www.yogacentar.

hr
1
ATAVAKRA SAMHITA / GITA

Prijevod sa sanskrta na engleski: SWAMI NITYASWARUPANANDA
Prijevod s engleskog: ELJKA MIHLJEVI DAYA, PROF.
Redaktor: SWAMI BRAHMAJNANANANDA (DR. VLADO POZNOVIJA)
Prevedeno u Zagrebu 1992.

Tekst je 2003./2004. putem skenera prebaen u elektroniku formu pri emu su nastale greke od kojih smo
neke ispravili, a neke su vjerojatno preostale, jer Swami Brahmajanananda zbog drugih obaveza nije odvojio
vremena za potpuni pregled nakon skeniranja.

Predgovor treem izdanju

Atavakra Samhita ili Atavakra Gita, kako ju ponekad zovu, kratka je rasprava o Advaita Vedanti,
ije se autorstvo pripisuje velikom mudracu Atavakri. Napisana na sanskrtu, ona se sastoji od dijaloga
izmeu Atavakre i njegovog uenika Janake. Tko su meutim bila ova dvojica, nije poznato.

Postoji pria u Mahabharati, koja spominje Atavakru i Janaku. Nalazi se u poglavljima od 132-34
Vanaparvana. Atavakrini roditelji zvali su se Kahor i Sujata. Jednog dana, dok je Atavakra jo uvijek
bio u majinoj utrobi, Kahor je sjedio pored svoje ene i recitirao vedske tekstove. Na njihovo veliko
iznenaenje, dijete u maternici odjednom je uzviknulo: "Oe, zahvaljujui tvojoj dobroti/milosti ve
sam nauio sve Vede, jo dok sam u maternici. Meutim ao mi je to moram rei da esto grijei dok
ih recitira."

Kahor se na to smrtno uvrijedi i prokle svog sina, rekavi da e se roditi s deformacija u osam dijelova
svog tijela. U skladu s tim, dijete je roeno deformirano, i nazvano je Atavakra, to znai
osmerostruko iskrivljen. Jednog dana, Kahor je otiao na dvor Janake da zamoli novac od kralja. Na
kraljevom dvoru ivio je u to vrijeme veliki uenjak zvan Vandin, sin kralja Varune. Vandin je veoma
dobro poznavao Vede, a Kahora su pozvali da s njim raspravlja. Kahor je doivio poraz i poslan je u
dubine mora da bi ga tamo angairali kao sveenika za uestvovanje u rtvovanju kojeg obavlja
Varuna.

Vrijeme je prolazilo, i kad je Atavakra bio momi od 12 godina, nauo je o tunom poloaju svog
oca. Praen ujakom Svetaketom, Atavakra je otiao na dvor kralja Janake. Budui da je bio obian
djeai, najprije mu nisu dopustili pristup, ali kad je dokazao da izvanredno poznaje astre, pruili su
mu srdanu dobrodolicu. Odmah je potraio protivnika svog oca, Vandina te je s njim zapoeo
raspravu. Dolo je do najneobinije polemike, u kojoj je djeai od 12 godina potukao izvanrednog
uenjaka s dvora kralja Janake. Zatim je spasio oca iz panda Varune. Kahor je bio veoma zadovoljan
zbog postignua svoga sina i poelio je skinuti s njega kletvu izreenu jo prije njegovog roenja.
Tako je rekao Atavakri da ode i okupa se u rijeci Samangi. Atavakra uini tako i gle, izaao je iz
vode s potpuno ravnim udovima. No, ime mu je ostalo zauvijek.

Gledajui sve do dananjih dana, veoma je zanimljivo konstatirati da je ovo prastaro klasino djelo
Atavakra Samhita, odigrala veoma vanu ulogu u ranom ivotu Swami Vivekanande. Kad se prvi put
upoznao sa ri Ramakrishnom, bio je u veoma bliskom kontaktu sa Brahmo Samajem i nalazio se pod
utjecajem njegovih ideja i uenja. U to vrijeme nije vjerovao u Advaitu.

Ali ve tokom njihovog prvog susreta, ri Ramakrina je duboko proniknuo u Swamijevo bie i otkrio
da je on u prvom redu monist po temperamentu, i po tome je bio jedinstven meu svim ostalim
uenicima. No u to vrijeme, Swami nije bio toga ba svjestan, i prirodno, pruao je otpor svakom
monistikom uenju svog uitelja. ri Ramakrina je ipak naao nain da prevlada ovu tekou. Imao
je u svojoj sobi primjerak Atavakra Samhite i esto je molio Swamija da mu je ita. Nakon to bi
proitao stih ili dva, Swami bi odbijao da nastavi. No uitelj ga je navodio da i dalje ita govorei da
on ne insistira da ovaj prihvati njegovo uenje, ve ga samo moli da mu ga ita. Na taj nain ova je
knjiga veoma utjecala na njegov ivot. Polagao je vrlo mnogo na Advaitu i esto je govorio da e ona

www.yogacentar.hr
2
postati religija ovjeanstva u budunosti.

Prvi prijevod najprije je objavljen 1929. godine u sijenju, a izlazio je mjeseno u nastavcima do
prosinca 1931. godine. Revidiran je i druga verzija izala je 1940. i 1953.godine. Ovo je tree
revidirano izdanje Atavakra Samhite.
Dr. Satkari Mookerjee, napisao je uvod u ovu knjigu. On je ranije bio Asutosh profesor sanskrta na
sveuilitu u Kalkuti, veoma poznat u Indiji i inozemstvu po izvanrednoj uenosti u raznim
podrujima sanskrta, Pali, indijskoj filozofiji, ukljuujui budizam i dainizam.

Belur Math, lipanj 1969.g.
Nityaswarupananda




www.yogacentar.hr
3
UVOD

Atavakra Samhita je slubeno priznato klasino djelo monistike Vedante.
Ono ne ostavlja nimalo prostora za pogreno razumijevanje ili pogrenu interpretaciju svojih osnovnih
stavova. Bilo bi to izvanredno kad bismo posjedovali slina djela u drugim filozofskim kolama i
religijama, iji mali broj naroito osjeaju uenjaci koji prouavaju budistike kole. Ovo nam djelo
omoguuje da razumijemo to zastupa monistika Vedanta. Tvrdnje u njemu su kategorine, jasne,
izravne i jednoznane.
To je staro klasino djelo koje dokazuje da Gaudapada ili ankaraarya nisu iznosili nekakvu novu
filozofiju pod utjecajem budistike idealistike misli, kako to neki lakovjerni uenjaci pokuavaju
dokazati danas, na osnovi povrnog i triavog paralelizma. Ovaj sustav razmiljanja, naprotiv, potjee
iz Upaniada, te je zadobio svoj konaan oblik u starijim djelima, ukljuujui i ovo djelo.

Razni komentatori veoma su iskrivili i isprevrtali tekstove Upaniada i Bhagavad-Gite, da bi to pasalo
njihovim filozofskim uenjima i predrasudama, zato to ipsissima verba ovih tekstova nisu
nepovodljivi u vjebanju egzegetske mudrosti. Ova knjiga meutim, stoji u klasi odvojena od ostalih.
Bez obzira da li ete se sloiti ili neete, vi niste u neizvjesnosti ili ne sumnjate, na to se u njoj misli.
Ona prua otvorenu, izravnu, bestidnu i bezopravdavajuu prezentaciju kljunih principa Vedante ne
uzimajui u obzir i bez ustupaka naim realistikim predispozicijama/sklonostima. Nije udo da je ovo
djelo vade-mecum za monahe ankarinog reda. Naravno, nije naroito, popularno meu
kuedomainima jer odbija udovoljiti njihovim instinktima ili dozvolit to je prijeko potrebno da se
uini zbog drutvenih i politikih okolnosti.

Moramo biti veoma zahvalni Swami Nityaswarupanandi, ministru instituta za kulturu Ramakrishnine
misije, za ovo veoma paljivo sastavljeno tree izdanje teksta i za jedar/bujan engleski prijevod i
sjajne biljeke. On je sannyasin iz reda ankaraarye ija je vjernost monistikoj Vedanti i tumaenoj
kao to ju je tumaio i njen osniva, neograniena i bezuvjetna, pa je Swami s obzirom na svoja
uvjerenja prirodno nalazio zadovoljstvo u ovom djelu. Veliko je postignue to je ovo ozbiljno
klasino djelo uinio popularnim zajedno sa znaajnim krugom ozbiljnih studenata indijske misli.
Imao sam mogunosti da prouavam tekst s prijevodom i komentarima Swamija i bio sam zapanjen
jednostavnou njegovih engleskih izraza, koji omoguuju veoma dobro razumijevanje originala. Ovo
djelo predstavlja vaan dodatak seriji anglo-sanskrtskih publikacija Ramakrishninog reda, te odrava
njihov standard perfekcije intaktnim. Ono udruuje lucidnost i jednostavnost s vjernou teksta te
preciznost nauke akademskog tipa.
Bio sam svjestan vjere i povjerenja koje sam uivao pokraj Swamijija i to je za mene bilo nepresuno
vrelo inspiracije te je podravalo moje samopouzdanje. Ja sam meutim s nemalim naporom popustio
elji Swamija Nityaswarupanande da napiem uvod u ovo djelo. Bila je to ast i zadatak, pred kojim
nisam imao izbora ve sam se prepustio sudbini. Nitko nije svjesniji mojih ogranienja s tim u vezi od
mene samog. to god bilo vrijedno u naoj znanosti, ja sam osobno potpuno svjestan da u Vedanti, u
svakom sluaju pisac da bi bio uspjean mora imati vee kvalifikacije nego li je to samo znanje teksta i
intelektualno uvjerenje.

On isto tako mora imati moralnog i duhovnog dara, a to su preduvjeti po indijskoj tradiciji. Najvie
emu se moe nadati jest da zadovolji spekulativni razum/opravdanost; meutim samo rijei monaha
mogu stvoriti uvjerenje i preobrazbu cijele linosti. Sasvim sluajno su najvei broj dobrih djela o
filozofiji Vedante napisali monasi. Uspjeh ove publikacije i reakcija koju je ona izazvala je za moj
um/duh svjea potvrda istine i pravde ove tradicije u literaturi Vedante.

Ovo djelo nije filozofska rasprava u tehnikom smislu rijei. Ono ne zove u pomo intelektualne
izvore koji su jedino stalne frazetine u svim filozofskim disertacijama. Naprotiv, mi u njemu nalazimo
razvijanje/opiran prikaz konane Istine, koja je konaan cilj filozofije ali koja vjeno izmie njenom
shvaanju. Filozofija pa ak Vedanta qua filozofija, mogu jedino pruiti intelektualno uvjerenje ali
one ne mogu izravno ostvariti Istinu. Za izravno ostvarenje, duhovni aspirant mora proi teaj sadhane
pod vodstvom i nadzorom gurua koji je osobno proao sito i reeto te gledao Istinu licem u lice.

Monistika je Vedanta jednoduno odbacila svijet ula i intelekta i sve to ima veze s pojmom

www.yogacentar.hr
4
dualizma, kao stopostotnu iluziju, za to nema logikog ili ontolokog opravdanja. Svi pokuaji
racionalizacije pojave svijeta zajedno s osnovnim podatkom logike misli, naime egom, osueni su da
zavre u cul de sac i u priznanju neuspjeha. Uzrok neuspjehu logike nije ogranienje ljudskog intelekta
nego sutinski nedostatak koji potkopava pravu prirodu objektivnosti. To je breme Upaniada; a cijela
filozofska literatura Vedante, od najranijih zapisa Gaudapade i ankaraarye sve do najnovijih
polemikih djela Sriharse, itsukhe i Madhusudana Sarasvati zauzeta je zadatkom da dokae
nerealnost objektivnog svijeta, apelom na logiku i autoritet/izvor podataka.

Vedanta filozofija priznaje trostruki kriterij o Istini, autoritet (ruti), logika (yukti) i samorealizacija
(Atmanubhuti). Autoritet je izjednaen sa samorealizacijom i vai samo zato to utjelovljuje rezultate
ostvarenja vidjelaca Istine, koji su uvijek otvoreni na provjeru samorealizacijama buduih vidjelaca
Istine. Tako izgleda da je pristup Vedante racionalan u smislu da nije u konfliktu sa zahtjevima
razuma. Ali on takoer priznaje i ogranienja razuma te nadilazi razum pomou supraracionalnog
organona zvanog samorealizacija koja izravno intuira Istinu.

Razum je koristan vodi do odreene granice ali sve u svemu, on je negativan instrument a njegovi
rezultati/otkria su negativna. On nam pomae da odbacimo i negiramo ono to je neistinito ali za
ostvarenje pozitivne Istine on je nekompetentan i neadekvatan. Filozofija koja se apsolutno pouzdaje u
razum kao u jedini organon u koji je mogue pouzdati se, nije bila uspjena u svojim pozitivnim
nalazima, jer su ovi nalazi ostali sporna pitanja i nije uspjelo da ih se univerzalno prihvati.

Superiornost Vedante lei u injenici da dok ona potpuno koristi resurse razuma, i u isto vrijeme
ispravlja te nadopunjuje rezultate postignute pomou supra-intelektualnog organona, koji nisu u
suprotnosti s nalazima razuma, ali ih nadopunjuje pozitivnim otkriima. Otkria ove supraracionalne
intuicije u potpunosti zadovoljavaju zahtjeve razuma. Izuzetan utjecaj Vedante na indijske
intelektualce lei u ovoj tajni pomirenja razuma sa supraracionalnom intuicijom.

Nedisciplinirani razum ima svoje idiosinkrazije/osobitosti koje vode u sudar i konflikt, te je tako
potrebno da ga provjerava korektivna supraracionalna snaga intuicije u ovjeku. Ovo priznavanje
nedostatnosti samog razuma ne smije se interpretirati kao zagovaranje anti-intelektualnog i anti-
racionalnog pristupa. Vedanta je sasvim racionalna i tamo gdje razum staje ona ide dalje pomou
svjetla kojeg joj alje supraracionalni organon. Lanost svega to se predstavlja spram svjesnosti kao
neto "drugo", zakljuak je izveden primjenom ovog trostrukog kriterija a filozofska literatura Vedante
zaokupljena je ovim zadatkom.

Ova osnovna postavka tvori poetnu toku ispitivanja u Atavakra Samhiti i to nije zakljuak kojem se
tei. Cilj je realizacija Istine a ne racionalna obrana od nje. Jastvo samo je stvarno a svo ne-Jastvo je
samo privid. Lana identifikacija Jastva s ne-Jastvom uzrok je ropstva. Tako je uzrok ropstvu u
neznanju o stvarnoj prirodi Jastva, a sloboda se postie im nestane neznanje u osvit samorealizacije.
Nestanak neznanja automatski namee nestanak ne-Jastva, koje je njegov proizvod. Postojanje
"drugog" uzrok je svih naih briga i nesree. Ostvarenjem Jastva kao jedine realnosti razlike i
distinkcije nestaju poput magle na suncu i postie se sloboda. Zapravo, sloboda je sama sr Jastva a
gubitak slobode samo je sluaj zaboravljanja. Ova istina prikazana je pomou primjera sa zlatnim
lancem oko vrata. ovjek nosi zlatan lanac oko vrata ali zaboravi na to, osjea se jadno i trudi se da ga
povrati. Netko ga podsjeti na to da mu je lanac i dalje na vratu, na sebi samom, on ga otkriva i osjea
se sretnim. Takav je sluaj sa svima nama. Osjeamo se jadno jer ne shvaamo da smo oduvijek
slobodni, a da se zbog neznanja nalazimo u okovima.
Na pitanje Janake, kako se postie sloboda, Atavakra odgovara jednostavno. "Spoznaj Jastvo kao
istu Svjesnost, prirodnog/nedirnutog svjedoka pojavnog svijeta, i biti e slobodan" (1.3). U
stvarnosti, Jastvo je uvijek slobodno; sloboda se ne postie ve se jednostavno spoznaje/ostvaruje i
otkriva. Prepreka naoj samorealizaciji i slobodi jest naa obuzetost objektivnim svijetom, to
neumitno vodi u konflikt interesa te tako i do prepirki, ljubomore, osvete i moralne izopaenosti.
Rezultat toga je podizanje fiktivnih barijera izmeu ljudi. Da bi se sruile ove barijere separacije i
opsesije stvorene instinktom posesivnosti, potrebno je njegovati stav nepristranosti te njegovati
moralne vrline milosra, opratanja, iskrenosti i ljubavi prema istini.


www.yogacentar.hr
5
Ova moralna disciplina oslobaa duh od hobotnice ulnih objekata i okree ga prema "unutra". Time
e se um aspiranta osposobiti za ostvarenje neovisnosti i neprijanjanja u odnosu na itavu mreu
odnosa koja proima pojavni svijet. Tako dugo dok um vidi neko "drugo" ja, on je u ropstvu. Sloboda
se sastoji u vienju iskljuivo Jastva kao svega i u svemu. Jastvo je Brahman, nepodijeljena i
neizdiferencirana Svjesnost-Postojanje-Blaenstvo, i ne treba ga mijeati s egom. Ego je ograniena
svjesnost iskrivljena umom kao to se svjetlo iskrivljuje prizmom. im osoba postigne svoje
osloboenje iz zamki ega, postaje Vrhunsko Blaenstvo, kojem nema granica.

Uenje Atavakra Samhite je jednostavno, izravno i neokoliajue. Ono ulazi direktno u srce a
kontemplacija o njemu prua ak i materijalistiki zadojenom umu predosjeaj blaenstva slobode.
Sloboda i ropstvo iste su kreacije uma. "Onaj tko se osjea slobodnim, doista je slobodan, a onaj tko
se osjea vezanim ostaje vezan" (I.11). Ovdje je prepisan jednostavan recept kao sredstvo bijega
misli o tome da si slobodan, vjena bezgranina Svjesnost-Blaenstvo, i biti e slobodan i sretan.
Radost samorealizacije predoena je jezikom koji duboko dira duu. Opis je grafiki i potie na
kontemplaciju. Uenik shvaa da je njegovo vlastito Jastvo ono koje odrava i osvjetljava univerzum.
Cijeli mu univerzum pripada ili bolje reeno visi poput lebdeeg privjeska na njegovom biu.
Ostvareno je jedinstvo Jastva sa svim to postoji. Zapravo nita ne postoji osim Jastva a zaostali trag
objektivnosti gubi se nestajanjem neznanja. Viestrukost jastava, takoer, stopostotni je privid. Ne
postoji niti viestrukost objekata a niti viestrukost subjekata. Postoji samo jedan subjekt, ili bolje
reeno, nema subjekta.
Samopostojea beskrajna Svjesnost igra ulogu velikog broja subjekata, putem lane identifikacije s
organima uma, koji su kreacije iz bogatog izvora Maye. Maya jest "prius" pojavnog svijeta princip
nerazuma, kljuni izvor iracionalnosti, arobnica beskonanih resursa. Ne moe se pobjei njenom
hipnotikom utjecaju osim putem znanja. Ali u svakom zlu ima i nekog dobra. Maya nije sotona iz
semitske koncepcije. Ona nije apsolutno zlo, ve u njenom karakteru ima i neto iskupljujue budui
da je takoer i utjelovljenje znanosti i razuma. To omoguuje izlaz iz situacije. Znanost ubija
neznanost, razum ubija nerazum i budui da je oboje ugraeno u jedan te isti princip zvan razliito
Maya, Prakrti ili ne-jastvo, ovaj princip nosi u sebi samom tajnu svoje smrti. Ovu je istinu grafiki
opisao Vyasa u svom Bhasyi o Yoga-Sutri (I.12). "Um je poput rijeke s dva suprotna smjera jednim
smjerom rijeka tee ka dobru drugim ka zlu. Smjerom ka dobru rijeka tee kanalom razlikovanja i vodi
do osloboenja. Smjerom ka zlu rijeka tee kanalom nerazlikovanja i vodi u ropstvo. Nepristranost
blokira zao tok a praksa razlikovanja/razluivanja oslobaa dobar tok." To daje smisao moranoj
disciplini, tako snano naglaenoj u astrama.

Nunost nepristranosti/neprijanjanja, na koju se aludira na poetku djela (1.2) naglaena je u treem
poglavlju. Tvrdi se da enja za objektima ula traje tako dugo dok postoji neznanje o ljepoti Jastva.
Ali mjehuri svjetskog poretka biva proboden im se ostvari/shvati izvanredna ljepota Jastva (III.4).
U etvrtom poglavlju o Jastvu se govori kao o gospodaru univerzuma bez premca, koji je apsolutno
neustraiv. Ova je neustraivost ponovno naglaavana u Upaniadama i konstantna je glavna misao
vodilja u uenju Swamija Vivekanande. Od svih filozofskih sistema, prije svega Vedanta nas moe
osloboditi straha, bilo straha od smrti ili od tiranije.
Vedanta je jedina filozofija koja e u svako doba zadovoljiti aspiracije ovjeanstva. Peto poglavlje
govori o etverostrukom nainu postizanja samorealizacije a 6. poglavlje naglaava nestvarnost
vanjskog svijeta, osjeajnog i neosjeajnog. 7. poglavlje jest ponovno potvrivanje Istine putem
samorealizacije uenika.

8.poglavlje ide jo dalje od postignutog poloaja. Shvaanje nestvarnosti objektivnog svijeta samo je
priprema za slinu realizaciju s obzirom na unutarnji psiholoki svijet; koji je isto toliko iluzorni privid
koliko i objektivni svijet.
Um i ego u prvom su redu odgovorni za ropstvo, budui da ometaju viziju beskonanosti Jastva. U
sljedea dva poglavlja, tvrdi se da su intelektualni i etiki svjetovi takoer nestvarne priraslice a
prikazano je da je iskuenje vrline prepreka vioj realizaciji. ivotne vrijednosti, ekonomske, moralne
i estetske nisu konane istine, i one su dominantne tako dugo dok je svjesnost u kandama elja.
11. poglavlje govori o njegovanju raspoloenja koja aspirantu omoguuju da izdri bijesne nalete kako
sree tako i nesree. Idua tri poglavlja potvruju jalovost intelektualnih, estetikih i moralnih
disciplina koje su postale smetnja aspirantu ka osloboenju, kako on napreduje tokom sahane. ak i

www.yogacentar.hr
6
enja za osloboenjem prestaje prije postignua cilja.

15. poglavlje je nenadmano kako po uzvienosti jezika tako i po svom uenju. Uenika se potie da
shvati "da univerzum postoji jedino zbog njegovog neznanja. U stvarnosti postoji samo on sam. Jiva ili
Iswara nisu neto drugo, razliito od njega" (XV. 16). Ovo nas vodi do vrhunca savrenstva te do
najvie toke realizacije. Moete zapasti u iskuenje da u ovim tvrdnjama proitate anticipaciju
doktrine poznate pod imenom Ekajivavada (doktrina prema kojoj postoji samo jedan individualni
subjekt). Meutim, bilo bi mnogo tonije smatrati da odrjeenja/propovjedi ovakve vrste proizlaze s
transcendentalne toke gledita.
Apsolutni identitet s Jastvom te negacija drugog principa, duhovnog ili materijalnog, kljuni su
principi koje priznaje monistika Vedanta u svim svojim kolama. Priznavanje vrijednosti te etike i
intelektualne discipline vae samo provizorno, to jest, na nioj razini realnosti, na kojoj djeluje utjecaj
avidye. Ali unitenjem avidye, zajedno s njenim satelitima, nema doivljavanja nekog drugog entiteta
ak i na pojavnoj razini. Drugim rijeima, pojavni svijet nestaje s prestankom svog uzroka.

Ova posljednja doktrina Ekajivavade (jedna subjektivnost) i Ajatavade (nema stvaranja) takoer
nastoje naglasiti nestvarnost pojavnog svijeta i realnost Jastva samog. Nema apsolutno nikakve razlike
u miljenju meu uiteljima monistike Vedante s obzirom na ovu vrhovnu Istinu. Negiranje
vansubjektivnog postojanja u pojavnom svijetu samo je pitanje naglaavanja. Pa ak i kad autor
Vivarane i njegovi sljedbenici doputaju provizorno vaenje ekstra-subjektivne realnosti pojavnog
svijeta, ne smije se uiniti greka, da ovi stupnjevi realnosti vae samo relativno, te oni ne
pretpostavljaju neku drugu realnost paralelno s Jastvom. Doputanje stupnjeva realnosti, niih i viih,
metodoloko je sredstvo i ustupak niim intelektima. Uvijek se priznaje da su prividni (pratibhasika) i
konvencionalni (vyavaharika) redovi realnosti prije faze nerealnosti, budui da im se negira apsolutna
realnost. Sve stvari razliite od Jastva samo su privid, bez obzira koliko izgleda da su neke od njih
tvrdokorne i dosljedne. Doputanje provizorne realnosti nije u suprotnosti sa sredinjom doktrinom
Vedante, po kojoj postoji samo jedno Jastvo, budui da je realnost usklaena s pojavnim svijetom
samo indirektna i priznaje se da ona sja posuenim svjetlom i odvojeno od supstrata Jastva nad kojim
se pojavljuje, te ona ne postoji.

18. poglavlje je poput zadnjeg poglavlja Bhagavad Gite, saetak prethodnih uenja. Ono je konana
suma otkria. U njemu je opisana priroda osloboene due koja je jo uvijek na ivotu (jivanmukta).
Za takvu blaenu osobu, svijet mnogostrukosti i gradiranih vrijednosti izgubio je sve svoje pretenzije.
Pojavni svijet stoji otkriven a Maya je u ahu matirana. Blistava poezija i jezik pun zanosa u ovom
poglavlju moe potjecati samo od osobe koja je proivjela sva ova iskustva. Ovaj jezik uspjeno
izaziva reakciju ak i kod osoba koji su okovani lancima svijeta. Njihova privlanost lei u za sada
neodoljivom armu i snazi. Zadnja dva poglavlja daju, putem realizacije samog uenika, reafirmaciju
istina, ucijepljenih u ranijim poglavljima.

Atavakra Samhita veoma je slina Bhagavad-Giti, te izgleda da potjee iz istog razdoblja. U njoj
nalazimo istu, snanu, jednostavnu, neusiljenu dikciju te isti prsten iskrenosti i istine. Niti najmanje se
ne trai izlaz u logikom rjeenju odnosno logikim orujem, iskovanim u novije doba radi
suprotstavljanja napadima protivnikih filozofa. Nema apsolutno nikakvog traga kolebljivosti, niti
intelektualnoj ili lingvistikoj obradi, ili slabosti u izlaganju. Ne ulazei u kronoloke kontraverzije,
to se veoma rijetko pokazalo korisnim na podruju indologije, moe se istai kao nepobitnu postavku
da je djelo starije od Guadapadine Karike, koja javno obznanjuje doktrinu zvanu Ajatavada (doktrinu o
nestvaranju), a to prekriva/slabi rascjep izmeu pratibhasike i vyavaharike, njihovih nivoa stvarnosti.
U ovom djelu moemo nai klice ovih ekstremistikih teorija. Po naem sudu, paralelizmi koji nisu ni
na koji nain izraeni, u mogunosti su pruiti zadovoljavajue rjeenje ako se pristupa s
transcendentalnog gledita.

sijeanj,1940.

Satkari Mookerjee

www.yogacentar.hr
7
1. POGLAVLJE
UPUTSTVA ZA SAMOREALIZACIJU

Janaka ree:
1. Kako se stjee znanje? Kao se postie osloboenje? Kako je odricanje mogue?
Reci mi to, Gospodine.
Atavakra ree:
2. Tei li osloboenju, dijete moje, izbjegavaj objekte ula kao otrov te trai oprotaj,
istinoljubivost, ljubaznost, zadovoljstvo i Istinu kao nektar.

3. Ti nisi niti zemlja, niti voda, niti vatra, niti zrak niti prostor. Da bi postigao osloboenje,
upoznaj svoje Jastvo, kao svjedoka svih ovih elemenata i kao Svjesnost samu.

4. Kad jednom shvati da Ti nisi tijelo te uvrstivi se u Svjesnosti, postati e sretan, spokojan i
slobodan od svih okova.

5. Ti ne pripada brahmanima, niti ikakvoj kasti niti ijednoj arami (razvojne faze u ljudskom
ivotu). Nije mogue spoznati Te ulima percepcije. Ti si nevezan, bezoblian i svjedok
cijelog univerzuma. Budi sretan.

6. Vrlina i porok, uitak i bol, potjeu od uma, a ne od Tebe, sveproimajui Atmane. Ti nisi niti
onaj koji djeluje niti onaj koji uiva. Ti si uistinu oduvijek slobodan.

7. Ti si jedini vidjelac svega i zaista si oduvijek slobodan. Tvoji okovi sastoje se samo u tome to
sebe ne vidi kao vidioca ve kao neto drugo.

8. Da li ti kojega je ugrizla velika crna zmija egoizma "Ja sam initelj", pije nektar vjere "Ja
nisam initelj", i jesi li sretan?

9. Spali umu neznanja s vatrom uvjerenja "ja sam Jedno, i ista sam Svjesnost", oslobodi se
tuge i budi sretan.

10. Ti si ta Svjesnost, Blaenstvo Vrhunsko Blaenstvo, u kojemu i kojemu ovaj univerzum
izgleda nadreen, kao zmija u uetu. ivi sretno.

11. Onaj tko sebe smatra slobodnim, doista je slobodan a tko se smatra vezanim ostaje vezan.
"Onako kako razmiljate, takvim ete i postati" kae narodna izreka, i veoma je istinita.

12. Jastvo je svjedok, sveproimajua, savrena Jednota, Svjesnost, nedjelujua, nevezana, bez
elja i spokojna. Zbog iluzije, izgleda nam da je od ovoga svijeta

(tj. podlona vjeno
ponavljajuem ciklusu raanja i umiranja).

13. Nakon to ste prestali izvana i iznutra mijenjati sebe, te napustivi iluziju: "Ja sam miljeno
(individualno) jastvo", meditirajte na Atmana kao na nepromjenjivog, na Svjesnost i
nedualnost.

14. Dijete moje, dugo si se nalazio u zamci tjelesne svjesnosti. Raskini petlju zamke maem
znanja "Ja sam Svjesnost", te budi sretan.

15. Ti si neprijanjajui, nedjelujui, samoisijavajui (sjaji sam od sebe) i neokaljan. Tvoji okovi
poivaju u injenici to se odaje meditaciji.

16. Ti proima ovaj univerzum a ovaj univerzum postoji u tebi. Tvoja priroda je u stvari ista
Svjesnost. Nemoj biti malen duhom.


www.yogacentar.hr
8
17. Ti si bezuvjetan, nepromjenjiv, bezoblian, trezven, nedokuivo inteligentan i spokojan. ezni
samo za Svjesnou.

18. Spoznaj da je ono to ima oblik nestvarno, a da je ono to je bezoblino vjeno. Slijedei ova
duhovna uputstva, izbjei e ponovnom raanju.

19. Ba kao to ogledalo postoji i unutar slike koju odraava i bez te slike, tako i Vrhunsko Jastvo
postoji unutar i izvan ovog tijela.

20. Ba kao to je jedan te isti sveproimajui prostor unutar i izvan vra tako i vjean,
sveproimajui Brahman bivstvuje u svim stvarima.

2. POGLAVLJE
RADOST SAMOREALIZACIJE

Janaka ree:
1. O, Ja sam neokaljan, miran, ista Svjesnost i natprirodan. Sve ovo vrijeme bio sam u zabludi
zbog iluzije.

2. Budui da Ja sam otkrivam ovo tijelo, tako otkrivam i univerzum. Stoga, sav ovaj univerzum
je moj, ili uistinu nita nije moje.

3. Odrekavi se univerzuma zajedno s tijelom, u stanju sam opaati Vrhunsko Jastvo putem tajne
mudrosti.

4. Ba kao to se valovi, pjena i mjehurii ne razlikuju od vode, tako i univerzum nastaje
emanacijom/potjee od Jastva, i ne razlikuje se od njega.

5. Kao to analiza platna pokae da se ono sastoji iskljuivo od konca, tako analizirajui
univerzum uviamo da on nije nita drugo doli Jastvo.

6. Ba kao to je i eer u soku od eerne trske potpuno proet sokom, tako je i univerzum
nastao u meni, potpuno proet sa mnom.

7. Svijet nastaje uslijed neznanja o Jastvu te nestaje s pojavom znanja o Jastvu, ba kao to nam
izgleda da vidimo zmiju jer ne prepoznajemo ue i kao to zmija nestane kad spoznamo da je
to samo ue.

8. Svjetlo je moja prava priroda. Ja nisam nita drugo nego li svjetlo. U oitovanju univerzuma,
Ja sam uistinu taj koji sjajim.

9. O, univerzum se pojavljuje u meni, umislivi si to zbog neznanja, ba kao to vidimo srebro u
sedefu, zmiju u uetu i vodu u sunevoj zraci.

10. Ba kao to se vr raspadne u glinu, val u vodu ili zlatna narukvica u zlato, tako e se i
univerzum koji potjee iz mene, rastvoriti u mene.

11. Ja sam udesan! Treba oboavati svoje Jastvo, koje je vjeno i koje ak nadivljuje unitenje
svijeta, sve od Brahme do uperka trave.

12. Ja sam prekrasan! Treba oboavati svoje Jastvo, koje iako je zajedno s tijelom predstavlja
Jednotu, koje niti ikamo odlazi niti odnekuda dolazi nego bivstvuje proimajui univerzum.

13. Ja sam divan! Treba oboavati svoje Jastvo! Nema niega tako sposobnog kao to je Jastvo,
koje vjeno na sebi nosi breme univerzuma a da ga pritom ne dotie s tijelom.


www.yogacentar.hr
9
14. Ja sam predivan! Treba oboavati svoje Jastvo, koje nema nita od onoga to je mogue misliti
ili o emu je mogue govoriti.

15. Znanje, znalac i spoznatljivo, ovo troje u stvarnosti ne postoji. Ja sam to neokaljano Jastvo, u
kojem se ovo troje pojavljuje zbog neznanja.

16. O, korijen bijede nalazi se u dualnosti. Nema drugog lijeka osim spoznaje da su svi objekti
iskustva nestvarni te da sam Ja ista Jednota, Svjesnost, Blaenstvo.

17. Ja sam ista Svjesnost. Uslijed neznanja, sm sam sebi nametnuo ogranienja. Razmiljajui
stalno na ovaj nain, ja bivstvujem u Apsolutu.

18. Nisam niti sputan/zavisan, niti osloboen. Izgubivi podrku, iluzija je nestala. O univerzume,
iako postoji u meni, ti u stvarnosti ne postoji.

19. Znao sam sa sigurnou da tijelo i univerzum nisu nita, te da je jastvo sama ista Svjesnost.
Pa na emu je onda mogue temeljiti imaginaciju (zamiljanje univerzuma i tijela)?

20. Tijelo, raj i pakao, okovi i sloboda, a i strah, sve su to samo predodbe. to ja imam sa svim
tim, Ja, ija je priroda ista Svjesnost?

21. O, ja ne nalazim nikakvu dualnost. ak je i brojnost ljudskih bia stoga postala poput pustoi.
Za to da se vezujem?

22. Ja nisam ovo tijelo niti ja imam tijelo. Ja nisam "Jiva" (ego), ja sam ista Svjesnost. Moj okov
je uistinu bio to to sam udio za ivotom.

23. O, beskrajni oceane u meni, dizanjem oluje u umu nastaju raznoliki valovi svijeta.

24. Smirivanjem vjetra u umu, u beskrajnom oceanu Jastva, arka univerzuma biva
unitena/nestaje, na nesreu Jive (ega) trgovca.

25. Kakva divota! U meni, u bezgraninom oceanu, valovi vlastitog jastva, u skladu sa svojom
prirodom diu se, sudaraju, talasaju se neko vrijeme i nestaju.


3. POGLAVLJE

ISKUENJE SAMOREALIZACIJE

Atavakra ree:
1. Spoznavi da si uistinu neunitiv Jedan Jedini, kako to da ti spokojni znale Jastva prijanja za
stjecanje bogatstva?

2. Na alost, kao to pohlepa potjee od iluzije o srebru nastale zbog neznanja o sedefu, tako i
vezanost za predmete potjee od iluzorne percepcije ulima, zbog neznanja o vlastitom Jastvu.

3. Spoznavi da si ti Ono u emu se univerzum pojavljuje kao valovi na moru, zato onda juri
okolo kao neki bijednik.

4. Nakon to smo uli da je nae vlastito Jastvo ista Svjesnost izvanredne ljepote, kako onda i
dalje moemo biti vezani za objekte ula i tako postati neistima?

5. udnovato je, da je osjeaj vlasnitva i dalje prisutan u mudracu koji je realizirao Jastvo u
svemu i sve u Jastvu!


www.yogacentar.hr
10
6. Neobino je to onaj koji bivstvuje u vrhunskoj nedualnosti, elei osloboenje i nadalje je
podloan poudi i oslabljen bavei se ljubavnim dogodovtinama.

7. udno je to osoba, koja zna da je pouda neprijatelj Znanja, koja je veoma oslabila, ak i u
zadnjim danima svog ivota udi za putenim uicima!

8. Neobino je da onaj koji ne prijanja za objekte ovog svijeta, koji razluuje vjeno od
prolaznog i koji ezne za osloboenjem, strahuje od raspadanja tijela.

9. Bilo da ju aste, da ju slave ili da ju mue, spokojna osoba uvijek vidi Apsolutno Jastvo te
stoga nije niti radosna niti ljuta.

10. Osoba na visokom duhovnom nivou vidi svoje tijelo kako djeluje kao da je to tijelo neke
druge osobe. Stoga, kako onda hvala ili pokuda uope moe utjecati na nj?

11. Shvaajui da je ovaj univerzum samo iluzija, te gubljenjem svake znatielje, kako onda osoba
vrstog duha moe strahovati od smrti?

12. S kim moemo usporediti takvu visoko duhovnu osobu, koja je zadovoljna sa Znanjem o
Jastvu, te koja postignuvi osloboenje ne ezne vie ni za im?

13. Zato bi takva osoba postojanog duha, koja zna da je prava priroda objekata percepcije
nitavna, smatrala neku stvar prihvatljivom a drugu neprihvatljivom?

14. Onaj koji je u svom duhu odustao od prijanjanja uz svjetovne stvari, koji je iznad parova
suprotnosti i koji nema elja njemu niti jedno iskustvo nastalo inercijom dogaaja, ne moe
prouzroiti niti uitak niti bol.


4. POGLAVLJE

VELIANJE SAMOREALIZACIJE

Janaka ree:
1. O, onaj koji razumije, znalac Jastva, koji shvaa ovaj ivot kao igru, nimalo ne slii zavedenoj
ivotinjskoj masi, koja osjea samo teret i udarce ivota.

2. O, Yogi ne osjea posebno ushienje dok se nalazi u stanju za kojim eznu Indra i ostali
bogovi i tako postanu nesretni.

3. Srce onog, koji je spoznao Jastvo sigurno nije mogue dirnuti ikakvom vrlinom ili porokom,
ba kao to dim ne moe dirnuti nebo, iako nam katkad izgleda da moe.

4. Tko moe sprijeiti ovjeka velikog duha, onoga koji je spoznao da je ovaj cijeli univerzum
Jastvo smo, da spontano djeluje?

5. Od sve etiri vrste stvorenih bia, od Brahme sve do uperka trave, samo se je mudrac u stanju
odrei elje i odbojnosti.

6. Rijedak je onaj koji zna da je jastvo Jedno, bez drugoga, i da je ono gospodar univerzuma. On
ini ono to smatra vrijednim truda i ne boji se niega.






www.yogacentar.hr
11
5. POGLAVLJE

ETIRI NAINA "RASTAPANJA" (laya)

Atavakra ree:
1. Slobodni ste od bilo kakvih kontakata. Stoga, isti kakvi jeste, ega se elite odrei? Unitite
kompleks tijela (tijela, uma, egoizma, ula) te tako uite u stanje "rastapanja".

2. Univerzum se izdie iz tebe kao to se mjehurii izdiu iz mora. Tako spoznaj da je Jastvo
Jednota i na taj nain ui u stanje "rastapanja".

3. Univerzum ne postoji u tebi, istome, budui da je nestvaran, jer se oituje kao zmija u uetu,
iako je prisutan za ula. Stoga, na taj nain ui u stanje rastapanja.

4. Ti si savren i jednak, kako u nevolji tako i u srei, nadi i oaju, ivotu i smrti. Stoga, na taj
nain

(ostavi nedirnut parovima suprotnosti) ui u stanje rastapanja.


6. POGLAVLJE

VIE ZNANJE

Janaka ree:
1. Bezgranian sam kao prostor, a pojavni svijet je poput vra/upa; ovo je Znanje. Tako se
niega ne treba niti odricati, niti ita prihvaati, a niti unititi.

2. Ja sam kao ocean a univerzum je kao val; ovo je Znanje. Tako se niega ne treba niti odricati,
niti ita prihvaati, niti unititi.

3. Ja sam kao sedef
1
, a iluzija univerzuma je poput srebra; ovo je Znanje. Tako nema iega ega
bi se trebalo odrei, prihvatiti ili unititi.

4. Ja sam doista u svim biima, a sva bia su u meni. Ovo je Znanje. Tako nema iega ega bi se
trebalo odrei, prihvatiti ili unititi.
2



7. POGLAVLJE

PRIRODA SAMOREALIZACIJE

Janaka ree:
1. U meni, u beskrajnom oceanu, arka univerzuma kree se amo tamo, tjerana vjetrom vlastite
prirode. To nimalo ne utjee na mene.

2. U meni, u beskrajnom oceanu, neka se valovi svijeta diu ili neka nestaju sami od sebe. Ja ih
pri tome niti poveavam niti ih smanjujem.

3. U meni, u beskrajnom oceanu, bivstvuje zamiljeni univerzum. Ja sam posve miran i
bezoblian. Ja prebivam samo u tome (u Znanju).


1
Mother of perl (u sanskritsko-engleskom prijevodu) je sedef. Naime, biser je samo kuglica sainjena od
sedefa i bojom podsjea na srebro. To nije vrijedno srebro ve bezvrijedni sedef koji se priinjava kao da je
srebro.
2
Naime, ako sam Sveukupnost/Brahman, to bih mogao prihvatiti ili odbaciti, to bih mogao stvoriti ili unititi?

www.yogacentar.hr
12
4. Jastvo nije u objektu, niti je objekt u beskrajnom i neokaljanom Jastvu. Tako je Ono slobodno
od vezanosti i elja i spokojno je. Ja prebivam samo u tome (u Znanju).

5. O, ja sam doista Svjesnost sma. Svijet je poput maioniarske predstave. Pa kako onda u
meni moe biti ikakve pomisli na odbijanje ili prihvaanje?


8. POGLAVLJE

SUANJSTVO I OSLOBOENJE

Atavakra ree:
1. U stanju smo suanjstva ako um ezne ili tuguje za bilo im, ako neto odbija ili prihvaa te
ako se zbog bilo ega osjea sretnim ili ljutim.

2. Osloboenje se postie kad um ni za im niti ezne niti tuguje, kad nita niti ne odbija niti
prihvaa te kad ne osjea ni sreu ni ljutnju.

3. U suanjstvu smo ako je um vezan za bilo kakvo ulno iskustvo. Osloboenje podrazumijeva
odvojenost od svih osjetilnih iskustava.

4. Osloboenje je stanje bez "ega"; stanje "ega" je ropstvo. Imajui to u vidu uzdri se od
prihvaanja ili odbijanja bilo ega.


9. POGLAVLJE

NEVEZANOST (NEOVISNOST, SAMOSTALNOST)

Atavakra ree:
1. Izvrene i neizvrene dunosti, kao i parovi suprotnosti kada one prestaju i za koga? Znajui
to, budi bez elja, koncentriran na odricanje u potpunoj ravnodunosti prema svijetu.

2. Rijetka je, dijete moje, takva blaena osoba ija je elja za ivotom, uivanjem i uenjem
ugasla promatrajui ivote ljudi oko sebe.

3. Mudrac postaje spokojan spoznavi da je doista sve okueno trostrukom bijedom (1 - umom i
tijelom, 2 - ivim i neivim objektima, 3 - poplavama, potresima itd.) te je prolazno, nestvarno
i vrijedno prezira, i treba se odbaciti.

4. Koje je to vrijeme ili doba kad parovi suprotnosti za ljude ne postoje? Onaj koji ih napusti,
zadovoljan s ishodom dogaaja, postie savrenstvo.

5. Kakav je to ovjek, koji razmotrivi raznolikost miljenja meu velikim vidovnjacima,
svecima i Yogijima, te postavi potpuno ravnoduan na uenje, ne postigne spokojstvo?

6. Onaj koji spozna istinsku prirodu iste Svjesnosti potpuno ravnoduan prema svijetu, smireno
i trezvenim rasuivanjem, spaava sebe od ciklusa raanja i ponovnih raanja zar takav
ovjek nije pravi duhovni voa?

7. Gledaj na modifikacije elemenata kao na neto nestvarno; uistinu postoje samo primarni
elementi; i odjednom, oslobodit e se okova i bivat e u svom istinskom Jastvu.

8. Svijet su elje same. Da li se stoga odrie svih elja? Odricanje od elja jest odricanje od
svijeta, a onda moe ivjeti svugdje.


www.yogacentar.hr
13

10. POGLAVLJE

RAVNODUNOST/SPOKOJ

Atavakra ree:
1. Gajite/njegujte ravnodunost prema svemu, odrekavi se kame (elje, poude) koja je va
neprijatelj, arthe (svjetovnog prosperiteta) praene neprilikama i napustivi/ignorirajui
dharmu (vrenje dobrih djela) koja je uzrok arthe i kame.

2. Gledaj na prijatelje, zemlje, bogatstvo, kue, ene, darove i druga obiljeja dobre sree kao na
san iz maioniarske predstave, koji traje svega nekoliko dana.

3. Znaj gdje god postoji elja, tamo je i svijet. Utjecanjem vrstoj nevezanosti otii iznad elja i
budi sretan.

4. Ropstvo postoji samo u elji a unitenje elje jest osloboenje. Samo neprianjanjem za svijet
postie se trajna radost u realizaciji Jastva.

5. Ti si Jednota, ista Inteligencija. Svijet ne posjeduje inteligenciju i nestvaran je. Neznanje je
takoer nestvarno. to bi ti jo uope elio znati?

6. Kraljevstva, sinove, ene, tijela i zadovoljstva gubio si iznova sa svakim novim roenjem, ak
i ako si im bio veoma privren.

7. Dosta je bilo prosperiteta, elja i pobonih djela. Um nije u njima naao mir, u toj
turobnoj/neutjenoj umi svijeta.

8. U koliko se to roenja ti nisi izmuio, bilo tjelesno, umno ili govorenjem? Stoga prekini s tim
bar danas.


11. POGLAVLJE

MUDROST

Atavakra ree:
1. Onaj tko je shvatio da se promjene u oblicima postojanja i unitenje nalaze u samoj prirodi
stvari, lako e nai mir, neuzmiren i osloboen bola.

2. Onaj tko sigurno zna da je Ivara stvoritelj svega, te da u svijetu nema niega drugog doli
Jastva, miri se sa svojim unutarnjim eljama i ne prijanja ni za to.

3. Onaj tko sigurno zna da nesrea kao i prosperitet dolaze svako u svoje vrijeme kao rezultat
naih prolih djela, dri pod kontrolom sva svoja ula, te niti ita eli niti za iim tuguje.

4. Onaj tko sigurno zna da su srea kao i bijeda, roenje kao i smrt posljedica prolih djela, ne
smatra da bi ita trebao postii/ispuniti, te tako ivi bezbrino a i kada djeluje, nije vezan za
svoje djelo.

5. Onaj tko je shvatio da je upravo briga i nita drugo uzrok bijede u ovom svijetu, oslobaa se
brige, postaje sretan, spokojan i bez elja.

6. "Ja nisam tijelo, niti je tijelo moje. Ja sam Svjesnost sma" onaj tko je to sigurno shvatio ne
sjea se to je uinio ili nije uinio, budui da je postigao stanje Apsoluta.


www.yogacentar.hr
14
7. "Ja se doista nalazim u svakoj stvari, sve od Brahme do uperka trave" onaj tko to sigurno
zna, oslobaa se konflikata misli, postaje ist i spokojan te osloboen brige o tome to jest i
to nije postignuto.

8. Onaj tko sigurno zna da ovaj raznovrsan i udesan svijet nije nita, postaje bez elja i ista
Svjesnost te nalazi mir budui da nita u stvari ne postoji.


12. POGLAVLJE

BIVANJE U JASTVU

Janaka ree:
1. Najprije sam postao nevezan za fizika djela, zatim za dugotrajno govorenje a potom za misli.
Tako sam postao vrst (firmly) u svom bivanju.

2. Bivajui nevezan za zvuk i za druge objekte ula te s obzirom da Jastvo nije objekt percepcije,
moj um je osloboen svakog odvraanja panje i jednousmjeren je.
Tako sam vrst u svom bivanju.

3. Treba se napregnuti i koncentrirati se kad doe do odvraanja uma zbog nadreenosti (ideje
tijela, uma i ega su nadreene umu). Videi to kao pravilo, ustrajan sam tj. nepromjenjiv
(firmly) u svom bivanju.

4. Budui da se tu nema to prihvatiti ili odbiti, te budui da za mene nema niti radosti niti tuge,
tako sam ja potovani, ustrajan u svom bivanju.

5. Biti u nekoj od faza ivota ili ne biti ni u jednoj, meditacija, kontrola mentalnih funkcija
shvativi da su oni stvarni uzrok odvraanja moje panje, ja doista ustrajem u svom bivanju.

6. Uzdravanje od djelovanja jest u istoj mjeri rezultat neznanja kao i smo djelovanje. Znajui u
potpunosti ovu istinu, tako ustrajem u svom bivanju.

7. Razmiljajui o Jednoti koju nije mogue shvatiti mislei, samo se utjeemo za pomo nekom
obliku misli. Stoga, napustivi tu misao, vrst sam u svom bivanju.

8. Blaen je onaj koji je ovo postigao. Blaen je onaj koji je takav po prirodi.


13. POGLAVLJE

SREA

Janaka ree:
1. Nepomuenost/mirnoa koja nastaje Svjesnou da nema niega osim Jastva, je rijetka ak i
kod onih koji nose samo tkaninu oko bokova. Stoga, napustivi svako odricanje ili prihvaanje
ivim sretno.

2. Ovdje imamo problem tijela, tamo problem jezika a posvuda problem uma. Odrekavi se ovih,
u svom vrhunskom ivotnom cilju, ivim sretno.

3. Shvaajui u potpunosti da Jastvo doista nita ne ini, radim sve to god izgleda da treba
uiniti, i ivim sretno.

4. Yogiji vezani za tijelo insistiraju na djelovanju ili ne-djelovanju. Uslijed odsustva udruivanja
i razdruivanja, ja ivim sretno.

www.yogacentar.hr
15

5. Nita dobro ili loe ne dolazi mi od boravka, kretanja ili spavanja. Tako, bez obzira na
boravak, kretanje ili spavanje, ja ivim sretno.

6. Nita ne gubim spavajui niti zadobivam nastojanjem, tako, napustivi svaku misao o gubitku
ili o ushienju, ja ivim sretno.

7. Promatrajui stalno iznova nepostojanost zadovoljstva i bola pod razliitim okolnostima,
odriem se dobra i zla, te ivim sretno.


14. POGLAVLJE

MIRNOA

Janaka ree:
1. Onaj tko je u stvarnosti praznog uma, koji nenamjerno razmilja o objektima ula i onaj koji
jest budan i u snu, taj je uistinu iscrpio sjeanja o svjetovnom ivotu.

2. Nestankom elje, gdje su onda sva moja bogatstva, prijatelji, gdje su pljakai u obliku ulnih
objekata, gdje u su Sveti Spisi i znanje?

3. Budui da sam ostvario Vrhovno Jastvo, koje je Svjedok i Vrhovni Gospodar, te postavi
ravnoduan i na ropstvo i na osloboenje, ne osjeam nikakvu enju za
emancipacijom/osloboenjem od ropstva.

4. Razliita stanja neke osobe, koja u sebi ne gaji nikakvu sumnju, ali se gledano izvana kree po
vlastitoj volji poput zaluene osobe, mogu razumjeti samo oni slini njemu.


15. POGLAVLJE

ZNANJE O JASTVU

Atavakra ree:
1. ovjek istog intelekta realizirat e Jastvo ak i uz nepotpuna uputstva. Ljudi neistog
intelekta ostaju zbunjeni ak i ako itav ivot ele Samospoznaju (spoznati Jastvo).

2. Nevezanost za ulne objekte jest osloboenje; ljubav prema objektima ula jest ropstvo. To je
uistinu Znanje pa inite kako vam drago.

3. Ovo znanje o Istini ini elokventnu, pametnu i aktivnu osobu nijemom, inertnom i
neaktivnom. Stoga ga izbjegavaju oni koji ele uivati u svijetu.

4. Ti nisi tijelo, niti je tijelo tvoje; ti nisi initelj niti uivalac. Ti si Svjesnost sma, vjeni
Svjedok i slobodan. Budi sretan.

5. Vezanost i mrskost su obiljeja uma. Um nikad nije tvoj. Ti si inteligencija sma, bez
konflikata, nepromjenjiva. Neka ti je sa sreom.

6. Ostvarujui Jastvo u svemu i sve u Jastvu, bez egoizma i osjeaja za "moje", budi sretan.

7. Ti si doista Ono, u emu se svijet manifestira poput valova u oceanu. O, inteligencijo,
oslobodi se groznice uma.


www.yogacentar.hr
16
8. Vjeruj sine moj, vjeruj. Nemoj se nikada zbuniti u tome. Ti si Znanje smo, ti si Gospodar, ti
si Jastvo i iznad si Prirode.

9. Tijelo, sastavljeno od sastojaka prirode, dolazi, ostaje i odlazi. Jastvo niti dolazi niti odlazi.
Zato ga onda oplakuje?

10. Neka tijelo traje do kraja kalpe (kozmikog ciklusa) ili oslobodi ga ak danas. Kako u tebi koji
si ista Inteligencija moe biti onda ikakvog rasta ili smanjenja?

11. U tebi, u beskrajnom oceanu, neka valovi univerzuma rastu ili se smanjuju u skladu sa svojom
vlastitom prirodom. To za tebe ne znai niti dobitak niti gubitak.

12. Dijete moje, ti si ista Inteligencija sma po sebi. Ovaj univerzum nije nimalo razliit od tebe.
Stoga kako i otkuda netko moe imati ikakvu ideju prihvaanja i odbijanja?

13. Kako onda da bude roenja, djelovanja ili ak egoizma za tebe Jednotu, nepromjenjivu, mirnu,
besprijekornu i istu Svjesnost?

14. Ti sm izgleda onako kako opaa. Da li narukvice i drugi nakit izgledaju drugaiji od zlata?

15. Potpuno se odreci takvih razlikovanja kao to su "Ja i On", te "Ja to nisam". Smatraj sve
Jastvom te budi bez elja i budi sretan.

16. Univerzum postoji samo zbog tvog neznanja. U stvarnosti, ti si Jednota. Nema individualnog
jastva ili Vrhovnog Jastva razliitog od tebe.

17. Onaj tko sigurno zna da je univerzum iluzija i nita drugo, biva lien elja, postaje ista
Inteligencija te nalazi mir kao da nita ne postoji.

18. U oceanu svijeta, oduvijek je bila, jest i bit e samo Jednota. Ne postoji niti ropstvo niti
osloboenje. ivi zadovoljno i sretno.

19. O, ista Inteligencijo, ne ometaj svoj um s potvrdama i negacijama. Budi spokojan i bivstvuj
sretno u svom vlastitom Jastvu koje je Blaenstvo smo.

20. Potpuno napusti ak i kontemplaciju i ne zadravaj nita u svom umu. Ti si uistinu Jastvo,
posve slobodno. to bi postigao miljenjem?


16. POGLAVLJE

POSEBNA UPUTSTVA

Atavakra ree:
1. Dijete moje, moe esto govoriti o raznim svetim spisima ili ih sluati. Ali ne moe se
utemeljiti u Jastvu sve dok sve to ne zaboravi.

2. O, mudrae, moe uivati, ili raditi ili vjebati mentalnu koncentraciju. Ali tvoj um e i
nadalje eznuti za tvojom vlastitom istinskom prirodom koja je iznad svih objekata i u kojoj su
sve elje ugaene.

3. Svi su nesretni jer se napreu. Ali nitko ne zna ovo (da je napor roen od elja uzrok bijede).
Blaeni postiu emancipaciju/osloboenje slijedei iskljuivo ovu uputu.


www.yogacentar.hr
17
4. Srea pripada "vrhunskom besposliaru" (realiziranom ovjeku, potpuno neaktivnom), za
kojeg je ak otvaranje i zatvaranje onih kapaka prava nevolja, i nikom drugom. (Da bi ovjek
bio istinski sretan mora biti apsolutno nevezan i za fiziku i mentalnu aktivnost).

5. Kad se um oslobodi takvih parova suprotnosti kao to je "ovo treba uiniti" i "ovo ne treba
uiniti", on postaje ravnoduan na religiozne zasluge, svjetovni prosperitet, ulne uitke i
osloboenje.

6. Onaj tko prezire objekte ula postaje nevezan a onaj koji ezne za njima biva vezan. Meutim,
onaj koji niti prihvaa niti odbija nije niti nevezan niti vezan.

7. Sve dok postoji elja, koja je korijen stanja odsustva diskriminacije/razlikovanja, postojat e
osjeaj privrenosti i averzije, koji su grana i mladica drveta zvanog Samsara.

8. Aktivnost raa privrenost; uzdravanje od aktivnosti averziju. Mudrac je osloboen parova
suprotnosti, poput djeteta, te doista ivi kao dijete.

9. Onaj tko je privren svijetu eli ga se odrei kako bi izbjegao tugu. No onaj koji nije privren
ne osjea tugu i ne osjea se bijedno u ovome svijetu.

10. Onaj koji gaji egoistine osjeaje ak i prema osloboenju, te ak smatra tijelo svojom
svojinom, nije niti jani niti yogi. On samo veoma pati.

11. Neka tvoji uitelji budu ak i Hara, Hari ili Brahma roen iz lotosa, meutim, sve dok sve ne
zaboravi, ne moe biti utemeljen u Jastvu.


17. POGLAVLJE

ISTINSKI ZNALAC

Atavakra ree:
1. Onaj tko zadovoljno, proienih ula uiva u samoi
3
, usvojio je plod saznanja (zadobiven)
kroz praksu Yoge.

2. O, znalac Istine nije nikada bijedan u ovome svijetu, jer je cijeli univerzum ispunjen njim
samim.

3. Nikakvi objekti ula ne mogu zadovoljiti onog koji uiva u Jastvu, kao to lie drva "neem"
ne zadovoljava slona koji voli lie sallakija.

4. Rijetki u ovome svijetu su oni na koje ne ostavljaju utisak stvari koje su iskusili ili oni koji ne
ele stvari koje jo nisu iskusili.

5. U ovome svijetu ima i onih koji su eljni svjetovnih uitaka a i onih koji eznu za
osloboenjem. Meutim, doista su rijetke one velike due koje ne eznu niti za uicima niti za
osloboenjem.

6. Rijetke su osobe irokog duha, koje niti privlae niti odbijaju dharmu (dunost), arthu
(svjetovni prosperitet), kamu (pouda) i moku (osloboenje), te ivot i smrt.


3
To to je sm (ever alone), ne treba krivo shvatiti kao osamljenost/izoliranost. On je SM u smislu "JEDAN
JEDINI, BEZ DRUGOGA. " (prim. Sw. Brahmajanananda)

www.yogacentar.hr
18
7. Znalac ne ezne za rastapanjem univerzuma, niti osjea ikakvu odbojnost prema postojanju
univerzuma. Stoga Blaeni ivi sretno bez obzira na tok dogaaja.

8. Ispunjen znanjem o Jastvu, te s uronjenim umom i zadovoljan, mudrac ivi sretno u vienju,
sluanju, dodirivanju, mirisanju i jedenju.

9. Nema privrenosti ili odbojnosti u onome za kojega je ocean svijeta presuio. Njegov pogled
je prazan, njegovo djelo bez svrhe a njegova ula bez uinkovitosti.

10. Mudrac niti je budan niti spava, niti otvara niti zatvara svoje oi. O, osloboena dua u svim
uvjetima uiva u vrhunskom stanju.

11. Osloboeni uvijek prebiva u Jastvu i istog je srca; on ivi osloboen svake elje, u svim
moguim uvjetima.

12. U vienju, sluanju, dodirivanju, mirisanju, jedenju, uzimanju, govorenju i hodanju velika
dua je osloboena svakog napora i ne-napora te je uistinu Osloboena (od zavisnosti i
ogranienja).

13. Osloboeni niti ne klevee niti hvali, on niti se raduje niti se ljuti, niti daje niti uzima. On je
osloboen privrenosti prema svim objektima.

14. Velika dua se ne uznemiruje te ostaje postojana u sebi samom pri pogledu na enu prepunu
ljubavi kao i na nadolazeu smrt. Takav ovjek je doista osloboen.

15. Onaj tko je postojan i koji u svemu vidi uvijek isto, ne vidi razliku izmeu sree i patnje,
mukarca i ene, prosperiteta i zle kobi.

16. U mudrom ovjeku, koji je iscrpio svoj svjetovni ivot i koji je preao/nadmaio ogranienja
ljudske prirode, nema niti strasti niti ikakve elje da nekom nakodi, nema niti poniznosti niti
drskosti, niti uenja niti mentalnog uznemirenja.

17. Osloboen ovjek niti prezire objekte ula nit ezne za njima. On ih uvijek doivljava s umom
koji ne prijanja, onako kako dolaze.

18. Mudrac praznog uma ne zna nita o konfliktu kontemplacije i ne-kontemplacije, o dobru i zlu.
On prebiva tako u stanju Apsoluta.

19. (S obzirom da) bez osjeaja "ja" i "moje", nieg nema (tj. univerzum ne postoji!); zasigurno
spoznavi to (da svemira nema), On (Samorealizirani Mudrac) ne ini, premda se obinim
ljudima moe initi da On neto ini
4
...

20. Neopisivo stanje postie onaj mudrac iji se um rastopio, ije su funkcije prestale i koji je
osloboen obmane, snova i dosade.







4
On ne ini bilo ta! Tko bi ? Gdje bi ? S im bi ? Kada ? !!!
"Svaki ludi po sebi sudi !", kae poslovica. Samospoznati Mudrac ne djeluje ak i kad djeluje. To se nama samo
ini da On djeluje. ovjek od Znanja nije ovjek, On je Jednota, Sveukupnost. Nema nieg ni unutar ni
izvan Njega. Stoga, On ne moe ak ni poeljeti da djeluje. Nita nije odvojeno (razliito) od Njega.
(Primjedba Sw. Brahmajananande)

www.yogacentar.hr
19
18. POGLAVLJE

MIR

Atavakra ree:
1. Pozdrav Onome koji je u biti Blaenstvo smo od sebe, spokojnost i sjaj sa shvaanjem
znanja, pri emu sva obmana postaje poput sna.

2. ovjek uiva u mnogim zadovoljstvima stjecanjem svih vrsta svjetovnih objekata. Sasvim
sigurno, ne moete biti sretni ako se ne odreknete svega.

3. Kako moe onaj ije je samo sredite srca opreno toplinom sunca tuge nastale uslijed
osjeaja dunosti, biti sretan bez trajnih pljuskova ambrozije spokojstva?

4. Ovaj univerzum nije nita drugo nego stanje svjesnosti. U stvarnosti nema niega. Postojee i
nepostojee ne gube svoju inherentnu prirodu.

5. Jastvo koje je apsolutno, bez napora, nepromjenjivo i neokaljano, niti je daleko niti je
ogranieno. Ono je doista uvijek postignuto.

6. Oni koji vide stvari onakvima kakve jesu (otkrivene) im iluzija prestane i realiziraju Jastvo,
njihova tuga nestaje/raspruje se.

7. Znajui da je sve samo imaginacija/predodba te da je Jastvo slobodno i vjeno, da li mudrac
djeluje nesvjesno poput djeteta?

8. Znajui sigurno da je vlastito Jastvo Brahman te da su postojanje i nepostojanje fikcije, to
uope zna, govori ili ini onaj koji je osloboen elja?

9. Takve misli kao "to sam doista Ja" i "Ja to nisam", ukidaju se za yogija koji je postao utljiv,
znajui sigurno da je sve Jastvo.

10. Za yogija koji je postigao spokojstvo nema odvraanja panje, koncentracije, poveanja
znanja, neznanja, nema zadovoljstva niti boli.

11. U nebesima ili u prosjaenju, u dobitku ili na gubitku, u drutvu ili samoi, za Yogija ija je
priroda apsolutna (bezuvjetna, neograniena).

12. Gdje je dharma (vrenje ritualnih ili zaslunih djela), gdje je artha (svjetovni prosperitet), gdje
je kama (ulni uitak), i gdje je razlikovanje za yogija koji je nadiao takve dualne pojmove
poput "to treba uiniti" i "to ne treba uiniti"?

13. U srcu yogija koji je osloboen jo za ivota, nema niti osjeaja dunosti niti privrenosti.
Njegova djela odnose se samo na sadanji ivot, i samo su efekti prole karme.

14. Gdje je obmana, gdje je univerzum, gdje je odricanje, tovie, gdje je osloboenje za onu
veliku duu koja prebiva iznad svjetovnih elja?

15. Onaj koji vidi univerzum moe pokuavati zanijekati ga. A to da ini onaj bez elja? On ne
vidi ak iako vidi.

16. Onaj koji je vidio Vrhovnog Brahmana meditira "Ja sam Brahman". to ini onaj koji je iznad
svake misli, kad ne vidi drugoga?


www.yogacentar.hr
20
17. Onaj tko u sebi vidi odvraanje panje (distrakcije tj. odsustvo mentalne koncentracije ili
nedostatak jednousmjerenosti uma), uistinu se kontrolira. Ali u Velikima nema odvraanja
panje. Budui da nema to da postigne/uini, to on onda ini?

18. Znalac, iako ivi ivotom obinog ovjeka sasvim je suprotan. On ne vidi niti koncentraciju,
niti odvraanje panje niti oskrvnue sebe.

19. Onaj koji je iznad postojanja i nepostojanja, koji je mudar, zadovoljan i osloboen elja, ne
ini nita ak i ako to u oima svijeta izgleda kao djelovanje.

20. Mudrac koji ivi sretno inei ono to mu dolazi tijekom dogaaja, ne osjea udnju niti u
djelovanju niti u nedjelovanju.

21. Noena vjetrom samskara, osoba liena elja, neovisna, slobodna i osloboena leti amo tamo
poput suhog lista.

22. Nema radosti ili tuge za onog koji je nadiao svjetovno postojanje. Uvijek smirenog duha ivi
kao da nema tijela.

23. Mudrac koji uiva u Jastvu i iji je um miran i ist, nema elja da se iega odrie niti osjea
igdje ikakav gubitak.

24. Prirodno praznog uma, te inei ono to doe samo po sebi, mudraca, za razliku od obinih
ljudi ne dira ast ili neast/sramota.

25. Onaj koji djeluje u skladu s takvim mislima poput "ovo ini tijelo a ne Ja, isto Jastvo", takav i
dok ne djeluje stvarno ne djeluje.

26. Jivanmukta djeluje kao budala koja kae da ne djeluje; meutim, nije on zbog toga budala.
(Suprotnosti esto slie). Iako je u svijetu (ali nije od svijeta) uvijek je sretan i blaen.

27. Mudrac, koji sit od raznoraznog razmiljanja postigne stanje mira/odmora, niti razmilja, niti
zna, niti uje, niti vidi.

28. Budui da mudracu nita ne moe skrenuti panju, te budui da on ne meditira, on niti ezne
za osloboenjem niti je u ropstvu. Znajui da je univerzum fikcija, premda ju vidi, on prebiva
kao sm Brahman.

29. Onaj u kome ima egoizma, djeluje ak i kad ne djeluje, a mudrac, osloboen egoizma ne
djeluje ak i kada djeluje.

30. Um osloboenoga ne uznemiravaju niti nevolje, niti zadovoljstva; on niti djeluje, niti se kree,
niti ita eli niti sumnja.

31. Um osloboenoga ne napree se u meditaciji ili u aktivnosti, meutim, on postaje meditativan
i aktivan bez ikakva motiva.

32. Glupa osoba postaje zbunjena uvi pravu istinu, ali neki mudraci se povlae u sebe poput
tupoglavih osoba.

33. Neznalica stalno vjeba koncentraciju i kontrolu uma. Mudrac koji prebiva u istinskom Jastvu,
poput osobe u dubokom snu, ne smatra da ita treba initi.

34. Neznalica ne postie mir niti nedjelovanjem niti djelovanjem. Mudrac postaje sretan samim
tim to zna Istinu.


www.yogacentar.hr
21
35. U ovom svijetu, oni koji se posvete raznim vrstama prakse, nee spoznati Jastvo, isto,
inteligentno, voljeno, savreno, iznad svijeta, neokaljano.

36. Neznalica ne postie osloboenje stalnom praksom kontrole uma. Blaen je onaj koji se
oslobaa samim znanjem i kojeg nijedna promjena ne dira/ne dodiruje.

37. Neznalica ne postie Brahmana jer eli da To postane. Mudrac ostvaruje prirodu Vrhunskog
Brahmana i bez elje za postizanjem.

38. Bez ikakve potpore udei za postizanjem osloboenja, neznalica samo odrava svijet.
Mudrac ree/sijee pravi korijen ovog svijeta, izvor sve bijede.

39. Budala eli mir putem kontrole uma i tako ga ne postie. Mudrac zna Istinu i njegov um je
uvijek spokojan.

40. Gdje je to znanje o Jastvu za onoga ije znanje ovisi o objektu? Mudrac ne vidi ovo i ono ve
nepromjenjivo Jastvo.

41. Gdje je tu kontrola uma za obmanutoga koji za njom udi? Ona doista prirodno jest prisutna u
mudracu koji uiva u Jastvu.

42. Neki misle da postojanje jest a drugi da niega nema. Rijedak je onaj koji ne misli niti jedno
niti drugo i tako je spokojan.

43. Oni plitke pameti misle da je Atman ist i Jedan bez drugoga, ali zbog iluzije oni ga ne
spoznaju i nesretni su cijeli svoj ivot.

44. Intelekt onoga koji ezne za osloboenjem, ne funkcionira ako ne ovisi o objektu; meutim,
intelekt osloboenoga doista je vjeno neovisan i osloboen elja.

45. Videi ove tigrove ulnih objekata, oni koji su preplaeni, traei sklonite uu odjednom u
spilju radi postizanja kontrole i koncentracije.

46. Videi lava (ovjeka) bez elja, ovi slonovi, objekti ula, mirno nagnu u bijeg ili ako nisu u
stanju pobjei, slue mu kao laskavci.

47. Onaj koji je osloboen sumnji a um mu je poistovjeen s Jastvom, ne pribjegava vjebama
kontrole kao sredstvima osloboenja. U vienju, sluanju, dodirivanju, mirisanju i jedenju on
ivi sretno.

48. Utemeljen u istom Znanju, te spokojan samim sluanjem Istinskog, mudrac ne vidi umjesna,
neumjesna djela ili ak nedjelovanje.

49. Mudrac ini slobodno sve to doe samo od sebe da treba uiniti, bilo dobro ili zlo; jer
njegova su djela poput djela djeteta.

50. Putem slobode postie se srea, putem slobode postie se najvie stanje, spokojstvo, Vrhunsko
Stanje.

51. Sve modifikacije uma unitene su kad ovjek shvati da on sm nije niti inilac niti uivalac.

52. Ponaanje mudraca, neogranieno motivom, sjaji, osloboeno pretvaranja; meutim, to nije
sluaj i s privrenom mirnoom osobe zavedene iluzijama, prijanjajueg uma.

53. Mudrac, osloboen mentalnih projekcija, nevezan, lien okova intelekta (egoizma) ponekad
veseo usred velikih uitaka a ponekad se povlai u planinske spilje.

www.yogacentar.hr
22

54. Nikakva elja ne proklije u srcu mudraca, dok iskazuje poast znalcu svetih spisa, bogu, ili
svetitu, ili gledajui enu, kralja ili ljubljeno bie.

55. Yogi nije nimalo smeten ak i kad ga ismijavaju i preziru njegova posluga, sinovi, ene, unuci
i druga rodbina.

56. Iako prima zadovoljstvo, on nije zadovoljan, iako mu se nanosi bol, on ne pati. Samo oni
slini njemu razumiju to udesno stanje.

57. Osjeaj dunosti uistinu, jest svijet relativnosti. Mudrac ga nadilazi ostvarujui se kao
sveproimajui, bez oblika, nepromjenjiv i neokaljan.

58. Oni plitke pameti, ak i kad nita ne rade, uvijek im neto odvraa panju; meutim onaj koji
je vjet, i u vrenju svojih dunosti ostaje nesmetan.

59. U savrenoj jednodunosti, ak i u praktinom ivotu, mudrac sjedi sretan, spava sretan, kree
se sretan, razgovara i jede sretan.

60. Tko god se vrlinom ostvarenja svog Jastva, ne osjea potitenim niti u praktinom ivotu
poput obinih ljudi te ostaje miran poput ogromnog jezera, bez imalo tuge, on sjaji.

61. Kod ovjeka zavedenog iluzijama, ak i nedjelovanje postaje djelovanje, a kod mudraca, ak i
djelovanje ima za posljedicu plod nedjelovanja.

62. Obmanuti esto pokazuje averziju prema svojoj svojini. Gdje je privrenost, gdje je odbojnost
za onog ija je ljubav prema tijelu nestala?

63. Svjesnost obmanutoga uvijek je privrena miljenju i ne-miljenju. Meutim, svjesnost
mudraca, premda popraena miljenjem o zamislivom, jest po prirodi nesvjesnost.

64. Mudrac bez ikakvog motiva za svoja djela, onaj koji se kree poput djeteta i koji je ist, nije
privren niti onome to radi.

65. Blaen je uistinu znalac Jastva, koji je nadiao um, i koji je i u vienju, sluanju, dodirivanju,
mirisanju ili jedenju, isti u svim uvjetima.

66. Gdje je svijet a gdje je njegov izgled/pojava, gdje je kraj a gdje su sredstva (spiritualna praksa)
za mudraca, vjeno nepromjenjivog poput nebeskog svoda?

67. Slava onome koji je osloboen svih elja, savreno utjelovljenje blaenstva koje je njegova
vlastita priroda, i koji je spontano utonuo u bezuvjetno Jastvo.

68. Ukratko, ona velika dua koja je realizirala Istinu, osloboena je elja za uicima i
osloboenjem i liena svake privrenosti u svako doba na svakom mjestu.

69. to preostaje da uini taj koji je ista Svjesnost? On je odbacio pojavno postojanje, koje
zapoinje s mahat-om (kozmikim intelektom) a manifestira se putem samih imena.

70. Onaj koji je ist, zna sa sigurnou da je univerzum proizvod iluzije, te da nita ne postoji.
Neperceptivno (koje se ne moe zamijetiti/opaziti ni ulima ni umom) Jastvo je otkriveno
njemu, te on, ist po prirodi, uiva mir.

71. Pravila ponaanja, nepristranosti, odricanja i obuzdavanja ula to je sve to za onoga koji je
po prirodi isti Sjaj i koji ne opaa objektivnu realnost?


www.yogacentar.hr
23
72. Gdje je ropstvo ili osloboenje, radost ili tuga, za onog koji sjaji kao Beskonanost i ne opaa
relativno postojanje?

73. Vlada samo iluzija svijeta. Realnost svijeta nestaje sa znanjem o Jastvu. Mudrac ivi bez
osjeaja za "ja" (ego) i "moje" i za privrenost.

74. Za mudraca koji opaa Jastvo kao neunitivo i osloboeno tuge, gdje je znanje i gdje je svijet?
Gdje je osjeaj "Ja sam tijelo" ili "tijelo je moje"?

75. im ovjek plitke pameti napusti vjebanje kontrole uma, on postaje plijen elja i matanja.

76. ak i kad uje Istinu, tupoglavi se ne odrie iluzije. Iako uslijed potiskivanja izgleda lien
mentalne aktivnosti, u njemu vreba enja za objektima ula.

77. Onaj, iji je rad prekinut svanuem Samospoznaje, ne nalazi priliku da ita ini ili govori, ak
i ako djeluje, gledano oima obinih ljudi.

78. Za mudraca koji je trajno nepromjenjiv i bez ikakvog straha, gdje je tama a gdje svjetlo? Gdje
je tu tovie, ikakav gubitak? Tu nema niega, uope.

79. Gdje je strpljenje, gdje je razlikovanje a gdje je ak neustraivost za yogija, ija je priroda
bezlina i neopisiva?

80. Ne postoji nikakav raj ili pakao; ne postoji ak niti osloboenje za ivota. Ukratko, u
svjesnosti yogija ne postoji nita.

81. Mudrac niti ezne za dobitkom niti tuguje u nepostignuu. Njegov trezven um doista je
ispunjen nektarom.

82. Onaj koji je bez elje niti hvali spokojne niti osuuje zle. Zadovoljan i uvijek isti u srei i u
jadu, on ne smatra da ita treba uiniti.

83. Takav mudrac niti prezire roenje i daljnja roenja, niti eli uoiti Jastvo. Osloboen radosti i
tuge, on nije niti mrtav niti iv.

84. Slava ivota mudraca, osloboenog oekivanja, privrenosti (svojoj) djeci, eni i drugima,
osloboenog elja za objektima ula pa osloboenog brige ak i o vlastitom tijelu.

85. Zadovoljstvo uvijek prebiva u srcu mudraca koji ivi sa svim odnosno od svega to mu dolazi
i koji zadovoljno tumara okolo a odmara se u smiraj dana.

86. Poivajui u temelju svog bia te nadilazei u potpunosti svako daljnje raanje, velika dua ne
brine o tome da li njegovo tijelo umire ili se raa.

87. Blaen je mudrac koji stoji uzdran, ne privren niemu, bez ikakve svojine, koji se kree
slobodno, po vlastitoj elji, koji je osloboen parova suprotnosti i ije su sumnje raskidane na
komade.

88. Slava mudracu lienog osjeaja za "moje", za kojeg su zemlja, kamen i zlato isti, raskidani
vorovi oko njegova srca i koji je oien od rajasa i tamasa.

89. Tko se moe usporediti s osloboenom duom, bez elja u svom srcu, koja je zadovoljna i
ravnoduna na sve?

90. Tko osim onoga bez elja ne zna iako zna, ne vidi iako vidi i ne govori iako govori?


www.yogacentar.hr
24
91. Bio on prosjak ili kralj, istie se onaj koji je neprivren i iji je pogled na stvari osloboen
svijesti o dobru i zlu.

92. Gdje je raskalaenost, gdje je obuzdavanje a gdje je odreivanje Istine, za yogija iji je ivotni
cilj ispunjen i koji je utjelovljenje bezazlene iskrenosti?

93. Kako i kome je mogue opisati ono to doivljava onaj koji je bez elja, ija je tuga unitena i
koji je zadovoljan poivajui u Jastvu?

94. On je budan ak i u besanom snu
5
, on ne sniva ak i dok sanja, a nije budan ak ni u budnom
stanju; takav je mudrac, zadovoljan u svim okolnostima.

95. Znalac je lien misli, ak i kad je udubljen u misli; on je lien organa ula, premda ih ima, on
je lien inteligencije iako je obdaren njome, i lien je osjeaja "ega" iako je u njemu.

96. Znalac nije niti sretan niti bijedan, nije niti privren niti neprivren, nije niti osloboen niti tei
osloboenju; on nije niti ovo niti ono.

97. Blaenom nikad ne skree panja ak i ako mu je odvraena/dekoncentrirana; on nije
meditativan ak ni u meditaciji, on nije lijen ak niti u stanju lijenosti i on nije uen ak iako
posjeduje znanje.

98. Osloboeni, koji prebiva u Jastvu u svim okolnostima, koji je osloboen ideje o djelovanju i o
dunosti, koji je svugdje isti, ne razmilja (jer nema elja) o tome to jest ili to nije uinio.

99. Hvaljen, mudrac ne osjea zadovoljstvo, okrivljavan, on ne osjea neugodu. On niti uiva u
ivotu, niti se boji smrti.

100. Mudrac spokojnog duha ne trai niti napueno mjesto niti pusto. On je uvijek isti u svim
uvjetima na svakom mjestu.


19. POGLAVLJE

POIVANJE U JASTVU

Janaka ree:
1. Izvadio sam iz najskrovitijeg dijela svog srca trn razliitih miljenja, koristei klijeta znanja o
Istini.

2. Gdje je dharma, gdje je kama, gdje je artha? Gdje je takoer, razlikovanje, dualnost i gdje je
nedualnost, za mene koji prebivam u vlastitoj slavi?

3. Gdje je prolost, budunost a gdje je sadanjost? Gdje je prostor a gdje vjenost, za mene koji
prebivam u vlastitoj slavi?

4. Gdje je Jastvo a gdje ne-Jastvo, gdje su isto tako dobro i zlo, gdje je zabrinutost/tjeskoba i
nezabrinutost, za mene koji prebivam u vlastitoj slavi?

5. Gdje je sanjanje, gdje je dubok san, gdje je budnost a gdje etvrto stanje (Turiya); gdje je
strah, za mene koji prebivam u vlastitoj slavi?


5
Na duboki san bez snova ne mogu se primjeniti kategorije postojanja i nepostojanja.
(Primjedba Sw. Brahmajananande.)

www.yogacentar.hr
25
6. Gdje je udaljenost a gdje blizina; gdje je vanjsko a gdje unutarnje; gdje je grubost a gdje
finoa/suptilnost, za mene koji prebivam u vlastitoj slavi?

7. Gdje je ivot ili smrt, gdje su svjetovi a gdje svjetovni odnosi; gdje je laya (neopaziv prijelaz u
san) a gdje koncentracija, za mene koji prebivam u vlastitoj slavi?

8. Nepotrebno je govoriti o tri kraja ivota, govoriti o yogi je bez svrhe, ak je i govorenje o
mudrosti nevano za mene koji poivam u Jastvu.


20. POGLAVLJE

OSLOBOENJE ZA IVOTA

Janaka ree:
1. Gdje su elementi, gdje je tijelo, gdje su organi a gdje duh; gdje je praznina; gdje je takoer,
oaj, za mene koji sam prirodno neokaljan/ist?

2. Gdje su sveti spisi, gdje je znanje o Jastvu, gdje je um koji ne prijanja za objekte ula, gdje
zadovoljstvo a gdje stanje bez elja, za mene koji sam vjeno lien osjeaja dualnosti?

3. Gdje je Znanje a gdje neznanje; gdje je "Ja", gdje je "ovo" a gdje "moje", gdje je ropstvo a
gdje osloboenje? Gdje je atribut prirodi mog jastva? (tj. Jastvo nema atributa)

4. Gdje su prarabdha karme, gdje osloboenje za ivota a gdje je ak osloboenje u smrti, za
mene, koji sam oduvijek neizdiferenciran/homogen?

5. Gdje je inioc ili uivalac, gdje prestanak misli ili nastanak misli, gdje je izravno znanje ili
reflektirano znanje, za mene koji sam oduvijek bezlian?

6. Gdje je svijet a gdje aspirant za osloboenjem; gdje je kontemplativna osoba a gdje Znalac;
gdje je dua u ropstvu a gdje osloboena dua, za mene koji sam nedualan (bez dvojstva) po
prirodi?

7. Gdje su stvaranje i unitenje; gdje je kraj a gdje su sredstva; gdje su trailac i uspjeh, za mene
koji prebivam u svojoj nedualnoj prirodi?

8. Gdje je znalac, sredstva ka znanju, objekt znanja ili znanje smo; gdje je ita a gdje nita, za
mene koji sam oduvijek ist?

9. Gdje je odvraanje panje a gdje koncentracija; gdje je znanje a gdje obmana iluzijama; gdje
je radost a gdje tuga, za mene koji sam oduvijek bez djelovanja?

10. Gdje je relativnost a gdje nadilaenje relativnosti; gdje su srea ili bijeda, za mene koji sam
oduvijek van svakog logikog miljenja?

11. Gdje je iluzija a gdje svijet; gdje je privrenost ili neprivrenost; gdje je jiva ili Brahman, za
mene koji sam oduvijek ist?

12. Gdje je aktivnost a gdje neaktivnost; gdje je osloboenje ili ropstvo, za mene koji sam
oduvijek nepromjenjiv i nedjeljiv, te utemeljen u Jastvu?

13. Gdje su uputstva i pismena zabrana, gdje je uenik a gdje uitelj; gdje je doista cilj ivota za
mene, koji sam apsolutna dobrota te osloboen ikakvih ogranienja?


www.yogacentar.hr
26
14. Gdje je postojanje a gdje nepostojanje; gdje je jedinstvo a gdje dualnost? to je jo potrebno
rei? Nita izbija iz mene.


***

Napomena: Yoga Centar odrava Intenzive Prosvjetljenja te tako zainteresiranima osigurava probojni
trening radi postizanja Samorealizacije/Osloboenja.