I. POJEDINCI: RADI LI SE U POLITICI DOISTA O LJUDIMA?

- prouavanje politike, prema rijeima Thomasa Kuhna (1970.), je pretparadimatino! "

nedostaje mu sulasnost o temeljnim pitanjima koja tre#a istra$iti i o pravilima prema kojima
se mo$e stvarati %nanje
3 glavna pitanja o pojein!" i politi!i:
a# odnos i%me&u pojedina'a (aktera ili su#jekta) i (irih dru(tvenih pro'esa i institu'ija
(struktura)
- individualistiko tumaenje " usredotoeno na aktera) institu'ije se mou svesti na
ili o#jasniti motivima i postup'ima pojedina'a
- holistiko tumaenje ili strukturalna stajali(ta " individualni identiteti i pona(anje
stvaraju se unutar dru(tvenih odnosa u kojima vladaju pravila
- povijest ifrirana u pravila! " *ar'h i +imon (19,-.)
$# pojam i polo$aj pojedin'a, ideje o pravima pojedin'a
- stupanj u kojem su polo$aj i pojam pojedin'a %ajedno s pove%anim idejama o pravima
pojedina'a ukrorijenjenji u odre&enu intelektualnu tradi'iju po%natu pod imenom
p%o&vjetitelj&'a (ilo)o(ija i pove%ani su s povijesnim o#ras'em dru(tveno i politiko
ra%voja %vano *oe%na.
- prosvjetiteljstvo " .ilo%o.ski i politiki projekt i% 1-.st. u ijem je sredi(tu pojedina'
- prosvjetiteljska .ilo%o.ija pove%ana je s modernom " povijesni o#ra%a' dru(tveno i
politiko ra%voja
!# stupanj u kojem pojedina' %adr$ava sposo#nost %a smisleno politiko djelovanje u
sada(njim uvjetima i ra%liitim dijelovima svijeta

- tre#a li istra$ivati pojedin'e ili strukture/
+ 3 glavna &tajali,ta:
a# ")aja*na i&'lj"-ivo&t (ili pojedin'e ili strukture)
- %ahtijeva da se prouava ili pojedina' ili struktura, a prouavanje jedno ne dopu(ta
dono(enje %akljuaka o druome. 0rema tome va$no je ne ra%matrati kolektive, npr. 0olitike
stranke u svjetlu pojedina'a koje ih tvore
- 0rema inivi"ali&ti-'oj )a$l"i " institu'ije su tek pojedin'i u velikom
- 1atim va$no je i ne ledati pojedin'e kao da preu%imaju oso#ine orani%a'ija kojima
pripadaju, jer tako nastaje e'olo,'a ili &i&te*&'a )a$l"a
#) %e"'!ioni&ti-'i " jedan skup varija#li se mo$e dijelom ili potpuno o#jasniti s o#%irom na
neki drui skup. Tako su strukturalni pojmovi poput dr$ave, klase ili politiko sustava i%ra%i
ukupno pona(anja pojedina'a u odre&enom vremenu ili odre&enom mjestu.
') &t%"'t"%a!ioni&ti-'i " po mi(ljenju 2nthon3 4iddensa " strukture su proi%vodi
svakodnevne interak'ije pojedina'a jednih s druima i s institu'ijama svakodnevno $ivota s
kojima su u dodiru. +truktura do#iva o#lik i %naenje kro% rutinu dru(tvenih praksi pojedina'a
ili %ajedniku praksu pojedina'a.

POLITI./I SUSTA0 5 odnosi, pro'esi i institu'ije koje tvore politiki univer%um) sastoji se od
inputa! (javno mnijenje, djelovanje rupa %a pritisak, itd.) i outputa! (%akoni, politike mjere,
norme, vrijednosti)
METODOLO1/I INDI0IDUALI2AM 5 .ilo%o.ijsko i empirijsko #avljenje pojedin'em i
njeovim pona(anjem
3I4E0IORI2AM 5 pokret u poslijeratnoj politikoj %nanosti koji se #avi podjednako
dono(enjem op6enitih %akljuaka u o#liku %akonitosti o politikom svijetu i pomisanjem
nalaska politikih istra$ivanja s tradi'ionalnih pravno institu'ionalnih o#lika na individualno
pona(anje i istra$ivakim tehnikama postavlja provjerljive hipote%e o mjerljivim stavovima)
prouavanje politike postaje %nanstvenije
- su#jektivistika ili interpretativna so'ioloija " suprotna #iheviori%mu " i% pojedinano
iskustva se ne mou i%vu6i op6i %aklju'i
1
MAR/SI2AM 5 strukturalistika doktrina) nalasak je na nainu na koji ekonomski pro'es
o#likuje dru(tvene i klasne odnose i mo6 u pro'esu kreiranja politike
Moe%ni pojeina!
0rosvjetiteljstvo nala(ava mou6nost napretka pojedin'a primjenom %nanosti. 0ojedina' je
lavni (ra'ionalni) im#enik promjene i lavni pokreta dru(tveno napretka. 7i#erali%am
istie sposo#nosti ra'ionalno pojedin'a kao i politiko i ekonomsko aktera
RENESANSA 5 pokret u 18.st. u 9uropi koji je donio upitniji i svjetovniji pristup umjetnost i
knji$evnosti, i prema tome ovjekovu mjestu u poretku stvari
Pojein!i 'ao *a'&i*i)ato%i 'o%i&ti: *it o 5e'ono*&'o*6 -ovje'"
0ojedini'i donose odluke na osnovi vlastitih pre.eren'ija, s o#%irom da jedino pojedin'i imaju
'iljeve, $elje i potre#e, a nemaju ih kolektivni entiteti (dru(tvo, dr$ava). + motri(ta politiko
pona(anja, odluke da se lasuje ili prikljui nekoj orani%a'iji ili (sa stajali(ta dr$ave) prikljui
nekom siurnosnom save%u " donose se na temelju pro'jene o mou6em maksimi%iranju
koristi. Teoriju o tome i%nio je :erem3 ;entham (1-<=.) njeova je najpo%natija de.ini'ija
korisnosti " odluke se donose u skladu s tim pridonose li ili ne postinu6u uode i
i%#jeavanju #oli
*an'ur >lson, Logika kolektivne akcije (1965.) " teorija vercera " teorija o pojedin'u koji
proraunava) nije ra'ionalno prikljuiti se orani%a'ijama koje nastoje donijeti korist svima )
pravo na javna do#ra! (ist %rak, so'ijalne #eni.i'ije) imaju svi i ne mou #iti iskljueni ak i
ako nisu ni(ta potro(ili ili pridonijeli
- ?rui teoretiari poput Ri'e%a i O%e%&7oo'a (198-.) "tvrde da ra&ani postupaju6i po
etikom imerativu svojim inom lasovanja i%vlae po%itivno %adovoljstvo, a takav in
postaje sim#ol lasaeve privr$enosti odre&enom politikom sustavu, stran'i ili samoj ideji
demokra'ije " kao i i%ra%om ra&aninove politike kompeten'ije.
POLITI./A /OMPETENCIJA 5 .ormalan status u smislu da ovjek kao ra&anin ima pravo
lasovati i ima praktinu vje(tinu (npr. orani%irati demonstra'ije, pisati pismo poslaniku u
pralamentu)
Inivi"ali)a* na jel"
- +2? " @stav +2? i ?eklara'ija neovisnosti odi(u duhom individuali%ma i individualnih
prava. + AamerikimB se naje(6e pove%uje teorija li#erali%ma s nalaskom na
neovisnosti ljudi jednih o druima i o primitivnim ve%ama. 0olitika (pose#no dr$avna)
vlast mora se uklopiti u jedno dru(tvo pojedina'a. 0rivr$enost inidividualistikom
vrijednostnom sustavu i li#eralnom kredu #ila je %naajka kohe%ije i sta#ilnosti
ameriko dru(tva i donedavno leitimiraju6i natje'ateljski poriv, podu%etni(tvo, do#ro
ospodarenje i drue odlike vrsto individuali%ma kao kulturne norme.
- Cran'uski indididuali%am poka%uje neke %naajke amerikoa ali %a ra%liku od njea
on je otovo anarhian. Kulturne i politike vrijednosti pove%ane s Cran'uskom
revolu'ijom i% 17-9. u Cran'uskoj su proi%vele vrlo .ramentirano dru(tvo u kojem je
pojedina' sumnjiav i prema vladi i prema mnoim tipovima kolektivno djelovanja.
0osljedi'a toa je da su Cran'u%i manje skloni djelovati u dru(tvenim orani%a'ijama
(neo npr. ;ritan'i ili 2merikan'i) osim kada to ukljuuje spontanu i i%ravnu ak'iju
protiv .ran'uske dr$ave (npr. pokreti seljaka ili studenata)
- @ +2? i mnoim %apadnim %emljama, mjesto pojedin'a u sredi(tu dru(tveno $ivota
institu'ionali%irano je u mi(ljenju i o#iaju, kao i u %akonu. 1#o toa je kulturno
sank'ionirano oekivanje da 6e se pojedin'i pona(ati i kao kritiari dru(tva i kao
maksimi%atori koristi.
2
Pojein!i i p%ava
DR8A0LJANST0O 5 pripadnost odre&enoj dr$avi i prava pove%ana s tim statusom,
moderne kon'ep'ije dr$avljanstva nala(avaju univer%alna prava i du$nosti
- danas postoji transna'ionalna doktrina ljudskih prava
- Desto se prava ve%uju u% dr$avljanstvo no nakon E. svj. rata u 9uropi utvr&uje se sustav
prava kao nadna'ionalnih prava - koji nadila%i na'ionalne rani'e
- osnutak Fije6a 9urope 19<9. i usvajanje 9uropske konven'ije %a %a(titu ljudskih prava i
temeljnih slo#oda, me&u kojima suG
0ravo na $ivot, slo#odu te oso#nu i kolektivnu te$nju %a sre6om
+lo#oda savjesti i vjeroispovijedi
+lo#oda i%ra$avanja i udru$ivanja
1a#rana muenja i smrtne ka%ne
- @ novije vrijeme va$no pitanje ljudskih prava je uvjet %a prijem novih lani'a u Fije6e
9urope (tako npr. Husija primljena, a Turska jo( nije)
- 9uropski sud %a ljudska prava (19,9.)
- uovor i% *aastri'hta o osnutku 9uropske unije (1991.)
- 9o%an T7e%$o%n (199,.) " ovori o E podruja temeljnih prava ve%anih %a %a(titu i
po#olj(anje polo$aja pojedin'aG
1. %ahtjevi prema dr$avi i njenim resursima (so'ijalne uslue, mirovine, kriteriji
prema kojima se mo$e u6i u neku %emlju kao posjetitelj, mirant, naseljenik)
- prava na lanstvo (kriterij %a #oravak u %emlji)
- prava na so'ijalne uslue mirovine, so'ijalna prava)
- ra&anska prava ( ra%liita kro% povijest " npr. ro#ovlasni(tvo u +2?,
prava $ena, aparthejd i sl.)
E. prava na djelovanje - %ahtjevaju leitiman opse ak'ija, npr.
- slo#oda udru$ivanja, i%ra$avanja, lasaka prava
- radnika prava (ve%ano %a diskrimina'iju, u%nemiravanje, slo#oda
raspolaanja radom, %a(tita na radu i sl.
Inivi"ali)a* i 'ole'tivi)a*
- Ale:i& e To!;"eville< Demokracija u Americi (1995.) " u svojoj studiji primje6uje da
nikada nije #ilo %emlje koja je toliko privr$ena potre#ama pojedin'a i suprotstavljena
kolektivnim potre#ama kao (to su +2?. 0o njeovoj teoriji, amerika save%na politika je
de.inirana u smislu prava i povlasti'a %a skupine, a ne %a pojedin'e.
- teorija irenja drave blagostanja - kao o#lik kolektivi%ma nastaje u %apadnoj 9uropi
nakon E. svj. rata a svrha joj je da se kro% upora#u javne mo6i osiura promi'anje dru(tvenih
i ekonomskih slo#oda oso#ito onih kateorija ljudi koji su ra%mjerno #e% mo6i (dje'a, $ene...)
" est primjer skandinavski %akoni doneseni oko 19-0. (roditelj ne smije pljusnuti dijete)
- po%itivna diskrimina'ija " davanje prednosti manje privileiranim skupinama (npr. $enama,
etnikim i rasnim manjinama)
- neki li#ertarijan'i i svi anarhisti smatraju da je opasno kada vlade preu%mu moralnu
odovornost ua tjelesno i mentalno do#ro svojih ra&ana - npr. sluaj Brown protiv Regine i%
199<. " #ritanski ?om lordova u svojstvu pri%ivno suda %akljuio da sadoma%ohi%am, #e%
o#%ira na postojanje pristanka ne%akonit " takvim pona(anjem se dira u 0ovrede %akona o
oso#i i% 1-81.
ANAR4IJA 5 sinonim %a nered) doktrina koja %aovara odsutnost .ormalne vlade
'ole'tivi)a* " suprotan individuali%mu) ra%liiti o#li'i - od do#rovoljnih udru$enja pa do onih
koji %aovaraju ulou dr$ave kao reulatora dru(tvene aktivnosti
- :apan " usta mre$a do#rovljnih orani%a'ija iemoto grupeB- C. Cuku3ama, 199,
PLURALI2AM " uvjerenje da postoji ili da #i tre#ala postojati ra%nolikost
- politiki plurali%am " prepo%naje i ohra#ruje ra%liitost ra%liitost dru(tvenih, kulturnih i
ideolo(kih o#lika i pro'esa
- 0luralistike teorije ispituju utje'aj dru(tvenih rupa u doprinosu i pristupu kreiranju javne
politike, te nadmetanje %a rupni utje'aj
3
- Cran'is Cuku3ama (199,.) " tvrdi da u onim dru(tvima koja imaju jake o#iteljske tradi'ije
(rimokatoliko ili kinesko dru(tvo) " povjerenje u ljude i%van o#itelji i u (ire dru(tvene odnose
je malo. (kon.u'ijanska .ilo%o.ija " prema kineskom .ilo%o.u Kun Cu-t%u-u - latinski
Kon.u'ije)
I%ra%ito pluralistiki politiki sustavi nisu samo o#rana od moni%ma i totalitari%ma ve6 i od
neo#u%dano individuali%ma
TOTALITARI2AM " politika vladavina u kojoj su svi aspekti $ivota pod politikim nad%orom
/o*"nita%i)a*
/OMUNITARI2AM " nain ra%mi(ljanja o orani%a'iji dru(tva i mjestu pojedin'a u%
od#a'ivanje aresivno individuali%ma (nala%i se nedje i%me&u li#eralno individuali%ma i
dr$avno kolektivi%ma), prvenstvo pripada rupi ili udru$enim identitetima) postao popularan
krajem 19-0-ih %ahvaljuju6i radovima so'ioloa 2mitaia 9t%ionija u +2?-u (prihvatili a #rojni
politiari " T. ;lair, ;erlus'onni)
- Hi'hard Hort3 (199E.) " pojedina' je vrsto usa&en u kulturne i dru(tvene institu'ije dru(tva,
pojedina' je smje(ten u dru(tvo i %ato nije niti i%oliran ni se#ian, a tako niti otu&en od druih.
- lo(e strane takvo AmiB stajali(ta su mou6e skretanje sekta(tvu ili na'ionali%mu (u svrhu
promi'anja rupno ili lokalno identiteta)
- komunitari%am se ponekad smatra i druom stranom modernistike tradi'ije, a nasuprot
njima stoji ni% ledi(ta po%natih pod na%ivom - postmoderni%am " ra%like u odnosu na
modernistiko (prosvjetiteljsko) mi(ljenje. 0ostmodernisti, kao 73otard (19-<.) smatraju da se
identiteti mou o#likovati manje ili vi(e po volji, stvaranje identiteta je pitanje i%#ora i
okolnosti. @ radikalnoj ver%iji plurali%ma po%dravljaju se kulturne i politike ra%like.
POSTMODERNO STANJE + %a)li'"je &e o tv%nji *oe%ni&ti-'og =p%o&vjetitelj&'og#
*i,ljenja> ientiteti ni&" -v%&ti ve? &e *og" o$li'ovati po volji pa &tva%anje ientiteta
po&taje &tva% i)$o%a i o'olno&ti + L@ota%=ABCD.#
4
Pojein!i i &po&o$no&t )a &*i&leno politi-'o jelovanje
@spjeh politiko djelovanja pojedin'a ovisi o slijede6im im#eni'imaG
1. stupanj do koje se i%ra$avanje neslaanja dopu(ta ili ohra#ruje kulturalno ili
%akonski (npr. apsolutistiki re$imi)
E. stupanj do koje su nai%led AotvoreniB sustavi uistinu dostupni o#inim ra&anima
=. vrste resursa kojima pojedina' raspola$e (nova', polo$aj, strunost, komunika'ijske
vje(tine)
Pitanja:
+trukturali%am EE.-E<.
ra%lika i%medju ameri'ko i .ran'usko indviduali%ma =1.- ==.
Jto %na'i anarhija =-.
Komunitari%am <E.
0ostmoderno stanje
0ostmoderni%am
>#jasni dr$avu #laostanja
Jto je anarhija
;entham, kojem prav'u pripada
*etodolo(ki indidividuali%am
5
II. U.ENJE O POLITICI
Politi-'a &o!ijali)a!ija
POLITI./A SOCIJALI2ACIJA 5 pro'es ili skup pro'esa putem kojih pojedin'i ue o politi'i
i usvajaju politike vrijednosti
- *i'hael Hush (199E.) APolitics and society. An introdction to political sociologyB" politika
so'ijali%a'ija je pro'es kojim se pojedin'i u danom dru(tvu upo%naju s politikim sustavom i
koji u odre&enoj mjeri odre&uje njihove per'ep'ije i reak'ije na politike pojave
+ A%i&totel =3CD.+3EE.g.p%./%.#< Politika " ovjek je po prirodi dru(tveno #i6e! " ljudska #i6a
su politika u najosnovnijem o#liku te rijei
- ljudi s o#%irom na prirodnu sklonost okupljanju moraju #iti dio neko poretka stvari, a kako
#i moli sudjelovati u najpotpunijem i%ra%u ljudske %ajedni'e " dr$avi " moraju stje'ati
politike vje(tine, tj. #iti politiki pismeni.
- %a pravilno .unk'ioniranje poredaka, so'ijali%a'ija je nu$na
- komuni%am (ili dr$avni so'ijali%am) " o#lik politike orani%a'ije u kojoj je jedna jedina
stranka (komunistika partija) vladala #e% ikakve dopustive opor#e. Fe6ina politike
aktivnosti i praktiki svaki pote% u karijeri odre&ivala je partijska hijerarhija.
- komunistiki sustavi orani%irani su kao jednostranaki u kojima partija uspjerava sav
dru(tveni, politiki i ekonomski $ivot.
- propadanjem komunisitkih re$ima u istonoj 9uropi oko 19-9., nastaje kolektivna eu.orija
u kojoj se istonoeuropska dru(tva i ospodarstva nastoje restrukturirati u skladu s naelima
tr$i(no kapitali%ma i li#eralno demokratsko politiko sustava
- ameriki vanjskopolitiki analitiar F%an!i& F"'"@a*a (199E.) na%vao je to krajem
povijesti - %#o onoa (to je on smatrao neminovno(6u (irenja %apadno li#eralno
demokratskih tr$i(nih vrijednosti
- 13munt ;auman " do sloma komuni%ma nije do(lo %#o ra%oaranja masa u sustav, ve6
je stanovni(tvo $eljelo da dr$ava ispunjava vi(e svoje spe'i.ino komunistiko o#e6anja
P%o!e&i politi-'e &o!ijali)a!ije
-?vije suprotstavljene strane u literaturi o politikoj so'ijali%a'iji, kada se raspravlja o pitanju
AkadaB - na%ivaG
?ennis KavanahG !Political science and political "e#avior$, 19-=.
" (kola primarnosti " prista(e (kole primarnosti nala(avaju va$nost rano
djetinjstva- tako 6e odre&ene vrste kljunih politikih in.orma'ija pojedin'i ste6i u
okru$enju neposredne o#itelji ili ljudi koji ih uvaju
- (kola re'entnosti (pro'es so'ijali%a'ije i reso'ijali%a'ije doa&a se tijekom
'ijelo $ivota)
- Ker#ert K3man, Politi%ka socijali&acija (1959.) " doka% prijenosa politikih vrijednosti u
djetinjstvu " tvrdi da dje'a u +2? o#ino stjeu politike pre.eren'ija svojih roditelja
- ?avid 9aston i :a'k ?ennisG A 'jeca i politi%ki sstav$ (196(.)
" politika so'ijali%a'ija u djetinjstvu je pro'es dje dje'a ue o autoritetu
- istra$ivali stje'anje politikih vrijednosti u djetinjstvu te %akljuili da je politika so'ijali%a'ija
u djetinjstvu sastavljena od < .a%e (tj. dijete shva6a)G
da neki pojedin'i imaju autoritet (roditelj koji odre&uje vrijeme spavanja,
poli'aja' koji hvata lopova)
autoritet ima javno i privatno li'e (ra%likuju autoritet roditelja i poli'aj'a)
autoritet mo$e #iti utjelovljen i u institu'ijama poput vlada, parlementa i
sudova
institu'ije imaju e%isten'iju koja je odvojena od pojedina'a koji u njima rade
- politike so'ijali%a'ije nismo uvijek svjesni, ali to ne %nai da ona nikada nije promi(ljena
6
.IM3ENICI =ILI A/TERI# SOCIJALI2ACIJE 5 oni pojedin'i, skupine ili institu'ije koji su
odovorni %a prijenos in.orma'ija putem kojih se ljudi so'ijali%iraju
- masovni mediji " ljudi se sla$u da utjeu op6enito, ali poriu da utjeu na njih same (npr. ni
naj#olji reklamni spot ne6e i%mijeniti lasaevu odluku da ne lasa %a odre&enu stranku ako
se ne sla$e s njenim proramom)
- pojava politike so'ijali%a'ije kao predmeta istra$ivanja je pove%ana s #ihevioralnom
revolu'ijom u politikoj %nanosti)
-?avid +andersG !Be#avioral analysis$ (199,.) - sredi(nje pitanje koje postavljaju
#ihevioristi " %a(to se pojedin'i, institu'ionalni akteri i na'ionalne dr$ave pona(aju onako
kako se pona(aju/!
- politika " vrlo (iroko polje djelovanja, ne oraniava se samo na svijet .ormalnih politikih
institu'ija, ve6 ukljuuje i politiko pona(anje i istra$uje im#enike koji utjeu na politiko
djelovanje
Pitanja:
>#jasni pojam Akraj povijestiB ,<.
Tko je napisao ?je'a i politi'ki sustav - ?avid 9aston i :a'k ?ennis " str. ,7.
La#roji im#enike so'ijali%a'ije
7
III. POLITI./A /ULTURA
POLITI./A /ULTURA 5 skup vrijednosti, uvjerenja i stavova unutar kojih djeluje neki
politiki sustav. To je ne(to i%me&u stanja javno mnijenja i odo#nih %naajki pojedin'a G
pre)a 'ennis *avanag#
?ruu de.ini'iju dali su Gabriel Almond i idne! "erba u djelu AMivilna kulturaB - politika
kultura je distri#u'ija o#ra%a'a usmjerenosti prema politikim o#jektima me&u pripadni'ima
na'ija
- Platon (<E7.-=<7..pr.Kr.) " smatra a se utemeljiteljem politike misli, 'r+ava " toliko je
vrsta i ljudskih 6udi koliko ima vrsta dr$avnih ure&enja!
- A%i&totel (=-<.-=EE..pr.Kr.), Politika " poku(ao je prosuditi koji je najprikladniji o#lik
vladavine
- u modernoj politikoj misli esto se povlai ve%a i%me&u naravi ljudi i vrste politiko
sustava u kojem $ive
- Jean+Ja!;"e& Ro"&&ea" (1-.st.) " nala(avao je va$nost 6udore&a i o#iaja kao temelja
politike sta#ilnosti
- E*"n 3"%'e G A Ra&)i,ljanja o -rancskoj revolciji$ (1.9/.)
- lasoviti kritiar .ran'uske revolu'ije
- i%a%vati prekid s pro(lo(6u je o%#iljna pore(ka jer se napredak naj#olje posti$e u kontekstu
kontinuiteta i po%ivanjem na primjere i% pro(losti i tradi'iju
Civilna '"lt"%a
- primjer #ihevioristiko #avljenja politikom kulturom je djeloG
Gabriel Almond i idne! "erbaG AMivilna kulturaB (1960.)
" to je %apravo i%vje(taj oopse$noj anketi provedenoj 19,9. u , %emaljaG +2?, @K, Italija, +H
Ljemaka i *eksiko.
- ispitani'ima su postavljene = vrste pitanjaG
Konitivna " koja su tre#ala ustanoviti njihovo stvarno %nanje i mi(ljenja o
politikim sustavima
2.ektivna " odnosila su se na to (to pojedin'i misle o tim politikim o#jektima
" njihovi stavovi o politikom sustavu
9valuativna " nstojalo se utvrditi mi(ljenje i sudove o politikim o#jektima " tj.
test (irih politikih vrijednosti.
Tako su 2lmond i Fer#a utvrdili 3 iealna tipa politi-'e '"lt"%e G
1. pa%o7ijalna - koju o#ilje$ava op6e ne%nanje o politikim o#jektima "
kao posljedi'a odsutnost ukljuenosti u politike aktivnosti
E. poani-'a " o#ilje$ava ju sveprisutno %nanje o politikim pro'esima,
ali nesklonost parti'ipa'iji u politikoj aktivnosti %#o osje6aja nemo6i
=. pa%ti!ipa!ij&'a - kom#inira %nanje o politi'i sa spremno(6u %a
sudjelovanje u politikom pro'esu. @ takvim situa'ijama ljudi
osje6aju da mou utje'ati na promjene i da 6e njihova aktivnost
ne(to %naiti
2utori smatraju da #i sva ta tri idealna tipa #ili ne%adovoljavaju6i %a sta#ilnu demokratsku
%ajedni'u ve6 rje(enje vide u slijede6emG
- %a sta#ilan politiki sustav i demokratsku politiku naj#olja vrsta politike kulture #ila #i
mje(avina podanikih i parti'ipa'ijskih elemenata tu su mje(avinu na%vali !ivilna '"lt"%a.
CI0ILNA /ULTURA 5 tip politike kulture %a koju neki dr$e da je naj#olje okru$enje %a koju
neki dr$e da je naj#olje okru$enje %a nastanak sta#ilne demokratske politike. Kom#inira
optimalnu mje(avinu politikih i parti'ipa'ijskih politikih stavova
8
Ra go%nji7 a"to%a $io je o&jetljiv na H '%iti'a:
1. >ita anlo-amerika pristranost (tvrde da Italija, Ljemaka i *eksiko nemaju
neophodnu kulturnu osnovu %a demokratsku sta#ilnost)
0rema 2rendu 7ijphartuG A?emokra'ija u pluralnim dru(tvimaB, 1977. " nemaju svi sta#ilni
politiki sustavi odlike pove%ane s 'ivilnom kulturom. Konsen%ualno pona(anje me&u
politikim elitama s odovaraju6om institu'ionalnom potporom mo$e osiurati djelotvorno
vladanje dru(tvima koja su podijeljena reliijski, ideolo(ki, je%ino, reionalno, kulturno, rasno
ili etniki. Takav o#lik demokra'ije 7ijphart na%iva
/ONSOCIJACIJS/A DEMO/RACIJA . To je o#lik vladavine %a koji se smatra da
o#ilje$ava du#oko podijeljene premda sta#ilne %emlje ukljuuje stvaranje institu'ija podjele
vlasti me&u udru$enim politikim elitama
/ONSOCIJACIJS/A DEMO/RACIJA + 'a%a'te%i&ti-na )a "$o'o poijeljene< ali
&ta$ilne )e*lje> E 'lj"-na '%ite%ija: po&tojanje &eg*enti%anog %",tva i pojela i)v%,ne
vla&ti *eI" politi-'i* elita*a> Lijp7a%t=ABJJ.#
" ?akle %a postojanje takve demokra'ije kljuna su dva kriterijaG
postojanje sementiranosti dru(tva
ukljuuje stvaranje institu'ija podjele vlasti me&u udru$enim politikim elitama
Le postoji ve%a i%me&u o#lika politike kulture i sta#ilnosti nje%ine vlasti, ali ne od#a'uje
potpuno ideju kulture.

E. %a ra%liku od njea, 2lmond i Fer#a smatraju da se politike strukture mo$e o#jasniti
po%ivanjem na politike kulture, tj. da stupanj demokratske sta#ilnosti odre&uje ili
u%rokuje politika kultura. @ odnosu na to stajali(te dva su alternativna stajali(taG
demokratska sta#ilnost stvara i odra$ava ono (to se ra%umije kao 'ivilna
kultura
kultura i strukture su me&uovisni i u%ajamno se jaaju " Marole 0atemanG
A0oliti'al 'ulture, politi'al stru'ture and politi'al 'haneB " 1971.
=. Feliina u%orka u%eto u istra$ivanju (oko 1 000 oso#a u svakoj %emlji) " to jest velik
u%orak ali nedovoljan %a pou%dano postavljanje jedne op6e teorije politike kulture -
Kavanah " kritika 1ivilne kltre
<. 0ote(ko6e odre&ivanja %naenja odovora na ankete " npr. isti odovor na isto
pitanje u ra%liitim %emljama nema isto %naenje
,. 0olitike kulture se mijenjaju i ra%vijaju i %ato svaki poku(aj mjerenja politike kulture
je samo snimak stanja politike kulture u odre&enom trenutku.
9
Alte%nativni p%i&t"p: politi-'a '"lt"%a i ieologija
Ma%'&i)a*
- *arN i 9nels (doprinos marksi%ma ra%umijevanju ideoloije) " smatrali su da su vladaju6e
ideje svako povijesno ra%do#lja i%ra% interesa najmo6nijih dru(tvenih skupina. Klasa koja
ima vlast nad dru(tvom i ekonomskim $ivotom (iri kro% dru(tvo svoj o#ra%a' stavova i
sustave uvjerenja koji a podupiru. To otkriva E va$na svojstva marksistike kon'eptualne
ideoloije
1. ideoloiju je dijelom la$na svijest! koja mo$e prikrivati A%#iljske intereseB ve6ine
dru(tva " a oni smatraju da su %#iljski interesi ru(enje kapitali%ma i %amjena
dru(tvenim odnosima koji ne poivaju na eksploata'iji
E. Ideje su i%ra%i materijalnih uvjeta, tj. oni koji imaju mo6 nad sredstvima %a
proi%vodnju, posjeduju vladaju6e vrijednosti.
Felik doprinost u marksistikoj tradi'iji #avljenja ideoloijom dao je TalijanG
- Antonio 9%a*&!i G A Pis)a i& &atvora$2 (1951.) " svoja najva$nija djela napisao je kao
politiki %atvorenik *ussolinijeva re$ima potkraj 19E0-ih i u 19=0-ima.
+ Kivio ACBA+AB3J.
- jedno od pitanja koje a je najvi(e %aokupljalo " %a(to se u nekoj naprednoj %apadnoj %emlji
nije doodio uspje(an komunistiki revolu'ionarni prevrat
- o#ja(njenje nala%i u sposo#nosti ra%vijenih kapitalistikih poredaka da vladaju na temelju
pristanka, a ne prisile.
- @ tome je kljuan pojam " 7ege*onije " koja po 4rams'iju o%naava neprisilne aspekte
mo6i vladaju6e rupe nad dru(tvom, tj. radi se o (irenju svjetona%ora koji sa svoje strane
utjee na vladaju6e o#iaje, vrijednosti i uvjerenja - tj. ono (to je normalno smatrano
A%dravim ra%umomB mo$e #iti u tijeskoj ve%i s nametanjem heemonije
- Tako odre&ena politika kultura postaje prevladavaju6i vrijednosni sustav i struktura %nanja
koji vladaju6a klasa u nekom danom vremenu (iri u dru(tvu, a (to je 4rams'i na%vao
#istorijskim blokom Ha#i ovaj i%ra% da opi(e polo$aj u kojemu je nastala prevlast
jednoa stale$a nad sklopom dru(tva. Fode6i stale$ se o%akonjuje, opravdava se
posredstvom nametanja svoje vlastito poimanja svijeta) a ini to pomo6u ideolo(ko
ustrojstva. 0odre&eni stale$i, tj. itavi ostatak dru(tveno tijela, osim vladaju6e sloja,
osje6aju se predstvavljeni od njea te mu daju svoju sulasnost.
Te%*in 6'"lt"%na 7ege*onija5
@ na(em je%iku heemonija %nai isto (to i domina'ija. Lo u 4rams'ija kulturna heemonija
%nai domina'iju neke dru(tvene elite ili elita, ali domina'iju u% sulasnost onih dru(tvenih
skupina koje su na ni$im ra%inama dru(tvene ljestvi'e.
@ amerikoj literaturi Bkulturna heemonijaA prevodi se kao B'ultural leader shipA. *e&utim,
prijevod toa ameriko termina #io #i posve nekoristan, jer #i suerirao vodstvo kulture kao
jedno sektora u dru(tvu " to #i %nailo da u dru(tvu vode lavnu rije Bkulturnja'iA, odnosno
kulturne elite.
*o$da #i najtoniji prijevod Bkulturne heemonijeA #io jedan termin i% so'ijalistiko
ra%do#lja, a to je Bvode6a uloaA.
4E9EMONIJA5 i%ra% kojim se opisuju neprisilni aspekti vladanja, (irenje dru(tvom, sustava
vrijednosti i %nanje neke vladaju6e skupine.
- Lo"i& Alt7"&&e% G A Lenin and p#ilosop#y and ot#er essays$ (1971.)
" .ran'uski marksist strukturalistiko usmjerenja, dalje je ra%vio 4rams'ijeve ideje)
- ra%matraju6i kako heemonija djeluje i%nio je svoju teoriju IDEOLO1/I4 DR8A0NI4
APARATA
- smatra da dr$ava ima dvije kljune komponenteG
1. represivni " djeluje putem sile (vojska, poli'ija)
E. ideolo(ki dr$avni aparat " to su putevi (irenja heemonije (1. reliija, E. o#ra%ovanje,
=. o#itelj, <. %akon, ,. politika, 8. sindikati, 7. komunika'ije, -. kultura)
- prva kritika 2lthusserovom pristupu je da mno(tvo insitu'ija u 'ivilnom dru(tvu nema
nikakvu autonomiju
10
- neog%a*&!ijan&'a ,'ola " Ho#ert MoN (19-7., 1998.) i +tephen 4ill (199=.) "
nalasak na mo6i %nanja i ideja u lo#alnoj politikoj ekonomiji " naela orani%a'ije
lo#alne ekonomije i politike pove%ana su s neoli#erali%mom (koji nala(ava nepovredivost
slo#ode tr$i(ta, opasnosti dr$avne interven'ije, oslo#a&anje kretanja kapitala...)
S"$'"lt"%a
+@;K@7T@H2 5 esto se koristi kao krati'a %a opis so'ijetalnih skupina koje posjeduju
odre&eni identitet, a koji se esto i%ra$ava u o#li'ima pona(anja ili i%ra$avanja (npr. moda)
POLITI./A SU3/ULTURA 5 de.inira se kao neka skupina popula'ije koja ima ose#ujan i
dosljedan ni% stavova, uvjerenja i orijenta'ija prema politikim o#jektima
- Denni& /avanag7 G A Politi%ka kltra$ (19.3.) " uoava < ra%liite osnove na kojima se
ra%vijaju su#kultureG
1. elitna naspram masovnoj kulturi,
E. kulturne podjele unutar elita,
=. enera'ijske su#kulture i
<. dru(tvena struktura
- 7ijphart (1977.) " priroda pona(anja elite (je li sklona udru$ivanju ili suprotstavljanju) je klju
%a ra%umijevanje .unk'ioniranja demokratskih %ajedni'a
- 0olitika kultura mijenja se s vremenom, tj. promjenom prioriteta koji su i%vedeni i%
temeljnih #rijednosti " a tome se politike stranke i insitu'ije moraju prilaoditi. To je oso#ito
ve%ano u% rad Ronala Ingle7a%taG A4#e silent revoltion 5 1#anging vales and political
styles a)ong western p"licsB, 1977. " doodio se enera'ijski pomak s materijalistikih
(te$nja k ekonomskoj i .inan'ijskoj siurnosti kao lavni prioriteti) na postmaterijalistike
vrijednosti (samoi%ra$avanje, pripadnost i parti'ipa'ija su postavljene i%nad materijalnih
potre#a)
0rema Inlehartu ljudi esto vi(e vrednuju ono (to je ra%mjerno oskudno, a oso#ito ako isto
odra$ava uvjete koji su vladali u odinama prije njihove %rele do#i.
- 0ristup koji odre&ene politike su#kulture smatra i%vedenima i% dru(tvene struktureG
sustav vrijednosti i uvjerenja radnike klase esto se kanali%ira kro%
so'ijaldemokratske radnike i komunistike partije ili stranke
podjela prema reliijskom opredjeljenju (u Li%o%emskoj postoji %ase#na katolika i
kalvinistika politika kulture
;elija i Jvi'arska " podjela prema je%iku
- Stein Ro''an " te%a da se o#ra%a' politikih ras'jepa u #ilo kojoj %emlji mo$e ra%umjeti u
svjetlu temelja dru(tvene strukture
- Se@*o"% Ma%tin Lip&et i Stein Ro''anG AParty syste)s and voter align)ents6 cross
national perspectives$, (1987.) " u njemu smatraju da se i%vor kljunih dru(tvenih ras'jepa
nala%i u dva va$na povijesna pro'esaG
i%radnji na'ije (na'ionalna revolu'ija!)
industrijali%a'iji (industrijska revolu'ija!)
0ro'es i%radnje na'ije donosi E vrste kon.likta ve%anih %a nastojanje sredi(njih elita da
preu%mu nad%or nad danim podrujem stvaranjem standardi%iranih normi i %ajedniko
pravno okviraG
1. sra% s otprije postoje6im reliijskim ('rkva) o#li'ima autoriteta u pitanjima
poputG o#ra%ovanja i sl.
E. kon.likt s peri.ernim %ajedni'ama koje se mou opirati 'entrali%iraju6im
tenden'ijama dr$avne elite.
Tijekom industrijali%a'ije, kon.likti nastaju i%me&u onih koji sudjeluju u predindustrijskim
o#li'ima proi%vodnje (poljoprivreda) i nove radske #ur$oa%ije. Tako inten%ivna
industrijali%a'ija stvara etvrtu liniju dru(tveno ras'jepa i%me&uG
ra&anskih klasa
kon'entriranih ur#ani%iranih radnikih klasa (kao nuspojava
kapitali%ma)
La svakoj strani ras'jepa stvaraju se %ase#ni interesi, identiteti i vrijednosni sustavi, a oni se
naje(6e institu'ionalno i%ra$avaju u o#liku politikih stranaka.
11
/"lt"%a i politi-'i ientitet
-- rani'e i%me&u politiko identiteta i politike kulture
- identitet se odnosi na su#jektivnu predod$#u koju imamo o se#i (Atko samB -
Malhoun, 199<.), dok se politiki identitet odnosi na kolektivne su#jektivne i%ra%e ili ve%e
pojedin'a s odre&enim kolektivima (npr. ja samG .ran'u%) ili 'rna') ili $idov...)
- rani'e i%me&u politiko identiteta i politike kulture
- Anton@ D. S*it7G !7ational identity$, 1991. " tvrdi da svaku oso#u ini vi(e identiteta i ti
identiteti sa so#om donose odre&ene vrste uloa (npr. spol, dru(tvena klasa, etnika
pripadnost, reliija, teritorijalni sme(taj, o#itelj i sl.), a identiteti koji i% tih osnova nastaju
mou postojati jedan u% drui, %#o ea je mou6e istodo#no identi.i'irati se s ni%om
kolektiviteta.
- nadalje, nije sasvim jasno %a(to se pojedin'i i skupine okupljaju oko pojedinih identiteta.
Lastanak identiteta mo$e se o#ja(njavati i pove%ivanjem identiteta i materijalnih interesa.
Tada politiki identitet postaje i%ra% ovjekova mjesta u dru(tvu (npr. pripadnost radnikoj
klasi esto podra%umijeva preu%imanje so'ijalistiko identiteta)
- nasuprot navedenim Ara'ionalistikimB ledi(tima postoji AkonstruktivistikiB pristup
identitetu " prema kojem tre#a od#a'iti mi(ljenje da su o#jektivno odre&eni, ve6 su uvijek
dru(tveno konstruirani, i oni su proi%vod interak'ije i podlo$ni su promjeni.
- E%i! 4o$&$aL*G !8ntrodction6 8nventing traditions$, 199E. " pisao je o i%umu tradi'ija! "
a one su skup naela koja normalno slijede i%rekom ili pre(utno prihva6ena pravila, rituale ili
sim#olike prirode (koji ponavljanjem koje impli'ira kontinuitet s pro(losti) nastoje usaditi
odre&ene vrijednosti i norme pona(anja (npr. .enomen (kotsko na'ionali%ma ili politike
$idovske dijaspore)
- kor% konstruktivistiki pristup nadalje dola%i do pojave politi'e ientiteta! " ona
podra%umijeva #ujanje novih o#lika politike ve%anih %a pitanja %a(tite okoli(a, $ivotno stila
isl.
- Ant7on@ 9ien&G !9odernity and :el-;8dentity6 :el- and :ociety in t#e late )odern age$,
(1991.) " smatra da $ivotne politike! o#ja(njavaju nastanak lo#ali%a'ije " tj. suoeni s
nepredvidljivo(6u i nesiurno(6u, pojedin'i postaju skloniji stvaranju vjerodostojnih pria o
tome tko su i (to #i tre#ali initi.
3 &t"ije &l"-aja politi-'e '"lt"%e
A. "&pon Ma)ij&'i7 tig%ovaN 'ao (eno*en '"lt"%e
-jedna od najva$nijih odlika lo#alne ekonomije novo vremena je meteorski uspjeh
novoindustrijali%iranih ospodarstava u nekim dijelovima 2%ije (+inapur, *ale%ija, :.
Koreja...). Taj .enomen se naje(6e o#ja(njava te%om prema kojoj je naj%naajniji utje'aj
kulturalnih im#enika, tj. u tim %emljama prevladava kultura koja i%ra%ito pooduje
produktivnoj varijanti kapitali%ma.
- oso#ito su va$ne t%v. 'on("!ijan&'eN v%ijeno&ti " taj se i%ra% odnosi na kinesko
.ilo%o.a Kun Cu-t%ua (lat.Kon.u'ije), ,,1.-<79..pr.Kr.
- kon.u'ijska misao se temelji na %aovaranju samosvladavanja i du$nosti prema druima.
- u takvoj vrijednosnoj strukturi, %ajedni'a! i o#itelj! prevladavaju nad %apadnjakim
individuali%mom, a takva vrijednosna struktura je vrst temelj %a #r%u industrijali%a'iju, ali #e%
prate6e raspada o#itelji i dru(tvenih poreme6aja.
- @ a%ijskim %emljama esto prevladava mi(ljenje da %apadni li#erali%am utjee na moralni
rasap, (to smanjuje produktivnost i ospodarski rast.
- ?avid KoOell " %astupnik kon%ervativne stranke u #ritanskom parlamentu " 199,. .
%astupao je te%u u nekoj mjeri ApoistonjenjaB %apada " prema kojem #i i %apad tre#ao
usvojiti neke temeljne vrijednosti istoka (npr. uloa o#itelji kao upori(ta)
- Sa*"el 4"ntingtonG !:ko" civili&acija i prestroj svjetskog poretka$ (199<.) " smatra da
6e u sr$i #udu6ih lo#alnih suko#a #it 6e kulturne ra%like. Laime %ahvaljuju6i modernim
in.orma'ijskim i komunika'ijskim tehnoloijama, ljudi su pokretljiviji i otkrivaju ra%liite kulture
koje su dotad #ile nevidljive.
- Ma: Oe$e%G !Protestantska etika i d# kapitali&)a$ (19/(.;5.)
" smatra da je %a uspon kapitali%ma kao sustava proi%vodnje u %apadnoj 9uropi
%naajna radna etika ve%ana %a protestanti%am (radi(nost, (tedljivosti)
- .as'inantno je da Pe#er od#a'uje kon.u'ijanstvo kao u%rok ekonomske
%aostalosti! u Kini
12
E. Sjeve%na I%&'a: nepo*i%ljive &"$'"lt"%e
- sluaj +jeverne Irske " ist sluaj neprijateljstva su#kultura
- u nje%inoj novijoj povijesti vladala je politika podjela koja je prerasla u politiko nasilje
- dvije politike snae u suko#uG
a) "nioni&ti " nastoje da +jeverna Irska ostane dijelom @K
#) %ep"$li'an!i (na'ionalisti) te$e ujedinjenju s Hepu#likom Irskom (prete$ito
katoli'i)
- pored jasne politike podjele na unionistike i na'ionalistike politike stranke, postoji i ni%
paravojnih .orma'ija me&u kojima je najpo%natija IH2 " sjedne strane a s drue strane
@lsterski #or'i %a slo#odu (@CC) i@lsterski doi#rovolj'i (@FC).
- ras'jep u politi'i temelji se naG
- vjerskoj podjeli
- povijesno-politiko pitanje
- so'ijalno-ekonomska dimen%ije (katoli'i su op6enito manje imu6ni neo
protestanti
- 4emma Kusse3 (199,.) " va$no je ispitati ra%liite povijesne prie utkane u suvremene
politike identitete
Povijesne %injeniceG
1-01. postala Irska postala dijelom @K (ve6 od 18. st. valovi vel(kih, (kotskih i
enleskih naseljenika poinje naseljavati Irsku, a oso#ito sjever)
u 19. st. stvara se pokret %a samoupravu, koji je tra$io autonomiju ili neovisnost Irske
@skrsni ustanak u ?u#linu 1918.
1akon o samoupravi Irske 19E0. i 2nlo-irski uovor 19E1. " postinuta je podjela
Irske " ve6i dio otoka postaje samostalnom repu#likom, a 8 okrua na sjeveru (s
ve6inskim protestantskim stanovni(tvom) ostaje dijelom @K.
Krajem 80-ih . E0. st. " katolike demonstra'ije u o#ranu ljudskih prava " slanje
#ritanskih trupa pojaava nasilje i terori%am
1998. otpoeo mirovni pro'es (politiko krilo IH2-e +inn Cein " tj. Ami samiB)
- 7ijphat je 197,. . primjetio da u +jevernoj Irskoj dola%i do veliko kr(enja pravila
konso'ija'ijske politike. 4lavna %apreka miru je odsutnost suradnje me&u elitama, me&u
kojima ne postoji politika konsen%usa. @mjesto da te elite djeluju kao posredni'i i%me&u
neprijateljskih su#kultura, su#kulturne elite promiu i jaaju neprijateljstvo me&u
%ajedni'ama.
3. E"%op&'a integ%a!ija P &tva%anje nove politi-'e '"lt"%e
- 9uropska unija " nudi skup institu'ija i politikih praksi koje su na vi(oj ra%ini od
tradi'ionalno okvira na'ije-dr$ave
- primarna namjera utemeljenja 9@ #ila je stvaranje jedinstveno tr$i(ta i ospodarstva
dr$ava lani'a
- Step7en 9eo%geG !1ltral diversity and =ropean 8ntegration6 4#e Britis# political
parties$, 199<. - istra$io je ra%like i%me&u #ritanske politike kulture i one institu'ija 9@
- Ma%tin Oe&tla'eG ABritain>s e)erging =ro;elite$, 199<. " studija o #ritanskim lanova
parlamenta " rade6i u okru$enju 9uropsko parlamenta, #ritanski politiari su se oduili od
kulturalnih normi #ritansko stranake politike
- Sinnot i Niee%*a@e% (199,.) " unato ra%voju sustavu dono(enja odluka na europskoj
ra%ini jo( uvijek se ne odvija pro'es prijenosa lojalnosti (ire popula'ije s na'ionalnih dr$ava
na europske institu'ije
13
Pitanja:
@ kojim je %emljama provedeno istra$ivanje %a djelo Mivilna kulutra
str. 7< (+2?, ;ritanija, Italija, +H Ljemaka i *eksiko)
Konso'ija'ijska demokra'ija i tko je autor 78. 7ijphaart
Koje dr$ave primjenjuju konso'ija'ijsku demokara'iju 78. str.
Tri primjera %a konso'ija'ijsku demokra'iju 78.
4rams'i - heemonija 79.
@ kojem je stolje6u ro&en 4rams'i 79.
Keemonija 79. 4rams'i
Jto je napisao +. Kall/ - AThe hard road to reneOalG That'herism and 'risis to
the le.tB -0. str.
2lthuserovi ideolo(ki aparati -0.
0o 'emu je po%nat Kavanah ,8., 7E.
Kojem je smjeru pripadao Kavanah
+u#kulutre po Kavanahu -1.
0o 'emu je po%nat Inlehart -E.
Koje je djelo napisao Inlehart - AThe +ilent HevolutionG Mhanin Falues
and 0oliti'al +t3les 2mon Pestern 0u#li'sB
+u#kulture - -1, -7.-90.
*aterijalistike i postmaterijalistike vrijednosti
Tko je napisao A?emokra'ija u pluralnim dru(tvimaB
Lapi(i = ideolo(ka aparata.(ima ih inae - sve skupa)
>#jasni pojam kulturna heemonija.
u kojem stolje'u se rodio 4rams'i (%aokru$iti) 19. st.
ija je heemonija, (na %aokru$ivanje) 4rams'i
14
I0. POLITI./A PARTICIPACIJA
Uvo: ,to je politi-'a pa%ti!ipa!ija
POLITI./A PARTICIPACIJA 5 i%ra% kojim se o%naava nain na koji pojedin'i sudjeluju u
politikom pro'esu
- prijeporna su dva pitanjaG
1. vrijednost politike parti'ipa'ije %a pojedin'e i politiki sustav
E. u%ro'i parti'ipa'ije i neparti'ipa'ije
- Ant7on@ 4. 3i%!7G !Poj)ovi i teorije )oderne de)okracije$ 1990. " na#raja lavne tipove
politike parti'ipa'ijeG
lasovanje na i%#orima i re.erendumima
aitiranje i drui o#li'i predi%#orne kampanje
aktivno lanstvo u politikoj stran'i
aktivno lanstvo u rupi %a pritisak
sudjelovanje u politikim demonstra'ijama ili (trajkovima
ra%ni o#li'i ra&ansko neposluha (od#ijanje pla6anja pore%a ili slu$enja
vojno roka)
lanstvo u vladinim savjetodavnim od#orima
lanstvo u vje6ima potro(aa i sl.
- Le&te% Mil$%at7G !Political participation6 ?ow and w#y people get involved in politics$ -
198,. " pisao o politi$koj participaciji kao #ijerar#ijskoj aktivnosti " on je ameriko
stanovni(tvo ra%vrstao u jednodimen%ionalnu hijerarhiju politike parti'ipa'ije. Tako pojedin'i
mou pripadati jednoj od = skupineG
1. ladijatori
E. ledatelji i
=. apatini
- 1Q= amerike javnosti svrstano je u apati-ne, tj. u one koji ne sudjeluju ni u kojoj
politikoj akitvnosti, ak i ne lasuju
- gleatelji " o#uhva6aju oko =Q, stanovni(tva " u politi'i sudjeluju minimalno, tj.
ulavnom samo lasuju
- tek 1QE0 amerike javnosti aktivno i (iroko sudjeluje u politi'i " glaijato%i.
4ladijatori u vi(im e(alonima sudjeluju i u aktivnostima ledatelja i manje ana$iranih
ladijatora.
- Sine@ 0e%$a i No%*an 4. NieG AParticipacija A)erici$2 19.3.
- 0e%$a< Nie i J. O. /i*G
- A@"lici de)okratske participacije$2 19.1.
; !Participacija i politi%ka jednakost$ (19.<.)
- ovi radovi i%nose te%u da postoje naini (tipovi) politike parti'ipa'ije, sudioni'i su
spe'ijalisti u odre&enom o#liku.
- umjesto da #udu kompletni aktivisti, tako%vani 6e se AladijatoriB npr. spe'ijali%irati %a
pisanje pisama politiarima i dr$avnim du$nosni'ima.
15
Politi-'a pa%ti!ipa!ija i e*o'%a!ija
DEMO/RACIJA 5 r. vladavina naroda, ili mno(tva) u modernim se politikim sustavima
ve%uje %a op6e pravo lasa, slo#odne i%#ore, shva6anja poput pristanka onih kojima se
vlada. @ sklopu modernih demokra'ija, kljuni elementi #ili #i i nalasak na ljudskim pravima
i vladavini %akona
Ele't%oni-'i )$o%ovi $i%a-a =E23#
- svrha im je omou6iti ra&anima da u njima sudjeluju neposredno, posredno ili #arem
eksperimentalno (anketa u politikoj TF emisiji)
Nei)%avna ili p%e&tavni-'a e*o'%a!ija i pa%ti!ipa!ija
" o#lik demokra'ije koji je institu'ionali%iran posredstvom i%#ora
- i%#orna pravila u ra%liitim sustavima mou osjetno utje'ati na parti'ipa'iju lasaa i ishod
i%#ora
- svim o#li'ima nei%ravne ili predstavnike demokra'ije %ajednika su o#ilje$jaG
vlast ra&ana #arem je %a jedno mjesto premje(tena s aktualno dono(enja
odluka, tj. i%a#rani predstavni'i %amjenjuju #irae ili djeluju u njihovu korist
proved#a redovitih i%#ora na svim ili ve6ini ra%ina vlasti kao sim#ol
suvereniteta naroda i kao sim#olian i katkad stvaran nain nad%ora politikih
elita
uvjerenje da su i%#ori uinkovit i demokratski nain proved#e politike smjene
uvjuerenje da i%#ori olak(avaju oranienu ali (iroku ukljuenost ra&ana
osiuravaju6i pristanak naroda u% sustav kao 'jelinu i odo#ravanje %a
po#jednike
- Leke od ornjih .unk'ija %ajednike su i nedemokratskim re$imima, a ra%lika je (to u
predstavnikim demokra'ijama postoji politika slo#oda
POLITI./A SLO3ODA podra%umijeva da pojedin'i ra%liitih mi(ljenja slo#odno #iraju one
koji 6e vladati i to na slo#odnim i%#orima na kojima se nadme6u politike stranke a sukladno
op6im pravilima vladanja tj. i%#ornim %akonima
- Jo&ep7 S!7"*pete%G !*apitali&a)2 socijali&a) i de)okracija$2 19<1. " demokra'ija je
onaj institu'ionalni aran$man %a dono(enje politikih odluka u kojemu pojedin'i stjeu ovlast
odluivanja putem konkurentske #or#e %a las naroda
" politika slo#oda kao pravo lasa na konkurentskom politikom tr$i(tu
LI3ERALNA DEMO/RACIJA " doktrina, katkada i praksa, dje se slo#oda pojedin'a
kom#inira s idejom suverenosti naroda) veoma sna$no nala(ava vladavinu %akona i
pri%naje odre&ena prava kao nepovrediva
- 0olitiki li#erali%am je preddemokratski kredo koji se u 9uropi i u +j. 2meri'i pojavio u
vrijeme kad su %emlje nastojale uspostaviti o#like ustavne ili oraniene vlasti u kojima se
pojedin'ima pru$a %a(tita od poten'ijalne (esto i stvarne) tiranije vladara s preten%ijama na
apsoluti%am.
- 7i#eralna teorija nala(ava vladavinu %akona i pri%naje da su odre&ena prava (vlasni(tva,
savjesti, udru$ivanja i ovora) nepovrediva. @lavnom sve li#eralne demokra'ije po(tuju
doktrinu op6e prava lasa punoljetnih oso#a
- C. Cuku3ama (199<.) " smatra da neka %emlja mo$e #iti demokratska, ali ne i li#eralna) tj.
kada npr. postoji lasako pravo, ali se poirava s druim pravima pojedina'a (npr. Iran,
Turska, Husija...)
16
Teo%ije elite o pa%ti!ipa!iji i e*o'%a!iji
ELITE 5 naj#olji ili plementiti u suvremenim uvjetima, op6enito se odnosi na one koji imaju
visok status ili visoke .ormalne polo$aje u politi'i, reliiji i dru(tvu 0olitiki eliti%am je uenje
da je vladavina male vladaju6e skupine ne samo po$eljna neo i nei%#je$na
POLITI./I ELITI2AM 5 uenje da je vladavina male vladaju6e skupine ne samo po$eljna
neo i nei%#je$na
- klasini teoretiari elita " djeluju krajem 19. i po. E0. stolje6aG
1. 4aetano *os'a (1-,--19<1.)
E. Fil.redo 0areto (1-<--19E=.)
- na njea se po%ivali .a(isti (*ussolini #io njeov student)
- tvrdio je da je demokra'ija la$ a da je nejednakost ljudi nei%#je$na (ali
ne misli na prava ljudi ve6 sposo#nosti)
- djelaG +o'ijalisitki sistemi, >p6a teorija so'ijoloije
=. Ho#ert *i'hels (1-78.-19=8.)
- njihove radove odu(evljeno prihva6aju u 19E0-ima talijanski .a(isti
- S!7"*pete%ov eliti)a* po%nat je kao demokratski eliti%am! " smatrao da su slo#odni
i%#ori donijeli element natje'anja me&u elitama
- >dovor na to dao jeG C. O%ig7t Mill& (19,8.) " identi.i'irao je t%v. elitu mo%i ! " nju elitu
ine oni koji %au%imaju lavne polo$aje vlasti u dr$avi, ukljuuju6i vojne i privatne
orani%a'ije (odnosi se na ameriko dru(tvo i drue industrijali%irane %emlje), no pri%nao je
da Asrednje ra%ineB i AmaseB i dalje mou odluivati o otovo svim kljunim pitanjima putem
i%#ora i interesnih rupa.
Ponovno p%o*i,ljanje pa%ti!ipa!ije i e*o'%a!ije
I)glei )a C@$e% e*o'%a!ij"
- sve ve6a upora#a in.orma'ijskih i komunika'ijskih tehnoloija
kompjutorski popisi #iraa i 'iljanih skupina (kojima se (alju pu#lika'ije)
Na&tana' t)v. novog pl"%ali)*a
- Ul%i!7 3e!' -1998. " Aponovno pronala$enje politikoB - time smatra da su tehnolo(ke
novine aktuali%irale nova politika pitanja (ekoloija, odnosi me&u spolovima, o#iteljski
odnosi) i sve ono (to se na%iva Apolitkom $ivotno stilaB poremetilo je velike teme
ideolo(ko suko#a desni'e i ljevi'e.
- 9%ego% M!Lennan (199,.)- smatra da je uinak novo plurali%ma! pro(irenje opsea
demokratske politike parti'ipa'ije
- Ro$e%t Da7l " je 19-7. odine osuvremenio svoju kritiku li#eralne demokra'ije koju je
1971. odine na%vao poliar#ijom. +matrao je da su p%a'ti-ne v%ijeno&ti polia%7ij&'i7
%",tavaG slo#odni i%#ori, op6e lasako pravo, slo#oda udru$ivanja, odovornost elita) ove
vrijednosti su nu$ne sastavni'e demokratsko dru(tva, ali ne i dostatna de.ini'ija
demokra'ije
Oa$%ane va%ija$le i politi-'a pa%ti!ipa!ija
+pol (istra$ivanja poka%uju da su $ene estoi kon%ervativni #irai)
?o# (mla&e $ene su esto sklone ljevi'i)
>#ra%ovanje (o#ra%ovaniji vi(e parti'ipiraju ali i vjeruju u sposo#nost da ra%umiju
politiku)
Klasna pripadnost
0rijela%i tijekom $ivota - im#eni'i ve%ani %a $ivotni 'iklus (ra%vod, smrt #liskih
oso#a...)
17
2a,to lj"i " politi!i &"jel"j" ili ap&tini%aj"
- teo%ija %a!ionalnog i)$o%a " oni koji su ukljueni u politiku aktivnost te$e svoje 'iljeve
posti6i najuinkovitijim sredstvima) njih %anima vlastita korist " ona postaje najvi(i interes
- Ant7on@ DoLn&G A=kono)ska teorija de)okracije$2 195.. " pojedin'i na i%#orima
odluuju na temelju pro'jene tro(kova i koristi)
- Ian M! Lean - %akljui li pojedina' da njeov las ne6e nimalo utje'ati na ishod i%#ora tada
ne6e lasovati) mou6e je i da 6e ishod i%#ora odovarati pojedin'u i ako nije lasao " tada
je nesudjelovanje ra'ionalno i ovorimo o vercanju
- strukturalna o#ja(njenja nala(avaju utje'aj so'ijalnih, institu'ionalnih i ideolo(kih uvjeta na
ovjekovo djelovanje
Djelovanje politi-'a jelotvo%no&t
POLITI./A DJELOT0ORNOST 5 stupanj u kojem pojedina' smatra da 6e njeova
parti'ipa'ija u politi'i #iti djelotvona
0osrijedi je stupanj u kojemu se oso#a smatra da mo$e imati neki politiki utje'aj kao i
stupanj u kojem se ta oso#a smstra politiki pismenom ili kompetentnom.
St%"'t"%a< )a'on< %",tvo i ieje
- u svim %emljama %akon neke vrste politike aktivnosti %a#ranjuje, a neke su dopu(tene
(npr. %a#rana rasparavanja disidentske knji$evnosti u #iv(im komunistikim re$imima ili
%a#rana suprotstavljanja re$imu u na'istikoj Ljemakoj)
- uo#iajeni dopu(teni o#lik politike parti'ipa'ije %a ra&ane su i%#ori - oni su pose#no
je.tina metoda sudjelovanja u politikom pro'esu, a lasovanje je naje(6i o#lik parti'ipa'ije
- lasovanje je u svim %emljama propisano %akonima " tako ne mnou lasovati oso#e
mla&e od 1- odine, u nekim %emljama ne smiju lasovati ni %atvoreni'i i oso#e u du(evnim
#olni'ama.
- op6e #irako pravo mijenjalo se kro% povijest " oso#ito davanje lasako prava $enama i
'rn'imaG
- Jvi'arska 1971- pravo lasovanja $ena na save%nim i%#orima
- u odinama prije 1. sv. Hata " pokret su.ra$etkinja u ;ritaniji
- 191-. " ;ritanija " Aakon o narodno) predstavni,tv " pravo lasa do#ile su $ene,
ku6evlasni'e starije od =0 odina) i suprue ku6evlasnika starije od =, odina) 19E-.
odine sve $ene starije od E1 .
- +2? " 1980-ih odina " pokret %a prava 'rna'a " iako su 1=. 1<. i 1,. amandman
na @stav +2?-a jamili rasnu jednakost, u praksi se ra%liitim sredstvima (krajnje
te(kih testova pismenosti, pore%a na lasovanje) olak(avalo iskljuenje 'rna'a i%
#irako popisa.
- Ma"%i!e D"ve%ge% G !Politi%ke stranke$2 196( . - D"ve%ge%ov )a'on - doka%ivao je da
jednostavan ve6inski sustav (pluralnost) odovara dvostranakom sustavu) i o#ratno, da
sustavi ra%mjerno predstavni(tva dovode do vi(estranakih sustava.
9lavni tipovi i)$o%nog &"&tava:
A. 0luralnost " %emlje su podijeljenje na i%#orne okrue. +vaki okru i%a#ire samo jedno
lana u %akonodavno tijelo. La i%#orima po#je&uje kandidat s najve6im #rojem lasova.
Fe6ina do#ivenih lasova nije nu$na %a po#jedu u #ilo kojem okruu.
E. Ha%mjerno predstavni(tvo " #roj mjesta u %akonodavnom tijelu ulavnom odovara
omjeru lasova koje je do#ila svaka stranka (koje istiu svoj popis kandidata). @ ovome
sustavu $esto se itava %emlja u%ima kao jedinstveno #irako tijelo. 0onekad postoje i
i%#orni praovi (koje stranke moraju prije6i) da #i im se dopustilo predstavni(tvo).
- odlika pluralistikih sustava je (eno*en ta'ti-'og gla&ovanja - #irai ne moraju nu$no
lasati %a svoju stranku ako ona nema i%lede %a po#jedu, ve6 las daju stran'i %a koju je
najvjerojatnije da 6e istisnuti stranku koja im je najmanje draa
- Ha%mjerni predstavniki sustavi olak(avaju ula%ak $ena i pripadnika etnikih manjina u
parlament, a prema Fi'k3 Handall (19-7.) - $ene su #olje %astupljene u parlamentima
%emalja s ra%mjernim predstavnikim sustavom, neo u onima s pluralnim
- osim spolnih ra%lika u parti'ipa'iji, nala(avaju se jo( dvije vrste strukturalnih oranienjaG
so'ijalna struktura i vladaju6e ideje
18
- ra%ine i topove parti'ipa'ije mnoi su poku(ali o#jasniti u% pomo6 &o!ijalne &t%"'t"%e " tj.
%anstveni'i nastoje ustanoviti jesu li kateorija poput klase, spola, reliije ili etnike
pripadnosti u korela'iji s nainom ili inten%uitetom parti'ipa'ije.
0arr3 *o3ser i ?a3 " u svojoj studiji politike parti'ipa'ije u ;ritaniji (199E.) otkrili su da su
ljudi i% radnike klase s tjednom nadni'om manje skloni sudjelovati u politi'i neo srednja
klasa s mjesenim primanjima " to se pripisuje Alo(ijem polo$aju u poledu resursaB
radnike klase.
- vlaaj"?e ieje " npr. .eministi'e - patrijarhalni sustavi uvjerenja umanjuju vrijednost javne
uloe $ena (koje se ulavnom tretira kao majke i ku6ani'e, a spolno o#ojene predod$#e
odvra6aju $ene od ulaska u politiku).
Pitanja:
Tko je %astupao teoriju o prirodnim pravima Ko#es i 7o'ke
0olitika parti'ipa'ija
0arti'ipa'ija " lavni tipovi 10E
Kijerarhija politike prarti'ipa'ije po *il#rathu 10=
1ajednika o#ilje$ja predstavnikih demokra'ija 107
1naajke predstavnike demokra'ije 107.- 10-.
9lite mo'i 111.
0o emu je po%nat ;a'hra'h 111. " demokratski eliti%am
La %aokru$ivanje - 'itat od +'humpetera kod parti'ipa'ije (10-. 111.)
> kakvoj demokra'iji ovori +'humpeter (demokratski eliti%am)
Koje su %na'ajke i (to je poliarhija 11E.
Frijednosti poliarhije 11E.
@ kojoj se teoriji spominje A(ver'anjeB E9., 1E1.
>#jasni ?uvererov %akon 1E,.
duvererov %akon, (na %aokru$ivanje)
<.> emu je pisao ;ir'h/
a#pa%ti!ipa!ija, #)stranke, ')so'ijali%a'ija
elite mo6i M. Priht *ills
u kojim se %emljama provodi demokra'ija, na %aokru$.
je pisao o tome da radnika klasa manje sudjeluje u parti'ipa'iji od srednje klase/
- 0arr3 *o3ser i ?a3 199=. Knjia str. 1E, Q 1E8.
19
0I POJMO0I I TEME
- Jo7n RaLl&G !4eorija pravednosti$2 19.1. 5 vode6i teoretiar politike moderno do#a, koji
je mnoo uinio na o$ivljavanju dis'ipline politike .ilo%o.ije
" ornje djelo je %apravo rioro%no arumentirana o#rana jedne kon'ep'ije pravde
kao pravedosti koja pola%i od %ami(ljenih poten'ijalnih ra&ana u i%vorom polo$aju u kojem
ne #i #ili svestni pose#nih svojstava i dru(tvenih prednosti koje mo$da posjeduju
- %ala$e se %a kon'ep'iju pravde koja o#likuje politike prakse " tu misaoslijede Lo%i'k,
Fal%er i Ta3lor
- *. Fal%er G A+pheres o. justi'eB, 19-=
- M. Ta3lorG A+our'es o. the sel.G The *akin o. the modern identit3B, 19-9.
- H. Lo%i'kG A2nar'h3, +tate and utopiaB, 197<.
Slo$oa
- sredi(nji pojam politiko $ivota
- ;erlin je 1991. dao mo$da naj#olju anali%u slo#ode, te je povkao ra%liku i%me&u pojmova
po%itivne i neativne slo#ode
- 3e%lin (1991.) - po%itivna slo#oda (slo#oda ra%vijanja ra'ionalne oso#nosti, paradoks je da
dr$ava radi posti%anja slo#ode mora prema pojedin'ima primijeniti prisilu) i neativna
slo#oda (slo#oda od prisila)
PO2ITI0NA SLO3ODA 5 stajali(te prema kojem je slo#oda stanje koje tre#a postii
po%itivnim djelovanjem
NE9ATI0NA SLO3ODA 5 i%ra% kojim se o%naava slo#oda od upletanja dr$ave. 0ola%i od
pretpostavke da #i pojedin'i morali imati neko podruje $ivota u kojemu slo#odno donose
odluke i pona(aju se kako $ele sve dok ne %adiru u slo#odu druih.
- npr. Lo!'e i Mill ovore o neativnoj slo#odi, a Housseau, Keel, *arN o po%itivnoj
- Ma!Call"* *l. - slo#odu valja ra%umjeti kao u #iti jedinstven pojam- tj. Akad od je u
pitanju slo#oda neko aktera, uvijek je posrijedi slo#oda od neke prislie ili oranienja
ili upletanja, ili sprjeavanja da se ne(to ini, ne ini ili ne postane ne(toB
- Mille% (1991.) " ra%likuje = naina .ormuliranja slo#odeG
1. li#eralni - i%jednaava se s ;erlinovom neativnom slo#odom
E. repu#likanski " podra%umijeva slo#odu koju ra&ani imaju u sudjelovanju u
javnim pro'esima vladavine kako #i o#likovali svoje
kolektivne $ivote
=. idealistiki " ra%umije se kao pro'es oslo#a&anja u kojem ja nadila%i
unutarnje prisile poput ovisnosti o droi, i posti$e idealnu
slo#odu
20
Sl"-aj R"&7ie
- +alman Hushdie, :otonski sti#ovi (19<9.)
- kompleksno djelo koje ra%matra teme poput mira'ije, e%ila, smrti i uskrsnu6a)
- u sredi(tu polemike o knji%i je njen prika% islama i *uhameda (opisan kao ovjek koji se
#avio mutnim poslovima i lijenina koji spava s mnoo $ena)
- diljem svijeta muslimani su se poeli #uniti protiv te knjie jer smatraju da uvredljivo
prika%uje islam i doa&aje opisane u Kuranu te da je napisana s namjerom da naudi
muslimanima op6enito)
- odovaraju6i na prosvjede muslimana, 23atollah Komeini i% Irana je %a Hushdieja prolasio
smrtnu ka%nu ili .etvu)
- Hushdie otada vodi skriveni polu$ivot)
svoj rad je #ranio na klasian li#eralni nain kao pi(evo pravo na slo#odu i%ra$avanja (Jto
je slo#oda i%ra$avanja/ ;e% slo#ode uvrede, prestaje postojati.! " Independent 1990.)
- sluaj Hushdie otvara %animljiva pitanja o slo#odi i nje%inoj teorijskoj anali%i " slo#oda
se %a Hushdieja u presudnom smislu odnosi na pravo i%ra$avanja #e% oranienja prisile -
ona je AneativnaB u poledu onoa (to je i%reeno
- protivni'i +otonskih stihova mou se (i esto se po%ivaju) na po%itivno shva6anje slo#ode
- tj. va$no je (to se ovori
- kritika Hushdiea u svjetlu po%itivna shva6anja slo#ode mola #i se de.inirati i u o#liku
*illerova shva6anja repu#likanske slo#ode
- Sl"-aj R"&7ie smatra se primjerom naina na koji se i%ra$avaju suprotstavljena (tj. dva
kon'eptualno ra%liita " prema naelu politike korektnosti) shva6anja slo#ode " on otvara i
pitanje o identitetu aktera %a koje se pretpostavlja da posjeduju ili i%ra$avaju slo#oduG
- slo#oda Hushdiea " koji $ivi skrivaju6i se i stavlja svoj $ivot na ko'ku %#o
i%ovorene rijei
- slo#oda muslimanske %ajedni'e koja smatra da joj njeovo djelo uro$ava
njihovu reliijsku #a(tinu
P%ava
- prava - va$an pojam u svijetu politike " esto su kodirana u %akonima i tvore pravnu %a(titu
slo#ode, a apeli i%ra$eni u o#liku prava sveprisutna su %naajka dana(nje politike s'ene
- %a To*" A'vin&'og (1=. st.) - postojali suG
vjeni ;o$ji %akon
prirodni %akon koji ovjek mo$e dokuiti umom i
po%itivni %akon koji donose ljudi
on smatra da je svijet o#likovan prema ;o$jem naumu ali da ovjek mo$e shvatiti ne(to od
toa #o$ansko nauma upotre#ljavaju6i svoj um %a ra%mi(ljanje o vlastitoj umskoj prirodi i
du$nostima koje i% nje slijede
- u modernome svijetu koji se u 9uropi ra%vio u 18. i 17. st. ovjekova 5p%i%ona p%ava6
postala su sredi(njom sastavni'om promi(ljanja etike i politike
- prirodna prava! - Ko##es i 7o'ke -nala(avali su prirodna prava pojedin'a koja je tre#alo
#raniti od druih pojedina'a i ve6ini sluajeva od dr$ave same. ;oa se smatra tvor'em i
jam'em ovjekovih prava) po%iva se na umnu i slo#odnu prirodu ljudskih #i6a kao
opravdanje %a klasine %ahtjeve %a pravom na $ivot, slo#odu i imovinu, a ona su se u novije
vrijeme pro(irila na pravo na o#ra%ovanje, po#aaj i %aposlenje.
- oni koji su napali shva6anje da su prava prirodna suG utilitaristi, marksisti i etiki relativisti
- *ill " li#eralni proresivist - stavlja u pitanje pretpostavku da se ljudsku prirodu! mo$e
i%dvojiti i% tijeka doa&aja i po%ivati se na nju kao neko nepromjenjivo mjerilo prava
- ;entham " utilitara' - #esmislemo je ovoriti o pravima neovisno o po%itivnom okviru
%akona u koji su ta prava upisana
- loiki po%itivisti - pojave se mou samo promatrati) omalova$avaju po%ivanje na prirodna
prava!
- loiki po%itivi%am - .ilo%o.ska doktrina prema kojoj je neki iska% smislen ako se mo$e
veri.i'irati
21
- 4o7(ielG !4e)eljne koncepcije prava$ 2 1919. " uveo ra%liku i%me&u pose#nih tipova
pravaG 1. slo#ode, E. potra$ivanja, =. i%u%e6a i <. ovlasti
- najva$nija su od ovih prava na slo#odu ( ona ona prava koja pojedin'i imaju i koja ne
ukljuuju %ase#na potra$ivanja pojedina'a prema druima) i prava na potra$ivanja (tj. prava
koja pojedin'i mou imati prema druima)
- No%*an 3e%%@ (19-1.) i C%an&ton (197=.) " u svom ra%likovanju po%itivnih i neativnih
prava (opona(aju ;erlina) i %ala$u se %a neativna. >ni smatraju da su prava na $ivot,
slo#odu i imovinu neativna utoliko (toi ne %ahtjevaju po%itivnu ak'iju dr$ave koja #i ih
promi'ala. 1a proved#u po%itivnih prava potre#no je djelovanje dr$ave i ona se (ire ra%vojem
so'ijalnih %ahtjeva prema dr$avi (pravo na daljnje o#ra%ovanje, pristoje uvjete stanovanja i
sl.)
P%ava Kivotinja
- tijekom proteklih odina istiu se %ahtjevi da ljudi odaju moralno pri%nanje $ivotinjama i
mnoi smatraju da #i $ivotinjama tre#alo dati prava " nastaju kao posljedi'a uoavanja
patnje koju ljudska #i6a nanose $ivotinjama (o#rada tla, odjevni predmeti, pokusi na
$ivotinjama, nasumini sluajevi muenja $ivotinjama, lo(i uvjeti $ivota u 1>>-vrtovima...)
- ne-ljudska #i6a, kao i ljudi, prema teoretiarima prava $ivotinja, imaju interese - sposo#nost
i da pate i da do$ivljavaju uodu
0RSTI2AM " prema %aovorni'ima prava na $ivotinje " to je stav odri'anja prava
$ivotinjama " prema +ineru
Laime, u%me li se u o#%ir da sve $ivotinje imaju interese, tada privileirati ljude prema
druim vrstama %nai pona(ati se AvrstistikiB, onako kako je diskrimina'ija ljudi 'rne #oje
ko$e rasistiko pona(anje
- +iner(1978.) " sposo#nost patnje i do$ivljavanja uode je kljuna %a odluku o moralnom
rasu&ivanju
- vrsti%am je predrasuda ili pristran stav prema interesu pripadnika vlastite vrste i protiv
interesa pripadnika druih vrsta
- otpor pravima $ivotinja polka%i od arumenta da se ljudska #i6a ra%likuju od ostatka
$ivotinjsko 'arstva jer intelien'ija daje ljudima pravo na moralnu prosud#u na (tetu
$ivotinja
- oni koji su od#a'ili pripisivanje prava $ivotinjama tvrde i da $ivotinje tre#a iskljuiti i% na(e
moralne perspektive jer one ne mou preu%eti moralne du$nosti u skladu s to#o$njim
pravima koja im tre#a dati
22
Jena'o&t
- :o( je 0laton isti'ao da pravednost ukljuuje drukiji odnos prema ra%liitim ljudima jer se
pravednost sastoji u tome da se svakom ovjeku da (to mu pripada, a on je smatrao da
me&u ljudima postoje va$ne ra%like koje se moraju po(tovati
- i%ra% jednakost u dru(tvenom i politikom kontekstu u #iti %nai da #i jednakost tre#alo
smatrati osnovnim preduvjetom morala
- svi ljudi imaju pravo na jednak tretman, tj. ljudi tre#aju #iti jednaki pred %akonom, osim
ondje dje %loinako pona(anje vodi do opravdane ka%ne
- va$an nalasak na jednakosti #irakih prava i prava vlasni(tva mu(kara'a i $ena
- mi(ljenje da #i dru(tveni i politiki $ivot tre#alo orani%irati tako da postinu materijalnu
jednakost me&u ljudima " tj. tre#a reulirati ishode a ne osiuravati da se pravila jednako
primjenjuju na oni koji 6e posti6i ra%liite re%ultate
- Oal)e% (19-=.) " je %aovarao ono (to je na%vao kompleksna jednakost ! - %aovara
jedan o#lik pravedno dru(tva u kojem nejednakosti u nekoliko s.era dru(tva ne %adiru jedne
u drue) npr. #oatstvo mo$da vlada u poslovnom svijetu, ali lijeenje u s.eri %dravstva
potaknut 6e %dravstvene potre#e i o#ra%ovanje 6e se orani%irati u skladu s potre#ama i
sposo#nostima %a uenje pojedina'a a ne u skladu s #oatstvom
- Mille% (1991.) - tre#a nam istananije vi&enje politike jednakosti) smatra da #i pravedno
dru(tvo #ilo ono u kojem #i svi ra&ani imali jednak status. +vi imaju pravo na i%vjestan
stupanj #laostanja, no pri%naje da #i poku(aj osiuravanja stvarnije o#lika jednakosti
uro%ilo slo#odu pojedin'a
- Platon se u svojoj 'r+avi sla$e s o#likom jednakosti (ansi u kojem su $ene tre#ale do#iti
jednake mou6nosti kao mu(kar'i, no %amislio je jedan o#lik dru(tva u kojemu #i postojale
velike ra%like i%me&u klasa, ukljuuju6i ra%liita prava na vladanje
- pitanje jednakosti (ansi pro#lematino " npr. dje'a #i tre#ala poha&ati iste (kole (postoji
itav ni% ra%nih (kola), prijetila #i opasnost ra%#ijanja tradi'ionalnih i prihva6enih o#ra%a'a
o#iteljsko $ivota, ostaje i pitanje enetskih ra%lika me&u pojedin'ima.
- %amisli po%itivna ili o#rnuta diskrimina'ija " davanje prednosti pojedinim skupinama u
dru(tvu %#o dokidanja povijesno o#lika diskrimina'ije (npr. $enama, etnikim i rasnim
manjinama). Te %amisli esto se provode u kontekstima dje postoji opipljiv doka%
nejednako odnosa koji utjee na odre&enu skupinu
23
P%aveno&t
- Jo7n RaLl&G !4eorija pravednosti$2 19.1.
- ra%vija strou anali%u onoa (to #i tvorilo pravednije dru(tvo
- uvjeti %a temeljnu strukturu dru(tva HaOls vidi kao uvjete koji po(tuju jednakost i slo#odu
svih te omou6uju pravednu dru(tvenu suradnju)
- njeov okvir pravednosti poiva na dva naelaG svaka oso#a u dru(tvu tre#a imati pravo na
onoliko mnoo slo#ode koliko je spojivo sa slo#odom %a sve, druo - na$elo distributivne
pravde - dru(tvene i ekonomske nejednakosti tre#aju #iti postavljene tako da donose
najve6u korist najmanje privileiranima i da su ve%ane %a mjesta i polo$aje otvorene svima
pod po(tenim uvjetima jednakih (ansi
- naelom distri#utivne pravde " HaOls %apravo dopu(ta preraspodjelu #oatstva - tj. ra%like
u #oatstvu tre#aju #iti opravdane samo ukoliko koriste najsiroma(nijima
- No)i!'G !Anar#ija2 dr+ava i topija$2 19.(. - pola%i od prirodno stanja u kojem su ljudi s
pravima na $ivot, slo#odu i imovinu %ami(ljeni u ak'iji i interak'iji s druima
- njeova teorija pravde je i%ra%ito individualistika, a dr$ava tre#a #iti minimalna jer smatra
da veliko upletanje umanjuje prava pojedina'a
- %a Lo%i'ka HaOlsova teorija distri#utivne pravde ukljuuje jednu nepravdu koja se sastoji u
tome da #i dr$ava imovinu imu6nih mola preraspodijeliti u korist siroma(nih. Lepravda #i
#ila u tome da #i se tako kr(ila prava imu6nih koji su svoju imovinu stekli %akonitim putem.
- danas aktualan suko# i%me&u lijevih i desnih li#erala koji se ra%ila%e po pitanju opsea
dr$avne interven'ije
- RaLl&G !Politi%ki li"erali&a)$2 1990. - ra%ja(njuje kon'ep'iju pravde kao pravednosti
(opisanu u ranijom knji%i)
- 3eve%igeG !Pna &aposlenost slo"odn dr,tv$2 19((. " djelo kojim je postavljen okvir
%a dr$avni sustav so'ijalne skr#i u ;ritaniji nakon E.svj. rata)
- dr$ava #laostanja - pro(irenje uslua dr$ave kako #i se osiurao minimum so'ijalne
pravde
Pitanja:
0o%itivna i neativna slo#oda
+lu'aj Hushdie 18,.-187.
0rirodna prava 18-.-170.
Frsti%am 171.
> emu je pisao Pal%er 17<.
Kompleksne jednakosti 17<. (Pal%er)
0o 'emu je po%nat Pal%er 17<.
Jto je napisao HaOls ATeorija pravednostiB (181.)) A0olitiki li#erali%amB
(17-.)
po emu je po%nat ;erlin
?istri#utivna pravednost 178.
po%itivna i neativna prava,
jednakost,
pravednost,
prirodna prava
24
0II POLITI./A MISAO
DR8A0A 5 ljudsko udru$enje u kojem se najvi(a vlast uspostavlja unutar dano teritorija i u
kojem najvi(a vlast posjeduje monopol nad sredstvima prisile) postavlja %akone koji se
primjenjuju %a sve drue skupine i pojedin'e
Politi-'a *i&ao
- klasini tekstovi politike .ilo%o.ije poput 0latonove 'r+ave i Ko#esova Levijatana politiku
dovode u ve%u s op6im uvjetima iskustva
- sredinom E0. stolje6a anlosaksonski .ilo%o.i su nastojali opse politike aneli%e su%iti na
pojmovnu anali%u " T. D. OelonG !Rje%nik politike$ - 19,=. " dao kratak prika% kon'ep'ije
politike .olo%o.ije kao pojmovne anali%e
- J. 4a$e%*a& G !Politi%ki diskrs )oderne$, 19--.
- politika se misao mora temeljiti na stvarnom politikom pona(anju
Metoologija povije&ti politi-'e *i&li
- ?voj#a tre#a li predmet nala(avati povijestne kontekste u kojima politiki mislio'i, pi(u ili
ra%matrati same ideje tekstova politike misli ne o#ra6aju6i ve6u po%ornost njihovu podrijetlu
u lokalno odre&enim povijestnim kontekstima
/ONTE/STUALI2AM 5 na%iv %a ledi(te prema kojem se %naenje politikih ideja mo$e
ra%umjeti jedino ako ih se stavi u odnos s povijesnim kontekstima u kojima su nastale
- Q"entin S'inne%G !Ana%enje i ra&)ijevanje povijesti ideja$ 19<<. - povjesniar politike
misli koji je postavio temelje %a kontekstualni pristup) od#a'uje shva6anje da klasini tekstovi
politike .ilo%o.ije daju odovore na pitanja u suvremenom svijetu politike
-Fa$nija kontekstualistika djelaG
1. I.T"ll@G !9eaning and conteBt 5 Centin :kinner and #is criticsB, 19--.
E. J. 9. A. Po!o!'G !Politics langage and ti)e$, 1971
=. S. Collini< D. Oin!7 i J. 3"%%oLG !4#at no"le science o- politics$, 19-=.
25
/ l j " - n i p o l i t i - ' i ( i l o ) o ( i
PLATON (<E-.-=<7..pr.Kr.)
- rodio se u aristokratskoj o#itelji
- va$an %a ra%umijevanjeG
- modernih mislio'a (*ill, Keel, *arN)
- teoretiara politike E0. stolje6a ( 4adamer, MollinOood, +trauss)
- prouavao misao u kontekstu natiko rko polisa i kulturnih %#ivanja u 2teni u ,. st. pr.
Kr.
NajvaKnija jelaG AKritonB) A?r$avaB) A?r$avnikB) A1akoniB) A+edmo pismoB)
A>#rana +okratovaB.
- sna$an utje'aj na njeovu misao imalo je ra%do#lje nakon 0eloponesko rata i%me&u 2tene
i +parte, kada je nakon atensko pora%a uspostavljen aristokratski re$im koji je prika%an kao
#ahat i stranaki. 0onovno vra6anje demokra'ije 2teni - pou#no jer je donijelo su&enje i
smaknu6e 0latonova uitelja +okrata)
- u svojim djelima esto je opisivao suko#e i%me&u +okrata i so.istija (4orija, 0rotaora,
Tra%imah) - nain na koji pi(e " u .ormi dijaloa
- u svojim 'ijalo&i)a +okrata prika%uje kao u%or intelektualne i moralne vrline, a njeovo
su&enje kao %nak politike iskvarenosti) promi(ljanje politike je pod utje'ajem konteksta
atensko polisa) nadora&uje se na rke .ilo%o.ijske tradi'ije) politi-'a *i&ao:
- 'ijalo&i - kritika etiko i politiko stanja suvremeno rko polisa)
- @"rana :okratova " pi(e o pro#lemima tada suvremeno polisa)
- *riton - potraa %a visokim etikim normama)
- 'r+ava - is'rpan i radikalan prika% pravedna polisa u kojem je dru(tvo podijeljeno u =
stale$aG vladari, vojni'i i trov'i (proi%vo&ai))
- 'r+avnik2 i Aakoni - u vladavini %akona vidi realistinu %a(titu od poreme6aja polo$aja,
preporuuje pridr$avanje vladavine %akona i mje(ovi% o#lik suverenosti
- %aovara spolnu jednakost ali %aovara autoritaran nain vladanja koji #i 'en%urirao
umjetnost, a odoj vrsto nad%irao.
T4OMAS 4O33ES
1,---1879. - 17. st.
Najpo)natija jelaG
1. Levijatan (1651.)
3. =le)enti &akona (16(/.)
=. 'e cive (16(1.))
- sna$an utje'aj na politiku misao imao enleski ra&anski rat (18<E.-18<9.) i%me&u Karla I
i parlamenta. Ko##es uoava potre#u %a jasnom suvremenom vlasti, tj. uoava opasnosti
koje prijete kada ra&anski poredak posumnja u autoritet.
Ljeovo najpo%natije djelo u Levijatan " sastoji se o < dijelaG
1. D@ %ovjekE2
3. D@ dr+aviE2
0. D@ kr,Fanskoj dr+aviE
(. D@ *raljevstv ta)eE.
- preporuka o dr$avnom nad%oru nad javnom o#javom reliijsko uenja) va$nost %nakova
reliijsko i politiko neslaanja
- smatra da ne postoji %ajedniki AetikiB svijet, ve6 svaki ovjek na%iva do#rim ono (to on
smatra po$eljnim, tj. slijedi vlastito do#ro i %adovoljenje svojih $elja " a time ula%i u suko# s
druim ljudima koji tako&er slijede vlastite 'iljeve.
- mu(kar'i i $ene imaju prirodno pravo na sve (to mou do#iti
- &u ljudskoj prirodi su tri ra'loga 'a sva(u) suparnitvo* stra# i slava
- da #i se suko#i i%#jeli, tre#a te$iti miru kro% uovorom stvoreno neko politiko
udru$enje " a vlast #i se prenijela na suverena, koji nije stranka uovora, a koji #i
imao apsolutnu vlast i mo6 " dotle dok je uinkovit u posti%anju mira.
- kritike ovore da je mo6 koju daje suverenu i dr$avi (kodljiva %a ovjekovu slo#odu
26
JO4N LOC/E + 3%itanija AJ.&t.
(18=E - 170<)
+ NajvaKnija jela:
1. !Dvije rasprave o vladi$ (16<9.)
- poku(aj utje'aja na javno mnijenje, na nain da se :akova II ukloni s prijestolja, tj.
da se oranii mo6 dinastije +tuarta
2. !+gled o ljudskom ra'umijevanjuB
- postavlja rani'e ovjekova %nanja s .ilo%.ijsko stajali(ta. ;avi se pojmom
prirodnih prava koje pola%i od ovjekove sposo#nosti da intuitivno shvati prirodni
%akon
- teoretiar politike koji se istie #riom %a %a(titu podanika od apsolutistikih vladara)
- svaki pojedina' posjeduje prava koja politika vlast ne smije kr(iti
- tako&er teoretiar dru(tveno uovora koji %a ra%liku od Ko##esa mu(kar'e i $ene %ami(lja
u prirodnom stanju, #e% vladavine
- svi ljudi su u prirodnom stanju jednako slo#odni, ra'ionalni, ne%avisni " sposo#ni %a
ra%luivanje do#ra od %la " tako i %akona i moralnih du$nosti koje potjeu od ;oa (pravo na
$ivot, slo#oda, vlasni(tvo)
- pojmovi individuali%ma i oraniene vlasti)
- dok je ne-politiko, to je stanje moralno) ljudi ra%likuju do#ro od %la i sposo#ni su ra%luiti
prirodni %akon i moralne du$nosti koje potjeu od ;oa) prava na $ivot, slo#odu i vlasni(tvo
djeluju kao oranienja na vladu ija se leitimnost utemeljuje u stalnom pristanku naroda) u
svojoj 'rgoj raspravi o vladi in%istira na oranienjima vlade i pravima ovjeka
JEAN+JACQUES ROUSSEAU =AJAE. + AJJC.#
+ NajvaKnija jela:
1. !,asprava o porijeklu i osnovama nejednakosti me(u ljudima$ (1.55.)
- kritika napredne 'ivili%a'ije,
3. !Drutveni ugovor$ (1.63.)
kon'ep'ija demokra'ije, - %aovara parti'ipa'ijsku demokra'iju i ra%voj
dis'ipliniranih i kreposnih ra&ana " nadahnut simpatijama prema +parti i
Himu
%aovara ra%liit kon'ept odoja $ena - smatra njihovu prirodu nera%umskom
i% to ra%loa iako suverentitet smatra apsolutnim, predvi&a da ra&ani
sudjeluju u dono(enju kolektivnih odluka, me&utim aktivan ra&anski status
oraniava samo na mu(kar'e
suverenitet politiko udru$enja je apsolutan, ra&anski status
oraniava na mu(kar'e %#o svoje kon'ep'ije nera%umske prirode
$ena)
0. -spovijedi$ (1.61.)
- ra%mi(ljanja o vlastitom $ivotu) rodio se u Renevi 17E-. (to utjee na njeovo
ra%mi(ljanje - ideali%ira demokra'ije koje su se uvrstile u malim kantonima u
Jvi'arskoj)
(. !,asprava o umjetnosti i 'nanosti$ (1.5/.)
- kritiki stav prema prosvjetiteljskim vrijednostima) - ovjek u svom prirodnom
stanju je jednostavno, slo#odno stvorenje koje $ivi #e% optere6enja, li(eno
li'emjerja i konven'ija nametnutih u ra%vijenim dru(tvima
-lavna tema "otu&enje ovjeka
5. .mile$ (1.63.)
- ispitivanje idealna o#lika odoja, %aovara ra%liit o#lik odoja %a $ene)
paradoks da ljudi mou #iti prisiljeni #iti slo#odni - posluhom prema dr$avi
posti$u slo#odu jer po(tuju moralna pravila koja su sami donijeli
27
JO4N STUART MILL
1-08. " 1-7=.
+ NajvaKnija jela:
1. !.sej oslobodi$ (1<59.) - najslavnije djelo
- po%iva na povlaenje rani'e i%me&u podruja u kojima vlada mo$e ure&ivati
$ivote pojedina'a i podruja u kojima pojedin'i samostalno slijede vlastite 'iljeve " va$na je
%a suvremenu misao o dr$avi
- va$nost slo#ode pojedin'a, tre#a povu6i rani'u i%me&u leitimne vladavine
reulative i individualne slo#ode)
- tj. pojedina' tre#a #iti slo#odan u injenju dok ono ne (teti druima - a tek tada
#i ak'ije pojedin'a tre#alo %akonski reulirati
E. A,a'matranja o predstavni$koj vladavini$ (1<61.)
- %astupa predstavniku demokra'iju kao naj#olji o#lik vladavine)
- no nije %a pravo lasa %a sve " preporuuje uvo&enje testa pismenosti
kojim #i se odluivalo o pravu lasa jer #i on doka%ao da je #irako tijelo sposo#no %a
radionalno p(romi(ljanje. Tako&er tra$i uvo&enje dodatnih lasova %a najra'ionalnije dijelove
#irako tijela (.akultetski o#ra%ovanje i vlasnike nekretnina) kako mno(tvo ne #i %alu(ilo
njihove lasove
0. !Autobiografija$ (1<.0.)
- vlastita reak'ija na odoj)
<. A/odre(enost enaB
- pionirski primjer .eministiko stajali(ta, $ene se prika%uju kao $rtve
nejednakosti u pravnom i politikom poledu, smatra da $ene, kao i mu(kar'i tre#aju imati
pravo lasa " %ala$e se %a prava $ena
- $ene smatra sposo#nim %a ra%umno pona(anje " me&utim isto nije ra%vijeno
odovaraju6im odojem i o#ra%ovanjem
/ARL MARR
1-1- - 1--=.
- prema 7enjinu " on je spojio njemaku .ilo%o.iju s enleskom (tj. (kotskom) ekonomijom i
.ran'uskom politikom
- politiku dovodi u ve%u sa strukturama mo6i u dru(tvenoj i ekonomskoj praksi) na poetku
svoje intelektualne karijere nala%i se u kontekstu raspada heelovske .ilo%o.ske (kole (kraj
povijesti! - nakon Keelove smrti, heelovstvo se ra%vojilo na ra%liite straneG e&ni ili
&ta%o7egelov!i - smatrali su da je Keel podr$avao vjeru u protestanti%am i nekritiki su
ledali prusku dr$avu te su %ami(ljali da je svjetskoj povijesti do(ao kraj, u smislu da nema
mjesta daljnjem %naajnijem ra%vitku) lijevi ili *lao7egelov!i u sada(nji'i nisu vidjeli kraj
povijesti i ledali su u #udu6nost i promijenjen politiki $vot)) Ceuer#a'h - Keel je ovjekov
polo$aj sveo na polo$aj o#jekta apstraktno @ma, a su#jekt .ilo%o.ije i dru(tveno $ivota
mora #iti ovjek)
+ NajvaKnija jela:
1. .konomsko0filo'ofski rukopisi (1<((.) Ceuer#a'hov humani%am je neposredno
nadahnu6e - promi(lja o uvjetima moderno kapitali%ma, komuni%am - radikalni
protuotrov %a svijet otu&enja koji pokre6u kapitalistiki dru(tveni odnosi)
3. 1jema$ka ideologija (1<(5.;6.) - prekida s humani%mom i ima materijalistiko stajali(te)
0. 2omunisti$ki manifest (1<(<.) - %ajedno s 9nelsom - oitovanje o stajali(tima
Komunistiko save%a u u%#urkanom revolu'ionarnom o%raju)
(. 2apital (1<6..) - kritiko propitivanje pretpostavki politikih ekonomista, pro.it
predstavlja vi(ak vrijednosti do#iven iskori(tavanjem radne snae)
5. Gra(anski rat u 3rancuskoj - napisan u spomen na Komunu 1-70. kao sim#ol
po#jede radnike klase)
6. 2ritika 4egelove filo'ofije prava - privatni interesi #ur$oasko dru(tva su dominantni,
%aovara njeovo ru(enje i uspostavu istinske demokra'ije u kojoj 6e narod imati
kontrolu nad dru(tvenim i ekonomskim aktivnostima)
- kritika kapitalistiko dru(tva koje u ovjeka stvara otu&enje u samom pro'esu proi%vodnje
" i to %ato jer je vlasni(tvo udaljeno od ina proi%vodnje
28
- kapitali%am je, prema *arNu, proi%veo jednu klasu radnika - proletarijat " a on mora kao
revolu'ionarna snaa, on mora provesti revolu'iju, preu%eti dr$avu i i%raditi komunistiko
dru(tvo (dru(tvo u kojem ne6e #iti klasa)
*arN i 9nels " povijest promatraju kao stalnost klasnih #or#i i podjelu dru(tva na stale$e, a
isto je nastavljeno i u modernom #ur$oaskom dru(tvu
- pro.it predstavlja vi(ak vrijednosti do#iven i%ra#ljivanjem radne snae
F. EN9ELS
1-E0-1-9,.
" djelaG
Sveta po%oi!a ili /%iti'a '%iti-ne '%iti'e : p%otiv 3%"na 3a"e%a i %"gova
L"vig Fe"e%$a!7 i '%aj 'la&i-ne nje*a-'e (ilo)o(ije
Ra)vita' &o!ijali)*a o "topije o na"'e
Po%ije'lo po%oi!e< p%ivatne i*ovine i %Kave
8ene i politi-'a *i&ao
- oso#no je politiko! - krilati'a radikalno .emini%ma
predmet suvremenih rasprava je patrijahalna pristranost %akona " nasilje u o#itelji, silovanje
- Marole 0ateman - suvremena .eministi'a
- rodna jednakost ra%liito shva6ana kod teoretiaraG
Ko##es i 7o'ke " s o#%irom da je politika vlast re%ervirana %a mu(kar'e mo$emo
re6i da i oni podr$avaju rodne nejednakosti - (to je u nesulasju s naelom
jednakosti koje %astupaju (taj se raskorak o#ja(njava utje'ajem patrijarhalno
dru(tveno poretka ije su pretpostavke ti teoretiari prihva6ali)
Husseau " prihva6a parti'ipa'ijsku demokra'iju iskori(tavaju6i injeni'u da se $ene
#ave ku6anskim poslovima koji im odu%imaju puno vremena
*ill " iako a se smatra .eministom, ali sa stajali(ta radikalno .emini%ma mo$emo
ovoriti o rani'ama njeova .emini%ma - olako prihva6a ra%liite naine $ivota %a
$ene i mu(kar'e
*arN i 9nels " iako smatrali da svi ljudi tre#aju #iti jednaki " nisu u rodu prepo%nali
kateoriju du(tvene nejednakosti
- rodna pristranost ovori o kontekstualnim rani'ama u kojima se politika misao
ra%vija
I&la*
- islam je veliinom drua reliija svijeta, podrijetlom i op6im %naajem je ne%apadni, od
kr(6anstva suvremenih %apadnih dr$ava se ra%likuje po holistikim %ahtjevima prema
pojedin'ima koje tre#a ispuniti putem politike reulative,
- %apad promie industrijali%a'iju, tehnolo(ki ra%voj, tr$i(ne vrijednosti, jaanje svjetovnih
politikih ideoloija (isto slijede ne samo %apadne %emlje ve6 i Kina, :. Koreja,
postkolonijalne a.rike %emlje)
- kao protute$a " javlja se politi-'i i&la* " slijede6i rijei KurSana oni $ele da isto upravlja
svim dijelovima politiklo $ivota
- A*uslimansko #ratstvoB - pokret osnovan u 9iptu 19E-. " %aovara o#novu
tradi'ionalistikih o#lika o#iteljsko i dru(tveno $ivota
- Iranska revolu'ija 1979. . " duhovna i politika heemonija " Iran postaje sredi(tem
.undamentalistiko (iitsko islami%ma, iji muslimani (%a ra%liku od sunitskih) vjeruju u
nepore(ivo Imama " ija je vlast ;o$anska i proi%la%i od samo *uhameda.
- o#ilje$ja su mu drakonski %akoni ((erijatsko pravo), pose#an re$im odijevanja %a
$ene, .etva (+. Hushdie " i%rekao ju je 23atollah Komeini 19--.)
- autonomija pojedina'a, parti'ipa'ijska demokra'ija, slo#oda ovora, rodne (spolne)
jednakosti " kao vrijednost %apadnjake kulture " nisu univer%alno prepo%nate kao
vrijednosti islamsko o#lika moralno i dru(tveno pona(anja.
2a'lj"-a'
29
- postmoderni%am je, me&u ostalim, reak'ija protiv navodno univer%ali%ma %apadnjake
politike .ilo%o.ije
Pitanja:
+to je kontekstuali%am 1-8.
Lain na koji je pisao 0laton u .ormi dijaloa
Kontekst 0latonnove misli 1-9.
Kontekst 0latonovih djela 5 dijalo%i
0rirodna stanja kod Ko##esa i 7o'ka 19E.-197.
@ kojem stolje6u se rodio Ko##es 18. st.
@ kojem stolje6u je $ivio Ko##es 18 .i 17. st.
Ko##sova dr$ava - dr$ava kao uovorom stvoreno udru$enje s apsolutnom vlasti
suverena
?jelo od 7o'ke
?jelo od :.+. *ill
Kontekst *illove misli
0o 'emu je po%nat 9nels E0,) E18.
poredaj djela kronolo(ki kapital, emil, %akoni, dr$ava
0oredat kronolo(kiG 0olitika (2ristotel), ?r%ava (0laton), 9lementi %akona (Thomas
Ko#es))
Tiha revolu'ija (7ipset i Hokkan)
Kronolo(ki poredajG 0laton, Ko##es, 7o'ke, Keel, *arN, 4rams'i
Tko je pisao o po%itivnoj slo#odi/ a)Ko##es, #)7o'ke, '#Ma%:, d)*ill
@lomak i% neko djela koji ide otprilike ovako Tu ljudskoj prirodi su tri ra%loa %a
sva&uG suparni(tvo, strah i slavaT, tko je to napisao/ a)0laton, #)*a'hiavelli,
!#4o$$e& d)Lo%i'k
*arNova dijela, ima( navedeno pa %aokru$i
La#roji neka *arNova djela
poredat aristotela, ho##esa, kon.u'ija i jo( neku dvoji'u, kronolo(ki
30
0III POLITI./E IDEOLO9IJE
POLITI./E IDEOLO9IJE 5 skupovi politikih uvjerenja koji ukljuuju prorame politiko
djelovanja oslonjene na (ira ledi(ta o ljudskoj prirodi i Q ili povijesnom ra%voju
Na%av politi-'i7 ieologija
- Ideoloija se prvi puta kao i%ra% spominje u djelu Antoinea De&t"tta e T%a!@a (istaknute
.iure .ran'uske revolu'ije i Lapoleonove Cran'uske) " on je djelio optimistian stav
prosvjetiteljstva i mislio je da #i se $ivot po#olj(ao kad #i nam ideje i %#ilja postale jasne "
ideoloija je %a njea predstavljala %nanstveni pristup idejams
- 0rema *rNu i 9nelsu (u Ljemakoj ideoloiji) " ideoloija je iskrivljenje odnosa skovanih u
proi%vodnom pro'esu, a ideolo(ka stajali(ta imaju svrhu dimne %avjese, jer se i%a kodeksa,
morali%atorskih propovijedi i molitava kriju interesi i koristi odre&enih rupa i klasa. tj.
ideoloija je iskrivljeni svijet dje su klasni interesi preru(eni u norme.
- Kennet *inoue, 19-,. . " moderni kon%ervativni teoretiar " kritiar *arNa i 9nelsa "
smastra da je ideoloija opasna i%mi(ljotina i #ije od realnosti stvarno svijeta, a *arksa i
9nelsa smatra lavnim predstavni'ima ideolo(ke manipula'ije
Politi-'a ieologija i povije&t
- politiki ideolo%i sudjeluju u .ormiranju vrijednosnih sudova, oslanjaju6i se na arumente i%
praktino svijeta, a oslanjaju se na promjene ideologije nisu stati$ne5
Ljevi!a i e&ni!a
- naj(ire ideolo(ke etikete - ljevi'a! i desni'a!
- 7jevi'a od 19. st. o%naava podr(ku ukidanju povlasti'a i oslo#a&anje vlasni(tva, %ala$e se
%a slo#odno tr$i(te, ukidanje nejednakosti i omou6avanje svima da imaju jednake i%lede u
$ivotu " a va$nu ulou u tome mora odirati dr$ava.
- Steven L"'e&G !G#at is le-t H$, 199E. " daje de.ini'iju ljevi'e " o%naava jednu tradi'iju i
projekt koje je i%njedrilo 0rosvjetiteljstvo i koji je svoj i%ra% na(ao u naelima i% 17-9.) ona
$eli dovesti stvari u redG ispraviti sve nepravde koje su prou%roene prirodno ili dru(tveno,
koliko je od mou6e i ra%umno, tako da svi imaju jednake i%lede u $ivotu
31
Li$e%ali)a*
LI3ERALI2AM 5 orani%a'ija dru(tva koja dopu(ta i promie slo#odu i ra%vitak pojedin'a,
njeov nastanak i ra%voj je ve%an u% industrijski, tehnolo(ki i lo#alni uspon %apadnih sila
- esto dominantna ideoloija u mnoim %apadnim %emljama
- Cuku3ama(199<.) - moderna povijest 1apada se mo$e ispriati kao pria koja
pri%naje po#jedu %apadnih li#eralnih kapitalistikih re$ima
/APITALI2AM - ekonomski sustav u kojem su sredstva %a proi%vodnju ulavnom u privatnim
rukama, a do#ra i uslue kupuju se po 'ijenama koje odre&uje tr$i(te na kojemu je 'ilj
proi%vo&aa i do#avljaa stvaranje pro.ita
- kao ideoloija li#erali%am se mijenjao kro% vrijeme " takoG
2dam +mith ,0-ih . E0. st. smatrao li#erali%am poretkom koji #rine %a pojedin'a i
dru(tveno do#ro, nastalo kao re%ultat potree %a vlastitim interesom
80-ih . E0. st. " u +2? (%a vrijeme vladavine predsj. :ohnsona) " dr$ava tre#a
osiurati ra&anska prava i so'ijalnu skr# u 'ijeloj na'iji, i u suprotnosti je s #riom
%a autonomiju pojedin'a i dru(tveno do#ro - koja je o#ilje$ila li#eralne vi%ije 2.
+mitha.
- +ami li#erali, li#erali%am odre&uju kao put do sveop6e sre6e i kao nain promi'anja
neovisnosti i napretka mu(kara'a, a u novije vrijeme i $ena
- *arN i marksisti vidjeli su u li#eralnom velianju individualnosti nain skretanja po%ornosti s
dru(tvenih temelja mo6i
- i protivni'i i %aovorni'i li#erali%ma sla$u se da on o%naava orani%a'iju dru(tva koja
dopu(ta i promie slo#odu i ra%vitak pojedin'a " iako prisutan dr+avni intervencioni&a)
(li#erali%am u @K E0-ih . i politika LeO ?eala u +2?), takva interven'ija se opisuje kao
pomaanje individualnom ra%vitku.
- : .S.Mill u svom =sej o slo"odi 5 opisje nastojanje li#erali%ma da promie i (titi
individualnost) hvali li#erali%am jer je ono dru(tvo u kojem pojedina' ima slo#odu donositi
odluke i $ivjeti kako $eli
- %naajke li#eralno shva6anja dru(tva mou se na6i i kod T7o*a&a 4o$$e&a u Levijatan
- iako se %ala$e %a apsolutistiku vlast, ipak je politiku vlast i%veo i% prirode i motiva'ija
pojedin'a. Temelj vlasti vidi u potre#ama pojedin'a %a %a(titom kako #i njihovi $ivoti #ili
%a(ti6eni " tj. ona se nije smatrala povlasti'om dodijeljenoj tradi'ionalnoj vladaju6oj klasi.
- Jo7n Lo!'e u svojim 'vje)a rasprava)a o vladi smatra da politika vlast nastaje kao
re%ultat uovora i%me&u pojedina'a koji nekoj vladi povjeravaju vlast kako #i (titila njihova
prirodna prava) - on ne ka$e da #i svi pojedin'i tre#ali #iti ukljueni u pro'es vladavine, ve6
politika prava $ena uop6e ne ra%matra
- A.S*it7 - (kotski .ilo%o. - nala(ava va$nost slo#odno tr$i(ta %a osiuranje djelotvorno i
uinkovito ekonomsko pona(anje. Taj je stav postao va$nom dimen%ijom kasnije li#eralne
misli, tako i liberalnog poimanja minimalne drave " prema kojem je posao vlade
odr$avanje okvira %akona i reda kako #i se pojedin'i moli #aviti svojim aktivnostima
- 6erem! 7ent#am - ideolo(ka o#rana li#erali%ma - pojedin'ima tre#a dati (to je mou6e
vi(e slo#ode jer 6e to pove6ati op6u sre6u
- krajem 19. st. u%drmana je vjera u Alaisse%-.aireB dru(tvo i tra$i se %naajnija uloa dr$ave
u uklanjanju siroma(tva, ne%aposlenosti, #olesti, ne%nanja " jer je upravo to sprjeavalo
pojedin'e da #udu slo#odni. Tako nastaje nova ideolo(ka osnova po%nata kao novi
liberali'am " nje%in lavni teoretiar je " Thomas Kill 4reen (1-=8.-1--E.) " koji je te$nju
%a op6im do#rom je smatrao du$no(6u pojedin'a i ne(to (to vodi k slo#odi.
1+"- 8-7.,A8-9A: 5 misaona struja koja je od#a'ila neativni pojam slo#ode i u dr$avnoj
interven'iji vidi pro(irenje slo#ode, u podrujima poput tvorniko %akonodavstva
32
Li$e%ali)a* " ES. &tolje?"
- sredinom E0.st. . ra%vija se tradi'ija intervencionisti$kog liberali'ma -
- Ke3nes i ;everide - li#eralni tvor'i dr$ave #laostanja u ;ritaniji. >ni su #ili ideolo%i
ekonomsko planiranja i sveo#uhvatnih mjera so'ijalne skr#i, kako #i pojedin'i imali siurnu
plat.ormu na kojoj 6e raditi slo#odu
- me&utim neki teoretiari i dalje su %aovarali minimalnu dr$avuG
- von 4a@e'G !Istrojstvo slo"ode$2 196/. " sustrijski ekonomist i teoretiar " smatrao je da
je tr$i(te jedini nain uskla&ivanja ljudskih odluka i ak'ija na jednoj dru(tvenoj osnovi koja 6e
osiurati djelotvornost i slo#odu, %aovara minimalnu dr$avu
- No)i!'G !Anar#ija2 dr+ava i topija$2 19.(. " i%lo$io jasno artikulirano vi&enje minimalne
dr$ave, koje je #ilo %animljivo reanovskoj 2meri'i. Ljeov li#erali%am #io je uspjeren protiv
vi(e interven'ionistiko li#erali%ma koji je %astupaoG
- Jo7n RaLl& =ABEA.+ ESSE.#G !4eorija pravednosti$J 19.1. - interven'ionistiki li#erali%am
- 1a HaOlsa i Lo%i'ka kao i %a mnoe suvremene li#eralne ideoloe sredi(nje shva6anje je
neutralnost li#erali%ma - pojedin'ima dopu(ta da sami donose odluke
/on)e%vativi)a*
- Ukon%ervativi%am
- Ian 9il*o"%G 5;nutar desnice2 19... - tvrdi da kon%ervativi%am nije neka teorijska
ideoloija, neo praktian stav koji je sumnjiav prema potpuno ra%vijenim ideolo(kim
teorijama
- narav kon%ervativi%ma - #itna odlika - pri%navanje politike nesavr(enosti ljudskih #i6a
- Mi!7ael Oa'e&7ottG !Rationslis) in politics and ot#er essays$, 198E. " istaknut .ilo%o.
kon%ervativi%ma " smatra da je #it kon%ervativi%ma skeptinost prema mo6i ideja, te o#rana
postoje6e poretka " od#a'uje ideolo(ku etiketu kon%ervativi%ma - po(tuje ra%like i%me&u
teorije i prakse
- A. Q"intonG !4#e politics o- i)per-ection$, 197-. i N. OTS"llivanG !1onservatis)$, 1978. )
!Political integration2 t#e li)ited state2 and t#e p#ilosop#y o- post)odernis)$ 199=. "
smatraju da je %a kon%ervativ'e #itno #avljenje nesavr(eno(6u, jer ovjekova nesavr(enost
postavlja rani'e politikoj djelatnosti, %#o ea
- ve%u i%me&u uva$avanja ljudske nesavr(enosti i nepovjerenja u apstraktne politike
doktrine ra%matra 3"%'e " u svom kon%ervativnom napadu na Cran'usku revolu'iju.
" kako tvrde lijevi '%iti-a%i (0aine, *arN, Ka#ermas, HaOls) - kon%ervativni pesimi%am je
i%ovor %a popu(tanje u nepo(tenim aran$manima u korist povla(tene nekoli'ine
O$li!i 'on)e%vativi)*a:
1. njemaki
- predstavnik 4egel =AJJS+AC3A.# G !Kilo&o-ija prava$) !@snovne crte -ilo&o-ije
prava$
.ilo%o.ijski i%nijansiran o#lik, ima meta.i%ian i esto romantian %naaj, %a
Keela se mo$e re6i da je kon%ervativa' to tipa)
- postoji me&uovisnos i%me&u ovjeka i prirode, te ovjeka i ovjeka, %#o ea se
tra#aju po(tovati dosenuta postinu6a politiko $ivota.
E. .ran'uski
- i%ra$ena tradi'ija reak'ionarno, reliijsko kon%ervativi%ma " predstavnik de
*aistre, 198,. " ovjekova nesavr(enost arumentirana je i #i#lijskom 2damovim
rijehom " reliijski kon%ervativi%am " kr(6anska demokra'ija oslanja se na
neokon%ervativne ideoloije
=. #ritanski
- oituje se u ni%u o#lika
- mo$e se povu6i o(tra rani'a i%me&u li#eralne i jednona'ionalne tradi'ije )
- paternalisitiki torijev'i Oa&tle% i Sale% " suprotstavili se te(kim uvjetima rada i
pri%nali du$nost dru(tvene elite da skr#i %asiroma(ne i nesretne " po. 19. st.
" &%eino* AB. stolj6a ta ideja je ponovno prihva6ena u idejama rupe 1ova
.ngleska " iji je najslavniji lan #io Di&%aeli :
DISREALI2AM " javlja se sredinom 19.st. i ve%uje se %a ideje rupe *lada 9nleska, iji
je najslavniji lan #io ?israeli
33
- %a vrijeme svo mandata (1-7<.-1--0.) ?israeli je proveo itav ni% dru(tvenih
re.ormi u smjeru jednona'ionalno kon%ervativi%ma, u kojem #i na'ija #ila
ujedinjena i%a jedne do#rohotne hijerarhije koja skr#i %a interese svih
- takav njeov interven'ionistiki kon%ervativi%am prihva6aju premijeri Mham#erlain
i ;aldOin (i%me&u E rata)
- *a'millan " kon%ervativni kritiar vladinih ekonomskih politika i%me&u dva sv. rata "
%aovarao je nov srednji nain na koji #i vlade intervenirale kako #i osiurale
punu %aposlenost i dru(tvenu pravdu te so'ijalnu %a(titu
- li#eralna tradi'ija - 1-=0-ih 0eel prihva6a potre#u %a re.ormom kako #i se
privuklo nastaju6e srednje slojeve, te$io je oslo#a&anju tr$i(ta i ra'ionali%a'iji
uprave " (to je #ilo stajali(te suprotno od vi(e interven'ionistiki usmjerenih
torijeva'a
- tajna i%#orno uspjeha kon%ervativi%ma u 9uropi i +2? u 19. i E0. st. . "
poiva u prilaodljivosti kon%ervativnih stranaka i ideoloije
- da #i pojaali svoju popularnost, kon&ervativci svre)eno) dr,tv esto se
po%ivaju na tradi'iju, reliiju, na'ionali%am i autoritarnost " a %#o tako (uvjetno
reeno) (iroko spektra ostaju privlani i u dana(njem do#u masovne demokra'ije.
So!ijali)a*
- kao doktrina se prvi puta spominje uasopisu >Oenovsko pokreta u ;ritaniji 1-E7.., no
njeovi korijeni se$u u daleku pro(lost
- A.9%a@G A:ocijalisti%ka tradicija od 9ojsija do Lenjina$2 196<.
- %a so'ijali%am se esto ka$e kako potjee i% daleke pro(losti jer je stavljao nalasak na
suradnju, pravinost i jednakost (tako je duo imao misionarsku dra$)
- %naajna je njeova pojava nakon insustrijske revolu'ije (koja je dramatino promijenila
dru(tvo ali je radnom stanovni(tvu nametnula nove nevolje i #ijedu)
- 'ilj so'ijali%ma je pro#likovati industrijsko dru(tvo tako da se industrija ra'ionalnihe
orani%ira, a #oatstvo pravednije raspodijeljuje
- Lajo%#iljnija je podjela u so'ijali%mu i%me&uG
1. *a%'&i&ti-'e %evol"!iona%ne &t%an'e " poput ;olj(evike partije u Husiji "
smatra da se s pro(lo(6u, tj. kapitali%mom i svim #ur$oaskim politikim o#li'ima tre#a
raskinuti silom
E. &o!ijale*o'%at&'e &t%an'e - i%#jeavaju primjenu sile i sklonije su
evolu'ijskom ra%voju dje kapitali%am postupno prela%i u so'ijali%am. Tako nakon E. sv. rata
so'ijaldemokrati u Ljemakoj, 7a#uristi u ;ritaniji " .ormiraju se kao re.ormistike
so'ijaldemokratske stranke " prihva6aju kapitali%am ali nastoje osiurati slo#odu i ve6u
pravednost unutar to okvira
- prevlast so'ijaldemokra'ije u %apadnim i prevlast so'ijalistikih poredaka (sovjetsko tipa) u
istonim %emljama 9urope ine so'ijali%am dominantnom ideoloijom prva tri desetlje6a
nakon E. sv. rata
- ne%aposlenost, in.la'ija dovodi u sumnu so'ijali%am sovjetsko tipa, a doa&aj koji
potvr&uje sumnje u so'ijalistike ideje je #io slom +ovjetsko +ave%a
34
Teo%eti-a%i &o!ijali)*a:
- na ra%voj so'ijali%ma najvi(e su utje'ali industrijska revolu'ija i uspon kapitali%ma)
istodo#no pove6anje #oatstva i proi%vodne mo6i te #ijeda radnika
- So!ijali&ti & po-. AB. &t. " kasnije ih je *arN o%naio kao utopisteG
Saint+Si*on
racionalisti%ko viLenje
%ala$e se %a dru(tvo kojim
upravljaju strunja'i
Fo"%ie%
li"ertarijanska strja
#udu6e so'ijalistiko dru(tvo
#i #ilo spolno i emo'ionalno
oslo#a&aju6e
OLen
9oralno viLenje "dFeg dr,tva
ono tre#a #iti pravedno i na suradnji
orani%irano s pravednom
raspodjelom #oatstva
- sredi(nji lik so'ijalistike teorije je /a%l Ma%: " i%nio teoriju sveo#uhvatne kritike
kapitalistiko dru(tva, a %naajne su njeove teo%ijeG
A. teoriju otu(enja - mu(kar'i i $ene u kapitali%mu su otu&eni jedni od druih, od rada,
proi%voda i vlastitih stvaralakih sposo#nosti (to shva6anje kasnije prihva6aju (Pilliam *orris
i Ker#ert *ar'us)
E. teorija povijesti " komuni%am je nu$an proi%vod povijesno ra%voja, a ne utopijski projekt
3. teorija politike " dana(nju politiku smatra i%ra%om klasnih interesa te %ami(lja radikalan
o#lik demokra'ije dje 6e predstavni'i #iti i%ravno odovorni #iraima
- nakon *arNa, va$na pojava unutar so'ijali%ma #io je nastanak revi%ioni%ma (kraj 19. st.
- 3e%n&teinG A9volu'ijski so'ijali%amB2 1<99. - od#a'io je potre#u %a nasilnim prekidom s
kapitali%mom (revolu'ija) radi ostvarenja so'ijali%ma jer se dru(tvena pravda se mo$e posti6i
putem preraspodjele u kapitali%mu " od#a'uje revolu'ionarne ideje.
Fa,i)a*
- esto se de.inira kao suprotnost demokra'iji i interna'ionali%mu, odnosno kao #itno
reak'ionarana ideoloija koja se suprotstavlja naprednim misaonim strujama tj.
prosvjetiteljskim idejama (kao (to suG ra%um, pravda, slo#oda i demokra'ija)
- osim njemako i talijansko .a(i%ma postojali su i drui pokreti koji se na%ivaju .a(istikimG
Kr(6anska Relje%na arda (nastala me&u selja(tvom u me&uratnoj Humunjskoj), 2'tion
Cran'aise (s po. E0. st. " reak'ionarni katoliki pokret u Cran'uskoj)
- EatLell i O%ig7t (199=.) " smatraju da .a(i%am asimilira ra%nolike struje koje su oite u
druim ideoloijama) dok Oil(o%(199<.) - nala(ava njeov sinkretiki %naaj " te
interpreta'ije u%imaju u o#%ir spe'i.ini nalasak na rasi%mu u Tre6em He'hu, te i%ra%iti
etati%am i korporativi%am .a(istike Italije, kao i sidnikalistike struje unutar me&uratno
Jpanjolsko .a(i%ma
- 9%i((in (1991.) " u te$nji da svojom dinamikom aktivno(6u preo#likuje na'iju, .a(i%am
ukljuuje jedan o#lik ultrana'ionali%ma
Ra)voj (a,i)*a:
- odine i%me&u dvaju svjetskih ratova su kljune " jer upravo tada su .a(istiki pokreti u
Italiji i Ljemakoj do(li na vlast
- iskustvo industrijali%a'ije i imperijali%ma donijelo je #oatstvo i sjaj, no istodo#no je
potaknulo neslou, oorenost i pro#leme " veliku prosvjetiteljsku ideju jedno ra'ionalno
svijeta dr$ava i naroda koji $ive u skladu i unutar se#e i jedni s druima " uro$avaju trajna
nesloa i rast dru(tvenih podjela
+linosti .a(istikih re$ima u Ljemakoj i Italiji
- ra%um pod'ijenjen, velia se snaa
- .ormiraju se pokreti mlade$i, juri(ni odredi (koji predstavljaju snau i vitalnost)
- unutarnjih protivnika rje(ava se silom, a rat se slavi kao najva$nija aktivnost na'ije
- istiu aresivni na'ionali%am koji opravdava aresiju i nasilje, kult vo&e i velianje
snae
35
Ra)li'e i)*eI" nje*a-'og i talijan&'og (a,i)*a:
" Nje*a-'oj:
- pokretaka ideolo(ka snaa re$ima je #io rasi%am)
- njemaku na'iju ini elita i vo&a koji 6e stvoriti Aarijevsku %ajedni'uB
- stvaranje takve %ajedni'e ukljuivalo je sustavni proon i kasnije plansko istre#ljenje
Ridova (koje su najprije iskljuili i% dru(tva
- na'isti su pod Kitlerovim vodstvom uveli politiku - Gleic#sc#altung - pro'es kojim
se sve institu'ije i orani%a'ije koordiniraju u svrhu slu$enja potre#ama i 'iljevima
na'istike dr$ave
- premda je mo6 na'ista poivala na tlaenju i sili kao temeljima re$ima, %a njemaki narod
su djelovali i po%itivnoG
- ra%voj rasne mo6i 2rija'a potie se s jedne strane " vrstom vanjskom politikom - vanjskim
(irenjem (ni%om ratova) te unutarnjim proi(6enjem kojim se me&u ostalim radi slika o
njemakoj sna%i " svrha ea je osiurati pove6anje %aposlenosti i uvjeta rada.
" Italiji :
- ra%mjerno se mala va$nost pridavala rasi (iako je i sam pod utje'ajem njemako .a(i%ma
proonio $idove)
- .a(i%am u do#a *ussolinija je spojio ni% disparatnih snaaG
A. &ini'ali)a* - o#lik revolu'ionarno so'ijali%ma u kojem je istaknuta uloa sindikata)
ru(enje kapitali%ma vidi kao re%ultat i%ravne ak'ije radnika (potaknutih na op6i (trajk) So%el -
%aovara revolu'ionarni poten'ijal op6e (trajka,
E. ("t"%i)a* - umjetniki pokret s poetka E0.st. koji slavi tehnoloiju, industriju i tvorni'u,
3. 'o%po%ativi)a* - doktrina prema kojoj lavne ekonomske interese (poput interesa
poslodava'a i sindikata) tre#a uvrstiti u sustav vladavine
- *ussolini ukida parlament i %amjenjuje a sustavom predstavni(tva putem koorpora'ija
- Ljemakom i talijanskom .e$imu %ajedniko jeG eliti%am, autoritarnost dr$ave, aresivan
na'ionali%am, od#ojnost prema li#eralno-demokratskim i so'ijalistikim idejama.
- .a(i%am je op6a ideoloija, ali mo$emo ra%likovati .a(istike i neo.a(istike re$ime
- danas tako&er prepo%najemo neo.a(istike elemente (npr. 7acionalna -ronta Krancskoj
- %aovara eliti%am i populistiki na'ionali%am, ali s o#%irom na njenu privr$enost demokra'iji
i .ran'uskom ustavu u#la$avaju njen .a(i%am na%ivamo je neo.a(istikom)
Na!ionali)a*
+ NACIONALI2AM + o't%ina ili ieologija pove)ana & o*olj"$ni* i na!ionali&ti-'i*
&7va?anji*a po%,'e na!ija*a< a na!ija &e ")i*a 'ao jeini!a vlaavine i politi-'e
o%gani)a!ije
- u modernom svijetu dosta mo6na ideoloija ve%ana %a %a(titu na'ionalno identiteta i
interiteta
- /eo"%ieG 5Na!ionali)a*6, 1988. " ovori o neodre&enosti na'ionalistikih poleda na
politiku leitima'iju, iako se stanovni(tvo oda%iva po%ivima na njihov na'ionalni karakter
- na'ionali%am ima sposo#nost #u&enja strasti, mitova i osje6aja te je kao politika doktrina
ili ideoloija pove%ana s op6im domolju#nim i na'ionalistikim shva6anjima podr(ke
na'ijama)
- sama ideoloija se #avi osnovama politike orani%a'ije i vladavine, a na'ija se u%ima kao
jedini'a vladavine i politike orani%a'ije
Ra)voj na!ionali)*aG
- povijesno ledano na'ionali%am kao potpuno ra%vijena politika ideoloija nastaje potkraj
1-.st. " no kako se ra%vija u vi(e smjerova " %#o njeove prilaodljivosti koriste a ra%ni
politiki akteri, komunisti, .a(isti, li#erali, kon%ervativ'i.
- na na'ionali%am su se po%ivale i imerijalistike i antiimperijalistike sile
- nakon 1. sv. rata Cran'uska, ;ritanija i Husija %adovoljile su svoje imperijalne interese na
(tetu njemakih " ije na'ionalistike te$nje vode na'i%mu
- pad +ovjetsko +ave%a " reak'ija na'ionalnih te$nji dijelova imperija koji je tako odovorio
na komunistiki pokret uklju6ivanja ra%nih na'ija u jedan save% koji je slu$io ruskom
na'ionali%mu.
36
O$ja,njenja na!ionali)*a:
a) 9ellne%G !7acije i nacionali&a)$, (199-.) " moderni%a'ija i ra%voj tehnoloije ukida
udaljenosti me&u ljudima ali uni(tava i lokalne osje6aje pripadnosti
#) po 9ien&" (1990.) - korijeni na'ionali%ma le$e u psiholo(kim pro#lemima identiteta (to
ih postavlja moderni svijet " na'ionali%am je potaknut kao reak'ija na lo#ali%a'iju
') Ma%: " je u pro'esu stvaranja na'ije-dr$ave vidio dio pro'esa i%radnje kapitali%ma jer su
se dr$avom osiuravala tr$i(ta i 'entrali%a'ija komunika'ija
d) Lenjinova teo%ija je da dr$ave-na'ije potiu vlastiti ekonomski ra%voj ulaskom u suko#e s
druim na'ijama, stoa su imperijalistiki ratovi doka% snae na'ionali%ma.
e) Ant7on@ S*it7 (1971.) - uloa politike pri o#ja(njenju na'ionali%ma - politiki akteri
podr$avaju na'ije i na'ionali%am radi koheren'ije i 'iljeva politikih pokreta i dr$ava
.) 4o$&$aL* (1990.) - mitovi i kon'ep'ije na'ionalnosti esto su proi%vod politiko
in$enjerina
- lo#ali%a'ija poka%uje %amr(en u%orak ekonomske, politike i kulturne interak'ije koja se i
suprotstavlja i potie na'ionali%am
Fe*ini)a*
- postmaterijalistika ideoloija
- ve6 jasno o'rtan u djelima autora 1-. +T. (*arr3 Pollstone'ra.t) do$ivljava du#oki pro'vat
krajem E0. st.
- .emini%am je pro(irio dose i opse politike, kuju6i krilati'u osobno je politi$ko - koja
%ahtjeva pro(irenje politike anali%e na Aoso#naB podruja poput ve%a, skr#i o dje'i i sl.
-.emini%am je podvrnuo sumnji jedan od lavnih stupova li#erali%ma " podjelu na privatno i
javno " javni svijet je o#e%vrije&en iskljuenjem $ena i privatnih pitanja, a privatni svijet je
stradao %#o iskljuenja mu(kara'a i% ku6anskih o#ve%a i podi%anja dje'e
prvi val .emini%ma - do prvih odina E0.st. " #avio se posti%anjem politiko predstavni(tva ili
pove%ivanjem .emini%ma sa so'ijalistikom eman'ipa'ijom
drui val .emini%ma - s kraja E0.st.- i%nose se radikalni %ahtjevi %a eman'ipa'ijom $ena u
svim s.erama $ivota i suprotstavljanje sveprisutnom patrijarhatu
Ra)li-iti o$li!i (e*ini)*a:
Kro% povijest ledano osnovne su vrste .emini%maG
li#eralni
so'ijalistiki
radikalni
postmoderni
A. Li$e%alni (e*ini)a*
- prihva6a li#eralne postavke o va$nosti individualnosti i slo#ode ali #ori se %a njihovo
ravnopravno postinu6e %a $ene i mu(kar'e
- poe'i se$u doG
Ma%%@ Ool&tone!%a(t G A @"rana +enski# prava$2 1.93.
- %alaala se %a jednakost mu(kara'a i $ena jer ona $ene smatra tako&er umnim #i6ima "
(to se o#ino previ&a %#o ra%liito odoja i o#ra%ovanja $ena (u odnosu na mu(kar'e)
- %ahtjevala je o#ra%ovnu re.ormu, neku vrstu predstavni(tva $ena i #rak ravnopravnih
partnera
- vjerovala je da 6e tek manjina $ena oda#rati pro.esionalnu karijeru, a ve6ina ih ostati kod
ku6e %adovoljna ku6anskim o#ve%ama i podi%anjem dje'e.
J.S.Mill =AB.&t.#
- %ra$ao se nad domina'ijom mu(kara'a
- dru(tvo kao 'jelina u#i ako ne iskori(tava umna svojstva kako mu(kara'a tako i $ena
- tra$io re.ormu %akona o vlasni(tvu kojom #i $ene ponovno do#ile pravo na svoju imovinu
nakon udaje
37
3ett@ F%iean
- najslavnija li#eralna .eministi'a (2merikanka)
- sla$e se s *illom i Pollstone'ra.t - ni ona ne $eli ru(enje suvremeno li#eralno dru(tva
- %aovara spe'i.ine mjere, poput (iroke dostupnosti djejih vrti6a - kako #i $ene mole
uspje(no spajati pro.esionalnu karijeru i o#iteljske o#ave%e
E. So!ijali&ti-'i (e*ini)a*
" te$i tradi'ionalnim so'ijalistikim 'iljevima ali smatra da je rod va$an u%rok postoje6e
nepravednosti
- od#a'uje individuali%am li#eralno .emini%ma i te$i posti%anju stvarne jednakosti i%me&u
mu(kara'a i $ena
- poetkom 19.st. - Fo"%ie% - %ala$e se %a poliamne %ajedni'e mu(kara'a i $ena (.alane)
u kojima se dje'a odajaju %ajedniki
- Engel&G !Porijeklo porodice2 privatnog vlasni,tva i dr+ave$ - doka%uje da spolna
nejednakost nastaje uvo&enjem patrilinearno sustava naslje&ivanja (koji nastankom
privatno vlasni(tva osiurava ostanak imovine mu(kim potom'ima). Tako 6e so'ijali%am 6e
ukinuti i privatno vlasni(tvo i ropski polo$aj $ene u o#itelji
- J"liet Mit!7ell " smatra da je proi%vodnja sredi(nji im#enik u tlaenju $ena, ali i ali u tome
va$nu ulou iraju i reproduktivni i odojni pro'esi
3. Rai'alni (e*ini)a*
- javlja se nakon E.svj. rata " stavlja nalasak na va$nost patrijarhata u odr$anju mu(ke
domina'ije, te po%iva na radikalno ru(enje tlaenja na temelju roda
- Si*one e 3ea"voi%G !'rgi spol$2 19(9. - $ene tre#aju svoj status i nain $ivota
promijeniti u svim dru(tvenim i kulturnim poledima " istie potre#u %a e%isten'ijalnom
preorijenta'ijom i rede.ini'ijom statusa i naina $ivota $ena (koje se do tada de.iniralo kao
?ruo mu(kar'a)
- Eva Fige&G 5Patrijar#alni stavovi$2 19./. - $enskost je dru(tveno stvoren .enomen koji su
stvorili mu(kar'i, $ene se mora oslo#oditi rodnih stea #raka i majinstva
- 9e%*aine 9%ee%G !Menski en#$2 19.1. - $estoka kritika usvojenih shva6anja $enskosti "
osu&uje shva6anje $ena kao #espolnih i pasivnih #i6a te smatra da #i $ene tre#ale #iti spolno
prodorne i odlune kreatori'e vlastite sud#ine.
- /ate MilletG !:polna politika$2 19./. "teorija patrijarhata - smatra da se patrijarhalno
dru(tvo, njeove strukture i vrijednosti odnosi i%ra%ito neprijateljski prema $enama %#o
sveo#uhvatne mu(ke domina'ije " oso#ito u nukleusnoj o#itelji
- %ato da #i $ene ostvarile slo#odu nu$no je ra%#ijanje nukleusne o#itelji
- Ma%@ Dal@ (197-.) "ne %ala$e se %a istu jednakost spolova ve6 %a pro$enska
stajali(te u kojemu se veliaju oso#ita svojstva $ena
- Ti+9%a!e At'in&on " t%v. politiko le%#ijstvo - radikalan i%ra% pro$ensko stajali(ta
D. Po&t*oe%ni (e*ini)a*
- uskla&en sa sve (irim pri%nanjem ra%nolikosti $ensko pokreta
- 'rpi intelektualno nadahnu6e i% postmoderni%ma) kritika ra'ionali%ma i napretka
- pri%naje suprotnosti me&u $enama u radikalno drukijim situa'ijama (npr. #jelkinja s
pro.esionalnom karijerom u nekoj %apadnoj %emlji i siroma(na muslimanka u Iranu ili Iraku)
- premda je korisna tenden'ija da se pri%na ra%lika, s drue strane to prijeti sla#ljenju mo6i
.emini%ma kao vrsto politiko pokreta
38
E'ologi)a*
E/OLO9I2AM 5 postmaterijalistika ideoloija kojoj nije toliko do stvaranja i raspodjele
#oatstva koliko do kvalitete $ivota- %apravo to je skup radikalnih poleda na to kakav #i
tre#ao #iti odnos ljudskih #i6a prema njihovoj okolini
- vrsto se pro.ilirao od kraja 1980-ih
- ?o#son (1990.) " ra%likuje u odnosu na ornju de.ini'iju ra%likuje E vrste poledaG
<5 minimalisti$ke - minimalisti $ele popraviti okolinu i minimi%irati (tetu koja joj se
ini
=5 maksimalisti$ke - maksimalisti ne pridaju ovjeku povla(teno mjesto, ve6
usvajaju holistiko ledi(te $ele6i odr$ati i ra%viti skladne odnose
i%me&u $ivih #i6a i njihove okoline. Takav pristup je eko'entriki a nije
antropo'entristiki " naj(iri 'ilj je odr$anje ekos.ere " to je t%v. maksimalno gledite
dubinske ekologije
- dubinska ekologija " 7ovelo'k (1979.) " %astupa t%v. holistiko ledi(te du#inske
ekoloije, prirodu smatra $ivom tvari koja ra%vija ni% odnosa, a ne mrtvim nepokretnim
strojem
- :onathan 0orritt - vode6i predstavnik ekoloi%ma u ;ritaniji
Ra)li-ita e'olo,'a &tajali,ta o %",tv"< e'logiji i politi!i:
E'o&o!ijali)a*
- jedna od utje'ajnijih struja ekoloije - esto pod marksistikim utje'ajem
- R"olp7 3a7%oG !8&gradnja &elenoga pokreta$2 19<6. " prema ekoso'ijali%mu te$nja %a
pro.itom i%ra#ljuje ljudski rod i prirodne resurse stoa ;ahro %aovara male %ajedni'e
- Ma%tin R@leG !=kologija i socijali&a)$2 19<<. " smatra da 6e na'ija-dr$ava i dalje irati
va$nu ulou u odnosima s velikim podu%e6ima
Ana%7oe'ologi)a*
- dio ekolo(ko pokreta koji se %ala$e da se spontanost, sklad i ravnote$a postinu
de'entrali%a'ijom, $ivotom u malim %ajedni'ama, u #liskoj ve%i s prirodom, #e% #irokratskih i
tehnolo(kih utje'aja ve%anih s veleradima (#e% i%vanjsko nad%ora)) anarhistika dimen%ija
" poten'ira od#ojnost prema o#li'ima politike reula'ije
E'o(e*ini)a*
- J"it7 PlantG !Lije%enje rana$2 19<9) " u $eni vidi lik koji je u skladu s prirodom %#o svoje
uloe ra&anja i hranjenja " pod'jenjivanje tih uloa u suvremenom industrijali%iranom dru(tvu
odra$ava otu&enje patrijarhalnih kultura od njihovih ve%a s prirodnom okolinom.
- eko.eministi'e vi(e 'ijene tradi'ionalne $enske odlike empatije i intui'ije, neo
tradi'ionalno mu(ke poput uma i snae " %ato se protive posti%anju jednakosti $ena jer $ele
da te tradi'ionalne $enske vrijednosti ovladaju dru(tvom
2a'lj"-a':
- ;ell(198E.) " pisao je o smrti ideoloija
- Cuku3ama(199<.) " pisao je o ideolo(koj po#jedi %apadno li#erali%ma
- me&utim - ra%liite politike ideoloije jesu $ive i utje'ajne
39
Pitanja:
Leoli#erali%am EE1.
Kojem je pokretu pripadao ;entham EE1. li#erali%am
0o emu je po%nat 4reen EEE. " novi li#erali%am
?isreali%am EE<.
Tko je napisao @nutar desni'e I. 4ilmour (str. EEE.)
Tko je napisao @strojstvo slo#ode EEE.Criedri'k von Ka3ek 1980.
>dlike kon%ervati%ma EEE.-EE<.
Lavest #arem jedno Keelovo djelo - A>snovne 'rte .olo%o.ije pravaB
?va kon%ervativna teoreti'ara EEE.-EE,.
+o'ijali%am EE8.-EE9.
Kojem prav'u pripada ;ernstein - EE-. so'ijali%am- revi%ioni%am,
djelo A9volu'ijski so'ijali%amB
La'ionali%am E==.-E=-
>dlike na'ionali%ma E==.-E=-
Jto je 4lei'hs'haltun E=1.
Korporativi%am E=E
0oliti'ka parti'ipa'ija E=1.-E=E.
Ha%like talijansko i njema'ko .a(i%ma E=1.-E=E.
Laelo na'ionali%ma E==-E=-
Tko je koristio eslo Toso#no je politikoT - .eministika postavka " str. E=9.) 10E
Tko je napisao >#ranu %enskih prava - *ar3 Pollstone'ra.t 179E.
;.Criedman - kojem .emini%mu je pripadala li#eralnom
Tko je napisao ?rui spol +imone de ;eauvoir - E<1.
?rui spol (patrijahat) E<1.
radikalni .emini%am
0o 'emu je po%nat ;ahro E<,. str. " AI%radnja %eleno pokretaB
9koso'ijali%am E<,.
9ko.emini%am E<8.
@ kojem djelu je o#ja(njena teorija patrijarhata
@ kojem je stolje6u $ivio 7enjin/ a)18, #)17, ')1-, d)19, e#ES&t. =ACJS+ABED.#
Tko je pisao o teoriji patrijarhata - Kate *illet A+polna politikaB
Keelovo djelo - Cilo%o.ija prava, >snovne 'rte .ilo%o.ije prava
>#jasni revi%ioni%am
Tko je tvora' (lavni teoretiar) novo li#erali%ma - T. K. 4reen " EEE.
Koje je lavno naelo li#erali%ma/
Koji su temelji li#erali%ma
Kronolo(ki poredajGdrui spol, dr$ava,o#rana $enskih prava,spolna politika, i
levijantan
>#jasni revi%ioni%am EE-.
40
IR PRIRODA DR8A0E
- Niet)&!7e =ACDD+ABSS.# G !4ako je govorio Aaratstra$2 1<<0;5.
- ?r$ava, (to je dr$ava/ ?r$ava je la$V!
" dr$ava je apstraktna ideja i dru(tvena konstruk'ija jer ne postoji u nekakvom 'jelovitom i
opipljivom smislu " to je Liet%'he mislio i%rekav(i ornju tvrdnju
- mno(tvo naina na koje se upotre#ljava i%ra% dr$ava
- Fin'en t(19-7.) - dr$ava siurno nije jedno!
- dru(tvena konstruk'ija - mi(ljenje da su vrijednost, do$ivljaj i %#ilja konstruirani u
dru(tvenom ra%umijevanju, a ne postoje u o#jektivnoj stvarnosti
- dr$ava je %apravo nain na koji ure&ujemo jedan skup iskustava (norme, reliijska
uvjerenja, o#ra%ovne i pravne sustave, o#iteljske odnose i sl.)
- tijesan odnos i%me&u pojmova na'ije i dr$ave
- 2.:.Kall (199<.) " smatra da je teritorijalnost dr$ave ono (to je odre&uje
- T. 4. 9%eenG !Predavanja o na%eli)a politi%ke o"ve&e$, 19<1.
?r$ava preledG
- minimalna uloga drave - ve$e se u% ra%liite vrste li#erali%ma i u novije vrijeme %a novu
desni'u) taj pristup dr$i da #i se dr$ava morala (to je vi(e mou6e uste%ati od upletanja u
$ivote ljudi
-
NO0A DESNICA 5 i%ra% pove%an s o$iljavanjem desni'e u %apadnjakoj politi'i od kraja
1970-ih) nadahnuta von Ka3ekovim i Criedmanovim radovima)
> klju$ne 'na$ajkeG
1. privr$enost laisse%-.aire odnosu prema dr$avi, dru(tvu, tr$i(tu i pojedin'u koji te$i
ukloniti dr$avnu interven'iju u svim aspektima $ivota
E. rea.irma'ija tradi'ionalnih vrijednosti u poledu nekih aspekata dru(tveno $ivota i
dru(tvene orani%a'ije (oso#ito o#itelji i %ajedni'e)
=. vi(e li#eralan pristup koji nala(ava potre#u %a slo#odom i odovorno(6u
pojedin'a
- smatra se da je politika nove desni'e utje'ala na na vladu Heaana i *.Tat'her
- > su sfere djelovanja $ovjekaG
1. 0olitika (prostor u kojem se donose politike odluke)
E. 0rivatna (oso#ne $elje i iskustva)
=. :avna (podrujke javno $ivota kojim ne upravlja dr$ava neo je otvoreno
javnoj raspravi mi(ljenju i djelovanju
- postojanje i odr$anje A%draveB javne s.ere s oso#inama postojanja elemenata kritike
rasprave i postojanja ra%mjene in.oram'ije
- s pojmom javne s.ere usko je pove%an i pojam 'ivilno dru(tva, tj. onoa koje se sastoji od
nedr$avnih " tr$i(nih privatnih ili do#rovoljnih orani%a'ija, aktivnosti i udru$enja.
JA0NA SFERA 5 podruje dru(tveno $ivota u u kojima se doa&aju in.orma'ije, mi(ljenja i
kritike rasprave, ime se o#likuju javna pitanja
CI0ILNO DRU1T0O - s.era dru(tva u kojoj se pojedin'i slo#odno udru$uju u odnose, ak'ije i
orani%a'ije koji ne ovise o dr$avnoj interven'iji, institu'ijama ili propisima
- Keel, Housseau - doka%ivali da je sama dr$ava 6udoredna ideja!
- :.4ra3(199=.) - unato tvrdnji da je smanjila veliinu i .unk'iju dr$ave, vlada
- *.Tat'her je silno pove6ala sekundarnu leislativu i dr$avnu #irokra'iju, a uloa i ovlast
dr$ave u nekim podrujima %natno je pove6ana
41
- *.Pe#er, Politika kao po&iv - ?r$ava se smatra jedinim i%vorom prava! na primjenu
nasilju.!
- : .4all =ABBD.# + 3 ele*enta &loKene e(ini!ije %KaveG
1. dr$ava je skp institcija od kojih su najva$nije one koje se tiu nasilja i prisile,
E. sve te institu'ije su smje(tene unutar neko &e)ljopisno ograni%enog teritorija,
=. unutar koje dr+ava )onopoli&ira svoju vlast
- dr$ava kao tijelo koje jedino leitimno primjenjuje silu - esta tema u literaturi
- naj%naajnija ra%lika i%me&u dr$ave i vlade je vremenska trajnost dr$ave
Teo%ije %Kave
Fe"ali)a*
- .eudalno dru(tno ne po%naje dr$avu kakvom je danas shva6amo, ali se taj sustav tumaio
kao #laotvoran ili #arem pravedan (pootovo me&u demokratima 1-. i 19.st.) i predstavljao
se kao piramida) ni% odnosa mo6i unutar jedne slo$ene dru(tvene strukture
struktura u kojoj su svi dijelovi #ili uravnote$eni u sustavu me&uso#ne ovisnosti
- pripadnost klasi odre&uje prave, o#ve%e i polo$aj pojedin'a u dru(tvu
3oKan&'o p%avo i ap&ol"ti)a*
- u tom sustavu apsolutna vlast pripada suverenu " monarhu
- prava pojedina'a su ne%natna
" sustav u kojem nema prostora %a neslaanje i individualno i%ra$avanje " jer monarsi su
;o$ji %astupni'i na %emlji i vladali su na temelju #o$ansko prava - i%java :akova I.
U&tavi i 'on&it"!ionali)a*
A.De'la%a!ije p%ava
- u pravilu ovore o tome kako postaviti odnos i%me&u dr$ave i pojedin'a
- E &" najpo)natijeG
- ?eklara'ija neovisnosti - u srpnju 1778.
- Thomas :e..erson ju je sastavio %a 1= amerikih kolonija
- svi ljudi su stvoreni jednakima i s neotu&ivim pravima na $ivot, slo#odu i
potrau %a sre6om
- ?eklara'ija o pravima ovjeka i ra&anina (Cran'uska - E8.0-.17-9.) " utje'ala na 0ovelju
ljudskih prava @L-a
- oite vrijednosti li#erali%ma, nalasak je na pravima (to ih pojedin'i imaju na temelju toa
(to imaju um, vlasni(tvo i drua prirodna! prava
- o#je povelje nastoje odrediti koja su prava ra&anina (samo mu(kara'a)
O9RANI.ENA 0LADA0INA 5 vladavina u kojoj je najvi(a ili i%vr(na vlast oraniena
%akonom, ustavnim uloama ili institu'ionalnom orani%a'ijom
PODJELA 0LASTI 5 doktrina prema kojoj tri elementa vlade " i%vr(na, %akonodavna i
sud#ena vlast " tre#aju imati odvojene uloe i nadle$nosti te da 6e ta podjela osiurati do#ru
i pravednu vladavinu
42
E. U&tav
- .ormalni dokument i naje(6u metodu ure&ivanja odnosa i%me&u dr$ave i pojedin'a) - i%la$u
pravila prema kojima je dr$ava ustrojena i prema kojima se vodi,
- .ormalno utvr&uju prava, du$nosti i o#ave%e te se uspostavlja odnos i%me&u sredi(nje
dr$avne (politike) vlasti i naroda
- " &l"-aj" SAD+a postoji .ormalni dokument kojim se tono odre&uju uloe svake dr$avne
institu'ije. >n predvi&a i pro'es provjere %akonitosti i pri%iva kada su ustav ili u njemu
%adr$ana pravila uro$eni ili naru(eni " tj. pojedina' se mo$e o#ratiti Frhovnom sudu " koji
mo$e donijeti o#ve%uju6e odluke %a ustavna prava i slo#ode pojedina'a koji je kro%
interven'ije Frhovno suda do$ivio %natne revi%ije i prilaod#e amandmani
- prvih 10 amandmana na @stav +2?-a tvore ;ill o. Hihts - pojedin'u pru$aju dodatna i
spe'i.ina jamstva i odre&uju pojedine aspekte odnosa i%me&u pojedin'a i dr$ave
+ " 3%itaniji " ne postoji jedinstveni akt u .ormi ustavno dokumenta, ve6 o#uhva6a nih
%akonskih akata, konven'ija i o#iaja. Le postoji .ormalna podjela vlasti niti ekvivalent
amerikom Frhovnom sudu, tj. ustavne $al#e
- dodu(e postoji !Bill o- Rig#ts$ - spomeni'a o ustavnim pravima i povlasti'ama enlesko
naroda i% 18-9., no to je %akonski akt koji se mo$e ukinuti daljnjim %akonima, a ne skup
ustavno %ajamenih prava i slo#oda.
- ra&ani ;ritanije mou tra$iti sudsku revi%iju no to je odluka o %akonitosti, a ne ustavnosti,
tako ono (to ;ritan'i u$ivaju su %akonska, a ne ustavna prava.
- Daniel .la'ar <?@A5 ra'vrstava ustave na A tipova G
1. la$av o'vi% vlaavine " koji %atim %ahtjeva %natne prilaod#e i tumaenja (@stav
+2? " koji je kro% interven'ije Frhovno suda do$ivio
%natne revi%ije i prilaod#e amandmani)
E. &t%og %Kavni )a'oni' " u kojem su potanko odre&ena pravila i odnosi
(Cran'uska, neke %apadnoeuropske %emlje)
=. %evol"!iona%an *ani(e&t - i%la$e proram %ama(ne dru(tvene, ekonomske i
politike reorani%a'ije (ustav +++H-a)
<. i)java o politi-'i* ieali*a - slika svijeta kakav #i moao (ili tre#ao #iti). To je
uo#iajeno me&u novim i nastaju6im dr$avama i
dr$avama u ra%voje, oso#ito onima koje stjeu
neovisnost o kolonijalnim silama
,. "tjelovljenje %evnog i)vo%a vla&ti - ustav I%raela) temelj se na autoritetu
Knesseta i potjee i% Tore ($idovske svete knjie)
/ONSTITUCIONALI2AM 5 da #i se vrijednosti sadr$ane u ustavnom dokumentu ostvarile,
mora postojati neki skup vrijednosti i politikih stavova me&u politikim akterima i ra&anima
43
3. Ma%'&i&ti-'a teo%ija %Kave
- :essop 1990. " dr$avu opisuje na 8 naina, tj. ona jeG
para%itska
epi.enomen (mo6 dr$ave je povr(inski odra% #or#e me&u klasama)
im#enik dru(tvene kohe%ije (reulira suko# i odr$ava red i sta#ilnost)
instrument klasne vladavine ( njene institu'ije i oso#lje (tite interese vladaju6e
klase)
skup politikih institu'ija
sustav politike domina'ije
- osnovno shva6anje marksi%ma je da dr$ava djeluje u svrhu %a(tite interesa odre&ene klase
" tako postaje instrumentom klasne vladavine
- o#li'i (to ih dr$ava poprima u li#eralnoj, parlamentarnoj demokra'iji su tek odra% klasnih
interesa i mo6i i %apravo sprjeavaju mou6nost %a demokra'iju i jednakost
D. Fa,i&ti-'a %Kava
- dr$ava, ili prije kolektiv ima najvi(e mjesto, a ne pojedina' ili klasa)
- odnos i%me&u dr$ave i pojedin'a u .a(istikoj dr$avi ne temelji se na odnosu prava i
slo#oda neo o#ave%ua i du$nosti
- dr$ava je totalna ornai%a'ija jedino kro% nju pojedin'i mou na6i svoju istinsku stvarnost i
sud#inu (*ussolini)
- .a(isti $ele stvaranje novo poretka u kojem je prihva6ena potpuna odanost pojedin'a i
potpuna vlast dr$ave (shva6anje naravi .a(istike dr$ave napisali su *ussolini i 4entile %a
=nciclopedia italiana 19=E.)
H. /o*"ni&ti-'a %Kava
- (iroko shva6anje dr$ave " tako se $eli promi'ati dru(tvena kohe%ija i projekt so'ijali%ma u
svim podrujima ovjekova $ivota " npr. @stav +++H-a
- podjela i%me&u dr$ave i dru(tva je manje o(tra neo u li#eralnoj dr$avi) 'ilj politike je
reulirati pravilan odnos i%me&u pojedin'a i dr$ave i oraniiti djelokru, dose i ovlast
dr$ave u poledu slo#oda pojedin'a
- 2.+ol$enji'in, Nedan dan +ivot 8vana 'enisovi%a - poka%uje kako ustavni dokumenti sami
po se#i ne jame ni(ta i kako takav re$im mo$e #iti #rutalan
Pitanja:
Tko je napisao dr$ava je la$ E,=. - Liet%s'he
Jto je nova desni'a E,,.
*inimalna dr$ava " o#ilje$je ea E,,. (li#erali%am, nova desni'a)
Mivilno dru(tvo E,7.
0et ustava po 9la%aru E8=.
Komunisti'ka dr$ava E87.
Kako su marksisti do$ivljavali dr$avu djeluje u interesu vladaju6e klase
E8,.
Tko je %aetnik mimimalne dr$ave
Tko %aovara slo#odno tr$i(te i jaku dr$avnu interven'ijuG nova
desni'a,li#erali%am,kon%ervati%am,neoli$e%ali)a*.
Tipovi dr$ave
44
RIII POLITI/A UTJECAJA I NAD2ORA
Politi-'e &t%an'e
- politike stranke su vrlo slo$ene orani%a'ije koje prije svea te$e vlasti i mjestu u vladi "
do#ile na va$nosti s pro(irenjem #irako prava i ra%vojem i%#orno sustava
- stranke su rijetko monolitne i homoene- ulavnom su koali'ija suprotnih interesa i ideja
koje se u odre&enim ra%do#ljima udru$uju na temeljeu ostvarenja (irih dru(tvenih interesa
+ po&toje D *oela politi-'i7 &t%ana'aG
1. nera%vijeni model lojalnosti - stranka od svojih prista(a oekuje visoku ra%inu lojalnosti i
dosljedno sljed#eni(tvo, To se oituje u podr('i vo&i i stran'i na i%#orima (ve6ina
%apadnoeuropskih %emalja)
E. ra%vijeni model lojalnosti - stranka %ahtijeva vrlo veliku lojalnost i dje postoji strukturiran
sustav napredovanja i materijalnih i politikih narada (komunistike stranke)
=. ra%vijeni model nelojalnosti " postoji u velikim %emljama sa slo$enim odnosima i%me&u
ra%liitih dr$ava ili reija. +tranaka je lojalnost ra%mjerno sla#a i postoje ra%vijene
#irokratske, lo#istike i vladine orani%a'ije (velike %emlje, +2?)
<. nera%vijeni model nelojalnosti "postoji ondje dje su stranke sla#e ili uop6e ne postoje. @
%emljama taWkva modela mo$e se pojaviti solidaristika korup'ija pri emu oni na vlasti daju
narade o#itelji i prijateljima. 0revladavaju starije kulturne i dru(tvene lokalnosti, a ra%like
i%me&u dr$ave i 'ivilno dru(tva su %amaljene (mnoe manje ra%vijene %emlje Tre6ea
svijeta)
F"n'!ije &t%an'e
- stranke su orani%irane radi nadmetanja na i%#orima, a 'ilj im je osvojiti vlast putem
predstavni(tva i polo$aja. +tranke spunjavaju < lavne .unk'ijeG
1. prepo%navanje, ra%vijanje i usvajanje neke politike ideoloije putem politikih prorama
E. mo#ili%a'ija i so'ijali%a'ija podr(ke oso#ito putem i%#ornih kampanja i stranake
orani%a'ije
=. artikula'ija i area'ija dru(tvenih i ekonomskih interesa
<. reruta'ija elita i sastavljanje vlada
- te .unk'ije ne o#uhva6aju sve stranke, jer neke stranke nikada nemaju dovoljnu podr(ku da
#i sastavile vladu, dok drue mou #iti revolu'ionarne i %ato potpuno od#a'uju 'ilj o#na(anja
vlasti
Na&tana' &t%ana'a
- u 9uropi i +2?-u stranke su se poele ra%vijati poetkom 19.st., u E0. st. nastaju stranke u
srednjoj i istonoj 9uropi, 2%iji, 2.ri'i i :. 2meri'i.
- *i'hels i >strootski su modernu stranku prika%ali kao oliarhijsku, a ne demokratsku)
#irokratsku prije neo parti'ipa'ijsku) stranke su o#ino iskljuivale vi(e ljudi neo (to su im
davale pristup dono(enju odluka.
- *i'hels - $elje%ni %akon oliarhije!
- ulo%i stranaka u modernim politikim sustavima upu6uju se o#ino = kritikeG
1. tenen!ija p%e*a oliga%7iji " sklone su kon'entrirati vlast u rukama jedne elite
stranakih vo&a koje je te(ko %amijeniti. Tako&er postoji tenden'ija stvaranja klike ili .rak'ije
unutar vodstva koja $eli odluivati umjesto stranke. Politi-'a na*je,tenja i stroa stranaka
stea osiuravaju da stranke ostanu oliarhijske
E. tenen!ija p%e*a politi!i p%otivni,tva " postoji kada pojedine .rak'ije te$e ostvariti
vlastite interese, a ne (ire na'ionalne ili dru(tvene 'iljeve. *noo vremena se tro(i na
stranake prepirke, i posti%anje uskostranakih politikih prednosti. 0olitika snaa mjeri se
sposo#no(6u stranakih vo&a da jedni na raun druih posti$u #odove i vrsto se dr$e na
vlasti
3. tenen!ija neo&tva%ivanja p%o'la*i%ani7 politi'a " unato ra%ra&enim politikim
proramimai i%#ornim najavama prije i%#ora, stranke nisu uvijek doista provodile ono (to su
najavile. 0olitike se ne provode jer jednom kada do&u na vlast stranke slu(aju drue
institu'ije, poput interesnih rupa, komer'ijalnih interesa i %ahtjeva uprave. Hose je tvrdio da
i%#or stranke uop6e nije #itan jeer stranke o#i(no vode istu temeljnu politiku unato retori'io.
45
OLI9AR4IJA - vladavina nekoli'ine) *i'hels je doka%ivao da ak i u strankama koje tvrde
da su demokratski ustrojene postoji elita koja ima nad%or i slijedi vlastite interese
POLITI./A NAMJE1TENJA - raspodjela politikih povlasti'a prista(ama stranke ili vlade u
%amjenu %a politiku potporu
PROTI0NI./A POLITI/A " kon.ronta'jski pristup, oso#ito #ritanske politike, u kojemu se
politika stajali(ta o#ino polari%iraju
- klasna svijest - svijest odru(tvenim podjelama i prihva6anje da klasa sna$no odre&uje
$ivotne i%lede
- %a marksiste je klasna svijest preduvjet %a dru(tveno i politiko djelovanje
- Di&%aeli je politiku karijeru opisao kao penjanje po masnom stupu!, pri emu je taj stup
sama stranka
- Ro&e (197<.) - stranke su sainjene od .rak'ija koje predstavljaju ideje i% ra%liitih struja
stranako mi(ljenja
Politi-'e &t%an'e< vla&t i potpo%a
- mo#ili%a'ijske stranke - orani%a'ije koje svojim lavnim prioritetom smatraju o#ra6enje
ljudi na svoju stranu
- insajderske rupe iraju va$nu ulou u stvaranju novih ideja i politika
- dru(tvene podjele se odra$avaju u stranakim strukturama i ideoloijama (npr. ako vjerski
suko#i ne postoje, ne6e se osnivati stranke s vjerskim pred%nakom)
- dru(tveno i ekonomsko okru$enje neke %emlje odredit 6e tip stranako sustava
- potpora stran'i mo$e se podijeliti na G
komunalnu potporu (utemeljena na osnovnim vrijednostima i nainu $ivota oso#e koja
podr$ava neku stranku)
aso'ija'ijsku potporu (utemeljena na aktivnostima i (irim 'iljevima)
- stupanj potpore odre&uje snau privr$enosti neko pojedin'a stran'i " a on odre&uje
nje%inu leitima'iju
I)$o%ni &"&tavi i %a)voj &t%ana-'e politi'e
- ra%ina suko#a u nekom stranakom sustavu mo$e odrediti prirodu nadmetanja me&u
strankama
- = varijante stranakih sustavaG
1. tradi'ionalni (u kojima je konkuren'ija me&u strankama niska),
E. predstavniki (u kojima je konkuren'ija stranaka normalna i trajna)
=. mo#ili%a'ijski stranaki sustav (o(tra konkuren'ija me&u strankama daje vlast samo
jednoj stran'i, koja %atim mo$e u(iti svaku konkuren'iju, duo ostati na vlasti i
preu%eti nad%or nad svim dr$avnim institu'ijama)
- vi(estranaki sustavi so'ijali%iraju nadmetanje stranaka i institu'ional%iraju a, u kljune
smjerni'e %a stranake sustave s vi(e od jedne stranke u#rajaju seG
o#u%davanje podmi6ivanja i .i%iko nasilje
postavljanje i%#ornih pravila pravednosti i jednakosti
prihva6anje i%#ornih re%ultata
uvo&enje jednakosti mou6nosti, ukljuuju6i pristup medijima
46
- 3 tipa i)$o%nog &"&tava G
1. sustav o#ine ve6ine - po#je&uje kandidat s najve6im #rojem lasova, ukoliko postoje vi(e
od E stranke u ve6inskom 6e sustavu tre6a i etvrta stranka #iti pod%astupljene, tj. do#it 6e
samo ona mjesta dje su %emljopisno kon'entrirane " ovaj sustav primjenjuje se u ;ritaniji.
E. sustav s dva krua i%#ora - u prvom kruu i%a#rani su kandidati s vi(e od polovi'e
lasova) u druom kruu se lasuje samo ako kandidat u prvom kruu ne uspije do#iti
ve6inu) (predsjedniki i%#ori u Cran'uskoj i u HK)
=. ra%mjerno predstavniki sustavi - stranka ima listu kandidata, a poslanika mjesta se
popunjavaju ra%mjerno udjelu lasova koje je stranka osvojila
;udu6nost stranaka
+tranakom sustavu upu6uju se slijede6e kritike G
1. Tenden'ija prema oliarhiji " stranke postaju sve vi(e #irokratske i
nerepre%entativne, esto s upitnim ako ne i nedemokratskim strukturama i
pro'edurama. 0ostavljena su pitanja kako stranke otvaraju svojim lanovima pristup
dono(enju odluka, kako #iraju stranake vo&e, kako prikupljaju .inan'ijska sredstva,
kako rerutiraju i promiu ljude unutar stranke i (to je s ra(irenim o#iajem
postavljanja na polo$&aje prema politikom kriterije
E. +tranke su sklone okameniti stare dru(tvene i politike podjele u ime vlasti. To je
podra%umijevalo nala(avanje neprijateljstava, a ne podruja konsen%usa. +toa
stranke o#ino istiu ra%like umjesto slinosti. +manjenje klasnih, etnikih i
reionalnih ra%lika dovelo je u pitanje osnovu stranake orani%a'ije
=. +tranke te(ko ispunjavaju nove %ahtjeve o oekivanja. Lovu politiku ve%anu %a
ekolo(ka pitanja, ve6u politiku parti'ipa'iju nisu ra%vili tradi'ionalni stranaki aparati
<. @ strankama se pove6ao #roj .rak'ija te odtuda politika .ramenta'ija, o#ino kada
se skupine unutar stranaka te$ile uskom ideolo(kom interesu u ime javno interesa
,. +tranke su imale (aroliku povijest proved#e prorama i politika koje su o#e6ale na
i%#orima. +tranke su o#ino uvodile tek ru#ne politike prilaod#e, unato
stranakim mani.estima i i%#ornim kampanjama.
Inte%e&ne g%"pe
- ineresne rupe ili rupe %a pritisak - te$e utje'aju na politiki pro'es tako da interesi koje
predstavljaju poprime neki o#lik po#olj(anja ili %adr$avanja neosla#ljenim njihova
dru(tveno, politiko ili ekonomsko polo$aja ili da da postinu neki pose#an 'ilj ili %amisao
kako #i dru(tvo tre#alo #iti orani%irano
- mou se podijeliti u dvije lavne skupineG
1. &e'to%&'e - promiu ili (tite stanovite dijelove dru(tva) #ave se %a(titom ili promi'anjem
ekonomskih i statusnih interesa svoa lanstva (npr. orani%a'ija poslodava'a, sindikati,).
>vdje u#rajamo i udrue koje promiu ekonomske interese i pro.esionalni interitet pravila
pro.esije (npr. odvjetnika, lijenika, arhitekata...)
E. p%o*o!ij&'e - #ave se posti%anjem nekih pose#nih 'iljeva u kojem 6e sluaju $ivot rupe
#iti prilino oranien na osiuranje toa 'ilja) ili promi'anjem neke slike dru(tva ili stvaranja
drukije tipa vrijednosno sustava (npr. 2mnest3 International - orani%a'ija %a ljudska
prava) 4reenpea'e)) mou djelovati na lo#alnoj ra%ini ili na na'ionalnoj (npr. 7i#ert3(@K) se
%ala$e %a %a(titu i pro(irenje ra&anskih slo#oda u ;ritaniji, 4iner#read - %a interese o#itelji
samohranih roditelja u @K)
- .i*$eni!i 'oji "tje-" na "&pje7 inte%e&ne g%"peG
Cinan'ijska sredstva
:avni status " tj. slika koju ta rupa ima u dru(tvu
Dlanstvo " oso#ito jako aktivno lanstvo mo$e #iti i%u%etno va$no
Ideoloija i 'iljevi " (to su oni udaljeniji od slu$#enih stavova vlade, te$e 6e
do6i do %ajednikih stajali(ta i manje su (anse %a doovor.
9LO3ALI2ACIJA 5 pro'es kojim svijet postaje jedinstvenim mjestom, ne tek politiki, neo i
ekonomski i kulturno
47
Po)itivni a&pe'ti glo$ali)a!ije &": porast %nanja, toleran'ije, u$ivanje u prednostima koje
drue dr$ave imaju, tehnolo(ki ra%voj (npr. medi'inska tehnoloija), uestalost putovanja,
dru(tvena mo#ilnost te ospodarski prosperitet.
Negativni a&pe'ti glo$ali)a!ije &" G potkopavanje tradi'ija i vjerovanja) %anemarivanje
ra%liitosti me&u na'ijama do te mjere da se svijetom (iri kulturna heemonija i suko# je vrlo
i%ledan) potkopavanje autoriteta na'ionalnih dr$ava pod pritiskom prilaod#e lo#alnim
standardima (ovo nije u tolikoj mjeri lo(e, ali ini se da proi%vodi dru(tveni preokret)) (irenje
nekih na'ionalnih dru(tvenih pro#lema na lo#alnoj ra%ini) stvaranje lo#alnih dru(tvenih
pro#lema, kao (to je Straedija lo#alno tre6e stale$aS.
Ieologija i !iljevi
- 4rant (19-9.) " %akljuio da interesne rupe mou #itiG
1. insajderi "(insajederske rupe) nala%e se unutar politiko sustava ili su pove%aniji s
onima koji su u njemu (npr. udrue poslodava'a, sindikalne orani%a'ije), najlak(e
dopiru do javnosti, imaju prave kontakte i smatraju se leitimnim iraima u
politikom sustavu, takve 6e rupe najvjerojatnije posti%ati svoje 'iljeve.
E. autsajderi " (autsajderske rupe) nemaju tako tijesne ve%e sa strukturama ili
povla(ten polo$aj u njima, te posljedino ne6e imati mnoo kanala kojima 6e mo6i
utje'ati (npr. ?ru(tvo %a %a(titu $ivotinja)
- je li neka rupa insajderska ili autsajderska nije ve%ano s podrujem kojim se #avi
T"*a-enje "loga inte%e&ni7 g%"pa
dva naj%naajnija ledi(ta kako se interesne rupe uklapaju u politiki sustavG
A. pl"%ali)a* " smatra da interesne rupe imaju korisnu ulou u pro(irenju
predstavljanja interesa ljudi u politikim sustavima
E. 'o%po%ativi)a* - %a ra%liku od plurali%ma u rupi ne vidi neutralna iraa,
tijekom posljednjih odina esto kriti%ira uloe rupa, %a pritisak, - kritike este
oso#ito i% redova desni'e
+ Ro$e%t Da7l ABCE. - plurali%am tijesko pove%an s njeovim radovima " smatra da rupe
jaaju predstavniku, a posljedino i demokratsku narav politike time (to se uju i vide
najra%nolikije rupe u dru(tvima) #ujanje rupa , (iroko lanstvo i nadmetanje me&u ra%liitim
rupama %a lanstvo, sredstva i utje'aj na politike " omou6uju da nijedna rupa ili interes
ne dominiraju i da se postine ukupna ravnote$a i%me&u interesa.
- krajnji ishod 6e #iti javna politika koja je umjerena, uravnote$ena i ApravednaB %ato (to je
vlada prisiljena pri%nati konkurentske interese, a ti konkurentski interesi moraju me&uso#no
preovarati i ula%iti u kompromiseO i%me&u se#e i s vladom.
- mnoi tvrde da je pluralistiki model pore(an jer se o#ino neke rupe .avori%ira na raun
druih, te jednakost pristupa politikom sustavu ne postoji, a vlada nije nepristran ar#itar
- 'o%po%ativi)a* u vladi ne vidi neutralna iraa niti smatra da se interesne rupe
me&uso#no nadme6u niti imaju jednak pristup. 0rema tom modelu, rupe rade %ajedniki, a
vlada aktivno odluuje koje 6e rupe kon%ultirati i (to 6e #iti 'iljevi jWavne politike. >ne rupe
koje doista imaju pristup vjerojatno 6e #iti oraniene " najvjerojatnije na poslodav'e i
%aposlene . i vjerojatno 6e #iti primljene u pro'es kreiranja politike
- taj je model irao va$nu ulou u ;ritaniji u 1980-ima i 1970.-ima kada je postojao sustav "
t%ipa%ti)*a - i%me&u vlae< po&loava!a i &ini'ata) odluke o politikama #ile su ishod
savjetovanja i preovora i%me&u te tri rupe
- kritiari doka%uju da je korporativi%am nerepre%entativan s o#%irom da rupe koje su unutar
takvo sklopa " nala%e se u re'ipronim odnosima s vladom i pri tom pripoma$u iskljuivanju
druih rupa koje predstavljaju drue interese ili iste interese predstavljaju na drui nain "
to je %astupala i *. Ta'her 19-0E-ih u ;ritaniji, te su podu%eti kora'i da se ra%#ije tripartitni
model " oso#ito lede uloe sindikata.
- ak je i nova desni'a napala pluralistiki model, doka%uju6i kako se vlada i interesne rupe
previ(e savjetuju " taj je %akljuak upu6ivao da je do(lo do pluralisti$ke stagnacije (;eer
19-E.) te de neke rupe tre#a iskljuiti i% politiko pro'esa.
48
49
Ma&ovni *eiji
- Aumije6e propaande poiva u ra%umijevanju posje6aja (irokoh masa i nala$enju, u
psiholo(ki pravom o#liku, naina da se skrene pa$nja i da se time dopre do sr'a (irokih
masaB (2. Kitler " *ein Kamp.)
MASO0NI MEDIJI 5 mediji koji diseminiraju o#ino nedi.eren'irane popularne o#like outputa
(koji odra$avaju masovnost pu#like) masovnoj pu#li'i. *asovni su mediji primjeri'e novinski
ta#loidi, televi%ija, .ilm i knji$no nakladni(tvo.
- utje'aj #ujanja masovnih komunika'ija doveo je do mnoo ve6e (irenja politikih poruka u
sva podruja $ivota " danas se politiari pojavljuju na najneoekivanijim mjestima " u
spotovima, sportskim emisijama, humoristinim serijama. Lekada po%nate medijske oso#e
oda#eru politiku kao po%iv HH. Hean, +onn3 ;onno ...)
u% sve ve6u va$nost komunika'ija %a ulou politiara sve je va$nija uloa medijskim,
marketin(kih i komunika'ijskih pro.e'ionala'a (strunjaka %a .ri%iranje in.orma'ije)
- danas su vlade spremne sve vi(e se slu$iti masovnim medijima (oso#ito televi%ijom) kako #i
prodale svoje politike.
- novine " esto mou svojomj sklono(6u odre&enoj politikoj op'iji utje'ati na tijek i%#ora
- neativna kampanja " smatra se da oslanjanje na neativan imid$, %akluisne ire, trikove i
du#oko oso#nu narav kampanje prikriva prava pitanja kojima #i se tra#ala #aviti realna
politika. Tako mediji ra%vodnjavaju i iskrivljuju pro'es i .unk'ioniranje demokra'ije,
prikrivanjem ili %anemarivanjem stvarnih pro#lema i predstavljanjem #iraima neva$nih
kriterija i in.orma'ija
- stranaka pristranost " mediji esto stranaki o#ojeni
- u povijesti medija mou se na6i dva (ira shva6anja uloe medija u dru(tvuG
1. %a li#eralnu teoriju mediji djeluju ili #i tre#ali djelovati kao uvari koji poma$u otkrivanju
krajnosti, oraniavanju korup'ije, kao ventil %a pro#leme koji mue javnost, itd.) slo#odno
tr$i(te omou6uje predstavljanje pluralnosti ideja i poleda, a uloa je dr$ave %akonski
ure&ivati medijsko tr$i(te kako #i ono molo .unk'ionirati
E. kritiari, pose#no oni s ljevi'e, doka%uju da mediji djeluju suprotno interesima ljudi) mediji
.avori%iraju odre&ena politika stajali(ta i rupe #ilo putem neke dominantne rupe ili %#o
i%ra%ito kapitalistike prirode medijske industrije i kon'entra'ije vlasni(tva u rukama malo
#roja ljudi)
- u marksistikoj teoriji se smatra da mediji podr$avaju vladaju6u ideoloiju uvr(6uju6i
iskustvo ljudi s la$nom svijesti i uvr(6uju6i heemoniju pove%anu s odre&enim vladaju6im
rupama u dru(tvu.
0LADAJUUA IDEOLO9IJA 5 skupovi dru(tvenih vrijednosti, normi i i%ra%a koji dominiraju
nad svim druim u danom trenutku u ra%voju dru(tva.
0ose#no, vladaju6a ideoloija koja o#ilje$ava neku povijesnu epohu odr$avat 6e klasne
interese dru(tvene rupe koja je ekonomski dominantna. >sim toa, ta 6e vladaju6a
ideoloija nastojati prikriti AstvartnuB prirodu ekonomskih i i%ra#ljivakih odnosa na kojima
dru(tvo poiva

- Kathleen Kall :amieson, Prljava politika(1993.) - politika kojom upravljaju mediji iskrivljuje
politiku komunika'iju, interitet poruke i demokratski pro'es
- Ciske(199,.) - strukturna ra%lika i%me&u in.orma'ije i %a#avno prorama (i%me&u injeni'e
i .ik'ije)
- svjedoimo nastanku lo#alnih medija! u najmanje dva %naenjaG
1. kao nastanak lo#alnih komunika'ijskih mre$a, sustava i tehnoloije (lo#alna
televi%ijska 'arstva Huperta *urdo'ha ili ;erlus'onija)
E. kao nastanak lo#alnih tr$i(ta i lo#alnih kulturnih medijskih pri%voda
- to je u%rok mnoih pro'esa, a pose#no spajanja ra%nih tipova medija i pro'esa lo#ali%a'ije
" svjedo'im smo pomaka od na'ionalnih radiotelevi%ija ka lo#alnima.
50
TE4NOLO1/I DETERMINI2AM 5 pristup prema kojem ra%voj, upotre#a i (irenje tehnoloije
utjeu na dru(tvenu promjenu i interak'ije u tolikoj mjeri da tehnolo(ke revolu'ije mou voditi
do dru(tvenih. ?ruim rijeima, taj pristup tvrdi da dru(tvenu orani%a'iju odre&uje postoje6a
tehnoloija.
SLO3ODNOTR8I1NA PO2ITI0NOST 5 o#rana primjene naela slo#odno tr$i(ta na
medijsko tr$i(te. 0rema tom pristupu, putem spoja novih tehnoloija, dereula'ije i tr$i(nih
snaa ne samo da 6e pu#lika i javnost mo6i kon%umirati vi(e medijskih sadr$aja neo i da 6e
ti sadr$aji 6e #iti #olji jer 6e #iti osjetljiviji na i%#or pu#like i ra%nolikiji te 6e pu#li'i omou6iti
ve6i i%#or i ra%like.
SLO3ODNOTR8I1NA NE9ATI0NOST 5 napad na primjenu naela slo#odno tr$i(ta na
medijsko tr$i(te. Tvrdi se da se vrijedan etoj javno emitiranja koju o#ilje$avaju %a(ti6ene i
donekle netr$i(ne institu'ije (poput ;;M-a) ne6e mo6i nositi sa slo#odnim medijskim tr$i(tem
na kojem 6e sve vrijednosti #iti podre&ene potre#ama pro.ita, te da 6e kvaliteta pasti %#o
te$nje %a je.tinim proramom i reklamama. >sim toa o#e6anje i%#ora koje nudi tr$i(te u
%#ilji 6e %naiti i%#or i%me&u ulavnom istoa.
- tehnolo(ki determini%am - tvrdi da su sve te promjene neminovne %#o utje'aja novih
tehnoloija
- slo#odno tr$io(na po%itivnost - tvrdi da nove thnoloije donose nove komer'ijalne
mou6nosti koje se moraju potpuno iskoristiti.
- slo#odnotr$i(na neativnost doka%uje da ta %#ivanja manje ili vi(e o%naavaju kraj svijeta
kakav po%najemo i da su na(a #udu6nost kao i politika slo#oda i slo#oda komuni'iranja u
opasnosti.
- pored masovnih medija (televi%ije, novina i politike) oso#ito va$nu ulou u odinama koje
dola%e i %a politiare i ra&ane odirat 6e Internet
- in.orma'ijske auto'este! - njihovo stvaranje je sada u sredi(tu politikih 'iljeva ni%a
na'ionalnih vlada i transna'ionalnih tijela (skupina 47, 9uroska unija)) ra%voj elektronike
demokra'ije, elektronikih sjedni'a, olema koliina in.orma'ija omou6uju ra&anima da
#udu potpunije in.ormirani i neposrednije pove%ani jedni s druima i s politikim pro'esom na
lokalnoj, na'ionalnoj i ak lo#alnoj ra%ini.
- internet je nov .orum %a opor#ene skupine " ne samo %a .ormalnu o#or#u, neo i %a svaku
opor#u koja ima pristup 0M-u, modemu i tele.onskom prikljuku.
- in.orma'ijske auto'este! - kretanje in.orma'ija i #ujanje komunika'ijske tehnoloije utjeu
na narav i opse dr$ave i u poledu .i%ikih rani'a i u poledu utje'aja) nije vi(e stvar u
suverenitetu nad prostorom, neo u suverenitetu nad kretanjem in.orma'ija, nov'a, ljudi itd.,
a rani'e dr$ave se rastau
51
Pitanja:
Lera%vijeni model lojalnosti =,E.
*odeli politi'kih stranaka =,E.
lavne .unk'ije politikih stranaka =,=.
La koji od navedenih pojmova se odnosi ra%vijeni model lojalnosti npr.
+tranke, rupe, dr$avu, institu'ije =,E.
*o#ili%a'ijske i predstavni'ke stranke =8=.
+trana'ki sustav po stupnju suko#a =8=.
I%#orni sustavi s o#%irom na suko# stranaka =8=.
Kakav je hrvatski i%#orni sustav/(%aokru$ivanje) a)jednostavna ve6ina,
#)pluralnost, !#%a)*je%no p%e&tavni,tvo, d)slo$eni sustav
i%#orni sustavi s o#%irom na suko# stranaka
Tipovi i%#orno sustava =8=. ) 1E,.
o sustav o#ine ve6ine
o ve6inski sustav
o sustav s dva krua
o relativno predstavniki sustav
o
?u#inska ekoloija =88.
Frste interesnih rupa =88
u koju interesnu rupu se u#raja dru(tvo knji$evnika
+ektorske interesne rupe =88.
0romo'ijske rupe =88
@ koju interesnu rupu se u#raja dru(tvo knji$evnika =88.
?va tuma'enja interesnih rupa =88
Kako je 4rant podijelio interesne rupe =89.
Insajderske i outsajderske rupe =89.
Triparti%am - lavne uloe tko ima/ =70.
>#jasni triparti%am u okviru korporativi%ma
Korporativi%am =70.
@loe medija =7E-=-,
In.orma'ijske auto'este =-,
52
/RONOLO9IJA TEORETI.ARA S NJI4O0IM DJELIMA
1.072T>L KHIT>L
E.072T>L ?HR2F2
=.072T>L ?HR2FLIK
<.072T>L +9?*> 0I+*>
,.072T>L 12K>LI
8.072T>L >;H2L2 +>KH2T>F2
7.2HI+T>T97 0>7ITIK2
-.*2MKI2F977I F72?2H
9.K>;;9+ T>*2+ 979*9LTI 12K>L2 18<0
10. K>;;9+ T>*2+ ?9 MIF9 18<1
11. K>;;9+ T>*2+ 79FI:2T2L 18,1
1E. 7>MK9 :. E H2+0H2F9 > F72?I
1=. 7>MK9 :. >479? > 7:@?+K>* H21@*I:9F2L:@
1<. *>LT9+X@I9@ > ?@K@ 12K>L2
1,. H>@++92@ :.:. . H2+0H2F2 > 0>?H:9K7@ >+L>F2*2
L9:9?L2K>+TI *9Y@ 7:@?I*2
18. H>@++92@ :.:. ?H@JTF9LI @4>F>H
17. H>@++92@ :.:. I+0>F:9?I
1-. H>@++92@ :.:. H2+0H2F2 > @*:9TL>+TI I 1L2L>+TI
19. H>@++92@ :.:. 9*I79
E0. +*ITK 2. ;>42T+TF> L2H>?2
E1. K9497 >+L>FL9 MHT9 CI7>1>CI:9 0H2F2
EE. K9497 CI7>1>CI:2 0H2F2 1778
E=. ;@HK9 9?*@L? H21*IJ7:2L:2 > CH2LM@+K>:
H9F>7@MI:I 1790
E<. P>7+T>L9MH2CT *. >;H2L2 R9L+KIK 0H2F2 179E
E,. T>MX@9FI779 2. +T2HI H9RI* I H9F>7@MI:2 1-=,Q<0
E8. T>MX@9FI779 2. ?9*>K2H2MI:2 @ 2*9HIMI 1-,8.
E7. *I77 :>KL +T@2HT 9+9: > +7>;>?I
E-. *I77 :>KL +T@2HT H21*2TH2L:2 > 0H9?+T2FLIDK>:
F72?2FILI
E9. *I77 :>KL +T@2HT 2@T>;I>4H2CI:2
=0. *I77 :>KL +T@2HT 0>?H9Y9L>+T R9L2
=1. K2H7 *2HZ KHITIK2 K9497>F9 CI7>1
1-<=
=E. K2H7 *2HZ 9K>L>*+K> CI7>1>C+KI H@K>0I+I1-<<
==. K2H7 *2HZ I 9L497+ L:9*2DK2 I?9>7>4I:2 1-<,
=<. *2HZ I 9L497+ K>*@LI+TIDKI *2LIC9+T 1-<-
=,. K2H7 *2HZ T9*97:I +7>;>?9 >+L>F9 KHITIK9
0>7IT 9K>L>*I:9 1-,9
=8. K2H7 *2HZ K20IT27
1-87
=7. K2H7 *2HZ 4H2Y2L+KI H2T @ CH2LM@+K>:
1-71
=-. *2HZ I 9L497+ H2LI H2?>FI
=9. 9L497+ +F9T2 0>H>?IM2 I7I KHITIK2 KHITIDL9 KHITIK9 G
0H>TIF ;H@L2 ;2@9H2 I ?H@4>F2
<0. 9L497+ 7@?FI4 C9@9H;2MK I KH2: K72+IDL9
L:9*2DK9 CI7>1>CI:9
<1. 9L497+ H21FIT2K +>MI:27I1*2 >? @T>0I:9 ?> L2@K9
<E. 9L497+ 0>HI:9K7> 0>H>?IM9, 0HIF2TL9
I*>FIL9 I ?HR2F9
<=. LI9T1MK9 T2K> :9 4>F>HI:> 12H2T@+TH2
<<. LI9T1MK9 F>7:2 12 *>[I
<,. 79L:IL F. I. I*09HI:27I12* K2> L2:FIJI +T2?I:
K20IT27I1*2
<8. T. K. 4H99L 0H9?2F2L:2 > L2D97I*2 0>7ITIDK9
>;F919 1--=.
<7. P9;9H 0H>T9+T2LT+K2 0>7ITIK2 I ?@K
K20IT27I1*2 190<
53
<-. *IMK979+ H. +>MI:27I+TIDK2 02HTI:2 @ +@FH9*9LI*
?9*>KH2MI:2*2
1911
<9. 02H9T> FI7CH9?> >0[2 T9>HI:2 +>MI>7>4I:9
1918
,0. 2?>7C KIT79H *9IL K2*0C 19E<
,1. 2LT>LI> 4H2*+MI 0I+*2 I1 12TF>H2 19E8-
=<.
,E. +MK@*09T9H K20IT27I12* +>MI:27I12* I
?9*>KH2MI:2 19<E
,=. +I*>L9 ?9 ;92@F>IHG ?H@4I +0>7 19<9.
,<. T.?.P97?>L2 HI:9DLIK 0>7ITIK9
19,=
,,. CHI?HIMK F>L K2\9K @+TH>:+TF> +7>;>?9 1980
,8. *I77+,MK2H79+,PHI4KT PKIT9 M>772HG TK9 2*9HIM2L
*I??79 M72++9+. 19,1
,7. *I77+,MK2H79+,PHI4KTTK9 0>P9H 97IT9 1970
,-. ;977 ?2LI:97 KH2: I?9>7>4I:9 1980
,9. 7I0+9T +.*. 0>7ITIDKI D>F:9K
1980
80. 27*>L? I F9H;2 MIFI7L2 K@7T@H2
198=
81. >7+>L *2LM@H 7>4IK2 K>79KTIFL9 2KMI:9 198,
8E. K9?>FIH9 9. L2MI>L27I12*
1988
8=. 7I0+9T I H>KK2L 02HT\ +\+T9*+ 2L? F>T9H
27I4L*9LT+G
L2TI>L27 09H+09MTIF9+ 196.
8<. +KILL9H 1L2D9L:9 I H21@*:9F2L: @ 0>F. I?92 1989
8,. ;9H7IL I+I2K < 9+9:2 > +7>;>?I
1989
88. T>CC9H 2. J>K ;@?@[L>+TI
1970
87. 9F2 CI49+G 02THI:2HK27LI +T2F>FI
1970.
8-. K2T9 *I779T +0>7L2 0>7ITIK2
1970
89. 49H*2IL9 4H99H R9L+KI 9@L@K
1971.
70. 02T9*2L M2H>79 0>7ITIM27 M@7T@H9, 0>7ITIM27
+TH@MT@H9
2L? 0>7ITIM27 MK2L49 1971
71. ?2K7 H. 0>7I2HKI:2 02HTIMI02MI:2 I >0>1IMI:2 1971
7E. H2P7+ :>KL T9>HI:2 0H2F9?L>+TI
1971
7=. F9H;2 I L>H*2L K. 02HTIMI02MI:2 @ 2*9HIMI
197E
7<. K2F2L242K ?. 0>7ITIDK2 K@7T@H2 197E
7,. >.+@7IF2L K>L19HF2TI12*
1978
78. H. IL479K2HT TIK2 H9F>7@MI:2 1977
77. 7I:0K2H? ?9*>KH2MI:2 @ 07@H27LI* ?H@JTFI*2 1977
7-. F9H;2 KI* 02HTIMI02MI:2 I 0>7IT.:9?L2K>+T
1979
79. K2;H9*2+ CI7>1>C+KI ?I+K@H+ *>?9HL9
19-,
-0. H@?>70K ;2KH> I14H2?L:2 1979L>42 0>KH9T2
19-8.
-1. ;9MK 0H>L272R9L:9 0>7ITIDK>4
1998
-E. *977IL4 ?. H21@*:9F2L:9 072T>L2
19-7
-=. 2L?9H+>L ;. L2MI:2-12*IJ7:9L2 12:9?LIM2 19--
-<. :@?ITK 072LT 7I:9D9L:9 H2L2
19-9
54
-,. C@K@\2*2 C. KH2: 0>FI:9+TI I 0>+7:9?L:I D>F:9K
199E
-8. K2F2L242K ?. 0>7ITIM27 +MI9LM9 2L? 0>7ITIM27 ;9K2FI>@H 199=
-7. H. 92TP97, 2. PHI4KT +@FH9*9L9 0>7ITIDK9 I?9>7>4I:9 199=
--. F@:DI[ 0>7ITIDK2 K@7T@H2 I 0>7ITIDK2
+>MI:27I12MI:2 199=
-9. H2P7+ :>KL 0>7ITIDKI 7I;9H27I12*
199=
90. +2*@97 K2LTIL4T>L +@K>; MIFI7I12MI:2 I 0H9@+TH>:
+F:9T+K>4 0>H9TK2 199=
91. 4I;+>L P. FIHT@27L> +F:9T7>
199=
9E. *'799L2L 4H94>H 07@H27I12*
199,
9=. K97? ?2FI? ?9*>KH2MI:2 I 47>;27LI 0>H9?2K
199,
9<. *2HTIL H\79 9K>7>4I:2 I +>MI:27I12*
19--.
9,. 02T9*2L M2H>79 +0>7LI @4>F>H
199-
98. 4977L9H L2MI:9 I L2MI>L27I12* 199-
97. *>>H ;2HHIL4T>L ?H@JTF9LI K>H:9LI ?9*>KH2MI:9
I ?IKT2T@H9 E000
9-. K@K2 T. +TH@KT@H2 1L2L>+T H9F>7@MI:2 E000
99. ?2K7 H. ?2 7I 2*9HIK2 I*2 ?9*>KH2T+KI @+T2F E00=
55
Teo%eti-a%i P '%onolo,'i
072T>L <E7.-=<7. .pr.Kr.
2HI+T>T97 =-<.-=EE. .pr.Kr.
*2MKI2F977I LIMM>7] ?I ;9HL2H?> 1<89 "1,E7
K>;;9+ TK>*2+ 1,-- - 1879.
7>MK9 :>KL 18=E " 170<
*>LT9+X@I9@ 18-9 - 17,,
H>@++92@ :92L-:2MX@9+ 171E. " 177-
+*ITK 2?2* 17E= " 1790
;@HK9 9?*@L? 17E9 - 1797
49>H4 P.C.K9497 1770.- 1-=1
279ZI+ ?9 T>MX@9FI779 1-0,", 1-,9
*I77 :>KL +T@2HT 1-08. " 1-7=.
*2HZ K2H7 1-1- - 1--=.
9L497+ C. 1-E0-1-9,
4H99L TK>*2+ KI77 1-=8 " 1--E
LI9T1+MK9 CHI9?HIMK P. 1-<< " 1900
02H9T> FI7CH9?> 1-<--19E=.
*>+M2 429T2L> 1-,--19<1
P9;9H *2Z 1-8< - 19E0
79LIL F72?I*IH I7:ID 1-70-19E<
*IMK97+ H>;9HT 1-78.-19=8
+MK@*09T9H :>+90K 27>I+ 1--= - 19,0
F>L K2\9K CHI?HIMK 1--9 -199E
;9H7IL I+2I2K 1909 "1997
*I77+ MK2H79+ PHI4KT 1918 "198E
?2K7 H>;9HT 272L 191, -
;977 ?2LI:97 1919.-
H2P7+ :>KL 19E1 " E00E
H>KK2L +T9IL 19E1-1979
7I0+9T +9\*>@H *2HTIL 19EE - E008
K@LTIL4T>L +2*@97 0. 19E7 -
T>CC79H 27FIL 19E- -
K2;9H*2+ :^H49L 19E9 -
*2LM@H >7+>L, :H. 19=E - 199-
H>L27? C. IL479K2HT 19=< "
7I:0K2HT 2H9L? 19=8 -
+KILL9H X@9LTIL H.?. 19<0 "
2LTK>L\ P. PHI4KT 19<- "
4I;+>L PI77I2* C>H? 19<-
K97? ?2FI? 19,1. "
C@K@\2*2 CH2LMI+ 19,E.-
56