Minerali i stijene

GEOLOGIJAI_4_2009

Minerali su osnovni sastojci stijena koji izgrauju litosferu Zemlje, ali
i ostale planete, njihove satelite, meteorite i asteroide.

Svojstva minerala:
- homogena graa,
- odreen kemijski sastav (kemijska formula),
- odreena stuktura pravilno rasporeena u prostoru (kristalizirani)
ili bez nekog reda (amorfni bez kristalne strukture).

Samo minerali s kristalnom reetkom nazivaju se KRISTALI.

Minerali se sastoje od atoma, iona, ionskih skupina i molekula koji
mogu biti vezani na razliite naine (ionskom vezom, kovalentnom
vezom, elektrostatskim silama, van der Waalsovim silama).
Zrna minerala mogu biti razliite veliine
(vidljiva okom, mikroskopom, elektronskim
mikroskopom makro, mikro i kriptokristali).

Svojstva kristaliziranih minerala ovise o sastojcima i prostornoj
reetki koja je odraz njihovog geometrijski pravilnog prostornog
rasporeda. Postoji 6 kristalizacijskih sustava.

Svojstva minerala:

- kalavost, tvrdoa, gustoa,boja, sjaj,
- brzina prolaza svjetlosti, topline i elektriciteta,
- kutevi refrakcije i refleksije,
- radioaktivnost, magnetinost itd.

Polimorfija kemijski spoj istog kemijskog sastava tvori razliite
kristalne reetke (npr. grafit i dijamant C ili
kalcit i aragonit).
Izomorfija ako u kristalnoj reetki jedan kemijski element se
zamijeni drugim koji ima slina svojstva -izomorfni
nizovi (npr. albit-anortit)

Klasifikacija minerala prema
kemijskom sastavu
Silikatni minerali

Izgrauju 75% litosfere litogeni minerali,

Njihovu stukturu ine prostorno, plono ili lanano povezani
tetraedri SiO
4
izmeu koji su smjeteni atomi metala (atom silicija
je u sredini, a na vrhovima tetraedra nalaze se atomi kisika).





1) Prostorno povezani tetraedri sa sva etiri vrha (60% litosfere)
feldspati (ortoklas, mikroklin i sanidin), plagioklasi (albit-anortit)






2) Plono povezani tetraedri u jednostruke i dvostruke slabo
povezane slojeve odlikuje ih jaka kalavost.
tinjci (muskovit, biotit), kloriti, talk, minerali glina (kaolinit, ilit,
montmorilonit)



3) Jednostruko lanasto povezani tetraedri
( pirokseni)


4) Dvostuki lanci tetraedara
(tremolit, aktinolit, hornblenda, glaukofan)




5) Silikatni minerali sa slobodnim tetraedrima
(olivin, disten, andaluzit, silimanit, cirkon)






Oksidi i hidroksidi

Kvarc ili kremen SiO
2
,


eljezni oksidi magnetit, hematit,

eljezni hidroksid limonit,

Hidroksidi aluminija bemit, sporogelit, hidrargilit (boksit,
crvenica).


BIOTIT



ALBIT



ORTOKLAS
Karbonati KALCIT

Kalcit CaCO
3
Dolomit CaMg(CO
3
)
2
ili CaCO
3
* MgCO
3


Ostali minerali (kloridi, sulfati, fosfati itd.)

Halit NaCl, HALIT
Anhidrit CaSO
4
Gips CaSO
4
* 2H
2
O
STIJENE
stijena je agregat (nakupina) minerala

Monomineralne sastoje se samo od jednog minerala.
Polimineralne sastoje se od dva ili vie minerala.

Petrologija je znanost koja se bavi postankom, graom i
klasifikacijom stijena.

Stijene se prema postanku dijele na magmatske, sedimentne i
metamorfne stijene stijene.
Ciklus nastanka stijena u prirodi
Magmatske stijene
Klasifikacija prema mjestu nastanka:

1) INTRUZIVNE (plutonske) nastaju kristalizacijom magme u dubljim
dijelovima litosfere,
2) EFUZIVNE (povrinske) nastaju hlaenjem lave na povrini Zemlje,
3) INE ILI ILNE ine prijelazne stijene izmeu intruzivnih i efuzivnih.


PRIMARNI OBLICI
POJAVLJIVANJA
MAGMATSKIH
STIJENA
Klasifikacija magmatskih stijena s obzirom na
kiselost koliini SiO
2

Kisele (SiO
2
> 62%, kvarc, feldspati, tinjci, rijetki amfiboli i pirokseni)

intruzivne granit, granodiorit
efuzivne riolit, dacit, opsidijan (vulkansko staklo)
ine pegmatiti

Neutralne (SiO
2
52-62%, feldspati, plagioklasi, pirokseni i amfiboli,
vrlo malo kvarca 0 - 25%)

intruzivne diorit, sijenit
efuzivne andezit, trahit
(ine lamprofiri)


GRANIT


DIORIT

Bazine ili mafiti (SiO
2
45-55%, feldspati, pirokseni, nema kvarca)

intruzivne gabro
efuzivne bazalt
ine- dijabaz

Ultrabazine ili ultramafiti (SiO
2
oko 40%)

intruzivne dunit (olivin),
- peridotit (olivin, piroksen)
- serpentinit (serpentin)

Mafiti + ultramafiti + radiolariti (Si sediment od ljuturica radiolarija)
= ofioliti

GABRO





BAZALT

Sedimentne stijene

po postanku mogu biti:
KLASTINE, PIROKLASTINE, KEMOGENE I BIOGENE


Klastine (detritine, mehanike) KLASTITI

- nastaju mehanikim razaranjem drugih stijena,
- sastoje se od estica razliitih veliina,
- troenje, transport, taloenje.

Klasifikacija klastinih sedimentnih stijena prema veliini zrna:

1. Ruditi ( 2r >2 mm) nevezani varijetet (kamena sitne, ljunak)
- vezani varijetet (brea, konglomerat)

2. Areniti (2r = 0,06 do 2 mm) nevezani (pijesak)
- vezani (pjeenjak)

3. Silt (2r = 0,004 do 0,062 mm) nevezani (prah, silt)
- vezani (siltit, alevrolit)
4. Lutiti ( 2r < 0,04 mm) nevezani (mulj)
- glina (poluvezana)



Piroklastine stijene

- sastavljene uglavnom od vulkanskog materijala (vulkanski pepeo, lapili, bombe).

Klasifikacija prema veliini estica:
Vulkanske bombe (>32 mm),
Lapili (4-32 mm),
Vulkanski pepeo (< 4 mm).

Vulkanski konglomerati (povezane vulk. bombe i lapili)
Vulkanske bree (povezani uglati piroklastini materijal)
Aglomerati (povezane vulk. bombe)
Tuf (kompakcijom i vezanjem vulkanskog pepela)

Piroklastini materijali esto su izmijeani sa ostalim klastinim naslagama.





Biogeni sedimenti
Posljedica nagomilavanja - organskih tvari (treset, ugljen, nafta, plin, jantar)
- skeleta organizama (vapnenci, dolomiti, ronjaci,
dijatomejski mulj, foraminiferski mulj itd.

Kemogeni sedimenti
Nastaju taloenjem razliitih soli iz zasienih otopina, npr.
- kloridi (halit NaCl) , sulfati (gips CaSO
4
*2H
2
O i anhidrit CaSO
4
),
karbonati (sedra, travertin, neto vapnenaca),
fosfati (slana jezera).





PJEENJAK





SILTIT
VAPNENAC




KREDA
GIPS
Metamorfne stijene
Metamorfne stijene nastaju preobrazbom ve postojeih stijena pod utjecajem
poveanog tlaka, temperature, razliitih otopina i plinova koji mogu djelovati
pojedinano ili povezano.

Kao posljedica metamorfizma dolazi do prekristalizacije, kriljavosti i promjene
sastava temeljne stijene.

Prekristalizacijom se poveava veliina zrna npr. iz vapnenca nastaje mramor, a od
pjeenjaka kvarcit.

Gnajs nastaje visokim stupnjem metamorfizma kiselih eruptivnih stijena (granit) ili
sedimenata.

Ostali metamorfiti visokog stupnja metamorfoze su npr. granuliti i eklogiti.




kriljavost nastaje tako da novi minerali rastu okomito na smjer najveeg
tlaka.
Stijene koje nazivamo kriljavci mogu nastati kao posljedice razliitog stupnja
metamorfizma:

Slejt nastaje najniim stupnjem metamorfizma gline i ejla.

Filiti nastaju neto viim stupnjem metamorfizma gline, ejla.

Tinjevi kriljci pokazuju jau kristalizaciju i vii stupanj metamorfizma-
(kriljavost je dobro razvijena zbog velike koliine tinjaca)

Postoje jo kloritni kriljavac, zeleni, amfibolitski itd.
Najviem stupnju metamorfizma bili su podvrgnuti kristalasti kriljavci.



GNAJS





MRAMOR



KRILJAVAC