sredstva izvriti nakon itanja uputstva, koje vrste ui
suzbija, u koje vrijeme se primjenjuje (u mirovanju, pred vegetaciju
55
ili u vegetaciji), na koje stadije djeluje (jaja, liinke, odrasle), prema
doputenju za pojedine vrste voaka.

tetnici golobrsta
tetnici golobrsta su gusjenice raznih insekata (gubar, zlatokraj,
dudovac, suznik, glogov bijelac) koje intenzivno jedu (brste) lie.
Periodiki se javljaju u velikim populacijama (golobrst) a
prezimljavaju na vokama u stadiju jaja ili gusjenice (zapredak).
Preventivno se suzbijaju u vrijeme mirovanja (zima-proljee)
skidanjem zapredaka, orezivanjem i spaljivanjem grana.
Kurativno suzbijanje (u vegetaciji) obavlja se insekticidima
najbolje dok su gusjenice male (do 2 cm): na svim vrstama voaka:
BT-pripravcima (Biobit, Baturad, Dimilin,), a ostale insekticide
primjeniti sukladno uputstvu (za pojedine tetnike ili za pojedine
vrste voaka): Dursban, Pirifos, Dipterex, Decis, Fastac, i dr.

Lisni mineri
Moljci krunih i vijugavih mina prezime na voki pa se suzbijaju
zimi, uljnim insekticidima.
Ostale vrste minera suzbijaju se u vegetaciji, kada je napadnuto vie
od 10% biljaka, (paljivo pregledavati lie im se liinke ponu
piliti iz jaja, a prije nego se ubue pod pokoicu lista najuspjenije
suzbijanje) ekoloki povoljnim sredstvima kao: Insegar, Nomolt, a
po potrebi i jaim, sisteminim sredstvima kao Pirimor, Confidor,
Chromgor, Laser, Success Bait, Zagor, Ritam, Rogor, Rotor, Decis,
Rimon, Runner, Vantex, Skud.

Glodavci i divlja
Samo se voluharice smiju suzbijati kemijskim sredstvima (zatrovani
mamci: Brodilon, Klerat, Faciron, Ratox i dr.), a zeevi samo
odbijajuim sredstvima (repelenti: Kunilent R-12, prskanjem stabla
tijekom mirovanja vegetacije). Zatita od ostale divljai obavlja se
postavljanjem zatitnih mrea ili ograda oko vonjaka.

tetnici jabuke i kruke
Savijai
Prognoza napada moe se izvriti praenjem leta leptiria (bolje

56
lovnim pojasevima s ljepilom, ili zamkama s feromonima ovim
nainom obavlja se i preventivno suzbijanje postavljanjem u kasnu
jesen).
Kurativno suzbijanje obavlja se u proljee, nakon izlijetanja, tj. dmah
na poetku izlaska gusjenica, a prije njihovog ubuivanja, slijedeim
sredstvima: Insegar, Sonet, Nomolt, Dimilin, Du-Dim, zatim Rimor,
Runner, Vantex, Rogor, Rogor, Zagor,Chromgor, Reldan, Rotor,
Decis, Fastac, Karate.

Jabuni cvjetar
Poetkom proljea u vrijeme formiranja cvjetnih pupova
insekticidima kao Zolone, Nomolt, Karate, Decis, Rogor, Chromgor,
Zagor, Calypso, Actara i dr.

Crveni voni pauk
Preventivno se suzbija zimskim prskanjem mineralnim uljima, a
kurativno u vrijeme vegetacije akaricidima: Prima, Vertimec,
Demitan, Apollo, Ortus, Envidor, Kraft, Acarstin.

Krukine buhe
Preventivno se suzbijaju kasnim zimskim (rano proljetnim)
prskanjem uljnim sredstvima, a kurativno za vrijeme vegetacije
insekticidima kao Nomolt, Reldan, Pyrinex, Fastac, Karate, Decis,
Lambda, Protekt, Karis, Pirimor, Enduro u ovim tretmanima vano
je dobro prekrivanje voaka (kupanje), poto se buhe zavlae u
skrivene dijelove biljke.
Kod izbora insekticida za jabuku i kruku, provjeriti u uputstvu
ogranienja, jer neka sredstva mogu izazvati oteenja (npr.
mreavost ploda) na jednoj ili drugoj voki!

tetnici ljive
ljivine osice
Suzbijanje se provodi primjenom insekticida im otpone opadanje
latica (a pele prestanu posjeivati cvijetove!); koristiti prvo
insekticide manje opasne za pele: Chromorat, Laser, Zolone,
Chromgor, Decis, Lebaycid, Rogor, Calypso.


57
ljivin savija i ljivin moljac
Imaju vrlo slinu biologiju kao i jabuni savija, odnosno, moljac, pa
se i suzbijanje obavlja jednako kao kod suzbijanja ovih tetnika na
jabuci!

tetnici breskve
Breskvin moljac i breskvin savija
Suzbijaju se kao i drugi voni moljci: preventivno suzbijanje obavlja
se kasnim zimskim prskanjem, uljnim insekticidima. Kurativno
suzbijanje treba provesti odmah po pilenju gusjenica (prije
ubuivanja) insekticidima kao Insegar, Nomolt, Dimilin, Reldan,
Karate, Fastac, Direkt, Alfa, Decis, Rogor, Zagor, Vantex, Rotor,
Ritam i dr.

tetnici trenje i vinje
Trenjina muha
Muhe se lako mogu uoiti postavljanjem utih ljepljivih ploa pa se
kod jaeg napada odmah mogu suzbijati insekticidima kao Decis,
Rogor, Dipterex, Chromgor, Fastac, Vertimec, Kraft i dr.
Kod izbora sredstva paziti na karencu.

tetnici vinove loze
Grodani moljci
Let i parenje moljaca mogu se pratiti ljepljivim zamkama (ute
ploe) ili feromonima, te pravovremeno suzbijati od pojave prvih
gusjenica na cvatovima (kada je napadnuto vie od 10% cvjetova, tj.
2-5% grozdova!). Suzbijanje se obavlja ekoloki povoljnim BT-
pripravcima (Biobit, Baturad), kao i kemijskim pripravcima; Laser,
Success, Boxer, Insegar, Nomolt, Cascade, Decis, Basudin, Reldan,
Karate i dr.

Lozine grinje ikarice
Suzbijaju se zimskim tretmanom uljani organo-fosfornim
insekticidima, a u vegetaciji akaricidima (Nissorun, Apollo, Ortus,
Nomolt, Cascade, Demitan, i dr.). Na smanjenje populacije ovih
tetnika znaajno utjeu svi sumporni fungicidi (najbolje S u prahu).

58
HERBICIDI

Jezgriavo voe (jabuke i kruke)
Herbicidi na osnovi djelatnih tvari: cikloksidim (trgovakog
naziva: Focus ultra EC); diklobenil (Casoron G); dikvat
(Reglon forte SL, Fortelon SL); fluroksipir (Starane 250 EC,
Patrol EC, Tomigan 250 EC, Comet 250 EC), glifosat (Cidokor
SL, Herbocor SL, Glyphogan 480 SL, Herkules 480 SL,
Dominator SL), glufosinat (Basta 15 SL); napropamid
(Devrinol 45 FL, Razza SC, Devil SC); oksifluorfen (Goal EC,
Galigan 240 EC, Verton EC, Gallus EC); parakvat (Gramoxone
SL); glifosat+terbutilazin.

Kotiavo voe
Herbicidi na osnovi djelatnih tvari: cikloksidim (Focus ultra
EC); diklobenil (Casoron G); dikvat (Reglon forte SL, Fortelon
SL); glifosat (Cidokor SL, Herbocor SL, Glyphogan 480 SL,
Herkules 480 SL, Dominator SL), glufosinat (Basta 15 SL);
napropamid (Devrinol 45 FL, Razza SC, Devil SC);
oksifluorfen (Goal EC, Galigan 240 EC, Verton EC, Gallus
EC); parakvat (Gramoxone SL).

Vinova loza
Herbicidi na osnovi djelatnih tvari: cikloksidim (Focus ultra
EC); diklobenil (Casoron G); dikvat (Reglon forte SL, Fortelon
SL); flazasulfuron (Chikara 25 WG); flumioksazin (Pledge 50
WP); glifosat (Cidokor SL, Herbocor SL, Glyphogan 480 SL,
Herkules 480 SL, Dominator SL), glufosinat (Basta 15 SL);
napropamid (Devrinol 45 FL, Razza SC, Devil SC);
oksifluorfen (Goal EC, Galigan 240 EC, Verton EC, Gallus
EC); parakvat (Gramoxone SL); glifosat+diuron;
glifosat+terbutilazin.

59
EKONOMSKI ASPEKTI ZATITE VONJAKA I
VINOGRADA
Doc. dr. sc. Ljubica Ranogajac

Ekonomski uspjeh poljoprivredne proizvodnje ovisi s jedne strane o
ostvarenoj trinoj vrijednosti proizvodnje, a s druge o visini
uinjenih trokova koji su obuhvaeni kalkulacijom. Ako je
ostvarena pozitivna razlika ovih vrijednosti vea, postignut je
povoljniji ekonomski rezultat proizvodnje. Kako su trokovi segment
na koji proizvoai mogu izravno djelovati, tako je potrebno
analizirati njihovu strukturu i uinak na proces proizvodnje kroz
stvaranje novih vrijednosti.
U voarskoj proizvodnji kalkulacijom je potrebno obuhvatiti i
uraunati prihode vrijednosti voa koje opada prije berbe ako ima
vrijednost sporednog proizvoda. Obino se uzima njihova trina
vrijednost. Zbrajanjem s trinom vrijednou godinjeg uroda
izraunava se ukupan prihod.Nasuprot prihodu su ukupni trokovi
proizvodnje ija je struktura slina drugim vrstama biljne
proizvodnje. Postizanje visokih prinosa esto zahtijeva vea ulaganja
u reprodukcijski materijal i u radnu snagu. Intenzivna voarska
proizvodnja je nezamisliva bez primjene pesticida. Stoga je potrebno
utvrditi njihov udjel, ekonomsku uinkovitost i opravdanost.
Po ekonomskim rezultatima vinogradarstvo predstavlja dugotrajnu
visokovrijednu proizvodnu orijentaciju. Temeljem kalkulacija
ocjenjuje se isplativost ulaganja u vinogradarsku proizvodnju u
ukupnom iznosu, ali i pojedinano. Kako su bolesti i tetnici u
vinogradarskoj proizvodnji intenzivni, tako je zatita bilja neupitna.
Vrijednost teta (gubitaka) kojeg nanose tetoine viegodinjim
nasadima, svake godine je sve znatnija, emu treba pridodati i tete
do kojih dolazi smanjenjem kakvoe proizvoda, poveanjem
trokova proizvodnje i prodaje, tekoama u prometu itd.
Manja i srednja obiteljska gospodarstva temelje ekonomsku analizu
proizvodnje i poslovanja na podatcima jednostavnog knjigovodstva
koje ne daje preciznu sliku o uspjenosti pojedinih linija
poljoprivredne proizvodnje. Stoga je preporuka proizvoaima
60
primjena jednostavne evidencije trokova primjenom kalkulacije na
temelju varijabilnih trokova prema knjizi kalkulacija koji je izdao
HZPSS.

Varijabilni trokovi su trokovi koji ovise o stupnju iskoritenja
kapaciteta, a to su:
- materijalni trokovi (sjeme, mineralno i stajsko gnojivo,
sredstva za zatitu bilja),
- trokovi mehanizacije i
- trokovi ljudskog rada.

Drugu skupinu trokova ine fiksni trokovi koji ne ovise o opsegu
proizvodnje (amortizacija, kamate, osiguranje, zakupnina i sl.).
Pokazatelj ekonomskog uspjeha svake linije proizvodnje (ili svake
parcele) utvruje se kao razlika ukupnih prihoda (UP) ostvarenih
realizacijom proizvoda na tritu i uinjenih varijabilnih trokova
(VT). Ta se razlika zove Doprinos za pokrie (Dzp) preostalih
fiksnih trokova.
Dzp = UP - UT
Trokovi zatite u strukturi reprodukcijskog materijala u voarskoj
proizvodnje iznose oko 35%, a u strukturi ukupnih trokova od 15-
20%. Visina tete zbog smanjene ili izostavljene zatite je zasigurno
daleko vea.
U vinogradarskoj proizvodnji trokovi zatite iznose do 80% od
trokova reprodukcijskog materijala dok u strukturi ukupnih trokova
proizvodnje, njihov udjel je 15-20%.

Prema novijim podacima tetnici smanjuju prirod poljoprivrednih
kultura u svijetu za 42%, u Europi za 28%, a u Hrvatskoj za 29%.
Iako voarska i vinogradarska proizvodnja zahtijevaju razmjerno
velika ulaganja, iskustvo je pokazalo da voarska i vinogradarska
proizvodnja moe donijeti i do 30 puta vei dobitak s odreene
povrine u odnosu na oraninu povrinu zasijanu penicom.

61
62
63
64