PTICE

BIJELA RODA
BIJELA RODA -red rode
ivi u movarnim predjelima.
esto na dimnjacima gradi
svoja gnijezda.Hrani se abama,
mievima, glistama, puevima,
insektima. Dobra je letaica. Pri
letenju glavu i vrat isprui
naprijed.
DIVLJA GUSKA
DIVLJE GUSKE
MLADUNAD DIVLJE GUSKE
DIVLJA GUSKA red guske
Dugaka je oko 90 cm. Tjelesna masa
joj dosee ak i do 5 kg. Ima veoma
ukusno meso. Pripitomivi ovu gusku,
ovjek je stvorio vjetakim
odabiranjem domau gusku. ivotni
prostor joj je movarno zemljite
obraslo rastinjem. Guske ive u
jatima. Hrani se sjemenkama, travom
i vodenim ivotinjama.
DIVLJA PATKA
DIVLJA PATKA red guske
Duga je do 60 cm. Mujaci imaju
tjelesnu masu do 1,5 kg. Ima je na
cijelom prostoru BiH, s tim to u
junim predjelima ostaje cijelu
godinu. ivi u jezerima i barama
obraslim rastinjem. Na nogama ima
plovne koice i dobar je pliva. Hrani
se preteno vodenim ivotinjama.
FAZAN
FAZAN red koke
Veliine je domae kokoi. Teina mu
dostie do 2 kg. Mujaci imaju izrazito
lijepo perje, dok su enke neupadljivih
boja. ivotni prostor su mu polja i
rubovi uma obrasli grmljem.
Svatojed je. Prirodni neprijatelji su
mu orlovi, sove, lasice, kune, make.
SVRAKA
SVRAKA red pjevaice
ivotni prostor svrake su livade,
polja, parkovi i vrtovi u naseljima.
Hrani se kukcima, ptiijim jajima i
mladuncima, puevima,
sjemenkama itd. U seoskim
naseljima krade pilie. Gnijezdo
pravi od iblja i granica. O
mladima se brinu oba roditelja.
SIVA VRANA
SIVA VRANA red pjevaice
Dugaka je do 48 cm i manja je
od gavrana. Raspon krila je oko
100 cm. esto je susreemo u
naseljenim podrujima.
Stanarica je. Preteno ivi u
jatima. Gnijezdo pravi na
drveu.
GAAC
GAAC red pjevaice
Iste je veliine i boje kao crna
vrana, te ga esto zamjenjuju s
njom. Naraste do 46 cm. ivotni
prostor su mu panjaci, polja,
naseljena podruja. Skitalica je.
Svatojed je i hrani se ak i
strvinom.
GAVRAN
GAVRAN red pjevaice
Dugaak je oko 65 cm sa
rasponom krila oko 120 cm.
Izrazito je crne boje. Ptica je
stanarica. Ljeti uglavnom
naseljava umska podruja, a zimi
se pribliava naseljima. Hrani se
insektima, crvima, puevima,
mievima, ali i strvinom.
VORAK
VORAK red pjevaice
Dugaak je oko 20 cm. Ptica je
selica. Hrani se kukcima, glistama,
puevima, voem, bobicama.
vorci cijelu godinu pjevaju
sjedei na nekom istaknutom
mjestu. esto imitiraju druge
ptice.
PREPELICA
JAJA PREPELICE
KOKOIJE JAJE I JAJE PREPELICE
PREPELICA red koke
Najmanja je i jedina selica iz ovog
reda. Seli se u augustu, a vraa u
aprilu. Dugaka je oko 18 cm, a teka
maksimalno 150 grama.Hrani se
sjemenkama, lisnim i cvjetnim
pupoljcima, a mladi preteno
insektima. Neprijatelji su joj pernati i
dlakavi grabeljivci.
KREHA
(SOJKA)
KREHA (SOJKA) red pjevaice
Duine je do 34 cm. ivi u
umama, parkovima i vonjacima.
Hrani se irom, zrnevljem itarica,
insektima, umskim plodovima.
esto oponaa razne ptice, a
ponekad i neke sisare.
LASTAVICA
LASTAVICA red pjevaice
Ptica je selica i najavljuje nam
proljee. Tijelo joj je vitko, a krila
uska. Mujak i enka zajedno
obnavljaju staro gnijezdo ili prave
novo. Zanimljivo je da kukce hvata
u letu. Nosi jaja dva puta godinje.
LABUD UTOKLJUNI
LABUD UTOKLJUNI red guske
Dug je oko 150 cm, a teak oko
16 kg. Najkrupnija je ptica (poslije
noja). Labud je ukras mnogih
jezera. Hrani se vodenim biljkama,
vodenim insektima, ribama. Ptica
je selica. Neprijatelji su mu lisica,
kuna i druge dlakave grabljivice.
SOKO SIVI
SOKO SIVI red grabljivice
Raspon krilnih vrhova mu je oko 120
cm. ivi u umovito-brdovitim
sredinama. Kod nas je uglavnom ptica
selica. Svoj plijen lovi u letu, a
obruava se brzinom veom od 150
km/h. Hvata jarebice, divlje patke ,
fazane, perad.
SOVA UARA
SOVA UARA red sove
Dugaka je do 72 cm, a raspon krila
do 170 cm. Ima rastresito i mekano
perje. Na glavi ima dugaka pera,
koja kao ui tre navie. Nona je
grabljivica. Hrani se zeevima,
pticama, abama, guterima i dr.
Moe okrenuti glavu za 360 stepeni.
SURI ORAO
SURI ORAO red grabljivice
Jedan je od najveih orlova.
Duina mu je do 90 cm, a raspon
krila do 220 cm. Jako je snaan.
Napada vee ptice i sisare veliine
srne. Ugroena je vrsta. ivi u
planinskim podrujima. Stanarica
je.
JASTREB KOKOAR
JASTREB KOKOAR red
grabljivice
Snana je dnevna grabljivica jakog
kljuna i kandi. Hvata mieve,
pilie, sitnije ptice. Kada lovi,
polahko leti meu drveem, tako
da iznenadi plijen. Dobro vidi.
Stanarica je.
GOLUB
DIVLJI GOLUB, PEINAR
GOLUB
GOLUB red golubovi
Red golubova broji oko 300
vrsta. Hrane se suhim
sjemenkama raznih biljaka i
suhim plodovima. Ljudi ih
esto uzgajaju kao kune
ljubimce.
VRABAC
VRABAC NA ICI
VRABAC red pjevaica
Najrasprostranjenija ptica na svijetu.
Stanarica je. ivi u i izvan naseljenih
mjesta. Gnijezdi se u kunim
strehama, rupama, grmlju. Gnijezdo
pravi od slamki, ostataka smea i
perja. Hrani se sjemenkama, kukcima,
manjim leptirima, paukovima, voem.
U proljee mu je hrana nektar iz
cvijea.