1.

Definicija ekonomije
Ekonomija je drutvena znanost koja pokuava rjeiti irok raspon problema:
koja dobra treba proizvoditi, kako se trebaju proizvoditi i za koga se trebaju proizvoditi
prouava kretanja u privredi, trendove cijena, proizvodnju, nezaposlenost i vanjsku trgovinu
pomae odrediti politiku kojima vlada moe poboljati uinke privrede
prouava trgovine izmeu drava, ona objanjava objasniti zato drava neka dobra izvozi i zato neka
dobra uvozi, te prouava utjecaj postavljanja ekonomskih prepreka na dravnim granicama
znanost izbora, ona prouava kako ljudi odabiru koristiti oskudne ili ograniene resurse kako bi proizveli
razliititu robu i raspodjelili ih u potronju. Resursi rad,oprema,tehniko znanje.
prouava novac, bankarstvo, kapital i bogatstvo
kao rije potjee iz grkog izraza oikonomia, oikos = ku!a,doma!instvo" nomos = red, zakon" to bi
doslovno znailo upravljanje ku!om
polazi od injenice oskudnosti, #aktori proizvodnje $dobra, rad, kapital, prirodni resursi% su oskudni a
potrebe ljudi neograniene
2. to je dobro?
Dobro je stvar ili usluga kojom se zadovoljava neka ljudska potreba. &oe biti slobodno ako nije rezultat ljudskog
rada $nego npr., kao slobodno u prirodi% i ekonomsko koja su rezultat ljudskog rada. Ekonomisti razlikuju
materijalna dobra $rezultat zavretka procesa proizvodnje% i nematerijalna $razne usluge%.
3. to je politika ekonomija?
'osebna disciplina ekonomske znanosti koja prouava i objanjava naela, uvjete, oblike i zakone gospodarskog
ivota i razvitka drutva kroz povijest. 'ovezuje ekonomske i politike institucije u njihovom povijesnom
razdoblju, razvoju i mijenjanju.
4. to je ekonomika?
(znaava ekonomske teorije, oznaka je privrednog stanja, ekonomske djelatnosti ili ukupnosti gospodarskih
odnosa u nekoj zemlji, gospodarskoj grani ili poduze!u. 'rouava kako zakoni djeluju i odraavaju se u uvjetima
zemlje, grane gospodarstva ili poduze!a, odnosima meu ljudima, te mjerama i oblicima vladaju!e ekonomske
politike.
5. Koja je temeljna podjela ekonomije?
)emeljna podjela ekomonije je na makroekonomiju i mikroekonomiju.
6. to je makroekonomija?
'rouava stanje gospodarsta kao cjeline izuava ukupnost ekonomskih procesa jedne zemlje
izuava ovisnost najvanijih agregata:
nacionalni dohodak,
agregatna potronja,
tednja,
investicije,
uvoz,
izvoz,
zaposlenost,
razina cijena,
ukupna novana masa,
itd.
)emeljno obiljeje makroekonomije je meusobna ovisnost agregatne ponude i agregatne potranje
. to je mikroekonomija?
'rouava ponaanje pojedinih dijelova gospodarstva" proizvodnih subjekata poduze!a i seljakih
gospodarstava, te potroakih subjekata ili ku!anstava
prouava odreivanje pojedinanih cijena $zemljita, rada, kapitala%
istrauje prednosti i nedostatke trinog mehanizma
!. Koje metode kori"ti ekonomija?
'romatranje $obino ili sistematsko%
eksperiment
metoda analiza $kvantitativne ili kvalitativne, makroekonomske ili mikroekonomske%
statistika metoda
#. to je tr$i%te?
&ehanizam meudjelovanja kupaca i dobavljaa kako bi nekom dobru odredili cijenu i koliinu
cijena i koliina dobra utjeu na veliinu i kvalitetu razmjene strana u kupoprodajnom procesu
utjee na ostvarivanje cijene ravnotee koja je posljedica ujednaenih odnosa ponude i potranje
1&. to je ra'mjena?
'roces u kojem dobra, proizvodi i usluge prelaze iz jednog u drugo vlasnitvo
gotovo redovito se dobra razmjenjuju za novac, a ako se razmjenjuju za druga dobra onda je to trampa
11. Koje "( f(nkcije tr$i%ta?
*ma ih 4:
alokacij"ka
tko i u kojoj mjeri i na koji nain sudjeluje sa svojim dobrima na tritu
odnosno kako se ogranieni resursi raspodjeljuju na pojedine grane proizvodnje, razmjerno potrebama
"elekti)na
selekcionira potrebna dobra prema zahtjevima i potrebama potroaa
trite najbolje signalizira koja dobra i u kojim koliinama treba proizvoditi
di"trib(cij"ka
odreuje poloaj sudionika ekonomskog procesa u primarnoj raspodjeli dohotka
uspostavljenim sustavom cijena odreuje se proporcija ue!a sudionika u proizvodnji u prisvajanju
ostvarenog dohotka
informati)na
daje proizvoaima povratne in#ormacije o ispravnosti trine politike koju vode te signalizira potrebna
unapreenja ili promjene
12. *a koje )r"te dijelimo tr$i%te?
+ro"torna podjela,
lokalna, regionalna, nacionalna, nacionalnih grupacija, svjetsko trite
podjela " robno- "tajali%ta
trite proizvoda, usluga, kapitala, nekretnina, rada, #inancija
podjela prema koliini dobara
grosistika velika koliina dobara se prodaje manjem broju potroaa
detaljistika organizirana detaljistika prodaja i individualna ponuda
podjela prema )e'ama i odno"ima
trite kupaca ponuda ve!a od potranje
trite prodavaa potranja ve!a od ponude
podjela "a "tajali%ta konk(rencije
potpuno ili neogranieno konkurentna neogranieno kretanje kapitala, potpuna razmjena dobara,
nepostojanje dogovora cijena
monopolsko trite jednog ili malo ponuaa $monopolista% i niza kupaca
nepotpuna ili ogranieno konkurentna posljedica je + ponuaa $ili potraivaa% ili manje skupine istih,
u tom sluaju ponua i potraiva znantno utjeu na cijenu, proizvodnju itd.
+odjela prema tr$i%noj te.nici
izravni prodajni kanali neposredna prodaja proizvoaa kupcu
neizravni prodajni kanali dobro se prodaje putem posrednika
13. Koji "( nedo"taci tr$i%ta?
,esavrena konkurencija posljedica monopola
eksternalije kada vanjski uinak proizvodnje i potronje ne utjee na trinu cijenu
nesavrena obavjetenost drava mora ispravljati neobavjetenost kupaca i prodavatelja o robama i uslugama
14. Koje "( ekonom"ke or-ani'acije dr(%t)a?
Komandno /diri-irano0 dr(%t)o upute i regulacije od strane drave upravljaju proizvodnjom i raspodjelom
$-uba, .j. -oreja%
tr$i%no -o"podar"t)o pojedinci i privatna poduze!a donose glavne odluke o proizvodnji i potronji,
pretpostavlja se da je trite idealni mehanizam $koji nigdje ne postoji i ne moe postojati%" ali najblie je bilo
gospodarstvo Engleske krajem /0. st.
mje%o)ito -o"podar"t)o suvremena nacionalna gospodarstva, postoji i dravne intervencije ali je uglavnom
vlasnitvo nad sredstvima privatno
15. to "( faktori proi')odnje?
resursi koji se koristi u proizvodnji roba ili usluga i sudjeluju u stvaranju realnog drutvenog proizvoda"
ogranieni su i nuno ih je racionalno koristiti
svi su ravnopravni u procesu proizvodnje" vrijednost se svodi na korisnost" gleda se kako koji #aktor utjee u
stvaranju korisnosti
djelimo ih na temeljne i izvedene #aktore proizvodnje
16. Koji "( temeljni faktori proi')odnje?
+rirodni re"(r"i 1 obnovljivi ili neobnovljivi
rad 1 svjesno organizirana, svrsishodna djelatnost ljudi radi postizanja korisnog uinka koji zadovoljava
odreenu pojedinanu ili drutvenu potrebu
kapital trajna dobra gospodarstva" proizvedena s namjerom da se proizvedu druga dobra" ovi resursi ne
postoje u prirodi ve! se proizvode primjenom rada i kapitala" kapital djelimo na graevine,opremu i zalihe"
vijek trajanja je od nekoliko godina do nekoliko stolje!a
pod('etni%t)o 1 ljudska aktivnost koja se sastoji od kombiniranja resursa sa ciljem proizvodnje dobara i
usluga za druge" nosilac #unkcije je poduzetnik koji posluje na vlastiti rizik, raspolae sredstvima i samostalno
donosi odluke na vlastiti rizik, organizira, rukovodi i upravlja radom i poslovanjem
1. Koji "( i')edeni faktori proi')odnje?
2"tra$i)anje i ra')oj 1 skup aktivnosti kojima #aktore usmjeravamo ka otkrivanju novih i poboljanje
postoje!ih procesa i proizvoda" razlikujemo #undamentalna, primjenjena i razvojna
obra'o)anje i ("a)r%a)anje 1 osposobljavanje djelatnika za obavljanje #unkcija u gospodarskom i
drutvenom ivotu
1!. to je oport(nitetni tro%ak?
(portunitetni troak je vrijednost rtvovane alternative ili vrijednost koju bi imala upotreba nekog ekonomskog
dobra u svrhe u koje nije upotrebljena. )o je troak zadovoljstva alternative koju nismo odabrali.
1#. Koje "( 3 temeljne f(nkcije dr$a)e?
'romicanje e#ikasnosti
promicanje jednakosti
promicanje makroekonomskog rasta i stabilnosti
2&. to "( ek"ternalije odno"no indirektni efekt?
'ojavljuje se kad poduze!a ili ljudi uzrokuju troak ili korist drugima izvan trita.
21. to je ek"terna di"ekonomija a %to ek"terna ekonomija?
3k"terna di"ekonomija jedan subjekt nanosi tetu drugome a ne nadoknauje ih.
3k"terna ekonomija subjekat svojim djelovanjem koristi drugom a za to ne zahtijeva naknadu.
22. to "( ja)na dobra?
1avna dobra su ekonomske aktivnosti koje doprinose blagostanju zajednice, a ne mogu se e#ikasno prepustiti
privatnoj inicijativi.
-orist se rasporeuje po cijeloj zajednici bez obzira da lih pojedinci ele koristiti
temeljne karakteristike:
postoji istodobna raspoloivost za vie korisnika
ne postoji mogu!nost iskljuivanja pojedinaca iz potronje
postoji jednakost potronje za sve korisnike
moraju istodobno biti zadovoljena sva 2 temeljna kriterija3
23. to je pore'?
'orezi su dio dohotka imovine koju drava oduzima od #izikih i pravnih osoba bez neposredne protuinidbe.
'rihodi kojima drava pla!a cijenu proizvodnje javnih dobara.
,ije dobrovoljan.
.lui i za preraspodjelu dohotka.
.vi pla!aju porez, bez obzira da li se podrava dravna vlast" bilo koristi od toga ili ne
24. to je fi"kalna politika?
'olitika javnih prihoda i rashoda. 4ktivna je i utjee na gospodarske tokove. 5tjee na reguliranje privrednog
ciklusa.
25. to je monetarna politika?
'odrazumijeva odreivanje ponude novca. 5tjee na kamatu i investicije i ostale kategorije potronje zavisne od
kamate. 'rovodi centralna banka tako da kupuje i prodaje dravne obveznice, mjenja stope rezervi, mjenja
eskontne stope te pomo!u selektivne kreditne politike.
26. to je pon(da i koji elementi (tje( na pon(d(?
'onuda je koliina robe i usluga koju proizvode poduze!a te su je voljna prodati po odreenim cijenam, na
odreenom tritu u odreeno vrijeme.
'onuda moe biti indi)id(alna $ponuda jednog proizvoaa promatranog dobra% ili tr$i%na $zbroj svih
individualnih ponuda promatranog dobra na tritu%
3lementi koji (tje( na pon(d(,
cijena dobra 1 temeljni element koji utjee na ponudu" cijena i koliina su u proporcionalnom odnosu
te.nolo-ija napretkom se smanjuju trokovi proizvodnje
cijena inp(ta ako je tehnologija nepromijenjena, a promjene se cijene inputa, trokovi se proizvodnje
mijenjaju a time se mijenja i ponuda
cijena dobra koje je po)e'ane " promatranim dobrom 1 ponuda jednog dobra utjee na ponudu
drugog, a time utjee i na njegovu cijenu
politika dr$a)e 1 ima velik utjecaj" smanjivanjem carinske stope ili pove!anjem kvote uvoza" ako drava
dozvoli monopol, pove!ava se cijena proizvoda
"pecijalni (tjecaji 1 vremenske prilike, inovacije, smanjenje standarda, oekivanja o budu!im cijenama
2. to je potra$nja?
'otranja je koliina roba i usluga koju su kupci voljni nabaviti po odreenim cijenama u odreenom razdoblju.
&oe biti individualna ili trina, kao i ponuda.
3lementi koji (tje( na potra$nj(,
cijena temeljni element o kojem ovisi potranja" porast cijene smanjuje nivo potranje i obrnuto
pro"jeni do.odak 1 kada dohodak raste kupuje se ve!a koliina normalnih dobara ili nekad i in#eriornih
dobara kada dohodak pada
cijena i do"t(pno"t roba po)e'ani. "a tom robom 1 2 aspekta:
"(p"tit(t 1 dobro koje obavlja istu #unkciju kao i promatrano dobro" ako cijena
promatranog dobra poraste pove!ava se potranja supstituta i obrnuto $pamuk i vuna%
komplementar 1 dobra koja u svojoj potronji ili koritenju zahtijevaju potronju ili
koritenje drugog dobra" kada cijena dobra poraste, smanjuje se potranja za
komplementarom i obrnuto $kava i e!er%
)eliina tr$i%ta 1 izraava se brojem stanovnika, to vie stanovnika ve!a je i potranja nekog dobra
(k("i ili preferencije 1 subjektivni element" posljedica povijesnih i drutvenih utjecaja:
"t)arne p"i.olo%ke ili fi'iolo%ke potrebe 1 voda, hrana, ljubav, panja ...
(mjetno i'a')ane potrebe cigarete, droga, luksuzna roba 6
potrebe ()jeto)ane tradicijom ili reli-ijom 1 aj u Engleskoj, zabrana alkoh. u *slamu
"pecijalni ()jeti 1 sezonski utjecaji $kia 7 potranja kiobrana, zima 7 ski oprema, nagaanje o
ekonomskim kretanjima" ako je negativno potranja sigurno pada%
2!. Koja je definicija i cilj pod('e4a?
+od('e4e je oblik samostalne gospodarske organizacije koja obavlja ekonomsku djelatnost, koriste!i se
resursima, radi postizanja pro#ita te ekonomskih i drutvenih ciljeva.
5()remeno pod('e4e je koalicija poduzetnika, menadera, radnika i #inancijera koji interaktivnim
djelovanjem ostvaruju svoje pojedinane interese.
6emeljni cilj poslovanja je o"t)ari)anje profita, odnosno ve!ih #inancijskih uinaka proizvodnje i prodaje
nego je uloeno u istu proizvodnju i prodaju.
7-ranienja tijekom poslovanja poduze!a na tritu:
te.nolo%ko o-ranienje ogranienost prostora, kapaciteta ...
o-ranienje re"(r"ima 1 nema sirovine, nema kvali#icirane radne snage, nema potrebnih #inancija ...
tr$i%na o-ranienja 1 odnos ponude i potranje, cijene dobara, cijena #aktora proizvodnje ...
'akon"ka o-ranienja 1 drava nesavrenstva trita ispravlja zakonima" zatita na radu, prava radnika ...
+odjela pod('e4a,
/% 7b'irom na )la"ni%t)o,
pod('e4a ( pri)atnom )la"ni%t)(
inokosno poduze!e vlasnitvo jedne osobe
obiteljsko poduze!e vlasnitvo jedne obitelji
ortako $partnersko% poduze!e nekoliko vlasnika
zadruna poduze!a ve!i broj privatnih vlasnika istodobno zaposlenih u tom poduze!u
korporacija ve!i broj privatnih vlasnika dioniara koji direktno ne sudjeluju u radu ili
upravljanju poduze!a
pod('e4a ( ja)nom )la"ni%t)(
dravna poduze!a vlasnitvo drave i to na svim oblicima administrat. organiziranja
drutvena poduze!a u vlasnitvu drutevnih organizacija koje nisu u neposrednom
vlasnitvu drave $crkve, mirovinski #ondovi, itd.%
pod('e4a ( mje%o)itom )la"ni%t)(
svi oblici organiziranja kad su vlasnici javni vanjski ulagai, javne institucije i zaposleni
radnici
oblik je sve dominantniji jer je posljedica globalizacije i pove!anja konkurentnosti
+% 7b'irom na )eliin(,
kriteriji za klasi#ikaciju mogu biti kvalitativni $oblik vlasnitva i organizacijska struktura% i
kvantitativni $broj zaposlenih, opremljenost rada, pokazatelji proizvodnje, itd.%
prema 8akonu o raunovodstvu u R9 razlikujemo:
mala pod('e4a 1 ne prelaze + od 2 kriterija" ukupna aktiva 2 mil. kn, prihod 54 mil.
kn, 5& zaposlenika
"rednja pod('e4a 1 ako prelaze + od 2 kriterija za mala poduze!a" ukupna aktiva 1&!
mil. -n, prihod 216 mil. kn, 25& zaposlenika
)elika pod('e4a 1 ako prelaze + od 2 kriterija za srednja poduze!a" ukupna aktiva 1&!
mil. -n, prihod 216 mil. kn, 25& zaposlenika
2% +rema mje"t( ( proce"( -o"podar"ke reprod(kcije,
proi')odna
preteno proizvode robu i obavljaju usluge
imaju znatnu #inancijsku imovinu u obliku objekata, opreme, postrojenja, itd.
-vali#ikacijska struktura radnika je razliita
uspjenost poslovanja je prvenstveno ovisna o tehnologiji
tr-o)in"ka
bave se prometom robe i usluga
povezuju ekonomski ovisne sudionike u procesu reprodukcije $proizvoaa sa
potroaem%
financij"ka
obavljaju poslove #inancijskih transakcija izmeu sudionika u procesu reprodukcije
obavljaju poslove tednje, kreditiranja, evidentiranja #inancijskih tokova ...
:% +rema predmet( po"lo)anja,
ind("trij"ka
r(dar"ka
poljopri)redna
%(mar"ka
-ra8e)in"ka
prometna
kom(nalna
bankar"ka
...
2#. Koje "( )r"te (dr($i)anja i po)e'i)anja pod('e4a?
Karteli
temelje se na gospodarskom sporazumu poduze!a istovrsnih djelatnosti
postoje nacionalni karteli i meunarodni karteli
negativno utjeu na trite i ve!ina zemalja ih zabranjuje na nacionalnim tritima
na meunarodnoj sceni ih je nemogu!e zabraniti
Koncern
trajno povezivanje ve!eg broja srodnih poduze!a obino nadovezaju!e gospodarske grane djelatnosti
uredno osiguravanje sirovina, poluproizvoda i proizvodnje, maksimalne racionalizcije, primjene
suvremenih tehnikih i tehnolokih dostignu!a, te jedinstvene prodaje gotovih proizvoda
nastaju okupljanjem oko jedne osobe ili grupe osobno ili #inancijsko povezanih poduzetnika
banka obino osniva novo poduze!e putem kojeg upravlja mreom poduze!a, koja imaju pravnu osobnost
ali nisu ekonomski samostalna
razlikujemo horizontalni koncern $poduze!a jedne grane gospodarstva i slii trustu% i vertikalni koncern
$poduze!a razliitih grana proizvodnje i raznih privrednih oblasti%
6r("t
oblik poslovnog povezivanja u kojem su udruena poduze!a samo #ormalno samostalna, a stvarno su
podreena operativnom rukovoenju jedinstvene uprave
poduze!a u trustu gube svoju poslovnu i ekonomsku samostalnost, osim u tehnolokom smislu
razlikujemo horizontalne trustove $poduze!a raznovrsnih djelatnosti% i vertikalne trustove $poduze!a
povezana proizvodnim procesom, od sirovine do #inalnog proizvoda%
prema organizaciji razlikujemo #uziju $udruivanje vie poduze!a u jedno, sudionici gube samostalnost u
korist novog poduze!a% i holding $poduze!a se podrede vode!em i zadravaju #ormalnu samostalnost,
organiziran kao d.o.o. ako se radi o velikom holdingu%
3&. to je profit?
'ro#it je konani rezultat poslovnog dogaaja koji se dobije kada se od ukupnog prihoda odbiju trokovi inputa
i #aktor proizvodnje nekog dobra.
*znos koji ostaje vlasnicima poduze!a nakon to isplate upotrebu resursa i inputa proizvodnje u nekom
odreenom periodu
razlikujemo:
poslovni $raunovodstveni% pro#it razlika ukupnog prihoda i ukupnog troka" porezne svrhe...
ekonomski $isti% pro#it ;;;
31. Koje "( teorije profita?
5 teorija pro#ita:
a0 teorija obja%njenja profita ri'ikom
visok rizik poslovanja stvara iznadprosjeni ekonomski pro#it
pro#it je nagrada za znatna ulaganja i opstanak
povrat na dionice je ve!i od prosjenog trinog povrata na ostale vrijednosne papire
b0 frikcij"ka teorija profita
objanjava zato pro#iti poduze!a odstupaju od dugorone ravnotee
c0 monopol"ka teorija profita
nastaje kada jedno poduze!e kontrolira cjelokupnu proizvodnju sirovine nune za proizvodnju robe
suzbijanje se radi antimonopolskim zakonom il iosnivanjem konkkurencije ili liberalizacijom uvoza
d0 ino)acij"ka teorija profita
visoki pro#iti posljedica su uspjene inovacije
kada konkurencija napravi kopiju pro#it inovatorskog poduze!a pada
e0 teorija profita na o"no)( menad$er"ke efika"no"ti
poduze!a sa iznadprosjenom e#ikasno!u ostvaruju iznadprosjene pro#ite za razliku od prosjenih
poduze!a koja dugorono samo ele pro#itom pokriti svoje investicije
32. to je proi')odnja?
'roizvodnja je svjesno i organizirano djelovanje ovjeka na prirodu radi odvajanja, mijenjanja te
prilagoavanja njezine materije ovjekovim potrebama
to je prirodni uvjet opstanka drutva i svojstvena je svim drutvenim zajednicama
temeljne #aktore proizvodnje $rad, kapital, prirodni resursi% po karakteru angairanja djelimo na:
fik"ne oni koji se ne mogu relativno brzo promjeniti osim uz velike trokove $kapital i zemlja%
)arijabilne 1 oni koji se u relativno kratkom periodu mogu promjeniti ili zamjeniti $rad%
33. to "( tro%ko)i?
<rijednosno izraeni utroci #aktora proizvodnje potrebni za proizvodnju dobara
trokovi imaju znaajan utjecaj na poslovanje poduze!a, poslovni rezultat direktno je ovisan o visini trokova
koji su potrebni za proizvodnju dobara
ovise o mijenjanju #aktora proizvodnje, kako se mjenjanje #aktora proizvodnje promatra u dugom i kratkom
periodu tako razlikujemo trokove u kratkom odnosno dugom roku
pro#it je posljedica utjecaja trokova
34. Koji "( temeljni cilje)i makroekonomije?
(siguranje visoke razine proizvodnje i optimalne stope rasta
osiguranje visoke razine zaposlenosti sa niskom razinom nedobrovoljne nezaposlenosti
stabilnost cijena
ravnotea vanjskotrgovinskog poslovanja i stabilnost deviznog teaja
35. Koja "( 4 in"tr(menta makroekonomije?
=iskalnom politikom
monetarnom politikom
vanjskotrgovinskom politikom
politikom dohotka
36. Kako "e mo$e mjeriti (k(pna -o"podar"ka akti)no"t neke 'emlje?
9D+ 1 9ruto Doma!i +roizvod trina vrijednost svih krajnjih dobara proizvedenih od doma!ih imbenika
unutar nekg vremena" razlikujemo nominalni >?' $vrijednost proizvodnje u teku!im cijenama, pa sadri i
promjene cijena i promjene koliina% i realni >?' $vrijednost proizvodnje u stalnim cijenama iz jedne godine
gdje se odraavaju samo promjene koliina
9*+ 1 9ruto *acionalni +roizvod ukupni dohodak rezidenata zemlje bez obzira na lokaciju imovine
**+ 1 *etto *acionalni +roizvod bruto nacionalni proizvod umanjen za amortizaciju
9D+ : netto do.odak od )la"ni%t)a ( ino'em"t)( 1 9*+ ; amorti'acija 1 **+
3. to je no)ac?
.peci#ian oblik ekonomskog dobra ili rijetka roba.
-oristi se za kupovinu drugih roba ili usluga i ta ga #unkcija ini vrijednim
njegova vrijednost se uzima kao pretpostavka odnosno kao gotova injenica
op!eprihvatno sredstvo ili medij koji slui kao sredstvo razmjene, pla!anja i podmirenja duga
novac djelimo na:
robni no)ac 1 posebna roba odabrana meu svim drugim robama sa zada!om univerzalnog ekvivalenta
robni "tandardi 1 kovanice, iji metalni sadraj ima nemonetarnu vrijednost za posebne svrhe
fid(cijarni no)ac 1 novac ija je nominalna vrijednost daleko ve!a od unutarnje $ nemonetarne %
najvanije svojstvo novca je likvidnost
3!. to je centralna banka?
@entralna banka je sredinja monetarna institucija svake zemlje koja se bavi emisijom novaca u dravi i odgovorna
je za provoenje novane i kreditne politike, te osigurava doma!u i inozemnu likvidnost te zakonitost rada ostalih
banaka. ,eovisna je od dravne vlasti, a uspjenost centralne banke se mjeri ostvarivanjem ciljeva monetarne
politike.
3#. Koje "( f(nkcije centralne banke?
<oenje monetarne politke kontrolom novane mase u zemlji
briga o likvidnosti kreditnog sustava kroz kontrolu banaka
briga o platnoj bilanci zemlje kroz devizno valutne poslove i osiguranje meunarodnih pla!anja
kontrola izdavanja novanica u zemlji
#inancijske transakcije u ime i za raun drave
bankar je svih banaka, dakle prima depozite banaka i odobrava kredite
kreditor je u sluaju nude za #inancijski sektor
kontrolira #inancijske institucije i #inancijska trita
prati i analizira novana kretanja na meunarodnom tritu
surauje sa meunarodnim #inancijskim institucijama i centralnim bankama
4&. to je inflacija?
*n#lacija je proces kontinuiranog porasta novane mase odnosno porast op!e razine cijena. 'osljedica je
neravnotee narodnog gospodarstva a mani#estira se u porastu unutarnjih cijena.
41. 6ko je tr-o)ac?
)rgovac je pravna ili #izika osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti
proizvodnjom, prodajom robe ili pruanjem usluga na tritu.
42. to je tr-o)ako dr(%t)o?
)rgovako drutvo je pravna osoba koja svojstvo pravne osobe stjee upisom u sudski registar, a moe se osnovati
za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti a za svoje obveze odgovara cijelom svojom imovinom.
43. Kako djelimo tr-o)aka dr(%t)a?
1. Dr(%t)o kapitala,
a% dioniko dr(%t)o /d.d.0
trgovako drutvo u kojemu lanovi $dioniari% sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu
podjeljenom na dionice
dionica je vrijednosni papir kojim uplatitelj dokazuje svoj ulog u temeljni kapital dionikog drutva"
ona je dokaz vlasnitva nad dijelom trgovakog drutva koje je registrirano kao dioniko drutvo"
daje prava ali i odreene obveze prema drutvu" donosi dividendu $u pravilu svake godine je to
sudjelovanja vlasnika dionice u pro#itu iz te godine%
organi dionikog drutva:
(pra)a 1 jedna ili vie osoba iji se broj imenuje statutom, ako ih je vie jedna se mora izabrati
za predsjednika
<pra)a je d($na da,
1. Ana zahtjev glavne skuptine pripremi odluke i op!e akte ije je donoenje u nadlenosti
glavne skuptine
2. A pripremi ugovore koji mogu sklopiti samo uz suglasnost glavne skuptine
3. A izvrava odluke koje glavna skuptina donese u okviru svoje nadlenosti
<pra)a mora i')je%ta)ati nad'orni odbor o,
1. A poslovnoj politici i o drugim naelnim pitanjima budu!eg voenja poslovanja
2. A rentabilnosti poslovanja drutva i prije svega rentabilnosti upotrebe vlastitog kapitala
3. A tijeku poslova i prije svega prihoda i stanja drutva
4. A poslovima koji bi mogli biti od velikog znaaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost
drutva
nad'orni odbor 1 sastoji se od najmanje 3 lana, statutom se moe odrediti i ve!i broj lanova
ali uvijek neparan broj
=lanom nad'orno- odbora ne mo$e biti,
1. A lan uprave dionikog drutva
2. A lan nadzornog odbora u deset drutava
3. A lan uprave drutva koje je ovisno o dionikom drutvu
4. A lan uprave drugog drutva kapitala u ijem se nadzorn. odboru naazi lan uprave drutva
5. A osoba koja ne ispunjava uvjete iz 8akona o trgovakim drutvima o op!im uvjetima za
sudjelovanje u radu dionikog drutva
*ad'orni odbor djel(je tako da,
1. A nadzire voenje poslova dionikog drutva
2. A moe pregledavati i ispitivati knjige i dokumentaciju dionikog drutva, blagajnu,
vrijednosne papire itd.
3. A podnosi glavnoj skuptini pisano izvje!e o obavljenom nadzoru
4. A moe sazvati glavnu skuptinu dionikog drutva, mora je sazvati kada je to potrebno radi
dobrobiti drutva" odluku o tome odbor donosi obinom ve!inom glasova
-la)na "k(p%tina ine je dioniari ili njihovi punomo!nici" lanovi uprave i nadzornog odbora
moraju sudjelovati u radu glavne skuptine" pravo glasa se ostvaruje prema nominalnim iznosima
dionica
>la)na "k(p%tina odl((je o pitanjima odre8enima 'akonom i "tat(tom? a o"obito o,
1. A izboru i razrjeenju lanova nadzornog odbora, osim ako ih se ne imenuje u taj odbor
2. A godinjim #inancijskim izvje!ima i upotrebi dobiti
3. A davanju razrjenice lanovima uprave i nadzornog odbora
4. A imenovanju revizora drutva
5. A izmjenama statuta
6. A pove!anju i smanjenju temeljnog kapitala dionikog drutva
. A imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju drutva ili radnji voenja
poslova drutva
!. A prestanku drutva
b% dr(%t)o " o-ranienom od-o)orno%4( /d.o.o.0
trgovako drutvo u koje jedna pravna ili #izika osoba ili vie njih ulau temeljne uloge s kojima
sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu, a lanovi ne odgovaraju za obveze drutva
slian d.d.Au po nain u poslovanja, ali se od njega razlikuj po nainu ulaganja i po nainu
odgovornosti
ulozi ulagaa u d.o.oAu ne moraju biti jednaki, ali svaki lan moe imati samo po jedan ulog
lanovi nemaju nikakve odgovornosti prema tre!ima, odgovaraju u visini svojih uloga
obveze lanova:
uplata uloga
ponekad i druga davanja
istupanjem i iskljuenjem lana prestaje njegovo lanstvo u drutvu i sva prava koja iz toga proizlaze
lan koji istupi ili je iskljuen iz drutva ima pravo da mu se nadoknadi trina vrijednost njegovog
poslovnog udjela kakva je bilau trenutku istupanja ili iskljuenja
organi drutva s ogranienom odgovorno!u:
(pra)a / ili vie direktora" imenuju je lanovi drutva svojom odlukom, upisuju se u
sudski registar bez odgaanja
1. A vodi poslove drutva na vlastitu odgovornost
2. A zastupa drutvo
3. A odgovara za uredno voenje poslovnih knjiga
4. A odgovara za izradu #inancijskih izvje!a drutva
nad'orni odbor 1 3 ili vie lanova" mora biti neparan broj ako ih je vie" drutvo ga mora
imati ako je prosjean broj zaposlenih u godini ve!i od 3&& ili ako obavlja odreenu
djelatnost propisanu posebnim zakonom
-la)na "k(p%tina 1 odluuje o pitanjima odreenim drutvenim ugovorom, a osobito o:
1. A #inancijskim izvje!ima drutva, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka
2. A zahtjevu za uplatama temeljnih uloga
3. A imenovanju i opozivu lanova uprave
4. A izboru i opozivu lanova nadzornog odbora ako ga drutvo ima
5. A podjeli i povlaenju poslovnih udjela
6. A davanju prokure za sva poduze!a
. A mjerama za ispitivanje i nadzor nad voenjem poslova
!. A izmjeni drutveng ugovora
#. A postavljanju zahtjeva za naknadu tete koje drutvo moe imati protiv lanova uprave i
nadzornog odbora i zamjenika lanova uprave
1&. A imenuje zastupnika u sudskom postupku ako drutvo ne mogu zastupati lanovi uprave
ili nadzornog odbora
skuptinu saziva uprava, ako to zakonom ili drutvenim ugovorom nije predano i nekom drugom
skuptina moe valjano odluivati ako su na njoj prisutni lanovi drutva ili njihovi zastupnici koji
predstavljaju najmanje desetinu temeljnog kapitala drutva, ako to nije odreeno drugaije
drutvenim ugovorm
skuptina donosi odluke ve!inom od danih glasova, ako to nije zakonom ili drutvenim ugovorom
odreeno drugaije
2. Dr(%t)o o"oba,
a% ja)no tr-o)ako dr(%t)o /j.t.d.0 drutvo u koje se udruuju + ili vie osoba zbog trajnog obavljanja
djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan drutva odgovara vjerovnicima drutva neogranieno
solidarno cijelom svojom imovinom B osnovna karakteristika
meusobni unutarnji odnosi ureeni drutvenim ugovorom
temeljna obveza lanova je dati ulog ija se veliina utvruje drutvenim ugovorom
temeljna prava lanova su in#ormiranost, dobitak i na suodluivanje jer nema nikakvih tijela drutva
razlozi prestanka drutva:
istek vremena na koje je osnovano
odluka lanova drutva
pravomo!na odluka o nezakonitosti upisa
steaj drutva
b% komanditno dr(%t)o /k.d.0 1 trgovako drutvo u koje se udruuju + ili vie osoba radi trajnog
obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze drutva
solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom $komplementar%, a najmanje jedna odgovara za
obveze drutva samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvo $komanditor%
upravljanje C komplementari
komanditori nemaju pravo upravljati, ali se mogu usprotiviti odlukama komplementara ako one nisu
u granicama redovitog poslovanja drutva
komaditori imaju pravo nadzora, pravo na kopiju godinjih #inancijskih izvje!a, uvid u poslovne
knjige
c% -o"podar"ko intere"no (dr($enje /-.i.(.01 pravna osoba koju osnivaju + ili vie #izikih i pravnih osoba
da bi olakale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje ine predmete njihova poslovanja te da
bi poboljale ili pove!ale njihov uinak ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stjee dobit
predmet poslovanja mora im biti u skladu s djelatnostima koje obavljaju lanovi udruenja
lanovi odgovaraju za obveze neogranieno cijelom svojom imovinom
organe udruenja ine lanovi koji djeluju zajedno i uprava koja se sastoji od / ili vie lanova.
5govorom o osnivanju mogu se predvidjeti i drugi lanovi i organi.
.vaki lan ima / glas, osim ako se ugovorom o osnivanju odreenim lanovima daje vie glasova uz
uvjet da niti jedan lan nema ve!inu glasova
svaki lan ima pravo da od uprave trai obavjetenja o poslovima udruenja te ima pravo uvida u
poslovne knjige i u dokumentaciju udruenja
44. to je norma? normi'acija i normati)?
,orma je mjerilo,uzor ili tip i rezultat procesa koji se zove normizacija. ,orme u graditeljstvu su skup dokumenata
kojima se ureuje izgradnja graevina. ,ormativ je idealni, tipini dogaaj, in ili situacija. ,orme djelimo na
norme ljudskog rada, norme strojnog rada i norme materijala.
45. Kako djelimo pod('etnike po lank( 3. @akona o ra(no)od"t)(?
'oduzetnike svrstavamao na male, srednje i velike ovisno o pokazateljima utvrenim na zadnji dan poslovne
godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju #inancijski izvjetaji, prema uvjetima:
iznos ukupne aktive
iznos prihoda
prosjean broj radnika tijekom poslovne godine
1. Aali poduzetnici su oni koji ne prela'e 2 od sljede!ih uvjeta:
a% A ukupna aktiva 32.5 milij(na kn
b% A prihod 65 milij(na kn
c% A prosjean broj radnika tijekom poslovne godine 5&
2. 5rednji poduzetnici su oni koji prela'e 2 uvjeta i' pret.odne "ta)ke ali ne prela'e 2 od sljede!ih uvjeta:
a% A ukupna aktiva 13& milij(na kn
b% A prihod 26& milij(na kn
c% A prosjean broj radnika tijekom poslovne godine 25&
3. Beliki poduzetnici su oni koji prela'e 2 uvjeta i' pret.odne "ta)ke.
46. Koja "( financij"ka i')je%4a?
9ilanca 1 sastavni pregled imovine, kapitala i obveza na odreeni datum" minimalne pozicije su:
CK62BC
C0 +76DCE2BC*FC @C <+25C*2 C *3<+GCH3*2 KC+26CG
90 D<>76DCF*C 2A7B2*C /56CG*C 5D3D56BC0
*. ,E&4)ER*14D,4 *&(<*,4
1. osnivaki izdaci
2. izdaci za istraivanje i razvoj
3. patenti, licencije, koncesije, zatitni znaci i ostala slina prava
4. goodEill
5. predujmovi za nematerijalna sredstva
**. &4)ER*14D,4 *&(<*,4
1. zemljite i ume
2. graevinski objekti
3. postrojenja i oprema $strojevi%
4. alati, pogonski i uredski inventar, namjetaj i transportni ureaji $sredstva%
5. predujmovi za materijalna sredstva
6. materijalna sredstva u pripremi
. stambene zgrade i stanovi
!. ostala materijalna imovina
***. =*,4,@*1.-4 *&(<*,4
1. udjeli $dionice% u povezanim poduze!ima
2. zajmovi povezanim poduze!ima
3. sudjeluju!i interesi $participacije%
4. ulaganja u vrijednosne papire
5. dani krediti, depoziti i kaucije
6. obvezna dugorona ulaganja
. otkup vlastitih dionica
!. ostala dugorona ulaganja
*<. '()R4F*<4,14
1. potraivanja od povezanih poduze!a
2. potraivanja po osnovi prodaje na kredit
3. ostala potraivanja
I0 KDC6K76DCF*C 2A7B2*C /79D6*C 5D3D56BC0
*. 84D*9E
1. sirovine i materijal
2. proizvodnja u tijeku $nedovrena proizvodnja i poluproizvodi%
3. trgovaka roba
4. gotovi proizvodi
5. predujmovi
**. '()R4F*<4,14
1. potraivanja od povezanih poduze!a
2. potraivanja od kupaca
3. potraivanja za vie pla!ene svote po osnovi dobiti
4. potraivanja od zaposlenih
5. potraivanja od drave i drugih institucija
6. ostala potraivanja
***. =*,4,@*1.-4 *&(<*,4
1. udjeli $dionice% u povezanim poduze!ima
2. zajmovi povezanim poduze!ima
3. vrijednosni papiri
4. dani krediti, depoziti i kaucije
5. otkup vlastitih dionica
6. ostala kratkorona ulagajna
*<. ,(<4@ 5 >4,@* * >D4G41,*
D0 +GCH3*2 6D7K7B2 9<D<H3> DC@D79GFC 2 *3D75+F3GC *C+GC6C +D2J7DC
30 ><926CK 2@*CD B252*3 KC+26CGC
K0 <K<+*C CK62BC
>0 2@BC*92GC*=*2 @C+252
+C52BC
C0 KC+26CG 2 D3@3DB3
*. 5'*.4,* -4'*)4D
**. 'RE&*1E ,4 E&*)*R4,E ?*(,*@E $kapitalni dohodak%
***. RE<4D(R*84@*14 RE8ER<4
*<. RE8ER<E
1. zakonske rezerve
2. rezerve za vlastite dionice
3. statutarne rezerve
4. ostale rezerve
<. 84?RF4,4 ?(>*) *D* 'RE,E.E,* G5>*)4-
<*. ?(>*) *D* G5>*)4- )E-5HE G(?*,E
90 D<>7D7=*C D3@3DB2DC*FC @C D2@2K3 2 6D7K7B3
*. RE8ER<*R4,14 84 &*R(<*,E * .D*I,E )R(J-(<E $obveze%
**. RE8ER<*R4,14 84 '(RE8E * ?('R*,(.E
***. (.)4D4 RE8ER<*R4,14
I0 D<>7D7=*3 79B3@3
*. (><E8E 'RE&4 '(<E84,*& '(?58EH*&4
**. (><E8E '( (.,(<* 841&(<4
***. (><E8E 'RE&4 -RE?*),*& *,.)*)5@*14&4
*<. (><E8E 84 'RE?51&(<E
<. (><E8E 'RE&4 ?(>4<D14I*&4 $vjerovnici s osnove poslovanja%
<*. (><E8E '( <R*1E,(.,*& '4'*R*&4
<**. (.)4DE ?5G(R(I,E (><E8E, 5-D15I*<J* '(RE8 * .(@*14D,( (.*G5R4,1E
D0 KDC6K7D7=*3 79B3@3
*. (><E8E 'RE&4 '(<E84,*& '(?58EH*&4
**. (><E8E '( (.,(<* 841&(<4
***. (><E8E 'RE&4 -RE?*),*& *,.)*)5@*14&4
*<. (><E8E 84 'RE?51&(<E
<. (><E8E 'RE&4 ?(>4<D14I*&4 $vjerovnici s osnove poslovanja%
<*. (><E8E 'RE&4 &1E,*@4&4 * IE-(<*&4
<**. (><E8E 'RE&4 84'(.DE,*&4
<***. (><E8E 84 '(RE8E, ?('R*,(.E * ?R5GE 'R*.)(1>E
*K. (><E8E '( (.,(<* 5?1ED4 5 RE85D)4)5
K. (.)4DE -R4)-(R(I,E (><E8E
30 7D>7L3*7 +GCHC*F3 6D7K7BC 2 +D2J7D 9<D<H2J DC@D79GFC
K0 <K<+*7 +C52BC
>0 2@BC*92GC*=*2 @C+252
Da(n dobiti i -(bitka 1 pregled prihoda, rashoda te ostvarenog #inancijskog rezultata
poduzetnika u obraunskom razdoblju" veliki i srednji poduzetnici sastavljaju raun dobiti i gubitka prema
odredbama st./. l./L 8akona o raunovodstvu, a mali poduzetnici prema odredbama st.2. *stog lanka:
B3G2K2 2 5D3D*F2 +7D<@36*2I2
1. prihod od prodaje
2. prihodi na temelju upotrebe valstitih proizvoda, roba i usluga
3. ostali poslovni prihodi
4. promjena vrijednosti zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda
5. materijalni trokovi
a% trokovi sirovina i materijala
b% trokovi prodane robe
c% ostali vanjski trokovi $trokovi usluga%
6. trokovi osoblja
a% nadnice i pla!e
b% trokovi poreza, socijalnog i mirovinskog osiguranja i drugo
. amortizacija i vrijednosno usklaivanje dugotrajne imovine
!. vrijednosno usklaivanje kratkotrajne mirovine
#. rezerviranje trokova i rizika
1&. ostali trokovi poslovanja
11. a% prihodi od sudjeluju!ih interesa s povezanim poduze!ima
b% prihodi od sudjeluju!ih interesa s nepovezanim poduze!ima
12. a% prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine s povezanim poduze!ima
b% prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine s nepovezanim poduze!ima
13. a% prihodi od ostalih interesa i slini prihodi s povezanim poduze!ima
b% prihodi od ostalih interesa i slini prihodi s nepovezanim poduze!ima
14. a% kamate, teajne razlike i slini trokovi iz odnosa s povezanim poduze!ima
b% kamate, teajne razlike i slini trokovi iz odnosa s nepovezanim poduze!ima
15. dobit ili gubitak iz redovnog poslovanja prije oporezivanja
16. porez na dobit ili gubitak iz redovnog poslovanja
1. dobit ili gubitak iz redovnog poslovanja poslije oporezivanja
1!. izvanredni prihodi
1#. izvanredni rashodi
2&. dobit ili gubitak iz izvanrednih aktivnosti
21. porez na izvanrednu dobit ili gubitak
22. ostali porezi koji nisu iskazani u prethodnim pozicijama
23. dobit ili gubitak #inancijske godine
ACG2 +7D<@36*2I2
1. prihodi iz osnovne djelatnosti
2. rashodi iz osnovne djelatnosti
3. prihodi iz drugih aktivnosti
4. rashodi iz drugih aktivnosti
5. izvanredni prihodi
6. izvanredni rashodi
. dobit ili gubitak prije oporezivanja
!. porez na dobiti ili gubitak
#. dobit ili gubitak #inancijske godine
2')je%4e o no)anim toko)ima 1 8akon o raunovodstvu l./: propisuje da je to
temeljno #inancijsko izvje!e za srednje i velike poduzetnike bez obzira na njihov organizacijski oblik
pravne osobe koje su klasi#icirane u male poduztenike ne moraju, ali mogu sastavljati to izvje!e
sastoji se od priljeva i odljeva novca i novanih ekvivalenata
iskazuje sposobnost poduze!a da svojim aktivnostima generira novac i potrebu poduze!a za novcem
CK62B*7562 K7F2AC 53 756BCD<F< +D2GF3B2 2 7DGF3B2,
po"lo)ne akti)no"ti 1 aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi" primici se ostvaruju naplatom prodanog, a
isplate na potrebe za njihovu proizvodnju i nabavu
in)e"ticij"ke akti)no"ti 1 aktivnosti stjecanja i otuivanja dugotrajne imovine $materijalne, nematerijalne
imovine i uloga%
financij"ke akti)no"ti 1 aktivnosti pribavljanja izvora #inanciranja poduze!a i podmirenja obveza po
ovim izvorima $vlasniko i duniko #inanciranje poduze!a%
sadraj izvije!a odreuje &R.AMA*zvije!e o novanim tijekovima
*o)ani tijek od po"lo)ne akti)no"ti ob(.)a4a,
novane primitke od prodaje roba i pruanja usluga
novane primitke od tantijema, naknada, provizija i drugih prihoda
novane isplate dobavljaima za isporuenu robu i pruene usluge
novane isplate zaposlenicima i na raun zaposlenih
novane isplate ili povrati poreza na dobit
novani primici i isplate prema ugovorima koji slue za poslovne ili trgovake svrhe
*o)ani tijek od in)e"ticij"ke akti)no"ti ob(.)a4a,
novane isplate za nabavku nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine i druge dugotrajne
imovine
novani primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine i druge dugotrajne
imovine
novane isplate za stjecanje glavnice ili dunikih instrumenata drugih drutava i udjela u zajednike
pothvate
novane isplate od prodaje glavnice ili dunikih instrumenata drugih drutava i udjela u zajednike
pothvate
dani novani predujmovi ili zajmovi
novani primici od otplata danih predujmova i zajmova
novane isplate za budu!e ugovore, terminske ugovore, ugovore s opcijom i kompenzacijske ugovore,
osim kada se ti ugovori dre za poslovne ili trgovake svrhe
novane primici od budu!ih ugovora, terminskih ugovora, ugovora s opcijom i kompenzacijskih ugovora,
osim kada se ti ugovori dre za poslovne ili trgovake svrhe
*o)ani tijek od financij"ke akti)no"ti ob(.)a4a,
novani utrci od izdavanja dionica ili drugih instrumenata glavnice
novane isplate vlasnicima za stijecanje ili iskup dionica drutva
novani utrci od izdavanja zadunica, zajmova, pozajmica, obveznica, hipoteke i druge kretkorone i
dugorone posudbe
novane otplate posuenih iznosa
novane otplate najmoprimca za smanjenje nepodmirenih obveza koje se odnose na #inancijski najam
Aetode "a"ta)ljanja i')ije%4a o financij"kom tok(,
direktna metoda 1 u odnos se stavljaju bruto primici i bruto gotovinski izdaci i razlika predstavlja
pove!anje ili smanjenje novca iz poslovnih aktivnosti" ukljuuju se samo napla!ene svote
indirektna metoda 1 ostvarena dobit ili gubitak korigira se za svote koje ne predstavljaju prilje ili odljev
gotovine, kroz pozicije bilance