Skripta Pred MMAUTO

1
Prof.d

Asis.

M

Sara

dr Osman
Adnan O
METO
A
TRA
ajevo, 20
Lindov, d
merhodi
ODOL
ANAL
ANSPO
- skrip
013.
dipl.in.sa
, MA- di
LOGIJ
LIZA U
ORTA

pta pre

aobr.
pl.in.sao
JE I M
UTICA
NA O
edavanj
br.
METO
AJA
OKOL
ja -
DE
I

2

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE
UNIVERZITETA U SARAJEVU

Prof.dr Osman Lindov, dipl.in.saobr.

Asis. Adnan Omerhodi, MA- dipl.in.saobr.

METODOLOGIJE I METODE ANALIZA
UTICAJA TRANSPORTA NA OKOLI

- skripta predavanja -

Sarajevo, 2013.

3

Izdava:
Fakultet za saobraaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu

Recenzenti:
Prof.dr Fadila Kiso
Prof.dr Mustafa Mehanovi

Naslovna strana:
Lo Design

Tehnika obrada:
Lo Design

tampa: Skriptarnica Fakulteta za saobraaj i komunikacije, Sarajevo

Tira: 100

Odlukom Ureivakog odbora Fakulteta za saobraaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu
broj____________, od _____________ i na osnovu Odluke Nastavno naunog vijea Fakulteta
broj_______________, od ____________________, odobrena je upotreba ove skripte zadataka
kao pomonog udbenika u nastavi.

ISBN 978-9958-619-20-5

4

SADRAJ
1.0.UVOD
Dobar kvalitet zraka je preduslov za zdravlje i dobrobit ljudi i ekosistema. Zagaeni zrak
utie na razliite naine na zdravlje ljudi, ekosisteme i materijale. Atmosfera moe
djelovati kao sredstvo transporta zagaujuih materijala do udaljenih lokacija i drugih
medija kopno, voda. Zagaeni zrak u urbanim sredinama predstavlja izvor brojnih
problema: zdravstvenih rizika uglavnom povezanih sa inhalacijom gasova, estica,
ubrzanom deterioracijom graevina, oteenjima historijskih spomenika i oteenjima
vegetacije unutar i u blizini gradova. Za pravilno rjeavanje ovog problema neophodno je
identificiratikarakteristikekvalitetazraka,izvorezagaivanja,iutvrditikoncentracijekoje
mogu imati negativne posljedice po okoli. Pojava i uestalost poveane koncentracije
zagaujuihmaterijauatmosferiprvenstvenoovisioveliiniidistribucijiizvoraemisije,o
lokalnoj topografiji, lokalnim klimatskim uslovima prosjena brzina vjetra, pojava
temperaturnih inverzija. Znaaj zagaenja ovisi prvenstveno o tipu polutanta, izlaganju,
zdravlju i drugim efektima povezanim sa izlaganjima. Najznaajniji polutanti zagaivai
zraka su sumpor dioksid SO
2
, estice, azotni oksidi NOx, ugljen monoksid CO, ozon
O
3
, olovo Pb, drugi teki metali i organski spojevi koji nastaju kao rezultat razliitih
aktivnosti. Glavni izvori zagaivanja zraka u urbanim sredinama su zagrijavanje stanova,
industrijskeaktivnostiisaobraaj.Relevantnerazlikeupojaviiuestalostiepizodavisoke
koncentracije moe biti povezan sa razliitim lokalnim meteorolokim i topografskim
uslovima.
Zagaenost zraka u gradovima se moe pogorati usljed nepovoljnih vremenskih uslova.

Posebno znaajan, zbog svog kombinovanog efekta sa zagaenjem zraka je fenomen
urbanih toplotnih otoka zrak postaje topliji iznad gradova u odnosu na okolinu grada.
Ovaj urbani toplotni otok generie urbana struktura sa gustom strukturom zgrada i
poploanihpovrina.Kaorezultat,trendoviupadavinamaievaporacijisuuznatnojmjeri
izmijenjeni iznad velikih gradova. Sagledavanjem stanja emisija izduvnih gasova od
saobraaja, usporedbom sa evropskim standardima, koji propisuju dozvoljenu
koncentracijuizduvnihgasovapojedinihpolutanata.
U dananje vrijeme zagaenost okoline predstavlja najveu opasnost po zdravlje.

Zagaenost zraka, koji udiemo svakodnevno, se stalno poveava. Procenjuje se da
zagaenost zraka prouzrokuje vie hiljada smrtnih sluajeva i svim razvijenim zemljama
svake godine. Svaki deseti smrtni sluaj od raka plua se pripisuje zagaenosti
zraka.Zagaenost zraka kao rezultat izduvnih gasova od automobila, prema podacima iz
2000te, je krivac za 6% smrtnih sluajeva godinje u Francuskoj, Austriji i vajcarskoj.
Otrovne substance iz izduvnih gasova su uzronik bar 500.000 napada astme i za vie od
25.000novihsluajevahroninogbronhitisagodinjeugorenavedenimzemljama.Postoji
ozbiljnazabrinutostdazagaenostzrakavieugroavaljudskozdravljeugradovimanego
puenje. Glavne toksine substance koje zagauju zrak i ugroavaju ljudske ivote
obuhvataju ugljenmonoksid, olovo, benzin, nitrogen dioksid i toksine estice koje se
prenosezranimputemikojemogudaprodruuplua.Svejeviedokazapostojikojinam
ukazuju na tetu koju toksine substance iz zagaenog zraka nanose naem zdravlju.
Negativneposljedicezagaenogzrakasuozbiljnezasveuzrasteoddjecedostarihosoba.
Toksinesubstanceutiuakinaneroenudjecujertrudnicekojeudiudvijeodnajee
tetnih substanci iz zagaenog zraka podlijeu veem riziku da rode djecu sa ozbiljnih
sranimanomalijama.

6
U posljednjih nekoliko decenija kontinuirani porast zahtjeva za mobilnou ima za
posljedicuprogresivniporastupotrebeautomobila,toprouzrokujeznaajanporastnivoa
zagaenja zraka i zagaenja bukom, naroito u gradskim podrujima. Infrastruktura
transportnemreejetrenutnonajveiinajrasprostranjenijiizvordistribucijebuke,bilou
gradskim podrujima gdje su situacije u kojima se pojavljuje buka mnogobrojne, ili u ne
urbanimpodrujimagdjejenajveibrojsituacijaukojimasepojavljujezagaenjebukom
poduticajemizvorauslovljenihzvunimpodnebljem.Efekatizlaganjabuciimanaovjeka
razliit uticaj zavisno od fenomena fizikih karakteristika, od vremena i modaliteta
zvunog podraaja i od specifinih odgovora subjekata koji je izloen buci, a osim toga
mogubitikvalifikovanikaotetniefektismetnjeiuzrujanosti.
2.0.Cestovnavozilaizagaenjezraka
Meunarodni propisi emisije izduvnih gasova, odnosno pravilnici ECE koji se odnose na
emisijuizduvnihgasovasvihkategorijamotornihvozilasusljedei:
- PravilnikECER15emisijaizduvnihgasovabenzinskihidizelmotora,
- PravilnikECER24dimnostdizelmotora,
- PravilnikECER40emisijaizduvnihgasovamotocikla,
- PravilnikECER47emisijaizduvnihgasovamopeda,
- PravilnikECER49emisijaizduvnihgasovadizelmotora,
- Pravilnik ECER83 emisija izduvnih gasova motornih vozila u odnosu na
upotrijebljenogorivo,
- PravilnikECER84emisijaizduvnihgasovamotornihvozilasobziromnamjerenje
potronjegoriva,
- PravilnikECER101emisijaCO2ipotronjagoriva.
Prijedlogom Evropske komisije o novim propisima emisije izduvnih gasova za cestovna

vozila, kao to je Euro 5, omogueno je znatno smanjenje tetnih elemenata izduvnih
gasova kao to su ugljenmonoksid CO, azotni oksidi NOx, ugljikovodonici CH i a,
kojisujedniodglavnihzagaivaazrakaiuzronikapogoranjazdravlja.Euro5normae
sepoetiprimjenjivatiodseptembra2009.godinezasvenovemodelevozila,aodjanuara
2011. godine za sva novoproizvedena cestovna vozila. Primjena Euro 5 standarda je
trebalabipoetive2008.godine.Meutim,ParlamentilaniceEUsusesporazumjelena
prolongiranje istog za jednu godinu, ime bi se dobilo dovoljno vremena za proizvodnju i
testiranje motora koji treba da zadovoljavaju pomenute standarde. Nastavak pomjeranja
graninih vrijednosti se ogledaju u Euro 6 normama koje su dogovorile EU institucije.
UvoenjemEuro6normismanjujuseznatnogranineemisionevrijednostiazotnihoksida
NOx kao i ugljikovodonika CH kod dizel motora na 170 mg/km u odnosu na Euro 5
normeukojimajetavrijednost230mg/km.RazvojunovijevrijemeEuronormisubilii
biesljedei:
- 13. decembar 2006: Parlament je prihvatio kompromisni izvjetaj o novim Euro
normamaoemisijiizduvnihgasova;
- 30.maj2007:Potvrdaprimjeneizvjetajakompromisnogteksta;
- Septembar 2009: Euro 5 se uvodi u sve nove modele cestovnih vozila Septembar
2010zalakateretnavozila;
- Januar2011:Euro5seuvodizasvanovavozilaJanuarzalakateretnavozila;
- Septembar2014:Euro6seuvodizasvenovemodelecestovnihvozilaJanuar2015
zalakateretnavozila;
- Septembar 2015: Euro 6 se uvodi za sva nova vozila Januar 2016 za laka teretna
vozila.

7
Emisioni
standardi
a
mg/km
AzotnioksidiNox
mg/km
UgljikovodoniciCH
mg/km
Dizel Benzin Dizel Benzin Dizel Benzin
Euro21996 80100
Euro32000 50 500 150 200
Euro42005 25 250 80 100
Euro52009 5 5 180 70 100
Euro62014 5 5 80 70 100
PregledgraninihvrijednostiEuronormi
NacionalniDravnipropisiposvomsadrajusudefinisaniiobavezniuzemljinastajanja,a
donosiihvlada.Postrogostimogubitistroijiodmeunarodnih,aterazlikesuposljedica
tehnikerazvijenosti,geoiklimatskihrazlikaislino.Oddravnihpropisaunaojzemljiu
okvirukojihsupropisanegraninevrijednostiizduvnihgasovacestovnihmotornihvozila
prije svega to je Pravilnik o osnovnim dimenzijama, ukupnim masama i osovinskom
optereenjuteosnovnimuslovimakojemorajudazadovoljavajuureajiiopremavozilau
saobraaju na putevima. U okviru ovog pravilnika propisane su dozvoljene koncentracije
tetnih materija za vozila sa benzinskim i dizel motorima, a koje se odnose na ugljen
monoksid i gustinu dima: za sva vozila sa benzinskim motorima jedna granica od 4,5%
zapreminskihsadrajaCOuizduvnimgasovima,mjerenonanormalnozagrijanommotoru
pripraznomhodumotora.Pritomeizduvnainstalacijamorabitiispravnainepropusna.Za
vozilasadizelmotorimapropisujusedvijegranicegustinedimauizduvnimgasovima,za
vozila nominalne snage iznad i ispod 73,5 kW. Ovi propisi daju mnogo vee granice
koncentracijeCOivrstihesticadimaodonihkojesupropisaneECEpravilnicima.Zbog
togajevanodaseunarednomperioduovegranicepootreradiouvanjaokolia.
Zapojedinanovoziloemisijazagaujuihmaterijazavisiodsljedeihfaktora:
Vrsteisnagemotora;
Vrsteisastavagorivasadrajsumporaudizelskomgorivukaoiolovaubenzinuima
znaajanuticajnakoncentracijuSO
2
,odnosnoolova.
Nivoaodravanjamotora;
Starostiautomobilatehnologijesmanjenjaemisijazagaujuihmaterijaizautomobila
se permanemtmo poboljavaju, tako da postoji meuzavisnost izmeu godine
proizvodnjeautomobilaiveliineemisijezagaujuihmaterija;
Temperaturemotorahladanmotorradisamanjimstepenomiskoritenja;
Zaukupnisaobraajemisijazagaujuihmaterijazavisiodsljedeihfaktora:
Brojavozilaprotokvozilanasatilinadan;
Sastava vozila po vrstama i starosnoj strukturi teka vozila sa velikim motorima
emituju vee koliine zagaujuih materija nego lahka vozila, pri istim ostalim
uslovima.DizelskimotoriimajuveuemisijuSO
2
,NO
X
ivrstihestica,doksubenziski
motoriveiemiteriCOiugljikovodika;
Reima vonje prosjena brzina, nesmetani tok ili saobraajni zastoj veina vozila
najefikasnijeradipribrzinamaizmeu80i100km/h;
Karakteristike puta vozila emituju vee koliine zagaujuih materija prilikom
usporavanja ili ubrzavanja kao i prilikom savladavanja uspona, tako da ceste koje
zahtijevajuoveradnjeutiunapoveanjeemisijezagaujuihmaterija.
Koncentracijaugljikovodikauizduvnimgasovimajenajveaondakadavozilousporava,a
najmanja u praznom hodu motora i punom optereenju. Koliina ugljen monoksida je

8
najveaupraznomhodumotorainapoetkuubrzavanjavozila.Koliinaazotnihspojevaje
najmanjaupraznomhodumotorairastesaoptereenjemmotora.
Zagaivanje zraka u velikim gradovima od motornih vozila postaje sve znaajnije. Motori
ugraeni u vozilima, skoro iskljuivo pripadaju grupi motora sa unutranjim
sagorijevanjem koji pri radu izbacuju u atmosferu produkte potpunog ili nepotpunog
sagorijevanja. Na koliinu i sastav izduvnih gasova utiu razliiti faktori: nain stvaranja
mjeavine goriva i zraka, konstrukcioni parametri motora, tip i sastav goriva, prisustvo
aditiva u gorivima i mazivima, itd. Uee tetnih sastojaka u jedinici zapremine izduvnih
gasovauprvomreduzavisiodostvarenogodnosabenzinaizrakautokupripremeprocesa
zasagorijevanje.Emisijeizduvnihgasovaiznadpropisanihgranicamogubitiuzrokovane:
neispravnou,ilidotrajaloumotora,
neispravnou ili dotrajalou jednog od elemenata sistema za paljenje ili napajanje
motoragorivom,
neispravnimpodeavanjemmotora.
Neispravna ili dotrajala vozila nije lako dovesti na nivo emisija koji propisi zahtijevaju. U
odgovarajuoj strukturi gradske mree, s obzirom na njene ne povoljnosti na nivo
aerozagaenja utiu i sledei faktori: vremenski uslovi, regulisanje saobraaja, brzina,
protok i gustina saobraaja, irina, uspon i pad ulice, stanje vegetacije itd. Nivo zagaenja
nezavisisamoodfrekvencijesaobraaja,iakojestepenkorelacijevisok,veodpomenutih
faktora, iz kojih razloga je naeno da najvee zagaenje nije tamo gdje je najvea
frekvencija saobraaja, ve zapravo na onim lokalitetima gdje nepovoljni faktori stvaraju
uslovezaduezadravanjeikumuliranjeemisionogzagaenja.Transportnisektorjeusko
vezan za koritenje fosilnih goriva kao to su benzin i dizel gorivo. Meutim, zbog
nepotpunogsagorijevanjagorivanastajuplinovitetetnematerijekojekrozizduvnisistem
vozila dospijevaju u atmosferu. Glavna zagaenja zraka emitirana od strane motornih
vozila su: ugljen monoksid CO, ugljen dioksid CO
2
, vrste estice, azotni oksidi NO
x
,
mnotvo gasovitih organskih ugljinih komponenti uglavnom ugljikohidrati C
x
H
y
.
Motorna vozila su i izvor otrovnih zagaujuih materija zraka kao to su 1,3 butaden,
formaldehid,polinuklearniaromatiniugljikohidratiitd.
2.1.Predvianjaozagaenjuzrakaodcestovnihmotornihvozila
Danas je dostupan odreen broj raunarskih modela za predvianje zagaenja zraka

motornimvozilima,posebnoujavnojdomeniUSEPAa,dakleradiseosoftverukojimoze
svako koristiti. Inputni parametri su obino saobraajni volumen, srednja brzina,
topografija tla, izgled ceste, te preovladavajui vremenski uslovi smjer i brzina vjetra,
temperatura, koliina svjetlosti. Za Gausove modele koji predviaju raspodjelu iz take
izvora pokazalo se da su preteno tane za normalne, odnosno uobiajene meteoroloke
uslove. Kako god, kada je izvor blizu povrine zemlje, za ove se modele pokazalo da
podcjenjujukoncemtracijupolutanata,anaroitouuslovimabonihvjetrova.
Polutanti Tipiannivo
esticematerije
Ukupnelebdeeesticeuzraku 100g/m
3
Atmosferskicrnidim 30g/m3
Ukupnelebdeevrstematerijeizkanalaipotoka 100g/m
3
Povrinskaprauna 50g/m
3
Elementarneesticeugljikauzraku 3g/m
3
Gasovitizagaivaizraka
CO2 mg/m
3

9
SO2 60mg/m
3
NO2 50mg/m
3
NOx 150mg/m
3
UkupniHC 1500mg/m
3
VOC 500mg/m
3
Tekimetali
Pbuzraku 0.3g/m3
Pbupraini 350g/m3
Pbuolujnimvodama 1000mg/m
3
Znuzraku 0.1g/m3
Znupraini 350g/m3
Znuolujnimvodama 100mg/m
3
Cduzraku 0.01g/m3
Cdupraini 1g/m3
Cduolujnimvodama 2mg/m
3
Cuuzraku 0.01g/m3
Cuupraini 60g/m3
Cuuolujnimvodama 50mg/m
3
Tipininivoipolutanatauokoliniautocesta
Benzin Dizel Kalifornijskistandard

Polutanti bezkontrolne
tehnologije
sakontrolnim
tehnologijom

CO 10 1 2.1
UkupniHC 1 0.3 0.25
NOx 3 6 0.25
SO2 0.03 0.2
Dim 0.1 0.4
Crnidim 0.04 1.2
Pbuzimajui0.15gPb/L 0.01 0.0
Zn 0.003 0.003
Cd 108 108
Cu 5x105 5x105
Procjeneemisijepolutanataizvozilag/km/vozilo??
Polutanti Kriterijzatitezdravlja Izvor

Ugljenmonoksid 1700 WHO
Ugljikohidrati*
Nitrogendioksid 200Satnimaximum EEC/85/203
Sumpordioksid 350Dnevnimaximum EEC/80/779
Dim 213Dnevnimaximum EEC/80/779
Olovo 2Srednjagod.vrijednost EEC/80/882
*OdvojenilimitizasvakiHCubudunosti
98procentnadnevnavrijednost;varirasarazinomdima
98procentnadnevnavrijednostzagodinu
Vrijednostgranicepragovazagaivaazraka???
Model Stanford Istraivakog Instituta cestovnog kanjonsog modela bi bio prikladan.

Prilikomkoritenjemnekihodovihmodela,moramobitioprezni,jeronezahtjevajubrojne
parametre i korisnik bez iskustva bi mogao dobiti beznaajne rezultate. Meutim,
koritenjeovihmodelapredstavljavelikunaunukoristiomoguavanampregledutjecaja
na razliito predloene putne pravce. U predvianju mogueg zagaenja zraka od
predloenenoveceste,najgorastudijasluaja,savjetromkojipueodcesteuperioduod
jednog sata za vrijeme maksimalnog dnevnog saobraajnog toka, se esto pretpostavlja
simulira. Predvianja se izrauju za mogue nivoe svakog polutanta koji je nastao od
saobraaja. Predvieno transportno zagaenje se onda doda postojeem nivou
maksimalnogzagaenjazrakazasvakipolutant.
2.2.Poboljanjavezanazazatituodtransportnogzagaenjazraka.

10
Ulaganje uzatitu od transportnog zagaenja zraka ovisi naroito o smanjenju zagaenja
iz osobnih vozila na izvoru. Raspoloive metode, osim ugradnje katalizatora, ukljuuju i
redizajn karburatora, efikasniju upotrebu motora sa unutranjim sagorjevanjem i
koritenje elektrinih vozila. Ove metode uvode nove trokove, ali predvidivo poveanje
ukupnog broja vozila moe zahtjevati implementaciju tih trokova. Druge metode za
smanjenjetransportnogzagaenjazrakauvjetujuunapreenjesaobraajnogtokapotoje
emisijavozilaucjelostipovezanasasmanjenjembrzineusporavanjem,praznimhodomi
ubrzanjem automobila, bolje odravanje motora procjenja smanjenja zagaenja
motornim gorivom sa nekim treim, saenjem drvea i grmova, i ogranienjem
saobraaja u visoko zagaenim podrujima kao to su centri grada. Naravno, zahtjevi
kvalitete zraka mogu naposljetku zahtjevati kontrolu upotrebe vozila kroz gradska
podruja.
Primjer1.Izraunavanjekvalitetezraka:Proraunatiukupnukoncentracijuugljikohidrata
u toku vrnog sata u saobraaju u taki koja je udaljena 300 m od predloene nove ceste.
Potrebni podaci: Volumen i brzina vrnog saobraajnog sata su 6000 voz/h pri brzini od
65 km/h. Nai emisiju svih ugljikohidrata prosjenog broja vozila pri srednjoj vrijednosti
brzine vrnog sata, sa pretpostavljenom vrijednosti 2x10
2
g/s ukupnog broja
ugljikohidrata po vozilu pri brzini od 65 km/h. Meteoroloke prognoze pretpostavljaju
naoblaenje sa vjetrom koji pue direktno od puta sa brzinom od 4 km/h. Solucija: Cesta
put se smatra neprekidnim, beskonanim linijskim izvorom. Sila izvora, q, prva je
izraunata. To je broj vozila po metru koncentracija ili gustoa pomnoena sa emisijom
povozilu:
Koncentracija6000/659,23*10
2
vozila/m
Silaizvora,q9,23*10
2
2*10
2
1,846*10
3
g/ms
U tabelama 4.1.3, 4.1.4 i 4.1.4.dati su pokazatelji kao to su hemijski sastav izduvnih

gasova,koncentracijepojedinihtetnihkomponentiuizduvnimgasovima.
Komponente Vozilasabenzinskim
motorom
Vozilasadizel
motorom
Srednjihemijski
sastav%
AzotN2 7477 7678 7577
KisikO2 0,30,8 218 49
Vodenapara 35,5 0,54,0 24
CO2 512 1,010 512
CO 510 0,010,5 110
NO 0,00,8 0,00020,5 00,8
Ugljenovodonici 0,20,3 0,0090,5 0,23,0
Aldehidi 0,00,2 0,0010,009 0,00,2
aag/m
3
0,00,04 0,11,1 0,01,1
Hemijskisastavizduvnihgasovacestovnihmotornihvozila
Hemijskisastavemisije Prazanhod Optereenjemotora

MalibrojobrtajaVelikibrojobrtaja
Oto Dizel Oto Dizel Oto Dizel
Ugljendioksid 6,58,0 3,517 7,011,0 5,50 12,013,0 5,00
Ugljenmonoksid 4,06,5 0,0010,05 2,04,5 0,005
0,1
1,03,0 0,10,5
Vodenapara 7,010 3,50 9,011,0 5,00 10,011,0 5,00
Kisik 1,01,5 16,00 0,52,0 12,00 0,11,4 10,00
Azot 71 77,03 74,00 77,00 74,00 77,00
Sumpornioksidi 0,01 0,01
Prikazkoncentracijepojedinihtetnihkomponenatauizduvnimgasovimamotorapri
raznimreimimaradamg/m
3

11
Primjer 2: Potrebno je uporediti emisija ispunih plinova osobnog automobila Toyota
Avensis 2,0 D i autobusa Mercedes Travego. Zbog nedostatka podataka poreeni e biti
emisijamotoraToyoteAvensis2,0lD4DkojizadovoljavanormuEuro4imotorautobusa
OM 366 LA koji zadovoljava normu Euro 2. Relacija na kojoj e biti vreno poreenje je
Sarajevoepe,ukupneduine110kilometara.Pretpostavkakojaseuvodiuporeenjuje
dasukapacitetivozilapopunjeni,odnosnodaseuosobnomautomobilunalazipetosoba,a
u autobusu 44 putnika. Najprije e biti izloeni tehniki podaci o automobilu, njegovom
motoru,emisijamaplinovaazatimiautobusutenjegovompromatranommotoru.

DimenzijeToyoteAvensis
U pokuaju da zadovolji ekoloke izazove, Toyota radi s tendencijom smanjenja emisija u

svim podrujima aktivnosti. Koncept Cilj: nulta emisija slae se s Toyotinom irokom
vizijom odrive mobilnosti u kojoj se ekoloki utjecej mjeri tijekom cijelog radnog vijeka
vozila,anaglasakjenasmanjenjutogutjecaja.Kakobisepostiglaniaemisijaizelenija
vozilanaputudokrajnjegautomobilabitnojemjeritinapredak.Toyotajezatorazvilasvoj
sistem ekoloke procjene vozila ili EcoVas. To je sveobuhvatni pristup procjene cijelog
radnogvijekavozilaodpoetnihkonstrukcijaiproizvodnjedonjegoveuporabenacestiili
eventualnog odlaganja ili recikliranja imajui u vidu utjecaj na okoli, poevi od ranih
studija razvoja. EcoVas je zasnovan na konceptu procjene radnog vijeka LCA i
omoguuje razvojnim timovima da procjene ekoloki utjecaj novog vozila i dalje od
njegovestvarneproizvodnje,anjegovprikazmoesevidjetinagrafikonu1.
Toyota tei nultoj razini negativnih utjecaja na okoli, nultoj razini nesree i nultoj razini
zaguenja saobraaja, a istovremeno tei maksimiziranju pozitivnih voznih svojstava kao
to su udobnost, zabava, uzbuenje. Toyotin je cilj pokretanje odgovarajuih tehnologija
motorakakobisvojimkupcimadalapraviautomobilnapravomemjestuupravovrijeme.
Kako bi se osigurala pravilna primjena najbolje prakse za okoli, Toyota je uvela utvren
Sistem upravljanja okolinom EMS ISO 14001 koji odreuje sve proizvodne operacije i
cijeli lanac opskrbe. Stalni napori za unaprijeenje svjetski poznatog Toyotinog sistema
proizvodnjeTPSsmanjilisuutjecajnaokoliuproizvodnimpostrojenjima.ToyotaMotor
ManufacturingUKuspjelajeuambicioznomciljuizbacivanjanulterazineotpadauzemlju.
U skladu s vrstim stajalitem u svezi brige za okoli Toyota podupire recikliranje na
svakom stupnju razvoja vozila, proizvodnje, koritenja i odlaganja. Toyotina vizija
recikliranja postavlja specifine ciljeve za unapreenje razine recikliranja vozila,
poveavajui koritenje reciklirajuih izvora, reciklirajuih materijala i koritenih
rezervnih dijelova te smanjenje koritenja supstanci koje utjeu na okoli. Toyotinim
smjernicama eli se do 2015. postii 95postotno ponovno koritenje vozila i razina
obnavljanja iji su cilj postavili trenutani propisi. Propisi u svezi vozila na kraju radnog
vijeka nude Toyotinim vozaima novi i inovativni nain vraanja starog vozila
proizvoau. Za usporedbu je koriten 1,4 litreni dizelski motor ije su performanse
prikazaneutabeli1.

12
Vrstamotora 2,0l;D 4D
Oznakamotora 1ADFTV
Brojcilindara 4uredu
Razvodnimehanizam 16ventilaDOHC,lananipogon
Sistemubrizgavanjagoriva Direktnoubrizgavanjesistemomcommonrailsasoleidnimsistemom
Radniobujamcm
3
1998
Provrtihodmm 86,0.0x86,0
Kompresijskiomjer 16.8:1
NajveasnagakWpriokr./min. 93pri3600
NajveimomentNmpriokr./min. 300pri2000 2800
Najveabrzina 200
0100km/hs 10,6
Tipmjenjaa 6M/T
Specifikacijamotora
Masa praznog vozila iznosi 1500 kg, a najvea doputena ukupna masa iznosi 1970 kg.
DimenzijeToyoteAvensissuprikazanenaslici2.teutabeli2.
Duina 4645
irina 1760
Visina 1480
Razmakprednjihkotaamm 1510
Razmakstranjihkotaamm 1510
Meuosovinskirazmak 2700
Najmanjipolumjerokretanjam 5,4
Dimenzije
Potronja goriva Toyote Avensis je 4,6 litara na 100 kilometara u vonji van grada, a
emisijaispunihplinovaug/kmjeprikazanautabeli3.
Euroklasa Euro4
Ugljikdioksid,CO2 122
UgljikmonoksidCO 0,156
AzotnioksidiNOx 0,201
UgljikovodiciHCazotnioksidiNOx 0,216
estice 0,019
Emisijaispunihplinova
Mercedes Travego: Ovaj model Mercedesovog autobusa je izuzetno pogodan za kratka

putovanjateidealaniudobannaduimputovanjima.ModelTravegoslika3.seodlikuje
visokimstepenomkomforaisigurnostiuztehnikusavrenost.
Brojmjestazasjedenjeiznosi44.
MercedesTravego
Zauporednitestkoritenje12litrenidizelskimotorijesukarakteristikedateutabeli4.

13
Oznakamotora OM366LA
Brojcilindara 6uredu
Radniobujamcm
3
11967
NajveasnagakW 155
Karakteristikemotora
Najvea doputena ukupna masa iznosi 18000 kg. Dimenzije Mercedes Travega su date u
tabeli5.
DimenzijeMercedesTravega
Duina 12140
irina 2550
Visina 3710
Potronja goriva Mercedes Travega je 56 litara na 100 kilometara u vonji van grada, a
emisijaispunihplinovaug/kmjeprikazanautabeli6.
Emisijaispunihplinova
Euroklasa Euro2
Ugljikdioksid,CO2 720
UgljikmonoksidCO 1,74
AzotnioksidiNOx 11,61
UgljikovodiciHC 0,5
estice 0,22
Usporedba emisije ispunih plinova: Dakle, u ovome dijelu e biti izvreno poreenje
emisije ispunih plinova po broju prevezenih putnika osobnog vozila Toyote Avensis i
MercedesovogautobusaTravegonarelacijiSarajevoepe.Poreenjeemisijenavedenog
automobilaiautobusadatojenagrafikonu2.
PoreenjeemisijeplinovaToyoteiMercedesag/km
Sa grafikona je vidljivo da je emisija ispunih plinova autobusa Travego znatno vea u

odnosu na emisiju ispunih plinova Toyote Avensis. Meutim, kada se uzme u obzir broj
prevezenihputnikasituacijaseznatnomijenjatosemoevidjetiiztabele7.,odnosnosa
grafikona3.
Polutantig/kmpoputniku ToyotaAvensis MercedesTravego

Ugljikdioksid,CO2 24,4 16,36
UgljikmonoksidCO 0,031 0,039
AzotnioksidiNOx 0,0402 0,26
estice 0,0038 0,005
Emisijaispunihplinovag/kmpoputniku
CO2 x 100 CO NOx PM
0
2
4
6
8
10
12
14
Toyota
Avensis
Mercedes
Travego

14
PoreenjeemisijeplinovaToyoteiMercedesag/kmpoputniku
Ukupna emisija polutanata na relaciji Sarajevo epe od autmobila i autobusa je

predstavljenautabeli8.
Polutanti ToyotaAvensis MercedesTravego

Ugljikdioksid,CO2 13240 79200
estice 2,09 24,2
UkupnaemisijapolutanatanarelacijiSarajevoepegrama
Kako je zadatak ovoga seminarskog rada uporediti emisiju zagaenosti individualnog

vozila i autobusa na odreenoj relaciji preostaje jo samo podijeliti dobijene podatke iz
tabele 8. sa brojem putnika automobila, odnosno autobusa to je prikazano u tabeli 9. i
grafikonom4.
Polutanti ToyotaAvensis MercedesTravego

Ugljikdioksid,CO2 2648 1800
estice 0,42 0,55
EmisijapolutanatanarelacijiSarajevoepeg/putniku
CO2 x 100 CO NOx PM/10

0
0,05
0,1
0,15
0,2
0,25
Toyota
Avensis
Mercedes
Travego

15
EmisijapolutanatanarelacijiSarajevoepeg/putniku
Naosnovusvegaprethodnonapisanogmoglobisezakljuitidaautobus,osimtoimaveu
emisiju ispunih plinova od osobnog automobila, vie zagauje i po prevezenom putniku.
Meutim potrebno je uzeti u obzir da se autobus naao u neravnopravnom poloaju u
odnosunaautomobil.Tajnjegovneravnopravnipoloajproizilaziizinjenicedajemotor
kojijepromatrannaToyotiAvensiszadovoljavaoEuro4normu,dokjepromatranimotor
naautobusuzadovoljavaotekEuro2normu.Daklenamotorautobusasuprilikomnjegove
proizvodnjepostavljaniblaikriterijiuodnosunadostastroijuEuro4normu.Meutim,
do kakvih god dokaza se dolazilo u korist sredstava masovnog prijevoza svi e radije
izabratiosobniautomobilzaputovanjekadagodjetomogue.NaToyotinomprimjeruse
moe se primjetiti znaajan napredak u pogledu ekoloki osvjetene proizvodnje i
reciklae proizvoda na kraju ivotnog vijeka. Vozila pri radu isputaju tetne produkte.
Difuzija nadzire sve pojave koje pomau razreivanje elemenata produkata koji su
isputeni. Koliine isputnih zagaivaa su izmjerene na izlazu izduvne cijevi vozila,
dobijajuikoliinuproizvedenesupstancetojeufunkcijiodduinepreenedioniceputa.
Drugi metod koji se takoe koristi za izraunavanje emisija zagaenja je simulacija
funkcijevozilanastoluzaispitivanjeulaboratoriji.
Optimalna procedura se sastoji od toga da vrimo direkno mjerenje gasova na izlazu iz

izduvne cijevi ili uzimajui podatke u toku kretanja vozila i analizirajui ih poslije.
Navedeni metod sadri opremu na tabli u vozilu, elemente opiranju trenja i rezultati na
krajumorajubitieksperimentisani.
Tabela:PregledekolokihnormiodEuro1doEuro6zaogranienjeemisijetetnih
komponentiispunihplinovazaputnikailakavozilanapogonbenzinomidizelom
masedo3,5t
EURO
Ugljenmonoksid
COg/kg
Ugljikovodici
HCg/kg
Azotnioksid
NOxg/kg
Ukupnisadraj
HCNOxg/kg
vrsteestice
PMg/kg
Benzin Dizel Benzin Dizel Benzin Dizel Benzin Dizel Benzin Dizel
Euro11992 3,16 2,72 0,97 0,97 0,140
Euro21996 2,30 1,00 0,50 0,70 0,140
Euro32000 2,30 0,64 0,20 0,15 0,50 0,35 0,56 0,050
Euro42005 1,00 0,50 0,10 0,08 0,25 0,18 0,30 0,025
Euro52009 1,00 0,50 0,10 0,06 0,18 0,135 0,23 0,005
Euro62012 1,00 0,50 0,10 0,06 0,08 0,135 0,17 0,005
CO2 x 1000 CO NOx X 10 PM

0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
4,5
5
Toyota
Avensis
Mercedes
Travego

16
3.0.EKOTESTIRANJEMOTORNIHVOZILANATEHNIKIMPREGLEDIMA
3.1.Ekotestiranjebenzinskihmotora
Kod benzinskih motora s katalizatorom odreuju se vrijednosti CO, CO2, HC, O2 i u

praznom hodu i kod poveanog broja okretaja. Na prolaz na EKO testu utie zadovoljenje
CO i . Kod poveane brzine obrtanja CO treba biti manji ili jednak 0,3%, a u praznom
hoduCOjemanjiilijednak0,5%,dokje jednaka1.
Tabela8.VrijednostizadovoljenjaEKOtestazabenzinskemotoreskatalizatorom
REGKAT
pritemperaturimotora 80C
progrijavanjekatalizatoraminimalno1min
poveanabrzinaobrtaja25003000min
1
praznihod
CO 0,3%CO 0,5%
faktorzraka 10,03
Za benzinske motore bez katalizatora odreuje se samo CO u praznom hodu i njegova je

vrijednostjednakailimanjaod4,5%zavozilaproizvedena1986.iprije,azaproizvedena
1987. i poslije CO treba biti manji ili jednak 3,5% tab. 9. to se tie EKO testa, bez
katalizatora se smatraju i motori koji su opskrbljeni katalizatorom, ali nemaju Lambda
sondu,toznaidafunkcionalnostkatalizatoranijeregulirana.
Tabela9.VrijednostizadovoljenjaEKOtestazabenzinskemotorebezkatalizatora
BEZKAT
praznihod
1986.godinaistarije1987.godinaimlae
CO 4,5%CO 3,5%
8.2.Ekotestiranjedizelovihmotora
Za ove motore se odreuje samo srednji koeficijent zacrnjenja, a vrijednosti su: s

prednabijanjemmanjeilijednako3,0
1
m ,azaonebezprednabijanjamanjeilijednako2,5
1
m . Iz reenog je uoljivo da se u izduvnim gasovima odreuju samo CO, i srednji
koeficijent zacrnjenja. Vozila s jednostavnim katalitikim oksidacijskim sistemima
jednostazni i dvostazni katalizator mogu koristiti bez potekoa, to se tie sumpora,
bezolovnemotornebenzineSuper95iSuperplus98viioktanskinivosesmijekoristiti
umjesto nieg, obrnuto ne, a da se ne ugrozi aktivnost katalizatorai prolaz naEko testu.
VozilastrostaznimkatalizatoromtrebajumotornibenzinEurosuper95.
Tabela10.VrijednostizadovoljenjaEKOtestazadizelovemotore
DIZEL
bezprednabijanjasprenabijanjem
k 2,5m
1
k 3,0m
1

17
Slika32.Zapisnikoispitivanjuizduvnihgasovamotornihvozila,EKOtest,benzinski
motora
Slika33.Zapisnikoispitivanjuizduvnihgasovamotornihvozila,EKOtest,dizelovimotori

18
3.3. Ulazni podaci za prosjean model emisije zagaujuih materija od cestovnih vozila
primjer:KantonuSarajevo
Geosaobraajni poloaj BiH, kao i Kantona Sarajevo znaajan je u transportnom sistemu

Evrope. Preko ovih prostora vode najkrae veze Srednje Evrope sa Jadranskim morem.
Sarajevo, kao glavni grad drave Bosne i Hercegovine, uz artibute dosadanjeg politikog,
privrednog, kulturnog, trgovakog i naunog centra, dobija potpuno nove atribute,
svojstvene glavnom gradu jedne drave: to je diplomatski i konzularni centar, sjedite
brojnihmeunarodnihorganizacijaipredstavnitava,sjeditestrukturavlastidraveBiHi
Federacije BiH itd. Politiki, ekonomski, teritorijalni i socijalni aspekti bitno utie na dalji
razvojsaobraajaisaobraajneinfrastrukture.Premapodacimabrojanjasaobraaja2003.
godine,najveesaobraajnooptereenjejeupravonalongitudinalnompravcugradaistok
zapad, i to cijeloj duini glavne gradske magistrale ulice Zmaja od Bosne i Bulevar Mee
Selimovia, sa najoptereenijom dionicama na prilazu Stupskoj petlji i u Pofaliima na
kojima je evidentirano dnevno saobraajno optereenje koje prelazi 60.000 vozila za oba
smjera. Ubjedljivo najvee uee imaju putniki automobili, 86 %, dok su sve ostale
kategorije ukupno u procentu neto preko 14%. Uee bicikla sa 0,03%, kao i
rekreativnog i prevoznog sredstva je takoe jako malo. I pored toga to je u periodu od
19962003. godine vrena obimna sanacija teta iz ratnog perioda, ceste i ulice Kantona
Sarajevonaveembrojudionicaneomoguavajuodvijanjesaobraajapoeljnombrzinom
i prohodnou. Razlozi su izmeu ostalog nedovoljni gabariti, nepovoljni horizontalni i
vertikalni elementi trasa, prolazi kroz naselja sa neadekvatno izvedenim saobraajnim
prikljucima, nedovoljno odravanje, itd. S obzirom na znaaj transportne infrastrukture
za razvoj privrede i drutva u cjelini, te s obzirom na intenzitet saobraaja na pojedinim
dionicama postojee cestovne infrastrukture, moe se zakljuiti da su se stekli relevantni
uslovi za inteziviranje aktivnosti na implementaciji projekata izgradnje nove i
rekonstrukcije uskih grla na postojeoj cestovnoj infrastrukturi. Samo gustine cesta
izraene preko duina cesta, bez kvalitativnih elemenata nisu potpuno dovoljne. Analizai
ocjena trasa javnog prevoza putnika bez ulaska u analizu stanica i stajalita po pojedinim
linijama na jedinicama posmatranja takoe nije u potpunosti dovoljna. Sarajevo po
kategorijama i opinama, kao i pregled gustina cesta ukazuje na izrazito veliku
neujednaenost duina cesta po kategorijama u pojedinim opinama Kantona Sarajevo.
Analiza stanja uticaja saobraaja na okoli na podruju Kantona Sarajevo, u dosadanjem
razvoju nije cjelovito raena. Poznavajui sve parametre neophodne za definisanje
ekolokeslikeuKantonuSarajevoizvrenjeproraunkarakteristinihemisijazagaujuih
materija od cestovnih motornih vozila koritenjem raunarskog programa Copert III koji
se primjenjuje na podruju cijele Evropske Unije. Koristei ECE pravilnike Economic
Comisionfor Evrope, a slijedeiupute programa COPERT III. Motorna vozilana Kantonu
Sarajevopodijeljenasunasljedeinain:ECE15/02vozilakojasuproizvedenauperiodu
od;19781980god.;ECE15/0319811985god.;ECE15/0419851992god.;Euro1
19921996 god.; Euro 2 19962000 god. i Euro 3 20002004 god.. Ukupan broj
motornihvozila,kaoistarosnastrukturavoznogparkaprikazanajeutabeli4.2.1
1
.
Starost Putnika Teretna Autobusi Motocikli Ostala Ukupno

do1 2813 204 43 141 29 3230
12 3725 574 52 52 158 4561
25 7913 629 44 106 388 9080
510 13422 1221 119 220 508 15490
1015 15786 1634 123 73 655 18271
Preko15 32517 2317 216 98 1417 36565
KANTON 76176 6579 597 690 3155 87197

1
PremapodacimaMUPaKantonaSarajevoiz2004godine,

19
StarosnastrukturavoznogparkauKantonuSarajevou2004godini
Potronja goriva u kantonu Sarajevo: Pored ukupnog broja registrovanih vozila, strukture
voznogparkainjegovestarosti,najvanijidodatakzaprovoenjeanalizeoekolokojslici
u Kantonu Sarajevo predstavlja koliina utroenog goriva za pogon motornih vozila.
Ukupnapotronjagorivau2004godiniprikazanajeutabeli4.2.2
2
.
Godina Bezolovnibenzint Olovnibenzint Dizelgorivot

2004 28.613 9.847 57.933
ProcjenakoliineutroenoggorivauKantonuSarajevou2004godini
Pored ova dva osnovna pokazatelja izvrena i i podjela strukture voznog parka Kantona
Sarajevopremasljedeimparametrima:
podjelamotornihvozilanadizelibenzinska,
podjelamotornihvozilaporadnojzapreminimotora,
podjelamotornihvozilaponosivosti,
podjelamotornihvozilapremaECEpravilnicima,
vrijednostipreenekilometraezasvekategorijevozila,
vrijednostibrzinanaodreenimpodrujimagrad,okolica,gradskamagistralai
ueemotornihvozilanapodrujugrada,okolinekaoigradskemagistrale.

Na osnovu navedenih potrebnih podataka za analizu emisije od cestovnih vozila u
narednimtabelamaprikazanisuulaznipodacineophodnizaanalizuemisijepolutanatana
KantonuSarajevoodcestovnogsaobraaja.
Benzinski
motor
1,4l
Broj
vozila
Brojkm
god.
Prosjenabrzinakm/h Uee%
Grad Okolica Gradska
magistrala
magistrala
ECE15/02 267 11000 25 15 40 75 15 10
ECE15/03 1266 11000 25 15 40 75 15 10
ECE15/04 2032 11000 25 15 40 75 15 10
Euro1 1548 11000 25 15 40 75 15 10
Euro2 2221 11000 25 15 40 75 15 10
Euro3 1407 11000 25 15 40 75 15 10
Ukupno 8741
Osnovnipodacizaputnikavozilasabenzinskimmotorom
zapreminedo1,4l
Benzinski
motor
1,42,0l
Broj
vozila
Brojkm
godinji
magistrala
magistrala
ECE15/02 501 11000 25 15 40 75 15 10
ECE15/03 1999 11000 25 15 40 75 15 10
ECE15/04 6400 11000 25 15 40 75 15 10
Euro1 1902 11000 25 15 40 75 15 10
Euro2 2938 11000 25 15 40 75 15 10
Euro3 2832 11000 25 15 40 75 15 10
Ukupno 16572
Podacizaputnikavozilasbenzinskimmotorom
zapremineod1,4l2,0l

2
PremapodacimaPrivredneKomoreFBiH

20
Benzinski
motor
2,0l
Broj
vozila
Brojkm
godinji
magistrala
magistrala
ECE15/02 82 11000 25 15 40 75 15 10
ECE15/03 424 11000 25 15 40 75 15 10
ECE15/04 5318 11000 25 15 40 75 15 10
Euro1 1599 11000 25 15 40 75 15 10
Euro2 1785 11000 25 15 40 75 15 10
Euro3 1922 11000 25 15 40 75 15 10
Ukupno 11130
Podacizaputnikavozilasbenzinskimmotoromzapremine2,0
Dizel
motor
2,0l
Broj
vozila
Brojkm
godinji
magistrala
magistrala
Konvenc. 14978 11000 25 15 40 75 15 10
Euro1 8568 11000 25 15 40 75 15 10
Euro2 3813 11000 25 15 40 75 15 10
Euro3 4568 11000 25 15 40 75 15 10
Ukupno 31927
Osnovnipodacizaputnikavozilasadizelmotoromzapreminedo2,0l
Dizel
motor
2,0l
Broj
vozila
Brojkm
godinji
magistrala
magistrala
Konvenc. 4557 11000 25 15 40 75 15 10
Euro1 1368 11000 25 15 40 75 15 10
Euro2 1313 11000 25 15 40 75 15 10
Euro3 568 11000 25 15 40 75 15 10
Ukupno 7806
Osnovnipodacizaputnikavozilasadizelmotoromzapreminepreko2,0l
Vozila
3,5t
Broj
vozila
Brojkm
godinji
magistrala
magistrala
Konvenc. 148 15000 25 15 40 75 15 10
Euro1 104 15000 25 15 40 75 15 10
Euro2 78 15000 25 15 40 75 15 10
Euro3 90 15000 25 15 40 75 15 10
Ukupno 420
Osnovnipodacizaputnikavozilasabenzinskimmotoromzapremine3,5t
Vozila
3,5t
Broj
vozila
Brojkm
godinji
magistrala
magistrala
Konvenc. 1343 15000 25 15 40 75 15 10
Euro1 241 15000 25 15 40 75 15 10
Euro2 180 15000 25 15 40 75 15 10
Euro3 207 15000 25 15 40 75 15 10
Ukupno 1971
Osnovnipodacizalakateretnavozilaukupnemasedo3,5t
Vozila
3,57,5t
Broj
vozila
Brojkm
godinji
magistrala
magistrala
Konvenc. 280 20000 20 15 40 75 15 10
Euro1 198 20000 20 15 40 75 15 10

21
Euro2 148 20000 20 15 40 75 15 10
Euro3 170 20000 20 15 40 75 15 10
Ukupno 796
Osnovnipodacizateretnavozilaukupnemaseod3,57,5t
Vozila
7,516t
Broj
vozila
Brojkm
godinji
magistrala
magistrala
Konvenc. 930 20000 20 15 35 70 25 5
Euro1 656 20000 20 15 35 70 25 5
Euro2 490 20000 20 15 35 70 25 5
Euro3 565 20000 20 15 35 70 25 5
Ukupno 2641
Osnovnipodacizateretnavozilaukupnemaseod7,516t
Vozila
1632t
Broj
vozila
Brojkm
godinji
magistrala
magistrala
Konvenc. 496 20000 20 15 35 70 25 5
Euro1 349 20000 20 15 35 70 25 5
Euro2 261 20000 20 15 35 70 25 5
Euro3 300 20000 20 15 35 70 25 5
Ukupno 1406
Osnovnipodacizateretnavozilaukupnemaseod1632t
Gradski
autobusi
Broj
vozila
Brojkm
godinji
magistrala
magistrala
Konvenc. 93 35000 20 15 40 75 20 5
Euro1 53 35000 20 15 40 75 20 5
Euro2 52 30000 20 15 40 75 20 5
Euro3 60 35000 20 15 40 75 20 5
Ukupno 258
Osnovnipodacizagradskeautobuse
Prigrads
ki
autobusi
Broj
vozila
Brojkm
godinji
magistrala
magistrala
Konvenc. 122 35000 25 15 40 45 45 10
Euro1 71 35000 25 15 40 45 45 10
Euro2 67 30000 25 15 40 45 45 10
Euro3 79 35000 25 15 40 45 45 10
Ukupno 339
Osnovnipodacizaprigradskeautobuse
Motocikli Broj
motoc
Brojkm
god.
magistrala
magistrala
Conventional50cml
3
153 2000 35 30 45 75 15 10
97/24/ECStageI 46 2000 35 30 45 75 15 10
Conventional 2 stroke
50cml
3
135 2000 35 30 45 75 15 10
50cml
3
192 2000 35 30 45 75 15 10
250750cml
3
74 2000 35 30 45 75 15 10
97/24/EC 4 stroke
250750cml
3
28 2000 35 30 45 75 15 10
750cml
3
62 2000 35 30 45 75 15 10
Ukupno 690
Osnovnipodacizamopedeimotocikle

Vrijednost
tabeli4.2.
Parametar
Aps. mak.
zraka
0
C
Aps.min.temp
0
C
8.10. Izlaz
Sarajevo
Rezultatii
Sarajevop
prikaz koj
materije,o
na gradsk
nafteinaf
Benzin1,4
Benzin1,4l
Benzin2,0
Dizel2,0l
Dizel2,0l
Benzin3,5
Dizel3,5t
Benzin3,5
Dizel3,5
Dizel7,5
Dizel1632
Gradski
Prigradski
Dvotaktni
etverotaktn
etverotaktn
etverotaktn

3
Premapodacim
timaksima
16
3
.
Mjesec
I
temp.
14.4
p.zraka
13
zne vrijedn
izlaznihvri
predstavlje
ji pokazuje
odnosnoko
koj magistr
ftinihderiv
Vrstavozil
PUTNIKAVO
4l
2,0l
0l
l
LAKOTEKAVO
5t
t
TEKAVOZI
5t
7,5t
16t
2t
AUTOBUS
MOPEDI
50cml
3
MOTOCIKL
50cml
3
ni250cml
3
ni250750cml
3
ni750cml
3
Vrije
VRSTAVOZIL

maFederalnogM
alnihimini
II

III
14.8
21.4
11
7.0
nosti emisij
ijednostiem
nisutabel
e koliko je u
olikojeudi
rali za sve
atakodces
a
ZILA
OZILA
LA
S
3
LI
3
SVEUKUPN
ednostemis
LA

Metereolokogzav
malnihtem
IV V
4
22.2 2
0
3.2 0
M
e zagauju
misijezaga
amainahi
uee poje
iotezaga
polutante
stovnihvoz
GRAD
t
5416
1170
2420
1533
236
58
135
108
27
510
312
32
107
59
37
22
15
4
4
16
5
7
3
2
NO 6118
sijeCOodc
GRADt
voda,Sarajevo
mperaturap
V VI
25.6 31.6
0.8 7.6
Minimalnei
uih materi
aujuihm
istogramim
edinih vrst
ujuemate
koji su se
zilanapodr
PRIGRA
t
1004
207
445
282
56
14
23
18
5
189
95
16
51
27
30
6
23
1
1
3
1
2
1
0
1250
cestovnogs
PRIGRAD
pomjeseci
VII VIII
35.6 33.7
9.3 9.2
i maksimaln
ija od cesto
materijaod
maod4.3.1
ta vozila u
erijeugrad
e pojavljuju
rujuKanto
AD
4
0
saobraaja
Dt G
16%
maza2004
IX X
29.2 24.
3.6 4.6
netempera
ovnog saob
cestovnihv
do4.3.18.
emisiji poj
dskojsredi
u kao prod
onaSarajev
GRAD.MAG.
t
284
56
125
79
19
5
7
5
3
29
19
2
5
3
3
0
3
0
0
2
1
1
0
0
325
uKantonu
GRAD.MAG.t
80%
4%
4godinud
XI
X
.2
24.0
1
6
9.6
aturezraka
braaja u K
vozilanaK
Utabelam
jedine zaga
iniuprigra
dukti sagor
vo.
UKU
t
67
14
29
18
31
7
16
13
3
72
42
5
16
8
6
2
4
5
5
2
6
1
4
2
76
u Sarajevoz
UKUPNO
%
22
atisuu
XII
15.4
6.6
u2004.
Kantonu
Kantonu
adatje
aujue
adskoji
rjevanja
UPNO
t
704
433
990
894
10
77
66
31
5
28
26
50
64
89
69
9
40
5
5
21
6
10
4
2
693
za2004.
Ot
Grad
Prigrad
Grad.magistrala

23
Benzin1
Benzin1,4
Benzin2
Dizel2,
Dizel2,0
Benzin3
Dizel3,
Benzin3
Dizel3,
Dizel7,
Dizel16
Gradski
Prigradski
Dvotaktni
etverotak
etverotak
etverotak
VR
PUT
Benzin
Benzin1,
Benzin
Dizel2,
Dizel2,
LAKO
Benzin
Dizel3,
TE
Benzin
Dizel3,
Dizel7,
Dizel16
Gradski
Prigradsk
M
Dvotaktni
etverota
etverota
etverota

PUTNIKA
1,4l
4l2,0l
2,0l
0l
0l
LAKOTEK
3,5t
5t
TEKAV
3,5t
57,5t
516t
32t
AUTO
i
MOP
50
MOTO
50cml
3
ktni250cml
3
ktni250750cm
ktni750cml
3
Vrij
RSTAVOZILA
NIKAVOZILA
1,4l
4l2,0l
2,0l
0l
0l
OTEKAVOZILA
3,5t
5t
EKAVOZILA
3,5t
57,5t
516t
32t
AUTOBUS
ki
MOPEDI
50m
3
MOTOCIKLI
i50cml
3
ktni250cml
3
ktni250750cm
ktni750cml
3
SVEUKUP
AVOZILA
KAVOZILA
VOZILA
OBUS
PEDI
0m
3
OCIKLI
ml
3
SVE
ijednostem
GRAD
t PR
622
121
258
167
60
16
13
9
5
171
33
24
80
34
15
7
8
2
2
3
2
1
ml
3
0
0
PNO 827
6
5
1
1
2
6
5
5
5
2
3
2
2
1
7
5
EUKUPNO 13
misijeNOxo
RIGRADt
GRAD
113
21
47
30
13
3
2
1
1
77
9
11
38
18
17
2
15
1
1
1
0
0
0
0
211
609
59
52
27
08
63
58
5
52
36
22
39
59
16
28
78
50
0
0
0
0
0
0
0
331
odcestovno
D.MAGIST.
t
41
8
17
11
4
1
1
1
0
8
1
1
4
2
1
0
1
0
0
0
0
0
0
0
51
122
11
27
25
46
14
14
1
13
244
13
18
117
96
91
18
74
0
0
0
0
0
0
0
472
ogsaobraa
Grad
Prigrad
Grad.mag
72
8
21
16
20
6
5
1
4
30
3
2
14
11
8
0
8
0
0
0
0
0
0
0
116
ajauKanto
UKUPNOt
775
149
322
208
76
20
16
11
6
256
44
37
122
54
34
9
24
3
3
4
3
1
0
0
1088
25%
gistrala
onuSarajev
t
6%
803
77
201
168
274
83
76
7
70
810
37
58
391
324
228
96
132
0
0
0
0
0
0
0
1918
voza2004.
69%
4.

VRS
PUTN
Benzin1,4l
Benzin1,4l2
Benzin2,0l
Dizel2,0l
Dizel2,0l
LAKOT
Benzin3,5t
Dizel3,5t
TE
Benzin3,5t
Dizel3,57,
Dizel7,516
Dizel1632t
A
Gradski
Prigradski
M
MO
Dvotaktni50
etverotaktni
etverotaktni2
etverotaktni
U tabeli 4
polutanata
Vrijednost
STAVOZILA
NIKAVOZILA
2,0l
TEKAVOZILA
KAVOZILA
,5t
6t
AUTOBUS
MOPEDI
50cml
3
OTOCIKLI
0cml
3
250cml
3
250750cml
3
750cml
3
SVEUK
Vrijed
4.3.14 i na
anastaliho
stemisijeN
G
1
1
3
3
6
1
6
2
2
1
KUPNO 2
dnostemisi
histogram
odcestovni
N
NMVOCodc
RADt
166058
16203
38628
32950
62668
15609
9023
1920
7102
60810
3301
5132
28558
23820
12940
7271
5669
23
23
68
19
22
15
12
248922
ijeCO
2
odc
mu 4.3.14 p
ihvozilana
Nazivpolut
CO
NOx
NMVOC
CH
4
PM
N
2
O
NH
3
CO
2
SO
2
Pb
Cu
Cr
Ni
Zn
Koliine
cestovnogs
PRIGRAD
36793
3557
8757
7634
13473
3373
1945
400
1545
24562
786
2280
11745
9751
10489
3022
7468
8
8
15
4
5
3
3
73812
cestovnogs
rikazane s
apodruju
tanta
C
neemisijeod
saobraaja
t GRAD
saobraaja
u zbirne v
KantonaSa
odcestovnih
19%
uKantonu
D.MAGIST.t
15391
1506
3523
2797
6067
1498
864
175
689
3267
173
240
1550
1305
978
0
978
0
0
8
2
3
2
1
20509
uKantonu
vrijednosti
arajevo.
UKUPN
76
19
10
6
1
2
343
6
5,
0,
0,
0,
0,
hvozilana
76%
5%
u Sarajevoz
UKUPNO
218243
21266
50909
43381
82208
20480
11832
2495
9336
88640
4259
7652
41853
34876
24407
10293
14114
30
30
91
25
30
20
16
343243
u Sarajevoz
emisije zn
NOtona
693
918
088
69
187
26
17
3243
68
067
185
005
008
109
a KantonuS
%
G
Pr
G
24
za2004.
t
3
3
za2004.
naajnih
Sarajevo
Grad
rigrad
Grad.magistrala

25
U tabe
saobra
tabele
materi
vrijedn
sagleda
broja p
preen
P
Na osn
podru
prema
dizelm
Emisij
Za
Za
Za
Za
Upored
Ako se
konsta

4
Studija
eli 4.3.15
aaja na K
moe se k
jama nije
nostima po
atisaaspek
preenih k
nihkilomet
Poreenjer
novu izrau
ju Kanton
mjerenjim
motoraputn
jeg/km
2000
2004
2000
2004
ednevrijedn
e analizira
atovati,daj

Koli
izvreno
antonu Sa
konstatovat
dostigao g
ojedinih z
ktaupotreb
kilometara
taragodin
Indeks
emisije
t/vozil
CO
CO
2
NOx
rezultatav
unatih vrije
na Sarajevo
ma koja su
nikihauto
Pu
CO
0.71
0.95
Putni
19.36
19.6
nostiemisij
aju podaci
edolodo

0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
liineemisij
je poreen
rajevo sa
ti da Kanto
gradove k
zagaivaa
bevozilana
godinje g
njeuzemlja
s
e
lo
vrijednostiz
ednosti zag
o dobijenih
raena u 2
mobilana
tnikiauto
1
5
kiautomob
6
6
ijecestovni
koji su p
pogoranj

0
0
0
0
0
0
0
0
0
CO NOx N
ijeodcestov
nje vrijedn
gradovima
on Sarajevo
oji su ana
u t/vozil
anaimpro
gdje je on z
amaOECDa
Zemlje
1990
0,425
4,567
0,513
zagaujuih
gaujuih m
h u pretho
2000. godi
KantonuSa
mobilisad
NOx
0.66
0.86
bilisabenz
1.53
1.09
ihvozilana
prezentova
aemisijek
NMVOC CH4 PM
ovnihvozila
nosti zaga
a Evrope
o, odnosno
alizirani u
lo. Navede
ostorima,o
znatno man
a.
OECD Evr
1995
0,208
3,984
0,372
ihmaterija
materija od
odnim pogl
ni
4
prema
arajevoTa
dizelmotoro
0
0
zinskimmo
0
aKantonuS
ni za nave
kodveinea
N2O NH3 S
anaKanton
ujuih m
Studija OE
udio saobr
zemljama
enu konst
odnosnosa
nji u odno
ropa
2000
0,105
3,223
0,186
uKantonu
d cestovnih
lavljima izv
ukupnoj g
abela4.3.16
om
CH
4
0.005
0.006
torom
0.065
0.17
Sarajevoza
edena dva
analizirani
SO2 Pb Cu
nuSarajevo
materija iz
ECDa. Iz
raaja u za
OECDa g
tataciju po
aaspektapr
su na pros
Kanton
20
0,0
3,9
0,0
uSarajevos
h vozila t/
vrena je
grupaciji be
6.
CO
190
241
224
287
a2000.i20
a razdoblja
ihgasovat
Cr Ni Zn
obezCO
2
cestovnog
navedene
agaujuim
gledajui u
otrebno je
rosjeanog
sjean broj
Sarajevo
004
088
936
0220
sastudijom
OECD
/vozilu na
usporedba
enzinskih i
2
0
1
4.6
7.6
004.godinu
a moe se
tosemoe
n
g
e
m
u
e
g
j
m
D
a
a
i
u
e
e

26
objasniti injenicom da je u razmaku od etiri godine dolo do pomjerenja granice
prosjene starosti cestovnog voznog parka na Kantonu Sarajevo. Isto tako, kada se pravi
poreenje izmeu oto benzinskih i dizel motora esto se kao glavna mana dizel motora
navodi dim u izduvnim gasovima ali kako vidimo iz prezentovanih podataka da je dizel
motor u prednosti u pogledu ekonominosti i emisije zagaujuih materija. Meutim,
esticeuizduvnimgasovimadizelmotorasukrupnijepasestogataloeuokolini.
8.11. Model procjene emisije i zagaenosti zraka od cestovnih vozila primjer Kantonu
Sarajevo
Regulisanjenainaemitovanjaieventualnaredukcijaemisijezahtijevaodgovarajuimodel
koji moe prevesti podatke o emisiji u podatke o kvalitetu zraka. U optem smislu
matematski model za prognoziranje kvaliteta zraka moe se definisati kao bilo koja ema
kojom se na osnovu informacije o emisiji, meteorologiji i topografiji dobija raspored
koncentracijazapojedinezagaujuematerije.Veinamatematskihmodelasurazvijenina
bazirazmatranjaprocesatransportaidifuzijezagaujuihmaterijauatmosferiiobinose
nazivaju atmosferski difuzioni modeli. Savremeni pristupi upravljanju kvalitetom zraka
doveli su do pojave velikog broja modela rasprostiranja zagaujuih materija. Ovakvi
modeli pokuavaju da simuliraju ponaanje atmosfere u pogledu rasprostiranja
zagaujuih materija u njoj. Meutim, ak i u najboljem sluaju, kvalitet modela
rasprostiranja zagaujuih materija je ogranien usljed nepotpunog poznavanja
kompleksnih fizikih i hemijskih procesa koji utiu na transport, disperziju i
transformaciju zagaujuih materija. Neodreenost, odnosno netanost u poznavanju
emisija i neodreenosti u kvalitetu ili reprezentativnosti meteorolokih podataka su
takoe vani faktori koji utiu na tanost modela. Modeli rasprostiranja zagaujuih
materijasadredvijevrstegreaka:
- nepredvidljivugrekuugraenuneodreenosti
- predvidljivugreku,kojujemoguesmanjiti.
Predvidljivagrekapotieodnedovoljnotanihilineadekvatnihmeteorolokihiemisionih
podataka, kao i od neadekvatnosti samog modela. to se modela rasprostiranja tie,
neophodanuslovzanjegovoprihvatanjejenjegovateorijskakorektnost.Jednainemodela
treba da to tanije reprodukuju fizike zakone i procese. Algoritam i parametri modela
treba da budu u skladu sa namjenom modela, a numerika tehnika odabrana tako da ne
utie na izlaz iz modela rezultat. Modeli su, uglavnom, razvijeni tako da simuliraju
koncentracije zagaujuih materija na odreenom mjestu i vremenu, te ih i treba
primjenjivatinauslovezakojisurazvijeni.Nepredvidljivagrekajeposljedicastohastike
prirode turbulentnih kretanja koja su odgovorna za difuziju zagaujuih materija u
atmosferi.Upraksi,ovoznaidaseparametrikaotosukoeficientidisperzijeisl.tretiraju
prekosrednjihvrijednosti,bezuzimanjauobzirvarijacijaokotihsrednjihvrijednosti.Ovo
je izvor greaka za koji nije ni najmanje oigledno da se moe otkloniti. Modeli
rasprostiranjakojisenajeekoristezahtijevajusljedeeulazneveliine:
specifikacijujaineizvoraintenzitetemisije,temperaturaisl.,
meteorolokeparemetrebrzinaifluktuacijavjetra,temperatura,stabilnostisl.,
disperzioneparametrei
izvoreiponorezagaujuihmaterijadepozicija.
Ako se pretpostavi da svaka od navedenih komponenata unosi u raun samo 3% greke,

rezultat ovakvog modela e imati greku izmeu 12 i 50%. Ali ako je greka svake
komponente jo uvijek skromnih 10% oekivana greka rezultata e biti izmeu 40 i 400

27
%. Sve
neodre
param
promje
rastum
param
minim
vremen
komple
neodre
Upotre
utrias
pro
zel
od
alt
pro
po
ko
Kadas
materi
sloju. N
razmat
Tr
slu
do
an
Dif
mj
pro
dif
e ovo vai
eenost mo
etara stoh
enjivihobj
monotono,
etara u m
alna. Na p
nski rok je
eksnim te
eenost.
Zavis
ebamatem
spekta:
ostorno pl
lenihpojas
dreivanje
ternativnes
ognoziranj
trebne spe
ncentracija
egovorio
jeuatmosf
Na dalju su
tratipriliko
ansport je
uajevimas
k se prof
alitikimiz
fuzija zaga
eanjem i
ocijeniti s
fuzijajepos
i uz pretp
odela zavis
hastiki ne
janjen.Sa
bezobzira
modelu tre
primjer, ne
e minimizir
erenom ne
snosttanos
atskihmod
aniranje po
seva,urban
strategije
strategije,
e perioda
ecijalne kr
apolutanat
atmosfersk
feriveliku
udbinu em
omformula
najoigled
seuzmeuo
fil brzina
zrazom,ilis
aujuih m
transporto
tandardnim
sljedicaugl
ostavku da
si od broja
eodreeno
adrugestra
dalijeizb
eba da bu
eodreenos
rana za ma
eophodan
ostimodela
delausvrh
ojedinih re
nihregija,p
e ouvanja
upozoren
ratkorone
ta.
kojturbule
uloguimaj
mitovanih z
acijematem
dniji fenom
obzirrepre
preuzima
seprouav
materija k
om. Intenzit
m meteoro
lavnompro
a su fizik
a parameta
st treba
ane,povea
borparame
ude izabra
st u model
alo N. Nasu
je veliki
a rasprostira
huprognozi
egiona tj. lo
utevaitd.,
a kvalitet
ja, tj. iden
redukcije
enciji,odno
uprocesik
zagaujuih
matskogmo
men koji je
ezentativni
iz meteo
vaizdiferen
koji ulaze
tet ovog m
olokim p
omjeneuk
ke formule
ara N ko
da se sm
anjembroj
etarapravil
n tako da
lima za izr
uprot tome
broj par
ranjazagau
iranjakval
ociranje i s
ta zraka,
ntifikacija
e emisija d
snoofeno
kojisedoga
h materija
odela,tosu
vezan za
ipravacvje
orolokih p
ncijalnejed
u atmosf
mijeanja je
posmatranj
karakteristi
e modela k
ji on sadr
manjuje, je
aN,greke
laniline.U
a ukupna
raunavanj
e, za kratko
rametara
ujuihmat
itetazraka
specifikacij
odnosno
vremenski
da bi sprij
menimave
aajuupla
utiu etir
usljedeuip
emisiju po
etrazacije
podataka
dnainekre
feru posti
veoma ver
em. U ho
kamapovr
korektne. V
i. Povean
er je sve
euulaznim
Usvakomsl
neodreen
je disperzi
orone pro
da bi se
terijaodbro
p
aseuglavno
ja industrij
procjena
h interval
jeile pojav
ezanimzaz
netarnom
ri procesa
procesi:
olutanata.
eliposmatr
i zamjenju
etanja.
e se tur
rijabilan i t
orizontalno
rine.
Vidi se da
njem broja
vei broj
mpodacima
luaju,broj
nost bude
ije za dui
ognoze nad
e smanjila
rojaulaznih
parametara
omuoava
jskih zona,
trokova
a kada su
ve visokih
zagaujue
graninom
koja treba
U mnogim
aniregion,
uje nekim
rbulentnim
teko ga je
om pravcu
a
a
j
a
j
e
i
d
a
h
a
a
,
a
u
h
e
m
a
m
,
m
m
e
u

28
Bilans zagaujuih materija u zrak iz saobraaja na podruju sarajevske regije koja se
danas poklapa sa podrujem Kantona Sarajevo vren je u periodu od 1970. do 1986.
godineipredstavljenjetabelom4.4.1.
godina CO HC NO
X
Pb SO
2
a
1970. 4700 170 340 6 83 18
1978. 13120 469 949 19 175 36
1979. 12880 462 940 18 180 37
1986. 14270 520 1120 21 201 41
EmisijaizsaobraajanapodrujuSarajeva19701986.tona/godinje
Emisijazagaujuihmaterijaizsaobraajaza2004.godinuuovomomodeluraunatajeza
cijeliKantonSarajevonaosnovupretpostavljenihpreenihkilometarazasvakukategoriju
vozila i koeficienta emisije usvojene za prosjene uslove vonje na Kantonu. Prilikom
procjenjivanja veliine emisije zagaujuih materija pretpostavljeno je da teretna vozila
50% kilometara, preu van Kantona. Koeficienti emisije koji su koriteni rezultat su
zajednikog rada lanova CORINAIR radne grupe, prilikom ega su uzeti u obzir rezultati
obimnih studija uraenih u Njemakoj, Grkoj, Italiji, Holandiji i Velikoj Britaniji.
Koeficienti emisija mogu se podijeliti na dva tipa. Prvi je hot factor emission, koeficient
emisije koji se uzima kada je vozilo zagrijano do normalne radne temperature. Ovaj
koeficient emisije izraen je u funkciji starosti vozila, brzine i kapaciteta cilindra. Drugi je
tzv. coldstart factor emission, koji predstavlja koeficient emisije tokom zagrijavanja
vozila do normalne radne temperature. Prilikom raunanja emisije, uzimanjem u obzir
coldstart koeficienta emisije, rezultira dodatnom emisijom koja je posebno izraena u
uslovima gradske vonje. U principu, javlja se kod svih kategorija vozila. Za proraun
emisije zagaujuih materija iz saobraaja na podruju Kantona Sarajevo koriteni su
samo hot emission koeficienti emisija. Pri proraunu koeficienata emisije uzeto je da
50% putnikih vozila zadovoljava ECE 1504 standarde o izduvnim gasovima, tj. da su
proizvedenauperiodu19851992.,dokpreostalih50%zadovoljavastroenorme,euro1,
2 i 3. U tabelama 4.4.2. i 4.4.3. dati su koeficienti emisija CO i NO
X
u zavisnosti od brzine
vonje koji su koriteni prilikom procjene emisija. Pri procjeni emisije uzeto je da su
prosjenebrzinekretanjavozilanapodrujuitavogKantona30km/h.
godina 1971 197277 197880 198185 198592

km/h PRE
ECE
ECE15
00/01
ECE15
02
ECE15
03
ECE1504 Openloop Closedloop
10 65,873 54,393 47,656 56,316 32,084 7,349 2,150
20 42,565 32,119 27,390 25,828 17,075 5,658 1,562
30 32,970 23,601 19,811 20,913 11,806 4,372 1,149
40 27,505 18,966 15,743 16,752 9,087 3,492 0,910
50 23,898 14,920 13,172 13,345 7,417 3,019 0,846
60 21,304 14,380 9,220 10,692 5,640 2,950 0,956
70 19,333 14,480 8,200 8,793 4,952 3,288 1,241
80 17,773 15,220 7,700 7,648 4,496 4,032 1,700
90 16,502 16,600 7,720 7,257 4,273 5,181 2,334
100 15,520 18,620 8,260 7,620 4,283 6,736 3,143
110 16,640 21,280 9,320 8,737 4,525 8,697 4,126
120 17,760 24,580 10,900 10,608 5,000 11,064 5,284
KoeficientiemisijeCOzaputnikavozila
godina 1971 197277 197880 198185 198592

km/h PREECE ECE15
00/01
ECE1502 ECE1503 ECE1504 Open
loop
Closed
loop
10 1,573 1,573 1,645 1,424 1,621 0,425 0,230
20 1,778 1,778 1,667 1,572 1,774 0,782 0,212

29
30 1,975 1,975 1,729 1,736 1,941 0,991 0,207
40 2,164 2,164 1,831 1,917 2,122 1,139 0,214
50 2,345 2,345 1,973 2,116 2,319 1,254 0,233
60 2,518 2,518 2,155 2,336 2,530 1,348 0,264
70 2,683 2,683 2,377 2,580 2,757 1,427 0,307
80 2,840 2,840 2,639 2,848 2,998 1,496 0,362
90 2,989 2,989 2,941 3,144 3,253 1,556 0,430
100 3,130 3,130 3,283 3,472 3,524 1,611 0,510
110 3,263 3,263 3,665 3,833 3,809 1,660 0,602
120 3,388 3,388 4,087 4,232 4,110 1,705 0,706
KoeficientemisijeNO
X
zaputnikavozila
COg/km NOxg/km
Grad 2 1,6
Predgrae 0,8 1,2
Autoput
5
0,6 1,25
Koeficientiemisijezalahkadostavnavozila
COg/km NOxg/km
Grad 18,8 8,7
Predgrae 7,3 7,4
Autoput 4,2 6,0
Koeficijentiemisijezateretnavozila3,5do16tona
Koeficienti emisija koji su koriteni za teka vozila su validni samo za djelomino

natovarena vozila, pri emu se raunalo sa 50% natovarenosti. Pri istim uslovima vonje,
motor vozila radi pod razliitim optereenjem u zavisnosti da li se ukupna poveala ili
smanjila. Jasno je da to je masa vozila manja i optereenost motora je manja i obrnuto.
Kao posljedica toga mijenja se i emisija u skladu sa masom vozila. U sluaju potrebe za
raunanjem emisije za natovarenosti razliite od 50%, korekcija se vri preko sljedee
formule:
( ) [ ] 100 / 50 * 2 1 * ) ( + =
p i
l cf e l ec
gdjeje:
eclstvarnikoeficientemisijeizraenug/km
ekoeficientemisijeizraenug/kmizraunatzanatovarenostod50%
l
p
faktor natovarenosti izraen u procentima maksimalnog tovara. npr., l
p
0 znai
praznovozilo,dokl
p
100predstavljamaksimalnonatovarenovozilo
cf
i
korekcionifaktornatovarenostizapolutanti,npr.zaCOcf0,21.
U tabeli 4.4.6. su date procjenjene vrijednosti emisije zagaujuih materija od cestovnih

motornih vozila na podruju Kantona Sarajevo u 2004. godini koritenjem modela
procjeneemisijeodcestovnogsaobraajazaKantonSarajevo.
Naziv
polutanta
CO NO
X
SO
2
PM
Emisijat/a 9718 1928 58 280
EmisijezagaujuihmaterijaizsaobraajauKantonuSarajevoza2004.godinu

5
Nijeuzimatuobzirprilikommodeliranjaemisije

30
ImajuuuviduvrijednostikojesudateuuzkoritenjeprosjenogmodelaemisijeCopert
III kao i analiziranog modela za Kanton Sarajevo moe se konstatovati velika
korelativnostuiznaenimvrijednostimaemisijapojedinihzagaujuihmaterija.
Poredei emisije iz saobraaja procjenjene za 2004. godinu sa emisijama u periodu od

19701986.vidisedaje:
emisija CO, i pored poveanja intenziteta saobraaja, za oko 35% manja u odnosu na
emisijuiz1986.godine,dokje
emisijaNO
X
jedinjenjapoveanazaoko70%uodnosuna1986.godinu.
Ovakvo stanje se moe objasniti injenicom da su u periodu od 1986. godine koeficienti

emisijeCOizmotornihvozilaznatnosmanjeni,zarazlikuodkoeficienataemisijeNO
X
koja
su smanjena, ali ne u tolikoj mjeri kao koeficienti emisije CO. Emisija SO
2
je smanjena u
odnosu na emisiju iz 1986. godine za oko tri puta to je posljedica manjeg sadraja
sumporaugorivu.
8.12. Prognoziranje koncentracija zagaujuih materija du saobraajnica na podruju

KantonaSarajevo
Mjerenja zagaenosti zraka polutantima CO, NO

X
i CH na saobraajnicama u Sarajevu
vrena su u 1980. godini metodom uzimanja uzoraka zraka u posebne kese i naknadnom
labaratorijskom analizom sadraja uzoraka u kesama. Mjerenja koncentracija CO u toku
1982. godine su izvrena sa daljnjim poboljanjem tehnike mjerenja sa prenosnim
analizatorima. Mjerenja koncentracija CO i NO
X
su sprovedena za sezone proljee, ljeto i
jesenitonasljedeimmjernimmjestima:
uliciMaralaTita,
uliciZmajaodBosne,
uliciVilsonovoetalite,
uliciSkenderija,
uliciBolnikai
uliciumurija.
Poredovihzagaujuihmaterijavrenasuimjerenjatemperature,atmosferskogpritiska,
vlanosti zraka, brzine i smjera vjetra, kao i brojanje putnikih i teretnih automobila u
intervalu uzorkovanja. Ispitivanja zagaenosti zraka od CO sprovedena na
saobraajnicama u Sarajevu u periodu od 19801983., iziskivala su i potrebu odreivanja
reprezentativnog mjernog mjesta. Sva uzorkovanja zraka za analizu sadraja CO su
sprovedena na udaljenosti od 1,5 m od ivice kolovoza i iznad tla na visini od 1,5 m.
Navedenamjerenjeprikazansuutabeli4.5.1.
Udaljenostodivicekolovozam
Period
uzorkovanja
1,5 3 4,5
12:0512:32 4,16 3,54 3,00
12:4013:10 5,20 3,63 3,22
13:2013:50 4,23 2,32
14:0014:30 4,23 2,28
14:4015.10 5,95 3,14
15:1515:47 6,43 5,13

31
VrijednostikoncentracijaCOizmjerenenarazliitimudaljenostimaodkolovozamg/m
3
uuliciMaralaTita
Iztabele4.5.1sevididasukoncentracijeCOizmjerenenaudaljenostiod4,5mprosjeno
nie za 35% od vrijednosti izmjerenih na udaljenosti od 1,5 m od ivice kolovoza. S
obzirom da ulica Marala Tita predstavlja ulicu tipa polukanjon, ovakva raspodjela
koncentracija vai samo za taj tip. U ulicama tipa kanjon gradijent koncentracije je neto
manji.Ovajrezultatjeznaajanzaplaniranjekvalitetazrakauprojektimaizgradnjenovih
saobraajnica uz rjeavanje veliine zatitnih zona i udaljenosti pjeakih staza. Na
dijagramu 4.5.1 je data kumulativna raspodjela vrijednosti izmjerenih koncentracija CO i
NO
X
u ulicama Marala Tita i Zmaja od Bosne koja je dobijena na osnovu provedenih
mjerenjau1981.godine.
FunkcijeraspodjelekoncentracijaCOuulicamaMaralaTitaiZmajaodBosneu1981.
godini
Prognoziranje koncentracija zagaujuih materija du saobraajnica u Kantonu Sarajevo

zastrukturuvozilaiz2004.godinevrenojenadvanaina:
na osnovu mjerenja njihove koncentracija koje je vrio IPES Institut za procesnu
tehniku i energetiku u periodu 19811983. godina. Na taj nain je izbjegnuta greka
kojabinastalamodeliranjembrzinevjetra,atmosferskeklasestabilnostiitemperature
okolnog zraka. Koeficienti emisija zagaujuih materija su preraunati za uslove iz
2004.godine,uzimajuiuobzirstrukturuvozilakojajedobijenanaosnovubrojanja.
Koritenjem matematskog modela CALINE 4 Californian Line Source Dispersion
Model koji je prethodno kalibriran na osnovu mjerenja koncentracije, podacima o
saobraajuimeteorolokimuslovimakojisuvladaliprilikommjerenja1981.godine.

32
Modelprognoziranjazagaenostizrakaodsaobraaja
Prognoziranje koncentracije zagaujuih materija vreno je za ulice Marala Tita i Zmaja

odBosne,sobziromdasutodvijesaobraajemnajoptereenijeuliceuKantonuSarajevo.
Prosjeni godinji dnevni saobraaj u 2004. godini za ove ulice predstavljen je u tabeli
4.5.2,priemujezaulicuZmajaodBosneuzetuobzirprotokvozilauobasmjera.
2004.godina MaralaTita ZmajaodBosne

PGDS 37015 74305
Prosjenidnevnigodinjisaobraaj
Rezultatimjerenjazagaenostizrakaodsaobraajazaperiod19811983.preslikanisuza
stanje saobraaja u 2004. godini tako to je izvreno preraunavanje koeficienta emisije
vozila na osnovu raspoloivih podataka o njihovoj starosti. Prilikom izraunavanja
koeficientaemisijevozilasupodijeljenanadvijekategorije:
putnikavozila,priemujepretpostavljenodasusvasabenzinskimmotoromi
teka vozila mase od 3,5 tona do 16 tona, pri emu je pretpostavljeno da su sva sa
dizelskimmotorom.
S obzirom da postoji razlika u koeficientima emisija putnikih i teretnih vozila izraunata

jesrednjavrijednostkoeficijenatanasljedeinain:
vozila teka za emisije . koef
vozila . br ukupan
vozila tekih . br
vozila . putn za emisije . koef
vozila . br ukupan
vozila . putn . br
+

PriproraunukoeficienataemisijeuzetojenaosnovustarosnestrukturevozilauKantonu
Sarajevoda60%putnikihvozilazadovoljavaECE1504standardeoizduvnimgasovima,
tj.dasuproizvedenauperiodu19851992.,dokpreostalih40%zadovoljavastroenorme,
euro 1, 2 i3. Na osnovu izmjerenih koncentracija 1981.godine, koeficienta emisije koji je
raunat za strukturu vozila iz 1981. godine i koeficienta emisije koji je izraunat za
dananje uslove izraunata je koncentracija zagaujuih materija na odstojanju 1,5 m od
ivice saobraajnice. Na dijagramima 4.5.2 i 4.5.2. je data kumulativna raspodjela
vrijednostiprognoziranihkoncentracijaCOiNOXuulicamaMaralaTitaiZmajaodBosne
u 2004. godini. U cilju razvoja modela prognoziranja kvaliteta zraka u okolini
saobraajnica razraen je model CALINE razvijen od strane California Department of
Transportation. Pod pretpostavkom poznate topografije terena, veliina emisije od
saobraaja kao i osnovnih meteorolokih podataka brzina vjetra i njegov pravac,
modelom se mogu dosta pouzdano predvidjeti prizemne koncentracije zagaujuih
materijazareceptoreudaljenedo50modsaobraajnice. Dionica saobraajnice koja
se razmatra, dijeli se na elemente za koje se uzraunava inkrement koncentracije, te se
nakon integrisanja du itave dionice dobiva vrijednost koncentracije za tu dionicu u

Uticaj tereta kod
tekih vozila
Koeficient
emisije
Faktor uticaja
gradijenta puta
Emisija
Atmosferski
uslovi
raznoenja
Prostorni
uslovi
raznoenja
Zagaenost
Kalibracija Statistika
obrada
Odreivanje
koncentracije mjerenjem
Broj vozila po
kategoriji
Starost vozila
Prosjena
brzina vozila

33
odnosu na pojedini receptor ija se udaljenost mjeri normalno u odnosu na osu
saobraajnice. Prvi element dionice se formira kao kvadrat sa stranama jednakim irini
saobraajnice.Duinesljedeihelemenatasepoveavajupoeksponencijalnomzakonu:
ELW*BASE
NE1
gdjeje:
ELduinaelementa,
Wirinaputa,
NEbrojelementai
BASE faktor ije se vrijednosti kreu od 1,1 do 4,0 zavisno od pravca vektora vjetra u
odnosunaosuputa.
Naovajnainelementidaljeodreceptorapostajuvei.Ucentrusvakogelementapostavlja
se lokalni xy koordinatni sistem ija se jedna osa poklapa sa pravcem vjetra. Svaki
elemenatjemodelirankaoekvivalentnikonanilinijskiizvorEFLSkojijepostavljendu
koordinatne ose normalne na pravac vjetra, jer se pretpostavlja da se sva emisija unutar
jednog elementa odvija du tog linijskog izvora. Dalje, pretpostavlja se da se disperzija
emisije nizvodno od elemenata odvija po Gaussovoj jednaini. Da bi se emisija unutar
jednog elementa rasporedila na podjednak nain, svaki elemenat je podijeljen na pet
subelemenata.Veliinailokacijasubelemenatajefunkcijaveliineelemenataiuglavjetra.
Jaina izvora za segmente EFLS je modelirana kao step funkcija ija vrijednost zavisi od
emisije unutar subelemenata. Veliina emisije po jedinici povrine elementa se smatra
uniformnom da bi se mogla izraunati ta stepfunkcija. Koncentracija na mjestu
prijemnika, koja potie od beskonano malog segmenta konanog linijskog izvora dy,
raunasepremasljedeojformuli:
( )

=
2
Z
2
Z
2
y
3
Z y
2
) H z (
exp
2
H z
exp
2
y
exp
U 2
qdy
dC

gdjeje:
dCpriratajkoncentracije,
qjainalinijskogizvora,
Ubrzinavjetra,
Hvisinaizvorai
Z y
, parametrihorizontalneivertikalnedisperzije.
y,zhorizontalnaivertikalnakoordinata
Caline 4 tretira podruje neposredno iznad saobraajnice kao zonu uniformne emisije i
turbulencije. Ovo podruje je oznaeno kao zona mijeanja i definisano je kao podruje
iznadsaobraajnihtrakaplustrimetranasvakojstrani.Unutarovezonepretpostavljase
da su mehanika turbulencija, nastala kretanjem automobila i termika turbulencija
nastala usljed vrelih ispusnih gasova, dominantni mehanizmi disperzije. Iskustvo
potvruje da je ovo opravdana pretpostavka osim u sluaju najnestabilnijih atmosferskih
uslova. Emisija iz vozila se emituje i brzo disperzuje unutar staze svakog vozila. Dalja
disperzija se javlja usljed turbulencije prouzrokovane prolaskom ostalih vozila. Poto
motorna vozila generiu emisiju u neposrednoj blizini tla, te kako je tanost modela
najvea za neutralne i stabilne atmosferske uslove, razumno je modelirati poetnu
vertikalnu disperziju kao funkciju turbulencije unutar zone mijeanja. Analize objavljene
od strane Stanford Research Institute i General Motors pokazala su da je poetna
vertikalna disperzija neosjetljiva na promjenu broja vozila u rasponu od 4000 8000
vozila/sat i na promjenu brzine kretanja u rasponu 50 90 km/h. Ovo se objanjava
suprotnim efektima brzine odvijanja i gustine saobraaja. U sluaju veeg broja vozila u

34
saobraaju, poveava se termalna turbulencija, ali se smanjuje brzina kretanja vozila to
ujedno znai i smanjenje mehanike turbulencije. Za proraun koncentracija za odreenu
saobraajnicupotrebnojeobezbjeditiulaznepodatkekojiseodnosenageometrijuterena,
intenzitet saobraaja i meteoroloke uslove. Pretpostavljeno je da se ventilacija ulica
MaralaTitaiZmajaodBosnezbognjihovogpoloajauglavnomvridusamihulica.
Izloeni model raznoenja zagaujuih materija iz saobraaja testiran je za situacije na

dvije saobraajnice u gradu za koje je vreno mjerenje u periodu 19811983. godina.
Uzimajui podatke o koeficientima emisije iz motornih vozila, te uslove odvijanja
saobraaja u tom periodu, model je pokazao relativno visok stepen slaganja izraunatih
koncentracija sa izmjerenim. S obzirom da postoji visok stepen slaganja rezultata
modelovanja rasprostiranja zagaujuih materija iz saobraaja u 2004. godini u Kantonu
Sarajevo, dobijenih primjenom prethodno objanjenih modela ovdje se daju rezultati
dobiveniusrednjavanjemodgovarajuihrezultataovadvamodela.
FunkcijeraspodjelekoncentracijaCOnanivousaobraajniceuulicamaMaralaTitai
ZmajaodBosneu2004.godini
GVZd
10 20 30 40 50 60 70 80 90 95 98 99 99,8 99,9 99,99
3
2
100
8
6
5
4
3
2
10
8
6
5
4
3
2
1
Ulica Marala Tita

Ulica Zmaja od Bosne

GVZ
udio vrijednosti manjih od VZ (%)
v
r
ij
e
d
n
o
s
t
i

z
a
g
a
e
n
o
s
t
i

V
Z

(
m
g
/
m
3
)

GVZk
10 20 30 40 50 60 70 80 90 95 98 99 99,8 99,9 99,99
3

2

1000

8

6
5

4

3

2

100

8

6
5

4

3

2

10
Ulica Marala Tita

Ulica Zmaja od Bosne

GVZ
udio vrijednosti manjih od VZ (%)
v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

z
a
g
a
e
n
o
s
t
i

V
Z

(
u
g
/
m
3
)

GVZk
GVZd

35
FunkcijeraspodjelekoncentracijaNO
2
nanivousaobraajniceuulicamaMaralaTitai
ZmajaodBosneu2004.godini
Na dijagramima 4.5.4 i 4.5.5. date su zavisnosti koncentracija CO i NO

2
u zavisnosti od
brojavozilazauliceMaralaTitaiZmajaodBosne.
ZavisnostkoncentracijeCOodbrojavozilauulicamaMaralaTitai
ZmajaodBosnezausloveiz2004.godine
ZavisnostkoncentracijeNO
2
odbrojavozilauulicamaMaralaTitai
ZmajaodBosnezausloveiz2004.godine
VrednovanjekvalitetazrakanijemoguebezuporeenjanaenogstanjasaGVZom,tj.sa
normamakvalitetazraka.DabiseizmjerenekoncentracijemogleuporeivatisaGVZbitno
jedasurezultatimjerenjaizraeninaistinainkaoiGVZidaseodnosenaistorazdoblje
usrednjavanja, tj. da se uporeuju istovrsni podaci. Godinja srednja vrijednost ne zavisi
od trajanja sakupljanja pojedinog uzorka, pa je u pravilu identina za poluasovne i 24
satneuzorkeiliuzorkenekogdrugogtrajanja.Akoseuporeujunpr.vrijednostiodkojihje
98% rezultata manje, onda je bitno da se uporeuju rezultati jednakog trajanja
uzorkovanja kao to je definisana GVZk. Smatra se da vrijednosti kvaliteta zraka VZ
zadovoljavaju granine vrijednosti kvaliteta zraka, ukoliko obje vrijednosti i godinji
prosjek i statistiki parametar koji predstavlja visoke koncentracije zadovoljavaju
postavljene granice. Ukoliko godinji prosjek premauje postavljene granice, uzrok
prekomjerne emisije je najee postrojenje koje radi i zagauje cijelu godinu. Ukoliko
statistiki parametar koji predstavlja visokekoncentracije premauje postavljene granice,
uzroci su sezonski izvori emisije npr. grijanje zimi, kao i pojava nepovoljnih

8
6
4
2
10
K
o
n
c
.

C
O

m
g
/
m
3

6000 5000 4000 3000 2000 1000
GVZ
Broj vozila na sat
Marala Tita

Zmaja od Bosne

110
100
80
60
40
20
K
o
n
c
.

N
O
2

(
u
g
/
m
3
)

6000 5000 4000 3000 2000 1000
GVZ
Broj vozila na sat
Marala Tita

Zmaja od Bosne

36
meteorolokih uslova koji se mogu pojaviti u periodimaod 3 do 5 uzastopnih dana. Da bi
se odredilo potrebno poboljanje kvaliteta zraka izrauna se postotak od npr C
98
koji ini
razlike C
98
i GVZk. Ovaj postotak slui kao smjernica za odreivanje opsega sanacionog
programa kao i za planiranje prostora. Gledano na iznaene vrijednosti u prognoziranom
modeluzanajoptereenijeuliceuKantonuSarajevomoesekonstatovatisljedee:
CO:SadijagramakumulativneraspodjelekoncentracijaCOza2004.godinividisedau
uliciMaralaTitanisuprekoraeneGVZ,zarazlikuoduliceZmajaodBosneukojojje
koncentracija CO za oko 30% iznad GVZa. Ovo se objanjava injenicim da je
intenzitetsaobraajauuliciZmajaodBosnezaokodvaputaveinegouuliciMarala
Tita.
NO
2
:SadijagramakumulativneraspodjelekoncentracijaNO
2
za2004.godinividiseda
suprosjenekoncentracijeNO
2
uulicamaMaralaTitaiZmajaodBosneokodvaputa
veeodGVZa,doksukoncentracijeuoblastivisokihpercentilanetoiznadGVZa.
8.13. Udio emisija iz cestovnog saobraaja u ukupnim emisijama na podruju Kantona

Sarajevo
Katastaremisijezagaujuihmaterijakaopolaznaosnovazaupravljanjekvalitetomzraka
ipoduzimanjemjerazasaniranjestanjaprekomjernezagaenostizraka,raenjeprviput
za grad Sarajevo tokom 1974. godine. Slijedei katastri raeni za sezone 1978/79.,
1980/81., 1983/4. i 1985/86. obezbjedili su kontinuirano praenje emisija, a s tim i
mogunostanalizeuticajarazvojagradaipoduzetihmjeradasezagaivanjezrakasmanji.
Uperioduod1986godinedo2004.godinenisubiliraeniodgovarajuikatastriemisija.U
tabeli 4.6.1 su date procijenjene emisije zagaujuih materija za podruje Kantona
Sarajevou2002.godini.Spravomsemoepretpostavitidaseovaemisijaumeuvremenu
nijeznaajnopromijenila.
polutant NOx SO
2
Emisijat/a 2300 620
EmisijezagaujuihmaterijauKantonuSarajevou2002.godini

Uporeujui emisije iz stacionarnih izvora sa emisijama iz motornih vozila, koje su
izraunateza2004.godinumoesezakljuiti:
emisijaSO
2
izmotornihvozilainioko10%ukupneemisijei
uemisijamaNO
X
saobraajuestvujesaoko80%.
9.7.Vrsteisastojciizduvnihgasovaaviona
Prilikomeksploatacijeavionanivoemisijaraznihkomponentiizduvnihgasovasemijenja.
Avionikadasunazemlji,prirulanjuipraznomhodu,imajunajveuemisijuugljendioksida
CO
2
iugljenoksidaCOiniskuemisijuazotnihoksidaNOx.Kadajeavionupolijetanju
emisijaazotnihoksidaNO
x
poveavazaoko15hiljadaprocenata.Topoveanjeprilikom
krstarenja iznosi oko 10 hiljada procenata. Prilikom krstarenja avioni najvie zagauju
zrak u gornjim slojevima troposfere i u donjim slojevima stratosfere jer se u toj fazi leta
potroi oko 70 procenata ukupno potroenog goriva dok se u ostalim fazama, rulanje,
polijetanje,sputanjeiponiranjeavionapotroiprosjeno30%goriva.Oneiivaizraka
povezani sa emisijama avionskih motora, primarnim produktom se smatraju ugljini
dioksid CO
2
i vodena para H
2
O dok se pod sekundarnim produktom smatraju duini
oksidi NOx, ugljikovodici CH, ugljenmonoksid CO i supmoroksidi SO
2
. Pri raznim
fazama leta aviona emisija raznih komponenata ispunih gasova se mijenja. Kao to je

37
navedenoavionnazemljiprirulanjuipraznomhoduimavisokuemisijuCOiHCtenisku
emisiju NOx. U tabeli 5.1.1. prikazane su prosjene emisije tenih sastojaka u ispunim
gasovimaavionskogmotoraprirazliitimfazamaleta.
Reim rada
motora
Faktor
optereenja
motora
Prosjeno
traj.faza
min
Koncentracijakomponenataispunoggasa
CO
kg/hkg/faza
HC
kg/hkg/faza
NOx
kg/hkg/faza
Ruenje i
prazanhod
0.007 15 46.72 11.7 38.1 9.52 0.45 0.11
Polijetenje 1.00 0.7 4.54 0.05 5.44 0.06 67.1 0.81
Penjanje 0.85 2.2 5.54 1.68 5.89 2.18 42.64 15.7
Sputanje 0.30 4.0 13.15 0.88 5.44 0.36 9.07 0.61
Slijetanje 0.70 7.0 4.54 0.53 5.89 0.7 42.6 5.12
Ukupno 29 14.82 12.82 23.22
Krstarenje 4.54 5.6 45.2
Prosjenevrijednostiemisijetenihsastojakauispunimgasovimaavionskogmotorapri
razliitimfazamaleta
9.8.Ulaznipodacizaprosjeanmodelemisijezagaujuihmaterijaodaviosaobraaja
Kompleks Meunarodnog aerodroma Sarajevo ima povrinu od 121,6 ha, gdje su

smjeteni:pistaukupneduine2.600m,rulniceiizlazi:A,B,C,iD,platformasa6stajanki,
objekt putnikog terminala, objekt kargo terminala, parking, skladite avionskog goriva i
ostali objekti odravanja, elektro postrojenje, administrativni, itd. i prema ICAO
Meunarodni aerodrom Sarajevo je u kategoriji 4D. Ukupna duina Polijetno slijetne
staze je 2600 m, raspoloiva duina staze za polijetanje je 2500 m, odnosno staze za
slijetanje je 2100 m. Prema saobraajnoj statistici za 2004. godinu Meunarodni
aerodrom Sarajevo je imao direktnu avio vezu u redovnom saobraaju sa dvanaest
gradova kao i sa jo pet gradova u arter letovima i letovim koji su obavljeni u okviru
misijeEU.Ostvarenisaobraaju2004.godinijeoko374000putnika,1700trobesaoko
4888 aviooperacija slijetanja i polijetanja. Zrani saobraaj, uz broj registrovanih
motornih vozila, na podruju Kantona Sarajevo je zabiljeio najvei rast u poslijeratnom
periodu.
Pripolijetanjuavionanajviesezagaujezrak

38
Prosjean broj dnevnih polijetanja i slijetanja na Meunarodnom aerodromu Sarajevu u
2004. godini iznosio je oko 14 dok je godinji prosjek iznosio oko 4888 polijetenja
slijetanja. Prosjeno trajanje pojednih faza aviona na Meunarodnom Aerodromu
Sarajevojesljedee:
rulanjeiprazanhod48minzavisiodintezitetasaobraaja,
polijetanje2minzaveeavionei12minzaveeavionei12minzaavione
generalneavijacijeG/A,
penjanjeuterminalnojzoniaerodroma610minzavisnoodtipaaviona,
sniavanje5minuzoniaerodroma,
slijetanje712minzavisnoodkategorijeaviona.
Vrste motora aviona koji operiraju na Meunarodnom aerodromu Sarajevo su: klipni,
turbomlazniimlazniJet.TrenutnonaprostorimaBiHnemamonacionalnogprijevoznika
izdomenaaviosaobraaja.NaprostorimaKantonaSarajevoegzistiraaviokompanijakoja
je vlasnitvo FBiH i koja u 2005 godini planira da vri prijevoz sa dva iznajmljena aviona.
Prema tome, obim saobraaja na meunarodnom aerodromu Sarajevo je vezan za strane
aviokompanijekojeoperirajunasarajevskomaerodromu.
9.9.Izlaznevrijednostizaprosjeanmodelemisijezagaujuihmaterijaodaviosaobraaja
Akoseurazmatranjuemisijetetnihkompenentaispunihgasovaavionskihmotorauzmu
prosjene vrijednosti prema navedenim operacijama u i oko prostoru Meunarodnog
Aerodroma Sarajevo moe se nai prosjene vrijednosti emisije CO, HC i NOx, za
evidentiranibrojaviooperacijautoku2004.godine.Uizraunavanjeprosjenihvrijednosti
emisije u zoni aerodroma uzet je u obzir da je ukupna vrijednost trajanja operacija
polijetanja,slijetanje,prilazirulanjeiznosioko30min.
Vrijednost emisije ugljenmonoksidaCO izraunat je na osnovu koritenja prosjenog

modelaemisijeiznosioko:
) t ( 22 . 36
1000 2
4888 82 . 14
1000
N f
V
PS CO
CO
=
VrijednostemisijeugljikovodikaHCizraunatjenaosnovukoritenjaprosjenogmodela
emisijeiznosioko:
) t ( 33 . 31
1000 2
4888 82 . 12
1000
N f
V
PS HC
HC
=
Vrijednost emisije azotnogoksida NOx izraunat je na osnovu koritenja prosjenog

modelaemisijeiznosioko:
) t ( 7 . 56
1000 2
4888 22 . 23
1000
N f
V
PS NOx
NOx
=
Utabeli5.3.prikazanesuprosjenevrijednostinavedenihpolutanatakojesuproistekleiz
zrakoplovnogsaobraajanapodrujuKantonaSarajevo.
Vrstaemisije CO HC NOx
Ukupnotona 36.22 31.33 56.7
Prosjenevrijednostiemisijezagaujuihmaterijazrakoplovnogsaobraajanapodruju
KantonaSarajevo

39
Imajui u vidu vrijednosti emisije pojedinih zagaujuih materija koje su nastale iz
avionskog saobraaja na podruju Kantona Sarajevo kao i vrijednosti emisije cestovnog
saobraaja moe se konstatovati, da je udio avio saobraaja u ukupnom udjelu emisije
tetnih gasova oko 3 5 %. na Kantonu Sarajevo. Neophodno je naglasiti da progresivni
razvoj Meunarodnog aerodroma Sarajevo, odnosno poveanje broja operacija
podrazumijeva direktno poveanje emisije gasova u i oko prostora Meunarodnog
aerodromaSarajevo.
10.1.eljeznikaprijevoznasredstvaizagaenjezraka
Pored pozitivnog, pa ak i presudnog, uticaja transporta, na drutvenoekonomski razvoj

drutva, meusobni odnos transportnog sistema i ovjekove okoline podrazumijeva
njegovnegativanuticajnaokruenje.Uticajtransportanaovjekovuokolinu,pokazuje,da
postoji bitna razlika uticaja na okolinu, onih koji nastaju izgradnjom transportne
infrastruktureionihkojinastajuprilikomkoritenjasredstavatransporta.Meutim,pored
toga to se za izgradnju i odravanje infrastrukture, za razne grane transporta, razliitim
obuhvatom naruavaju prirodni resursi, izgradnja infrastrukture pretpostavlja koritenje
razliitevrstetransportnihsredstava.Nepovoljniuticajitransportnogsistemanaovjekai
okolinumoguseogledati,prijesvegana:
zauzimanjepovrineiprostora,
zagaivanjezraka,vode,tlaidrugihstrukturaovjekoveokoline,
bukaivibracije,i
vizuelnadegradacijuprostora.
Sve ove, kao i druge negativne uticaje, ne treba posmatrati izolovano jer meu njima
postoji visok stepen meuzavisnosti i istovremeno su multiplikatori drugih negativnih
uticaja na okolinu. Zauzimanje povrine i prostora od strane transportne infrastrukture,
znabitivrloestoneracionalnoiliaknepotrebno,dokvibracije,buka,zagaivanjezraka,
vode i ostali negativni efekti utiu na zdravlje ovjeka i stepen opeg standarda. Kod
vrednovanja investicija u novu eljezniku infrastrukturu, bitni elementi su: smanjenje
saobraajnih nezgoda, smanjenje teta na lokalnom okruenju i smanjenje atmosferske
zagaenosti. Meunarodne finansijske institucije, ukljuujui Svjetsku banku, Evropsku
bankuzaobnovuirazvojiEvropskuinvesticionubanku,nedajupodrkuprojektimakoji
nemajuuraenustudijuouticajuprojektanaokoli.
10.2.Podacizaprosjeanmodelemisijezagaujuihmaterijaodeljeznikogsaobraajana
KantonuSarajevo
eljezniku mreu u BiH ini 1.041 km pruga, od ega je u RS 425 km a u FBiH 616
km. Od toga je 87 km dupli kolosijek a elektrificirano je 776 km. Dva su osnovna
pruna pravca: pruga amac Sarajevo apljina Luka Ploe koja se protee u pravcu
sjever jug, te pruge koje se proteu u pravcu zapad istok: Bosanski Novi/Novi Grad
DobojTuzlaZvornik.PrugaBosanskiNovi/NoviGradBihaMartinBroddiojepruge
napravcusjeverjug,kojapovezujecentralnuisjevernuHrvatskuisjeverozapadnuBosnu
salukomSplit.KrozistonidioBiH,uduiniod14km,prolaziprugaBeogradBar.
eljeznice Federacije BiH su u 2003. godini ostvarile 258 miliona redukovanih tkm,
prevezenoje4,658milionatrobesaostvarenih210.1milionaNTkm,dokjeprevezeno
233 hiljade putnika i ostvareno 18,8 miliona Pkm. Prema planu poslovanja eljeznice

40
FBiH za 2004. godinu i za petogodinje razdoblje 2004.2008. bi trebale stalno
poveavati broj prevezenih putnika i to sa 360.000 u 2004. na 746.000 u 2008. godini.
Istodobnobiiprijevozrobatrebaoporastisa5,019.000na7,463.000tona.Ostvarenjetih
ciljevapremausvojenomplanupotrebnojeizvritinabavkunovihelektromotornihvozila,
kojihbiu2008.bilodevet,kaoielektrinihplanirano25do2008.idizelskihlokomotiva
planirano15.
Na podruju Kantona Sarajevo se nalazi 12 eljeznikih stanica, kao i pruge: Sarajevo

apljina, SarajevoTunel Ivan, duina 39,42 km, SarajevoBosanski amac Sarajevo
Visoko Ljeevo, duina 29,010 km, PodlugoviDrokovac Podlugoviupa duina
1,664 km, Sarajevo teretna Rajlovac teretna, duina 5,579 km, i Rajlovac put, Rasput,
Miljacka,duina3.162km.SveprugesukategorijeD4.Ostvarenisaobraaju2003.godini
je 111.000 putnika i 420.000 t robe. Uoljivo je veliko smanjenje obima transportnog
radaposlijerataiuprevozurobaiuprevozuputnikauporeenjusaprijeratnimobimom
rada,aliipaksatendencijomrasta.
KakosuprilazneeljeznikeprugeuKantonSarajevoeleketrificiranetoseusaobraanjui
transportu roba i putnika koriste se lokomotive sa elektrinim pogonom, to je u pogledu
emisijetetnihgasovanjihovoueeuoneienjuzrakaneuestvuje.Onotojeuovom
dijelu obraeno je vozni park Direkcije Sarajevo koja ima u svom sastavu odreeni broj
lokomotiva sa dizel vuom. Na podruju Kantona Sarajevo nalazi se Direkcija Sarajevo
FBiHkojausvomsastavuimasljedeivoznipark:
10dizellokomotivai
9dizelmanevarskihlokomotiva.
OsnovnekarakteristikenavedenogvoznogparkaDirekcijeSarajevosusljedee:
oznaka7333lokomotive
oznaka66110lokomotiva
Od navedenih lokomotiva za manevrisanje, 7 lokomotiva je ispod 550 KW dok su 2

lokomotiveispod1000KW,ostalelokomotivenjih10jeiznad1000KWsnage.
10.3.Vrijednostiemisijezagaujuihmaterijaodeljeznikogsaobraaja
Imajui u vidu broj i sastav voznog parka Direkcije FBiH Sarajevo koja je Operator
poslovausarajevskomvoru,odnosnonapodrujuKantonaSarajevoizvrenjeproraun
emisije od eljeznikog saobraaja na podruju Kantona Sarajevo. Rezultati izlaznih
vrijednosti emisije zagaenja zraka od eljeznikog saobraaja u Kantonu Sarajevo za
2004.godinuuzkoritenjeCopertIIIapredstavljenisuutabeli6.3.
Vrstaemisije Vrijednostt/a
CO
2
280
NOx 9
FC 4
Vrijednostiemisijezagaenjazrakaodeljeznikogsaobraaja
uKantonuSarajevo

41
Imaju
cestovn
eljezn
upored
udioe
10.0.M
10.1.St
Evrops
dijelu
uzroko
standa
ciklus
Alder,1
Openi
Za vri
proizvo
potom
funkcij
je u slu
ali se
vozilo
gravita
testira
energij
bitisel
oprem
i u vidu v
nog i avion
nikogsaob
divih emisi
eljeznikog
METODOLO
tandardizir
skazajedni
i drugih z
ovanja, ana
ardimarazl
vonje, sm
1986.toj
ito,voziloje
ijeme testa
ode uzorak
analiziran
jauzorkak
uaju ukup
moe zna
pravi man
aciona sila
nje ili tak
ju a spojen
lektiranata
ljen sa sis
vrijednosti
nskog saob
braajamo
je tetnih z
gsaobraaja
GIJAMJERE
raniEvrops
icajeusvoj
zemalja. V
alize podat
liitihzema
mjesa goriv
jeprikazan
epostavljen
a, isputen
k razblaen
ni. Ukupna
koncentraci
pnog toka r
ajno razlik
nevar ono j
i inercija
kozvani din
n je na cilin
akodadop
stemom za
i emisije p
braaja na p
esekonst
zagaujui
aoko0.004
ENJAUNUT
skimetod
ilareferen
ozilo je te
taka i pror
alja;samo
va, nain k
nonaslici3
IzvorP
nonadinam
ni gasovi
nog zraka.
masa svak
ijerazblae
razblaenog
kovati od d
je podlon
koje uzro
namometri
ndre. Predh
utadaine
a mjerenje
pojedinih z
podruju K
tatovati,da
h materija
46%oosta
TRANJIHE
skimetodp
estirano na
auna mas
tosu uslo
kalibracije,
3.1.
SA,1988;A
em
metrinom
pomjean
Predhodn
kog zagaiv
enoggasai
g gasa toko
drave do
o razliitim
okuju otpo
ni stol je
hodno su p
ercijavozil
brzine ko
zagaujui
Kantona Sa
ajeudioavi
oko 3 5
alidiootpa
EMISIJA
podnazivo
a dinametr
se je identi
oviprimjen
, karakteri
Adler,1986
masistema
mstolukoje
i sa doda
i i razbla
vaa koja j
ikoncentra
om testa. M
drave. 3.
m silama o
or kretanja
e opremlje
povezani sa
abudesim
ji registrir
h materija
arajevo kao
iosaobraa
% na Kan
adanacesto
omCSVk
rinom sto
ian onom
nespecifin
stike opre
6
aispitivanja
esimuliras
atnom koli
eni gasovi
je isputen
acijerazbla
Metod von
.1.1. Dinam
otpor kotr
. Za simuli
n sa siste
a zamajcem
mulirana.Di
ra, pored d
a koje su
o i vrijedno
ajauukupn
ntonu Saraj
ovnisaobra
kojisekoris
olu. Osnov
m koji je pr
nizasvaki
eme i td.
jaianalizaz
tvarneuslo
iinom is
su homog
na za vrijem
aenogzrak
nje je stand
mometrini
ljanja, aero
iranje otpo
mom koji
m iz kojeg m
inamometr
drugih par
nastale iz
osti emisije
nomudjelu
evo dok je
aaj.
stiuveem
vni princip
rouavan u
standard
PSA,1988;
zagaivaa
ovevonje.
stog zraka
genizirani i
me testa je
ka,kaoto
dardizovan,
stol Kada
odinamika,
ora stol za
absorbuje
masa moe
rinistolje
rametara, i
z
e
u
e
m
p
u
a
.
a
i
e
o
,
a
,
a
e
e
e
i

42
udaljenost preenog puta za vrijeme testa.3.1.2. Princip raznovrsnosti sistema
razblaivanja Da bi dobili uzorak konstantne mase, promjenljive koliine isputenih
gasova su uzrokovane i pomjeane sa odreenom koliinom filtriranog zraka. Procenat
smjese je smjeten u Teflon vreama i poslije analiziran. Postoje razliiti sistemi
uzrokovanjakojimogubitikoritenizadizelvozilaivozilasabenzinmotorima:Raznovrsni
sistem razblaivanja opremljen je sa PDP CVS
2
. Ukupan volumen isputenih gasova je
mjeren pri konstantnoj temperaturi i pritisku i registrovan je broj okretaja obrtaja
kalibrizirane PD pumpe. Odgovarajui uzorak je dobijen kroz konstantan volumen gasa.
Raznovrsni sistem razblaivanja opremljen je sa CFV CVS
3
cijevi. Odgovarajui nivo
uzrokovanja je dostignut u uslovima mjenjanja temperature koristei malu CFV cijev
unutar cjevovoda da bi uzeli uzorak. Smjesa tokova razliitih koliina je postignuta
brzinom zvuka koja je direktno proporcionalna kvadratnom korijenu temperature gasa.
Ova koliina je proraunata koristei proceduru testa. Kako su temperatura i pritisak
identini u obje Venturi cijevi,volumen koji je uzet za uzorak je proporcionalan ukupnoj
masi.
Pojednostavljeni raznovrsni sistem razblaivanja sadri konstantnu koliinu toka i

opremljenjesaCFOCVS,odobrenregulacijomzavozilasamosabenzinmotorima.
10.1.1.Proraunosloboenemasezagaivaa
Masazagaivaasadranaumjeavinijeekvivalentnaonojemitiranojodvozila,zakojeje
masa zagaivaa predstavljena sa zrakom koji je bio dodat na poetku. Ovo moe biti
znaajno ak i ako je koncentracija zagaenosti u zraku niska u poreenju sa onom
dobivenomizisputenihgasovajerjegasirazblaenizrakuomjeru1:20.
10.1.2.Standardiziranipodaci
Openito, objektivno mjerenje specifinih emisija vozila je procenat novih vozila kako bi
se osiguralo da emisije ne prekorae limit utemeljen sa zakonom. Kako se sve metode
mjerenja odnose na emisije vozila, one su podjeljenje u dva dijela: prvi je posveen
uslovima vonje vozila a drugi uzrokovanju i analizi zagaivaa. Postoji niz ispravki
faktoraprimjenjenihnaizmjerenimpodacimakojidozvoljavaju:
Vrijednostima sirovih emisija da budu refinirane u stanje normalnog pritiska i

temperature, da bi se uporedili podaci koji su dobiveni u razliitim periodima i
mjestima, premda ta normalna stanja se mogu mjenjati za zakone proizvedene od
razliitihzakonodavnihvlasti;
Ispravkuuticajanekolikofaktoranaanalizuzagaivaa;
Ispravkuefekatahjgrometrinihpromjenanaemisijama.
Masa zagaivaa je izraena u g/test ili g/km. Masa nitrogen oksida NOX je izraunata
pod pretpostavkom da je izraena u obliku forme NO
2
. Ukupna masa hidrokarbona je
izraunatasapretpostavkomdasukarbonihidrogenuomjeru1:1,185.
10.1.3.Ispitivagasova
Principidjelovanjaispitivaalittle,1979sukoriteniuodreivanjuuzorkakoncentracije
zagaivaaionisupredstavljeniutabeli3.1.

43
Princip koji je koriten da bi se identificirao karbon oksigen ukljuuje slanje infracrvene
radijacijeododreenogtalasaabsorbiraneduinekrozelijusadravajuiuzorakgasakoji
e biti analiziran. Uporeeno sa referenskom elijom prisutnost CO i CO
2
umanjuje
intezitet radijacije koji razliito hladi dio elije to je sadrano u uzorku. Razlika
temperature koja je transformisana u elektrini signal, proizvodi koncentracije CO i CO
2
akojeopremabiladobrokalibrisanasagasomkojiimazabiljeenukoncentraciju.
Zagaiva Vrstaispitivaa Skraenica Komentari

Karbonmonoksid
CO
Infracrveni
Nedisperzni NDIR

Karbondioksid
CO2
Infracrveni
Nedisperzni NDIR
Neogranienevrijednosti
Potrebnesuanalizeprorauna
Ukupnihidrokarboni
HC
Detektorjonizacijeplamena
FID Zavozilanagas
Nitrogenoksidi
NOx
Hemiluminescentni
pretvaraizNO2 uNO. CLD
Neogranienevrijednosti
Potrebnesuanalizeprorauna
rincipianaliziranihzagaivaa
6
HemiluminescentniispitivamjeriNOkoncentracijuuzorka.NakontojeNO
2
frakcijabila
pretvorena u NO, uzorak je podloen kontaktu sa ozonom. NO brzo reaguje sa ozonom a
usljed toga elektronski proizvodi nitrogen dioksid NO
2
. Slijedei ovu reakciju,molekule

NO
2
vraaju se u oblik NO
2
. Ovaj proces stvara fotone koji proizvode svjetlosne emisije
koje su direktno proporcionalne koncentraciji NO prisutne u zraku. Svjetlosna emisija je
otkrivenakoritenjemoptikogfilteraivisokosensitivnofotomultipliciranecijevi.
Metod jonizacije plamena je koriten da bi se odredila koncentracija hidrokarbona

prisutnihuuzorkugasa:zapaljivomgasujedodathidrogenisvjezrak.
Uvoenje u plamen karbona uzorak daje kompleksnu jonizaciju koja i sama daje vezu
izmeuatomakarbonaihidrogena.Jonisusabraninavisokopotencijalnojploi.Izmjereni
protokjeproporcionalanukupnojkoliiniatomakarbonakojisuorganskiisprepletenibez
ikakverazlikeizmeuindividualnihkoliina.
10.1.4.Ciklusivonje
Ciklus vonje se znatno mjenja meu razliitim standardima. Ovi ciklusi su bili definirani
krozprouavanjeoblikavonjeurazliitimdravamaivrlosuestopojednostavljenizbog
shvatljivihrazloga.Postojedvijevrsteciklusa:
Stilistikiciklusi,kojisadrefazekonstantnogubrzanjaietapekrstarenjabrzine,kao
tosuEvropskiciklusiECE15,EUDC,iJapanskiciklusi;
Realni ciklusi su blii pravim uslovima vonje, kao to su provjereni Ameriki
ciklusi.
Kod ciklusa propisanih pomou zakonodavstva omjeri brzine su propisani neovisno od

vrste voenog vozila. Ovo ne izgleda potpuno prirodno, jer nije logino da se voze vozila
kojasuslabesnage,malasportskavozilaivrlosnanelimuzineuistommaniru. UECE15
omjeri ciklusa su razliito upotrebljavani saglasno stanju vozila u zavisnosti od treeg
stepenaprenosa.
10.2.Alternativnemetodemjerenja

6
Izvor:C.vanRuybeke,R.Journardetal,1992

44
Alternativnisistemmjerenjaemisijesejerazviodabiseupoznalirazliiticiljevi:
zadobivanjebrzemetodeocjenevozilazastandardneemisije,kojisudovoljnodobro
usaglaenisaslubenimmetodama;
odreivanje podataka za stvarne emisije da bi se dobio inventar emisija ili da bi se
odredilapolitikakojareguliezagaivanje;
za odreivanje udarnih parametara na emisijama kao to su: ubrzanje, prosjena
brzina,temperaturamotoraitd.
Nekeodovihmetodasubaziranena:
odreivanjukoncentracijezagaivaauisputanju;
najrealnijoj definiciji ciklusa vonje, kao to je kontinuirana i ne globalna analiza
emisijetokomkruenja;
globalnomikontinuiranommjerenjumasezagaivaaisputeneustvarnimuslovima
saobraaja,koristeiopremumjerenjakojajeinstalirananatablivozila.
Mjerenje koncentracije u auspuhu: Mjernje koncentracije u auspuhu je metoda, isto

koritena da se ubrzano ocijene pogonski uvjeti vozila, prije svega s nagovjetajem CO
emisija. Osim toga, nije mogue izdvojiti isputene, zagane mase iz koncentracija
mjerenihuauspuhudokjemasaisputenogplinanepoznata.Ovajparametarnemoebiti
direktnomjeren jer kolebajue karakteristike plina teku uz esta zastajanja. Brojna
istraivanja,umjeridasebrzoocijeni,dalisevozilapridravajustandarda.Koncentracije
mjerenezajednuiliviebrzinamotorasuusporeivanesazagaenimmasamaemitiranim
ukursuslubenogtestakaotojeFTP75iliECE15.Mnogovelikihtestovakaotojeovaj
postoje,kaotojeUbrzanjeneiskoritenogtesta,kojegjekoristilaAmerikaAgencijaza
ZatituOkoliaEPADietzmann,1979.Koncentracijazagaivaasumjereneuauspuhu
dok je vozilo u mirovanju, a motor na 2500 r.p.m., bez optereenja da bi se usporedile
postignute vrijednosti sa graninim vrijednostima. Ako je to postignuto, vozilo nije
standardno. Po analogiji, Ne optereeni test, koji je metoda temeljenja na jednostavnoj
regresiji izmeu koncentracija mjerenih u mirovanju ili na 300 r.p.m., i masa emitiranih
tokom slubenog ciklusa, doputajui vozilima, ije emisije prelaze mjeru standardnih
vrijednosti,dabuduizabrani.Samo70%vozila,kojiproizvodezagaivaesuidentificirani
koritenjemovogprocesa.Cackette,1979.
Ciklus
Max brzina
km/h
Prosjena
brzinakm/h
Saobraajna
preporuka
Tok ili
svinjac
Poetak Zemlja
ECE15
50,0 18,7 Sporo i gradsko

slobodnoproticanje
S Hladan
poetak 40
neiskoristen
EEC, Norveka,
Austrija,Tajvan
EUDC
120,0 62,6 Maxbrzinaulice S PoslijeECE15 EEC

FTP72 91,2 31,7 Gradsko slobodno
proticanje
A Hladnistart vedska
FTP75
91,2 34,3 Gradsko slobodno

proticanje
A Hladnistart Amerika, Kalifornija,
Austrija, Kanada,
vicarska,Meksiko
HWFET78
96,4 77,6 Max brzina ulice i

sporaautoputa
A Vrelistart Amerika, Austrija,
vedska,vicarska
10modes
Japan
proticanje
S Vrelistart Japan
11modes
Japan

proticanje i sporo
ulino
S Hladan
poetak 40
neiskoristen
Japan
Karakteristikerazliitihenerginihciklusakoritenihustandardnimemisijama
7

7
Izvor:C.vanRuybeke,R.Journardetal.,1992

45
Istraivanja pod vodstvom Sveuilita Thessaloniki, u Grkoj Pattas, 1987, su
unaprijedilarezultatekoristeijednabedobiveneanalizomviestrukekoleracij.Faktiki,
ovo istraivanje je dolo do zakljuka da procenat vozila, koji prelaze mjeru standardnih
vrijednostizaCOiHCemisije,doseu9095%.ProcjenaNOXemisijanijebilamoguazbog
opreme kojoj je nedostajala funkcionalnost tjekom testa. Ovo nije od pomoi do take
bivanjapogodnog,jervelikibrojzagaivaajeestoemitirantijekomfazeubrzanjaikadje
vozilo u stanju mirovanja. Ovo ini procjenu emitovane NOX mase teom, zato to je
mjereno iz koncentracija mjerenih kada vozilo stoji. Jednaba karitena gore, su bile
koritene u svrhu mjerenja mase emitovane za vrijeme ECE15 ciklusa, ali kao objektivno
istraivanje,kojemnedostajebilokakvaprovjera,kojombisepotvrdilodajeproraunata
masapokazivalaonotojebiloemitovano.Provjerajebilaureenadotakekojaodgovara
maksimumudoputenihemisija.Koristeiovemetode,svavozilasubilapodjeljenaudvije
klase: ona ije su emisije bile nie od propisanih, preporuenih standardnih vrijednosti i
ostala vozila. Ova metoda je jedino vaea ako je pogrena dijagnoza procentualno
dovoljno niska. Druge mjere za uspostavljanje standarda zahtjevaju dobro opremljenu
labaratoriju:ovojebiosluajzalabaratorijuFederalThreeHodekoritenodstraneEPA
u SADu Dietzmann 1979. Procedura testa se sastojala od koncentracije emitovanih
zagaivaa za dvije definisane brzine 4084km/h, i u stanju mirovanja, koristei
dinametrikiblokopremljenimzamanjakomdasimulirainercijuvozilaod795kg.
10.2.1.Mjerenjeemisijaulaboratoriju
Razvijenje metoda mjerenja labaratoriskih emisija je rezultat istraivanja koji je imao

razliiteciljeve:cikluskiuticajnaemisijemasazagaivaa,kalkukacijeoperativnihbrzina
vozila inventizitanih emisija, provjeravanje promatranja standarda emisije,uticaj
kontrolne politike zagaivanja i uticaj na emisije parametara kao to su: brzine
motora,vozilaitereta.Razliitelabaratorijekojesuuestvovalesukoristilemetodekojesu
nailazilenanjihoveposebnepotrebe:
- vie realistino i vie odgovarajua definicija ciklusa dok zadrava koritenje
konvencionalnogsistemauzorakaCVS;
- procjena ne razrijeenih zagaenih masa koje se nalaze u plinu akumulatora,koji
zahtjevasimultanomjerenjekoncentracijezagaenjaikoliineemitovanjaplina.
Mjere koritenja razrijeenog plina: Konvencionalni sistem uzorka CVS je openito

koriten za ovaj tip mjerenja,dok je dinamini ciklus predmet velikog broja istraivanja.
Razliiti centri istraivanja su izdali studije ija je svrha realistinija definicija ciklusa.
INRETS u Francuskoj je definirao serije 10 kinetikih ciklusa podjeljenih u 4 klase: spori
gradskisaobraaj,slobodnitokgradskogsaobraaja,dodatnigradskisaobraajisaobraaj
naautocesti.Ovastudijajerezultatstatikihanalizaod23000kmi35vozilaAndreetal,
1990. Poredbene analize emisija iz razliitih labaratoriskih mjerenja tipa uzroka,
pokazuju da izbor ciklusa ima veliki uticaj na definiciju elementarnog emisiskog faktora.
Mjerenja izraunata na stalnim brzinama vjerovatno potcjenjuju emisije za 50%, kada se
usporeuju sa onima koja odgovaraju stvarnom energinom ciklusu,dok ECE15 ciklus
potcjenjujeemisijezaoko25%Joumard&al,1990.Ovastudijadokazujeuticajprosjene
brzine na kvantitetu zagaivaa emitiranih tokom procedure testa. Osim toga, ovo nije
jedini parametar uzet u razmatranje. Testovi uraeni za posebne cikluse u tunelima
pribavljaju vrijednosti emisija za isti prosjeni test brzina, koje su malo nie nego one
pribavljenekoristeiINRETScikluse.Ovirezultatipokazujuvaandioulogeakceleracijeu
emisijamazagaivaa.

46
Veliki broj studija je koristio oznaene cikluse zbog njihove lahkoe u aktivaciji: Japanski
ciklusi Watson 1978, TUV Rheinland u Njemakoj Hassel 1980, Belgiski ciklus
Sibenaler1978,ilivicarskiOfpe1984.StvarneenergineciklusesuusavriliJapanski
istaivai u Tokiju Yoshizumi 1980, Njemaki istaivai Jost 1987; Meier 1986, da bi
izmjeriloi uticaj smanjivanja brzine na auto cestamai nedavno od strane tri evropska
labaratorija INREST, TUV, RHEINLAND i TRL i uvjeta gradskog saobraaja Andre & al
1991.
Za tanija mjerenja sklada sa standardnim emisijama,nekoliko jedinstvenih ciklusa je

definirano u SADu, New York City NYCC i Federal Short Cicle FSC koji je naj vie
koritenuEPA1976.
Drugi pogreni faktori se mogu promatrati u ovakvim mjerenjima raunice ne uzimaju u

obzir prisutnost atmosferskih razrijeenih zagaivaa. Cak iako su mjerene simultano,
samosepriblinekorekcijemoguupotrijebitizatotorazrijeenifaktornijepoznatimoe
se takoe mijenjati. Prije svega rezultat postaje vaan dok vozne emisije padaju kao u
sluajuopremevozilasakatalitikimkonvertorima.
Mjere koritenja nerazrijeenog plina: Nije mogue uzeti uzorak ne razrijeenih plinova
zbog fenomena kondezacije i paljivo promatranih promjena kemiskog karaktera koje
mjenjajupoetnukompozicijuuzorka.Openito,mjerenjenerazrijeenogplinakonstantno
da bi se odredio uticaj parametara kao sto je akceleracija,brzina,teret itd na trenutne
emisijerazliitihzagaivaca.
Da bi se izraunala masa zagaenja putena u atmosferu u kratkom vremenu,mora biti

poznata koncetracija zagaenja i koliina emitiranog plina. Mjerenje koncetracije
zagaenja je prosta operacija odreena u pravi as dopustenim metodama.Meutim,nije
lako odrediti kvantitetu emitiranog plina ili jainu akumulatora dok vrui i korozivni
protokprodirekaorezultatglavnihoperacijamotora.Nadalje,jainaplinaikoncetracijske
vrijednostizabiljeenemjerenjemoprememorajuimatidobruuzajamnuvezuzabilokoje
operaciskeuvjetenakojeseodnose,priblinoteaktehnikipodvigdasepostigne.
The French Petroleum Institut IFP esto koristi mjerenja nerazrjeenih plinova. Tjekom
testa stalna jaina plina je direktno uzela uzorak iz akumulatorske cijevi i onda je
analiziraladabidobilakoncetracijeCO,CO2,HCiNOX u pravo vrijeme. Ova metoda
zahtjevaprilinuopreznost:
- hlaenje, suenje i filtraciju uzorka prije nego to ga poalju CO i NOX analizu.
Dugotrajni kontakt plina s vodom mora se izbjei u likvidnoj fazi da bi se sprijeio
bilo kakav gubitak topivih elemenata NO2 na primjer tokom kondenzacije
vodenog isparavanja. Openito se smatra da 10% NOX je emitirano u formi
ugljinog dioksida;ali studije provedene na Gothenborg Univerzitetu vedska
Lenner1987supokazaledanekavozilaimajuNOXemisijekojemogudosegnuti
30%tjekomfazeakceleracije;
- koritenjesistemaplinsketoplineuzimanjemuzorkaelemenatauugljikovodinom
analizatoru da bi se izbjeglo hlaenje plina do take odvojenosti od ugljikovodine
kondenzacije.Ovo je posebno vazno za vozila sa motorima na dizelsko gorivo,koji
emitirajuvelikukoliinutekihugljikovodika.

47
Koliina emitovanog plina je sraunata koritenjem principa ugljine balanceGuibet
1987 to odreuje mase emitovanih zagaivaa. Heterogenost odnosa zrakbenzin
izmeucilindramoebitivaanizborpogreske.
Druge metode procjene koliine emitovanog plina su bile testirane:mjerenja koliine

atmosferskih emisija i potrosnje goriva;biljeenje koliine direktnog goriva u auspuh
koristei metar protokaCETu 1988;instalacija obiljeivaa na primjer radio aktivni
obiljeiva u atmosferskoj poziciji emisije ili direktnoj unutranjosti cijevi
auspuhaCommissariat a l*Energije Atomikue 1972. Ova posljednja spomenuta metoda
ne moe biti sistematino priloena zbog mnogo potekoa i ogranienja u koritenju
radioaktivnihelemenata.
Mjere na ploi vozila: Najrealistinije procjene mase zagaivaa trebaju biti uzete iz
mjerenja kad je volzilo u stvarnim operativnim uvjetima. Ovo bi trebalo eliminisati sve
grekepovezanesaizborombrzine,simulacijaotporakotrljanjaiinercijevozila.
Dvavrlorazlicitasistemamjerenjanaploisusadaprezentiranaprvo,miniCVSWarren
SpringLabarotory,idrugo,sistemkojegjerazvioVolksvwagen.
Warren Spring Labarotory je razvio sistem mjerenja na ploi zvani mini CVS koji se
razvijanaistomsistemuuzorkakaostalnajainaPotter1982.Neznatandiostaneucijev
auspuha i on uzima uzorak poznatog dijela totalnog toka plina motora. Ova kolicina je
onda razrijeena sa atmosferskim tlakom da bi se dobio uzorak stalne koliine. Uzorci
razrijeenih plinova i razrijeenog zraka se onda analiziraju u laboratoriju. Koriteni
analizeriimetodesuistekaostandardizovanemetode.
Izvodivost studija za mini CVS sistem, koji je iznio INREST Van Rugmbeke 1991, su
pokazale da je moguce dobiti podatke na emisijama vozila u mjestima gdje nije prisutna
teska infrastruktura ili u posebnim uvijetima koji se ne mogu preprodukovati u
laboratoriijuiinititouprihvatljivomvremenuipoprihvatljivimcijenama.Nadalje,dabi
sedobilipouzdanirezultatikojireprezentirajustvarneemisije,uz10%tolerancijegreske,
moraseuzetiuobzirodreenioprezkadsekoristisistem.
DrugisistemmjerenjanaplocijerazvioVolkswagen.Onjedirektnouzimaouzorkeplinau
cijevu auspuha. Poslije toga se hladi i analizira a da nije razrijeen CO i CO2 i HC princip
operativnog analizera se temelji na infracrvenoj vezi sa filtriranim plinom, koristei
neselektivni vrsti traga koji je otporan na sudar i vibriranje. HC analizeri su kalibrisani
da bi skupili heksan C6H14. Nox koncentracije se procjenjuju preko konvencionalnog
chemilum inescence analizera. Emitiranje zagaene mase u dva vremenska perioda,
trenutano mjerene se dobijaju u stvarnom vremenu od stalno mjerene konc. i kolicine
plina u auspuhu, i sraunati iz odnosa zrak gorivo i iz koliine toka koristei
komplicirane metode. Koliina imisiranog zraka Vo je izraunata preko odnosa upaljiva
tvarzrakmasegorivainormalnezranegustoe.JedinicamjerenjakoritenazaCo,CO2i
HC konc. je koliinski procenat vrijednosti. HC konc. odgovaraju jednakoj sumi ugljika
epsilonC,kojijedobivenmnoenjemzabiljeenihvrijednostiizjednoganalizeraploesa
6. Koliina imitiranog zraka je zbog toga preraena da bi se isuila koliina plina iz
auspuha, u kojem vodena para ini 10 13% volumena. Da bi se razlomak izgorenog
goriva u koliini plinova u auspuhu uzeo u razmatranje Volkswagenovi istraivai su
bazirali svoj rad na studije Horiba drutva, koji primjenjuje razmjenu koeficijenata
jednakom 0,95 kao korektivna vrijednost za obina goriva, sa varijablom odnosa zrak

48
gorivo od 0,9 1,2. Totalne emisije zabiljeene tijekom putovanja ili perioda testa
odgovarajusumitrenutanihvrijednostiizraunatihuistomvremenskomperiodu.
PremaVolkswagenovimstudijimaHCvrijednostimjerenenjihovoimsistemomseznaajno
razlikuju od onih dobivenih koritenjem konvencionalnog mini CVS sistema. Ovaj
problemjerijeendabisedefiniralovoziloodluivanjemjednadbekojespajajuovedvije
vrijednosti. u dodatku tim rezultatima za HC mjerenja tu su druge dvosmislene take kao
to je kaukulacija vrijednosti kondenzirane vodene pare 10 13 % ili problem
sinkronzacije izmeu razliitih mjernih parametara, npr procjena koliine pustenih
plinova.
10.3.Principiemisionihmodela
Emisioni modeli imaju duplu svrhu u ovisnosti koju funkciju na skali su odabrali za
koristenje. Prvo,oni mogu predvidjeti emisije na regionalnom i nacionalnom nivou,
dozvoljavajuciemisioniminventarimadabududobiveninaovimnivoima,drugo,onimogu
predvidjeti efekte emisije izvedenih promjena u dizajnu ili operacijama urbanog
transportnogsistemanalokalnomnivou.
Razlikeizmeurazliitihprimjenaemisionihmodelajeveomavanajerpodacimogubiti
drugaiji.IstokaoiuMEETprojektklasifikacijiECMEET,1999,dvaprincipametodajeu
upotrebi koji se razlikuju u nainu na koji se odnose prema uzajamnom dejstvu izmeu
operacijevozilaiodgovarajuihemisija.
Prva metoda,najdue uspopstavljena, zauzima se da prosjena emisija varira u zavisnosti

od prosjene brzine putovanja. Generalni oblik krive brzine emisije pokazuje visoku
emisiju na sporoj prosjenoj brzini dok zaustavljanje vozila i polasci frekventalno i sa
tendencijompremavisokojemisijinavelikojbrzinigdjevisokasnagazahtjevaseodrazila
namotoruslika4.1.
Ovi rezultati su dobiveni iz mjerenja izvedenih na asiji dinamometra,za vrijeme kada

testiranovozilooperirapoutvrenomciklusuvonjedokseemisijeskupljajuianaliziraju.
Odnos izmeu prosjene brzine je odreen sa udruzenim rezultatima iz testa koristeci
ciklusesarazliitimprosjenimbrzinama.
ZaMEETprojektkoritenisujedinociklusikojisubaziraninarealnimoperacijamaslika
4.2.
Emisijekarbonmonoksidaizputnikihautomobilakaofunkcijaprosjenebrzine
8

8
Izvor:CEEC,1999MEETizvjetaj

49
Ova metoda se koristila za razvijanje modela po principu prosjene brzine EC
COST,1999.
Za prikaz prosjene brzine je koritena metoda za procjenjivanje emisija sa cestovnog

saobraaja.Ovajprikazsebaziranaukupnimemisioniminformacijamazarazliiteuzorke
vonje,pomouegasuuzorcivonjepredstavljenisanjihovomprosjenombrzinom.Sve
oveinformacijesusastavljeneprematehnologijivozila,klasiigodinimodelaiizvedenajeo
brziniovisnaemisionafunkcija.Ovoznaidaporedvrstevozila,prosjenabrzinavozilaje
jedini odluujui parametar koji se koristi da bi se procjenile emisione stope. Ovo
ogranienje se odnosi na regionalnim i nacionalnim emisionim procjenama. Osim brzine,
druga metoda koristi druge varijable: Stopu ubrzanja da opie operacije vozila neto
detaljnije.
Primjeremisionihtestovapociklusuvonjezaputnikeautomobile
9
Ovaj tip modela odreuje emisione stope za svaku trenutnu kombinaciju dvije izabrane
varijableskalavremenajenajeesekunda.
Podacizatrenutnemodelesuizvedeniodneprekidnihmjerenjabrzineiemisije.Emisione
stope korespondiraju sa radnim uslovima u nekim kombinacijama i to onda kada su
kombinovane da obezbjede dvodimenzionalnu matricu emisionih faktora, klasifikovanih
sadvijeoperacionevarijable.
Ova druga metoda je koritena da razvije model po principu trenutne brzine EC

COST,1999.
Trenutni modeli se tekoe zovu modalni modeli jer je emisija mjerena neprekidno
izduvavanjugasovazavrijemetestiranjasasijedinamometraipohranjenisuuodreenim
vremenskim intervalima najcee svake sekunde.Operacioni uslovi vozila su snimani
simultano sa stopom emisije. Na ovaj nacin je moogue izvesti emisione funkcije za
odreivanje precizno odreeni emisionih vrijednosti te odreene operacione uslove.
Emisiona funkcija za svako srestvo koje zagauje moe biti definisana kao
dvodimenzionalna matrica,kao sto je gore objanjeno. Svi trenutni emisioni podaci su
stavljenizajednoujednucelijuemisionematrice,premabrziniiubrzanjumjerenihvozilau
tom vremenu.Emisiona funkcija je aritmeticka sredina svih emisionih kvantiteta u svakoj
eliji emisione matrice. Upravo ovakva jedna matrica postoji za vozila,i trebalo bi da je u
mogucnostidaizracunaemisionusumuzabilokojiuzorakvonjekojijedefinisankaoniz
modalnihvrijednostiitovrijednostibrzineiubrzanja.

9
Izvor:CEEC,1999MEETizvjetaj

50
Naposljetku, mogu se razlikovati dva glavna tipa emisionih modela ako se koristi
klasifikacijakojajekoristenauCOST319:
dnovrh model, ili mikroskala koja naginje emisionim modelima na nivou ulice i
ondaseizraunagradskaskalainventarakoristeiintegrisaniproces;
vrhdno model, ili makroskala je usvojila algoritam za razvoj studije na razini
drzavepremalokacijamanamikroskali.
U aktuelnoj praksi ova dva tipa modela su identificirani prema nainu koritenja:prikaz
prosjenebrzineilitrenutniprikazkojijegorenaveden.
17.1.Ulaznipodaci
Detaljna analiza emisija na koje utiu varijable je razvijena od strane Andre i

drugi1999,ovdje je data lista glavnih ulaznih podataka za emisione modele. Ovi podaci
ukljuujuiinformacijeovozilima,njihovemehanike,radneimeteorolokeuslove:
- brojvozila
- strukturavozilaprocenatkamiona,autobusaidrugihtekihilakihvozila
- starostvozila
- tehnologijavozila,veliinamotoraiprisustvokatalitikihkonventora
- prosjenabrzinavozilazamodelesaprikazomprosjenebrzine.Uovomsluaju
geografskalokacijajevanajerimajurazliitiuzorcisituacijevonjezagradski,
ruralniiautoput,takoerusklopugradskekategorijepostojerazliitevrste
putevaiuslova:
- odnosvrijemebrzinavozilaubrzanje/smanjenjebrzineprofilimodalnimodeli
- preeniputvozilaVMTipreenisatiVHT
- prosjenaduinaputasasvrhom
- temperaturaambientaivlanostzraka
Kadajepotrebnoizraunatihladnistartemisijemorabitidodatoslijedee:
- temperaturamotoranapoetku
- prosjenabrzinauprelaznimfazama
- usloviparkingavrijemetrajanjailokacija
- koritenjeklimeuvozilu
- brzinavjetra
Evaporativne emisije se javljaju kada je vozilo u stanju mirivanja u vrijeme upotrebe i

poslijeupotrebe.Onezaviseod:
- temperatureambijenta
- isparljivostgoriva
- tehnologijevozila
- usloviparkinga
- toplotniuslovimotorazavrijemeputovanja
- toplotniuslovimotorapozavrsetkuputovanja.
Takoetreba biti poznata:raspodjela duzineputa, vrijeme parkiranja, temperatura

polasci su raspodjeljeni u razlicitim periodima dana, vremenske skale,svi ovi podaci
trebalibibitifinoskupljenianegodinjeizracunavani.
17.2.Izlaznipodaci

51
Izlaznipodaciemisionimodelasu:
- zagaenjeukupneemisijevozilainventar
- pojedinanaemisijavozilapobrziniiubrzanju
- emisijavozilaipotronjagorivapovrstilakoeputa
Osim toga, svi ovi podaci mogu biti dobiveni za vrste emisija razmatrajui tople, hladne,
stabilne evaporacije i moze biti dobivena u manje ili vie slicnoj formi kao funkcija tipa
modelakojisekoristizaizracunavanje.
Tabela 4.1. pokazuje sintezu ulaznih i izlaznih podataka za prosjecne i trenutne emisione
modele.
17.3.NekiEvropskiiSADmodeli
Obino,osnova za klasifikaciju emisionih modela se bazira na prostornoj i vremenskoj

skali.RadnagrupaCOST314jeiznijelapregledpostojeihemisionihmodelakojipokrivaju
39modelakoriteniuEvropiiSADNegrenti,1995.
EMISIONIMODELI
Vrsta Ulaznipodaci Izlaznipodaci
Prosjeni Brojvozilaklasifikovanihsa: Emisijavozilaipotronjagorivasa:
Topla
stabilizacija
premjetanjemotora vrstomvozila
veliinavozilateretnavozila vrstomputa
godine sredstvimazagaenja
vrstagoriva Ukupnaemisijasasredstvimazagaenja
tehnologijakatalizatoritd.
Prosjecnabrzinapovoziluivrstiputa
Vrstaputa
Nagib
Prosjecnaduzinaputaraspodjela
Prosjenagodinjamiljaazavozilaizavrstuputa
Hladnipoetak Temperaturaambijenta
Temperaturamotoraiambijentanapoetku
Poetnovrijemedistribucije
Prosjecnebrzineuprelazima
Usloviparkiranjavrijemeilokacija
Koristenjeklime
Brzinavjetra
Toplotniuslovimotorazavrijemeputa
Evaporacija Isparljivostgoriva
Toplotniuslovimotoranakrajuputa
Model Profilbrzine Emisijavozilaipotrosnjagorivasa:
Brzinaiubrzanje vrstomvozila
vrstomputa
sredstvakojazagauju
Ukupnaemisijasasredstvomzagaenja
Emisijavozilasabrzinomiubrzanjem
Ulazniiizlaznipodaciemisionihmodela
Sljedea glava klasifikacija brzine na prilazima koji su gore navedeni,pregled glavnih

modela je sada dat,naglasavajuci njihove ulazne podatke s ciljem razmatranja mogucih
vezaizmeutransportaiemisionihmodelauodjeljku3.
17.3.1.Modelikojiizraunavajuprosjenuvrijednost
Kaotosemoevidjetiugorenavedenimtabelama,ovimodeliuzimajuemisijekojesena
razliitenaineizraunavaju:hladniitoplipoetakemisije,itoplustabilizaciju.
Ustvari,viakpoetneemisijejevaandioemisionoginventarazbogdvarazloga:

52
- jer prosjena duina puta za putnika vozila u Evropi je oko 5 do 8 km.Andre i
drugi,1999potogradskidioputajenetokraiod2do4kmOvoznaidavisoka
proporcijamiljaejevanapoduslovimahladnogpoetka.
- Jertemperaturamotorautienaemisionustopuinaodnoshladnogpoetkaemisije
tevariranegdjeizmedzu116uzavisnostiodtehnologijevozila,sredstvazagaenja
idrugihparametaraJounordidrugi,1995
Projekat Cost 319 je prevaziao predhodnu metodologiju koja je razvijena u Evropi,

baziranoj na veoma malom setu mjerenja.Pored toga modeliranje vika emisije pod
uslovima hladnog poetka emisije je uredno poboljano: umjesto izraunavanja relativne
hladne emisije koriten je apsolutno i viak hladfne emisije. Ulazni podaci ukljuuju
srednju brzinu,temperaturu motora i preenu udaljenost.Nakon primjenjivanja modela
dostupnom MEET statistici vonje je dobivena mnogo jednostavniji model i obezbjeuje
jedinicuhladnogvikaemisijeug/kmdirektnoizprosjenebrzine,temperatureambijenta
isezone.Ovajmodelmoebitikoritenparalelnoizatopleemisionefaktoreipredstavljen
zabenzinceidizelvozila,vozilausadanjostiionakojadolazeubliskojbudunosti.
Ovaj model moe biti primjenjivan za razliite geografske skale: makroskopsku skalu
nacionalniinventarkoristeiindikatorecestovnogsaobraajaistatistikutemperatureili
namikroskopskojskali.ZajednovoziloijednoputovanjeJounerd,serie,1998.
TIPOVIEMISIJE ZAHTJEVIULAZNIHPODATAKA DOSTUPNOSTPODATAKA
TOPLAEMISIJA
Prosjena ovisna brzina faktora emisije u g/km
zavozilakategorijej
RaspoloivoizCOPERTzarazliitasredstvazagadzenja
ikategorijevozila
Ovisnabrzinafaktorapotronjeug/kmzavozila
kategorijej
Dostupno iz radne grupe COPERT za razliita sredstva
kojazagadzujuikategorijevozila
Reprezentativna prosjena brzina ili brzina
distribucije za tri vrste puta
gradski,ruralni,autoput
Nacionalna reprezentativna vrijednost iz COPERT 90
mogucepovezatisasaobraajnimuzorcima
Brojvozilakategorijejhj
Egzogenih ulaznih podataka dostupni iz nacionalnog
inventara vozila,mogue povezati sa saobraajnim
uzorcima
Prosjena godinja miljaa broj milja za vozila
kategorijejvj
Nedostupno kao nezavistan statistiki podatak u
mnogimzemljmatakodamorabitiprocijenjen,mogue
povezatisasaobraajnimuzorcima
Udio godinje miljae puta ulazak sa vozilima
kategorijejdj,u
Rijetko dostupno kao nezavisni podaci u bilo kojoj
Evropskojzemljitakodamorabitiprocjenjena,mogue
povezatisasaobraajnimuzorcima
Ukupnagodinjapotronjagorivavrste1o1 Statistikipodacisudostupni
HLADNI
POETAK
EMISIJE
Prosjenaduinaputazaputvozila1putovanje Nedostupno u mnogim zemljama za sve vrste vozila
mora biti uvedena simplikacija, mogue povezati sa
saobraajnimuzorcima
Prosjenamjesenatemperatura Statistikipodacijedinosudostupnizavanjskiparking
Ukupnagodinjamiljaazakategorijumj Moguededuciratiizhjivj.
Temperatura i duina puta ovise od hladnog
poetkakorekcionogfaktora
DostupnoizCOPERT2
EVAPORATIVNA
EMISIJA
Isparljivostgoriva
Prosjena mjesena temperatura i prosjena
mjesenavarijacija
Statistiki podaci su dostupni samo iz vanjskog
parkinga
Isparljivost goriva i temperatura ovisna od
emisionogfaktora
DostupnoizCOPERT2
Proporcija benzinskih vozila snadbjevenih sa
ubrizgavanjemgorivaq
Egzogeni ulaznih podataka iz nacionalnog inventara
vozila
Frakcijaputazavrenasatoplimmotoromp Nedostupna u mnogim zemljama za sve vrste vozila
morala je biti uvedena simplikacija i mogue povezati
sasaobraajnimuzorcima.
Frakcija puta zavrena sa hladnim motorom ili sa
natalizatoromispodnjegovetemperaturew
Nedostupno u mnogim zemljama za sve vrste vozila
moralajebitiuvedenasimplikacijamoguepovezatisa
saobraajnimuzorcima

53
Godinjiprosjenibrojputovanjapodanu Izraunato za 1 putovanje i V mogue povezati sa
saobraajnimuzorcima
Ukupnagodinjamiljaazavozilakategorijejmj Moguededuciratiizhjivj
DRUGI
PARAMETRI
Nagibputasamozateretnavozila
Emisioni korekcioni faktori: funkcija mase
vozila,nagib puta,vrsta zagadzenja srednja brzina
vozila
DostupniizCOPERTA2
Optereenjevozilasamozateretnavozila
ZahtjeviidostupnostulaznihpodatakazaCOPERT2metodologiju
10
Izvor:Gilsonetal,1997
ZahtjeviulaznihpodatakaidostupnostizNjemakovicarskemetodologijepodat
Prva studija na nivou Evrope vezana za evaporativne emisije je iznesena od strane

CONCAWE 1985.godine.Rezultati ovog projekta formirali su osnovu za sofisticiraniji
metodologijski razvoj CORINAIR ovog okvira studije.Savremena metodologija biva
predloena 1990 godine od strane CONCAWE Mc arragher i drugi,1987, CONCAWE
1988,1990 i biva inkorporirana u CORINAIR metodologiju iz 1993 god. Eggleston i
drugi 1993 takodzer bila je ukljuena u COPERT program RWTUV 1993 je takodzer

10
Izvor:Gilsonetal,1997.
TIPOVIEMISIJE ZAHTJEVIULAZNIHPODATAKA DOSTUPNOSTPODATAKA
TOPLA
EMISIJA
Mreaputevajepodijeljenasaobziromnarazliite
dioniceputairazliitesaobraajnesituacije
PodacisukompletiraniuVICARSKOJI
NJEMAKOJ
Sisteminventaravozila Egzogeni ulazni podaci su prisutni iz nacionalnog
parka vozila,mogue povezati sa saobraajnim
uzorcima
Miljaa razliitih kategorija vozila na razliitim
dionicamaputa
Oekivanoizsaobraajnihmodela
Emisioni faktori za svaki uzrak vozila koji je
karakteristianpo prosjenojbrziniipromjenjivih
komponenataproduktakceleracijebrzine
Dostupno iz vicarskonjemakog projekta.Ako je
potrebno emisioni faktori mogu biti izraunati iz
drugihizrazavonje
HLADNI
POETAK
EMISIJE
Temperaturaambijentanapoetku puta Udio poetnog javljanja za svaki temperaturni
razred je deduciran,od dnevne temperatura
varijacijaidnevnihpoetnihvarijacija
Predzenaudaljenostsavozilom Razmatrano sa koritenjem duine puta koja je
data microcenzusom mogue povezati sa
saobraajnimuzorcima
Vrijemekolikojevozilobiloparkiranoprijeputa Distribucija vremena parkiranja moe biti iz
microcenzusa,mogue povezati sa saobraajnim
uzorkom
Ponaanjevozilanapoetkuputa Obuhvaenosakoritenjempovoljnogciklusa
Brojstartovapodanuipovozilu Izvedenoizsaobraajnogmodela
Hladni poetni korekcioni faktor za ambijent
temperature predzena udaljenost i nije koliko je
vozilobiloparkiranoprijepoetkaputa
Dostupnoizvicarskonjemakogprojekta
EVAPORATIVNE
EMISIJE
1Zavrijemekadajevozilo
parkiranodnevnaemisija
2emisijaposlijeupotrebe
Inventarvozila Egzogeni ulazni podaci su dostupni iz statistike

nacionalnogparkavozila
Dnevnevarijacijezaambijenttemperature Dostupnesumjeseneprosjenevrijednosti
Brojgaenjamaine Razmatrano jednako kao broj poetnih operacija
kojeseoekujuizsaobraajnogmodela
Uestalost distribucije predzene udaljenosti prije
negotojemotorugaen
Podaci su dobiveni iz microcenzusa,mogue je
povezatisasaobraajnimmodelom
Evaporativni faktori poslije zaustavljanja vozila
kao funkcija vremena koliko je vozilo bilo
parkirano i udaljenost predzenog puta prije
gaenjamotora.
Dostupnoizvicarskonjemakogprojekta
DRUGI
PARAMETRI
Nagibputa Dostupno sa mapa kao karakteristika mree
puteva
Teretvozilasamozateretnavozila
Nadmorskavisina

54
razviometodologijskuosnovuzaspecifinodizajniranetokoveprogramaibiojeukljuen
uNjemakovicarskiprirunikemisionihfaktorainfras,1995
Za Evropske korisnike MEET projekt eccost,1999 je predloio da CORINAIRova

metodologija bude koritena za procjenjivanje evaporativne emisije metodologija koja je
integriralauCOPERT2,3softver
U Sjedinjenim Amerikim Dravama EPAov model emisionih faktora vozila mobile je

FORTRANprogram.Tajprogramobezbjeujeprosjeneemisionefaktorevozilakojisuu
upotrebi i to za tri kriterija zagaenja ispaljive organske estice,VOC,CO I NO za osam
kategorija vozila, za svaku kalendarsku godinu izmeu 1970 do 2020 i to za razliite
uslove koji utiu na nivo emisije npr.okoli, temperatura, prosjena saobraajna brzina,
isparljivostbenzinaspecificiranosamodelomkorisnika.
EPA ovaj projekt koristi da bi procijenila strategiju kontrole za savezne drave s

izuzetkom Kalifornije i drugih lokalnih i regionalnih agencija za planiranje i razvoj
emisionog inventara i strategije kontrole za dravni implementacioni plan SIPS pod
okriljemCleanairact,iurazvojusaekolokimuticajemsaveznihdrava.EISS
ModelseprvorazviokaoMOBILE1ukasnim70timgodinamadabisekasnijeperiodino
usavrio i odraavao kolekciju i analizu dodatnih emisionih faktora iji su rezultati
testirani godinama.Uinak modela je u formi prikazivanja emisionih faktora za svaku
preenu milju vozila za granu zagaenja.Model takoe obezbjeuje broj procijena za
neizduvnegasoveveemisionihizvoraizvozilakojakoristebenzin.Oveprocjeneukljuuju
sdvakodnevnu emisiju,toplu emisiju,emisiju bez rada maine,emisiju sa radom maine i
emisijasnadbijevanjagorivom.
Trenutni noficijelni izvjetaj MOBILE 5 je isputen u upotrebu 1993.Usavravanje ovog

modelaMOBILE5dogodilose1996.SavezneAmerikeDravekoristetrenutnooba,mobile
5 a i mobile 5 b, OMS radi na kompletiranju usavrenijeg modela, MOBILE 6 koji je
realiziran2000.
MOBILE 6 inkomponirao je osnovne emisione etape,izvan ciklusa van ftp 75

uslova,uzroke vonje i emisije,odvojeno od poetne i radne emisije,obezbjeujui
korekcione faktore i aktuelne informacije o inventaru vozila.Takoe e ukljuiti i uticaj
nedavnoobjavljenihpropisakojinisubiliukljueniuMOBILE5aiobezbjezbjedieulazne
iizlazneodlikeBrzenskiiNewell,1998
Pored toga osjetila se potreba za osnovu modela testiranja emisionih podataka,da bi

odrazili testiranje i analize koje su bile izvedene od MOBILE 5 b,tu je jasna potreba za
boljom integracijom emisionih faktora i kvalitet zraka koji je modeliran od strane
planiranja transporta i od analiza.Prinjer za ovo je potreba da emisioni faktori
reprezentiraju vremenske periode manje od cijelog dana kao to je reprezentovanje
podataka emisije po satu koja se koristi u Urban Airshed Modeling i da emisioni faktori
koje reprezentiraju varijacije u uzorcima toka saobraaja dakle i emisione stope kroz
razliitevrstekolovozailiobjekte
ZaboljerazumjevanjeopisavidiBrzezinskiiNewell1998

55
EMFACmodeljeKalifornijskimodelrazvijenodstraneCARB.Ukonceptujeveomaslian
MOBILU,alijeispitivannaKalifornijskominventaruvozila.PosljednjaverzijajeEMFAC7F.
17.3.2.Trenutniilimodalnimodeli
Evropski modeli: Trenutni u Evropi su razvijeni poetkom 1990tih.Ostvarena su etiri

modelakoritenjembazepodatakaspecifinezasvakimodelpojedinano.
modelrazvijenodstraneSorensonaSorensoniScranam1992
modelModemJoumardidrugi,1995
njemakovicarski HBEFA model prirunik za emisione faktore, Hasel i drugi
1993
AustrijskimodelDGVSturmiSudy,1996,Sturmidrugi,1997
Sviovimodelisupoprilinoslinijednidrugima,modelirajutrenutneemisijekaofunkcije
trenutnebrzinekaoiubrzanja,brzineibrzinekaoproduktaakceleracije.
Austrijskimodeljemetodazaprocjenjivanjeemisijekojasedeavanasaobraajnicamau
direktnoj kombinaciji sa sumama uzroka vonje i bivaju koriteni za procjenjivanje
saobraajnihmjera.Sturmidrugi1994.SlianprikazjebazirannamjerenjukoristeiUS
FTP7b,iciklusvonjepoautoputu.
Modemmodelkoristi14urbanihciklusavonjerazvijenihizobrazacavonjesnimljenihu
nekoliko Evropskih gradova.Ovi ciklusi bivaju kasnije koriteni kao osnova za testiranje
dinamometra asije izvedenih na 150 vozila.Emisioni podaci bivaju konstantno snimani i
emisione matrice se koriste kao parametri za izraunavanje brzine i vremena ubrzanja
Jounardidrugi1995
Njemakovicarski model Hasel i drugi,1994,Koller i drugi,1995 koriste trenutne

emisionepodatkedakreirajuemisionefaktorezaputnikavozila.
Emisione matrice bivaju bazirane na testovima dinamometra asije na oko 300 vozila,
koristeiFTP7b,NEDC,USautoputeveiNjemakiautoputnicikluskaouzorakvonje.
Istranastudijajeuglavnomizvedenanaosnovuvozilakojukoristebenzinkaopogonsko
gorivo i to vozila sa tri grane katalizatora i dizeli modeli iz 1992 do 1994
godineTrenutno samo topla emisija moe biti izraunata koristei trenutne emisione
modele.
Teretna vozila: Samo nekolicina podataka za isputanje izduvnih gasova iz teretnih vozila
jedostupnainijemogueizvoditidetaljeemisionihfaktoranaistomnivoukaozaputnika
vozila.ModelisurazvijeniodstraneTNOITUQRAZECCOST,1996
Najnovija komplikacija kroz emisione faktore je prezentirana u Njemako vicarskom

priruniku Infras 1995.Obezbjeuje emisione faktore za sve vrste vozila ukljuujui
teretnavozilaiautobuse,itozarazliiteuzorkevonje.
Faktori iz gore navedenog prirunika bili su koriteni kao osnova za derivaciju prosjene
brzine koja je dovedena u vezu emisionih funkcija,sa korekcionim faktorima za terete
vozilainagib.Ovefunkcijejedinosuprimjenjivenateretnavozilakojasumanofakturirana
prijenegotojeuvedenECdirektivqi/542/eeceuro1

56
Nisudostupniexperimentalnipodacizamodernavozila,takodasenjihoveemisijemoraju
procijenitipromjenjivimredukcionimfaktorimasaEURO1ECCOST,1990
SAD modeli : U skoranjem periodu Amerika istraivanja su razvila modal modele.Ovi

modeli su bili motivirani sa svijeu da rezultati velikog broja studija kao to su modeli
MOBILEIEMFACnisuprocjenjivanitano.Hierigs,1998,hashevo,1998,shih1998.
Nekimodalnimodeliebitipredstavljeninaosnovunjihoveklasifikacijefunkcijazaizraz
koritenja
gismodeli
mrenimodeli
videodetekcionisistemizaskupljanjepodataka
transportnimodeli
UgrupiGISmodeladvasuvanaspomena:
- Onaj iz Dzorija instituta za tehnologiju cadle i drugi,1998 ukljuujui prostorne i
vremenskepodjeleemisija,karakterizacijavisokihemiteraimodelamodalneemisije.
- model koji je razvijen od strane Vagnera i njegove grupe sa Batelle Memorial Instituta
KalifornijaWagner i drugi 1998 Jje imala za cilj skupljanje informacija da bi
okarakterisaliaktivnostiteretnihvozilauKalifornijikoristeiGPSsatelitskutehnologiju
s ciljem skupljanja informacija o poziciji i vremenu GIS je koriten u post procesionom
periodu to je dozvoljavalo skupljanju podataka o poziciji izvedenih iz geografskih
regionaikolosjekagdjeseput,odnosnotransportustvariijavljao.
Dvamodelasuvrijednaspomenaugrupimrenihmodela:
- model od strane univerziteta zapadne Virinije i Neurodine Inc Long i drugi

1997,Atkinson i drugi,1998 razvijen je sa ciljem predvianja u realnim razmjerama
vremena emisije teretnih vozila koja se kreu kroz proizvoljni ciklus vonje.Model je
testiran za vrijeme ogranienog dinamometra da bi se napravila to sloenija
situacija,nelinearna i multidimenzionalna asocijacija izmedzu brzine vozila i vidljivog
optereenja puta kao ulaznih jedinicai regulisanih gasova vozila i naroite emisije
kaoizlaznihjedinica.Akosedabrzinavozilaibrojobrtajamodelebitiumogunosti
dapredvidiizduvnegasovekojeemainaisputati.
- ForalovmodelJasionidrugi1998jebazirannadinamikojmreiiprocjenetrenutne
izduvne gasove koje e isputati maina bazirana na kointrolnim parametrima
motora,kao to su brzina,teret,temperatura tenosti za hlaenje.Podaci sa vjebe
modela su dobiveni iz jednog pogona vozila na asiji dinamometra koristei razliite
ciklusetestova.
Model koji je osnovan na video detekcionom sistemu za skupljanje aktivnosti podataka

transportnihvozilajemodelkojijerazvijenodstraneinstitutazatehnologijuizDzordzije
Grant i drugi 1997.Video detekcija komercijonalno dostupan sistem kao autoscape je
upotrebljavan za raunanje volumena,klasifikaciju i utvrivanje brzine za svako
pojedinano vozilo.Pored ovoga softver je u mogunosti da rauna tok,gustinu servisni
nivo i akceleraciju baziranu na video procesuiranom raunu,brzini i uslovu varijabli u
softveru.Uzimajui u obzir kvalitete sistemski obraenih podataka poreenje sa runom
opservacijom podataka je naglaena vanost u kojoj poziciji je postavljena
videokamera,saobraajniuslovisporavozilaivelikikamioniiusloviokolinekia,maglai
slabaosjetljivost

57
Na kraju usavreni modalni emisioni modeli za automobile i vozila je razvijen od strane

Kalifornijskog univerziteta, Riverside Barth i drugi 1997 An i drugi 1997. Vie od 300
vozila bili su podvrgnuti dinamometru testiranja.Ovo je dizajnirano sa ciljem da predvidi
emisije izduvnih cijevi pod razliitim uslovima vonje.Model je baziran na jednostavnom
parametriranom fizikom pristupu i sastoji se od 6 modela,koji obezbjedzuju snagu
maine,brzinu maine odnos zrakgorivo,potronja goriva,izduvne emisije.etiri uslova
pogonskih vozila su razmatrana:hladni i topli poetak,normalni,stohiometrijske operacije
kojiseodnosinaodnosteineuhemijskimreakcijamaivisokoelektrinoobogaenje
Izvanredna stvar je u tome to je model bio dizajniran tako da se moe meusklopiti sa

irokom raznolikosti transportnih modela i/ili transportne podatke namjestiti da
proizvedupopisemisija.
Neto kasnije panja e biti naplaena ovom modelu u sektoru oko spone transpota sa
emisijskimmodelom.

58
18.0.PROSJENIMODELEMISIJE
18.1.Vrueemisije:osnovnejednaine
Vrue emisije su emisije proizvodene kada motori i politantni kontrolnih sistem vozila
katalizator dosegnu njihovu normalnu manipulacisku temperaturu. Oni mogu biti
zbrojeni ako je emisija prema jedininoj djelatnosti i zbir djelatnosti iznad vremenske
skalezbrajanjapoznatipremakorienjuformule:
m e E
hot
= 5.1
gdje:
- Ehot:jeemisijaujedinicamamasepojedinicivremenaobinouvrijeme/godina
- e:jefaktorhotvrueemisijeG/km
- m:jeaktivnostuudaljenostiputovanjapremajedinicivremenaobinou
km/godina.
Aktivnostmtraisezaemisijuzbrajanjapremajednaini5.1definiranojkao:
1 n m = 5.2
gdje:
- n:brojvozilausvakojkategorijiodreenojurijeenojtabeliTabela
- l:prosjenaudaljenostputovanjapremaprosjenomkategorijskomvozilupreko
vremenskejedinine,ukm/godinu.
Oito je da se jednaina 5.1 mora aplicirati za svaku kategoriju vozila s obzirom da se

emiskijski faktori i aktivnosti razlikuju. Naglasak je takoe i na tome da je prosjena
automobilskagodinjarelacijarazliitaododzemljedozemlje,idausvakomsluaju,ova
relacijajeproizvedenaiznadrazliitihtipovaceste.
Dio distance je putovanje u urbanom podruju, dio je u ruralnim podruju a ostalo je na

autoputima,svakitipcesteimarazliitprosjekbrzinekojiutienafaktoreemisije.
Zato,dabiuporedilipriloenujednainu5.1,sljedeipodacizahtijevaju:
- brojvozilausvakojkategorijivozilo
- zbirgodinjihrelacijaputovanjaposvakukategorijuvozila
- postotakrelacijavonjenacestamaurbanogiruralnogpodrujaiautocestama
- prosjenabrzinanasvakomtipuceste
- emisijskifaktoriprosjenebrzinskekorelacije
Kombinirati jednaine 5.1 i 5.2, i provoditi razliite kategorije vozila u raun,tako da

krajnjajednainazaproraunvrueemisijemoeproiziiiz:

=
=
=
=
) kategorije ( i
1 i
vrstaceste j
1 j
k , j , i j . i i i k
e p l n E ..........5.3
gdje:
- K:oznakapolitanta
- i:jebrojkategorijavozila
- j:jebrojtipaCeste
- ni:jebrojvozilaukategorijiI
- li:prosjenagodinjarelacijaputovanjaodstranekategorijeIvozila
- pi,j:postotnagodinjarelacijaputovanjanacestitipajodstranevozilatipaI

59
- ei,j,k: emisijski faktor politanta k predstavljajui prosjenu brzinu na tipu ceste j, za
kategorijuvozilai.
Tabela 5.1 prikazuje obrazac podataka za ogranien broj kategorija. Padaci e biti
postavljani formom sa linijama za svaku kategoriju vozila, kao lista utvrene tabele, za
svakuzemljuipreporuenegodine.
Kod
Interval
vozila
Milje
Urbane
milje
%
Urbana
brzina
%
Ruralne
milje
%
Ruralna
brzina
km/h
Autoputne
milje
%
Autoputna
brzina
km/h
CO2
g/km
Nox
g/km
PM
g/km
...
g/km
FC
g/km
1
1.1
1.1.1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ... 12
1.1.2 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ... 12
... ... ... ... ... ... ... .... ... .... ... ... ... ...
1.1.9
1.1.9.1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ... 12
1.1.9.2 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ... 12
... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ...
3.8.1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ... 12
3.8.2 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ... 12
... ... ... ... ... ... .... ... ... ... ... ... ... ...
4.3.2 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ... 12
Obrazaczahtijevapodatakazaraunskicestovnitransportvruihemisija
KljunouUtabeli5.1
1BrojvozilauOdreenojkategoriji.
2Godinjerelacijeukmdovedenepremaprosjenojkategorijivozila.
3Postotna%godinjarelacijadovedenauurbanimpodrujima.
4Prosjenabrzinauurbanimpodrujimaukm/h.
5Postotna%godinjarelacijadovedenaururalnimpodrujima.
6Prosjenabrzinaururalnimpodrujimaukm/h.
7Postotna%godinjarelacijadovedenanaautoputevima.
8Prosjenabrzinanaautoputevimaukm/h.
9 11 formula za raunanje emisijskih faktora znaajanih politanata kao funkcija
prosjenebrzine,ug/km.Jednaodovihkolonajezahtijevzasvakizagaiva.
12 Formula zbrajanja opskrbe gorivom od politanatnih emisija stvaranja karbona, u
g/km
18.2.Putnikiautomobiliilakotekavozila
COST Akcija 319 pravi odline brojeve mjerenja datuma na uporabi auta rasploivih od
mnogihzemaljailaboratorija.Ovidatumisuanaliziraniizasvevanetehnolokeklaseod
PCa i LDVa konzistentnog servisa emisije faktora i funkcije su bile napravljene
usvojanjemprosjenebrzinenezavisnogpristupa.
Trebaistaknutidasirovidatuminisuprekrilisvasredstvatehnologijeuposebnustariju
jedinicu. Zato neke ranije emisije funkcionisanja razvijene za COPERT I su bile usvojene
poredudaomoguekopletnoprekrivanjesvihmoguihkombinacijatehnologijeigoriva.
Na bazi podataka napravljenih pristupanim od svih partnera, pratee kategorije su
tretirale:
automobilskibenzinusklaensaEUROI91/441/EECemisijestandarda
automobilskidizelusklaensaEUROI91/441/EEC,88/436/EECiUS83emisije
standarda
konvencijonalniBenzinLDV
konvencijonalnidizelLDV

60
benzinLDVusklaensaEUROI93/59/EECemisijestandarda
dizelLDVusklaensaEUROI93/59/EECemisijestandarda.
Sva druga starija kategorija tehnologija je bila prekrivena pristupom jednaine

CORINAIR/COPERT.
Samotzv.konvencijonalniCO,VOC,NOXiPModdizelvozilapolitantisubili
tretirani,kaoiCO2emisije.
Samo aktualni svjetski ciklusi su bili korieni za ove odnose. Zato FTP i EUDCsu bili
izbaeniizkorelacija.IpaknekiposebnipokuajiukomisijidaseuzmuiliFTPiliEUDC
iliobojesupokazaledailinijebilouoljivogefektanafinalnojkorelacijiilisuemisijske
funkcijepremjeteneumanjevrijednosti.
Prva istraivanja razlike izmeu ranog katalizatora automobila i tih usklaenih sa
EUROI91/441/EECemisijestandarda,nisudalirezultate.Zatojeodluenodasene
dijeliovaemisijakontroletehnologijaidaseusvojisamojednakategorijaispodEURO
I.
Automobili sa preko 100000 km i manje od 3000 km nakupljenih milja nisu uzeti u
raun korelacije opreme vozila sa katalizatorom, kako bi se izbjegla, u principu,
nesuglasiceprezentacijeiliodpadakatalizatorailiodautaunjihovojuhodanojfazi.
Podjelaizmeutrirazliitakapacitetmotoraklasirei.e.1.4l,1.42.0li2.0ljebila
drana za EURO I vozila, koritenjem razliitih jednaina za svaku od tri vrste
kapacitetaklasa.
Nije bilo mogue napraviti bilo kakvu razliku izmeu klasa kapaciteta vozila za dizel
putnikavozila.
nije bilo mogue razlikovati vie od jednog LDV teretne klase. Zbog toga, odlueno je
daseomoguijednainazasveLDVteretaispod3,5tona.
Puno primjera emisije jednaina za sva kategorizirana vozila i politante proizvedene na

bazi preko je prikazano u Tabeli 5.2 do Tabele 5.9 putniki automobili i Tabela 5.10 do
Tabele 5.11lako dunosni kamioni. U ovim tabelama jednaine nam daju kako
funkcionieprosjenabrzinavozilaoznaitikaoV.Takoer,korelacijskikoeficijentiR2
najboljegsklopazavojasupredstavljeni.
U mnogim sluajevima e biti evidentirano da su korelacije koeficijenta manje,

implicirajui i niske statistike vjerojatnosti da funkcije predstavljaju generalni odnos
izmeu stopa emisije i prosjene brzinu. Ipak, jedan od glavnih razloga za siromanu
korelaciju je veoa velika rasuta opservacija na namjestene pdatke. Svi programi mjerenja
pokazuju ovu varijabilnost, i mora biti priznato da mogu biti velike razliitosti izmeu
emisija iz drugaijih vozila unutar same kategorije, i ak iz samog vozila kada su mjere
napravljene u razliitim vremenima. Omoguiti da uzorci vozila za ija su mjerenja
dostupni, budu fer predstavljeni, te tada prosjene stope emisije generisanja od tih
funkcijamogubitirazumnotanauprkosniskojkorelaciji.
Vrlo je vano da je korelacija uzmeu prosjene brzine i emisija siromanija za EURO I

auta nego za ranije tipove korelacijski koeficijent za ne katalizirana auta je generalno
iznad 0,5 dok su za EURO I petrolejeva auta tipino oko 0.1, vidi Tabelu 5.2 do Tabele
5.3.Ova izvanredna varijabilnost emisija je vjerovatno pripisivana efektima emisija
kontrolnog sistema.Motori katalizirane opreme auta su pogodni proizvoditi stope emisije
savarijabilitetomuporeenogsaonimnekataliziranimvozilima,alisaemisijomtretiranja
katalizatorom,tamojepostojaopotencijalzagotovokompletnouklanjanjepolitanata,bilo
je virtualno ne efektivnog ili ieg izmeu ovih pretjerivanja.Ova varijacija prema

61
individualnom autu, ovisei o operacijskim uvijetima, i takoe izmeu auta, ovisi o tome
kalko dobro su postavljeni njihovi motori, razliit motor prilagoen uvijetima, obimu
premakojemsukatalizatoribilidegradirani,itd.Dakleglobalno,mogunostizaemisijeod
katalizirano opremljenog auta su veoma vie onih koji nisu katalizirani, i ovo je zaista
reflektujueupodatak.
Kao dio razvoja ovih emisijskih funkcija, broj statistikih analiza je bio izveden da odlui
da li su imale sistematino mjenjanje u podacima. Tri glavna parametra su bila
razmatrana: najprije, kabinet u kojoj su mjerenja vrena, drugo, miljaa koju je vozilo
pokrilo za vrijeme testa, i tree kapacitet motora vozila. Ovisnost o veliini motora i
pronaene miljae vozila, i oni su bili inkonporisani u raunarske metode omoguavajui
individualne emisije funkcija za manje, srednje i velike motore i omoguavajui miljau
ispravljenefunkcije.
Analize njihovih rezultata razotkriva znaajne razlike izmeu razliitih laboratorija.

Dijagram5.1prikazujenekolikoprimjerausporedbikojesunapravljene,iprikazidavisoki
prosjeni rezultati su nepromjenljivo mjereni prema LAT, openito zatim TgV, INRETS i
TNO.Razlozi za razlike su nepoznat. Oni mogu ukljuiti probna stanja u svakom institutu
oprema iskoritenja, oprema organizacija i ekoloka stanje, ulazi u kojima uzorci vozila
se selektuju neka od mjerenja su od nacionalnih programa ije ciljeve diktira neprobna
selekcija uzoraka ili oni bi mogli jenostavno reflektovati ukupno stanje razliitih
nacionalnih vozila stanovnitva. Preporuljivo je da se dalja izuava iznose kako bi se
rijeilaovapitanja.

62
Usporedbaprosjeneemisijskestopeizmjereneuetirisati
Klasa
vozila
Kapacitet
cilinda
Radijus
brzine
COfaktoremisije
g/km
R
2
PREECE Svekategorije 10 100 281V
0,630
0.924
Svekategorije 100 130 0.112V4.32
ECE1500/01 Svekategorije 10 50 313V
0,760
0.898
Svekategorije 50 130 27.22 0.405V0.0032V
2
0.158
ECE1502 Svekategorije 10 60 300V
0.797
0.747
2
0.102
ECE1503 Svekategorije 10 20 161.36 45.62lnV 0.790
2
0.247
ECE1504 Svekategorije 10 60 260.788V
0.910
0.825
2
0.613
Poboljanauobiajnost CC1.41 10 130 14.577 0.294V0.002478V
2
0.781
1.41CC2.01 10 130 8.273 0.151V0.000957V
2
0.767
Otvorenapetlja
CC1.41 10 130 17.882 0.337V0.002825V

2
0.656
1.41CC2.01 10 130 9.446 0.230V0.002029V
2
0.719
EUROI
CC1.41 10 130 9.846 0.2867V0.0022V

2
0.133
1.41CC2.01 10 130 9.617 0.245V0.001729V
2
0.145
CC2.01 10 130 12.826 0.2955V0.00177V
2
0.109
ZavisnostbrzinaodCOemisijskogfaktorazabenzinputnikihautomobila
C
O

e
m
i
s
i
j
e

(
g
/
k
m
)

N
o
x

e
m
i
s
i
j
e

(
g
/
k
m
)

H
C

e
m
i
s
i
j
e
(
g
/
k
m
)

63
Klasa
vozila
Kapacitet
cilinda
Radijus
brzine
VOCfaktoremisije
g/km
R
2
PREECE Svekategorije 10 100 30.34V
0,693
0.980
Svekategorije 100 130 1.247
ECE1500/01 Svekategorije 10 50 24.99V
0,704
0.901
Svekategorije 50 130 4.85V
0.318
0.095
ECE1502/03 Svekategorije 10 60 25.75V
0.714
0.895
2
0.198
ECE1503 Svekategorije 10 20 19.079V
0.693
0.838
2
0.341
Poboljana
uobiajnost
CC1.41 10 130 2.189 0.034V0.000201V
2
0.766
1.41CC2.01 10 130 1.999 0.034V0.000214V
2
0.447
Otvorenapetlja
CC1.41 10 130 2.185 0.0423V0.000256V

2
0.636
1.41CC2.01 10 130 0.808 0.016V0.000099V
2
0.49
EUROI
CC1.41 10 130 0.628 0.01377V8.52E 05V

2
0.207
1.41CC2.01 10 130 0.4494 0.00888V5.21E 05V
2
0.197
CC2.01 10 130 0.5086 0.00723V3.3E 05V
2
0.043
ZavisnostbrzinaodVOCemisijskogfaktorazabenzinputnikihautomobila
Klasa
vozila
Kapacitet
cilinda
Radijus
brzine
NOxfaktoremisije
g/km
R
2
PREECE
ECE1500/01
CC1.41 10 130 1.1730.0225V 0.00014V
2
0.916
1.41CC2.01 10 130 1.3600.0217V 0.00004V
2
0.960
CC2.01 10 130 1.50.03V0.0001V
2
0.972
ECE1502 CC1.41 10 130 1.479 0.0037V0.00018V
2
0.711
1.41CC2.01 10 130 1.663 0.0038V0.00020V
2
0.839
CC2.01 10 130 1.87 0.0039V0.00022V
2
ECE1503 CC1.41 10 130 1.616 0.0084V0.00025V

2
0.844
1.41CC2.01 10 130 1.29e
0.0099V
0.798
CC2.01 10 130 2.784 0.0112V0.000294V
2
0.577
ECE1504 CC1.41 10 130 1.4320.003V0.000097V
2
0.669
1.41CC2.01 10 130 1.4840.013V0.000074V
2
0.722
CC2.01 10 130 2.427 0.014V0.000266V
2
0.803
Poboljanauobiajnost CC1.41 10 130 0.9260.719lnV
0.883
1.41CC2.01 10 130 1.3870.0014V0.000247V
2
0.876
Otvorenapetlja
CC1.41 10 130 0.9210.616lnV
0.791
1.41CC2.01 10 130 0.7610.515lnV
0.495
EUROI
CC1.41 10 130 0.5595 0.01047V1.08E04V

2
0.122
1.41CC2.01 10 130 0.526 0.0085V8.54E05V
2
0.077
CC2.01 10 130 0.666 0.009V7.55E05V
2
0.014
ZavisnostbrzineodNOxemisijskogfaktorazabenzinputnikogautomobila
Klasa
vozila
Kapacitet
cilinda
Radijus
brzine
CO2 faktoremisije
g/km
R
2
PREECE
CC1.41 10 130 7683.13V 199lnV

1.41CC2.01 10 130 10054.15V 263lnV
CC2.01 10 130 14988.12V 0.0133V
2
421lnV
ECE1500/01 CC1.41 10 130 173 2.52V0.0182V
2
1.930/V
1.41CC2.01 10 130 10654.00V 284lnV
CC2.01 10 130 8353.71V2297/V 229lnV
ECE1502 CC1.41 10 130 3450.0106V
2
1275/V68.61lnV
1.41CC2.01 10 130 8353.93V986/V 231lnV
CC2.01 10 130 8794.32V2298/V 244lnV
ECE1503 CC1.41 10 130 6642.09V0.0044V
2
167lnV
1.41CC2.01 10 130 10745.49V 0.00461V
2
305lnV
CC2.01 10 130 9574.51V1832/V 264lnV
ECE1504 CC1.41 10 130 6142.56V 157lnV
1.41CC2.01 10 130 2640.0103V
2
2049/V49.81lnV
CC2.01 10 130 11734.83V 315lnV
Poboljanauobiajnost CC1.41 10 130 226 3.19V0.0368V
2
1.41CC2.01 10 130 333 6.11V0.0518V

2
Otvorenapetlja
CC1.41 10 130 238 3.67V0.0319V

2
1.41CC2.01 10 130 331 5.88V0.0499V

2
EUROI
CC1.41 10 130 157 2.07V0.0172V

2
1835/V
1.41CC2.01 10 130 231 3.62V0.0263V
2
2526/V
CC2.01 10 130 294 5.50V0.0393V
2
3513/V
ZavisnostbrzineodCO
2
emisijskogfaktorazabenzinputnikogautomobila

64
Politanti Cilindrinikapacitet Radijus

brzine
Emisijskifaktor
g/km
R
2
CO Svekategorije 10 130 5.413V
0.374
0.745
NOx CC2.01 10 130 0.918 0.014V0.000101V
2
0.949
CC2.01 10 130 1.331 0.018V0.000133V
2
0.927
VOC Svekategorije 10 130 4.61V
0.937
0.794
PM Svekategorije 10 130 0.450.0086V0.000058V
2
0.439
CO2 Svekategorije 10 130 3746.58V0.044V
2
30.3/V
Zavisnostbrzineemisijefaktorazanekontroliranadizelvozila2.5t

brzine
Emisijskifaktor
g/km
R
2
CO Svekategorije 10 130 1.4497 0.03385V2.1E04V
2
0.550
NOx Svekategorije 10 130 1.4335 0.026V1.785E 04V
2
0.262
VOC Svekategorije 10 130 0.1978 0.003925V2.24E05V
2
0.342
PM Svekategorije 10 130 0.1804 0.004415V3.33E05V
2
0.294
CO2 Svekategorije 10 130 286 4.07V0.0271V
2

Zavisnostbrzineemisijefaktorazadizelvozila2.5tprihvatajuiEUROIdirektive

brzine
Emisijskifaktor
g/km
R
2
CO Svekategorije 10 130 12.523 0.418V0.0039V
2
0.893
NOx Svekategorije 10 130 0.77V
0.285
0.598
0.865
0.967
CO2 Svekategorije 10 130 283 4.15V0.0291V
2

ZavisnostbrzineemisijefaktorazakonvencijonalnaLPGvozilo2.5t

brzine
Emisijskifaktor
g/km
R
2
CO Svekategorije 10 130 0.00110V
2
0.1165V42098 n/a
NOx Svekategorije 10 130 0.00004V
2
0.0063V0.5278 n/a
2
0.0166V0.7431 n/a
CO2 Svekategorije 10 130 0.0208V
2
2.70V228 n/a
ZavisnostbrzineemisijefaktorazaLPGvozila2.5t,prihvatajui
EUROIDirektive

brzine
Emisijskifaktor
g/km
R
2
CO Nekontrolisan 5 110 0.01104V
2
1.4132V57.789 0.732
EUROI 5 120 0.0037V
2
0.5215V19.127 0.394
NOx Nekontrolisan 5 110 0.0179V1.1.9547 0.159
EUROI 5 120 7.55E05V
2
0.009V0.666 0.014
VOC Nekontrolisan 5 110 0.000677V
2
0.1170V5.4734 0.771
EUROI 5 120 5.77E05V
2
0.01047V0.5462 0.358
CO2 Nekontrolisan 5 110 0.0541V
2
8.4326V514.5 0.787
EUROI 5 120 0.00621V
2
9.8381V601.2 0.723
Zavisnostbrzineemisijefaktorazabenzinlakoslubenavozila3.5t,
Naznaka: zbog ogranienih raspoloivih podataka, funkcije za praenje sluajeva su suta

kopijatihprimjenauputnikimautomobilima.U
svakomsluaju,njihovoprihvatanjesaobaizmjerenapodatkaiemisijskistandardiseine
dasuuredu.
NOXEUROBenzin,emisijskifaktorzabenzinPC1,41EUROIjebioprihvaen.

brzine
Emisijskifaktor
g/km
R
2
CO Nekontrolisan 10 110 0.00020V
2
0.0256V1.8281 0.136
EUROI 10 110 0.000223V
2
0.026V1.076 0.301
NOx Nekontrolisan 10 110 0.000816V
2
0.1189V5.1234 0.402

65
EUROI 10 110 0.000241V
2
0.0318V2.0247 0.072
VOC Nekontrolisan 10 110 0.000066V
2
0.0113V0.6024 0.141
EUROI 10 110 0.0000175V
2
0.00284V0.2162 0.037
PM Nekontrolisan 10 110 0.0000125V
2
0.000577V0.2880 0.023
EUROI 10 110 0.000045V
2
0.004885V0.1932 0.224
CO2 Nekontrolisan 10 110 0.066V
2
8.2756V464.4 0.486
EUROI 10 110 0.0617V
2
7.8227V429.51 0.422
Zavisnostbrzineemisijefaktorazadizellakaslubenavozila3.5t
19.0.TRENUTNI/INSTANTMODELIEMISIJE
Ovaj tekst ima za cilj da saobraajnim ininjerima predoi podatke o sistemu

prognoziranja, procjene kako bi shvatili uticaj mjera kontrole saobraaja na emisiju
izduvnih gasova. Potreba za jednostavnim i praktinim sistemom je dobro poznata, ali
glavni problem je broj i tipologija podataka neophodnih za ostvarivanje pomenutog cilja.
Prematome,naporsefokusiranaotkrivanjevarijablitransporta,znaajnihzaprouavanje
emisijekaoizaprocjenuuticajaovihvarijacijanaemisiju.
Jedan jednostavan primjer ilustruje neke probleme koji mogu nastati: da bi se procjenio
efekatnaemisijutetnihgasovauslijeduvoenjanovihsemaforailiraskrsnica,morajuse
uzeti u obzir varijacije, brzine i ubrzanja. Ovo znai da je neophodno raspolagati
sveobuhvatnimpodacimaiosaobraajuioemisijipolutanata.
Izuzetnojetekodoidodetaljnihpodatakaosaobraajuatradicionalnimodeliputovanja
ih ne obezbjeuju. Modeli mikrosimulacije saobraaja moraju se koristiti u ovim
sluajevima,alimogubitiskupiilineprikladni.
Pored toga, emisija potronje gopriva zavisi od velikog broja parametara, na primjer, od
uslova funkcionisanja vozila tip kubikae, godina proizvodnje, termalni uslovi motora,
brzina, ubrzanje, od meterolokih i klimatskih uslova, uslova odvijanja saobraaja
gradski, zakren, vangradski, autoputevi, od uslova upotrebe vozila kratka ili duga
putovanja, uestalost upotrebe itd., od ponaanja vozaaumjerena ili agresivna vonja,
racionalnaupotrjebamjenjaaitd..
Sveoveparametretekojeobuhvatitipasestogamjerenjeizvoenaupotrjebomprivatno
posedovanihautomobilaopremjenihnizomsenzoraisistemomzaprijempodataka,asve
setoodvijalouuslovimarealneupotrebe.Ovastudijasprovedenautrizemlje,Francuskoj,
Njemakoj i Velikoj Britaniji, omoguila je opisivanje i karakterizaciju stvarnih uslova
funkcionisanja vozila i unaprjedila znanje o potronji goriva i izduvnih gasova pri realnoj
upotrebiandre,Foulardetal.,1991.
Konstruisan je jedan trenutni instant model Foulard, Hickman etal., 1992. Ovaj model
nazvan je Modem je kasnije opisan i ukljuuje analizu toka vonje. Takav model
omoguuje proraun emisije bilo kog automobila ako i samo ako su uslovi vonje, npr.
krivabrzina/vreme,sekundaposekundapoznati.
Otkrivanje trenutne brzine i ubrzanja vozila u saobraaju je obino kompleksan proces,

tako da je model Modem malo relevantan. Stoga je predloeno ovoenje prosjenih
kinematikih parametara umjesto trenutnih kao to je i opisano kasnije. Rezultati e biti
predstavljeni u obliku grafika, koji prikazuje emisije kao funkciju lako izraunatih ili
izmjerenihvarijabli.

66
19.1.Osnovnipodaciialati
19.1.1.Podacionainuvonjeiciklusimavonje
Koriteni podaci zasnovani su na studiji sprovedenoj sa ciljem da se proui realna

stvarna upotreba i uslovi funkcionisanja vozila. Adrie Joumard et al., 1994. Odabrana
suprivatnoposjedovanavozilau6Evropskihgradova:LondoniDerbyuVelikojBritaniji,
KologneiKrefelduNjemakoj,MarsejiGrenobluFrancuskoj.Kolikojetomoguemodeli
vozila odabrani su sa ciljem da se opie funkcionisanje voznog parka svake zemlje prema
njihovoj popularnosti, godini proizvodnje, preenoj kilometrai, tehnologiji kapacitet
motora, snaga, tip: benzin, dizel, sa direktnim ubrizgavanjem, katalizator i prema
odrenim kriterijumima opisa razliitosti vozaa. Prosjene godine proizvodnje uzoraka
bilesuizmeu1980i1989.Vozilasuondabilaopremljenasistemimazaprijempodataka
registarpodatakabiopjesmjetenuzadnjemdjeluprtljanikaautomobila,asenzoripod
haubom, i od tada su ih vlasnici koristili za sve uobiajene svrhe vonje automobila.
Glavniparametifunkcionisanjavozilabeleenisuuintervalimaod1sekundeukljuujuii
brzinuvozila.
Ovamjerenjaobuhvataju58vozilai1580dananadgledanjavozilatoje8230putovanjai
preenih73300kmutrajanjuod1690sativonje.
Najvaniji ishod ove studije bio je konstruisanje ciklusa vonje i jo uoptenije, metoda
testiranjakojesubilerealistikeireprezentativnezarazliiteuslovesaobraaja.Ovajrad
ukljuiojeiklasifikacijuprofilabrzinevozila,posmatranihurealnimuslovimasaobraaja
u4tipineklase:
uslovi saobraaja na autoputevima ili glavnim putevima: ovo su duge sekvence
privelikimbrzinama33%ukupnopreenekilometrae.
meugradski uslovi vonje ili nvonja predgraem 50% ukupno preene
kilometrae
zakren gradski saobraaj. Kratke sekvence, male brzine 2% ukupne preene
kilometrae.Prosjenabrzina8km/h
potpuno prohodan gradski saobraaj, kratke sekvence, brzine 16% ukupne
kilometrae.Prosjenabrzina23km/h.
Ispitivanisuinaininakojisekinematikesekvencekombinujuuokvirujednogputovanja
kao i redoled kojim one prate jedna drugu. Ova pravila redolijeda, statistika putovanja,
trajanje i duina sekvenci, kombinovani su kako bi se dolo do razvoja niza testiranih
ciklusasaciljemdasepredstaverazliitiuslovisaobraaja.
Izvedeno je 14 ciklusa vonje predstavljajui uslove gradske vonje Andre Hassel et al.,
1993tokom91minutai36kmvonje.tabela6.1.
Ciklusi
vonje
Trajanje
min
Trajanje
stajanja
min
Razdaljina
km
Prosena
brzinakm/h
Maxbrzina
km/h
Stand.odst.od
ubrzanja
m/s2
Modem1 10,35 2,34 3,447 19,5 61 0,7
Modem2 2,48 1,25 0,879 18,8 61,3 0,86
Modem3 4,42 1,22 1,082 13,8 38,2 0,65
Modem4 2,12 0,28 0,405 11 29,4 0,67
Modem5 17,07 5,21 6,333 22,2 72,5 0,91

67
Modem6 1,31 0,29 0,311 5,2 22,2 0,66
Modem7 1,4 0,22 0,84 30,2 80,1 1,01
Modem8 4,1 1,2 1,107 15,9 52,2 0,66
Modem9 1,35 0,29 0,202 7,6 26 0,47
Modem10 7,1 2,17 1,867 15,6 41,2 0,72
Modem11 16,02 0,56 11,346 42,5 87,8 0,6
Modem12 7,03 1,31 2,443 20,8 49,4 0,69
Modem13 8,46 2,47 2,62 17,9 54,4 0,82
Modem14 6,23 1,15 3,413 32,1 66 0,75
TOTAL 91,44 22,32 36,115 23,6 87,8 0,74
Opis14generisanihciklusagradskevonjeJoumard,Hickman&al.,1992
Dvaod14generisanihmodemciklusagradskevonjekrivabrzina/vrijemeM.Andre,
D.Hassel,1993
19.1.2.Modelemisije
ModelemisijeModemzasnovanjenamjerenjimaizvrenimuciklusimagradskevonje.
Kakobisevizmjerilaemisijakoritenjedinamometarasije.Uovesvrheodabranoje150
vozila da predstavljaju validan uzorak grupe podataka emisiji vezanih za evropski vozni
park 1995. Selekcija ima oblikm slojeva u kojima razliiti tipovi vozila imaju slino
ponaanjeemisijepriemusurazmatranisljedeiparametri:
konceptvozila
stupanjlegislacijeemisijevozilailigodinaproizvodnje
kubikaamotora
Ovajodabirdaoje12slojevatabela6.3:
Vozilasamotoromnaplinrazlikujuseu:
1. stupanjlegislacijeECER15/03
2. stupanjlegislacijeECER15/0
Vozilasakontrolisanimtronainskimkatalizatorima:
VozilasadizelmotoromnaECER15/04fazilegislacije
Asveovekategorijeklasifikovanesupremakubikaimotora:
Urban ciklus modem
Brzina(km/h)
Vrijeme(s)
Urban ciklus modem
Brzina(km/h)
Vrijeme(s)

68
1400cm
14002000cm
2000cm
Brojvozila
Konceptvozila
Kategorijakubikae Total
1400cc 14002000cc 2000cc
Vozilasamotoromnaplin
ECER15/3
10 10 3 23
Vozilasamotoromnaplin
ECER15/3
27 23 6 56
Vozilakontrolisana3
nainskimkatalizatorima
16 20 14 50
Vozilasadizelmotorom 14 7 21
TOTAL 53 67 30 150
Uzorcivozilapremakonceptuvozila,fazilegislacijeikubikaimotorakoriteniuizgradnji
modelaemisije
Trenutne emisije etiri polutanta CO; HC; NOx, CO2 i potronja goriva na razliitim
slojevima izmjerene su za svih 14 ciklusa gradske vonje. Emisije i potronje goriva
beleene su u intervalima od 1 sekunde, poto su se odnosile na odgovarajue uslove
vonje i funkcionisanja, a onda su izraeni kao funkcija trenutne brzine i ubrzavanja
upotrebomanalizemodela.Dabiseopisaonain,tokvonje,odabranisutrenutnabrzinai
proizvod brzina * ubrzanja. Funkcija emisije je u obliku matrice za svaku klasu i
zagaivaa.Osabrzina*ubrzanjepodelenajeu7klasa,izraenoum/sec
15 15do10 10do5 5do0 0do5 5do10 10do15
Aosabrzineu9klasaizraenaukm/h
0 0do
10
10do
20
20do
30
30do
40
40do
50
50do
60
60do
70
70do
80
80do
90
Trenutne emisije izraene su u g/h. Preciznije vrijdnosti emisijeodgovaraju prosjenoj

vrijednosti klase brzine npr. za klasu 10 do 20 km/h, prosjena vrijednost je 15km/h,
kaoigornjojgraniciklasebrzina*ubrzanjanpr.zaklasu15do10km/h,gornjagranica
je10km/h
KlasetrenutnebrzineKlasabrzinexubrzanjetrenutnevrijednostim/sec2
TrenutnevrijednostiemisijeCOg/humodeluodemtipavozilaECE1504,kubikae
motora14002000cm*nemavrijednosti.

69
Slika6.1,predstavljaemisijuCOg/hkaofunkcijutrenutnebrzineiubrzanjazatipvozila
ECE1594ikubikaumotora14002000cm.
Moe se primjetiti da mnoge vrijednosti emisije odgovaraju niskim vrijednostima

ubrzanjaod1do1m/sec,idateemisijeuslijednegativnogubrzanjanpr.deceleracije
nienegoemisijeuslijedpozitivnogubrzanjadisimetrijeemisijeakveleracije
19.1.3.Ulaznipodacimodela
Podaci o toku vonje bili su osnova za konstruisanje ciklusa vonje i mjerenja trenutne
emisije. Ovdje je cilj pronai nivo intergracije trenutne emisije tako da se integrisane
vrijednosti mogu koristiti na makroskopskom nivou npr. Upotzrebom prosjenih
vrijednosti i parametara. Iz ovog razloga emisija polutanata proraunata je upotrebom
modela Modem i integrisana u nivo kinematike sekvence npr. Izmeu dva uzastopna
zaustavljanjavozila.
ECE1504,1,42,0IvozilamodempodaciTrenutnoubrzanjem/s2
Trenutnabrzinakm/h
TrenutnifaktoriemisijeCOg/hmodelaModem.KategorijavozilaECE1504;kubikaa
motora1.42I.
U poetku je zabiljeeno 50000 sekvenci. Od ovog velikog broja sekvenci, 50000 je

odabrano nasumino da bi se dolo do reprezentativne osnove. Sekvence se sastoje od
stajanjanapoetkuitokavonje.Tokomvonjeubrzanjemoebitipozitivnoilinegativno.
Kinetiki podaci, brzina i ubrzanje beleene su sekund po sekund i tako je bilo mogue
proraunati razliite integrirane parametre kao to su prosjena brzina, duina, trajanje
sekvenci i tako dalje, kao i odgovarajua emisija polutanata. Na ovaj nain emisije se
izraavajukaofunkcijakinematikihuslovapredstavljenihparametrimasekvenci.
T
r
e
n
u
t
n
o

u
b
r
z
a
n
j
e

(
m
/
s
2
)

70
6.2Metodologijaiinstrumenti
Cilj je povezati emisiju zagaenja sa lahko proraunatim ili izmjerenim varijablama u

stvarnosti; napori su usmjereni prema odabiru varijabli, poznatih iz literature, poredanih
prema prihvaenim najboljim rezultatima, tj. Najboljim uzajamnim vezama. Dakle, proces
jedefinirankrozrazliitefaze,kakoslijedi:
poetnaselekcijakinematikihvarijabli;
prorauniemisijeufunkcijiodabranihvarijabli;
analizeuzajamnihvezaizmeuemisijaivarijabli;
novaselekcijavarijabli.
Ovaj proces je voen do klasifikacije varijabli koje su sposobne izraziti veze sa

vrijednostimaemisije.
19.2.Varijable
Poetna selekcija varijabli: Prosjena brzina mora biti izabrana kao jedna od varijabli
poto je najee koritena u literaturi. Kao to je ve reeno, trenutne brzine nisu
dostupne veinu vremena, dok se prosjena brzina veoma lahko brojano izrazi u
stvarnosti.
U saglasnosti sa predhodnim studijama, druga izabrana varijabla je ubrzanje. Iz istog

razloga trenutno ubrzanje nije relevantno, ali prosjena vrijednost treba da bude
pronaena,kojamoebitiprocjenjenailiproraunataodstranesaobraajnihstrunjaka.
Dakle, varijable odabrane u prvom pristupu su brzina i ubrzanje, izraene kao srednje
vrijednostiproraunatezasvakusekvencu.
Upotreba srednje brzine je intuitivna, ali za ubrzanje je nemogue upotrijebiti srednju

vrijednost sekvence jer je jednaka nuli: sekvenca poinje i zavrava sa stop i pozitivna
ubrzanjauravnoteujunegativna.
Prema tome, neophodno je koristiti druge indikatore ubrzanja, i prema tome kao prvi
korak,izabranojestandardnoodstupanjeubrzanja.Ovaintegriranjaubrzanjaiusporenja
su u toku sekvence. Veliko odstupanje znai da su vrijednosti ubrzanja razbacane oko
srednje,maloodstupanjeoznaavakoncentracijuvrijednostiokosrednje.
Proraun emisija: Integrirane kinematike varijable i vrijednosti emisije su proraunate

produenom verzijom Modem softvera, zvani Modem2. Sljedee varijable su
proraunatezasvakusekvencu:
ukupnevrijednostiemisijeintegriraneprekocijelesekvence;
prosjenabrzina;
standardnoodstupanjebrzine;
standardnoodstupanjeubrzanja;
duinasekvenceumetrima;
trajanjesekvenceusekundama.
Zbog velikog broja sekvenci, emisije su klasificirane na bazi prosjene brzine i

standardnogodstupanjaubrzanja.Ovadvaparametrasugrupisanauklaseisvakaklasaje

71
predstavljena srednjom vrijednosti. Kod svakog ukrtanja dvije klase postoji srednja
vrijednostemisijaodgovarajuazatuklasu.
Rezultati pokazuju da standardno odstupanje ubrzanja nije dobar parametar da bi se

doveouvezusaemisijamajerjeuzajamnapovazanostdostaslaba.Ovaslabapovezanostje
vjerovatno izazvana razliitim emisijama odgovarajuih pozitivnih i negativnih ubrzanja,
doksuubrzanjaprilinosimetrina.
Neophodno je dublje razraditi problem emisija i ubrzanja tokom sekvence. Tendencije

ubrzanjaibrzineufunkcijivremenasuprikazanenaslici1.1.
TendencijabrzineufunkcijivremenazajednusekvenculijevoTendencijaubrzanjau
funkcijivremenazajednusekvencudesno
Emisije proraunate softverom Modem, na bazi eksperimentalnih mjerenja, odgovaraju

sumi svih trenutnih sekunda po sekunda vrijednosti proraunatih za svaku brzinu i
ubrzanjeposvakojsekundi,tj.emisijeodgovarajupozitivnimubrzanjima,em
,iemisijama
uusporenju,em.Ovomoebitipredstavljenoizrazom:
+
+ = em em em
gdjeje:
( )
+ + +
= t a v f em ,
( )

= t a v f em ,
( ) ( )
+ +
+ = t a v f t a v f em , ,
u kojem
+ + +
a t em , , se odnose na emisije, vrijeme i ubrzanje tokom ubrzanja 6.2, a

a t em , , suodgovarajuevrijednostitokomusporenja6.3.
Naslici6.1.emisijetokomfazeusporenjasumnogonieodizmjerenihuubrzanju.Pored
toga, trokovni modeli u literaturi su pokazali da je potronja goriva niska tokom
usporenja gotovo isti nivo kao to je pronaen tokom praznog hoda i visoka tokom
ubrzanja.
Standardno odstupanje ubrzanja uzima pozitivna i negativna ubrzanja u proraunu i

postojirelativnasimetrijaizmeuobatipaubrzanja.Alivezaizmeuemisijaistandardnog
odstupanja ubrzanja je relativno slaba, jer emisije su u sutini izazvane fazama ubrzanja,
to nije dobro izraeno standardnim odstupanjem. Prema tome, u redu je koristiti vezu
izmeu parametra ubrzanja i emisija, parametar uglavnom uzima pozitivno ubrzanje u
proraunukojitrebabitirazmotren.
Brzina(km/h)
vrijeme(s) vrijeme(s)

72
Novaselekcijavarijabli:Moguejerazmatratisamopozitivnoubrzanje,toznai,proraun
parametra ubrzanja kao srednje vrijednosti je za pozitivna ubrzanja. Ova prosjena
ubrzanja mogu biti proraunata za cjelokupno trajanje sekvence, t, ili na duini za koju je
ubrzanjepozitivno,t
.
Uprvomsluajuprosjenopozitivnoubrzanjezacjelokupnotrajanje,
1
a ,jejednako:
( )
+ +

=
t
t a
a
1

u drugom sluaju prosjeno pozitivno ubrzanje za vrijeme u kojem je ubrzanje vee od
nule,
2
a ,je:
( )
+
+ +

=
t
t a
a
2

gdjeje ( )
+ +
t a srednjaukupnavrijednostpozitivnogubrzanja.
Vrijednost 6.5 izraza relativnog ubrzanja, je manja od dragog 6.6 i predstavlja

vrijednostpozitivnogubrzanjacijelomduinomtrajanjasekvence.
Druga vrijednost 6.6 je prosjek pozitivnog ubrzanja i predstavlja srednju vrijednost

pozitivnih ubrzanja proraunatih u vremenu t
u kojem postoji pozitivno ubrzanje i to je

realnasrednjavrijednost.
Ova dvaizraza pozitivnog ubrzanja su slina i to je interes analize njihove povezanosti sa

emisijama.
Ranija sredstva su koritena u svrhu razumijevanja povezanosti izmeu emisija zavisno

promjenljiva i duine, vremena, prosjene brzine, prosjenog pozitivnog ubrzanja,
2
a , i
prosjenog relativnog ubrzanja,
1
a . Najjaa posmatrana povezanost je izmeu prosjene
brzineiemisijaivrijednostipotronjegoriva.Prosjenopozitivnoubrzanje,
2
a ,jetakoe
dobro povezano sa CO, HC i NO
x
. Prosjeno pozitivno ubrzanje,
1
a , je povezano sa CO
2
i
potronjomgoriva.Duinaitrajanjesekvencesutakoedobropovezanesaemisijama.
Varijable
1
a i
2
a pokazuju slino ponaanje i imaju veoma pribline vrijednosti u
povratnojliniji.
Uvjetovano ovom poboljanom povezanou, prosjeno pozitivno ubrzanje,

2
a , je
koriteno da se predstave emisije zagaenja i potronja goriva zajedno sa prosjenom
brzinom.
19.2.1.Produetak/Modifikacijamodelaemisije
Poboljana verzija modela Modem proraunavajui emisiju izduva daje trenutne nivoe
emisije za svako vozilo, redom pokazane. Model je sredstvo softvera nazvan Modem2.f,
napisan u programskom jeziku Fortran. Podrava ga Unix system, ali moe lahko biti
prebaenudrugisistem.Programjestuktuiranporazliitimfazamaslika1.2:
parametriiulaznifajlovi;

73
prorauninivoaemisijezaetirizagaivaaCO,HC,NO
x
,CO
2
ipotronjegoriva;
izlaznifajlovi.
Ulaznifajlovi
Prikazanisuslijedeifajlovi:
podatkovni fajl emisija, zvani duemodem2, sadri trenutne jedinice emisija za

svaku brzinu, ubrzanje i grupu vozila kao funkcija brzine i produkata brzine,
ubrzanja; baza podataka je u obliku matrice u kojoj se osovina brzine dijeli na
devet grupa za svaku grupu je proraunata srednja vrijednost; osovina brzine *
ubrzanje je podijeljeno na sedam grupa i za svaku grupu je data gornja granica.
Podatak emisije, g/h, je dat za svaku kombinaciju koncepcije vozila i zapreminu
motora za pet komponenti CO, HC, NO
x
, CO
2
i potronje goriva, pa je dostupno
ezdesetmatricapodataka;
vonja biciklom, ili brzina profila fajla, sadri vrijednosti brzine sekunda po
sekunda.Tojestruktuiranounizkinematikihsekvenci.
Opcijesoftvera
Emisijemogubitiproraunate:
zajedantipvozila:jednukombinacijukoncepcijevozilaizapreminemotora,zasve
zagaivae. Program trai ime izabranog vozila npr. Renault 21 ili Peugeot 205
itd.,koncepcijuvozilaizapreminumotora;
zasvekombinacije:koncepcijavozilazapreminamotora;
zauporeivanjeizmeurazliitihkategorijavozila.

74
FazesoftveraModem2
Uzimajui u proraun relativni procenat razliitih kategorija automobila voznog parka

unutar gradova Francuske, model e izraunati emisije ovih automobila prognoza
vrijednostiza1995godinu,tabela1.1.Mjerenevrijednostisuuitaneuparametarskifajl
takodaonemogubitilahkopromjenjene.
Zapreminamotoraulitrima Izmjerenipostotak
%pokategorijama
Kategorijavozilamanjaod1,41,4do2veaod2
Benzinskimotor64,133,12,810062,8
ECE150310,74,60,415,710,3
ECE150430,717,01,349,031,7
Tronainskikatalizator20,311,00,932,220,8
Dizelmotor1,966,331,810037,2
UKUPNO 100
Zapreminamotorairaspodjelakoncepcijevozilau%za1995.zaFrancuskivoznipark
Prilagoavanjem mjerenih koeficijenata mogue je simulirati emisije iz razliitih tipova

vozila:
ECE1503vozila;
ECE1504vozila;
IZBOR FAZE
tip vozila
trenutne emisije
ukupne emisije
fajl krivih brzine
FAZA ULAZA
uitavanje ulaznih fajlova
emisije
krive brzine
FAZA PRORAUNA
statististike vrijednosti (prosjena brzina,
ubrzanje,st.odst.ubrz.,itd.)
emisije (trnutne, ukupne)
FAZA IZLAZA
ispis izlaznih fajlova (trenutna emisija: tabelarno i
linijski; ukupna emisija: tabelarno i linijski)
nastaviti?
STOP
DA
NE
IZBOR FAZE
tip vozila
trenutne emisije
ukupne emisije
fajl krivih brzine
FAZA ULAZA
uitavanje ulaznih fajlova
emisije
krive brzine
FAZA PRORAUNA
statististike vrijednosti (prosjena brzina,
ubrzanje,st.odst.ubrz.,itd.)
emisije (trnutne, ukupne)
FAZA IZLAZA
ispis izlaznih fajlova (trenutna emisija: tabelarno i
linijski; ukupna emisija: tabelarno i linijski)
nastaviti?
STOP
DA
NE

75
tronainskikatalizatorivozila;
benzinskavozilabezkatalizatoraECE1503ECE1504;
benzinskavozilaECEikatalizator;
svavozila,benzinskaplusdizel.
Procenat koritenja za svaku kombinaciju tipa vozila i zapremine motora su prikazani u

tabeli6.6.
Pa, ovaj metod moe biti iskoriten za proraun emisija za razliite kategorije vozila
voznogparka:ovojeuinteresuplaneraisaobraajnihininjerakadnisuprikupljeninuni
podaci jer koliinski nedovoljno izmjerenih podataka za vozila dolazi sa saobraajnica.
Modelsemoeupotrijebitizaproraun:
trenutneemisijesekundaposekunda;
ukupnavrijednostintegriranazatrajanjesekvence.
Konano, softver dozvoljava selekciju fajlova grafikona brzine da bude upotrebljena u

proraunu.
Fazaprorauna:Slijedevrijednostiproraunatezasvakukinematikusekvencu:
duinaitrajanje;
ubrzanja;
nekestatistikevrijednostikaotosu:
prosjenabrzina
standardnoodstupanjebrzine
prosjenopozitivnoubrzanje
standardnoodstupanjepozitivnogubrzanja.
emisije za etiri zagaivaa CO, HC, NO

x
, CO
2
i potronja goriva, za razliite tipove
vozilaizasvakusekundusekvence,ilizakompletnusekvencu,suproraunate.
Nekitestovisuizbaenitokomprorauna.Uizvjetaju,vrijednostibrzinesuuporeenesa
gornjom granicom softvera Modem 90 km/h, nedovoljna veliina kod veihbrzina.Za
odreene sekvence brzina moe biti vea od 90 km/h, pa proraunate emisije su
dozvoljene za ove vrijednosti koritei posljednju dostupnu grupaciju. Pored toga,
postavljenilimitjeprogramiranuproraun:kadjebrzinaveaoddatoglimita,proraunje
zaustavljen.Izabranabrzinazaovajsuperiornilimitje120km/h.
Kao u 5000 sekvenci, postoje brzine vee od 120 km/h, od kojih je veina eliminisana i
2632sekvencijopostoje,proraunatezasvevarijable.
KategorijevozilaZapreminamotoraulitrimaIzmjerenipostotak
pokategorijama
manjaod1,4 1,4do2 veaod2
ECE150368,229,32,6100
ECE150462,734,72,7100
Tronainskikatalizator63,034,22,8100
Dizel1,966,331,8100
ECE1503ECE1504100
ECE150316,67,10,624,3
ECE150447,426,32,075,7

76
ECE1503Tronainskikatalizator100
ECE150311,14,80,416,2
ECE150431,717,51,350,6
Tronainskikatalizator21,011,40,933,2
Svavozila:benzinskadizel100
ECE15036,923,00,310,2
ECE150419,9011,00,831,8
Tronainskikatalizator13,167,10,620,9
Dizel0,7121,711,837,2
ProcentikoritenjazasimulacijurazliitihvozilauFrancuskomvoznomparku
Izlaz:Izlaznifajlovisukreiranizaintgriraneitrenutneemisijesadre:
naziv,tipizapreminumotoravozilazajednovozilo;
imefajlakrivebrzine;
trajanjesekvencesec.;
trajanjepozitivnogubrzanjasec.;
duinasekvencem;
prosjenabrzinakm/h;
standardnoodstupanjebrzinekm/h;
prosjenopozitivnoubrzanjem/sec.
2
;
standardnoodstupanjepozitivnogubrzanjam/sec.
2
;
CO,HC,NO
x
,CO
2
emisijeug/hiliug/km;
potronjagoriva.
19.3.Ostalainformacijskatehnologijaistatistikialati
Rezultati dobiveni programom modem 2.f su izraeni koristei statistiki kompjuterski

program BMDP i grafike alate UNIRAS,UNIMAP da se izrade grafikoni i statistike
tabele koje poboljavaju itanje i razumijevanje veza izmeu emisije, prosjene brzine i
pozitivnogubrzanja.
Dabisepostigloovobilojepotrebnopretvoritiizlaznepodatkeizmodema2.fdasedobiju
prosjene vrijednosti emisije kao funkcije vrsta brzine i ubrzanja poetni podaci koji
sadre veliki broj taaka, koje odgovaraju kinematikim nizovima. Program zvani
tabspaccem.fjerazvijendaprikaeteprosjenosti.
19.3.1.RaunanjematricaemisijekaofunkcijebrzineiubrzanjaProgramtabspaccem.f
Sredstvo informacijske tehnologije, zvano tabspaccem.f, je razvijeno da detaljno izloi

rezultateizmodema2.f.
Deset vrsta brzina i ubrzanja bila su predodreena tako da sadre otprilike isti broj
vrijednosti. Za svaku vrstu neznatne, prosjene vrijednosti brzina, ubrzanja i emisija su
raunate.Emisijesuizraeneug/hiug/km,brzineukm/hiprosjenapozitivnaubrzanja
um/sec.
Nasljedeimtabelamasuprikazanerazliitekategorijeautomobila:
srednjevrijednostiprosjenihbrzinazasvakukombinacijuvrstabrzinaubrzanje;

77
srednje vrijednosti prosjenih pozitivnih ubrzanja za svaku kombinaciju vrsta brzina
ubrzanje;
dvije tabele emisija g/h i g/km kao funkcije srednjih vrijednosti vrsta brzine i
prosjenogpozitivnogubrzanjazasvakizagaiva.
19.3.2.Drugialati
BMDPkompjuterski program je koriten da dovede u vezu varijable. Prvo su prosjena

brzinaiubrzanje,kojisupodijeljeniuvrsteistekaoionekoriteneuprogramugorebili
povezanidabiseshvatilaraspodjeladvijevarijable.Aondajeistostatistikosredstvobilo
koriteno da povee glavne elemente dobivenih rezultata: emisija, prosjene brzine,
prosjenapozitivnaubrzanja,udaljnostiiduine.Emisijesupritomepretvoreneizgrama
ug/kmig/himjerenesupoduini.
Grafiki alat,UNIMAP,je koriten da se prikau rezultati. Prezentacija u obliku krivulje je

izabranajerdoputalakoitanjerezultata.
19.4.Rezultati
19.4.1.Mikroskopskorazinskoubrzanjeiuticajbrzine
PrekomodelaModemmoguejeodreditiuticajtrenutnebrzineiubrzanjanazagaivae.
Na slici 6.4 razinske krivulje zagaivaa uobiajenih vozila su opisane kao funkcije
trenutnogubrzanjaibrzine.
U cilju da se ilustrira efekt brzine, relativne vrijednosti emisija u g/km su raunate za

razliitekategorijevozilasabrzinomuveanomod20do40km/hprikonstantnomnivou
ubrzanja0,4m/stabela6.7.Naistinain,uticajubrzanjajeodreenprekovrijednosti
emisijekojajeuzrokovanapoveanimubrzanjemprikonstantnojbrzinitabela6.8.
Uticajbrzinejeveomaznaajanzasvavozila:porastod20do40km/hdonosismanjenje
emisija varirajui od 20% do 50%, sa izuzetkom NOx emisije i vozila na benzin koji
stvaraju porast. NOx emisije iz vozila bez katalizatora su djelimino osjetljivi na brzinu i
ubrzanje.
Uticaj ubrzanja je takoe veoma znaajan za sve vrste vozila i vodi ka znaajnim
emisionimporastimazaveinuzagaivaa.Kadaseubrzanjepoveavaod0,4do0,8m/s
tosurelativnoniskevrijednosti,svisezagaivaipoveavajuzaoko20%zauobiajene
benzincei30%do50%zakatalizatorskavozila.Kadaseubrzanjepoveavaod0,4do1,0
m/s emisije se poveavaju za 20% do 50% za uobiajena i dizel auta osim za auta na
vodikiza60%do80%zakatalizatorskavozila.

78
KrivuljeIsorazinaodzagaivaaemisijakonvencionalnihvozilakaofunkcijaodtrenutnog
ubrzanjaibrzine;takastelinijeograniavajuvrijednosnopodru
Varijacijeu%od
mjerenihemisijag/km
Nivoubrzanjam/s
0.00.4
Kategorijevozila COHCNOxCO2Fuel
cons.
COHCNOxCO2Fuel
Cons.
ECE15031.4l
ECE15031.42.0l
ECE15032.0l
3135431318
3639721721
4630652227
2831621116
35301361216
50231451522
ECE15041.4l
ECE15041.42.0l
ECE15042.0l
3135361318
4440581623
2138292525
243059712
383106814
3301011212
Sakatalizatorom1.4l
Sakatalizatorom1.42.0l
Sakatalizatorom2.0l
4834252728
403002929
514253233
3517432121
2723292424
4131182324
Diesel1.42.0l
Diesel2.0l
2910341010
4750404950
17283188
4646434747

79
Varijacijetrenutnihemisijapojediniciduinesabrzinom20km/h40km/hpri
konstantnimubrzanjem0i0,4m/sodrazliitihkategorijavozila
Varijacijeu%od
mjerenihemisijag/km
Nivoubrzanjam/s
0.4 0.80.4 1.0
Kategorijevozila
COHCNOxCO2Fuel
cons.
COHCNOxCO2Fuel
cons.
ECE15031.4l
ECE15031.42.0l
ECE15032.0l
1217102019
152352322
201342724
2223163230
1329113635
2918104541
ECE15041.4l
ECE15041.42.0l
ECE15042.0l
192361718
192481718
52273128
3031132929
2831162929
1230134845
Sakatalizatorom1.4l
Sakatalizatorom1.42.0l
Sakatalizatorom2.0l
3534373333
5239453737
3427343737
6761615656
9067796263
5944686463
Diesel1.42.0l
Diesel2.0l
8901414
1528223434
18652525
2450365654
Varijacijetrenutnihemisijapojediniciduinesaubrzanjemzabrzinuod40km/hza
razliitekategorijevozila
19.4.2.Makroskopskorazinskoodreivanjebrzineiuticajubrzanja
Kako je ve utvreno, prethodna raunanja nisu korisna u odreivanju stvarnog uticaja

ubrzanja sa vonjom. Ubrzanja postoje samo zato to su praena usporenjem ili krunom
vonjom.Dabiseuraunalasloenostuslovavonjemoraoseuspostavitinivocjelosti,kao
iparametrikojiopisujuprosjeannivoubrzanjaibrzineusaobraajnimuslovima.
Kinematikipodaci
Rezultati obuhvataju 2632 niza. Tabele 6.9 i 6.10 pokazuju raspodjelu nizova prosjene
brzine i prosjenog ubrzanja. Priblino 7% od nizova 175 vrijednosti odgovaraju
brzinama izmeu 0 i 2 km/h i ubrzanjima izmeu 0 i 0,14 m/s. Ovo znai visok broj
urbanih nizova.Male brzine su esto povezane sa niskim nivoima ubrzanja. Postoji vei
brojnizovasavelikimbrzinama40do120km/hiubrzanjimaod0,3do0,5m/s.
Zarazlikuodveomamalihbrzina0do4km/hiubrzanja0do0,14m/s,druginizovi
su isto raspodjeljeni izmeu drugih vrsta. Brzine koje variraju od 4 km/h do 17 km/h su
usko povezane sa vrijednostima ubrzanja od 0,14 do 0,3 m/s; od 8 km/h do 27 km/h
odgovarajuubrzanjaod0,32do0,37m/s.Brzinekojevarirajuod17km/hdo42km/hsu
povezanesamaksimalnimvrijednostimaubrzanja0,4do0,8m/s.
Toznaidamalebrzineodgovarajumalimubrzanjima,asrednjeisrednjevisokevisokim
ubrzanjima. Suprotno tome, velike brzine 42 do 120 km/h odgovaraju srednjim
vrijednostimaubrzanja.
Ufiguri6.5jeprikazanavezaizmeuprosjenebrzineiprosjenogubrzanja,gdjebrojevii
slovapredstavljajubrojpromatranihtaakanpr.broj2znaidvaposmatranja;Bznai
11 posmatranja. Take sa najviim frekvencijama su smjetene oko linije regresije. Moe
se vidjeti da je koeficijent regresije jednak 0,32 prilino nizak, stoga i korelacija izmeu
dvije varijable nije blizu. Generalno je jasno da prosjeno pozitivno ubrzanje tei
poveanjusaprosjenombrzinomuzimajuiuobzirponaanjeuvonji.

80
Uglobalu,nizovisaprosjenimbrzinamakojisekreuod0do10km/hpredstavljaju32%
odukupnogbroja,onikojirangirajuod10do30km/hpredstavljajuvieod42%,anizovi
pri brzini koja prelazi 30 km/h predstavljaju oko 27% od prouavanih nizova. Pozitivna
prosjenaubrzanjavarirajupremabrzini:0do0,4m/szabrzinemanjeod10km/h;0,3
do 0,7 m/s za nizove sa brzinom koja rangira od 10 do 50 km/h. Nizovi sa viom
prosjenom brzinom biljee manja ubrzanja 0,3 do 0,5 m/s. Prosjena brzina raunata
prekosvihnizovaje33km/h.Prosjenaduinajepriblino1km.
Vrijednostiopisaneutabelama6.11i6.12sufunkcijesrednjevrijednostibrzineiubrzanja.
Moe biti zabiljeena da bez obzira na istu vrstu brzine, postoji mala varijacija srednjih
vrijednostizarazliitevrsteubrzanja,osimzaveomamalebrzineiubrzanja.
Prosjene
brzine
Prosjenapozitivnaubrzanjam/s
km/h 0
0.14
0.14
0.22
0.22
0.24
0.27
0.32
0.32
0.37
0.37
0.42
0.42
0.47
0.47
0.53
0.53
0.64
0.64
1.4
Ukupno
02 175 49 9 6 1 * * * * * 240
24 48 61 31 23 16 10 7 6 3 1 206
48 17 60 40 34 24 20 27 16 19 14 271
812 4 36 30 40 29 17 25 16 17 20 234
1217 1 16 37 43 32 29 31 26 36 29 280
1722 * 14 11 27 24 43 28 40 41 47 275
2227 * 4 12 23 24 38 37 38 45 53 274
2733 * 7 7 22 18 32 35 43 54 59 277
3342 * 3 10 23 27 41 48 42 51 41 286
42120 2 18 27 41 52 44 34 27 26 18 289
Ukupno 247 268 214 282 247 274 272 254 292 282 2632
Raspodjelakinematikihsekvencisapogledomnaprosjenebrzineipozitivnaubrzanja
Prosjene
brzine
Prosjenapozitivnaubrzanjam/s
km/h 0
0.14
0.14
0.22
0.22
0.24
0.27
0.32
0.32
0.37
0.37
0.42
0.42
0.47
0.47
0.53
0.53
0.64
0.64
1.4
Ukupno
02 6.6 1.9 0.3 0.2 * * * * * * 9.1
24 1.8 2.3 1.2 0.9 0.6 0.4 0.3 0.2 0.1 0 7.8
48 0.6 2.3 1.5 1.3 0.0 0.8 1 0.6 0.7 0.5 10.3
812 0.2 1.4 1.1 1.5 1.1 0.6 0.9 0.6 0.6 0.8 8.9
1217 * 0.6 1.4 1.6 1.2 1.1 1.2 1 1.4 1.1 10.6
1722 * 0.5 0.4 1 0.9 1.6 1.1 1.5 1.6 1.8 10.4
2227 * 0.2 0.5 0.9 0.9 1.4 1.4 1.4 1.7 2 10.4
2733 * 0.3 0.3 0.8 0.7 1.2 1.3 1.6 2.1 2.2 10.5
3342 * 0.1 0.4 0.9 1 1.6 1.8 1.6 1.9 1.6 10.9
42120 0.1 0.7 1 1.6 2 1.7 1.3 1 1 0.7 11
Ukupno 9.4 10.2 8.1 10.7 9.4 10.4 10.3 9.7 11.1 10.7 100
Raspodjela u % kinematikih sekvenci sa pogledom na prosjene brzine i pozitivna

ubrzanja

81
Proizvodnja prosjene brzine sa prosjenim pozitivnim ubrzanjembroj i posljednja

korespondencijapremabrojuitakiopservacije
Pozitivnoubrzanjekaofunkcijaprosjenebrzineza2632ispitanog
Prosjena emisija gasova: Sastavni djelovi emisije gasova CO, HC, NOx, CO2, i potonja
gorivaizraunavasezasvakukategorijuvozila,tehnologijavozilaikapacitetamotoraza
Prosjena brzina
Prosjeno pozitivno ubrzanje(m/sec
2
)

82
svaku vrstu vozila. Razmatrjui vrijednosti veliine za razliite kapacitete motora za sve
kategorije date tabelom, i na kraju za sav francuski inventar vozila. Prosjena emisija
gasovaizraunatajeprekocijelogskupanizovautabela6.13,odgovarajuprosjenojbrzini
od33km/h.
Zajednika tabela prosjenih vrijednosti emisije gasova i potronih vrijednosti

izmjerenihzaprosjenubrzinuivrsteubrzanjasusastavjeniizovihizmjerenihvriednosti
preko2600nizova.OvetabelesuprikazanekaodvodimenzionalneISOnivoamape,dajui
podatkeg/kmzaprosjenubrzinuipozitivnoubrzanjeodslike6.6doslike6,9.
Unitemissions
Perunitofdistanceg/kmperunitofdurationg/h
Vehiclecategories COHCNOxCO2fuel COHCNOxCO2fuel
ECE1503
ECE1504
Catalystvehicles
Diesel
21,92,72,415362
19,32,42,215761
4,00,30,417457
0,60,10,916653
72390,678,150602040
63778,573,651802020
1329,512,157401880
183,028,054801740
Frenchcarfleet 9,41,11,316357 31137,244,354001890
Tabela6.13:Jedinicaemisijepremajedinicidistanceitrajanjaraunataprekouzorka
2600kinematikesekvenceprosjenabrzina33km/hzarazliitekategorijevozilai1995
parking
Kategorije vozila
Katalizirana vozila
Dizel

83
ISOnivovijugapolitantnihemisijakonvencionalnihvozilakaofunkcijaprosjenog
pozitivnogubrzanjaibrzineintegracijaizmeuuzastopnogstajanjavozitakastelinije
ogranienjaoblastivrijednosti.
ISOnivovijugapolitantnihemisijakataliziranihvozilakaofunkcijaprosjenog
pozitivnogubrzanjaibrzineintegracijaizmeuuzastobnogstajanjavozilatakaste
linijeogranienjaoblastivrijednosti.

84
ISOnivovijugapolitantnihemisijaDizelvozilakaofunkcijaprosjenogpozitivnog
ubrzanjaibrzineintegracijaizmeuuzastobnogstajanjavozilatakastelinije
ogranienjaoblastivrijednosti.

85
ISOnivovijugapolitantnihemisijafrancuskogparkingakaofunkcijaprosjenog
pozitivnogubrzanjaibrzineintegracijaizmeuuzastobnogstajanjavozilatakaste
linijeogranienjaoblastivrijednosti.
Uticaj prosjene brzine: Prosjena brzina ima veliki uticaj na emisiju gasova. U poredku
prikazatakvepojave,varijacijaemisijegasovasabrzinamakojesubilesraunateobzirom
na dvije vrijednosti prosjenog ubrzanja: 0,3 i 0,5 m/s2, pokriva srednji rang vrijednosti
brzinaTabela6.14.
Za vozila bez katalizatora i poveanjem brzine od 20 km/h do 40 km/h, smanjuje se

emisija CO za oko 30%, i emisija HC do 35%. Emisija NOx raste do 14% na 0,5 m/s2.
emisijaCO2ipotronjagorivasesmanjujeod20%do25%.
Zavozilasakatalizatoromstanjejeisto,emisijaCOiHCopadaod20%do30%,aemisije
CO2ipotronjagorivasetakoersmanjujeod25%do30%.EmisijaNOxjegotovouvijek
konstantnailipolahkoopada.
Za dizel vozila, sva zagadenja pokazala su znaajno smanjenje sa porastom brzine: 20%
za emisiju CO2 i potronju goriva, 30% za CO emisiju, 35% do 40% za NOx i HC emisiju
gasova.

86
Za kompletan Francuski inventar vozila, izmjereni predhodni rezultati porasta brzine od
20km/hdo40km/hsnimljenizagadenjaemisijegasovasuupaduoko30%zaCOiHC,
20%zaCO2ipotronjugoriva,i10%zaNOx.
Varijacije u % jedinica izduvnih gasova

g/km
Nivoubrzanjam/s2
0.3 0.5
Kategorijevozila COHCNOxCO2gorivecons. COHCNOxCO2gorvecons.
ECE1503 303122023 3032141922
ECE1504 303412022 2934141820
Kataliziranavozila 2629112828 202132726
Diesel 2736332020 2640321818
Francuskiparking 3033102223 293322021
Postotnevarijacijeprosjenejedinineemisijejedinicezadaljinu,integriranepreko
rasporeivanjasabrzinomkojasepoveavasa20na40km/hsakonstantnim
ubrzanjem0.3ili0.5zarazliitekategorijevozila
Uticaj prosjenog ubrzanja: Uticaj prosjenog ubrzanja na emisiju zagadenja i potronju

goriva je manje znaajan od uticaja prosjene brzine. U poredku prikaza znaaja
prosjenog pozitivnog ubrzanja, vrste emisije su izraunate za prosjenu brzinu od 35
km/hovevrijednostisubileogranieneizboromnetanihrezultatauupotrebi,ikadase
prosjeno ubrzanje poveavalo od 0,3 m/s2 do 0,5 m/s2, i od 0,3 m/s2 do 0,7 m/s2, koje
su aktuelni dometi varijacija za takve rezultate brzinskog nivoa. Ove procijene su
prikazaneutabeli6.15.naprimjerpri37km/hikadasurazlikeubrzanjaod0,3m/s2do
0,7m/s2,emisijaNOxvozilasakatalizatorosuporasledo18%.
Zavozilabezkatalizatora,emisijagasovasepoveavasaprosjenimubrzanjemvrlosporo,
i razlike od 2% do7% za veinu zagaenja. Manji porast od 2% do 3% ne moe se
razmatratikaoznaajan.
Zadizelvozilauticajubrzanjajeslabiji.SamoCOiCO2emisijeipotronjegorivaimamali
porastod3%do7%kadarasteubrzanje.
Vozila sa katalizatorom su mnogo osjetljivija na vrste ubrzanja: emisije CO i HC rastu od

oko15%kadaubrzanjerastedo0,5m/s2,iod25%do30%kadatoubrzanjerastedo0,7
m/s2.ostalazagaenjaNOx,CO2ipotronjagorivarasteod17%do18%,kadaubrzanje
rasteod0,3m/s2do0,7m/s
2
.
Konano, cijeli Francuski inventar vozila dostie rekord porasta emisije gasova od 4% do
6% izuuev NOx za porast ubrzana od 0,3 m/s2 do 0,5 m/s2, i porast oko7% do 9% za
porastubrzanjaod0,7m/s2.
Dakle,moesezakljuitidavrijednostiemisijegasovarastusporijesaodreenimnivoem
prosjenogubrzanja,imnogoviezavozilasakatalizatorom,kojisupokazalizavisnostna
ubrzanje. Mora da je spomenuto tako da su efekti ubrzanja razmatrani nezavisno od
efekatabrzine,aovadvaparametrasuuuskojvezi.
Varijacijeu%izduvnihgasova
g/km
Prosjenopozitivnopoveanjeubrzanjam/s
Kategorijevozila COHCNOxCO2fuel COHCNOxCO2fuel

87
ECE1503
ECE1504
Kataliziranavozila
Diesel
24122
45133
1715988
40033
46366
77377
2926181718
60077
Francuskiparking 46144 87499
Varijacijeprosjenejediniceemisijejedinicezadaljinu,integriraneprekorasporeivanja
sapozitivnimprosjenimpoveanjem,zabrzinedo37km/h,zarazliitekategorijevozilai
cijelifrancuskiparking
Tabela i ISOgrafici krivih vrijednosti emisije gasova kao funkcije prosjene brzine i
pozitivnogubrzanjauspostaviesezasvevrstezagaenjaikombinacijetipovamotorakod
vozila.Ovigraficiitabelenisudatedateovdjezatotoimajuvrlovelikebrojeve,izatoto
takvidetaljinisupraktinokorisni.

88
11.0.MATEMATIKIMODELIZAPRORAUNDISPERZIJEZAGAIVAA
Da bi procijenili utjecaj novih propisa, nekoliko prethodnih instrumenata u vezi sa

zagaivanjememitiranimodstranepokretnihizvora,supojaaniiumogunostisudadaju
vrijednupodrkuzapoboljanjeodredbikoritenihuzakonskimintervencijama.
Ustvari koritenje matematikog simulacionog modeliranja predvia novi zakonodavni
utjecajnatrendovezagaenjazraka.Modelipodravajutritipaanaliza:
Analizausaobraajnimraskrsnicama;
Specijalnipostupcizaprocjenuemisijazaustavljenogvozila,emisijevozilau
pokretuivozilakojausporavajunaraskrsnici;
Analizastandardnelinearnedisperzijeizvora.
Definisanesudvijenovekategorijematematikihmodela:
Matematikimodelizaprivremenuprocjenuglobalneemisijepokretnihizvora;
Matematikimodelizaprocjenuirenjazagaivaauatmosferi.
Prvi od dva tipa modela proraunava fluktuaciju mase zagaivaa u atmosferi, dok drugi
tipocjenjujekvalitetzrakakaopromjenjivufunkcijuumasizagaivaa.
Pouzdanost privremenih prorauna postignutih sa ovim instrumentima ovisi o tanosti i

korisnostistatistikihpodatakasastavasaobraajnogtokanasaobraajniciiodrelativnih
emisionih faktora. Pored toga u drugom sluaju takoer ovisi od pouzdanosti mikro i
makroklimatskihpodatakauanaliziranompodrujuipodatakazamasuzagaivaa.
tovie, obzirom da su emisije zagaivaa razliitih tipova prirodne i ne standardne,

nepokretne ili pokretne uzajamna veza difuzionih modela emisije i ubacivanja je
zadovoljavajue precizirana. Oni takoer, kvalitet zraka otkrivenog na odreenom mjestu
iliuodreenojtakiuvremenu,pripisujunjegovomizvoru.
Obzirom na kompleksnost hemijskofizikog fenomena i prenosnih i difuzionih

mehanizamauatmosferi,uzajamnavezaemisijeubacivanjajeestonejasna,tejenjihova
procjenapovrna,pato,stoga,moevoditikanaunimgrakama.
20.1.Simulacionimodelinivoakvalitetazraka
Privremeni model difuzije zagaivaa zraka je alat koriten da procijeni kvalitet zraka u
vezisajednimiliviezagaivaazrakakaofunkcijuemisijezagaivanjaCO,Nox,HC,itd.
i u vezi sa proraunom vremena. Tana analiza karakteristika podruja pod ispitivanjem
morabitiuinjenakakosaorografsketakoisameteoroloketakegledanja.Glavnemeteo
klimatske odreene karakteristike su atmosferska stabilnost i brzina i smijer vjetra na
razliitim nadmorskim visinama. Takvi parametri su jako vani, naroito u predjelima
karakterizovanimraznovrsnomorografijom.Kaotojetoestosluaj,skupmeteorolokih
informacija, kada nije ve raspoloiv, je obino dobiven mjerenjima nivoa podloge
koritenjemnaprednihtehnikakaotojeSODARDOPPLERzaodreivanjebrzineismijera
vjetranarazliitimuzvienjimaiRASSkojiodreujetemperaturunauzvienjuod1000m,
kao i nalaenje i mjerenje karakteristika termike inverzije i stanje stabilnosti zraka.
Poredtogapoznavanjemeteorolokihpodatakaterena,tanostinformacijaoemisijamaje
od naroite vanosti. Njihova logistika kvantifikacija i karakteristike predstavljaju
osnovnu informaciju na ustanovljavanju koji zagaivai moraju biti uzeti u obzir po
modelima kao i pripremanje osnovnih podataka za sakupljanje za arhive koje napajaju

89
predvieni matematiki model. Na kraju, interakcija izmeu mree i modela se deava u
fazi provjere kada je aplikacija modela valjana uz rezultate dobijene mreom
prislukivanjanapodrujupodispitivanjem.NekizagaivaiNO
2
HCsutransformirani
uatmosferiusljedsolarneradijacijeinjenicakojatrebabitiuzetauobzirjerjetovano
zataanodnoskoncentracijaodreenihuatmosferisaemisijama.
Model irenja je strateki izbor pomaganja da se upotpune ciljevi istraivanja da bi se

rezultatipovezalisasvojimpredvianjima.
11.2.Kriterijizaklasifikacijumodela
Zbog mnogobrojnosti ciljeva dostupnih koritenjem atmosferskog modeliranja i

raznovrsnih tipova modela, neophodno je klasificirati ih u sreene tipologije. Modeli su
stogapodijeljeniprema:
Strukturi:
- deterministikimodeli;
- statistikimodeli.
Primjenjenompodruju:
- vremenskaskala;
- prostornaskala;
- izvoriemisija.
11.2.1.Deterministikimodeli
Deterministikimodelimogubitigrupisaniu2glavneklase:
a Ojlerorovimodeli;
b Lagraneovimodeli.
Ojlerovi modeli: Ojlerova toka posmatranja uzima u obzir nepominog fiksiranog

posmatraa u vezi sa podrujem kretanja. prema tome, koncentracijesu rezultat funkcije
prostornihkoordinatax,yizivremenat.ojlerovajednakostdifuzijudisperzijuje:
t
c
u
t
c
) ( ) (
, , ,
,
c w
z
c v
y

7.1
gdje su v, w i c fluktuacije srednje vrijednosti brzine i koncentracije komponenata

uzrokovanihturbulencijama.Nekehipotezesudobileoblikizovihjednakosti:
Difuzijadusmjeravjetrajezanemarivauporeenjusastrujanjem;
Neznatnamolekularnadifuzijauporeenjusaturbulencijom.
Brzinavjetramoebitidefinisananadvanaina:
Analitiki, kada su kretanje i jednakost ouvanja toplotne energije zadovoljeni.
Realnirezultatinisuuvijekpostignuti.
Eksperimentalno, brzina koju unosimo u jednakost je procijenjenakoritenjem
anemolokihoitavanjaunivoutlaiuzvienja.
Drugaiji pristup odreivanja u, c problema problem opsega je glavna razlika izmeu

Ojlerovihmodela.Premaraunskimmetodama,razlikesu:
Spektralnateorijaturbulentnedifuzije

90
DijeljenjeuslovairenjaukomponenteFurijerovihredova
Fenomenolokozatvaranje
Tipini K modeli ili modeli prenosa gradijenta koji hipoteziraju Prandtl da je

turbulentnoproticanjeproporcionalnogradijentukoncentracije;
Analitikiopseg
Metode zatvaranje visokog redadolaze u zatvorenom sistemu kroz uvoenje novih

jednakosti.Modelizatvaranjapredstavljajuaproksimacijumatematikog,anefizikogtipa.
LAGRANEOVI MODELI: Pretpostavke lagraneovih modela su bazirane i razliite od

ojlerovih modela. u stvari lagraneovi modeli hipoteziraju da trajektorije bitnog broja
estica generalno 5000 i 20 000 su praene. te estice se pasivno ire u okruenju u
kojemsudisperzirane.Prematome,karakteristikeatmosferemorajubitipoznatedovoljno
precizno da bi rezultati bili pouzdani. koncentracija se moe dobiti analiziranjem broja
trajektorija ustanovljenog za pojedinane estice prolazei take pod vjetromtokom
vremena. ishodini problem je odreivanje nekih trajektorija pojedinih estica, kao to je
to predmet, iako su one pasivne, do turbulentnih atmosferskih kretanja to pomae
njihovoj difuziji. kada samo uzmemo u obzir prisustvo stohastikih kretanja, brzina
priratajasvakepojedinaneesticemoebitiopisanakao:
dWd7.2
gdjeje:
d stohastika varijabla povezana sa turbulentnim kretanjem, uzeta kao jednolika, iz
relacije: d
w
2 / t
1
2
1
dw
L
7.3; gdje je
w
standardna devijacija vertikalne
komponente Ojlerove brzine; u turbulentnom polju t
1
skicira makro skalu, dW
L
koja je
obinovarijablasaprosjenomvrijednounula,adtvarira.
U svom maksimumu t
1
ima vrijednost izmeu 5 i 20 minuta. Gornja jednakost opisuje
processlianmolekularnojdifuzijipotomokarakteriziranojovisnouperifernedimenzije
obrnuto proporcionalnoj sa x i sa oblikom rezultovanim iz Gausovih koncentracija.
Postoje ogranienja aplikacije 7.2 usljed kratke udaljenosti od izvora, prema tome je
prednostdanasljedeojveziLangevin:
WW/t
1
*dtd7.4
KojaizraavaovisnostostohastikomogranienjuiovrijednostiWizraunatojuvremenu
t, drugim rijeima, izraava korelaciju turbulentnog kretanja. Prvi uslov je negativan i u
oznaci predstavlja sniavanje efekta. Ako je uz konstantno i turbulencija je homogena,
trajektorije mogu biti integrisane korak po korak za beskonane vremenske intervale t,
koritenjemsljedeeprocedure:
WttWt1t/t
2
w
Z/t
2
2
1
*
wt
ZttZtWtdt7.6
Ne moe se uvijek pretpostaviti da je turbulencija homogena, Lagraneova koordinata t

2
ovisiouzvienju,inakrajusluajniuslovidmorajubitiizvueniizuopteneneGausove

91
distribucije ovisei,uglavnom, od vertikalnih fluktuacija brzine. Ogranienja algoritma u
Lagraneovim izraunavanjima lee uglavnom u nemogunosti procjenjivanja putanja
pasivnih zagaivaa ili onih ija gustina nije ista kao gustina zraka. Njihovo koritenje
zahtijeva precizno znanje statistikih karakteristika turbulentnog kretanja iako je za
prostije sluajeve, eksperimentalna analiza otkrila korelaciju doputajui da W i
w

vrijednosti budu naene kada su uzvienje i parametri stabilnosti poznati Chiocchia,
1989..
11.2.2.Statistikimodel
Statistiki modeli su neovisni od fizikog opisa fenomena s obzirom da su oni zasnovani

na detaljnom rasporeivanju podataka dobivenih eksperimentom.Oni su primjenjivi na
ovim sjednicama gdje je na predhodnim monitoring sjednicama prikupljen znaajan broj
statistikih podataka. Takoer, algoritmi ocijene utjecaja najznaajnijeg mijenjanja
meteorolokih promjena kao to je vjetar, visok nivo turbulencija, temperatura zraka,
brzina i smijer vjetra, intenzitet suneve radijacije, itd. Nivoi zagaenosti raunati po
modeluidentifikacijenajefikasnijegstvarnogvremenapodeavanjaprilagodbeprimjenjivi
su takoda pruaju punopravnu povratnu kontrolu Izbor odreenog statistikog modela
zavisijedinoodvrsteiraspoloivostipodatakaprikupljeniheksperimentom.Modelimogu
daljebitipodjeljenina:
auturegresivanmodelgdjesukoncentrisanefunkcijeijevrijednostisuranijeotkrivane
multiple regresione metode pored koncetracije vrijednosti postoje i serije drugih
znaajnihparametarauzetihurazmareanje.
11.2.3.Klasifikacijaufunkcijiodvremenskeskale
Klimatoloki model: Ovaj model procjene "prosjenog" prostornog distribuiranja tokom

duih vremenskih perioda. Oni se obino koriste za rjeavanje problema zemljinog
planiranja.
Dinamini ili meteoroloki modeli: Oni zbrajaju prostorno distribuiranje zagaenja tokom
kraihvremenskihperioda.Posebnosukorisnizastudijekojesebavekvlitetomzraka.
Privremeni modeli: Oni odreuju nivoe zagaenosti i njihovu istrajnost tokom kraeg
vremenskog perioda koritenjem difuzije modela povezanog sa meteorolokim modelom
ili kroz stohastiki model. Prognoze su koritene da upozore stanovnitvo upotrebom
odgovarasjuihsignalauzbuneiliupotrijebeodgovarajueprotumjerekaotojeredukcija
emisije. Ovaj tip modela je esto koriten da razlikuje izmeu PUFF modela vrijeme
putovanja je mnogo vie nego ijedno oslobaanje ili probno vrijeme i PLUME
modelavrijemeputovanjajemnogokraenegoijednooslobaanjeiliprobnovrijeme.
11.2.4.Klasifikacijakaofunkcijaprostorneskale
Velikeudaljenosti:Optinumerikitipmodelapogodanzaudaljenosiveeod100200km.
Srednjeudaljenosti:Optinumerikitipmodelapogodanzaudaljenostido100200km
Male udaljenosti: Model primjenjiv za udaljenosti do 10 km kao i oni zasnovani na

Gausovimformulama.

92
Mikro model: Model primjenjiv unutar prostorne granice od nekoliko stotina metara e.g.
Kanjonskimodel.
20.2.5.Klasifikacijanaosnovuizvoraemisije
Pokretniizvor:Ovosumikromodeliilimodelikratkihudaljenostiprilagoenidasimuliraju
zagaenjeuzrokovanoavionskimilicestovnimsaobraajem.
Stalni izvori: Ovi modeli su prilagoeni prema izvoru zagaenja,esto specijalizirani za

pojedinisektoraktivnosti.
11.2.6.PoluempirijskimodeliGaus
Za sluajeve vezane za zagaenje zraka koje se iri iz viestrukih izvora razliito
postavljenih na podruju koje se ispituje, i vjerovati je da su Gausovi modeli disperzije
jedni od prikladnih modela za tretiranje. Oni su zasnovani na poznatoj formuli disperzije
kojaglasi:
+
=

=
y z
C
Y
C
H
2
1
z y
xy
e
C C U
Q
k C 7.7
gdje:
Cxyzemljininivokoncentracijezagaenostinamjestukoordinatax,ymg/mc;
Qiznoszagaenjazabiljeenogukg/sec;
Ubrzinavjetraizraenaum/sec;
Yudaljenostodizvora;
Hvisinaizvora;
Cy,Czkoficijentdisperzijeboniivertikalni.
Gore navedeni osnovni algoritam potrebno je prilagodit svakom pojedinom, specifinom

izvoru.Ukratkomzapisu,ispitivanjezrakajedaljepodjeljenopopojedinimparcelamagdje
su varirajue dimenzije u skladu sa zahtjevom prostornog rjeenja. Znajna stopa emisije
je zabiljeena na ovim parcelama, stopa koja je zabiljeena tokom ranijih istraivanja
zraka.
Ovakozabiljeenaemisijapopojedinimparcelamajeizraemaujedinicamapovezanimsa
ispitivanjem npr. kg/sec,zbrojem specifinih dijelova iji razliiti faktori industrijski
pogoni,vruine,saobraaj,itd.sainjavajuemisiju.Razliitefazeprikupljanjapodatakasu
zbrinute s obzirom na kartografsku i reljefnu poziciju svake pojedine parcele i tako prve
atmosferskesmetnjedajuslikuemisijepojedinihispitanihdijelova.Aplikacijemodelase
sastoje od simulacije irenja emisije emitovane od svakog izvora pojedinano sa gore
opisanim algoritmom, odreujui koncentraciju povratnog pada ppm prema parcelama.
To je zakljueno tokom prouavanja meteorolokih karakteristika i prikupljanja
informacija, brinui se pri tom o varijacijama vjetrova i varijacijama visine ije je uee
zasnovano od SODAR i/ili RASS radiozvuka. Pored karakteristika emisije gasa, na
zemljini nivo utjeu vrijednosti za svaku znaajnu udaljenost od izvora emitovanja i pri
tome su povezane sa karakteristikama atmosferske stabilnosti i poveanja i disperzije
gasova. Procedura je ponovljena za sve izvore emisije pojedinano i dobivena je
trodimenzionalna slika irenja atmosferskog zagaenja za izabrane ili prognozirane
atmosferske situacije. Model moe biti potvren poloajnim usporedbama i mjerama,
jedino pomo meteorolokih prognoza evolucija zagaenosti moe biti ocijenjena tokom
sati i povezana sa istom prognozom. Takoer je mogue istaknuti i glavna kritina

93
podruja,u zavisnosti od okolinskog uticaja, koristei topografska izlaganja distribucije
zagaenosti,iverifikacijeveliinepodrujakojapotencijalnomogubitiizloenapovratnim
uticajimailifenomenuatmosferskogzagaenjazraka.
11.3.Glavnidisperzionimodelizagaenja
Odobrenjeiz1969.god.NationalEnvironmentalPolicyActNacionalnaEkolokaPolitika
jedatozamodeliranjeautomobilskogzagaenjazaprocjenusvrhe.Ovajzakonjezahtjevao
pripremu ekolokih uticaja i odreivanje ranijih preporuka i obaveza prema poslu i
djeliminihvladinihfondovazaautoputeve.Stoga,poetkom70tih,brojmodelakaotoje
CALINE i HIWAY je bilo razvijeno da ocjene ekoloko zagaenje koje nastaje od
autoputeva. Pokuaji da se potvrde ovi modeli eksperimentalnim prikuoljanjem podataka
u blizini autoputeva nisu zadovoljavajui zbog neizvjesnosti u odreivanju automobilske
emisije. Prema toga, ranije metode procjene su radije koristile postojee statistike
testove. U 1975oj, General Motors, u saradnji sa Ford Motors Co, Chrysler Corp. I U.S.
Environmental Protection Agency Agencija za ekoloku zatitu, su donijeli dobro
dizajnirane i pojmovno vrijedan eksperiment na autoputevima koristei General Motors
metodologiju testiranja. Po prvi put, ovako dobiveni rezultati su pruili odlinu seriju
podataka za modele procjene i razvoja. Osim toga, EPA Agencija za ekoloku zatitu
pronalajedaAmerikoMeteorolokoUdruenjezajednosagrupomnaunikasuprikupili
podatke posveene studiji i metodi rada za modele procjene. Na kraju 70tih i poetkom
80tih odreeni broj modela u pogledu zagaenja od autoputeva su razvijeni koritenjem
podataska General Motorsa. Tako detaljisanje i analiziranje modela je razvijeno tokom
posljednjih godina. Meu mnotvom ovih cilj je procjeniti zagaenje nastalo od velikih
autoputeva,dok drugi procjenjuju kritine situacije na stranama gdje dolazi do zakrenja
saobraaja. Modeli se razlikuju u analizama stope automobilske zagaenosti i
procedurama koritenim za opis prostorne distribucije du puta. Meu prvim modelima
razvijenim poetkom 70tih neki su prema Gausu, a neki su numerikog tipa, kasnije su
pruali slabije izvoenje nego u poetku. Neki od najpoznatijih modela disperzije su:
DANARD, MROAD2, ROADS, GM, HIWAY, HIWAY2, AIRPOL4, IMM, MICRO2, TEXIN i
TEXIN2, Stanfordski institut za istraivanje modela, CALINE4 E CALINE GPS,CAL3QHC,
MatzorosVanVlietHOTMACRAPTAD.
12.2.Pokazateljizagaenostibukom
Najdirektniji pokazatelj zagaenosti bukom koji se preteno koristi za razvrstavanje

zvunihsmetnjiizazvanihizvorimabukeuvremenuTjeekvivalentninivoL
eq
izraenu
dBA, tj. koliina buke kojoj je stanovnitvo izloeno, koji mjeri prosjean nivo buke i
kvantifikuje apsorbovanu energiju. Ekvivalentni nivo zagaenosti bukom se definie
izrazom:
i
i
eq
t
10
L
10
T
1
10 log 10 L
=
gdjeje:
L
i
nivobuke
t
i
vremenskiintervaluokvirukojegjemjerenitinivobuke
Prosjean ekvivalentni nivo odgovara statistikoj veliini L

n
, koja opisuje statistiku
distribucijunivoabuke.StatistikaveliinaL
n
sedefiniekaovrijednostnivoabukekojaje
statistikiprekoraenazavrijemeodn%uokvirurazmatranogintervala.Pokazateljikao

94
to su L
5
i L
10
su korisni za prikazivanje nivoa buke u vrnom satu, dok se pokazatelj L
90
koristi za kvantifikovanje buke u pozadini. Objektivno mjerenje buke izraeno

ekvivalentnim nivoom zvuka, ne uzima u razmatranje smetnje uticaja buke na ljude. Zato
objektivnekomponentekojekarakteriuvrijednostsmetnjibuke,trebajubitirazmotrene:
isti tonovi, impulsivne komponente, neoekivane varijacije buke itd, i srodni negativni
uticaji kao to su vibracije pobuene niskim frekvencijama koje sadri buka. Kao rezultat
obimnog istraivanja deskriptivnih obiljeja uznemiravanja koje izaziva buka,
ustanovljeno je da ih je mnogo. Uglavnom koriteni indeksi za buku od cestovnog
saobraajasu:
- TNIindekssaobraajnebukei
- NPLnivozagaenjabukom.
Oviindeksi se raunaju za sva saznanja, koja slue za dobivanje osjetljivih procjena nivoa
zagaenjabukom.Izmeuostalih:
PNLTindeksanivobukepercipiranihispravljenihtonovasenavodi;
EPNLpercipiraniefektivninivobukei
DNLdannonivobuke.
Indeks saobraajne bukeTNI Indeks je uveden u namjeri da uzme u razmatranje glavne

smetnjezaljudeizloenebuci,arezultatjeizazvanvarijacijamauznemirujuihnivoabuke
iizraavasesa:
( ) 30 L L L 4 TNI
90 90 10
+ =
( ) A dB
gdjeje:
4L
10
L
90
izraavazvunepromjeneinazivasezvunimpodrujem;
L
10
iL
90
su,respektivno,prekoraeninivoiu10%i90%vremenamjerenja.
Nivozagaenjabukom NPL. Bazira senadva pojma: prvi jeekvivalentninivoL

eq
, a drugi
predstavljasmetnjeprouzrokovanefrustracijamanivoabuke.Indeksseraunasljedeom
formulom:
K L NPL
eq
+ = ) A ( dB
gdjeje:
L
eq
ekvivalentnikontinuiraninivozvukaraunatzaznaajnidiomjernogvremena
standardnadevijacijaodtrenutnognivoazvuka,
K2.56konstantautvrenaeksperimentalno
Indeks je razvijen u namjeri da dovede u korelaciju rezultate studija o subjektivnom

uticaju pojedinog vida saobraaja, i medicinskih parametara mjerenja uznemiravanja
bukom, to je mogue blie. U stvari ekvivalentni nivo je prosjena energija koja opisuje
intenzitet smetnji uzrokovanih bukom. Drugi sabirak uzima u razmatranje privremenu
zavisnostsmetnjiizazvanihbukomionje,uvelikojmjeripoduticajempozadinebuke.to
jeniabukaupozadini,tosuveevarijacijesmetnjiizazvanihbukom.
NPL je koriten od strane Amerikog odjela za urbanizam i stambeni razvoj HUD kao
vodizadefiniranjekorisnihteritorijalnihzonaizaizbortipovaokvirazavrataiprozore
kojiebitikoriteninaunaprijeddefiniranimpodrujima.
Nivo buke dan no: DNL. Nasumice koritenje ranije definisanih indeksa moe biti
opasno: svi oni izazivaju nivoe buke u dB A i daju ekstremno razliite vrijednosti za
jednu saobraajnu situaciju. U stvari objavljene vrijednosti nivoa buke, gore izvedene

95
definisanim indeksima, za neketipine situacije uzrokuju veliku konfuziju u interpretaciji
podataka. Amerika agencija za zatitu okruenja EPA, je uvela nivo buke DAN NO
( )
dn
L DNL u namjeri da obezbijedi jednoznaajni indeks procjene buke u okruenju. L
dn
parametar se rauna preko ekvivalentnih nivoa buke, izmjerenih u toku 24 sata,

poveavajuivrijednostiizmjerenihnivoabukeutokunoiza10dB.DanNonivobuke
L
eqdn
sedefinieuperioduizmeu22
00
07
00
idatjeobrascem:
+ =
+
10
L
10
L
eqdn
10 eqn eqd
10 375 . 0 10 625 . 0 log 10 L
gdjeje:
L
eqd
ekvivalentninivobukeizraunatuperioduod07
00
22
00
L
eqn
ekvivalentninivobukeizraunatuperioduod22
00
07
00
Utabeli3.1.prikazanajevezaizmeuL
dn
iodreenihposmatranihpodruja.
Lokacija LdndB
Gradskicentarsaintenzivnimsaobraajem 7580
Bunastambenapodruja 6873
Stambenapodruja
Bunagradskapodruja 6368
Grad 5863
Predgrae 5368
Seloimirnijezone 4653
VezaizmeuL
dn
irazliitihambijentalnihpodruja
Za vanjske aktivnosti preporuuje se nivo buke L

db
55dB.
Unutar zgrada i stambenih

podruja se preporuuje vrijednost L
dn
45dB. Ako ne moe biti primjenjen 24satni
periodkole,kancelarije,itd,ekvivalentninivobukesemjeriupogodnomperioduionda
seporedisavrijednostimaiztabele.IndeksprocjeneL
dn
jejedanodparametarakojibolje
opisujeuobiajenuosjetljivostistokaoiprikazanevrijednostiekvivalentnognivoabuke,i
zatosedajuuprethodnonavedenojskalivrijednosti.
DanVeeNo nivo buke L

eqdn
: Postojee normative koje su vezi sa bukom izazvanom
eksploatacijom u saobraaju, u zemljama Evrope e biti adaptirane potrebama zajednica,
kaotojeizraenoskoranjomevropskomdirektivom2002/49/CEod25.06.2002.godine
i objavljeno u oficijelnom slubenom listu Evropske zajednice od 18.07.2002. godine.Ovo
predstavlja nove direktive u akustinom nadzoru i novi pravac u okolinskoj buci. Ova
smjernica daje naglasak na poslove koji su zajedniki za razliite zemlje, koji vode ka
redukcijiiprevencijiokolinskebuke,panaredneakcijekaostvarenjuovogciljasu:
- kartografskoodreivanjeizloenostiokolinskombukom;
- obezbjeditiljudimainformacijeookolinskojbuciinjenomdjelovanju;
- drave lanice da prilagode akcijske planove bazirane na rezultatima kartografije
bukedabisprijeiliireduciraliokolinskubuku,ukolikojetoneophodno.
Direktivaseprimjenjujezabukuuokruenjukojojsuljudiizloeniunaseljenimmjestima,
u javnim parkovima i drugim mirnim mjestima u okviru gradskog ambijenta u mirnim
zonama,uizvangradskimpodrujimaublizinikola,bolnicaidrugihobjekata,ilipodruja
osjetljivih na buku. Zemlje lanice moraju informisati Evropsku komisiju i javnost sa
propisima i odredbama do 18.07.2005. godine. Odreivanje buke u okruenju i njeno
kartografsko odreivanje moraju upuivati na L
den
L
eq
danveeno i L
night
L
eq
no

96
pokazateljeodkojihjeL
den
integracijatrivremenskaperioda:dan12sati,vee4sata,
no8sati,takodasemoedefinisati:
+ + =
+ +
10
10 L
10
5 L
10
L
den
night evening day
10 8 10 4 10 12
24
1
log 10 L
gdjeje:
L
day
prosjeno trajanje nivoa zvunih smetnji, definisano normama ISO 19962: 1987,
odreenoucjelinidnevnimperiodimautokugodine;
L
evening
prosjeno trajanje nivoa zvunih smetnji, definisano istim normama odreeno u
cjeliniveernjimperiodimautokugodine;
L
night
prosjeno trajanje nivoa zvunih smetnji, definisano istim normama odreeno u
cjelininonimperiodimautokugodine.
Konano,sapreporukamaostratekojkartografijibuke,do30.06.2007.zemljelaniceEU
suobaveznedaizradestratekumapubukezaprethodnugodinuzasveurbanecentresa
preko 250 000 stanovnika, za sve glavne putne pravce sa saobraajem preko 6 000 000
vozilagodinje,zasveglavneprunepravcesapreko60000prevozagodinjeizasvevee
aerodrome smjetene na njihovim teritorijama. Akcioni planovi moraju biti definisani od
strane autoriteta zemalja lanica do 18.07.2008. za svrhu rukovoenja problemima i
efektimabukenanjihovimteritorijama.
12.6.2.Disperzijabuke
Nivo buke odreen od izvora smanjuje se sa poveanjem udaljenosti od tog izvora zbog
divergencijezvunihtalasa.Uokolnimuslovimanizfaktorakojiznaajnoutiunazvuno
rasprostranjivanje su: karakteristike terena, prisustvo vegetacije, prirodni i vjetaki
zakloni.Svakiodovihfaktorauzrokujevarijacijeupriguenju.Zbogefekatarasprostiranja,
izvori koji imaju nivo snage L
w
proizvode, za zadatu frekvenciju f, na udaljenosti r, nivo
zvunogpritiskajednak:
( ) ( ) S log 10 DI L , r L
w p
+ =
gdjeje:
L
p
r,nivozvunogpritiskanaudaljenostirodizvoraupravcu;
DIindekszvuneusmjerenostiupravcu;
Spovrinaeonogtalasa.
IndeksusmjerenostiDIsedefiniekao: ) ( log 10 Q DI = .
gdjejeQfaktorusmjerenostidatrelacijomizmeuizmjerenogintenziteta,poduglom,
na udaljenosti r od izvora koji emituje snagu W, i emitovanog intenziteta, na istoj
udaljenosti,odtakastogizvorajednakesnage.
Kod preciznih izvora ije je zraenje jednako, DI je jednako 0, i S je jednako 4r

2
, pa
gornjajednainapostaje:
) r 4 log( 10 L ) , r ( L
2
w p
=
Ako je isti izvor postavljen na vrstu ravnu povrinu, tada posljednja jednaina dobiva
sljedeioblik:
) r 2 log( 10 L ) , r ( L
2
w p
=

97
Diskretnilinearniizvorbuke:Sluajkadagrupapreciznihnezavisnihizvoraodajujednake
snage zvuka u propisanim intervalima na pravoj liniji razmotren je slikom 1. Zvuni
pritisakutakiOjednakjesumiefekataproizvedenihpojedinanimizvorima.
( ) [ ]
b
a
cth
a
b
b 4
W
nb a 4
W
log 10 L
2
n
2 2
p

=
+
=

+
=

Diskrenilinearniizvor
Kontinualni linearni izvori duine d: U sluaju linearnog izvora ograniene duine d, sa

gledita posmatraa u O, neodreeni linearni element radi kao precizni izvor slika 2;
zbogovograzloga,Wpostajesnagazvukaitavoglinearnogizvora,paje:
( )
( ) 11 . 1
ad 4
log 10 L
d r 4
dx
log 10 L L
1 2
w
2 x
1 x
2 w p

+ = + =

Kontinuiranilinearniizvori
Nivo zvuka sa ogranienom povrinom: Kao primjer smatraemo izvor pravougaonim u

svom obliku slika 3; ako je hipoteza postavljena na grupi nezavisnih preciznih izvora
povrinedxdyondaslijedi:
+ =

2 x
1 x
2 y
1 y
2 w p
R 4 bc
dxdy
log 10 L L
( )
+ +
+ + =
a
y
arctg
a
y
arctg log 10
a
x
arctg
a
x
arctg log 10 bc 4 log 10 L
2 1 1 2
w

1.12

98
Izvoriravni
2.6.2.1.Faktorikojiutiunaprostiranjezvuka
Atmosferskaapsorpcija: Jedan od parametara atmosfere koji utie na prostiranje zvuka je

zvunoometanjezraka,kojezavisiodtemperatureipritiska.Najveiuticajimaviskozitet,
odreen termalnom zranom provodnosti i koliinom vlage. Zavisnost zvune apsorpcije
nafrekvenciju,temperaturuivlanostjeodreenateorijski,teterenskimilaboratorijskim
eksperimentima.
Ometanje:Kolikogoddasuizvoriprijemnikublizinitlaslika4,postojiometanjeizmeu
direktnogSRtalasaiodbijenogSTRtalasa.
Akustinairenjauprisustvuravnogterena
Dokazano je da se ovaj fenomen moe opisati pomou teorije elektromagnetnih talasa.

Prilikom ocjene dolazi do jo veih komplikacija ukoliko se radi o neravnom terenu.
Sluajevi u kojima izvor nije ekvivalentan preciznom izvoru su najsloeniji. Eventualno
razlaganjepreciznihizvorauizolovanucjelinuzahtjevaznanjeotomedalibiizvorimogli
dazadremeusobnupovezanost.
Gradijentivjetraitemperature:Poznatojedatemperaturavarirasapoveanjemrazdaljine
od tla, pa je kao posljedica toga i brzina zvuka odreena kao funkcija nadmorske visine
terena.Gradijentvjetrajetakoeutvrenvarijacijamaubrzinizvuka.Poredtogavjetarje
odreen pravcem i smjerom to dodatno komplikuje odreivanje efekata. Turbulencija je
bitna u svim ovim pojavama koje zavise od stepena povezanosti, kao to su skretanje i
mjeanje, u sutini turbulencija ima ulogu u smanjenju ili priguenju naglog opadanja
nivoabuke,kojesekaotakvomanifestujenaodreenimfrekvencijama.

99
Vegetacija:Prisustvobiljkijebitanelementupriguenjubuke.Iporedvelikihistraivanja,
u vrijeme pisanja nije postojao generalni kriterij koji daje dovoljno vrstu ocjenu toga
elementa.Trigleditaovogproblemamogubitirazmotrenaematski:
- uticaj terena; ustvari, u mnogim sluajevima tereni sa umskim stanitima
prekriveni liem, granama, grmljem itd. su takav oblik gustih slojeva koji su
prepreka zvunim svojstvima za razliku od niih slojeva terena. Ovo predstavlja
promjenuefekatapoveanjapriguenjapriniimfrekvencijama;
- rasipanjezvunihtalasaostablaigrane;
- zvuna apsorcija; zvuna apsorpcija na niskim frekvencijama f 1000 Hz od
drvea moe se smatrati vrlo rijetkom; apsorpcija se poveava na viim
frekvencijama; koliina lia je bitna da bi se zabiljeile vee vrijednosti zvune
apsorpcije.
Povezanostizmeukarakteristikadrvetajebitnazaodreivanjepriguenjabuke.
Zvuni zasloni: Mnoga istraivanja su dala izraze i krive za odreivanje priguenja kao
funkcije dimenzionalnih varijabli odreenih geometrijskim 'izvorpreprekaprijemnik'
sistemom.
13.2.Mjerenjenivoacestovnebuke
Iako, visoki nivoi buke u unutranjosti indoor zatvoreni prostor uzrokuju najveu
neugodnost,nivoisaobraajnebukesenormalnomjerevanzgradazbograzlikauzvunoj
izolacijipredvienojuzgradama.Brojaijainezvukasekoristedabizabiljeilizahtijevani
kriterijbukenpr.L
Aeq
zazahtijevanivremenskiperiod.Preporuenipoloajzamjerenje
saobraajnebukeuVelikojBritanijiDOT,1988jenaudaljenosti1.0modprednjestrane
podruja stanovanja na visini od 1.2 m iznad tla ili na mjestu najizloenijeg prozora.
Povrinaputacestetrebadajesuha,prosjenabrzinavjetranapolaputaizmeucestei
mjesta prijema treba biti manja od 2 m/s u smjeru od ceste prema mjestu prijema.
Brzinavjetranamikrofonuubilokojemsmjerunesmijeprei10m/simaksimalanzvuk
vjetranamikrofonutrebabiti10dBAilipunovieispodizmjerenevrijednostiL
A10
.Obino
semjerenjatrebajuuzimatiujednomradnomdanuzazahtijevanivremenskiperiodpoto
su znaajne promjene u obimu saobraaja potrebne da bi se znatno promijenili nivoi
kriterija buke. Fiziko mjerenje buke zahtijeva poznavanje tri osnovne karakteristike
zvuka: jaine, uestanosti i vremena trajanja. Danas je u upotrebi veoma irok dijapazon
mjernih instrumenata namijenjenih za mjerenje parametara buke u amplitudnom,
vremenskom i frekvencijskom domenu. Instrumenti za mjerenje buke nazivaju se
FONOMETRI Bukomjeri. Iako mjerni instrumenti mogu biti po prirodi veoma razliiti
analogni, digitalni ili zasnovani na softverskom rjeenju, ipak u sutini svaki mjerni
sistemlanacsastojiseiznekolikoosnovnihkarika.

100
Mjernilanacbuke
Instrumentizamjerenjebukeobinoimajumogunostbiranjatriskalezamjerenje.Svetri
skaledajunivozvunogpritiskaudecibelima,alisezaoznaavanjepokojojskalijevreno
mjerenjedodajuseslovaA,BiC,tojestdBA,dBBidBC.
Osnova od koje se polazi pri svim proraunima je nivo zvunog pritiska izraen u
decibelima dBA. Prvi korak u daljoj transformaciji nivoa zvunog pritiska je njegova
analizapouestanostima,od50Hzdo10.000Hz.Natajnaindobijaseopaeninivobuke.
Sljedei korak je korekcija za spektralne nepravilnosti posle koje se dobija tonsko
korigovaniopaeninivobuke.Nakraju,posleizvrenekorekcijezavrijemetrajanjabuke,
dobija se efektivno opaeni nivo buke. Za proraun nivoa buke na mjestu imisije od
cestovnog saobraaja kao izvora definiranog mjestom emisije poznato je vie metoda.
Barijere za zatitu od buke lociraju se izmeu mjesta emisije i mjesta imisije, a radi
smanjenjanivoabukenapropisanidoputeninivonamjestuimisije.
Geometrijska definicija barijere: irenje zvunog vala od mjesta emisije prema mjestu
imisije zavisi od niza parametara:udaljenost izmeu mjesta emisije i mjesta imisije,
konfiguracije terena, apsorpciji zraka, meteorolokim uslovima, vegetaciji, izgraenosti
podruja,postojanjubarijera,refleksiji,uticajuvjetra,temperaturnomgradijentu.

101
Prikazirenjabukeodmjestaemisijedomjestaimisije
Buka koja se generie na mjestu izvora buke prostire se i prenosi ka prijemniku, putanja
koje ne moraju uvijek biti iste. Na mjestu prijemnika buka se doivljava kao problem
ukoliko su nivoi buke visoki ili ukoliko remeti osnovne ljudske aktivnosti: rad, odmor,
spavanjeisl.Nivobukenamjestuprijemnikazavisiod:
zvunesnageizvoraautomobila,kamiona,vozovaisl.,
duine putanje kojom se buka prostire, odnosno rastojanja izmeu izvora buke i
prijemnikai
okruenjaukomesenalaziprijemnik.
Navedeni elementi od kojih zavisi nivo buke na mjestu prijema odreuju i osnovne
principekontrolebuke:
kontrolanasamomizvorubuke,
kontrolanaputevimaprenoenjai
kontrolanamjestuprijemnika.
Primarna mjera je kontrola buke na samom izvoru, jer ukoliko se na izvoru buke
preduzmu sve mjere za smanjenje nivoa buke primjena drugih metoda nije neophodna.
Kada nije izvodljivo primijeniti mjere za kontrolu buke na mjestu samog izvora,
primjenjuju se mjere kontrole na putevima prenoenja zvuka od izvora do prijemnika.
Ovakavpristupsenajvieprimjenjujezakontrolubukeuokoliu.
Prostiranjezvunihtalasaodizvoradoprijemnika
Kontrolavazdunebukenaputevimaprenoenjazvunihtalasapodrazumijava:
potpunooklapanjezatvaranjeizvorabuke
stavljenjepreprekauvidubarijeraili

102
izradomtunelaizmeuizvorabukeiprijemnika.
Ilustracijaefektavertikalnebarijeresaprikazomizgraenebarijereporedsaobraajnice
13.3.Metodepredvianjasaobraajnecestovnebuke
Razvijene su precizne metode za predvianje L

A10
i L
Aeq
za oba stanja saobraajnog toka
slobodnog toka i neslobodnog toka DOT, 1988; Ministere de l'Environnement et al.,
1980;NordicCouncilofMinisters,1980;TransportationResearchBoard,1976,tepostoje
i pogodni kompjuterski programi Staunton, 1991. Preciznost predvianja zavisi od
geometrije situacije koju analiziramo. Predvianje je esto bolje od 1 dBA gdje je
propagacija irenje neometana i 2 dBA gdje je znaajna prepreka Transportation
Research Board, 1976. Preciznost je smanjena na mjestima gdje je znaajno zaklanjanje
kombinovano sa refleksijom odbijanjem, rasprenjem irenjem i skretanjem
difrakcijomizmeufasadazgrada,aliovesituacijeseestoneubrajajuupraksi.
13.6.Bukasaobraajnogcestovnogtoka
Buka koju prozvodi saobraajni tok obuhvata emisiju buke pojedinanih vozila koja se
kreu u koloni po nekom odreenom redoslijedu. Nivo buke zavisi od gustine, protoka
saobraaja kao i od udjela teretnih vozila u ukupnom toku. Za raunanje ekvivalentnog
nivoabukesaobraajnicapolazimoodjednogvozilakaoposebnogizvora.Akotakavizvor
imazvunusnaguPikreesepravolinijskikonstantnombrzinom ViintenzitetombukeI
t u vremenu t na rastojanju r od sredine saobraajnice, ekvivalentni nivo buke u
intervaluvremenaTebiti:
Ako u posmatranom vremenskom intervalu proe n vozila zvune snage P

i
koja se kreu
brzinomV
i
ondajeekvivalentninivobukeposmatranogcestovnogtokaiznosi:
) dBA (
V
P
r 2 T I
1
log 10 L
n
1 i i
i
0
eg
=
=
Veliki uticaj na stanje buke imaju teka vozila. Tako pri ueu teretnih vozila do 10%
poveavasenivobukeza2,5dB,priueuod20%za4dB,priueuod30%za5dB.
Prematomebukukojaseujeuneposrednojblizinisaobraajnicaodreujuvozilakojatim
putemprolaze.Akosebrojvozilaudvostrui,nivobukeesepoveavatiza3dB.Sobzirom
da teka vozila mnogovie doprinose poveanju buke uvode se posebno u formulu, pa e
ekvivalentninivobukeiznositi.
( )
V r 2 I
P
log 10 dt I
T I
1
log 10 L
o
t
o
eq

=

103
L
eq
ko10logQl10Qt10logd/do10log ki
gdjeje:
Q
l
i
Q
t
protoklakihitekihvozilanasat
k
o
nivobukebeskonanodugekolonevozilanarastojanjud
o
odoseputa
k
o
39dBzad
o
25m,
1
ugaopodkojimsevidikolonavozilaizposmatranetake
k
i
lanovizakorekcijuodstepenaubrziniitipukolovoznogzastora
k
1
3dBzabeton
5dBzaneravniasfalt
10dBzavlaanasfalt
k
2
4dBzaputevekojinisuautoputevi
7dBzagradskeulice
Sa druge strane, zabranom za teka vozila dolo bi do vee brzine toka, to bi sa druge
stranepovealonivobuke.Promjenaprotokavozila,mnogovieutienastanjenivoabuke
nego promjena brzine saobraajnog toka. Pri poveanju protoka vozila brzina toka se
smanjuje pri emu se nivo buke znatnije poveava, nego u sluaju smanjenja protoka i
poveanja brzine saobraajnog toka. Nivo buke na raskrsnici se poveava sa pojavom
zelenog svjetla, pri startovanju vozila. Pri polasku vozila ubrzavaju, pa je nivo buke
izraeniji nego pri prolasku vozila kroz raskrsnicu u viem stepenu prenosa, odnosno
veim, ali stalnim brzinama. Dominantan izvor buke u gradovima, koja je iz godine u
godinu sve intenzivnija i osvaja sve prostore u kojima ovjek radi i odmara se, upravo je
saobraajcestovnihmotornihvozila.
Bukakojuproizvodisaobraajmotornihvozilaugradupredstavljaglavniuzrokometanja
svakodnevnogivotaljudikojiiveuurbanimsredinama.Odsvihizvorakomunalnebuke
u velikim gradovima oko 80% otpada na saobraajnu buku, od toga vie od 50% na
cestovni saobraaj. Saobraajna buka u gradu se jo i poveava zavisno od odvijanja
saobraaja,gdjeseuveformiranimurbanimsredinamaposaobraajnicamakreeznatno
vei broj vozila od onog za koji su te ulice projektovane a zgrade koje su, uglavnom,
poredaneunizusaobjestranekolovozaomoguavajuviestrukurefleksijubukeodfasade
zgrada. Buka utie na oteenje sluha, neurovegetativni sistem, smanjuje panju i mo
koncentracije, sniava radnu sposobnost, izaziva niz razliitih promjena u organizmu i
smanjuje produktivnost rada, stvara nemir i smeta okolini. Cilj istraivanja u rjeavanju
problema buke je nalaenje veze izmeu vozila broja i tipa vozila, klimatskih uslova,
ambijentalnih uslova stanja vegetacije, broja, rasporeda i visine okolnih zgrada,
geometrije ulice irine kolovoza, nagiba, vrste kolovoznog zastora i naina regulisanja
saobraaja,sajednestraneinivoabukesadrugestrane.
13.7.Varijablekojeukljuujusaobraajnubuku
Nivo buke proizveden saobraajem zavisi od vie faktora, meu kojima se izdvajaju vrsta
vozilausaobraajnomtoku,saobraajniprotokQ,brzinav,strukturasastavsaobraaja,
nagibceste,karakteristikepovrinecesteitd.Kvantitetvozilabrojikvalitetvozilateka
ililahkavozila,kojaprolazeodreenimdijelomcesteiproizvodeodreeninivobukekoji
semoemjeritisadvijegrupeparametara:
1. raspodjelavozilazavisnoodvremena,danaiperiodaugodini;

2
1 2

104
2. nerazdvojivekarakteristikedijelaceste,kaotosupostojanjeilinepostojanje
krivina,raskrsnica,semafora,zatimnagibaitipapodlogekojidovodedoubrzanja
iliusporenjatouzrokujerazliitespektreraspodjelebuke.
Teoretski, mogue je procijeniti ekvivalentni nivo na osnovu nivoa buke koji proizvede
svako pojedinano vozilo, imajui na umu da se pojedini tipovi emisije mogu preuzeti za
cestovnavozilasferniizvor.EnergijakojaseakumulieprilikomprolaskavozilasnageW
moeseizraunatikoristeiizraz:
( ) [ ]
( ) T Log dt
t r
Log L L
T
T
W eq

+ =

+
2 10
2
1
10
2
8.1
gdjejemagnitudaufunkcijiodvremenaprikazananaslici8.1.
Ako se vrijednost integrala u periodu 2T rauna kao 1h, dobije se ekvivalentni nivo koji
jednovoziloproizvedeutokuprolaskanaodreenojdionici:
( )
( ) ( ) ( ) 38 10 10
1
= v Log d Log v L L
W h eq
8.2
S obzirom na prethodni izraz, ekvivalentni nivo za satni protok Q dobije se kada se na

ekvivalentninivozajednovozilododavrijednost10LogQ:
Shemalinearnogizvora
( )
( ) ( ) ( ) 38 ) ( 10 10 10
1
+ = Q Log v Log d Log v L L
W h eq
dBA8.3
gdjeje ) (v L
W
snagajednogvozila.

Na osnovu prethodnog opisa moe se izvesti nekoliko zakljuaka. Prvo, kao to se vidi,
kadaseudaljenostdprimaocadvostrukopoveaodtrajektorijevozila,ekvivalentninivo
se smanji za 3 dBA. Ovo se odnosi na cilindrino zvuo polje, a moe se primjeniti i na
sferneizvore.Npr.tabela8.1prikazujesmanjenjebukeuodnosunarazdaljinuvrijednosti
seodnosenairinuceste15mibrzinuvozilaod50km/h.
Udaljenostodcestem NivobukedBA
10 70
20 67
40 64
80 61
160 58
Smanjenjebukeufunkcijiodrazdaljine
13.7.1.Varijacijebukeufunkcijiodbrzinevozila

105
Vrijednost ( ) v Log 10 uformuliznaida,ukolikosebrzinavozilapovea,vrijememjerenja
se smanjuje, to znai da se i ekvivalentni nivo smanjuje. Za brzine manje od 60 km/h,
sonorni nivo snage priozveden od strane vozila priblino je konstantan i zbog toga
ekvivalentninivoopadaza3dBzasvakodvostrukopveavanjebrzine.Zabrzineveeod
60 km/h, sonorna snaga se poveava za tri ili etiri puta vrijednost brzine, zbog toga se
veliina ) (v L
W
u zavisnosti od brzine kree u rasponu od ) ( 30 v Log do ) ( 40 v Log . Nakon
zamjene ove vrijednosti u izrazu, dobijemo da ekvivalentni nivo
eq
L raste sa brzinom na
osnovu vrijednosti ) ( 20 v Log ili ) ( 30 v Log tj. poraste za 6 do 9 dB za svako dvostruko
poveavanje brzine. Identian rezultat se moe dobiti koristei linearni sonorni izvor
snagepojediniciduineW:
v
Q W
W
=
3600
8.4
13.7.2.Varijacijebukeufunkcijiodstrukturesaobraaja
Sonorna snaga je razliita u zavisnosti od vrste vozila koja je proizvode, npr.automobili,

kamioni,kamionisprikolicom,motocikliitd.Akojesaobraajsastavljenodrazliitihvrsta
vozila koja se kreu brzinom ) (v i emituju snagu
Wi
L koja se rauna za svaku vrstu vozila
protoka
i
Q posebno. Ekvivalentni nivo se dobije za svaku vrstu vozila posebno, a zatim
sedobivenevrijednostisaberuidobijeseukupniekvivalntninivosaobraajnebuke.Druga
metodakojasekoristiuizraunavanjubukeuzavisnostiodstrukturesaobraaja,reducira
saobraajnadvijevrstevozila:lahkaitekavozila.Akoje p procenattekihvozilau
p
Q za
protok Qvoz/hdobijeseslijedeiizraz:
100
p Q
Q
p

= 8.5
Protoklahkihvozila
l
Q seraunapremaizrazu:
100
100 p
Q
l

= 8.6
Prosjeni ekvivalent energije e moe se dodati protoku tekih vozila i oduzeti od

zamiljenogprotoka
f
Q ,kojijeprikazanizrazom:
p l f
Q e Q Q + = 8.7
Sadasemoevrijednost LogQ 10 zamijenitivrijednou

f
LogQ 10 .
Ekvivalentna energija e moe se dobiti metodom linearne regresije pomou zakljuaka

dobivenih na sportskim stazama ili dijelovima autocesta. Za autoceste, e obino ima
vrijednostizmeu5i7.
Prethodno navedeno se moe iskoristiti za projektovanje dijelova autocesta gdje je tok

konstantanigdjenemafaktorakojibiuticalinastvaranjesaobraajnihzastojailidovodili
dousporavanjasaobraajnogprotoka.Osimtoga,usluajuautocesta,gustinakuaublizini
cestemanjeod30mjeveomamalailijenula.

106
S druge strane, u sluaju cesta koje ulaze u gradove ili u sluaju zaobilaznica, situacija je
dostasloenijajerjegustinakuauiriniod30mveomavelika.Saobraajnizastojiiguve
mogu se desiti na raskrsnicama u okviru gradske saobraajne mree. U ovakvim
sluajevima satni protokQ i brzina v su povezani i prikazani na slici 8.2 isprekidana
linijapokazujezasienitok.
Kada je brzina u saobraajnom toku nula uslovi saobraajne guve ekvivalentni nivo
grafikijeprikazannaslici8.3.
Tabela 8.2 pokazuje nivo buke u dBA sa poveanjem saobraajnog toka vozila na sat.
Npr. na cestama, sa protokom od 1000vozila/h nivo buke je 73dBA; ako se protok
dvostrukopovea2000vozila/hnivobukeesepoveatina76dBA.
Vezaizmeubrzineisaobraajnogprotoka
Vezaizmeu
eq
L isaobraajnogprotokaQMautocesta;U.F:gradskasaobraajnica
Vozila/sat
Nivobuke
eq
L dBA
6 51
60 61
100 63
500 70
1000 73
2000 76
Nivobukeufunkcijiodpoveanjasaobraajnogprotoka
13.7.3.Varijacijeekvivalentabukeufunkcijiodnagibacesteipodlogeceste

107
Nagib ceste odreuje varijaciju sonorne energije koju vozila proizvode, posebno, sonornu
energijukojuproizvodetekavozila.Unormalnimuslovimasaobraajagdjesenagibceste
kree od 1 do 6%, ekvivalentni nivo se kree oko 4 dB. U razmatranje treba uzeti
aerodinamine efekte koji se deavaju u trenutku kontakta toka i povrine ceste. Ako je
habajui sloj podloge gladak, zrak koji se komprimira u lijebovima guma u trenutku
kontakta toak asfalt, stvara detonaciju, i proizvodi se buka. to su manje detonacije,
vei je nivo energije koji se proizvodi pri veim frekvencijama. Ako je asfalt hrapav
istroeniasfalt,opisanifenomenjemanjeuoljivizbogtogajeibukakojanastajemanja.
Ovaj fenomen zapravo je mnogo kompleksniji. Prilikom kotrljanja toka po asfaltu
pojavljuju se i drugi faktori, kao to su vibracija cijelog toka, deformacija lijebova na
gumi itd. Postoje brojne studije o ovom fenomenu, ali je zakljuak isti: vozila koja
saobraaju po podlozi od ulijebljenog betona ili bitumenoznoj podlozi proizvode nivo
buke za 3 dBA vei od vozila koja saobraaju po glatkom i dobro ouvanom betonu ili
dobroouvanomasfaltu.Postojetipovipodlogetzv.apsorbentizvukakojiproizvodeza2
do 3 dBA manje buke od asfalta u dobrom stanju, zbog njihovog svojstva da apsorbuju
zvuksvojompovrinom.
13.8.Varijablekojeukljuujudisperzijubuke
Akustinoirenjesobraajnebukeodsvogizvoracestedoprimaocanaseljenogmjesta
zavisiodnekolikofaktora.Najvanijifaktorisu:
slabljenjebukezbogudaljenosti;
interakcijaizmeuzvunogsignalaivrstezemljita;
titniefektipreprekazidovi,zgrade,brdaitd.;
efektivegetacije;
efektivremenskihprilika.
13.8.1.Slabljenjebukeufunkcijiodudaljenosti
Ako imamo takasti izvor sa vie pravaca postavljen na slobodnom prostoru, nivo buke
opadasaudaljenoupremaslijedeojrelaciji:
Ce Logd L
eq
+ = 20 8.8
gdjeje:
dudaljenostodizvora;
Cekonstantakojauzimauobzirsveparametrekojisuprethodnospomenuti;
zasvakodvostrukopoveavanjeudaljenostiekvivalentninivosesmanjujeza6dBA.
Meutim, u praksi, vozila koja se kreu cestom nemaju ni vie pravaca niti su takasti
izvori: ona su na reflektirajuoj ravni, odnosno, reflektirajuoj povrini, i prema
saobraajnom protoku Q, mogu se tretirati ili pojedinano ili kao skup vozila koja ine
neprekidnu liniju na jednoj dionici. U drugom sluaju vozila ine linearni izvor i
ekvivalentninivoeopadatipremaslijedeojzakonitosti:
Ce Logd L
eq
+ =10 8.9
Uovomsluaju,zasvakodvostrukopoveavanjeudaljenosti,ekvivalentninivosesmanjuje
za3dB.Akojeudaljenostizmeusvihvozilanacestibmoesedokazatidaza,vrijednost
udaljenosti d od ceste b/3.14, nivo buke se smanjuje za 6 dB, za svako dvostruko
poveavanje udaljenosti. Za udaljenosti vee od b/3.14, nivo buke opada za 3 dB za
svakodvostrukopoveavanjeudaljenosti.

108
13.8.2.Uticajzemljita
Struktura zemljita na kojem je izgraena cesta, utie na irenje zvunog talasa, i to kao
apsorbenttalasabukekojisekreuprekozemljita,ikaoapsorbenttalasakojisuodbijeni
odsamogzemljita.
Zemljite u blizini izvora moe biti vei ili manji apsorbent i zbog toga se javlja razlika u
konanomnivoubuke.Zaprimaocakojijelociranoko50modizvora,razlikamoebiti5ili
6dBA,akozemljiteimareflektirajuupovrinuasfalt,povrinavodeiliakoseradio
livadi. Vegetacija mora biti veoma gusta da bi proizvela vidljivo slabljenje buke, koje u
svakom sluaju ostaje 1 dBA za visinu od 10m. Lie apsorbuje dio viih frekvencija i
djelujeublaujui,posebnougradskimcentrima.
Uzimajui u obzir sve fiziko okoline faktore koji definiu saobraajnu buku, moe se
zakljuitidase:
bukapoveava:
saobimomsaobraaja;
sabrojemtekihvozila;
sabrzinom;
sanagibomceste;
saodreenimkarakteristikamapodlogeceste;
bukasmanjuje:
saudaljenouodizvora;
savrstomzemljitaivegetacije;
sapostojanjemtitova;
sazvunominstalacijomufasadamazgrada.

Ovifaktorisemorajustalnopoboljavati.
13.9.Saobraajnabukamalihfrekvencijaivibracije
Vibracijeproizvedenesaobraajemmogudospjetidokuazgradanadvarazliitanaina.
Prvi, zvuni talasi malih frekvencija proizvedeni od veine vozila na izduvnom sistemu
nakupljajuseustrukturizgradeiuzrokujuvibracijupojedinihdijelovazgrade.Druginain,
silekojeseproizvodekretanjemvozilapocestimoguproizvestivibracijekojeseiretlom
itakodospijevajudotemeljazgrade.
Vibracije se dalje preko temelja i zidova prenose do stanova i ljudi slika 8.4. Ljudi
osjeajubukunarazliitenaine.Bukamalihfrekvencijasemoetolerisati,jernjennajtei
oblikdovodidomanjihvibracijatijela.
13.9.1.Izvorbuke:saobraajnitok
Kontinuiranitokvozilaproizvodirazliitenivoebuke.Statistikeanalizesaobraajnebuke,
mjerenekaoA,obinosekoristezaprocjenu.Akosestatistikaanalizaprimjeninamale
frekvencijedobijuserezultatikojisuprikazaninaslici8.5,kojapokazujeanalizuoktaveza
unutranjostivanjskidiodvostrukopostakljenekuenabunojgradskojcesti.

109
Vrh je na 63 Hz za L
10
, to je jednako 90 dB, ali moe dostii i 125 Hz sa brzim i
kontinuiranimsaobraajnimtokom.Openito,zafrekvencijemanjeod63Hzrazlikaje20
dB izmeu unutranjosti i vanjske strane izuzev najmanje frekvencije, 4 Hz i 10 dB
izmeunivoaL
10
iL
90
.Bukauunutranjostijeveauodnosunamalefrekvencije.
irenjevibracijadozgrade
11
Statistikaanalizauticajasaobraajanaunutranjostivanjskidio
dvostrukoustakljenekue
12
Na slijedeoj slici su prikazane razlike izmeu autocesta i gradskih saobraajnica. Na slici

8.6,mjerenjasuvrena20metaraodceste,sabrzinamakretanjavozilaoko100km/h;vrh
je izmeu 100 i 125 Hz. Slika 8.7 odonosi se na gradski saobraaj sa brzinama oko 60
km/h,amjerenjasuvrena2modceste.Vrhjeizmeu63i80Hz.

11
Izvor:Nelson,1987
12
Izvor:Nelson,1987

110
Statistikaanalizasaobraajnebukenaautocestama
13
Statistikaanalizabukenagradskimsaobraajnicama
14
13.9.2.Izvorvibracija:interakcijatoakcesta
Perfektan mehaniki sistem kojim se vozilo kree po savreno gladkoj cesti ne proizvodi
vibracije. Kod savremenih vozila interakcija toak cesta proizvodi najvei procenat
vibracija u ukupnim vibracijama. Pogoravanje povrine ceste utie na pojavu odreenih
kretanjauovjesuvozilairazlikaprenoenjasnagevozilanacestu.
Npr. na slici 8.8 dat je shematski prikaz kretanja toka po neravnini. Ako je vrijeme
prelaska preko neravnine malo, javlja se sila u obliku impulsa te rezultujui efekti
uglavnomzaviseodfrekvencijeipriguenjaoprugeamortizeraigume.

13
Izvor:Nelson,1987
14
Izvor:Nelson1987

111
Dinamikiefektineravnomjernostinacesti
13.10.Karakteristikeemisijebukeodvozila
Buka u saobraaju se opisuje kao zvuk pojedinanog izvora predstavljen kroz frekvenciju
vozila. Automobili uglavnom koriste vodeni sistem hlaenja gasova ili dizel motora.Teka
komercijalna vozila, nosivosti od 3.5 do 38 tona, uglavnom koriste motore koji razvijaju
snaguod50do250kW.
Izmeuovedvijevrste,postojiitrea,manjedefinisana,oformljenazamanjekomercijalna
vozila,sapriblinomsnagomzabenzinidizelmotore.
Motocikliobinopredstavljajunajmanjevanuvrstu,najnebrojniju.
Bukapojedinogvozilauglavnomzavisiod:
1 tipaivrstevozilaautomobil,kamion,autobus,motocikl,
2 brojaimjerenivoazvukakojajedefinisanakodizradevozila,
3 postojeeg stanja mehanikih dijelova vozila jaina motora, karakteristike
potronjeitd.,
4 uslovieksploatacijeregularnabrzina,nainkoritenjamjenjaa,
5 usloviistanjeputeva,
6 propagandnekarakteristikepostojanjereflektirajuihobjekata,zatitaitd.,
U primjeru koji je predstavljen na grafiku, slika 8.9. date su vrijednosti stepena buke kod
pojedinihvrstavozila.
Tjelesna masa
Obustavljanje
Kolo i guma
Gumena
ukoesnost

Distrib
Uzorci su
vrstasitua
izmjeren
motorima
Najbunija
prikazan k
izmeubu
tabeli8.3.
Tabelapok
i nekim m
vozilasad
motorima
Tipianas
tekavozi
100 250
nivoa dvij
slici8.9.
Kategor
Mopedi
Malimotocikli
Motocikli
Automobili:
sabenzinskim
sadizelmot.
Kombivozila
sabenzinskim
sadizelmot.
Autobusi
Kamionisamot
do105kW
od105do150
preko150kW

15
Izvor:Nelson
bucijastepe
uzeti u ne
acijausaob
A i iznos
ikodvein
avozilasu
kroz zvuk
ukevozilaj
kazujekam
motociklima
dizelmotor
.
spektpregl
ilakojasut
0 Hz su ve
e grupe je
rijavozila
mmot.
mmot.
torom
0kW
W

n,1987
enabukera
koliko razl
braaju.Vi
si izmeu
nevozilaje
tekatere
automobil
jeprikazan
mionekaon
a, dok auto
rimasubili
ledavrstev
teaod15
e od prosj
8 10 dB,
L5
73
82
78
70.5
72
72.5
75
80
79.5
82.5
85

azliitihvrs
liitih stan
eod2200
57 i 93 dB
eizmjerenn
tnavozila
la od 15 d
nakrozrazl
najbunijug
omobili in
inajbuniji
vozilaodla
25kgsup
ene frekv
, u skladu s
50dBA
stavozilak
ica u Aach
00vozilaje
B A.Manj
nivobukeu
sasnagom
dB A, u is
liitekateg
grupuvozi
ne slinu k
i12dB
akihdote
redstavljen
vencije.Svak
sa prosjen
82
88
87
77
78
79
80.5
86
85.5
88.5
90.5
Nivobuk
kojasekori
enu Njem
eudistribu
je buna v
ugradskom
mpreko150
stim grads
gorije,putn
lausaobra
ontribuciju
Aporeen
kihvozilaj
na.Spektra
ka grupa je
nim razlika
L5dBA
keufunkcij
isteugrads
maka i po
ciji.Maksim
vozila su bi
msaobraaj
0kW.Njiho
skim stanic
ikavozila
aaju,zajed
u.Automobi
nisavozilim
jeprikazan
trendjesl
e oko 10 dB
ama koja je
ijivrstevoz
skomsaobr
krivaju ir
malannivo
ila sa benz
juod70dB
ovazvukob
cama.Komp
asemoguv
dnosaauto
ili i kombi
masabenz
nnaslici8.
ian;nivo
B i razlika
e predstavl
zilaisnage
112
raaju
15
rok broj
bukeje
zinskim
BA.
binoje
paracija
vidjetiu
busima
novana
zinskim
.10.Sva
izmeu
izmeu
jena na
motora

113
Nivob
Frekv
Tipian
13.10.1
Nezav
ibrzine
Na o
ubrzan
Jakov
motora
Oitoje
motora
automo
Rotiraj

16
Izvor:N
17
Izvor:N
buke
vencijaHz
nspektarb
1.Bukavoz
visnoodvrs
eobrtajam
ove param
nje/usporen
vaanfakto
asaprosje
e,kadasev
a.Zavozila
obilavea,
jua buka v

Nelson,1987
Nelson,1987
z
bukekodvo
zilaimodel
stevozila,b
motora.
metre, od
njevozila.
rjeistilvo
nombrzin
vozilokre
akojasekr
nivobuke
vozila zavi

ozilaratlii
koritenja
bukaproizv
vremena
onje.Slika
nomkaout
euprvom
reuutree
jekarakter
Stepenb
si od mnog

tevrste
16
vedenaod
a do vre
8.11.ilust
icajbrzine
ilidrugom
emilivee
riziranobrt
bukevozila
gih faktora
pojedinog
mena, uti
riranivoe
vozilaiod
stepenupr
emstepenu
tanjemtok
uzavisnos
a, koji mo
vozilazavi
iu brzina
bukeautom
abiramjen
renosa,na
uprenosa,u
kovapopu
Br
stiodkapac
e biti opisa
isiodvrste
a vozila,
mobilasred
njaa.
bukueut
usluajud
utu.
rzinaputov
citetavozila
an kroz diz
eutilizacije
mjenjaa,
dnjejaine
ticatijaina
ajebrzina
vanjakm
laibrzine
17
zajn guma
e
,
e
a
a
i

vrstu puta
dupliranje
putnikih
Slikapoka
tipinom g
stepenapr
Odnos je d
zalakavo
gdjeje:
a
v
Nivo buke
za srednju
agresivnij
Usporedba
rotirajue
prikazano

18
Izvor:Nelson,
a, ali se po
ebrzinevoz
vozila.Pod
azujedapre
gradskom v
renosaii
definisan k
zilaispod
(lak L
A
(te L
A
ubrzanje;
poetnabr
e / karakter
u jainu a
e,normaln
a buke od
bukebez
onaslici8.

1987
odrazumijev
zila.Ovaja
daci su izm
eko50km
vonjom, b
injeniceda
kaoopis niv
1525kgi
) ka 2 . 33 + =
) ka 5 . 48 + =
rzina.
ristika brzi
automobila
nijeipasivn
jaine meh
mjenjaa,
14.Zaobj

va i brzina
aspektjeja
mjereni kro
m/hrotiraj
buka nije je
ajemjenja
voabuke v
izatekav
10
log 8 . 23
10
log 9 . 18 +
3kom
3kome
2kome
Autobu
komer
privat
ine razliiti
1.8 1.
nijeipokazu
Efeka
hanizma i r
,prirazlii
ekategorij
a vozila, sa
asnoprikaz
oz nivoe b
juabukap
ednaka sa b
glavniizvo
varijacije za
ozilasu:
a v 6 . 10 +
a v
0
5 . 7 +
mercijalnavozila
ercijalnavozila
ercijalnavozila
usi
rcijalnavozilado
tniautomobili
ih kategorij
66 kW, g
ujedajeag
katstilavon
rotirajue b
tojbrzini,z
jevozila,ro
poveanje
zannaslici
uke veliko
predstavlja
brzinom al
orbuke.
avisne od b
a
2
08 . 0
a
2
11 . 0
a
o3000kgteine
ja vozila: S
gdje je se
gresivnijist
njesrednje
buke: Uspo
zalakavoz
otirajuabu
em od oko
8.12.top
og broja vo
avanost.Sa
li zavisi od
brzinevozi
a lo 73 . 5
a lo 29 . 4
e
lika 8.13. p
od vozaa
tilvonjeja
ejaineaut
oredba izm
zilado1.5
ukasepov
9 dB A z
okazuje6r
ozila u sao
amanjomb
d vonje m
la. Tipian
v
10
og
v
10
g
poredi nivo
a trailo d
asnonajbu
tomobilana
meu jaine
titekav
veavado9
114
za svako
razliitih
obraaju.
brzinom,
mjenjanja
obrazac
8.10
oe buke
da voze
niji.
abulu
18
e voza i
vozilaje
9dBA

115
kadajebrzinaduplovea.Saveombrzinom,jainazvukamehanizma,bukasepoveavau
istomobimu,dokrotirajuabukaostajeotprilikejednaka.Samanjombrzinomugradskim
dijelovima,gdjeljudikoristemanjubrzinu,jainabukevozilanezavisiodbrzineiuovom
sluajurotirajuabukapostajemanjevana,tosebrzinasmanjuje.
Jainabukevozilaiukupnabuka
19
Oviefektisusumiraniutabeli8.4.gdjejejainabukevoza,rotirajuabukaiukupnabuka
prikazanikrozdvijeklasevozila,onesamanjombrzinomiveombrzinom.
Brzinaputovanja
km/h
Vrstavozila RotirajuabukadB Jainabuke
vozadB
Ukupna
bukadB
20 Teka
Laka
61
58
78
64
78
65
80 Teka
Laka
79
76
85
74
86
78
Rotirajuabukaijainabukevozazatekailakavozilazarazliitebrzine
13.10.2.Tipologijazagaenja
Automobili: Kao to je spomenuto prije, buka koja proizilazi od automobila je manja od

buke drugih vozila.Naalost cjelokupna frekvencija automobila je veliki broj automobila
toiniglavniuzrokbukeugradskomsaobraaju.Openito,automobilipredstavljaju80%
saobraaja.Na slici 8.15. je predstavljeno poreenje nivoa buke izmjerene u razliitim
dravama.One su izmjerene na standardnoj razdaljini 7.5 m od zamiljenog stajalita
zagaenja,osimuAmerici,gdjejerazdaljina50ft15.25mpasmoihstandardizovalido
7.5mdabibileuporedive.Moeseprimijetitidajepoetkomosamdesetihgodina,buka
izazvanaautomobilimabilaizmeu77i81dBA.
Utovrijeme,najmanjipodatakkojijeizmjerenjeuvicarskoj,gdjejezboginjenicedase
tamo nisu proizvodili automobili, restriktivne mjere su bile usmjerene na buku uvezenih
automobilauovudravu.
Nivobukeje12dBA.

19
Izvor:Nelson,1987

Kamioni:I
slici 8.11
komercija
terminima
moeproi
kojajezas
buke. Nek
Takoe sa
razdvojen
Autobusi:K
baziranin
gradskipr
Vrsta
vozila
V
a
m
o
Dostavni
kamion
D
Graev.
kamion
D
Dostavni
kamion
D
Artic.
traktor
D
Statian D
Izmjereni
Stanjesaobraa
Startovanje

20
Izvor:Nelson
Informacije
1.Ova vozi
alnih vozila
a buke je b
izvestiveu
sigurnove
ke tipine
adri izmje
iuvozilu.
Karakterist
narezultatim
revoz.
Vrst
a
mot
ora
Jaina
kW
Dizel 96
Dizel 188
Dizel 63
Dizel 255
Dizel 255
nivoibuke
aja Bro
94

n,1987
eonivoima
ila se ug
a. Vana k
brzina mot
ubukuna
azadizel
mjere buk
erene nivo
tikebukea
ma17vrst
Brojbrzin
mjenjaa
5
8
5
12
8
kamionan
ojmjeraa L
7

Va
abukekom
glavnom p
karakterist
tora, koja j
manjojfrek
motore,ja
ke kamiona
oe buke u
utobusasu
aautobusa
na Teinat
7.49
26
56
38
16
na7.5m:
L95dBA
0.2
aeitestre
mercijalnih
pokreu d
tika koja r
je uvijek m
kvenciji.Us
aajevarija
a na 7.5 m
sluajevim
usumirane
aproizvede
t Zaprem
motora
6128
12763
3782
12950
15950
L50dBA
76.9
ezultatadis
vozilamo
izel moto
razlikuje d
manja kod
sporedbar
acijacilindr
m razdaljin
ma gdje su
utabeli8.6
enihuNjem
.
ccm
3
Buka
stand
vozil
90
88
87
91
90
L5
84.
stribucijevr
eseobjed
orima, osim
dvije vrste
dizel moto
ratiojedru
ra,toproi
e je sadr
u i mjenja
6.inaslici
makojzagr
a
d.
a
Bukatih
vozila
77
76
77
79
80
dBA
.2
vrsteautom
dinitinaslic
m nekih
e sagorjeva
ora i kao re
ugakarakte
izilaziuve
ana u tabe
i motor
8.16.Onisu
radskiipo
hih
116
mobila
20
ci8.9.i
lakih
anja u
ezultat
eristika
inivo
eli 8.5.
dobro
u
sebni

117
Stand.brz
km/h
UbrzanjeV
km/h
Veabrzin
Motoci
prikazu
tabela
mjenja
motoci
ako ma
vrsta v
prikazu
motoci
motori
Evalua
zvukov
sadan
saobra
gdje ja
motorn
Na put
povea
dijelov
ogrom
zagae
Istraiv

21
Izvor:N
zinaV4050
V3040
nadjelovanja
Openitad
ikli:Nivoib
uje rezulta
a 8.7.. Niv
aemdonaj
ikla,tokom
aksimalna
vozila sma
uje slian
ikla, frekve
imaiizistih
acijabukem
vaposebn
njihgodina
aajem.Upr
avni saobra
nihvozilai
tevima gdj
ava do 50
va grada.Zb
nu buku s
enjaovekat
vanjasuvo
mj

Nelson,1987
493
983
176
distribucija
bukemotoc
ate testiran
voi buke su
jveeg.Um
mubrzanja
jaina prik
atra najnap
trend kao
encije i ha
hrazlogav
motocikla:O
ouljetnoj
progresivn
rovincijsko
aaj nije sig
motocikala
e je najve
% u ljetno
bog nevjero
svakog poj
tegorijevo
oenakroz
erenjaLAE

77.3
74.6
79.7
a proizvede
ciklasuzav
ne na 37
u prikazani
mnogimslu
ispodnivo
kazana od
pornijom k
o i ostala
armoninos
veisuodk
Odmnogih
sezoni,ja
nopovean
mgraduka
guran, otkr
azastuplje
a guva, z
oj sezoni, a
ovatne buk
jedinog vo
zila.
:
ESELstat

81.0
82.6
83.9
enebukeau
visniodka
razliitih m
i koristei
ajevimam
aoriginaln
motocikla
kada je bu
vozila, al
sti su vei
komercijaln
vrstavozi
ubukupr
njeuproce
aotojeCi
riveno je d
nihzavisno
zimi 25 %
a ak i 70 %
ke i rezulta
ozila, kamp
tikipodac
utobusakoj
tegorijevo
motocikla
test maksi
moesevidj
nihtekihk
a je dosta m
uka u pita
li zbog ve
od onih k
nihvozilasa
la,motocik
oizvodeak
ntimamot
vitavecchia
a oko 95 %
oodsezone
motocikal
% zavisno
ata prelimi
panja mjer
cimjerenja,
87.9
87.4
87.6
jisekreuu
Referenc
ozila.Tabela
izabranih
imalnog ub
jetidasun
kamionasa
manja.Ovo
anju. Buka
elikog broj
kod autom
adizelmot
klisunajbu
kiustatin
ociklapore
auItaliji5
% cjelokup
e.
a se korist
od sata i v
inarnih mje
renja je po
,
Nivoibuke
urazliitim
ceudaljeno
anasljede
od onih f
brzanja sa
nivoibukeo
dizelmoto
je razlog
motocikla
a revoluci
mobila sa b
torima.
unijizaok
nompoloa
edisesacj
50000stan
pnog saobra
ti a ovaj p
vremena i
erenja koja
oduzeta zb
keautobusa
muslovima.
osti7.5m
21
ojstranici
frekvencija
najmanjim
originalnih
orimaaki
to se ova
a openito
ija motora
benzinskim
kolinuzbog
aju.Tokom
elokupnim
novnitva,
aaja je od
rocenat se
odreenih
a pokazuju
bog buke i
a
a.
1
i
a
m
h
i
a
o
a
m
g
m
m
,
d
e
h
u
i

118
korelacijaLAEzavisnoodgodine,vrstevozilaibilokojihmodifikatora,
aplikacijaiverifikacijaodreenogmodela.
Ciljeviistraivanjasu:
prikazatistvarnumjerubukemotociklaukontekstubukesaobraaja,
naismanjenjeuterminimaL
eq
Atobirezultiralosmanjenjembukevozila
kojasuodgovornazanajgorazagaenja.
Primjeri metoda i rezultata: Da bi se mogli nositi sa ovim, eksperimentisali su u nekoliko

kolskih instituta gdje su studenti testirali vlastite motocikle da bi prikupili valjane
rezultate.Primjerjerezultat146elemenata.
Stepen BukedB
Godina Preeni
kilom.
kmx10
3
Kapacitet
ccm
3
Broj
tokova2
ili4
Broj
cilindara
Max.snaga
bhp
Max.snaga
brzine
rpm
EEC1015 Max.snaga
1 8.8 49 2 1 2.9 7200 72 76
2 2.4 49 2 1 3.1 6500 72 73
4 5.9 49 2 1 2.2 NA 76 77
3 26.9 89 4 1 7.5 8000 80 80
1 5.1 99 2 1 11 8500 80 83
1 5.1 124 2 1 15 8500 78 88
1 16.2 124 4 2 16.5 9000 77 90
1 5.3 123 2 1 13.5 8000 77 90
1 14.9 183 2 1 17.8 8000 83 86
3 32 194 4 2 16 9000 84 89
1 7.4 195 2 2 20 9000 81 89
2 6 246 4 2 27 10000 76 83
3 7.2 247 2 2 30 8000 85 89
1 9.4 248 4 2 27 9000 87 91
1 2.6 248 4 1 20 7500 85 91
1 16.8 248 4 2 26 10000 77 89
1 4.5 249 4 2 27 10000 81 92
1 0.1 343 2 2 28 5250 87 90
3 44.2 371 2 3 27 8000 87 90
2 14.7 395 4 2 40 9500 84 91
1 8.5 423 4 2 40 8500 85 88
2 7 496 4 2 50 9000 90 95
3 20 499 4 1 32 7000 87 93
3 48.3 549 4 4 54 9500 82 92
1 15.5 626 4 4 63 9500 84 91
1 1.1 649 4 2 50 7250 86 92
2 6.5 652 4 4 64 8500 81 87
3 1.8 744 4 2 54 NA 85 90
3 33.3 747 4 3 68 7500 85 96
3 33 748 4 4 79 9000 82 90
3 28.8 748 4 4 68 9200 84 93
3 17.4 864 4 2 68 8000 99 104
1 5.1 980 4 2 70 7000 90 96
1 1 980 4 2 70 7000 91 96
1 13.6 997 4 4 90 8500 87 92
1 7.8 1047 4 6 100 9000 83 93
2 36.8 1102 4 4 95 8500 85 92
EEC10105:vrijednostikojesudobivenepremaEEC/1015testu
Maksimalnasnaga:vrijednostidobiveneekstrapolataciskimstudiranjembrzinerezulatat
domaximalnesnagebrzine
Izmjereninivobuketestiranena37razliitihmotocikala:Mjerenjejeizvrenoinstalirajui
mikrofone dva Larson & Davis modele 820 sonometri na visini od 1.5 metara iznad
zemlje.Svakistudentinjegovoilinjenovozilosutrebalipreir
ref
2.5metaraodmikrofona
pri prosjenoj brzini od 30 km/h. Pripremljeno je da bi se skupili dokazi vezani za

119
motocikle to je prikazano u tabeli 8.8. 8.9. i 8.10. Analiza se odnosi na nevjerovatno
poveanje u LAE da bi 5 dB A, izmjerene koristei se modificiranim vozilima.Za vozila
kojanisumodificirana,relativnovisoknivorezultatamoebitiprikazankaoindeksslabog
nivoa stanja. Moe se takoe primjetiti da je modificiranje napravilo motore da ne
proizvodevarijacijeuLAE.
Bilo je poveanje preko 2 dBA u mjerenjima LAE za najstarija vozila. Procenat

modificiranihmotociklajeveizaonenajstarije57%naprema27%.
Konsideracija:Izrezultatamoesevidjeti:
1. eliminacijamodificiranihmotociklaizsaobraajaerezultiratiusmanjenjuod1.8
dBAuterminimaLaeq;
2. u hipotezama prosjenih LAE od 80 dBA smanjenje bi bilo od 3.9 dBA.Nivo
prosjenogLAEod80dBAjerealnoprikazansaobinimpostojeimstanjemkao
61%motociklakojinisumodificiranipodovommjerom.
3. sudei po mjerenjima mogue da nivo buke automobila je nevjerovatno manji od
onih motocikala.Ovaj aspekt ide u dublje izuavanje, ne samo u odnosu izbora
ispravnemjerebukeusaobraaju.
Vrsta Model Prva

registracija
Modifikacija Broj godina
koritenja
LAE Lamax
Yamaha Supersport 1992 Nula 14 80.9 81.5
Piaggio Vespa50 1982 Motor 17 82.1 82.5
Aprilia RS50 1997 Motormuffler 15 91.1 91.2
Piaggio SI 1991 || 20 87.5 88
Yamaha Bws 1997 Nula 18 84.9 84.7
Nivoibukerazliitihmotocikala
Vozila LAEdBA % dBA

Ukupno 83.9 100 4.2
Bezmodifikacije 82.1 56 3.1
Modifikovanimotor 82.7 22 3.1
Mufflermodifikacija 87.4 12 3.6
Motorimufflermodifikacija 87.2 10 4.1
Nivoibukerazliitihtipovamotocikala
Godinaregistracije LAEdBA % dBA

Prije1996 83.4 45 4
19961997 81.2 55 3.3
Nivoibukezarazliitustarostmotocikala
13.11.Mjerenjecestovnebukesainstrumentomzamjerenjebuke
Mjerenje buke je mjera zastite radi provjere istalnog nadzora stanja buke, u cilju
spreavanja na stajanja, odnosno smanjenja postojee nuke na doputenu
razinu.Pokuavajusemjeritiobjektivniparametribukeamplituda,frekvencija,spektari
subjektivni parametri glasnoa, iritacija sluatelja. Objektivne parametre je relativno
lakomjeritikoritenjemmodernihmjernihinstrumenata.Odreivanjeljudskesubjektivne
reakcije, pogotovo kada se radi o iritiranju je iznimno teko. Mnoge metode i mjerenja su
izmiljeni za razliite zvukove i jo uvijek traje rasprava o njihovoj korisnosti. Iritirajui
karakter zvuka za odreeni izvor zvuka razliito definisan kod ljudi, te je i nivo iritiranja
razliitzarazliiteizvore.

120
OdnosnivoabukeudBAinivoairitantnostizvukau%istihizvora
Spomenuto je ve da je najdirektniji pokazatelj zagaenosti bukom ekvivalentni nivo

Leq. Prosjean ekvivalentni nivo odgovara statikoj veliini Ln, koja opisuje statiku
distribuciju nivoa buke. Ln se definie kao vrijednost nivoa buke koja je statiki
prekoraenazavrijemeodn%uokvurazmatranogintervala,anajeesekaopokazatelji
koristeL1,L5,L10,L50iL90iliLAn.Dakle,postojiopidogovordabukaodsaobraajai
industrijska buka moe biti priblino mjerena u Ateinskim 22 dBA jedinicama.
Poveanje od 2 ili 3 dBA je jedva primjetno dok je poveanje od 10 dBA priblino
udvostruenju glasnoe. Meutim nivoi saobraajne buke su rijetko konstantni i zato su
potrebnispecifinikriterijizakvantifinkacijupromjenjivostinivoa.Teinaproblemabuke
je tada determinisana vrijednou nivoa buke koji prekorauje prag ili standardnu
vrijednost odabranog kriterija buke. Objektivno mjerenje buke izraeno ekvivalnetnim
nivoomzvuka,neuzimauraznatranjesmetnjeuticajabukenaljude.Kaorezultatobimnog
istraivanja deskriptivnih obiljeja uznemiravanja koje izaziva buka, ustanovljeni su
uglavnom koriteni indeksi za buku od cestovnog saobraaja: TNI index saobraajne
bukeiNPLnivozagaenjabukom.
Mjerenjenivoabukekodcestovnogsaobraajanaotvorenomprostorusevrinamjenskim
mikrofonimaaparatimaitonanaindasemikrofonpostavi1,2do2miznadtla.
Pravilnopostavljanjemikrofonanaotvorenomprostoru

22dB(A)(decibelAskala)meunarodnamjernaskalanivoazvukailibukekojauzimauobzirpromjenjivuosjetljivostljudskoguha

121
U proteklih nekoliko godina kompjuteri su prouzrokovali, da se sistemi za mjerenje u
podruju akustike znatno usavre.Instrument za mjerenje nivoa buke, predstavlja
standardniinstrumentsposobanzadavanjeobjektnihmjeranivoazvunogpritiskaucilju
ouvanjaakustinihpromjena.Generalno,ureajzamjerenjebukesesastojiodslijedeih
jedinica:
1. jedinica za dobijanje signala mikrofon pretvara zvuni pritisak u razliku potencijala.
Predpojaalo redukuje impedancu transduktora dozvoljavajui tako upotrebu relativno
dugih kabala za vezu. Prigunik upozorava operator kada zvuni pritisak dostigne
maksimalnodopustivinivo.
2. jedinica za tretman dobivenog signala elektrini signal je otean zbog tzv. teinskih
zavoja.Detektorraunaprojekcijusignalainjegovuefektivnuvrijednost.Tojvrijednostise
kasnijedodajesrednjevrijemeieksponencijalnavremenskakonstanta.Srednjikruguovoj
jedinici sa svojim optimalnim integratorom odreuje vrijeme i posebno slui za
odreivanjeLeq.
3. jedinica za snimanje i/ili tzv.pisanje signala decibelski indikator pokazuje izmjereni
nivo buke. U ovoj jedinici se nalazi i analogni otvor AC ili DC tipa, koji nije inae puno u
upotrebi. Ovdje napon postaje proporcionalan vrijednosti zvunog pritiska, koji biva
poslan na snima s kasetom ili na radio pretvara. Kasnije je napon proporcionalan
indikatorskomnivou,kojijeranijebiosnimljennaniskojfrekvenciji.

Pojednostavljeniblokdijagraminstrumentazamjerenjebuke
Danas u svijetu najpoznatiji i najzastupljeniji apratai za mjerenje buke su aparati marke

Bruel&Kjaer,Danskogproizvoaa.Razvilisumnogemodelekojisegeneralnosvrstavaju
u grupu osnovnih i naprednih aparata zavisno od broja kanala aplikacija koje podravaju
kao, softverskih aplikacija koje podravaju, kao i od mjernih parametara koje su u
mogunostidaprikau.
2260 Inve
objekata,
Modularni
koritenje
programir
softverski
signala kr
izlazne sig
ekran ili,
detekcijom
memorijsk
prekoseri
estigator po
mjerenja i
i precizni
e za najko
ranja za d
h aplikacij
roz filtere
gnalu u ir
preko D/A
m.Podacis
ku kartu n
ijskogsue
2238Med
odrava na
intenziteta
analizator
ompleksnije
dvokanalni,
ja, uzima u
u A/D pre
rok spekta
A pretvara
emoguuv
a uvanje i
lja.
ediator
apredne jed
a zvuka i F
r zvuka ti
e problem
prenosni
ulaz iz aku
etvara. Ap
ar izlaznih
u jedan
vatiipreno
ili prenos n
2239A
2250 22
dno i dvo
FFT analiz
ip 2260 o
me primjen
analizator
ustinih ili
plikacijski
ureaja. U
od izlaznih
ositinakar
na raunar
2270 2260
kanalne ap
e sa preci
omoguava
ne. To je
r. Sa jedni
i vibracion
softver pr
Usmjeren,
h ili suelj
rticuPCMC
r. Podaci se
2240
0Observer
plikacije ka
iznom tons
a rjeenja
platforma
im od njeg
nih ulaza i
ocesira ula
npr. na 19
nih ureaj
CIAveliine
e mogu pre
2260Inves
ao to su a
skom dete
koja su l
a sa mogo
govih insta
alje dva
azni signal
92x128 pix
ja.iznom to
ekreditne
enijeti na r
122
stigator
kustika
ekcijom.
laka za
onou
aliranih
ulazna
l i alje
xel LCD
onskom
kartice,
raunar

123
Ureaj
vanjsku
Neki o
postav
Mjerni
nakom
ili pren
Modula
pakets
analiti
semoep
u memorij
od ovih dir
vkimjerenja
podacimo
mpjuterza
njete za ko
arnipreciz
kih aplikac
koispitiva
Me
poreditisa
sku karticu
rektorija su
adokostal
ogubitispr
daljuobrad
oritenje u
znizvukisp
cija u isto
anje.
enizaprom
raunarom
u. Unutarn
u za memo
islueza
remljeniua
du.Postavk
drugom m
pitivaavrs
vrijeme. S
mjenuaplik
Ume
m.Imadva
ji disk je o
orisanje izm
uvanjeinst
arhivuzak
ketakoem
modularnom
ste2260mo
Samo odab
kacija
metanjemem
pogona,jed
organizovan
mjerenih p
taliranihap
Spaja
kasnijekori
mogubitip
m preciznom
oeimatin
berite jednu
morijskeka
danzaunu
n u direkto
podatka, dr
plikacijaso
anjeanaliza
tenje,tam
pohranjene
m analizat
nekolikoins
u koju tre
articeuPCM
nabaz
utarnjidisk
orije i podd
rugi za me
oftvera.
atorasakom
mpanjeilip
zakasnije
oru zvuka
staliranihs
bate za pa
Me
MCIAotvor
zianalizera
kijedanza
direktorije.
emorisanje
mpjuterom
prenoenje
koritenje
tipa 2260.
softverskih
artikularno
enisata
r
a
a
.
e
m
e
e
.
h
o
Mjerniapa
kojisenal
Korienjem
parametar
Dynamic/Line
InherentNoise
Realtime1/1
Realtime1/3
Measuredpara
Measuredpara
Measurementt
Ozn
FileMe
aratmozeb
lazinapost
m softvers
raprikazan
earityRange
LevelAskala
octavebandAn
octavebandAn
ameters,broadb
ameters,1/1and
timeResolution
naavanjeiz
enagermen
bitipostav
tolju.
ske aplika
nesuutebe
nalysis
nalysis
and
d1/3octaveban
zvrsenihmj
nu
ljendirektn
acije Enh
eli.
nds
mjerenjanap
FileMenag
nonaposto
Na
anced Sou
80dB
16.6dB
8Hz 16kH
6.3Hz 20k
Leq, Lmax,
LEP,d
Leq,Lmax,L
100ms
podrucjuK
germenina
oljeilikabl
ainispajan
und Analy
Hz
kHz
Lmin, LPeak, L
Lmin,LN
KSnovemba
akonsput
lompoveza
njaaparata
ysis, karak
LT3, LT5, LN, LA
bar2008.2
tanjazajed
ansamikro
azamjerenj
kteristike
AE,
2260Invest
124
dannivo
ofonom
njebuke
izalnih
tigator

125
Nain m
Inspek
kodsta
mjerenje n
ktori buke
acioniranih
ivoa buke
na ispuhu
hcestovnih
kod putni
mjere i do
vozila,sim
ki automob
okumnetuju
multanosad
bila i moto
u nivo buk
detekcijom
Poloa
ocikla: Tipo
ke na izlazu
mbrzinerad
ajmokrofon
Lokacija
ovi 3638 A
u iz auspu
damotora
nauodnosu
Skenderija
i 3638 B
ha ispuh
RPM.
sunavozilo
13.12.Izm
Prema mj
podaci o n

23"Roadsideno
Kom
Opc
mjerenevrij
erenju koje
nivou buke

oisetesting"w.w
mpletnaopr
cionalnitah
ednostibuk
e je izvren
e od cestov

w.w.bksv.com
remaakto
hometar
kenapodru
no na 16 lo
vnog saob
ovka,Printa
uklju
Mikrof
ujuKanton
okacija na p
raaja, koj
tanjepodata
ujuikalib
fonkojimje
Kom
naSarajevo
podruju K
i su prikaz
takamjeren
bratoriopc
jeriinivob
mpletnasek
o
Kantona Sar
zani u nare
nja
cionalnitah
bukeiRPM
kvencamje
rajevo dob
ednim tabe
126
hometar
motora
erenja
23
ijeni su
elama i

127
dijagramima24.Naovimlokalitetimasnimanjebukenastaleodvijanjemsaobraajaraeno
je u periodu od 25.04.2005. do 10.05.2005. godine. Na svih 16 lokacija, snimanje buke
vreno je u 15minutnim intervalima za razliite dane u sedmici. Lokacije mjernih mjesta
kao i dio izmjerenih vrijednosti za odgovarajue dane u sedmici dati su u narednim
tabelamaiprikazaninadijagramima
25
.

VrijednostibukezamjernomjestoulicaAdemaBueZRAK
Mjerno mjesto 2

VrijednostibukezamjernomjestoBojnikadobroja3BUTILE

Mjerno mjesto 3

VrijednostibukezamjernomjestoM20,M19,3Kozijauprija
Propisani nivoi vanjske buke prema vaeim propisima na Kantonu Sarajevo u zavisnosti
od namjene podruja, za stambeno podruje i stambeno podruje uz saobraajnice L
eq

60dBAiL
max
75dBA,paseiztabelevididanivobukenapodrujuKantonaSarajevo
premauje propisane granice na svim mjernim mjestima koji su bile obuhvaene
mjerenjem na Kantonu Sarajevo. Imajui u vidu da stepen motorizacije na Kantonu
Sarajevo u posljednjim godinama raste, odnosno da prosjena starost vozila je sve
izraenija to je oekivati da e vrijednosti buke uz saobraajnice, odnosno izloenost
stanovnitabuciuKantonuSarajevobitisveznaajniji.
13.12.1.Mjeresmanjenjazagaenjabukomodcestovnogsaobraaja
Primarne mjere zatite od buke odnose se na planiranje i projektovanje saobraajnica,

takodatomanjibrojstanovnikabudeugroenbukom,tosepostie:

24MjerenjabukeuraenasasainstrumentomBK2260
25Mjerenjasuvrenaublizinisaobraajnicanamjestimagdjesuobjektibilinajbliisaobraajnicama,odnosnonaudaljenostiodsaobraajnice
7.5(m)odsredinesaobraajnice,najmanje3(m)odnosnonaudaljenosti1(m)odfasadeobjektauzsaobraajnicuinavisiniodoko1.2(m).

128
smajenjembukenaizvoruredukcijasmanjenjaodvozila
pravilnimplaniranjemiizgradnjomsaobraajnica
stvaranjempogodnihurbanistikihigraevinskotehnikihoblikanaselja
ometanjemrasprostiranjabukeizgradnjomzatitnihgraevina
odabirnajkvalitetnijihmaterijalazaizradusaobraajnicaisl.
Prostorno planska i urbanistika rijeenja pogodna za zatitu od buke svode se na

zatvoreni nain gradnje koji se obezbjeuje izgradnjom garaa, skladita i poslovnih
prostorapremasaobraajnicama.Testerastinainizgradnjeomogiavadasekoritenjem
puneogradetersamoepozitivnodjelovatinazatituodbuke.
Zatita od buke posmatrana u cestovnom saobraaju se moe izvesti na nekoliko naina
kao to su: Izgradnja zvunih barijera, ogranienje brzine kretanja vozila, izvedba
odgovarajue texture povrine puta, ogranienje kretanja za teretna vozila, adekvatna
kontrolasaobraajadaobezbjedinesmetanikontonuiranprotokvozilasciljemredukcije
koenjaiubrzanja,dizajngumaitd.

SoundTubeontheTullamarineFreewayinMelbourne,Victoria,Australia.
ZastitnaogradanaMostarskomraskru,Sarajevo,BiH
Graevinezazatituodbuke:Ukolikopravilnimplaniranjemilineplaniranjempoloaja
saobraajniceiokolnihprostoranijepostignutzadovoljavajuinivozatiteodbuke,mora
sepristupitiprojektiranjuiizvoenju:
hortikulturnogureenjasadnjomrastinjadusaobraajnice

129
nasipizazatituodbukemerloni
strminasipi
zatitnizidovi
djeliminoilipotpunopokrivanjesaobraajniceitd.
Uz sva dobra koja donosi, izgradnja ovakvih zaslona izaziva i dopunsko optereenje
investicija, kao i nedostatke koji se odraavaju na okolinu,kao i uslove vonje na samoj
saobraajnici.Nekiodnedostatakasusljedei:
monotonijavonjeizmeudvajuzidova
tekoukljuivanjeobjekatauokolinu
smanjenjeudobnostiokolnihstanovnikausljedogranienjavidikaisl.
Sadnja rastinja du saobraajnice: Ozelenjavanje kao zatita od buke je najprirodnije, a

prema tome i estetski najpovoljnije rijeenje.Osnovna pravila kojih se treba pridravati
kod stvaranja ovakvih akustikih zaslona, samostalnih ili u kombinaciji sa ostalima su
sljedea:
lice zaslona okrenuto izvoru zvuka treba da bude od gustih preklopljenih zavjesa
lia
otvore treba izbjegavati na cijeloj duini zasaivanja ako se zasaivanje vri u
posebnim trakama, vei efekat se postie ako irina svuda ostaje ista razdvajanje
zasadauposebnedionicetrebaizbjegavati
Prirodnoozelenjavanjezahtijevavelikupovrinuirokpojas,aliizazivamalepoetne
trokoveitrokoveodravanja.
Nasipi za zatitu od buke: Nasipi takoe predstavljaju tip konstrukcije koji je najblii
prirodi i prema tome mogu se smatrati estetskim povoljnim rijeenjem. To su dugake
ozelenjene zvune brane od zemlje ili ute. Nagib pokosa nasipa na strani cestovne
saobraajnicetrebabitiuomjeru2:3,dokdrugustranunasipatrebaoblikovatitakodase
nasipprilagoditerenu.irinanasipaje1m.
Strmi nasipi: Strmi nasipi imaju potporne betonske, odnosno kamene konstrukcije
prostorno reetkaste konstrukcije koje se nasipaju humusom i ozelenjuju.Takva
potporna konstrukcija je izvedena tako da omoguava znatno strmiju izvedbu pokosa
zemljanog, odnosno humusnog nasipa.Iz tog se razloga nasipi predviaju u sluajevima
kadanemadovoljnoraspoloivogprostorazapravizemljaninasip.

130
Zidovi za zatitu od buke: To su dugake graevine iji presjek odgovara stojeem uskom
pravokutniku.Predviaju se kada nema dovoljno raspoloivog prostora za pravi zemljani
nasipilistrminasiptenamostovima.
Zidzazatituodbuke
Udaljenostzidazazatituodbukeodkolnikatrebabititakvadaomoguipotrebnuirinu
zaustavne preglednosti te odgovarajuu slobodnu irinu saobraajnice ili eljeznike
pruge. Takoe potrebno je predvidjeti dovoljno prostora za djelovanje slubi za
odravanje saobraajnica, zimskih slubi te za postavljanje saobraajne signalizacije. Pri
jako dugakim zidovima potrebno je osigurati potrebne izlaze u sluaju opasnosti.
Minimaln uinak zida za zatitu od buke, odnosno minimalno smanjenje zvunog
optereenjatrebaiznositi20dBA.Takoeveomajevanaiestetskaizvedbazatitnogzida
kaoiuklapanjeukrajolikilinaseljetosepostierijeenjimaprojekta.
Podjela zidova za zatitu od buke: Zidovi za zatitu od buke tj. njihovi paneli koji slue za
apsorpciju smanjenjabuke mogu biti izraeni od razliitih materijala ovisno o uvijetimai
proraunima datih od strane projektanta u samom projektu graevine. Postoje sljedee
vrstepanela:
aluminijskipanelizazatituodbuke,
reflektirajuipanelizazatituodbuke,
transparentnipanelizazatituodbukei
drvenipanelizazatituodbuke.
Saaspektaapsorpcijezvukapanelimogubiti:
Jednostranoapsorbirajuipaneliapsorpcijazvukasamosajednestranei
Dvostranoapsorbirajuipaneliapsorpcijazvukasaobjestrane.

AluminijskipanelReflektirajuipanel

131

TransparentnipanelDrvenipanel

KamenipanelArmiranobetonskipanel
Analizom vrijednosti buke u okolini saobraajnica na Kantonu Sarajevo pokazalo je da u

gotovo svim razmatranim lokacijama mjerenja imamo vrijednosti buke koje ne
zadovljavaju propisane norme o njenoj vrijednosti. Sa aspekta navedene konstatacije
neophodnojeunarednomperioduovomproblemuzagaenostiokolineposvetitiposebnu
panju. U ovom segmentu zagaenja okolia poznate su su mjere za smanjenje buke na
voziluimjerezasmanjenjebukevanvozilasaobraajnotehnikemjere.
Mjerezasmanjenjebukenavoziluusisnisistem,izduvnisistem,gazeislojgume,sistem
za hlaenje i dr. su mjere koje proizvoai motornih vozila sugladno odgovarajuim
propisimaidonesenimpravilnicimananivouEUpoduzimajuprilikomproizvodnjevozila.
Kako nemamo domau proizvodnju cestovnih vozila to je neophodno da se buka koju
prozvodi odreeni agregati, odnosno cjelokupno vozilo proizvodi, neophodno je
kontrolisati u okviru tehnikih stanica gdje bi se vrilo ispitivanje emisije buke od
pojedinanogvozilaiadekvatnimpropisimasakcionisalavozilakojaemitujuveubukuod
dozvoljene.Pod saobraajno tehnikim mjerama zatite od buke podrazumijevaju se
izmeuostalogiregulativnesaobraajnemjereogranienjaizabraneodvijanjasaobraaja.
Ovdjeseprvenstvenomislinaizmjeneureimuodvijanjasaobraaja:
smanjenjemprotokavoziladusaobraajnice,
ogranienjebrzinekretanjai
izmjenustrukturesaobraajnogtoka.
Kakojenavedenonavrijednostnivoabukeimaprotokvozilanaodreenojsaobraajnicii
mjere koja bi se poduzimale na Kantonu Sarajevo podrazumjevale bi represivna
ogranienja saobraaja koja bi za posljedicu ima kvalitet ivljenja u urbanoj sredini
gledano sa aspekta upotrebe vozila a isto tako dovelo bi do otpora ovaj mjeri od strane
stanovnitva. Prema nevedenom, ovoj mjeri treba prii sa odgovarajuom opreznou i
primjenivatijekadaostalemjerenedajuadekvatnerezultate.Istotako,ogranienjebrzine
kretanjavozilapodrazumjevaiveezadravanjevozilanacestitoumnogomesekosisa

132
aspektazagaenjaokolinomgasovimaodcestovnihvozila.Usegmentuizmjenestrukture
saobraajnogtokaprevashodnosemislinaueeteretnihvozilauukupnojstrukturitoka
na odreenoj saobraajnici a to podrazumjeva da postoje alternativni pravci za kretanje
ovih vozila. Zato se posebna panja u ovom problemu mora posvetiti prilikom
projektovanjaiizgradnjenovihsaobraajnica,gdjesemorauzetiuobzirmoguinegativan
uticaj buke na tom podruju. Da bi se izabrala najpovoljnija varijanta saobraajnice, sa
aspekta zatite od buke, potrebno je definisati nekoliko varijantnih rjeenjai izabrati onu
varijantu koja dato podruje najmanje optereuje bukom pri emu treba imati u vidu da
akojesaobraajregulisansemaforimanivobukesepoveavaza1do2dB;prijelazvozila
preko pruge poveava nivo buke za 3 dB. Takoe, kao mjera koja moe doprinijeti
smanjenju buke u podruju saobraajnica je postavljanje prirodnih ili vjetakih barijera
pa je neophodno u okviru pojedinih saobraajnica na Kantonu Sarajevo koje imaju
mogunosti za prirodnu zatitu istu uspostaviti a kod onih koje nije mogue prirodnim
nainom izvriti zatitu od buke uspostaviti adekvatne vjetake barijere. Isto tako,
nepohodnojeposvetitipanjunaprostornuorijentacijazgradadusaobraajnicepriemu
treba imati u vidu: rastojanje zgrade od saobraajnice, poloaj zgrade u odnosu na
saobraajnicuinamjenazgradaposlovniilistambeniprostor.Iudananjemrazvojusvih
sredina U BiH, odnosno prilikom gradnje novih objekata ne pridaje se dovoljno panje
ovom segmentu koji moe doprinjeti manjem osjeaju buke u prostorima koji trebaju
takvupercepciju.Problemuzagaenostibukomnabilokojempodrujutrebagledatiikroz
aktivnostiveegkoritenjajavnoggradskogsaobraajaucentralnojzonigradasaizborom
prije svega prevoznih sredstava novije tehnologije koja emituju manju buku. Isto tako,
znaajno smanjenje buke u blizini raskrsnica moe se ostvariti razvojem automatskog
sistema upravljanja i nadzora saobraaja to moe doprinijeti smanjenju broja
zaustavljanja,odnosnopokretanjavozila.Uovomdijeluneophodnojenapomenutionoto
oekujenauzemljuprilikomparticipiranjapremaEvropskimintergracijamavezanisuza
segment zagaenja bukom. Prema dokumentima Evropske Unije koje se odnose na
zagaenje bukom donesene su dogovarajue direktive koje pojaavaju zajedniki rad
razliitihzemaljalanicaEUpremasmanjenjuiprevencijibuke.Da binavedenouspjeno
obavilopotrebnojepoduzetisljedeeaktivnosti:
Kartografskoodreivanjeizloenostibuciuokruenju;
Informisanjejavnostiobuciuokruenjuinjenomuticaju;
Usvojanjeplanovaiakcijatemeljenenarezultatimakartografskogodreivanjabuke
unamjeridasprijeeismanjebukuuokruenju.
Konano sa preporukama za strateku kartografiju buke do 30.06.2007. godine zemlje
lanice EU su se obavezale da izrade strateke mape buke prema prethodnoj godini
dostupne za sve gradske centre sa preko 250 000 stanovnika, za sve znaajnije cestovne
pravce sa saobraajem preko 6 000 000 vozila godinje, za sve znaajnije eljeznike
pravce preko 60 000 putovanja godinje i za sve vee aerodrome smjetene u njihovom
podruju.Uistimsluajevimazasprovoenjekartografijegradskeaglomeracije,cestovnii
eljeznikipravci,planoviakcijamorajubitidefinisaniodstraneodgovarajuihinstitucija
vlasti zemalja lanica EU do 18.07. 2008. godine sa svrhom upravljanja problemima i
uticajimabukenanjihovojteritoriji.

133

134
14.0.SAOBRAAJNIMODELIBUKE
Saobraajni modeli prognoziranja se mogu donijeti koritenjem metoda sa razliitim

stepenom preciznosti ulaznih podataka i pouzdanosti, i mogu se podjeliti u tri glavne
grupe:
empirijski modeli ili manuelne metode zasnovane su na regresionim jednainama i

graficima. Oni su primjenjivi na manje sloenoim morfolokim uslovima i tee za
preciznimulaznimpodacima.Akosuispunjenioviuslovirezultatisudobriiprimjenjiviza
dobruprocjenusaobraajnebuke.
skalafizikihmodela.Onidozvoljavajusimulacijskureprodukvcijusavisokimstepenom
detalja iz vrlo kompleksnog okruenja. Oni su izuzetno skupi u odreenom vremenu i
resursima jer sksla fizikih modela # da hoc # je postavljena koritenjem sofisticiranih
instrumenata.
automatskiraunskikodovi.Onidoputajuprelazakgraniceempirijskihmodelaijeftiniji
su od fizikih. Oigledno valjanost rezultata zavisi od sloenosti modela i preciznosti
ulaznihpodataka.
14.1.EmpirijskimodelmanuelneMetode
Empirijski modeli su izvedeni iz statistikih analiza i eksperimentalnih podataka.

Matematskevezekoritenezaproraunnivoabukejesusljedei:
+ + + + + = L ) d ( 4 f ) v ( 3 f ) p ( 2 f ) Q ( 1 f K L
eq
11.1
gdjeje:
Kkonstanta
QsatniprotokvozilaunekimsluajevimaprotoklahkihvozilaQ1jeodvojenodprotoka
tekihvozivaQp
ppostotaktekihvozila
vbrzinavozila
dualjenostizvora
Lkonstanterelevantnetipologijiplonika,nagibuceste,saobraajnimsvijetlima,itd
Pruanje 7 modela u predhodnom paragrafu je anaalizirano, dajui tehnike planove

karakteristika.
14.1.1.Nicksonmodel
Nickson je postavio veoma jjednostavan model razmatrajui jedino saobraajni tok i

udaljenostizvora.Jednainumodelaje:
) d / Q log( 10 50 50 L + = 11.2
gdjeje:
Q:satniprotoksaobraajavozila/sat
d:udaljenostizvora.
14.1.2.Rathemodel

135
Stopa mjerenja saobraaja i buke zabiljeeni su podaci sa 100 taaka i onda je predloio
svoj model. Takoe je veoma jednostavan jer razmata samo saobraajni tok i udaljenosti
izvora.Jednainamodelaje:
) d / Q log( 10 49 50 L + = 11.3
Q:svakisatsaobraajnustrujuvozila/sat
d:ostavezasobomizvorinoprijemnik.
Ovajodnosjeprimjenjivzaudaljenostiodstranecesteikritinevrijednostidc10000/Q
imoesepopravljatikoritenjemsljedeihfaktora
oskudijevajetekavozila:2dB
tekavozilaizmeu1015%:0dB
tekavozilaizmeu2030%:2dB
cestanagibamanjegod3%:0dB
cestanagibaizmeu37%:3dB
cestasanagibomveimod7%:5dB
rangbrzine:4060km/h:1dB
rangbrzine:80100km/h:0dB
glavniput:2dB
kuenajednojstrani:2dB
kuenaobjestrane:5dB
Za udaljenosti manje od kritine vrijednosti, L50 ne zavisi od udaljenosti i pretpostavlja

vrijednostjednaka920.logQ.
) d log( 20 104 L
1
= 11.4
Jednadba je primjenjiva na udaljenostima veim od 5 metara. Pisac tvrdi da L1 ne zavisi

od saobraajnog, ali je pod uticajem od udaljenosti izvora. Takoer sljedee korekcije
morajubitikoritene:
oskudijevanjatekihvozila:5dB
tekavozilaizjednaiti1015%:0dB
tekkavozilaizjednaiti2030%:5dB
cestanagibamanjegod3%:0dB
cestanagibaizmeu37%:3dB
cestanagibaveegod7%:6dB
rangbrzineizmeu4060km/h:1dB
rangbrzineizmeu80100km/h:0dB
glavniputevi:3dB
kuenajednojstrani:2dB
kuenaobjestrane:5dB
14.1.3.M.Arana,.Echeverria,E.Gomez.Modelpanjolska
Model osnovan na bazi mjerenja zabiljeenih u 1987 i 1997 u Pamploni, panija.

Metodologijakoritenazaprikupljanjepodatakajeistau1987i1997.Gradjebiodijeljenu
funkciji idealnog i obinog gdje su uglovi predstavljeni pomou 160 poloaja. U svakom
poloaju periodi mjerenja tokom dana su, svako po 15min. Svako mjerenje je sastavljeno
od nivoa buke,saobraajujog toka broj od vozila, brzina, sastavljanje i geometrijska
stanjairinaceste,visinaodzgrade,itakodalje.

136
Pamplonajegradsrednjeveliinu20,0000graanstvoi30km2odpodruje,usjeveroj
panjolskoj, sa mnogo parkova i zelenih podruja. Razliit monitor lokaliteti su dopustili
osmatraki razliite saobraajne situacije saobraaj pritjecanje izmeu 10 v/h e 3,200
v/h,brzinaizmeu10km/hi75km/h,itakodalje.Modeljebioizgraenprovedbom
viestruke pravoliniske regresije i prikaza buke izjednaen s saobraajnim parametrima:
saobraajujnitokovi,prosjenabrzina,tekoslubupostotni,icestovniirina.
Podrujeprimjene:Modeljeprimjenjivusrednjevelikimgradskimpodrujima.
Godinapravljenjamodela:1997Pamplona,panjolsku.
Ulaznepodatake:
d:irinacestem
v:prosjenubrzinukm/sat
Q:saobraajniprotokvozila/sat
p:tekavozilakamatu%.
Izlaznepodatake:eq:istinivobukedB.
Jednainamodelaje:
p 1 . 0 v 07 . 0 d log 07 . 6 Q log 48 . 8 4 . 48 L
eq
+ + + = 11.5
Naznake:OdnosikoficijentaR0,80istandardnegrekesuES3,12dB
14.1.4.BenedettoiSpagnolomodel
BenedettoeSpagnolosupredloilinekeEmpirijskevezeizmeusaobraajaiparametara
buke,uzetihizbazepodatakazabiljeenihugraduTorinuu1976.Prognoziranjejednaina
upuujenastatistikinivobukeL90,L50,L10.Bazapodatakasadrisaobraajnetokove
izmeu 500 i 5,000 vozila po radnom vremenu. Smatra seda su vozila smjetena usred
cestacentralniosovinautakvomputurelacijaizmeuinstrumentaisredinjeosovinaje
izmeu 3 i 18 metara. Teka slubena vozila,njihov postotak varira izmeu 0 i 35 %.
Analiza je bila ostvarena na 450 primjera buke, deset minute svaki, su mjereni u 40
razliitih lokaliteta s homogenim meteorolokim stanjima. Sonometar je bio postavljen u
1.20 m visinu od zemlje na strani ceste. Jednaine pravolinijske regresije su bile
koritenedadoveduukorelativaodnosnivoebukeisaobraajneparametre,kao:
p d log Q log L
eq
+ + = 11.6
Qsaobraajtokomsata.
dudaljenostodcentracesteimjernoginstrumenta.
ppostotaktekihslubenihvozila
,,,koeficijentregresije.
OvajrazmjerproraunatzastatistikinivoL10,L50,L90.
Podrujeprimjene:Modeljeprimjenjivujednodnevnomrazdoblju7.0020.00zaprotoke
500Q5,000 vozila po radnom vremenu, za udaljenosti izmeu instrumenta i cestovne
osovine3d18m,zapostotaktekihvozila0p35%Tabela11.1.
Godinapravljenjamodela:976Turin,Italiju
Ulaznipodaci
d:irinacestem

137
Q:saobraajniprotokvozila/sat
p:tekavozilapostotci%.
Izlaznipodataci
L10:uiljeselibeludB
L50:srednjulibeludB
L90:udrugomplanulibeludB.
Jednainamodela
p 15 . 0 d log 5 . 11 Q log 4 . 8 0 . 61 10 L + + = 11.7
p 12 . 0 d log 6 . 9 Q log 8 . 10 8 . 44 50 L + + = 11.8
p 06 . 0 d log 3 . 9 Q log 5 . 10 1 . 39 90 L + + = 11.9
Naznaka: Visoki nivoodstupanja nivoa buke prema 450 uzorakasu bila: 1,5 dB za L101,8
dBzaL502,5dBzaL90.
14.1.5.CSTBmodelCentrescientifiqueettehnikadebatimentsdeNantes
Metod da svaki sat nivo buke u 3.5 m od ruba ceste za glavni put i gradsku cestu u
funkcijiprilivasaobraaja.JednainesubilekalibriranesapodacimamjerenjauParizu.
Jednainamodelaje:
L5010logQ4111.10
jerglavniputsQ3000v/h
5 . 23 ) Q log( 15 50 L + = 11.11
zaglavneputs1000Q3000v/h
4 . 31 ) Q log( 9 . 11 50 L + = 11.12
zagradskeputeveiliglavniputsQ1000v/h
ZagradskesaobraajnicekojesuokruenevisokimgraevinamaUrvrstaceste:
0 . 36 ) L log( 10 ) Q log( 5 . 15 50 L + = 11.13
GdjeL:irinacesteuodgovaranjuureaja.
MoguejeraunatiLeqpomoujednainepraenjatvoreigranicuL50ocijene:
8 . 28 50 L 65 . 0 L
eq
+ = 11.14
ilineposrednokoristitijednainuprimjenjivugradskimpodrujimasaUdijelomputeva:
0 . 51 ) L log( 5 . 6 ) Q log( 10 L
eq
+ = 11.15

138
Graficinivoabuke,Leqvsvozila,tekihvozilapostotakiudaljenost
26
14.1.6.Cannelli,Gluck,SantobonimodelItalija
Model je razvijen 1983, ramatra mnoge parametre posmatrajui saobraajni tok i

geometrijske i okolinske karakteristike posmatranih strana.Mjerenja moraju biti
zabiljeena i prikuoljanje podataka s obzirom na lahka i teka vozila koja uestvuju u
saobraaju,stanjeplonika,brzinavozila,itd.
Model rauna prosjeni nivo buke u dB, daji hipotezu da saobraaj protie kao
kontinuiranilinijskiizvor,lociranusrediniceste
VB G s V o p l eq
L L L 4 L d / d log 10 ) N N log( 10 L + + + + + + + + =
Veliinapremac"4"ujednadbiodgojnaokolnostdriliuraunuodrazi
zbog optoenja kue 2,5 dB na strana od instrument; 1,5 dB na suprotan strana taj
metodnebudionojesmatralozabadavapoljskesituacije.
Vrijednostisudobilesmodelom,uporeensumjerilepodatake,suukazaleupiscevisoke
odnos koeficijent R0,96. Ipak prijava u gradskom Bologna je ukazala nisku
primjenjivost obrazaca jer Odreen oblik gradske vrlo uzak cesta, arkade, asfalte
mnogobrojan razliit typologies. Ovaj potencira kako teak obrazaca sa ope vaenje i
takojebilojelikalibriraozalokaliteterazliitodizvornihones.
Godinapravljenjamodela:1983,Italiju.

26
Izvor:Benedetto,G.,Spagnolo,R.,1977

139
Ulaznipodaci:,koeficijenterazliitzarazliitezemljeuradevozilostanjainatjerat
e se navike vrijednost, koji se odnosi na svakog pojedinog, 35,1 i 8 dB kanta biti
pretpostavljen
n svaki sat svjetlosne vozila saobraajuju struju automobili i komercijalni vozilo
ponderiranjemanjinego4.8timotocikl
npsvakisattekuslubuvozilaponderirajuivieod4.8timotocikleisijavajuibuka
slianuteakvozilo
d0preporukarelacijaizjednaiti25m
dostavezasobomusrednjemcestauosovinaiureaj
.vparametardratiuraunuprosjenabrzinasaobraajnestrujeTabela11.2
.LsparametardratiuraunuasfalttipologijaTabela11.2
.LGparametardratiuraunucestaiskoseTabela11.2
.LVB parametar drati u raunu sluaji kako saobraajuju pluu i vrlo sporovoznu
brzinuTabela11.2.
Izlaznepodatake:Leq:istiNivoBukedB.
Jednainamodelaje:
VB G s V o p l eq
L L L 4 L d / d log 10 ) N N log( 10 L + + + + + + + + = 11.17
14.1.7.CETURmodelFrancuska
Metod je razvijen od strane Centre d'Etudies des transport urbains pod nadzorom
Francuskog Ministarstva za Transport i Okoli, a na osnovu istraivanja sprovedenih od
IRTCERNE1980godine.Metoddozvoljavaodreivanjesatnogekvivalentnognivoabuke
L
eq
, bilo gdje u urbanim sredinama ili u slobodnim zonama, a na osnovu podataka iz
izofona.OvajjeimaginarnailirealnapovrinakojaukljuujesvakutakugdjeL
eq
odgovara
nivou buke u taki lociranoj 30 m od ivinjaka kolovoza i 10 m iznad kolovoza; u
sluaju ravnog puta, bez prepreka, sa konstantnim saobraajnim tokom i na veoma
reflektivnojpodlozi.
Korekcijezarazliiteprosjenebrzinesaobraajnogtoka
PROSJENABRZINASAOBRAAJNOGTOKAkm/h LVdBA
3050 0.0
60 1.0
70 2.0
80 3.0
100 4.0
Korekcijezavrstupodlogekolovoznepovrine
VRSTAPODLOGE LSdBA
Ravangladakasfalt 0.5
Neravanhrapavasfalt 0.0
Cement 1.5
Neravnapodloga kaldrma 4.0
Korekcijezanagib
PAD% LGdBA
5 0.0
6 0.6
7 1.2
8 1.8
9 2.4
10 3.0
ostalevrijednosti 0.6
Korekcijeusluajevimasaobraajnihogranienja
SAOBRAAJNASITUACIJA LVBdBA
Blizusemafora 1.0
Saobraajnabrzina30km/h 1.5

140
Valoricorettiviall'equazionebase
27
Jednainamodelaje:
10log(Q) 50) 10logv (L L
w eq
+ = 11.18
gdjesu:
L
W
zvunasnagavozila
Qsatnisaobraajnitok
vbrzinavozilakm/h
50 10logv L E
w
= emisija buke prikupljena na izofonu vozilo/h na ravnom
terenu, gdje je preglednost 180. Neki grafici daju vrijednost E u funkciji od vrste vozila
lako ili teko, od saobraajnog toka i od kolovozne povrine. Drugi grafici dozvoljavaju
korekcije Leqa na izofonu, uzimajui u obzir poziciju posmatrane take, udaljenost od
puta, okolnu absorpciju, irinu puta. Ovi grafici su podijeljeni u dvije grupe: prvi su
primjenjivi za udaljenosti manje od 30 m podruje izmeu puta i izofona; drugi su
primjenjiviza udaljenostivee od30 m podruje izaizofona. Ovo se deava zato to
sepodrazumijevadajeizvorbukerairenpocijelomputu,usluajumalihudaljenosti,pa
je zbog toga vana irina puta. U obrnutom sluaju, za udaljenosti vee od 30 m, izvor
bukejelinearaniirinaputanijevana.
Drugakorekcijajedataufunkcijioduglavidljivosti,paslijedifinalnaformula:
D 10log 10log(Q) E L
eq
+

+ + =
11.19
gdjesu:
ugaovidljivosti
Dkorektivnikoeficijentdatnagrafiku
Procjena nivoa buke u zavisnosti od lakih L1 i tekih Lp vozila dozvoljena je za

odreivanjeLeq:
) 10 10log(10 L
Lp/10 L1/10
eq
+ = 11.20
Metod daje jednostavniju i krau formulu potivajui prethodnu, primjenjivu na puteve

okruenezgradamanaseljima:
) 555 10log(0,00 0,33L) 12log(d 20logv 6Qp) 10log(Ql 20 L
eq
+ + + + + =
Ql,Qpsaobraajnitoklakihvozila,saobraajnitoktekihvozila
Lirinaputa
dudaljenostizvorprijemnik
Modeljenapravljen1980,Francuska
Ulaznipodaci
Qsatnisaobraajnitokvozila/h
vbrzinavozilakm/h
vizualnividljiviugao
L
w
zvunasnagamotora

27
Izvor:Cosa,M.,1992.

141
Dkorektivnikoeficijentdatnagrafiku
Izlaznipodaci: L
eq
satniekvivalentninivobukedB
Jednainemodelaje:
D 10log 10log(Q) 50) 10logv (L L
w eq
+

+ + =
11.22
) 10 10log(10 L
Lp/10 L1/10
eq
+ = 11.23
14.1.8.GRIFFITHSELANGDONmodel
1968. godine Griffiths i Langdon su izveli snimanje na populaciji u urbanom podruju

Londona i posmatrali su smetnje izazvane saobraajnom bukom koja nije striktno na
najniem nivou, ali sa promjenjivom amplitudom u dolinama i vrhovima. Izraz koji daje
najbolju korelaciju izmeu stastistike distribucije buke i stepena nezgoda izazvan je
kombinacijom zvunog okruenja i najmanjeg nivoa buke Leq ekvivalentnog nivoa
bukeTNIindekssaobraajnebuke:
30 L ) L 4(L TNI
90 90 10
+ = 11.24
U hipotezama Gausove raspodjele nivoa buke, ekvivalentni nivo buke moe biti odreen
korelacijomprosjenognivoabukeL
50
ifunkcijezvunogokruenjaL
10
L
90
:
[ ] dB
2
90 10 50 eq
) L 0,0179(L L L + =
11.25
Statistiki nivoi L
10
, L
50
, L
90
koriteni u modelu mogu biti izraunati koristei korelacijske
formuleotkriveneumodeluBenedettoandSpagnolo.
Podruje primjene: Model je naroito primjenjiv kod kontinuiranih saobraajnih tokova

gdjenemasaobraajnihguvi,gdjejeprosjeansatnitokQizmeu500i5000vozila/h.
ModeljekreiranranihsedamdesetihuLondonuEngleska.
Ulaznipodaci:L
10
,L
50
,L
90
kumulativnistatistikinivoi
Izlaznipodaci:L
eq
ekvivalentninivoskaleAdB
Jednainamodelaje:
2
90 10 50 eq
) L 0,0179(L L L + = 11.26
14.1.9.BURGESSmodel
Ovaj model je slian Benedetto and Spagnolo modelu, razlikuje se po tome to su

eksperimentalna mjerenja izvedena u Sidneyu Australia 1977 godine. Model daje
vrijednostekvivalentnognivoaskaleAikumulativnogstatistikignivoaL
10
.
p 0,3 logd 18,5 logQ 10,7 56 L

10
+ + =
11.27

142
p 0,3 logd 19,3 logQ 10,2 55,5 L
eq
+ + =
11.28
Qsatnitokposmatranesekcije;pprocenattekihvozila;dudaljenostizmeucentrai
takeposmatranjam
Podrujeprimjene:Modeljeprimjenjivuurbanimpodrujima.
Kreiranje1977godineuSidneyuAustralia
Ulaznipodaci:
dudaljenostizmeuizvoraitakeposmatranjam
Qsaobraajnaosjetljivostvozila/h
pprocenattekihvozila%
Izlaznipodaci:
L
10
nivonavrhudB
L
eq
ekvivalentninivonaskaliAdB
Jednainemodelaje:
p 0,3 logd 18,5 logQ 10,7 56 L
10
+ + =
11.29
p 0,3 logd 19,3 logQ 10,2 55,5 L

eq
+ + =
11.30
14.1.10.C.R.T.N.model
C.R.T.N. metod Calculation of Road Traffic Noise proraun buke u cestovnom

saobraajujerazvijenuVelikojBritanijiodstraneOdjelazaOkoli1975godineikasnije
je usavren i unaprijeen. Izraunava i predvia statistiki nivo L
10
dB za buku u
cestovnom saobraaju, koji moe biti determiniran na satnoj osnovi ili u periodu izmeu
6:00 i 12:00 sati. Proraun moe biti primjenjen za udaljenosti od puta koja nije vea od
300 m i sa brzinama vjetrova ispod 2 m/s. Podaci sakupljeni ovdje referisani su u
nadogradnji 1988 godine. Metod izraunava nivo buke u referentnoj poziciji postavljenoj
10 m od ruba saobraajnice. Saobraajni tok je predstavljen kao linearan zvuni izvor
locirannavisiniod0,5miznadpovrineputaiutranzitu3,5modrubakolovoza.Nivo
buke je izraunat prema satnom saobraajnom toku, brzini, procentu tekih vozila i
moguimkorekcijamauzavisnostiodnagibaputa,alineuzimauobzirvrstukolnika.
Osnovninivorezultira: (q) 10log 42,2 L

10 10
+ = 11.31
Korekcijezabrzinuiprocenattekihvozilajejednak:
68,8
v
5p
1 10log
v
500
40 v 33log
+ +
+ + 11.32
Korekcijazanagibputaseraunaka G 0,3 ,gdjejeGnagibputa%
Posljednja verzija modela takoer uzima u obzir nizaknivo saobraajnih uslova. Osim
korekcijajeusvakomsluajupotrebnoocjenjivanjekoristeiizraz:
logC 16,6logD
11.33

143
gdjeje
d
30
D = ,dminimalnaudaljenostodsaobraajnelinijeaCsatnisaobraajniobim
Dalje korekcije primjenjive na modelove originalne jednaine su uvedene u zavisnosti od

udaljenostiizvorprimalac,razrijeenostidotla,vidljivoguglaizmeuprimaocaizvunog
izvoraipostojanjabarijeraireflektivnihtitova.NivoL
10
dBseraunaposatnojosnovi:
27,6
v
5p
1 10log
v
500
40 v 33log 10logQ L
10

+ +
+ + + =
BritanskiodjelzaokolijeizbacionekolikojednostavnijihjednainazaizraunavanjeL
10
,
L
50
iL
90
:
5) alogd(11.3 0,118logp 8,97logQ 16,36logv 17,56 L
10
+ + + =
50
+ + + =
90
+ + + =
gdjesu:
Qukupnisaobraajnitok
vprosjenabrzinavozilakm/h
pprocenattekihvozilateinapraznogkamiona1525kg
dudaljenostizmeuposmatraaiizvora
akoeficijentabsorpcijetla
Cement
Engleskatrava Obraivanazemlja Tvrdotlo

L10 10,5 14,8 17,7 21,9
L50 8,4 11,1 14,4 16,6
L90 6,1 8,2 10,7 11,4
Vrijednostikoeficijentaabsorpcijetla
Podruje primjene:Udaljenost izmeu take gdje je buka oekivana i izvora ne mora biti
vieod300mibrzinavjetramorabitimanjaod2m/s.
Ulaznipodaci
Qukupnisaobraajnitok
pprocenattekihvozilateinapraznogkamiona1525kg
Izlaznipodatak:L
10
ekvivalentninivobukenavrhudB
Jednainamodela:
27,6
v
5p
1 10log
v
500
40 v 33log 10logQ L
10

+ +
+ + + = 11.38
14.1.11.N.S.I.B.R.model
N.S.I.B.R.NationalSwedishInstituteofBuildingResearchNacionalnivedskiinstitutza
istraivanje i razvoj je izvrio istraivanja i predloio jednainu koja izraunava
ekvivalentninivo:

144
m
0
0 eq eq
A
D
D
10log L L L =
11.39
20logv 10logQ L L
0 eq
+ =
11.40
gdjesu:
D
0
5m
Qsatnisaobraajnitokvozila
vprosjenabrzinavozila
Dudaljenostizmeuprimaocaiizvora
A
m
razrijeenostprouzrokavanatlom
Podrujeprimjene:Modeljeprimjenjivusvimpodrujima,nemaogranienja.
Ulaznipodaci
Qsatnisaobraajnitokvozila
Dudaljenostizmeuprimaocaiizvora
A
m
razrijeenostrasprostranjenostprouzrokovanakonfiguracijomtla
Izlaznipodatak: L
eq
ekvivalentninivobukedB
Jednainamodelaje:
m
0
0 eq eq
A
D
D
10log L L L = 11.41
14.1.12.C.N.R./S.C.H.L.model
Jednaina koritena za izraunavanje ekvivalentnog nivoa formulisanog od strane

kanadskogCNR/SCHL,uzimajainuzvukatekihvozilauraun.Nivobukezaperiodiznad
24hjeizraunatnadaljiniod30modiviceputa,uskladusadnevnimsaobraajnimtokom
poboljanimnabaziukupnihvozilaiprosjeneekvivalentnebrzine.Koristeiodgovarajue
dijagrame,mogue je odrediti vrijednosti pojaanja uzrokovana nagibom ceste i
prisustvomzaustavnihtaaka.Ovajmodelkoristimatematskuformulukojajevrloslinasa
N.S.I.B.R.metodom:
m
0
0 eq eq
A
D
D
log 10 D L L = 11.42
v log 20 ) Q , Q ( f log 10 D L
p l 0 eq
+ = 11.43
gdjeje:
D
0
30m
QasovnitoklakihQ
l
itekihQ
p
vozila
Dudaljenostizmeuprimaocaipoiljaoca
A
m
rasprostranjenostuzrokovanakonfiguracijomtla
Metod,takoer,obezbjeuje pojednostavljenu jednainu koja daje vrijednost jednakog

nivoana30mrazdaljineodcentralnelinijeputa.

145
gdjeje
Takva
vozila.
Podru
Godina
Ulazni
Qa
vpro
dud
A
m
ra
Izlazni
Jedna
14.1.13
1986.
EMPA
sredinu
koristi
predus
potuno
ukljue

28
Izvor:Co
F
24
ukupan
vrijednost
jeprimjen
aizrademo
i podaci:
sovnitokv
osjenabrz
aljenostizm
asprostranj
i podaci:L
e
inamodela
3.EMPAco
vajcarska
A su predl
u i planira
L
eq
u skal
slovima n
om vidljiv
eniumode

osa,M,1992
L
eq
nbrojvozil
t mora bit
ne:Nemaog
odela:1976
vozilavoz.
zinavozila
meuprim
jenostuzro
eq
ekvivalen
aje:
eq
L L =
Korektivn
odeStl86
federalna
loili odgo
ane mjere z
i A kao ind
na razdaljin
ou i k
lsu:brzina

lo 20
h 24 , q
=
lakojapro
ti ispravlje
granienja
6.,Kanada
/hQ
l
lak
km/h
maocaipoi
okovanako
ntninivod
eq
D L
0
10
vnavrijedno
model
laboratorij
ovarajei m
zatite od
dikator te
ni jednakoj
kasnije je
av,asovni

log 10 v og +
ukrozmj
ena propor
ka,Q
p
teka
iljaoca
onfiguracijo
dB
A
D
D
0
log 0
ostkaofun
ja za testir
model za iz
buke: code
etnih pojav
j 1m od iz
ispravljen
tokQ,proc
L
e
q
(
d
B
A
)

p
o
v
e
a
n
j
e

15 F g
24

ernutaku
rcionalno n
a
omtla
m
A 11.45
nkcijaproce
ranje mater
zradu studi
e StL 86 S
va.Ovo je iz
zvora,bez i
o koriste
cenatteki
11.44
uutokuper
nagibu pu
entualnogu
rijala i eks
ije o analiz
StrassenLa
zraunato s
ikakvog um
i nekoliko
hvozilap:
riodaod24
ta i posto
ueatek
sperimenta
zi uticaja n
arm86. O
sa fiksno d
metanja sm
o termina
4h.
tku tekih
kihvozila
28
lni institut
na ivotnu
Ovaj metod
definisanim
metnji i sa
a.Parametri
h
t
u
d
m
a
i

146
q log 10
150
v
1 p 20 1
50
v
1 log 10 42 L
3
eq
+
+ + = 11.46
OvajednainajemodificiranasanizomkorektivnihfaktoradodanihvrijednostiL
eq:
Nagib:
2
3 pd
L
pd
= ;akojenagibveiod3%;
Pozicija:

0
d
d
d 180
log 10 L ,zaudaljenostdiugao,odtakegdjesepoetnatakavidi
sakrajnje,sad
0
jednakimdo1m;
Razrjeenostzraka: r L
aa
= 005 , 0 ,gdjejerpostojeaudaljenostkojupreuzvunitalasi;
Rasprostranjenostuzrokovanakonfiguracijomtla:
+
=
300
1
1
20
r
as
e
h
L ,gdjejeh
prosjenavisinapoetnokrajnjestazeizraenaumetrima;
Postojanjeprepreka
Podrujeprimjene:Nemaogranienja
Godinaizrademodela:1986.,vajcarska
Ulaznipodaci
Qasovnitokvozilavoz./hQ
l
laka,Q
p
teka
pprocenattekihvozila
A
i
razrjeenostrasprostranjenost
Izlaznipodaci:L
eq
ekvivalentninivodB
Jednainamodelaje:
i eq
A q
v
p
v
L + +
+ + = log 10
150
1 20 1
50
1 log 10 42
3
11.47
14.1.14.F.H.W.A.model
Kao u mnogim drugim modelima,US model koji je elaboriran od Federalne administracije

za autoputeve koristi niz prilagoavanja napravljenih za referentni nivo buke.Ovaj model
je veoma interesantan poto se moe primjeniti na puteve sa razliitim obimima
saobraaja,obraunavajui odnos asovno jednakog nivoa razliitih kategorija vozila sa
razliitimnivoimabuke,takodajedobijenaukupnabuka:
( )
i i eq
L h L
, 0
= 11.48
prosjenireferentninivoenergije

147
T S
D N
i
i

+
0
log 10

uticajsaobraajnogtoka
+ +
D
D
0
log 10 uticajudaljenosti
( )
2 , 1
log 10

+ uticajgeometrijskihuslova
s + uticajsmetnjiparametrikojisudodatisu:
L
eq
asovnojednakinivobukeitesaobraajneklase;
L
0,i
prosjeanenergetskiemisioninivo;
N
i
brojpreveenihkola;
Dokomitaudaljenostumetrimaizmeuprimaocaipoiljaoca;
D
0
referentnaudaljenost;
S
i
prosjenabrzinaiteklaseizraenaukm/h;
Tperiodzavrijemekojegjeekvivalentnipoloajobraunat1h;
parametarzavisanoduslovamjestagdjeserazmatra;
funkcijauzimanjavizuelnihuglovaF
1
iF
2
uraun;
Podrujeprimjene:Nemaogranienja
Godinaizrademodela:1978.,USA
Ulaznipodaci
L
0,i
prosjeanenergetskiemisioninivo;
N
i
brojpreveenihkola;
Dokomitaudaljenostumetrimaizmeuprimaocaipoiljaoca;
D
0
referentnaudaljenost;
S
i
prosjenabrzinaiteklaseizraenaukm/h;
Tperiodzavrijemekojegjeekvivalentnipoloajobraunat1h;
parametarzavisanoduslovamjestagdjeserazmatra;
funkcijauzimanjavizuelnihuglovaF
1
iF
2
uraun;
Izlaznipodaci:L
eq
ekvivalentninivodB
Jednainemodelaje:
( ) s
D
D
T S
D N
L h L
i
i
i i eq
+

+
+ +

+ =
2 , 1
0 0
, 0
log 10 log 10 log 10 11.49
14.1.15.C.E.E.model
UizdanjupravilnikaEvropskeZajednice,grupaistraivaaKatolikoguniverziteta,Leuven
u Belgiji, sastavili su dokument pod naslovom Vodi za izraunavanje saobraajne buke
1980.. Metod za izraunavanje nivoa buke izraen za saobraaj u urbanim podrujima,i
za otvoreni put,bazira se na koritenju grafika i monograma,sa vie ulaza izraavajui
rezultatekrozL
eq
iL
10
.
Podrujeprimjene:Saobraajnaotvorenomputu

148
Ekvivalentni nivo je dobijen kroz dodavanje poveanje relevantnog nivoa zvuka za laki
saobraajni tok Q
l
prazna vozila teine ispod 1500kg i teki saobraajni tok Q
p,
dobijen
krozodnos:
1
3
1
10 2
log 10 14 , 0 91
v
Q
v L
l
light

+ + = 11.50
p
p
p heavy
v
Q
v L

+ + =
3
10 2
log 10 14 , 0 101 11.51
+ =
10 10
10 10 log 10
p
l
L
L
eq
L 11.52
gdjesuv
l
km/hiv
p
km/h,odnosnoprosjenebrzinelakogitekogsaobraaja.
Preporuenevrijednostimorajubitipoboljane,jersuzavisneodsljedeihfaktora:gabarit
putaudaljenost, zvuna rasprostranjenost u zavisnosti od konfiguracije tla,apsorbcija
zraka,mogui zatitni efekti nastali prirodnim ili vjetakim barijerama,polaznokrajnje
smanjenje vizuelnog ugla zbog neogranienosti linije,efekti uzrokovani putnim
konstrukcionimkarakteristikama,prisutnostprekidausaobraajnomtokuinagibputa.
Podrujeprimjene:Saobraajuurbanimzonama
Preporueninivobukenaputunavisiniod1,5modtlajepredvienrelacijom:
( ) C Q L
eq
+ + = log 10 8 , 44 11.53
gdjejeQasovnitokvozilavoz/haCjekorekcionifaktorairineputa.
Preporueninivoseondamorapoboljatijersemorauzetiuobzirprisustvotekihvozila
uraunuivrstaputnogustrojanpr.,tajustrojpoveavanivobukeod2,5dB.
Tekavozila 05% 515% 1525% 25%

VrijednostidB 1 0 1 2
Korektivnevrijednostiuzavisnostiodprisustvatekihvozila
Podrujeprimjene
Saobraajuurbanimzonama
Saobraajnaotvorenomputu
Godinaizrademodela:1980.,EvropskaZajednica,Belgija
Ulaznipodaci
SaobraajnitokQvoz/h
KoeficijentkorekcijeCirineputa
Izlaznipodaci:EkvivalentninivodBL
eq
Jednainamodelaje: ( ) C Q L
eq
+ + = log 10 8 , 44 11.54

149
14.1.16.R.L.S.90model
OvajmetodnjemakevladejenasljednikbivegR.L.S.81.
R.L.S. 90 vodi opisuje tehnike standarde i procedure koje se trebaju primjenjivati za

mjerenja koritena u predvianju i smanjenju putne saobraajne buke.Ovaj metod
dozvoljava rasprostranjenost u zavisnosti od tla,refleksiju i zatitne efekte,prisutnost
prekida saobraajnog toka,nagib puta i vrstu kolnikog ustroja.Postoje 2 procesa za
izraunavanje.Prvi se odnosi na sljedee uslove: dug i prav put sa glatkim
asfaltom,maksimalnebrzine100km/h,mjernataka25modcentraputainavisini4mod
tla i slobodno irenje.Drugi proces vai za sve ostale sluajeve.Kasnije moe biti izraen
kroz jednostavan matematiki izraz i grafik.Prosjean nivo emisije L
m,AND
, odreen
modelomje:
( )
ref gradient e roadsurfac speed m AND , m
C C C C basic , 25 L L + + + + = 11.55
gdjeje:
( ) basic L
m
, 25 standardniodreeninivobukeukojemsunavedeniuslovijednaki
( ) ( ) [ ] p M basic L
m
+ + = 082 , 0 1 log 10 3 , 37 , 25 :
Mprosjeantokvozila;
ppostotakvozilakojaprelaze2,8t;
=
speed
C korekcionifaktoruzavisnostiodbrzine,jednakje:
( ) [ ] ( ) P P L C
c car speed
+ + + =

23 , 8 100 10 100 log 10 3 , 37
1 . 0

( ) [ ]
3
02 , 0 1 log 10 8 , 27
car car
V L + + =
( )
truck truck
V L log 5 , 12 1 , 23 + =
car truck
L L C =
V
car
brzinaautomobilamin30km/h;max130km/h;
V
truck
brzinakamionamin30km/h;max80km/h;
C
roadsurface
korekcionifaktoruzavisnostiodvrsteustroja;
C
gradient
korekcionifaktoruzavisnostiodnagibaputa,jednak0dBzanagibemanjeod5%
i
( ) 3 6 , 0 g zanagibeveeod5%,gdjejegnagibputa
C
ref
korekcionifaktoruzavisnostiodviestrukogodbijanjazvunihtalasa,predstavljen
kao
jednakost:
C
ref
4visinaprepreke/udaljenostizmeupreprekeiprijemnika
C
ref
3,2dBzauoptenotvrdepovrine;
C
ref
2visinaprepreke/udaljenostizmeupreprekeiprijemnika
C
ref
1,6dBzaupijajuupovrinu;
Ovaj model za izraunavanje generalno daje vee vrijednosti uporeene sa stvarnim
vrijednostima kreiran je za predvieni odnos podataka iz ivotne
sredine..Meutim,poveanje koliine saobraajnih podataka, rezultira procjenama nivoa
buke,kojeesekoristitizaeksperimentalneprocjene.
Podrujeprimjene:Bezogranienja

150
Godinaizrademodela:1981.,1990.,Njemaka
Ulaznipodaci:
StandardninivoL
m
25,basic
KorekcionifaktoruzavisnostiodbrzineC
speed
KorekcionifaktoruzavisnostiodvrstekolnikaC
roadsurface
KorekcionifaktoruzavisnostiodnagibaputaC
gradient
KorekcionifaktoruzavisnostiodviestrukogodbijanjazvunihtalasaC
ref
Izlaznipodaci:ProsjeanemisioninivodBL
m,AND
Jednainamodelaje:
( )
ref gradient e roadsurfac speed m AND m
C C C C basic L L + + + + = , 25
,
11.56
14.2.Modelipredvianjabukezairokapodruja
U sluajevima kada je podruje koje treba ispitivati veoma veliko i ne moe se svrstati u
cestovnu mreu, kompjuterski programi se obino koriste da bi simulirali geometriju
ponaanja zvuka podruja koje se posmatra, koristei fizike algoritme. Osnovi na kojima
sviprogramibazirajusvojeanalizesusljedei:
o vrsta i karakteristike sonarnih izvora; unutar cestovne mree, oni se predstavljaju
linijama emisije zvuka koje se formiraju tokom vozila saobraajnim tokom. Zbog
toga, podaci kao to su: vrste vozila u saobraajnom toku, brzina vozila, uslovi
vonje,itdsuiznimnovani.
o irenje zvunih talasa: buka se iri razliito, u zavisnosti od prisustva ili odsustva
prepreka. Kompjuterski programi simuliraju svaku prepreku kao povrinu koja
posjedujeodreeniindexrefleksije.
o zemljite; vrsta zemljita ima veliki uticaj na slabljenje zvunih talasa; tano
poznavanje sastava zemljita daje brojne korisne podatke vezane za ovu
problematiku.
Evidentnojedajeneophodnoposjedovativelikibrojpodatakaopodrujukojeispitujemo.
Naporiuloeniuovoistraivanje,kaoitrokovisakojimasesusreemosuizuzetnovisoki,
ali e se vratiti sa bliskom aproksimacijom nivoa zvuka izraunatih pomou
kompjuterskog programa. Naravno, metode opisane u prethodnim poglavljima su manje
komplicirane za primjenu, one takoer daju ope rezultate ali nikada nee dostii
vjerodostojnost i pouzdanost rezultata kao to to daje metod predvianja buke za
otvorena podruja. Da bi dobili dobre rezultate, potrebni su nam detaljni ulazni podaci.
Preciznemapeudovoljnovelikojrazmjeri1:2000morajubititakopodeenedasemogu
provestiosnovnaoekivanja.Ovojeneophodnodabisepotvrdiloprisustvoitipprepreke
irenjuzvuka,dabidobilinajdetaljnijemoguepodatkeokruenjuisl.Zbogvelikogbroja
ulaznih podataka, mogu se ostvariti najvee aproksimacije ali nije mogue precizno
definirati sve parametre. Zbog toga je dunost operatera da odabere dozvoljena
pojednostavljenja u ulaznim podacima kako bi se dobili zadovoljavajui rezultati.
Proraunski proces obino ima dvije faze, koji doputa da nivo buke doe do odreene
take: prvi rauna zvunu snagu izvora, podijeljenu na seriju emitera, a drugi rauna
slabljenje zvune energije du puta prostiranja zvuka. Postoji mnogo varijacija formi
outputa koji daje program: najfascinantniji su sigurno grafiki outputi u kojima se crtaju
izofonskelinijeposmatranogprostora.

151
14.2.1.STL86code
Ovaj model je osmiljen u vicarskoj od strane Federalne laboratorije za testiranje

materijala i Eksperimentalnog instituta EMPA kao sredstvo predvianja saobraajne
buke, analizu njenog uticaja na okolinu i planiranja zatite od buke. To je razvoj i
integracijaEMPAmodelaopisanoguparagrafu1.13.ikoristineprekidanekvivalentninivo
kaoindikatorsmetnje.Programjepodijeljenna3modela:
DATAUF:bavisepripremanjemimemorisanjemulaznihpodataka
DATWAHL:vriselekcijupodatakakojiesekoristititokomprorauna
STRASSE:bavisestvarnimproraunskimoperacijama.
Proraunekvivalentnognivoaseprovodiputemkorekcijevrijednostireferentnognivoau
oznaavanje razdaljine od jednog metra, gledajui izvor iz vizuelnog ugla od 180 stepeni,
bezpreprekaizmeu:
M log 10
150
v
1 B 1
50
v
1 log 10 A L
3
eq
+
+ + = 11.57
gdjesu:
A,BempirijskekonstanteA42,B20
omjerizmeuprisustvateretnihvozilaiputnikihautomobila
Mprosjenavrijednostsaobraajnogtokauposmatranomperioduvozila/h
Referentnojvrijednostisedodajuodreenekorekcijeitozbog:
- nivoaceste
- udaljenostiiuglapodkojimjeizvorvidljivodstraneprijemnika
- prorjeenjazraka
- prorjeenjazemljita
- preprekanavidnompolju.
Program je proizveo dobre rezultate, izuzimajui sluajeve u kojima vremenski uslovi

igrajubitnuuloguuirenjubuke.
14.2.2.StaminaFHWAmodel
Jedino sredstvo predvianja buke u SADu jeste Stamina FHWA model, finansiran od
strane Federalne Administracije za Autoputeve FHWA. Ovaj model sastoji se od dva
zakona: prvi, STAMINA 2.0 izraunava irenje zvunih talasa; i drugi, OPTIMA koji
potvruje efektivnost i dimenzije anti zvunih barijera. Sonarni izvori su shematizirani
kao teorijska beskonana linija, ali se diskretiziraju kada se radi o ogranienom prostoru.
Za svako zvuno podruje, program izraunava zvuni doprinos prema prijemniku i
pokazujepodrujekojejepoduticajembeznaajnihdoprinosasavrijednostimado40dB.
Program je trodimezionalan, dodjeljujui svakom elementu njegovu prostornu poziciju.
Podrazumijevat e se da su zvune linije predstavljene jednom linijom za svaku
saobraajnu traku ili jednom linijom za cijelu saobaraajnicu. Nadalje, simulirani su vrsta
dioniceputakojiseposmatrausjek,nasipitdivrstakoritenoggraevinskogmaterijala.
Brojni korektivni faktori se izraunavaju i uzimaju obzir u osnovnom proraunu za
geometrijskiaspektapsorpcijeirefleksijenarazliitimposmatranimpovrinama.

152
Jedini nedostatak ovog programa jeste nedostatak parametara koji uzimaju u obzir
vremenskeuslove.
14.2.3.ITST2model
Kooperacija izmeu Modulo Uno i Univerziteta Vanderbilt dovela je do razvoja

proraunskog modela za procjenu zagaenja bukom. Nakon prouavanja postojeih
modela predvianja, odlueno je da se procijeni primjenjivost Stamina 2 programa na
situaciju u Italiji i dodaju potrebne modifikacije na primjenjivi softver proizveden od
strane FHWA. Novi model je nazvan ITST2 Italijanski Stamina 2 i ocjenjuje oekivani
ekvivalentninivonaprijemnojtaki.Saobraajsesimulirarazliitimjednakopostavljenim
izvorom,svakizaodreenuklasuvozila.Trenutnosudefinirane3klasevozila:automobili,
lahki kamioni i teretna vozila. Nivo buke se procjenjuje kroz korigirani nivo odnosa koji
uzima u obzir saobraajne uslove, udaljenost izmeu izvora i prijemnika i prisustvo
zatitnihilireflektujuihelemenata.
14.2.4.Elitramodel
Program koji je predloio MATEC S. r. l. 1996. godine, razvijen je tako da proraunom

zagaenje saobraajnom bukom u urbanim sredinama moe biti predvieno. Osnovne
karakteristikeovogprogramasu:
- Banka podataka modela predvianja buke proizvedene saobraajem, kojoj se
moe pristupiti preko programske ifre, daje podatke potrebne za proraun.
Trenutnosudostupnimodeli:CEE,CETUR,CNR,OFPE,MIRA,SEL;
- Mrearazliitihdimenzijaod100do1000metarasainjenaodjednoobraznih
kalkulacija,razvijenadomaximumaod40elijapostrani;
- Mogunost definiranja dominirajueg tipa zemljita za svaku elija
tvrdo/mehkozemljite;
- Mogunost definiranja prosjene visine zgrada eventualno prisutnih za svaku
proraunskujedinicu;
- Mogunost unosa raunskih podataka relevantnih za vremenske ili klimatske
uslove.
elijupoeliju,programraunaprosjeninivozvunogpritiska,kojijeprouzvedenunutar
saobraajnemree,atokomdrugefazeprouavairenjeovognivoaususjednimelijama.
Rezultati se prikazuju kroz izomape buke ili u tablinom obliku. Tokom svake faze
prorauna, izofone se mogu predstaviti preko ISO skale ili linijske skale. Takoer postoji
mogunost poreenja rezultata razliitih scenarija urbanog razvoja i relevantnog obima
saobraaja.
14.2.5.MITHRAmodel
Program je razvijen od strane CSTB u Grenoblu i jedan je od najkompletnijih i

najsavremenijih proizvoda postojecih na tritu. Ovaj program se bazira na originalnim
metodamaistraivanjaputevazvukaizmeuprijemnikaiizvorazvuka.Ovajprogramjese
primjenjuje od 1987. godine i uvijek se dokazivao kao efikasan i kompletan. MITHRA
modelastavljenjeod3sljedeamodela:

153
1. Model za prikupljanje i kontrolu podataka: svi podaci na ispitivanoj lokaciji i u
saobraaju su digitalizirani. Topografski podaci, podaci o oblicima i
dimenzijamazgradaiostalihprisutnihpreprekaistokaoipodaciouslovimana
putu su potrebni da bi kontrolni programi potvrdili podatke koji su uneeni
grafikiilitabelarno.
2. Model za ispitivanje postojeih puteva izmeu prijemne take i linije zvunog
izvora. Ovdje imamo dvije kalkulativne verzije: jedna predstavlja interaktivni
razvoj trajektorija zraka izmeu izvora i prijemnika proraunavajui akustini
efekat svakog od njih; i druga je serijska verzija koja se koristi kada se
kalkulacijemorajuizvestizaskupprijemnika,tj.zacrtanjekartebuke.
3. Outputmodel:rezultatisudostupniigrafikiitabelarno.Uinteraktivnojverziji,
za dati prijemnik, program sadri najtetniji put ili zvuni efekat na cestovne
povrine.
Experimentalni dokazi prikazani u MITHRA softveru su dosta dobro prilagoeni

predvianjubuke,kakouirokimotvorenimpodrujima,takouizgraenimcentrima.
Efekti povrine zemlje ISO 9613 Metod mjerenja: Apsorpcija buke od strane tla
sintetizirana je sa adimenzionalnim parametrom G. Mithrov ureaj za praenje buke
podrazumjeasamoekstremnevrijednostipoljaivarijableapsorpcijebuke:
G0zazvunotvrdepovrinezemlje/tlacesta,led,vodenijastuci;
G1zaporoznepovrinezemlje/tlatrava,drvee,vegetacije.
UpijanjetlajedefiniranosasljedeomrelacijomSlika2:
M P I tla
A A A A + + =
11.64
gdjeje:
I
A koliinaupijanjabukepovrinezemlje/tlaokoizvora;
P
A koliinaupijanjabukepovrinezemlje/tlaokoprijemnika;
M
A koliinaupijanjabukeizmeuizvoraiprijemnika.
Parametrizamjerenjeefekatapovrinezemlje/tla
Zamjerenjegorenavedenihtermina,misedrimoodnosaopisanogustandarduISO9613
2 koji su istraeni za korist saetosti istih. Kako god, mora biti zapameno da odnos
napomenut moe samo biti koriten u vremenskim uslovima povoljnim za zvunu
prenoenje.
Saobraajna baza podataka: Za prouavanje zvunog udara buke koja nastane od strane
eljeznikog saobraaja, ureaj zahtjeva unos spektra snage buke po linearnom metru

154
eljeznike linije, to je objekt prouavanja. Mitra kalkulie snagu buke po linearnom
metrulinijekoristeisljedeiodnos:
) log( 10 18
i
i
i i
W
V
b
L n
a L + =
11.65
gdjeje:
i
n brojeljeznikihkompozicija/h;
i
L duinaeljeznikekompozicijeumetrima;
i
V koeficijent vezan za tip opreme. U prisustvu kontinuiranog ponavljanja
eljeznikihkolauzimaseuobzirkubnajedinicam
3
.
i
b koeficijent koji se koristi za tip transportnih vagona koji formiraju
konkretnu eljezniku kompoziciju. U ovom sluaju iz razloga putnikog prevoza
vrijednostjednaka1.morabitiuneena.
Jednadbamorabitiprilagoenasvimtipovimavozovauupotrebinalinijamaeljeznice,a
korekcije koje se koriste sadrane su Tabeli 11.6 za odgovarajui nivo buke. Da bi
karakteriziraliposmatranojednostavnojeubacitisamospektarkojismodobilizajednosa
tehnolokim osobinama voza vrsta voza, kompletna duina u metrima, broj vagona,
tranzitnabrzina,uakustnubazupodatakavezanozaproraunskimodul.Dabiprikazali
proraunzasvakueljeznikustanicu,brojivrstueljeznicekrueipolinijiuodreenom
vremenskomperiodu,onemorajubitikarakterizirane.
Rezultati modela: Dobiveni rezultati mogu biti predstavljeni u obe numerike forme sa
direktnimproraunomkojisupristiglisarazliitihudaljenostidocentraeljeznikepruge,
kaoinavertikalnimihorizontalnimakustinimkartama.
Elektrinivoz:
125
Hz
250
Hz
500
Hz
1kHz 2kHz 4kHz
SPEKTARVOZAdBA 19 7.5 1 4 8 18
Dizelvlak:
125
Hz
250
Hz
500
Hz
1kHz 2kHz 4kHz
SPEKTARVOZAdBA 7 4.5 5 5 4 15
Parametrizaproraunefekatatla

155
Dirketanproraunnaprijemurisiveru
Primjerhoriznontalnezvunemape
Primjervertikalnazvunamapa
14.2.6.Opimodel
RazvojzvunogirenjapraenmodelomkojisezoveOPIMODELjepreuzetodAmerke
dravne komisije za kontrolu zagaenja i Australijskog vijea za okoli. Program je
zasnovan na temeljnoj pretpostavci da svaki izvor zvuka se moe prestaviti sa takom,
linijom i ravni koja isijava zvunu energiju u svim pravcima kao i u primjeru otvorenog
polja.Totakoer,pretpostavljadazvunoirenjeiztakvihizvoraiubilokakvomdrugom
okruenju je tetno, zavisno od geometrijske difuzne energije i od drugih faktora kao to
su: usmjerenost izvora, apsorpcija zraka, prisutnost prepreka, apsorpcija tla i vremenske
uslovi.Programjeobjediniosveinformacijeoizvorimabuke,njihovomkretanjuokolinom.
Takoer, program izraunava nivoe buke pomou prijemnika na jednom ili vie izvora.
Programtakoer,unapreujekartemapeitabeleilustrovanestatistikimstepenimakod
prijemnika. Model daje dobre rezultate ako su uneeni adekvatni podaci, naroito ako su
dostupnevremenskeinformacije.
14.2.7.MRAmetod

156
Modeljebazirannaizraunavanjubukenaprincipupojedinihjedinicat.Svakovoziloe
zbog toga biti na poziciji S, prikazano sa udaljenou D i uglom a u odnosu na
prijemnik i dae vrijednost zvunog nivoa L za kratko vrijeme. Ukupni nivo buke kod
prijemnika se prikazuje kao prosjek nivoa L izraunat za N uzastopnih vremenskih
intervala, uzimajui u obzir faktore kao to su apsorpcija atmosfere, poloaj prepreke i
apsorpcija tla. Ako imamo vie od jednog izvora ukupni nivo je dat logoritamskim
zbrajanjemuzimajuiuobzirsvakiizvor.Koristeireetkunaprijemnikmoguejeiscrtati
te zvune bune mape. Treba primjetiti, da raunanje zahtjevano ovom metodom moe
bitiobavljenosamokoritenjemkompjutorasainstaliranimodgovarajuimprogramima.
14.3.Simulacijskemetodesakoritenjemfizikogmodelasaskalarom
Metode koje zahtjevaju koritenje tih stepenastih modela da predstave stvarnu fiziku
situacijusubezsumnjenajskupljeodsvih,alionedajuinajboljerezultate.Visokiiznosiza
opremu i menadment rukovodioce programa su neophodni zato to ove simulirajue
tehnike su bazirane na rekonstrukciji podruja koje se istrauje, koristei odgovarajue
materijale. Ti materijali su najsliniji stvarnim uslovima i savreni su za reprodukciju u
modelu. Predvianje nisu raunata na osnovu teorije irenja talasa ali instrumenti
oitavaju razliite vrijednosti ljestvice. Oprema ove vrste ukljuuje velike instalacijske i
menadmentsketrokoveizasveostalotonijeistraeno.
14.3.1.CSTBmodel
Jedan od najvanijih laboratorija gdje se izvode modeli sa ljestvicom je Centre de

Maquettes u Grenobleu, Francuska. Oprema se sastoji od ogromne prostorije sa
isuenom atmosferom UR 3%, unutar koje su svi modeli napravljeni u razmjeri
1:100,predstavljajuigradskusituacijupodnadzorom.Sofisticiranikomprimiranizrani
sistem sa motornim rasprivaem pozicioniran je nasuprot elemenata koji su napravljeni
daimitirajuulinubukusaobraaj.Izvorbukeemitujezvuksastepenomjaineslinom
ulinom saobraaju, ali sa skalom 1:100 talasne duine. Zato se taj sistem bazira na
ultrazvuku i zato oprema mora biti posebno suha da bizatitila bilo koju molekulu zvuka
od amosferske vlage. Karakteristike buke na povrinama modela su proporcionalno
predstavljene onim u stvarnoj situaciji trava, zgrade, cesta. Senzor mikrofona je
postavljen na jednu klizeu traku i moe se pomjerati po X, Y i Z osi. Iz kontrolne sobe
kompjutor kontrolira sve postavljene mikrofone, globalne ili razdvojene izvorne funkcije,
dodajui mjerni iznos. Ovo dozvoljava uestalo mjerenje i uestali proraun i mogue je
odabratinajpovoljnijiudarbukenaputevimakrozsukcesionemodifikacijemodela.
14.3.2.MITRANNmodel
Uz pomo Nacionalnog naunog fondacionog RANN

229
programa Research Applied to
National Needs, Richard H. Lyon, profesor mainstva na MIT
230
Massachusetts Institute
ofTechnology,jerazvioprototipsistemkojiistraujebunodjelovanje.Ovajbunimodel
jesastavljenodizvorabukekojiemitujepulsnitonzaperiodoko50mikrosekundi.Zvuni
talaskojisadribeskrajnifrekvencionispektarjepreneenkrozmodeliprimljenodmalog
kristalnogmikrofonaiondapovean.Poslijetoga,poslanjekrozfilterkojipoveavazvuni
spektar dok se ne podudari sa stvarnim nivoima buke. Jednom kad je signal primljen,

229
Ispitivanjaprilagoenanacionalnimpotrebama
230
Masautainstituttehnologije

157
filtriranipovean,poslanjedoprocesorakojigapopravlja,obraujesredinuveomabrzo
ili ga integrira kompletno. Sredina usklauje signal tako da su vremenske varijacije
usaglaene u zvunom intenzitetu, to znai da jedinstveni puls zvuka se moe razlikovati
kadastignedomikrofona.
Da bi provjerili da li se ovaj sistem bune modulacije podudara sa stvarnosti, treba

primjenitidvaeksperimentaivevagekojasuprikazanauMITkampusu,gdjemodelvage
1:50 je napravljen da mjeri strane koje se podudaraju sa izvorom i prijemnikom
eksperimentaivevage.
15.0.ZAGAENJEBUKOMIAVIOSAOBRAAJ
Koncepcijaodrivograzvojatemeljisenaoptimalnojkorelacijiekonomskog,drutvenogi
ekolokog pristupa, pa se u tom smislu u projekciji razvoja zranog saobraaja nuno
trebaju valorizirati, kako drutvenoekonomske koristi avionske industrije, tako i njezini
negativni uinci na okoli i prouzroeni eksterni trokovi. Od 1960. godinja stopa rasta
putnikog saobraaja iznosila je 9 posto, a robnog saobraaja 11 posto. Prognoze
potvrujudaljnjitrendrastazranogsaobraajapogodinjojstopiodoko5posto.U2002.
godiniuzranomjesaobraajuprevezenovieod1,6milijardiputnikate30milijarditona
robe. Ostvareni prijevozni uinak iznosio je 385 milijardi tonskih kilometara. Avionska
industrija danas osigurava 28 milijuna radnih mjesta. Vie od 40 posto svijetske robne
trgovine po vrijednosti ostvaruje se zranim saobraajom. Na razini Evrope avionska
industrija obuhvaa vie od 130 avionskih kompanija, mreu od 450 meunarodnih
aerodromaivieod60ATM31davateljauslugakontrolezranogsaobraaja.razinubuke
za daljnjih 50 do 75 posto.32 Usprkos znatnim unapreenjima tehnologije, nadalje ostaje
zabrinutost da e uinak. S druge strane, zrani saobraaj je rastom najprogresivniji
svjetski izvor staklenikih plinova, koji uzrokuju klimatsku promjenu. Vie od 16 tisua
mlaznih aviona svjetskog komercijalnog zrakoplovstva godinje generira vie od 600
milijuna tona ugljinog dioksida CO
2
.33 Slikovito prikazano, povratni let jedne osobe na
relaciji London New York generira izmeu 1,5 i 2 tone CO
2
. Zrakoplovstvo je, nadalje,
ekonomski iznimno beneficirana transportna djelatnost. Izravna i posredna financijska
podrka zranom saobraaju u Evropskoj uniji iznosi 45 milijardi eura godinje. Eksterni
trokovi zranog saobraaja uslijed oneienja, zaguenja i stradavanja na razini
Evropske unije iznose 16,4 milijarde eura godinje34. Ovaj je problem posebno osjetljiv s
aspekta konkurentnosti transportnih grana i komplementarnog saobraajnog razvoja u
smislu implementacije stratekih ciljeva zajednike transportne politike Evropske unije,
poglavito mehanizama izravne naplate transportne infrastrukture i sektorske
internalizacije eksternih trokova saobraaja. Reagirajui pozitivno na zahtjeve da se
poboljajuuvjetizatiteokoliausmislusmanjenjarazinebukekojuproizvodezrakoplovi,
ICAO35. Povjerenstvo za zatitu okolia u zranom saobraaju36 predloilo je poetkom
2000. godine uvoenje novog Chapter 4 standarda, koji bi propisivao razinu buke niu

31ATMAirTrafficManagement.
32Balance,LufthansaEnvironmentalReport1999/2000.
33Izvor:AviationandGlobalClimateChange.AviationEnvironmentFederation,London.
34Izvor:TheMythsofFlying.FriendsoftheEarthNetherlands,1998.
35ICAOInternationalCivilAviationOrganisation.
36CAEPCommitteeonAviationEnvironmentalProtection.

158
za 10 dB od postojeih granica. Iznos se odnosi na ukupno smanjenje razine buke koje
obuhvaasvetrimjernetoke:upolijetanju,slijetanjuibono,atrebaobistupitinasnagu
2006. Budui da je problem buke u blizini aerodroma jedan od najakutnijih u zemljama s
razvijenimzranimsaobraajom,poglavitouEvropskojuniji,namnogimaerodromimana
snazisurazliiteoperativneifinancijskemjerenamijenjeneredukcijirazinabuke.Iakoje
suvremena tehnologija u proizvodnji aviona i motora korak ispred trenutno vaeih
zakonskih normi, proizvoai i dalje ustrajno rade na poboljanjima nastojei smanjiti
tehnolokognapretkabitiugroennezaustavljivimpoveanjembrojaimagnitudezranih
aktivnosti u budunosti. to se tie oneiivaa zraka povezanih s emisijama avionskih
motora,primarnimsesmatrajuugljinidioksid,duinioksidi,vodenaparateesticeae
i sumpora. Jedan od najveih izvora CO
2
je izgaranje goriva. Smanjivanje potronje goriva
izravno utjee na smanjivanje koliine CO
2
koji se isputa u atmosferu. Prema priopenju
Komisije EU37, sadanja flota podzvunih aviona troi oko 130160 milijuna tona goriva
godinje. Udio zranog saobraaja u ukupnim antropogenskim emisijama tetnih plinova,
iako relativno mali 23 posto za CO
2
i NOx, zbog konstantnog rasta zranog saobraaja,
moeubudunostiznatnoutjecatinaslabljenjeozonskogomotaaiklimatskepromjene.
Problem buke u avio saobraaju se ozbiljnije poinje razmatrati poetkom 70tih godina.
Buka u na aerodromima predstavlja jedan od veih problema sa kojim danas aerodromi
susreu.Sobziromdasuaerodromiuglavnomsmjeteniublizinistambenih,industrijskih
i drugih urbanih podruja, stanovnitvo je u tim zonama izloeno buci aviona. Stambene
zonesemoguokarakteriziratikaozonekojesuvrloosjetljivenabuku.Zbogtogasetreba
teiti da se zemljite u blizini aerodroma ne koristi za stambene namjene. Ove zvune
emisijenastajunakonzranihoperacijanaiokoaerodromaslijetanje,polijetanje,vonja
nazemlji,razliiteprobeisl.Odsvihoperacijadominantnubukuintenzitetzvukaiirina
zahvaenog pojasa izazivaju polijetanje i slijetanje. Na najveem dijelu svojih putanja
avioni lete dovoljno visoko da buka ne izaziva smetnje na zemlji. Buka aviona je
promjenjivejaine,kojarelativnokratkotraje10do30sekundi.Priintenzivnomletenju
oviintervaliseponavljajuiinterferuju.Pripolijetanjuavionkoristisvusnagumotora,sve
doprvebezbjednevisineodoko300mnaudaljenosti5do6kmodaerodroma,to
uzokujeiznatnoveubuku.Prislijetanjuavionseravnasaosompoletnoslijetnestazena
udaljenosti od oko 10 km i pri blagom uglu i sa prilino jakim gasom prilazi poletno
slijetnojstazi.Okolnanaseljanaudaljenostiod2do3kmkadaavioniprelazenavisiniod
50 do 100 m mogu imati znatne smetnje od buke. Veina aerodroma u svijetu pridaju
znatanznaajproblemubuke,kolujuiposebnegrupestrunjakazamjerenjeintenziteta
buke i smanjenje njenih efekata. Za projektovanje novog aerodroma ili proirenje
postojeih vri se prognoza budueg nivoa buke i za to trae saglasnosti lokalnih vlasti i
stanovnitva.MeunarodnaorganizacijacivilnogzrakoplovstvaICAOosnovalajeCAEP
38
sa zadatkom primjene ekolokih normi za lanove ICAO. ICAO je na svojoj je skuptini

2001. donijela rezoluciju
39,
koja, izmeu ostalog, sugerira balansirani pristup
menadmentu zrane buke na aerodromima, kao meunarodni okvir za pariranje strogih
ekolokih standarda te postojee i budue potranje u zranom saobraaju. etiri su
glavna elementa balansiranog pristupa menadmentu zrane buke na aerodromima u
regulacijizranebukepremasmjernicamiodrednicamaICAOito:
redukcijabukenaizvoru,

37CommunicationfromtheCommissiontotheCouncil,theEuropeanParliament,theEconomicandSocialCommitteeandTheCommitteeof
theRegions:AirTransportandtheEnvironmentTowardsMeetingtheChallengesofSustainableDevelopment,COM(1999)640final.
38
CAEPCommitteeonAviationEnvronmentalProtection(Organizacijacivilnogzrakoplovstvazazatituokolia).
39ICAOAssemblyResolutionA337:ConsolidatedstatementofcontinuingICAOpoliciesandpracticesrelatedtoenvironmentalprotection.

159
operativne restrikcije za avione na granici udovoljavanja vaeih Chapter 3
standarda,
prostornoplaniranjeimenadmentaerodromai
operativneproceduresmanjivanjabuke.
Problemzranebukeinjezinogiznimnotetnogekolokoguinkaaktualiziraoseslijedom
uvoenja mlaznih aviona i rapidnog rasta zranog saobraaja te su u prolih desetak
godinapoduzimaneradikalneregulatornemjereiuvedeneoperativnerestrikcijeizabrane
u eksploataciji bunih aviona, a s ciljem implementacije Chapter 3 standarda.
MeunarodnaorganizacijacivilnogzrakoplovstvaputemCAEPpovjerenstvakontinuirano
djelujesciljemreduciranjabunostiaviona.Globalnaregulativazranebukesadranajeu
aneksu16ikakekonvencije40
1ipripadajuimprirunicima
41
.
Odtehnolokihseunapreenjaoekujeoko20postopoboljanjado2015.godinei4050
posto dugoronog poboljanja u efikasnosti potronje goriva u odnosu na dananju
tehnologiju.UsmisluATMunapreenja,oekujese612postosmanjenjaukupnihtetnih
emisijatedodatnih26postosmanjenjazbogpoboljanihoperativnihprocedura.Uztosui
regulativne i ekonomske mjere prepoznate kao potencijalne mjere smanjenja negativnih
uinaka. Koncepcija odrivog razvoja za budue generacije avionskih motora diktira
implementacijunovihzahtjevado2010.usmislu
42
:
smanjenjapotronjegorivazaoko20posto
smanjenjaizravnihoperativnihtrokovazaoko3posto
smanjenjarazinebukeza10dB
smanjenjaNO
x
emisije85posto.
14.1.Smanjenjenivoabukenaizvoru
Istraivanje i razvoj koji za cilj imaju reduciranje buke aviona kroz savremenu avionsku
tehnologiju su aktivnosti koje i dalje traju i u kontinuitetu se ogledaju po ICAO
standardima. Veoma je vano da drave u obzir uzmu sadanje i budue koristi nove
tehnologijekojaseogledajuuICAOstandardima,kaoidaljnirazvojavijacijerazmatrajui
problem zagaenja bukom i potrebom donoenja odluka o novim ili dodatnim mjerama.
Reduciranje buke naizvoru, akose koristi u balansiranom pristupu i kao to je opisano u
ICAOs CAEP Committe on Aviation Environmental Proctection se poziva na pregled
standarda buke aviona da bi se osigurala primjena najnovije avionske tehnologije, dakle
smanjenjebukekojejeusvojenoiimplementiranoustandarducertifikacijebukeuaneksu
16. taka1 ikake konvencije, Izvjetaj pete sjednice doc.9777 str. 3.22 paragraf 3.8.3A
Postoje druge mjere pored koritenja certifikacije standarda koji utiu na nivo buke na
izvoru.npr. stavljanje restrikcija na buku aviona ili koritenje operativnih procedura koje
euticatinasmanjenjebukenaizvorukaotodefinicijaICAObalansiranipristupkaeda
redukcija buke na izvoru je ograniena na smanjenje buke kroz usvajanje i
implementiranjestandardacertificiranognivoabuke.Drugemjerenaavionimakaotosu
operativne restrikcije i procedure za smanjenje buke spadaju pod sljedee osnovne
elemente balansiranog pristupa, te ovi standardi nisu ukontroli pojedinanihaerodroma.
Meutim da bi osigurali da se ovi standardi buke ogledaju u novoj tehnologiji i da

40EnvironmentalProtectionAircraftNoise.Annex16totheConventiononInternationalCivilAviation,Volume1,ICAO,Montreal,1993.
41EnvironmentalTechnicalManualontheuseofProceduresintheNoiseCertificationofAircraft.ICAO,Montreal,2002.
42ICAO:AviationIndustryDevelopment,2000,SPLLondon.

160
aerodromsko okruenje moe izvui korist kroz usvajanje nove tehnologije ICAO
organizacija i podrava svoje lanice da promoviu i finansiraju studije, istraivanja i
tehnoloke programe kojima je cilj reduciranje buke na izvoru. Adaptacija, usvajanje i
primjenjivanje standarda su pod autoritetom ICAO zemalja lanica koji generalno
apliciraju certifikaciju standarda kao to je naglaeno u Aneksu 16, u konvenciji
meunarodnog civilnog zrakoplovstva. Redukcija buke na izvoru nije limitirana razvojem
novih stroijih standarda ili novih tiih tipova aviona. Smanjenje nivoa buke isto tako
proizilazi kroz konstantna tehnoloka unaprijeenja tokom ivotnog ciklusa zrakoplva.
Takva tehnoloka unaprijeenja su progresivno integrirana u sastav flote i na taj nain
poboljavajucjelokupninivobuke.Ovoimazaciljpriispitivanjubuduihtrendovabukena
aerodromu,aperformanseflotemorajubitiuzeteurazmatranje.
14.1.1.Redukcijabukenaizvorupodbalansiranimpristupom
Pri razmatranju zagaenja bukom na aerodromu sljedei faktori moraju se uzeti u

razmatranje:
aIntegracijatehnolokihunaprijeenjauflotukojaseogledapozadnjimstandardima,
bSpecifiniplanovimodernizacijeflotakojeoperirajunaodreenomaerodromu,
cNacionalniplanusvajanjanajnovijihstandardazagaenjabukom,
dUsvajanjenajnovijihprijedlogaoredukcijibuke.
U provoenju ovog pregleda potrebno je uzeti u razmatranje performanse buke

certificiranog aviona i /ili recertificiranog aviona, a da je u skladu sa Aneksom 16. Nivoi
buke za prvobitno certificirane i/recertificirane tipove aviona se mogu nai u ICAO Noise
Data Bank i iz drugih priznatih dokumenata. Budue redukcije buke na izvoru i njihovo
potencijalno usvajanje u flotu zavisi o nekoliko faktora: tehnoloki, ekonomski i trini
faktor.Modajeprikladnoupristupuglobalnogsistemauzetiurazmatranjepotencijalza
daljnju redukciju buke na izvoru zajedno sa drugim faktorima, kao to su evolucija flota i
saobraaja, operativne procedure za smanjenje buke. Treba predvidjeti nivo nesigurnosti
kada je rije o redukciji buke na izvoru koja generalno moe biti visoka zbog zbrajanja
efekata u pojedinim faktorima ekonomskim, tehnoloskim, trinim, saobraajnim i
faktorimarazvojaflota.Dabibiliupozicijidapravimoprojektesmanjenjabukepoeljno
je imati realistino predvianje kakva bi situacija buke mogla biti na aerodromu, te da
analiziramo koje bi to budue redukcije buke na izvoru mogle kompenzirati predvieni
porastaviosaobraaja.
Aerodromsketaksezabuku:Aerodromsketaksezabukuseuprincipudonoseodrazliitih
nivoavlastipatakoihmogudonositinacionalnevlade,lokalnavlastiliaerodromskevlasti
kaojedanodnainarjeavanjaproblemanastalihzboguticajapovienognivoabukeuzoni
aerodroma i ire.Forma aplikacije, odnosno aerodromske takse za buku bi se trebala
baziratinaprincipimakojisupropisaniodstraneICAOa,objavljeneuStatementsbythe
CounciltoContractingStatesinICAOsPoliciesonChargesforAirportsandAirNavigation
ServicesDoc9082.Tajvodipruasljedeeprincipeuvezitaksi:
Aerodromske takse za buku bi trebale biti definisane samo na osnovu iskazanih
problemasabukomitrebajubitikreiranetakodarefundirajunevienegotrkove
nastale usljed prevencije i samog otklanjanja tetnih posljedica povienog nivoa
buke.
Bilo koja vrsta takse za buku treba da je u vezi sa landing fee aerodromskom
taksom

161
Aerodromskataksazabukunebitrebalaimatibilokakavdiskriminirajuikarakter
premabilokojojkompanijiilivrstioperacijabilokojegtipatrakoplova.
Vrste aerodromskih taksi za buku: Postoje razliiti sistemi i vrste aerodromskih taksi za
buku. Tako, jedan sistem dijeli sve zrakoplove u nekoliko kategorija na osnovu veliine
emitiranog nivoa buke te se na osnovu toga odreuje visina pristojbe, odnosno visina
takse. Druga vrsta je tako dizajnirana da refundira odreeni dio uplaenih sredstava kroz
aerodromsketakseusluajudazrakoplovdostignekriterijeiusloveoogranienjubukeu
zoni aerodroma, a trei sistem se zasniva dodavanju ekstra taksi ako zrakoplov probija
nekeodreenekriterijepopitanjudozvoljenognivoabukeuzoniaerodroma.
U nekim dravama postoje i ekstra takse za kompanije koje slijeu u odreenim nonim
satima.
14.4.2.Primjerioperativnihrestrikcija
Sljedei specifine primjere operativnih restrikcija, svaka od njih moe u jednoj ili vie
kategorijaopisatioperacijuuzavisnoodtogakakojeprimjenjena.
Cap rules: Ove globalne mjere definiu maksimalni broj operacija koje ne smiju biti
prekoraenenaaerodromuzadatiperiodugodini,zavrijemejednogodreenogperiodau
danu na odreenoj pisti ili na svim pistama aerodroma. Ponekad se operacije odreuju
premaperiodudanailibucicertificiranekarakteristikeavionacertificiraninivo,granice
ikumulativnegranice
NivobukeNoisequotas:Nivobukesekoristizatotalninivobukeaviooperacijauokviru
odreenog podruja na i oko aerodroma za neki odreeni period vremena 6 mjeseci,
godina itd. To moe biti izraeno kao uspostavljena koliina buke za period vremena ili
alokacija maksimalnog broja operacija koje ovise od certificiranog nivoa buke aviona
tokom vremenskog perioda. Kvote buke mogu biti bazirane na prijanjem nivou buke na
aerodromu ili prema buduem cilju buke za jedan aerodrom. One mogu biti
implementiranedaodravajuukupninivobukeilidasmanjenivobuketokomvremena.U
predhodnom sluaju, kad operatori ponu da koriste tie avione, vie slotova moe biti
dostupno. Prema drugom sistemu, upotreba tiih aviona postaje neophodna da se odri
datibrojslotova.
Pravila koja nisu dodatna Non addition rules: Nedodatna pravila su mjere za restrikcije
koje se odnose na avione a imaju za cilj da zabrane operacije odreenog aviona ili
operaciju dodatnog baziranog na karakteristikama buke koristei certificirane nivoe
buke.Overestrikcijesemoguprimjenitinasvepisteaerodromailinaodreenepravcena
pisti.
PrirodaletovaNatureofflights:Prirodaletovasemoekoristitikaokriterijzadjelimine
restrikcijeusvrhudalimitirapristupaerodromu.Ovavrstarestrikcijaestoseprimjenjuje
na neredovne letove, i/ili za letove koji nisu tehnike prirode, letove provjere i trening
letove. Ovakvi letovi mogu biti zabranjeni za odreeni dio dana nap. tokom noi i/ili u
specifinedaneusedmici.
Restrikcija u none sate Nighttime restrictions:Zbog velike vanosti noi za spavanje,

restrikcije tokom noi su od posebnog zanaaja. Operativne restrikcije opisane u ovom

162
poglavlju mogu biti primjenjene tokom dana i/ili noi, ali zbog potrebe ljudi za mirnim
snom,uvoenjemjeratokomnoimoebitiproireno.
Policijski sat Curfews: Policijski sati su globalne ili restrikcije bazirane na

specifikacijama aviona koje zabranjuju polijetanje i slijetanje aviona u odreenom
vremenskomperiodu.Ovemjeremogubitiproireneodsumrakadonoiilismanjeneod
noidojutra.
Mjerepolicijskodsatamoguseprimjenitiinapojedinepiste.
14.5.ICAOpropisiusektoruzagaenjabukomzranogsaobraaja
Problem buke u aviosaobraaju se ozbiljnije poinje razmatrati poetkom 70tih godina.

Buka na aerodromima predstavlja jedan od veih problema sa kojim danas aerodromi
susreu.Sobziromdasuaerodromiuglavnomsmjeteniublizinistambenih,industrijskihi
drugih urbanih podruja, stanovnitvo je u tim zonama izloeno buci aviona. Stambene
zonesemoguokarakteriziratikaozonekojesuvrloosjetljivenabuku.Ovezvuneemisije
nastaju nakon zranih operacija na i oko aerodroma slijetanje, polijetanje, vonja na
zemlji, razliite probe i sl.. Od ovih operacija dominantnu buku intenzitet zvuka i irina
zahvaenog pojasa izazivaju polijetanje i slijetanje. Buka aviona je promjenljive
jaine,kojarelativnokratkotraje10do30sekundi.Priintenzivnomletenjuoviintervali
se ponavljaju i interferuju. Pri polijetanju avion koristi svu snagu motora,sve do prve
bezbijedne visine od oko 300 m na udaljenosti 56 km od aerodroma, to uzrokuje i
znatno veu buku. Pri slijetanju avion se ravna sa osom polijetno slijetne staze na
udaljenosti od oko 10 km i pri blagom uglu i sa prilino jakim gasom prilazi polijetno
slijetnoj stazi. Okolna naselja pri udaljenosti od 23 km kada avioni prelaze navisini od
50100m mogu imati znatne smetnje od buke. Veina aerodroma u svijetu pridaju znatan
znaaj problemu buke, kolujui posebne grupe strunjaka za mjerenje intenziteta buke i
smanjenje njenih efekata.Za projektovanje novog aerodroma ili proirenje postojeih vri
se prognoza budueg nivoa buke i za to trae saglasnost od lokalnih vlasti i stanovnitva.
Meunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva ICAO osnovala je CAEP sa zadatkom
primjene ekolokih normi za lanove ICAO. ICAO je na svojoj skuptini 2001. donijela
rezoluciju koja izmeu ostalog sugerira balansirani pristup menadmentu zrakoplovne
bukenaaerodromima,kaomeunarodniokvirzapariranjestrogihekolokihstandardate
postojee i budue potranje u zranom saobraaju. etiri su glavna elementa
balansiranog pristupa menadmentu zrakoplovne buke na aerodromima u regulaciji
zrakoplovnebukepremasmjernicamaiodrednicamaICAOIto:
- redukcijabukenaizvoru,
- operativne restrikcije za avione na granici udovoljavanja vaeih chapter 3
standarda,
- prostornoplaniranjeimenadmentaerodromei
- operativneproceduresmanjenjabuke.
14.5.1.Balansiranipristupupravljanjubukomkodletjelica
Skuptina ICAOa Meunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo je 2001. godine

prihvatila koncept balansiranog pristupa reguliranju buke koju stvaraju letjelice
Dodatak C skuptinske rezolucije A355. 2007. godine je Skuptina potvrdila princip
balansiranog pristupa i apelirala na drave da prihvate ulogu ICAOa u borbi s
problemima zrakoplovne buke DodatakC skuptinskerezolucije A3622. Ova pitanja se
odnose na identificiranje problema buke na odreenom aerodromu te analiziranje

163
razliitih mjera koje su na raspolaganju za reduciranje buke koristei etiri osnovna
elementa:
smanjenjebukenaizvorutieletjelice,
planiranjeiupravljanjekoritenjazemljita,
operativneprocedurezasmanjivanjebuke,te
operativnaogranienja.
Cilj ovakvog pristupa problemu buke je smanjenje trokova. ICAO je razvila politiku
pristupazasvakiodovihelemenata,kaoizataksevezanezabuku.
14.5.1.1.Smanjenjebukenaizvoru
Veliki dio truda da se rijei problem zrakoplovne buke u proteklih 30 godina je usmjeren
na smanjivanje buke na njenom izvoru. Zrakoplovi i helikopteri koji se izrauju sada
moraju odgovarati standardima koji su prihvaeni od strane Vijea ICAO. Ovi standardi
sadrani su u Aneksu 16 Zatita okolia, svezak I Zrakoplovna buka, Konvencije o
meunarodnom civilnom zrakoplovstvu, dok su praktine smjernice za ovlasti za
implementaciju tehnikih procedura aneksa 16 sadrane u Tehnikom priruniku za
zatitu okolia za procedure certificiranja letjelica vezano za buku Doc 9501. Prva
generacija aviona na mlazni pogon nije pokrivena aneksom 16 i oni se navode kao
necertificirani vezano za buku npr. Boeing 707 i Douglas DC8. Poetni stanardi za
zrakoplovesamlaznimpogonomdizajniraneprije1977.godinesuukljueniupoglavlju2.
aneksa16.Boeing727iDouglasDC9suprimjeriletjelicakojesupokrivenepoglavljem2.
Kasnije, nove letjelice su morale odgovarati stroijim pravilima koja su sadrana u
poglavlju 3. Boeing 737300/400, Boeing 767 i Airbus A319 su primjeri ovakvih tipova
letjelica. U junu 2001. godine, prema preporukama koje su dole od Komisije za zatitu
okolineuavijacijiCAEP/5,VijeeICAOajeprihvatilonovopoglavlje4,kojejestroijeod
poglavlja 3. Od 1. januara 2006. godine, novi standard je postao primjenjiv na nove
certificirane zrakoplove i zrakoplove koji su odgovarali poglavlju 3, a koji su morali biti
recertificirani.
BazapodatakaobuciNoisedatabasejerazvijena2006.godineodstraneFrancuskepod
pokroviteljstvom Meunarodne organizacije za civilnu avijaciju. Stranica se nalazi u
finalnoj eksperimentalnoj fazi i podaci bi se trebali smatrati preliminarnim. Finalna baza
podatakadostupnajeodjuna2006.godine.Ciljbazejedastavinaraspolaganjepodatkeo
nivoima buke koji su potrebni za certificiranje za svaki tip aviona, koji su garantovani od
stranenadlenihorganazacertificiranje.Ovabazatrebadabudeopiizvorinformacijaza
javnost.
14.5.1.2.Planiranjeiupravljanjekoritenjemzemljita
Planiranje i upravljanje koritenjem zemljita je uinkovito sredstvo osiguravanja da

oblinji aerodromi budu kompatibilni sa avijacijom. Glavni cilj je da se minimizira broj
stanovnitva koje je pod utjecajem buke od letjelica, koritenjem zoniranja zemljita oko
aerodroma.Ovakvoplaniranjejevitalaninstrumentuosiguravanjudasetrudkojiseulae
u razvoj najnovijih generacija aviona sa reduciranim zvukovima, ne anulira smjetanjem
naseljablizuaerodroma.
ICAO smjernice koje se odnose na ovu problematiku se nalaze u Aneksu 16 ICAOa, te u

Priruniku za planiranje aerodroma Doc 9184 koji daje smjernice za koritenje raznih
alatazasmanjivanje,kontroluiprevencijuutjecajabuke odletjelicaubliziniaerodromai

164
opisujepraksukojasekoristizaplaniranjeiupravljanjesmjetanjemaerodromaunekim
dravama. Dodatno, s ciljem promoviranja jedinstvenog metoda pristupa ovoj
problematici, ICAO preporuuje upotrebu metodologije sadrane u spisu Preporueni
metodizaizraunavanjegranicabukeuokoliniaerodroma.
14.5.1.3.Operativneprocedurezaublaavanjebuke
Ove procedure omoguuju da se redukcija buke tokom rada sa letjelicama postigne pri
komparativno niskom troku. Postoji nekoliko metoda, ukljuujui preferencijalne piste i
rute,kaoiprocedurezauzlijetanje,pribliavanjeislijetanje.Primjerenostbilokojeodovih
mjera ovisi o fizikoj poziciji aerodroma i njegovom okruenju, ali u svim sluajevima
prioritetsedajesigurnosti.ProcedurezasmanjenjebukepriICAOusenalazeuaneksu16
i u spisu Procedure za servise zrane navigacije zrakoplovne operacije.PANSOPS, Doc
8168, svezak IProcedure letenja, dio V. na bazi preporuka od CAEP/5. Nove procedure
supostaleprimjenjiveunovembru2001.
14.5.1.4.Operativnaogranienja
Zabrinutost zbog buke je dovela do toga da su neke drave, najvie one razvijene, poele
razmiljatiozabraniradabunihletjelicanaaerodromimasaosjetljivimuslovimavezano
za buku. U osamdesetim godinama, fokus jebio na NNC letjelici, udevedesetim pomjerilo
se na letjelice iz poglavlja 2, sada se to odnosi i na najbunije letjelice odgovarajue
poglavlju 3. Ipak, ovakve restrikcije mogu imati znaajan ekonomski utjecaj na
zrakoplovne kompanije, kako one u dravi koja vri zabranu, tako i one u drugim
dravamaposebnodravamaurazvojukojevreletoveuiiznavedenezemlje.Svakiput
jeSkuptinaICAOauspjeladoidodogovora,kojijesadranurezolucijiskuptine,ikojije
predstavljaopaljivbalansizmeuinteresasvihstrana.
U sluaju letjelica koje odgovaraju poglavlju 2, Skuptina je 1990te godine apelovala na
dravedanezabranjujuradletjelicaprijenegotorazmotreidrugemogunosti.Tadasu
date osnove po kojima su drave koje su eljele zabraniti upotrebu ovih aviona mogle to
uraditi. To se je moglo uraditi na slijedei nain: od 1.aprila 1995. do 31. marta 2002.
godine,svizrakoplovisumoglibitipovueni.Prijekrajnjegrokazapovlaenje,zrakoplovi
su morali imati 25 godina rada od izdavanja prvog certifikata. Tako oni zrakoplovi koji
nisubiliuslubi25godinado1.aprila1995.nisuodmahdolipodutjecajoveodredbe.
Slino tome, zrakoplovi irokog trupa odgovarajui principima poglavlja 2, i oni sa tiim
motorima, takoer nisu odmah bili zahvaeni ovom odredbom. Mnoge razvijene zemlje,
ukljuujui Australiju, Kanadu i SAD, te mnoge drave Evrope od tada su poduzele akcije
napovlaenjunavedenihaviona,auskladusarezolucijomSkuptineICAOa.Ovojeimalo
prilian utjecaj na smanjivanje nivoa buke na mnogim aerodromima. Generalno govorei
koristoduklanjanjaovihavionajeuvelikojmjeripostignuta.
UsluajuavionakojiodgovarajuPoglavlju3,SkuptinaICAOje2001.godineapelovalana
drave potpisnice da ne pristupaju zabranama rada ovih aviona sve dok ne primjene sve
druge prikladne mjere za smanjivanje buke na aerodromima, u skladu sa balansiranim
pristupom. Skuptina je takoer navela odreen broj sigurnosnih uputa koje bi se morale
ispuniti ako bi se nametnule zabrane ovim letjelicama. Naprimjer, zabrane bi se trebale
bazirati na buci aviona i trebale bi se prilagoditi uslovima aerodroma koji je u pitanju.
Takoer su odreene specijalne okolnosti vezano za kompanije iz zemalja u razvoju
DodatakESkuptinskerezolucijeA355.

165
14.5.2.Tarifevezanezabuku
PolitikaICAOvezanozanaplatezabukujerazvijena1981.godineinalaziseudokumentu
PolitikaICAOonaplatamazaaerodromeiservisezranenavigacijeDoc9082/6.Vijeeje
prepoznalo da, iako se postiu smanjenja buke na izvoru, mnogi aerodromi moraju
primjeniti mjere smanjenja buke. Vijee je razmatralo da trokovi od toga mogu, po
diskrecionojocjenidrave,bitipripisaniaerodromimailivraeniodstranekorisnika.Ako
bi se naplate vezano za buku morale nametnuti, trebalo bi se to odnositi samo na
aerodromekojiimajuproblemesbukomitrebalebibitipodeenetakodanevraajuvie
novca od iznosa troka njihovog nametanja i prevencije. Zatim, naplate ne smiju biti
diskriminatorne i ne smiju biti postavljene tako visoko da bi bile prohibitivne prirode.
Praktinisavjetizaodreivanjetarifazanaplatevezanozabukuinjihovoprikupljanjesu
dati u ICAO priruniku za ekonomiju aerodroma Doc 9562, a informacije o stvarno
nametnutimtarifamauICAOprirunikuzatarifeaerodromskihstrukturaistrukturaaero
navigacijeDoc7100.
14.5.9.1.Istraivanjeirazvojsmanjenjabuke
Tehnolokiprogresjeomoguiodasebukaletjelicasmanji,alipotrebnesudodatnemjere.
Postizanjedaljihpoboljanjaubucitraidugoronirad.Nekeinicijativekojetrebaistraiti
susljedee:
Standardi za certifikaciju: ICAO limiti buke za certificiranje, iji standardi su ranije

spomenuti, odraavaju najbolju tehnologiju za smanjenje buke koja se moe integrisati u
letjelicu. Da bi se osiguralo da sigurnost i drugi parametri ne budu ugroeni standardima
za buku, ICAO standardi su se uvijek baziralina dostupnoj tehnologiji. Zbog toga su limiti
zacertificiranjerevidiranikakosetehnologijapoboljavala.PrvistandardiPoglavlje2se
odnose na zrakoplove certificirane prije 6. oktobra 1977., a drugi standardi Poglavlje 3
se odnose na tipove aviona za koje je zahtijevan certifikat nakon tog datuma. Novi
standardPoglavlje4.,usvojenodstraneSkuptineICAOa2001.godine,jeprimjenjivna
zrakoplovezakojesecertifikattraiod1.1.2006.godine.
Ovi standardi primjenjuju se kada je dizajn letjelice prethodno odobren za operativnu

upotrebu.Oninesprijeavajuupotrebupostojeihdizajnazaproizvodnjuaviona.Takoer
oninisunamjenjenidabuduosnovzazabranuradaavionakojineodgovarajunajnovijim
standardima.
Zabrane koje se odnose na odreeni zrakoplov nemajuveze sa standardima iz aneksa 16,

negosaimplementacijomekolokepolitike.
Aneks 16 ikake konvencije ICAO regulira emisije motora za nitrogen, CO,
hidrokarbonateidim.Specifinapravilaseprimjenjujuinaodbacivanjegoriva.Kaotoje
ve pomenuto, glavna svrha ICAO standarda je da se osigura da se najbolja tehnologija
ugraujeunovezrakoplove.
Ogranienja iz aneksa 15 ne odnose se na emisije CO2, vodene pare i SO2. Nedostatak

standarda za CO2 je opravdan minimiziranjem potronje goriva, te bi standard za CO2
mogaobitikontraproduktivan.Takoernepostojestandardizarazliiteestice,aerosole,
odreene tipove hidrokarbonata i drugih nitrogenskih estica, jer ne postoje znanstvene
osnovezatakvestandarde.

166
ICAONOxstandardi:Strogostmeunarodnihstandardazanitrogenejepoveanatriputau
posljednjoj deceniji kako bi se osiguralo da se koriste najbolje tehnologije. CAEP/4
standard,imenovanpoCAEPsastankugdjejepreporuen,smanjiojedozvoljeninivoNOx
za16%,zanovedizajnenakon2003.godine.OvajstandardjezamjenioCAEP/2standard
koji je prethodno smanjio razinu za 20%. Vijee ICAO je 2004. prihvatilo CAEP/6
preporuku za dodatna pootrenja. Ovaj novi standard e se primjenjivati na nove motore
certificirane nakon 2008. godine i 12% je nii od postojeeg standarda. Ovo e proizvesti
ukupnih40%smanjenjaodprvobitnogstandarda.Vijeejetakoerpristalodaserevidira
limit nitrogena u 2010. godini, zavisno od rezultata novih istraivakih programa i
primjene buduih tehnologija. U isto vrijeme, poto su trenutni modeli aviona pokazali
iznenaujuukompatibilnostsanovimstandardima,iakotonijeobavezno,dogovorenoje
daprekidiproizvodnjezbognovihstandardanisuneophodni.Ovopokazujedasurazumni
standardi primarni poticaj za razvoj nove tehnologije. Proli rad na razvoju tehnologije
vezano za nitrogene se koncentrisao na smanjenje emisija nitrogena tokom polijetanja i
slijetanja. Zabrinutost zbog isputanja nitrogena na visinama dovela je do razvoja novih
programakojimabisenaletehnologijezasmanjenjeemisijenitrogenausvimfazamaleta.
Kadasedefiniuosobinedizajnanovihletjelicaimotora,moeseoekivatidaeseuloiti
trudnasmanjivanjuemisijaNOxzavrijemeitavogleta.
14.6.Izvoriaviobuke
Dva su izvora, odnosno kategorije buke avionskih motora tehnika i buka mlaza. Izvori
tehnikebukesurotirajuidijelovimotora,aprimarnabukamlazasegeneriramjeanjem
ispuha velike brzine plinova iz motora s okolnim zrakom. Tijekom polijetanja
dominantnajebukamlaza,atijekomslijetanjatehnikabuka.Prematome,karakteribuke
i njezine spektralne karakteristike prije svega zavise od konfiguracije aviona i vrste
pogonskih motora. Glavni izvori buke u zrakoplovnom saobraaju, odnosno kod aviona
mogu se svrstati prema vrsti aviona i njegovog pogona. Kod ope avijacije i sportskih
aviona izvore buke sainjavaju elise i buka ispunih motora klipnog motora dok je kod
turbo mlaznih izvore buke sainjavaju ventilator i mlaz iz TM turbomlaznog aviona
motora. Avioni sa elisnim pogonom emitiraju znatno manje buke u okolinu. Prva
generacijamlaznihavionanijereguliranaAneksom16ICAOaionisesvrstavajuuNNC43
1 kategoriju aviona. Inicijalni standardi za mlazne zrakoplove proizvedene prije 1977.

godine,sadranisuudrugompoglavljuAneksa16Chapter2.Postupnouvoenjenovih
generacijamlaznihavionabilojediktiranostroimstandardimacertifikacije,sadranimu
treem poglavlju Aneksa 16 Chapter 3. 2001. su na osnovu CAEP preporuka usvojeni
jo stroi Chapter 4 standardi za certifikaciju novih aviona i recertifikaciju Chapter 3
kategorijeavionaueksploatacijisrokomimplementacijedo2006.godine.
Potencijali redukcije zrakoplovne buke odnose se na prostorno planiranje okolice

aerodroma, nove tehnologije motora uvoenje tiih aviona te operativne mjere
smanjenjabuke.Reagirajuipozitivnonazahtjevedasepoboljajuuvjetizatiteokoliau
smislusmanjenjanivoabukekojuproizvodezrakoplovi,ICAO.44
1 Povjerenstvo za zatitu okolia u zranom saobraaju45 predloilo je poetkom 2000.

godineuvoenjenovogChapter4standarda,kojibipropisivaorazinubukeniuza10dB

43NNCNonNoiseCertificate.
44ICAOInternationalCivilAviationOrganisation.
45CAEPCommitteeonAviationEnvironmentalProtection.

167
odpos
trimje
da je p
zranim
razliit
unapre
bitiugr
14.7.L
Zagae
aerodr
Oigled
aerodr
Prema
avionp
proizvo
1datih

46EPNLE
tojeihgra
ernetake:
problem bu
m saobraa
te operativ
eenjima te
roenneza
okacijeiizm
enje bukom
roma je be
dno, to je
romaiprob
propisima
prislijetanj
oditibuku
hutabeli7.

EffectivePerceive
anica.Iznos
upolijetan
uke u blizi
ajem, pose
vne i financ
ehnologije,
austavljivim
mjerenevr
m, koje na
ez sumnje
vei razvo
blemjevei
a ICAO koj
juipolijeta
kojajeve
.5.1.

edNoiseLavel(Ef
sseodnosi
nju,slijetan
ini aerodro
ebno u Evr
cijske mjere
, nadalje os
mpoveanje
ijednostibu
staje aerod
jedan od
j urbane sr
i.
ji su obave
anjuutrim
aodpropis

fektivnoopaeni
naukupno
njuibono,
oma jedan
ropskoj un
e namijenje
staje zabrin
embrojazr
ukeodzrak
dromskim
glavnih ne
redine to je
Bukap
ezujui za
mamjerodav
sanihvrijed
nivobuke)
osmanjenj
,atrebaob
od najaku
iji, na mno
ene redukc
nutost da
ranihaktiv
koplovnogs
operacijam
egativnih u
e vei broj
pripolijeta
meunaro
vnimtaka
dnostiEPN
enivoabuk
bistupitina
utnijih u ze
ogim aerod
ciji nivoa b
e uinak t
vnostiubu
saobraaja
ma, u nepo
uticaja na
stambenih
anjuislijeta
odni zrani
amaA,BiC
NL46
kekojeobu
asnagu20
emljama s
dromima n
buke. Uprko
ehnolokog
udunosti.
naKanton
osrednom
okolno sta
h naselja u
anjuaviona
i saobraa
Cskica7.5
uhvaasve
06.Budui
razvijenim
na snazi su
os znatnim
g napretka
aSarajevo
okruenju
anovnitvo.
okruenju
ajenajvea
j, ni jedan
5nesmije
e
i
m
u
m
a
u
.
u
a
n
e

168
650
6
5
0
0

15
2
0
0
0

3
%
TakeukojimasekontroliebukapopropisimaICAO
Maksimalnateinaupolijetanju
kp
TakaAiC
EPNLEPNdB47
1
TakaBEPNL
EPNdB
272000 108 108
136000 106 103
68000 104 98
34000 102 93
MaksimalnidozvoljeninivobukeICAO
Kompleks Meunarodnog aerodroma Sarajevo ima povrinu od 121,6 ha, gdje su

smjeteni: pista ukupne duine 2.600 m, rulnice i izlazi: A, B, C, i D, platforma sa 6
stajanki, objekt putnikog terminala, objekt kargo terminala, parking, skladite avionskog
gorivaiostaliobjektiodravanja,elektropostrojenje,administrativni,itd.ipremaICAO
Meunarodni aerodrom Sarajevo je u kategoriji 4D. Ukupna duina Polijetno slijetne
staze je 2600 m, raspoloiva duina staze za polijetanje je 2500 m, odnosno staze za
slijetanje je 2100 m. Prosjean broj dnevnih polijetanja i slijetanja na Meunarodnom
aerodromu Sarajevu u 2004. godini iznosio je oko 14 dok je godinji prosjek iznosio oko
4888 polijetenja slijetanja. Vrste motora aviona koji operiraju na Meunarodnom
aerodromu Sarajevo su: klipni, turboelisni turboprop i mlazni Jet ije je procentulano
uee u sedminim, odnosno godinjim operacijama iznosi oko 5 % klipni, 25 %
turboelisni i 70 % Jet. Imajui u vidu navedeno u okolini Meunarodnog aerodroma
Sarajevo izvreno je mjerenje vrijednosli Leg na tri lokacije i to: taka mjerenja A na
prilazu slijetanja na udaljenosti 2000 m od poetka PSS polijetenoslijetne staze i na
bonimstranaPSSC
1
iC
2
naudaljenostiod650mutrikarakteristinadanausedmici.
Utabeli7.5.2.prezentiranisunavedenamjerenja.Neophodnojenaglasitidanavrijednost
bukeutievrstaitipavionakaoivrmenskiuslovi,odnosnoveliinapritiskaiiznavedenih
razlogadobijenisurazliitevrijednostikojesuobuhvaeneovimmjerenjem.
PozicijaA PozicijaC1 PozicijaC2

VrijednostbukeLeg 75.4
79.8
85.6
68.9
67.8
75.9
67.5
69.7
71.5

47EPNdBEffectivePerceivedNoiseinDecibels

169
VrijednostibukeuokolinipolijetenoslijetnestazeMeunarodnogaerodromaSarajevo
PolijetnoslijetnastazaaerodromaSarajevoinjenookruenje
Uanaliziuticajazranogsaobraajanazagaenjebukomkoritenajeanalizakojajedatau
okvirudrugihseperata,odnosnouraenazapotrebeMeunarodnosgaerodromaSarjeavo
Masterplanukojem jetakoeanaliziranabuka.Unavedenojanalizirazmatranasudva
scenarija i to trenutni, predstavljen sa tipinim danom sa 20 avionskih operacija i onaj u
2020ojpredstavljendanomsa78avionskihoperacija.Efektiobascenarijanateritorijisu
prikazani preko prorauna linija buke. Kompletan postupak dobivanja odgovarajuih
vrijednosti je izvren koritenjem odgovarajueg proraunskog modela zvanog INM
Integrated Noise Mode, koji se uobiajeno koristi za analizu nivoa zagaenja bukom.
Konture buke raunate prema saobraajnom scenariju u 1998. i 2020. Saobraajni
scenario za 1998. godinu. Ulazni podaci neophodni za I.N.M. da bi se definisale konture
buke su oni koji predstavljaju tipian saobraaj na aerodromu. Za ovu potrebu uzete su
operacije na Basy day vrni dan kao reprezentativne sa ukupno 20 komercijalnih
operacija. Ovih 20 operacija ukljuuju 10 polazaka i 10 odlazaka. Operacije u toku dana
ine95%operacijadoksunoneoperacijezastupljenesaostalih5%.estrazliitihtipova
avionajedefinisanokaooperativninatipiandan.Nasarajevskomaerodromuuzlijetanje
je na pisti 30, sa izuzetkom u odnosu na vremenske uslove, koji nisu razmatrani u ovom
izvjetaju.
PoslijeuzlijetanjaavionuskladusadestinacijomtrebadostiiD15SARwithBosna1wsid,
i Handy point with Bosna 2 w sid. Sva slijetanja su na pisti 12. Preklapanje konture buke

170
koje su stvorene modelom sa topografskim mapama teritorije, naglaava da je samo
ogranieni dio stambenog naselja Rosulje u okviru kontura. Ukupno podruje u okviru
kontura buke je 1.54 sq km od kojih 0.41 sq km izmeu WECPNL48 1 7577, 0,59 sq
kmizmeuWECPNL7782,0,29sqkmizmeuWECPNL8287,i0,25sqkmuokviru
WECPNL87.

PoetakizavretakpolijetnoslijetnestazeaerodromaSarajevo
Saobraajni scenario u 2020.godini: Konture buke se raunaju prema saobraajnoj

prognoziizagodinu2020tu.Novekonturebukeseprocjenjujudabisevidjelepromjene
kao i njihovi efekti. Tipini Busy Day je razmatran sa 78 operacija podijeljenih u 39
polazaka i 39 dolazaka. Da bi se definisale konture buke u novom scenariju, procedure
polijetanjakojesetrenutnokoristenasarajevskominternacionalnomaerodromusuostale
nepromjenjene,polijetanjesapiste30islijetanjenapistu12.Povrinaukljuujeteritorije
uokvirurazmatranihkontrolabukeje2.48sqkm,podjeljenokakoslijedi:0,63sqkmu
7577WECPNLsegment,0,96sqkmu7782WECPNLsegmentm,0,48sqkmu8287
segment, dok je 87 WECPNL segment 0,41 sq km. Tabela br 7.5.2.1 Poreenje trenutne
situacijesa2020om.
1998.20oper./dan 2020.78oper./dan
WECPNL Sqkm WECPNL Sqkm
7577 0.41 7577 0.63
7782 0.59 7782 0.96
8287 0.29 8287 0.48
87 0.25 87 0.41
UKUPNO:1.54 UKUPNO:2.48
Vrijednostibukepostojei19982006ibuduiscenario2020.godina
Trenutno, mali broj operacija po danu samo 5 % nou ne proizvodi znaajne smetnje
stanovnitvu u neposrednom okruenju aerodroma. Jedino urbano podruje koje lei u
okviru izofonskih krivih je uzdu piste, pravac glave piste 12. Ovo podruje, koje je
ograniene veliine, lei izmeu WECPNL 7577, to e rei u pojasu gdje je nivo buke
niskog intenziteta. WEPCNL 75 kriva takoe zahvata naseljeno podruje Rosulja koje lei
sjeverno od piste ne stvarajui primjetne smetnje stanovnitvu. U pretpostavljenom
scenarijuzagodinu2020tu,78operacijadnevno7%operacijajenoujeprognozirano
u tipinom vrnom danu. Ovo poveanje saobraaja se ne smatra uzrokom ozbiljnog
zagaenja od buke. Zapravo naseljeno podruje Rosulja koje je trenutno djelimino
zahvaenoWECPNL75krivomu2020tojedjeliminobitiizmeukrivihWECPNL7577,
to e rei u pojasu niskog intenziteta nivoa buke. Urbana podruja koja lee du piste u

48WECPNLWeightedEquivalentContinuousPerceivedNoiseLevel

171
glavnom pravcu 12, koji je u referentnom scenariju za 1998, Izmeu krivih WECPNL 75
77, e leati izmeu krivih WECPNL 7782, U ovom podruju, koje je ograniene veliine,
preporuujemoizbjegavanjegraenjabolnica,kola,pozoritailjetnihkinadokbikueza
stanovanje mogle biti opremljene elementima zvune izolacije dupli prozori, vrata sa
izolacijom, itd. koji e smanjiti buku na postojee nivoe. Zbog toga je jasno da razvojni
plan za meunarodni aerodrom Sarajevo ne stvara znaajne nivoe zagaenja bukom u
podrujukojegaokruuje.Iztograzlogasenesmatraneophodnim,ukonkretnomsluaju,
dasepreduzmuspecifineaktivnostizazatituokolia
Ograniavanje upotrebe aerodroma i ova mjera moe da bude sprovedena na dva naina.
Prvi je da se aerodrom zatvori za izvjesne tipove aviona koji proizvode najvie buke.
Kontrolasevrimontiranjemureajakojisekoristeizakontrolupridravanjaprocedura
za prilaz i odlet. Pri tome se u sluaju registrovanja visokih nivoa buke mogu preduzeti
razliite mjere, poev od zabrane letenja odreenih tipova aviona pa do nagraivanja
kompanija i pilota koji se najbolje pridravaju propisa o smanjenju buke. Drugi nain
ogranienja upotrebe aerodroma je zatvaranje aerodroma u toku noi. Ova mjera je
prilinonepopularnameuzrakoplovnimkompanijama.Onamoedovestidotekoaoko
formiranja reda letenja na dugim linijama usljed zatvorenosti usputnih aerodroma. Drugi
problem koji se javlja je koritenje aviona za prevoz robe tokom noi. I aerodromi esto
nerado prihvataju ovu mjeru nonog zatvaranja i stoje na stanovitu da treba pri nonim
ogranienjimanapravitirazlikuizmeutiihibunihaviona.
Zoniranje u okolini aerodroma: Sastoji se u pravilnom planiranju aktivnosti koje e se

obavljati u okolini postojeih i planiranih aerodroma. Da bi se moglo izvriti zoniranje
povrinauokoliniaerodroma,moraseustanovitiizloenostbuciiuodnosunatuveliinu
odrediti zone u kojima su mogue, odnosno ne mogue pojedine aktivnosti. Postoji vie
indeksa koji utvruju izloenost buci izazvanoj zranim saobraajem, a veina od njih
porednivoabukeuzimauobziribrojoperacijanaispitivanojpoletnoslijetnojstazi.
Upotreba izolacionog materijala: Ova mjera borbe protiv buke u okolini aerodroma nee
biti posebno razmatrana. Potrebno je jedino napomenuti da danas postoje graevinski
materijali koji su izvrsni zvuni izolatori, i da se oni obilato koriste za smanjenje buke
izazvane zranim saobraajem. Ovi materijali se upotrebljavaju i pri izgradnji objekata u
pristaninom kompleksu aerodroma. Potencijali redukcije avio buke odnose se na
prostornoplaniranjeokolineaerodroma,novetehnologijemotorauvoenjetiihaviona
te operativne mjere smanjenja buke. Aktualno na aerodromima BIH je to danije dolo do
implementacije zakonskih odredaba o obavezi stalnog mjerenja buke pri slijetanju i
uzlijetanju, ali se argumentacija moe nai u injenici da nije donesen ni predvieni
podzakonski propis o uvjetima i nainu mjerenja buke. Donoenjem navedenih propisa
moe doprinijeti pravovremenom poduzimanju mjera koje su obuhvaene i
meunarodnimpropisimaobuciauciljupravovremnogiadekvatnogreagovanjauovom
segmentuzagaenjaokoline.
Balansirani pristup upravljanju bukom kod letjelica: Skuptina ICAOa Meunarodna

organizacija za civilno zrakoplovstvo je 2001. godine prihvatila koncept balansiranog
pristupa reguliranju buke koju stvaraju letjelice Dodatak C skuptinske rezolucije A35
5.
2007. godine je Skuptina potvrdila princip balansiranog pristupa i apelirala na drave
daprihvateuloguICAOauborbisproblemimazrakoplovnebukeDodatakCskuptinske

172
rezolucije.A3622.Ovapitanjaseodnosenaidentificiranjeproblemabukenaodreenom
aerodromu te analiziranje razliitih mjera koje su na raspolaganju za reduciranje buke
koristeietiriosnovnaelementa:
- smanjenjebukenaizvorutieletjelice,
- planiranjeiupravljanjekoritenjazemljita,
- operativneprocedurezasmanjivanjebuke,te
- operativnaogranienja.
Cilj ovakvog pristupa problemu buke je smanjenje trokova. ICAO je razvila politiku
pristupazasvakiodovihelemenata,kaoizataksevezanezabuku.
Smanjenje buke na izvoru: Veliki dio truda da se rijei problem zrakoplovne buke u
proteklih 30 godina je usmjeren na smanjivanje buke na njenom izvoru. Zrakoplovi i
helikopteri koji se izrauju sada moraju odgovarati standardima koji su prihvaeni od
strane Vijea ICAO. Ovi standardi sadrani su u Aneksu 16 Zatita okolia, svezak I
Zrakoplovna buka, Konvencije o meunarodnom civilnom zrakoplovstvu, dok su
praktinesmjernicezaovlastizaimplementacijutehnikihproceduraaneksa16sadrane
u Tehnikom priruniku za zatitu okolia za procedure certificiranja letjelica vezano za
bukuDoc9501.Prvageneracijaavionanamlaznipogonnijepokrivenaaneksom16ioni
se navode kao necertificirani vezano za buku npr. Boeing 707 i Douglas DC8. Poetni
stanardizazrakoplovesamlaznimpogonomdizajniraneprije1977.godinesuukljueniu
poglavlju 2. aneksa 16. Boeing 727 i Douglas DC9 su primjeri letjelica koje su pokrivene
poglavljem 2. Kasnije, nove letjelice su morale odgovarati stroijim pravilima koja su
sadrana u poglavlju 3. Boeing 737300/400, Boeing 767 i Airbus A319 su primjeri
ovakvih tipova letjelica. U junu 2001. godine, prema preporukama koje su dole od
KomisijezazatituokolineuavijacijiCAEP/5,VijeeICAOajeprihvatilonovopoglavlje
4, koje je stroije od poglavlja 3. Od 1. januara 2006. godine, novi standard je postao
primjenjiv na nove certificirane zrakoplove i zrakoplove koji su odgovarali poglavlju 3, a
kojisumoralibitirecertificirani.BazapodatakaobuciNoisedatabasejerazvijena2006.
godine od strane Francuske pod pokroviteljstvom Meunarodne organizacije za civilnu
avijaciju. Stranica se nalazi u finalnoj eksperimentalnoj fazi i podaci bi se trebali smatrati
preliminarnim. Finalna baza podataka dostupna je od juna 2006. godine. Cilj baze je da
stavinaraspolaganjepodatkeonivoimabukekojisupotrebnizacertificiranjezasvakitip
aviona,kojisugarantovaniodstranenadlenihorganazacertificiranje.Ovabazatrebada
budeopiizvorinformacijazajavnost.
Planiranje i upravljanje koritenjem zemljita: Planiranje i upravljanje koritenjem

zemljita je uinkovito sredstvo osiguravanja da oblinji aerodromi budu kompatibilni sa
avijacijom.Glavni cilj je da se minimizira broj stanovnitva koje je pod utjecajem buke od
letjelica, koritenjem zoniranja zemljita oko aerodroma. Ovakvo planiranje je vitalan
instrumentuosiguravanjudasetrudkojiseulaeurazvojnajnovijihgeneracijaavionasa
reduciranim zvukovima, ne anulira smjetanjem naselja blizu aerodroma. ICAO smjernice
koje se odnose na ovu problematiku se nalaze u Aneksu 16 ICAOa, te u Priruniku za
planiranje aerodroma Doc 9184 koji daje smjernice za koritenje raznih alata za
smanjivanje, kontrolu i prevenciju utjecaja buke od letjelica u blizini aerodroma i opisuje
praksu koja se koristi za planiranje i upravljanje smjetanjem aerodroma u nekim
dravama. Dodatno, s ciljem promoviranja jedinstvenog metoda pristupa ovoj
problematici, ICAO preporuuje upotrebu metodologije sadrane u spisu Preporueni
metodizaizraunavanjegranicabukeuokoliniaerodroma.

173
Operativneprocedurezaublaavanjebuke:Oveprocedureomoguujudaseredukcijabuke
tokom rada sa letjelicama postigne pri komparativno niskom troku. Postoji nekoliko
metoda, ukljuujui preferencijalne piste i rute, kao i procedure za uzlijetanje,
pribliavanje i slijetanje. Primjerenost bilo koje od ovih mjera ovisi o fizikoj poziciji
aerodroma i njegovom okruenju, ali u svim sluajevima prioritet se daje sigurnosti.
Procedure za smanjenje buke pri ICAOu se nalaze u aneksu 16 i u spisu Procedure za
servise zrane navigacije zrakoplovne operacije. PANSOPS, Doc 8168, svezak I
Procedure letenja, dio V. na bazi preporuka od CAEP/5. Nove procedure su postale
primjenjiveunovembru2001.
Operativnaogranienja:Zabrinutostzbogbukejedoveladotogadasunekedrave,najvie
one razvijene, poele razmiljati o zabrani rada bunih letjelica na aerodromima sa
osjetljivim uslovima vezano za buku. U osamdesetim godinama, fokus je bio na NNC
letjelici, u devedesetim pomjerilo se na letjelice iz poglavlja 2, sada se to odnosi i na
najbunijeletjeliceodgovarajuepoglavlju3.Ipak,ovakverestrikcijemoguimatiznaajan
ekonomski utjecaj na zrakoplovne kompanije, kako one u dravi koja vri zabranu, tako i
one u drugim dravama posebno dravama u razvoju koje vre letove u i iz navedene
zemlje.SvakiputjeSkuptinaICAOauspjeladoidodogovora,kojijesadranurezoluciji
skuptine, i koji je predstavljao paljiv balans izmeu interesa svih strana. U sluaju
letjelica koje odgovaraju poglavlju 2, Skuptina je 1990te godine apelovala na drave da
ne zabranjuju rad letjelica prije nego to razmotre i druge mogunosti. Tada su date
osnovepokojimasudravekojesueljelezabranitiupotrebuovihavionamogletouraditi.
To se je moglo uraditi na slijedei nain: od 1.aprila 1995. do 31. marta 2002. godine, svi
zrakoplovi su mogli biti povueni. Prije krajnjeg roka za povlaenje, zrakoplovi su morali
imati 25 godina rada od izdavanja prvog certifikata. Tako oni zrakoplovi koji nisu bili u
slubi25godinado1.aprila1995.nisuodmahdolipodutjecajoveodredbe.Slinotome,
zrakoplovi irokog trupa odgovarajui principima poglavlja 2, i oni sa tiim motorima,
takoer nisu odmah bili zahvaeni ovom odredbom. Mnoge razvijene zemlje, ukljuujui
Australiju, Kanadu i SAD, te mnoge drave Evrope od tada su poduzele akcije na
povlaenju navedenih aviona, a u skladu sa rezolucijom Skuptine ICAOa. Ovo je imalo
prilian utjecaj na smanjivanje nivoa buke na mnogim aerodromima. Generalno govorei
korist od uklanjanja ovih aviona je u velikoj mjeri postignuta. U sluaju aviona koji
odgovarajuPoglavlju3,SkuptinaICAOje2001.godineapelovalanadravepotpisniceda
nepristupajuzabranamaradaovihavionasvedokneprimjenesvedrugeprikladnemjere
za smanjivanje buke na aerodromima, u skladu sa balansiranim pristupom. Skuptina je
takoer navela odreen broj sigurnosnih uputa koje bi se morale ispuniti ako bi se
nametnule zabrane ovim letjelicama. Naprimjer, zabrane bi se trebale bazirati na buci
aviona i trebale bi se prilagoditi uslovima aerodroma koji je u pitanju. Takoer su
odreene specijalne okolnosti vezano za kompanije iz zemalja u razvoju Dodatak E
SkuptinskerezolucijeA355.
Tarifevezanezabuku:PolitikaICAOvezanozanaplatezabukujerazvijena1981.godinei
nalaziseudokumentuPolitikaICAOonaplatamazaaerodromeiservisezranenavigacije
Doc 9082/6. Vijee je prepoznalo da, iako se postiu smanjenja buke na izvoru, mnogi
aerodromi moraju primjeniti mjere smanjenja buke. Vijee je razmatralo da trokovi od
togamogu,podiskrecionojocjenidrave,bitipripisaniaerodromimailivraeniodstrane
korisnika. Ako bi se naplate vezano za buku morale nametnuti, trebalo bi se to odnositi
samo na aerodrome koji imaju probleme s bukom i trebale bi biti podeene tako da ne
vraaju vie novca od iznosa troka njihovog nametanja i prevencije. Zatim, naplate ne
smiju biti diskriminatorne i ne smiju biti postavljene tako visoko da bi bile prohibitivne

174
prirode. Praktini savjeti za odreivanje tarifa za naplate vezano za buku i njihovo
prikupljanjesudatiuICAOprirunikuzaekonomijuaerodromaDoc9562,ainformacije
o stvarno nametnutim tarifama u ICAO priruniku za tarife aerodromskih struktura i
strukturaaeronavigacijeDoc7100.
15.2.Izvoribukeueljeznikomsaobraaju
Buka nastala od strane eljeznice je uglavnom koncentrisana u podruju gdje je ostvaren

kontakttokaiine.Ovainterakcijapredstavljanajvanijiizvorbukezabrzineizmeu70i
300 km/h. Drugi izvori su izraajni kod manjih brzina, kao to je pomona ventilacija i
klima ureaji u vozovima i lokomotivske vune jedinice. Kod veih brzina aerodinamika
bukadolazidoizraaja.
Od take posmatranja uvjeti za minimalnu buku postiu se u prisustvu dugih razmaka,

seta zalemljenih i bez mane eljeznica postavljenih na pojaanim betonskim pragovima i
standardnom ljunku tucaniku, sa radijusom krivina oko 500m, te kontakta sa glatkim
ivicama toka tab 1.1.. Nedostatkom inskih zglobova izbjegnute su komponente tipa
potisak, koje pored toga generiu na eljeznikim prelazima, dok iroki radijusi krivina
eliminiuvelikubukusaobjestraneobodatokaduina.
Povremeniizvoribukesupovezanisaalarmsistemom,ukljuujuivoznisignal,operacije
odravanjainaimanevrisanjeuokviruprostorastanice.
Nastavak interakcije izmeu toka i ine namee posebnu panju odravanja glatkoe
oboda toka, koje se moe postii periodinim odravanjem. Ustvari, u usporedbi sa
drugim faktorima, ukoliko obodi toka nisu savreno glatki mogu izazvati najveu buku
kojaiznosi810Db,uglavnomsrednjidovisokefrekvencijeScarano200.
Vrstanadgradnje VarijacijeDbA
Zalemljeneine,betonskipragovi,teret minimum
Zalemljeneine,drvenipragovi,teret 3
Sastavljeneine,drvenipragovi,teret 6
Zalemljeneinepostavljenenabetonskakorita 710
Jainazvukakoddugihvozovakojiimajuoko36vagona
Motornivozilivagonpredstavljajupotencijalniizvorbuke.Tipvagonauupotrebiodreen
je konstruktivnim karakteristikama koje vode do razliitih zvunih posljedica. Putniki
vagoni su dizajnirani sa posebnim naglaskom na komfor putnika i njihovo esto i
kvalitetno odravanje svodi buku unutar vagona na minimum u odnosu na buku koja se
proizvodi kotrljanjem toka po ini. Meta dizajna savremenih vozaova jeste postizanje
optimalnekombonacijeuizvoenjuizmeufunkcionalnostiiekonominosti.
Sandukvagonajesklonvibracijamaiemitovanjubuketojejovieizraenokodtranja
praznih vagona. Vei izvor buke predstavljaju dizel lokomotive. Kao prvo, lokomotivski
sistem zahtjeva snano priguivanje koje uzrokuje gubitak pritiska i ije koritenje je
ogranieno velikim dimenzijama. Drugi vaan izvor buke je izduvni sistem iventilacijski
sistemkaoimainskisklopkojiemitujeznatnukoliinubuke.
U poreenju sa dizel lokomotivama, elektrine lokomotive proizvode znatno manju

koliinu buke i one se napajaju elektrinom energijom iz kontaktne mree koja se nalazi
dupruge.Njihovosnovniproblempovezanjesaventilatorimazahlaenje,saelektrinim
kontrolnim sistemom i motorima kao i sa kompresorima za lokomotivsko i vagonsko

175
servisiranje. Buka nastala od el lokomotiva emituje se u valovima du pruge, varirajui
zavisno od koritene snage. Veina njih nije ograena i nivoi buke,kao iste zvune
komponente,ekvivalentno4045DbAdoseudo30modnjihovogmjesta.
S obzirom na karakteristike eljeznike infrastrukture veliina buke je razliita u

zavisnostiidnivoaineizemlje.
eljezni mostovi i proirena gradnja koja je koritena pri izgradnji eljeznike mree
predstavlja jedan od veih izvora buke iz okruenja, njihova manja masa od betonskih
dovodi do poveanja vibracija koje se javljaju pri prolasku voza i pri tome poveavaju
buku.Privrivanjeinadirektnonametalnepragovebezdodatnih,zatitnih,elemenatau
mnogome pogorava situaciju,tako nekada nivoi buke rastu i do20dBA u odnosu na
prijanjutradicionalnugradnju.Sobziromnavelikopoveanjebuke,najboljerjeenjejeste
da se betonska infrastruktura pojaa na odreenim mjestima tradicionalnom. Ponovno
postavljanje dovodi do smanjenja buke zbog uticaja tla, ali ono esto zahtjeva i dodatne
metodeublaavanjakaotosuboniiduplizidovi,mogunostpostavljanjabarijeraprotiv
buke.
Poredei sa vijaduktima, nasipi nude bolje rijeenje ukoliko to dozvoljava reljef terena.
Osnovnerazlike,odnosnoprednostinasipauodnosunavijaduktesu:
- veamogunostumanjenjavibracija
- veamogunostumanjenjatalasanastalihnapovrini
- injenicadapostojiodvojenostodmoguihdrugih,paralelnih,vidovatransporta.
Negativnastranaovogrjeenjajestenjegovuticajnaokolinuisamozemljite.
Zaravnjenost konstruktivnog nivoa, koje obino zahtjeva iskopavanje i nasipanje i

prilagoavanje morfologiji tla, nesumnjivo predstavlja jedno od rjeenja koje donekle
smanjuje buku. V elika panja se mora posvetiti izboru lokacije za postavljanje ina,
potrebnojeizbjegavatipodrujakojasenalazeublizinijezerailiasfaltnihpovrina.
Tuneli minimiziraju uticaj buke na okolinu. Naalost, konstrukcije tunela namjenjenih za

eljeznicuimajuodreenenegativneuticajekaotosu:
- visokitrokoviiugradnjeiodravanja
- iskopavanjeitrnsportvelikihkoliinamaterijala
- rizikodpromjenapeizmetrikeravnoteegeolokogsloja
- potrebaprilagoavanjabrzinazbogtbperaturnihrazlika
- smanjenjestandardabezbjednostitokomradanatunelu
- velikopoveanjebukeulaskomutunel,razliitatmosferskipritisakutuneluiizvan
tunela,tepojavatalasakojinastajuprolaskomvoza.
Dijagram 9.1. predstavlja uzlazni, silazni i presjek nivoa buke. Prvi sluaj predstavlja
pojaani nivo zasnovan na pribliavanju voza posmatrau. Pojaavanje je povezano sa
brzinom voza i udaljenosti posmatraa od ina. Sluaj na nivou zemlje pokazuje da buka
odgovara prolasku lokomotive i voza. Pomoni nivo je predmet priznanja sigurnih
fluktacijaimoguieeljeznikegrubostiiboxrezonanceefektaproizvedenogodpojedinih
automobila,kaotosuvelikitransporteri.Oiglednoproduenjenivoadjelovanjazavisiod
brzinevozainjegoveduine.Strmidiodijagramaprikazujesmanjenjebukekaoodgovorna
prolazak voza i ova je takoer povezano sa dinamikim karakteristikama voza kao i
udaljenostiposmatraaodpruge.

176
Poveanjeustrmomdijeluopenitojenetomanjenegoudijeluuspona.
Zvunizapisbukekaobukaod38automobilima
Dodir eljeza od eljezo poveava energiju koliinski za oko 1000 Hz, prnosei utisak
zvidanjatokomprolaskavoza.
Jedna vana karakteristika buke nastale kao posljedica kontakta toka i ine i koja je
znatno drugaija od one nastale od drugih pokretnih izvora jeste njena direktnost.
Emisionispektarjedipolnogoblika,veinaenergijebukejeukljuenaunutarstocaiima
30poluotvor,vrhlinijeudodirnojzoniiosovinuuravniortogonalnonaine.
UdijeluvertikalenainuizolovanelinijeimajutipianoblikkaotojepokazanouFig.1.2.
Tako dato za performanse prolazeeg voza kao serije nepovezanih izvora, talas prednjeg
dijelaobrisaimapriblinocilindrinusimetriju,unutar30ugla.
Takva priblina vrijednost nije validna za nivoe eljeznikih linija zbog fenomena
absorpcije buke od udubljenosti tla u blizini nivoa ina. Za eljeznike linije na
uzvienjima, vijaduktima i usjecima, iskrivljenost cilindrinog oblika je oekivano od
efektazaklonapregradeeljeznikeinskestrukture.
tetauzrokovanabukomodstraneeljeznicejepovezanasaspektromkarakteristikakaoi
sa koliinom saobraaja direktno utiui na obuhvatnu koliinu zvune energije doseui
obuhvatekaotojeprikazanonaslici
Rasprostiranjebukeodvozova

177
Sa stanovita razmatranja u prostoru, buka koju proizvodi eljeznica ima iste

karakteristike kao i buka nastala od strane bilo kojeg drugog izvora. Treba zapamtit, da
pored spektra sastavljenog od emitovane buke, neke geometrijske karakteristike kao to
linijsko i direktno pruanje dovode do malih promjena u odnosu na buku nastalu na
autocestama,naprimjer.
15.3.1.NajviiNivoBuke:Max.
IzrazL
A,max
ref.maximalninivobukejeodreenjekategorijomvozateretni,putniki
ivrstomUVIJANJAROLLINGSTOCKobini,lakoinskigdjejeL
A,max
ref,njegova
zavisnostodbrzinevpredstavljenaizrazom:
v log a .) rif ( L
,max A
9.1
gdje konstanta a ima vrijednost otprilike 30 za buku nastalu kotrljanjem i 6080 za

aerodinamikubuku.
Za udaljenost od nekoliko desetina metara od pruge i za razmjerno duge vozove, L

A,max
refnezavisiodduinevoza.
L
A,max
ref.neraunabukunastaluusljedrazbijanja,prolaskakrozkrivineiliprelaska
eljeznikihprelazaitaakapovremeniizvori.
Kao to se vidi L
A,max
ref. je vie povezan sa karakteristikama izvora nego sa efektom
irenja.
15.3.2.Geometrijskadivergencija
Openito voz je predstavlja linearno kretanje pri brzini v, emisija buke je uglavnom
usmjerina ortogonalno na osovine voza. Pod ovkvim uslovima rezultat je: Scarano P.,
1991:
=
d 2
1
arctg 2 sin
2
1
d 2
1
arctg
ld 4
Wz
p
0 2
max
9.2
Gdjeje:
max
p Max.Pritisakbuke
( )
1
Wm W

snagabukepojedininomtrajanju
( )
3
0
Nsm z

karakteristikezraka
lmduinavoza
dmudaljenostmjestaposmatranjaodtranicaiakodlondaje:
2
0 2
max
d 4
Wz
p
9.3
Voz izpogledu tokuslian: propagiranje protjee kroz sfernih valovlja i svaki put d
Udvostrui,bukaprisilenivoepadoveod6dB.Akonamjestod,miimamo:
ld 8
Wz
p
0 2
max
9.4

178
Voz u pogledu pravoliniski: propagiranje protjee kroz valjkastih valovlja i svaki put d
Udvostrui, buka prisile nivoe padoveod3dB. U veinska eljeznika pruga buka
problematike,Izvorlimenkubibilapristizanakakopravoliniskispadomod3dBzasvako
udvostruavanjerelacije.
15.3.3.Efektizemlje
Zemlja prekrivena travom, ako je srednja visina h radijusa buke od tla priblino 1m,
redukcija tipine buke do strane eljeznice moe dosei 4dBA svakih 100m. Ova
vrijednost se blago smanjuje sa poveanjem visine h i dosee od 0 do h6m. Ako je
zemljite prekriveno bunjem, redukcija moe dosegnuti i do 10dBA svakih 100m.
Nasuprot tome, tlo koje reflektuje buku kao to su asfaltirane povrine, poveava razinu
buke. Ukoliko ne postoje odreene barijere, savreno reflektiranje buke od tih povrina
moepoveatinivobukeza3dBA,takoporedbaznogizvoraeljezniceaktivanjeiizvor
odraza.
15.3.4.Atmosferskaapsorpcija
Kod eljeznica, smanjenje kroz apsorpciju moi tokom irenja postaje primjetno kod
visokihfrekvencaja,izaudaljenostiodizvorazanekolikostotinametara.Zatemperaturne
promjene vrijednosti od 20C i promjene vlanosti zraka za 60% redukcija nivoa buke
iznosi1dBAzatosemogusmatratizanemarivim.
Navelikimudaljenostimaodtranicaiposljedicakinetikihefekatailiprelamanja,vjetari
brzinadovodedotogadavalovibukemjenjajuputanju.
15.4.Izvorieljeznikebuke
Na nivo buke u eljeznikom saobraaju u mnogome zavisi od brzine kretanja voza, od

duine kompozicije kao i od stanja gornjeg stroja pruge i vrste vue. U eljeznikom
saobraajuizvoribukepotiuodradamotoraeljeznikihlokomotivairadaventilatoraza
hlaenje a mnogo znaajnija je od dodira toak ina. Na intezite buke utjeu brzina i
optereenja voza, karakteristike i stanje kolosjeka. Pri malim brzinama dominantna buka
je od lokomotive a potie od pogonskog motora kao i ventilatora za hlaenje, dok je sa
poveanjembrzinedominantniuticajnapojavubukejeodkontakttokaiine.
15.5.Numerikimodeliproraunapredvianjabukeueljeznikomsaobraaju
Numeriki modeli za raunanje dnevnog i predvianje nivoa buke u okolini, su bitni za

prouavanje kompleksnog fenomena, dijelom zato to buka moe nastati iz razliitih
izvora, a dijelom zato to ona moe biti pod uticajem razliitih faktora, koji se ne mogu
uvijekkontrolisati,ukljuujuiprostorivremenskeperiode.Kvalitetnumerikogmodelai
njegova podobnost za okolinsku konfiguraciju moe se izraunati koristei slijedee
parametre:
srednjakvadratnadevijacija;
tanostilirazlikaizmeupredpostavljenevrijednostiipravevrijednostikvantiteta;
senzitivnostuodnosupremaubaenojvarijabli,iliamplitudavarijacijeubaenih
injenica,kaokonsekvencavarijacijespecifineubaenevarijablepodispitivanjem.

179
Parametri navedeni gore su odreeni unutar konteksta polja modela aplikacije, jer izvan
poljaaplikacije,uvijeksemogupojavitiizvjesnerazlikeBrambilla,1998.
Preciznost determinisana nasuminom grekom koja je prouzrokovana netanostima u

izboru hipoteza i vrijednosti parametara, zahtijevanih modelom. S druge strane, tanost
zavisiodsistematskihgreaka,prouzrokovanihaproksimacijomuaktualnommodelu,koji
sekoristiueksperimentu.
Modelipredvianjaakustinogfenomenamoguseklasificiratiudvijekategorije,uskladu
sahipotezama,nakojimasepoljezvukatemelji,atosu:
- metodekojesebazirajunageometrijskimhipotezama;
- metodekojeuzimajuuobzirikasrakteristikeizvoraisredinuukojojseirenje
deava.
Dvaalgoritma,kojisetradicionalnokoristeugeometrijskojakustici,seprepoznajukao:
- metodizvoraslike;
- metodslijeenjazrakesvijetlosti.
Metodizvoraslikeslika12.1.rekonstruiraputanjuizmeuizvoraiprijemnika,uskladu
sa spekularnom refleksijom zvuka na zidovima. Algoritam pretpostavlja da reflektirani
talasnastajeizvirtualnogizvorairaunadoprinospoljauprijemnojtaki,uzimajuigau
obzirkaoizvoruslobodnompoljusareduciranomsnagom,jersesudarasazidovima.
Teoretski, konstrukcija izvora slike moe se izvriti svaki put kada se zraka zvuka
reflektuje; sa prvom refleksijom kreira se prvi izvor slike, sa drugom kreira se drugi,
naredni izvor slike itd. Ukratko, kontrola virtualnih izvora koje stvarno vidi prijemik,
nikada ne doputa predvianja koja uzimaju u obzir vie od pet refleksija. Za vei broj
narednih izvora slike, metod zahtjeva ekstremno dugo vrijeme kalkulacije, jer se broj
virtualnihizvora,generisanusvakojrefleksiji,poveavasabrojemnarednihrefleksijaisa
brojemstranauskladusaeksponencijalnomrelacijom.
Slike,kojeseodnosenapojedinaneubaajeenergijesedreodvojeno.Todovodidotoga
da je mogue identifikovati pravac rezultirajue zrake zvuka. Proizvod se sastoji od
dijagrama energija vrijeme, ili od reflektograma. Na taj nain, svaka vertikalna traka
predstavlja primljeni reflektovani talas, dok njena pozicija na kordinati x ose i njena
veliina, odnosno definiu kanjenje, koje se poredi sa direktnim zvunim talasom i
pravcem. Metod izvora slike se obino koristi da utvrdi da li odjeci u nepogodnom
vremenuilirefleksijepostojeuizvjesnojokolini.

Metodslij
grupe nje
nasumine
upuivanj
okruivaju
zakonima.
srazmjern
nagiba. Z
vrijednost
Algoritam
redukcija
neuzimau
brojsudar
Prijemnici
svedirektn
slobodnoi
Ako je W
zvuka C
o
,
jednako:
eenjatrak
makih ist
e pravce
em dotin
uim povr
. Sa svak
no apsorbo
raka se g
ti.
m za kalku
zvunogst
uobzirjer
ra.
i su sastav
ni, i oni su
iuzvunom
snaga izvo
pojedini zr
Konstr
kesvijetlos
traivaa K
iz zvuno
nog izvora
inama, na
im rasprs
vanom od
gubi kada
laciju ne
tepenauzo
jetopodu
ljeni od tije
u samo tip
mpolju.
ora zvuka,
rak zvuka
rukcijavirtu
stislika12
Krokstadte
og izvora,
a. Zrake s
a taj nain
kavanjem,
zidova i tr
njen ener
uzima u o
rkovanjap
ticajemdiv
ela ograni
sposoban
Q
direkvit
transportu
E'
tualnogizvo
2.2.seraz
etal, 1968
uz izvjes
su trasira
n kao to
energija
ransmisija
rgetski sa
obzir sferi
postepenim
vergencijei
ene veliin
da pribavi
tet, a N br
uje energi
NCo
WQ
12.
oraprveid
viootprilik
. Vei broj
snu incija
ne kao d
se moe d
koju ima
znai da s
draj pada
ikalnu dive
mudaljavan
izmeuraz
ne, uope s
i tane vrij
oj zraka em
iju preko j
1
drugevrste
keprije30
zraka zv
lnu energ
da se rasp
desiti u sk
svaka zr
u obje var
a ispod o
ergenciju.
jemprijem
zliitihzrak
sferikalnog
ednosti zvu
mitovanih
edinica za
e duplaref
godina,od
vuka se p
giju poveza
prskavaju
kladu sa di
raka se re
ijable prem
odreene p
Drugim ri
mnikaodizv
ka,kojered
g oblika da
unog step
i irenih b
rastojanje
180
fleksija
dstrane
puta u
anu sa
prema
ifuznim
educira
ma uglu
poetne
ijeima,
vora,se
duciraju
a bi bili
pena i u
brzinom
koje je

181
toset
gdjeje
Ldu
Vvol
a
i
koe
koe
Zbog f
broj zr
veoma
mediju
karakt
difrakc
difuzne
readre
otvore
Meu
najvan
istraiv
kalkuli

15.5.1.
Dijagram
tiegusto
:
inasegme
umenpros
eficijentaps
eficijentras
fizike kon
raka, tako
a dugo i u
uma, do 2
eristika. Ia
ciju sa pre
e volumen
siranja. To
nonagnute
metodama
nije su: S
vaku temu
isanjajeop
Karakter
tranzitnu
izoblien
Analize
usmjerav
apsorpci
Kalkulac
saobraa
Ceturmeto
m pokazujeg
ezvuneen
ntazrake,k
storauzeto
sorpcijei
sipanjasra
gurencije m
se dobije
uope zaht
3 dana
ako je rela
eprekama n
ne, tj. obla
o se moe
eoblsatikij
a, kalkulisa
SEMIBEL, r
u, koji su
pazasvem
ristike emi
ubrzinu,su
nje,vijaduk
irenja
vanjem iz
iju,interak
cija zvuno
aju,ikojise
odaCetur
generisanje
nergije,dop
D'
kojipresjec
guobzir;
zida;
dstava.
modela i s
presjek sv
tjeva neko
u sluaju
ativno lako
na jednost
asti prosto
e koristiti
jepresjeca
anja, poseb
razvijen u
francuski i
modele:
sije zvuka,
uperstrukt
kt;
buke u
zvora, geo
kcijusteren
g indikator
emoepor
r method
e,testiranje
prinoskoji

i
V
L E
1 (
'
casferupr
tatistike s
vih mogu
oliko sati z
sredina sa
o razmatra
tavan nain
ora, unuta
u pojavi p
telegrafisa
bno razvije
u vicarsko
i SHALL 03
, imajui n
uruikarak
prostoru,
ometrijsku
nomiprisu
ra, koji mo
reditisasop
eisudarzr
sedobiva
ai) e
x
1
ijemnika;
stabilnosti
ih pravaca
za prouav
a velikim
ati difuzne
n. S druge
ar kojeg s
polutranspa
anje,kompl
enim za bu
oj, CETUR
3 usvojen u
a umu tip
kteristikep
, kalkulir
divergen
ustvoprirod
oe biti pod
pstvenimst
rakesasfer
odprijemn
12.2.
rezultata,
a irenja. V
vanje slua
odjekivanje
povrine,
e strane, m
su zrake s
arentnih p
likovanam
uku u elje
R i MITHR
u Njemako
odreenih
povrinske
rajui slab
nciju zvu
dnihiartifi
d uticajem
tandardim
rikalnimpr
nika,jednak
mora se p
Vrijeme za
ajeva kom
em, a bez
teko uze
mogue je
subjekti n
prepreka, k
mainerijait
eznikom s
RA usvoje
oj. Procedu
h eljeznik
konstrukci
bljenje u
nog talas
icijelnihpre
buke u el
airegulaci
rijemnikom
kje:
pustiti vei
a proces je
mpleksnosti
Sabinovih
eti u obzir
razmatrati
asuminog
kao to su
td.
saobraaju,
en za ovu
ura metoda
kih vagona,
ijestepen,
zrokovano
sa, zranu
epreka;
ljeznikom
ijama.
m
i
e
i
h
r
i
g
u
,
u
a
,
,
o
u
m

182
Kod metode Cetur, maksimalni stepen L
max
, koji se odnosi na prolaenje voza, se rauna
koristeisljiedeujednainu:
L
max
L
o
K
e
log
10
do
d
K
V
log
10
Vo
V
K
d
dBA12.3
gdjeje:
L
o
emitovani zvuni stepen tipa voza, uzetog u obzir, sa brzinom V
o
i rastojanjem d
o
od
linije;
drastojanjeozmeulinijeipozicijemjernoginstrumenta;
Vbrzinaprolaska.
K
e
, K
v
i K
d
su korektivni koeficijenti, odnosno povezani sa duinom i brzinom voza i
vertikalnimusmjeravanjememisijezvuka.
Vano je zapamtiti da rezultati koji se mogu dobiti uz aplikaciju zakona o predvianju za

dotini sluaj, a koji su izraeni jednainom 6.4.3, su prihvatljivi za d 250 m sa V
40km/h,uslobodnompolju,uzprisustvokovanihinapoloenihnapojaanibeton.Kada
se dobilo L
max
, te utvrdio period trajanja prolaska pojedinig voza, kao i broj prolaska u
unaprijed oderenom periodu vremena, tako se mogu izraunati i odgovarajui
ekvivalentnistepeni.
Dobivanje akustinih karakteristika izvjesnog tipa voza samo jednom vrijednou L

o
nije
jednostavno,jerjevelikadisperzijaeksperimentalnihpodataka,kojipovezujuprviodsvih
sauslovimaistroenostikotaaiina.Uodreenimsluajevimatomoedosei 5dBA.
Uope, vrijednosti prihvaene za prvu orjentaciju su vrijednosti pokazane u tabeli 12.1.,
toupuujenasituacijusaslobodnimpoljemisadobrimkvalitetomina,nanivouzemlje:
zakonikojiseodnosenastepenL
i
,akojijeurelacijisabrzinomV
i
,uzreferentnisistemje:
L
i
L
o
30log
10
Vo
Vi
dBA12.4
Ako se V
i
udvostrui, to korespondira sa poveanjem od 9 dBa u stepenu. U spektru
valjajuebuke,varijacijabrzinejakoutienasdrineenergije,kojesupovezanesavisokim
iniskimfrekvencijama,doktopraktinonemaefektanafrekvencijumedija500Hz.
Modeliranje voza kao izvora buke lei izmeu 2 limita, to se zasniva na njegovoj
kompozicijinizanjeodjednelokomotivedovoza40vagona:
precizanizvortake,uzvarijacijeintnzitetazvuka,uskladusadistancomnalinjiuz
zakon1/d
2
sferikalnoirenje;
linearniizvorsaogranienomduinomuzvarijacijeuintenzitetuzvukauskladusa
distancomnalinijiuzzakon1/dcilindrinoirenje.
Tipvoza
Kotrljajuazaliha
Vo
km/h
L0
dBA
do 7,5m do 15m do25m
Brzivozovi 200 104 100 97
Ekspresnivozovi 140 97 94 92
Potanskivozovi 100 96 92 89
Teretnivozovi 80 93 89 86
ETGiliRTG 120 92 88 85
Tiptokova 155 96 93 91
TGV 270 105 100 97
Referentnistepeni

183
Da bi izraunali akustini stepen, kao referenca moe se koristiti simplificirani zakon o
irenju, jer on sumira elemente geometrijskog smanjivanja i elemente povezane sa
atmosferskomapsorpcijomupojedinomkoeficijentuK
e
:
LL
o
K
e
log
10
do
d
12.5
Prosjene vrijednosti K
e
prema tipu voza su prikazane u tabeli 12.2. Za ekvivalentni
stepen,Ceturmodelpredlaeslijedeuformulu:
L
eqT
10log
10
[

T
te
10
L
max
/10 ]
12.6
gdjeje:
Treferentnovrijeme;
t
e
ekspozicionovrijeme,tj.vremenskiperiodtokomkojegsezvunistepenutvrdiodaje
L
max
10 dBA. Dobivanjem brzine V
i duine L voza, kao i distance d izmeu

posmatraailinije,t
e
semoeizraunatikoristeirelaciju:
t
e

100
6 1 d
V
12.7
Kotrljajuazaliha/tipvoza K
e
Dugivozovitransparentniilipotanski 12
Standardnivozovisrednjeduine 15
KratkivozoviETG,RTG,TGV 17
Lokomotive 20
ProsjenevrijednostiK
e
prematipuvoza
Kaoalternativumoguejeprihvatiti:
L
eqT
L
max
10log
10
T
te
12.8
Gdje je uticaj brzine i distance implicitno sadran u odnosu L
max
i t
e
. Ovo je generalna
funkcionalnaekspresijaidoputakalkulisanjeekvivalentnogstepenazasvetipovevozau
slobodnompolju,usvimtakamanaodreenojdistancidodeljeznikelinije.Dabidobili
stepensuprotanzidukue,dovoljnojedodati3dBAnavrijednostranijedobivenu.
Kada je potrebno izraunati ekvivalentni stepen u pojedinim takama u izvjesnom

prostoru,koristiseslijedeajednaina:
L
eqT
dL
eqT
d
o
K
e
log
10
do
d
12.9
Ako broj n homogenih tranzita prelazi jedinicu tokom referencnog perioda T, totalni
stepenzvukarezultiranaslijedeinain:
L
eqT
ntreniL
eqT
ntreno10logn12.10
15.5.2.SEMIBELmetodaSemibelmethod
Sa Semibel metodom, ekvivalentni stepen uzrokovan tranzitom voza na standardnoj

distanci od linije, se rauna uz podjelu svakog odjeljka ine na krau duinu i uz
kalkulisanje ukupnog doprinosa u prijemnoj taki. Predvianje se bazira na smanjivanju,
uzrokovanom geometrijskom divergencijom, vertikalnim usmjeravanjem, atmosferskom

184
apsorpcijom,apsorpcijomtlaiefektomkojiuzrokujuprepreke.Kalkulacijaseutvrujena
trinivoa:
1. modeliranjeteritorijekojaokruujeliniju;
2. karakterizacijaizvora.Semibelsoftverposjedujebazupodataka,kojususastavile
vicarske eljeznice, sadrei vrijednosti emisije razliitih tipova inskih kotaa.
Dotina baza podataka se moe implementirati sa podacima, koji se odnose na
inskekotaeizdrugiheljeznikihsistema;
3. irenje buke. Emisiona linija se pribliava isprekidanom linijom i svaki ravni
odjeljak isprekidane linije se tada dijele na segmente. Zvuni stepen u svakoj
prijemnojtakiseraunapridodavanjemdoprinosasvihvidljivihsegmenata.
Kaotojepokazanokalkulacijom, modelnudikontinuiraniekvivalentnistepenudBAu
prijemnojtaki,zaperiododjednogdanainoi,odnosno24sata.Slikekojesetiudetalja
oirenjuzvuka,takoersemogupripremitinakorisnikovzahtjevovoukljuujeslabljenje
uzrokovanodistancom,tlomipreprekama.
15.5.2.1.ModeliranjetlaLandmodelling
Teritorijalnipodacisuuzetiizprojektneplanimetrije,topografskihkartiigrafikihtabela,
jednomsuidentifikovaninaslijedeinain:
izvoribukeeljeznikelinije;
prijemnetakezgrade;
lokalnatopografijaravnatopografija;
bilokojapreprekakojapostojiizmeuizvoraiprijemnika.
Lokalizacija geometrijske take odnosi se na specifian sistem kartezijanskih koordinata.

Drugipodaci,dabibiliukljueni,sesastojeodvisinezgrada,preprekaiprijemnihtaaka.
Model preobraa sve kartezijanske koordinate taaka povezanih sa topografijom,
preprekama i izvorima, u cilindrine koordinate, te prijemna taka postaje izvor sistema.
Vanojeimatinaumusvevarijacijeplanimetrijskihialtimetrijskihkarakteristikaterena.
15.5.2.2.KarakterizacijaizvoraSourcecharacterization
Ova operacija se sastoji od identificiranja vrijednosti zvune emisije inskih kotaa i

opisujuegeometrijelinije;emisionekarakteristikeeljeznikelinijesemoguspecifikovati
najedanodslijedeihnaina:
direktnim dodavanjem ekvivalentnog stepena L

eq
na referentnu distancu d
o
za period
vremanapodrazmatranjemdanilino;
koritenjem podatajka o zvunoj emisiji, koji su dobiveni za tipove vozova vicarske
eljeznice.Uovomsluajupotrebnojespecifikovatislijedeepodatkezaperiodvremenau
razmatranju:
o tranzitnufrekvencijuposatu;
o tip voza: robni, putniki intergradski, brzi, direktni, lokalni, samo pojedinane
lokomotive;
o brzinusvakogtipavoza;
o duinusvakogtipavoza;
o sistemkoenjapapuicaodlivenoggvoailidiskkonica.

185
Pozicijelinijeseutvrujekrozkoordinatex,y,zvertikalaisprekidanelinije,kojajeveoma
moguazarazvijenuliniju.Usluajevima,gdjelinijeimajunekolikokolosjekasarazliitim
saobraajom, iligdje kolosjeci nisu paralelni, bolje je tretirati svaki kolosjek odvojeno.
Najzad,moguseuvestikorektivnifaktorizastepenebuke,kojiuzimajuuobziroteenost
eljeznikog kolosjeka. Vrijednost stepena emisije buke odnose se na distancu d
o
od 1
metarodosekolosjeka.
15.5.2.3.DisperzijabukeNoisedispersion
Ukupno smanjenje stepena emisije buke, koji je uzrokovan irenjem zvunog talasa, se
dobijesumirajuislijedeekomponente:
slabljenjedSuzrokovanodistancomizmeuizvoraiprijemnika
geometrijskadivergencijatalasa:dS10log
10
sdBA12.11,gdjejeSminimalna
distancaizmeuizvoraiprijemnika;
slabljenje d uzrokovano uglom pod kojim se izvor prima od strane prijemnika u

sluajugdjetonijepotpunovidljivo:d 10log
10
180
o
/ dBA12.12
slabljenjedruzrokovanousmjeravanjemzvuneemisijedipol:dr10log
10
K
3
0,15
0,85cos
2
dBA12.13,gdjejeugaoemisijeuodnosunahorizontalniplan,aK
3
2,19konstantakalibracije;
slabljenjedakrozatmosferskuapsorpciju:da0,007rdBA12.14
slabljenjesbuzrokovanoterenom:dbC/h11e
r/D
dBA12.15
gdje je:h prosjena visina irenja u odnosu na nivo zemlje, r je distanca izmeu izvora i
prijemnika, D i C su konstante koje zavise od spektralnog sadraja buke voza uz
respektivnevrijednosti30i300;
slabljenjedHuzrokovanopreprekama:dH0za 0,0125m;
dH9log3160 za 0,0125m,
gdjeje razlikauputanjizvukauzrokovanauplitanjemprepreke.
Modelneuzimauobzirslijedeefaktore:
- uticajvjetraiznadsvihvanihkolosjekasadugomdistancom;
- krivulja zvunih zraka uzrokovana atmosferskim, vertikalnim, terminalnim
gradientom;
- refleksijanaprepreke;
- difrakcijanaotreiviceivice,balkonskiugloviistrmine.
Ipak, ako su navedeni podaci dovoljno tani, SEMIBL metod je sposoban da determinie
stepenebuke,uzaproksimacijuod 2dBA.
15.5.2.4.RAYNOISEMetod
Ovaj program je sposoban za simuliranje bilo kojeg tipa akustinog djelovanja u

zatvorenom prostoru. Zahvaljujui svom generalnom pristupu, on takoer, moe biti
primjenjennaotvoreneprostoreikonsekventnonaproblemestepeniokolinskebuke.

186
Moesekoristitiveomaunosnodavodiistraivanjeoakustinomsudaranju,predviajui
za transport motorni putevi, eljeznike linije, linije visoke brzine, generalni prostor ili
lokalizaciju koncentrisane precizne take industrijske instalacije, inetmodalni centri,
parkingprostori,transparentiitdiuopebilokojuvrstubukeuotvorenimprostorima.
Izvoribukesemogumodeliratikaopreciznataka,linearniilitipovipovrineialgoritam
difrakcije prvog navedenog stepena e dopustiti planiranje prepreke ili barijere. Ovaj
metod uzim au obzir prisustvo bilo koje mogue pozadine buke, doputajui ukljuivanje
relevantne vlage zraka i temperaturnih vrijednosti, u cilju tanog kalkulisanja zvune
brzineikoeficijentaapsorpcijerazliitihfrekvencija.
15.5.2.5.Izbormetodakalkulisanja
Metod zrake buke pribavlja dvije opcije za kalkulisanje. Opcija crtanja karte omoguava
kalkulisanje akustinih mjerenja na povrine prijemnika, koje definie korisnik,
pribavljajui rezultate u obliku crtanja karte stepeni zvunog pritiska; opcija slike
omoguava kalkulisanje akustinih mjerenja na mikrofonima lociranim na bilo kojoj
poziciji unutar polja istraivanja, pribavljajui rezultate u obliku reflektograma. Opcije
kalkulisanja opisane gore nisu zamjenjive. Ustvari, potrebno je obratiti panju na tabelu
12.3. Opcije crtanja karte omoguava vizualizaciju obojenog crtanja karte u oktavama ili
irokimgrupama.
S druge strane, uz opciju slike, proizvod je sastavljen od reflektograma, koji pokazuju

direkciju irenja, amplitidu u dB i momenat dolaska svake zrake. Takoer je potrebno
izabratizraku,dabiseidentifikovalanjenaputanja.Usluajuokolinskogsudara,koristise
samometodcrtanjakarte,dokseopcijaslikeprimjenjujezadizajnakustinihprojekatau
teatrimaislinimlokacijama.
Opcija Crtanjeslike slika

Sposobnostcrtanjakupe x
Sposobnosttrostrukogcrtanja x
Fazatrostrukogcrtanja x
Slikakupe x
Trostrukaslika x
Opcijezakalkulisanjebunezrake
15.5.2.6.Definisanjeizvora
Zajedno sa kreacijom mree, definisanjeizvora je najdelikatniji aspekt, kada se pokuava

definisati akustini problem. Usvari, u stvarnom svijetu dizajniranje projekta, rijetko je
moguedaseidentifikujusveemisionekarakteristike.
Metod zrake buke nudi izvjesne karakteristike fleksibilnosti, poto moe simulirati
preciznu taku, linearne i povrinske izvore, odvojeno od svakog drugog izvora. Linearni
izvorisuslobodnoizabranikrozgrupuizvorapreciznihtaki,jednakorazdijeljenihunutar
paralelograma.
15.5.3.SCHALL03model

187
ModelzaizraunavanjeSCHALL03jebazirannasljedeimosnovnimtakama:
definicijaosnovnevrijednosti,jednaka51dBA,predstavljaodgovarajuinivo
proizvedennaudaljenostiod25mivisiniod3,5modosetranica,prolaska
voz/sata100mtdugakog,putujuibrzinomod100km/h,nateoretskomterenu
kojijeravanibezprepreka,napravojlinijikonstantnozavarenihtranicana
drvenimpragovima.
raunanjeprosjenerazineemisijeLmE,predstavljaodgovarajuinivo,jojednom
naudaljenostiod25modosetranicaivisiniod3,5m,poinjuisispravljenim
osnovnimvrijednostimarazmatrajuibroj,duinuibrzinuvozovauprolaskuu
jednomsatu,stvarnuvrstusuperstrukture,prisutnostnadvonjaka,prelazapreko
pruge,mostova,krivina,skretnihtaaka,procenatvagonasadiskkonicamaivrstu
kotrljajnogprijanjanja.
Podjelaprugeudijeloveodreeneduine.Izraunavanjeemitovanesonarneenergijese
vriizcentrasvakogdijela.
Raunanje slabljenja buke proizvedeno od strane svakog dijela za vrijeme prostiranja od

centra dijela do take gdje bi se nivo buke trebao mjeriti taka unosa, imajui u vidu
efekat uzrokovan udaljenou, interakcijom sa podlogom, skretanje prouzrokovano
moguim barijerama ili drugim preprekama, i smanjenje prouzrokovano biljnim
barijerama drvee. Suma energije od parcijalnih nivoa svakog dijela i znaajna
vrijednost preovladava LT na ulaznoj taki. Zadnja dva koraka se onda ponavljaju za sve
eljene take ulaza za postizanje dovoljnih podataka, kao na primjer u avionu ili
vertikalnomdijelurasporeivanja.
15.5.3.1.Lm,Eraunanje
Pomou"osnovnevrijednosti"L
m,E
jemogaobitiraunanposlijedeojrelaciji:
[ ]
Ra Bu Br Fb
) D D D D 51 ( 1 . 0
E , m
D D D D 10 log 10 L
V L D FZ
+ + + + =

+ + + +
12.16
ukojojsepojavljujuslijedeikorektivnilanovi:
D
Fz
: utjecaj je izazvan tipom vozila. Po SCHALL 03 vozilo je moglo biti klasificirano u 6
kategorijakakojeprikazanoutabelitabeli12.4.
D
D
: utjecaj je izazvan tipm konice. Postotak p kola s disk konicom proizvodi korektivni
faktor jednak D
D
10log50.004. Trebalo bi biti primjeeno da se ovaj uvjet ponitava
kadajep100.
D
l
: utjecaj je izazvan od duine voza. injenica je da za svaki tip voza razliite duinue l
posoji varijacija nivoa emisije i direktno je proporcionalna duini, ukoliko je odnos
D
L
10log0.011
D
v
: utjecaj je izazvan u zavisnosti od brzine. injenica da svaki voz puta v u dijelu u
pitanjurazlikeod100km/hproizvodivarijacijenivoaemisijeproporcijonalnokvadratu
svojebrzine,uskladusavezomD
L
20log0.01v

188
D
Fb
:utjecajjeizazvanuzavisnostiodtipanadgradnje.Prateikorektivnefaktorepokazane
utabeli12.5ukolikojeprimjenjentipnadgradnjesaslovunadgraazaposlenoguodseku
uispitaju
D
Br
: utjecaj jeizazvanuzavisnostiodmostova.Iakounajveembrojusluajevanebibilo
neophodno dodati D
Br
3 dBA,u bilo kom sluaju ovaj uvjet je morao biti predstavljen
kao sigurnosna mjera jer niska frekvencija buke je mogla javiti se u blizini mostova i ovo
neebitiuzetokaodovoljanrazlogzarazmatranjekoristeiteinunivoabuke.
D
Bu
: utjecaj je izazvan u zavisnosti od eljeznikih prijelaza. Pratei korektivni uslov
D
Bu
5dBAdodatzadiojednakdvostrukojiriniputa.
D
Ra
: uticaj izazvan vriskom buke u krivinama. Kada voz prati smanjenje radijusa krivine,
moe izazvati vrisak buke, porast nivoa buke je znatan. U tabeli 12.6 predviene su
vrijednosti corektivnog faktora D
Ra
primjenjenih za ukupnu duinu krivine saglasno
radijusu.
Tipn
o
Tipvozila DfzdBA
1 Specijalnavozilasapriguenomjainombuketip400 4
2 Vozilasadiskkonicamanatokovima.Tip403,420,472 2
3 Vozilasadiskkonicamanatokovima.ObuhvatatipBxlokomotive 1
4 Podzemnaeljeznica 2
5 Voz 3
6 Drugitipovivoziladobrivagoni,automatski,elektrini,dizel,itd. 0
eljeznikavozilapodjelapoSHALL03modelu
nadgradnjan Tipnadgradnje DfbdBA

1 Travompokrivenitragovigradskepruge 2
2 Konkretninosaiteret,prunopodvrgavanjezaregulacijubruenja Iimeu2i2ukolikonisudati
specijalnipodaci
3 Drvenanoseakolateret 0
4 Konkretninosaiteret 2
5 Popravljeneprunelinije,limnanadogradnja,blokomumetnutuCLS,
iliubilokojemsluajusareflektujuomravnompovrinom
5
Utjecajjeobrazovanodtipanadgradnje
Radiuskrivine DRa
300mt
8
Od300do500mt 3
500
0
Utjecajustanovljenodpritiskaukrivini
15.5.3.2.Podjelarutanadijelove
Cjelokupnost eljeznikih ruta mora biti podjeljena na odgovarajui broj dijelova tako da
to trajanje od Kth jedininih dijelova, odnosi se kao lk, je u razumnoj proporciji sa
udaljenostisk od ulazne take centra dijela u ispitivanju. Pogotovo, mora biti uvijk 00,1s
k

l
k
0.5s
k
0.Uzto,jenajvanijeprovjeritidasesvojstvakarakteristikauinejednolikim
unutar svakog odseka. Ako ovo nije sluaj, dijelovi u ispitivanju moraju biti podjeljeni

189
opetudvailiviepoddijelovasjednolikimkarakteristikama,iproraunzasvakipoddio
morabitiizvedenodvojeno.
Prosjen nivo emisije mora biti raunana za svaki pojedinani odseak, i odnosi se kao
L
m,E,k
iodovogKtogdoprinosacijelizbirkojiprimavrijednostebitipoistovjeensaL
r,k
:
S D D D D D ) l log( 10 2 . 19 L L
k , korr k , BM k , L k , s k , l k k , E , m k , r
+ + + + + + + + = 12.17
gdje
l
k
jeduinaumetrimasobziromnaodsjekispod
Sjebonusod5dB,kakojeodreenoponjemakimpravilima.
Dkpoveanjenivoabukeizazvanoprateimfaktorima:
poveanjeD
l,k
10log0.111.27sin
2
d
k
uzrokovanobukomodsmjernicaukojimjed
k
ugaoizmedjuosovinapravcairavniidentifikovankaos
k
slabljenjeD
s,k
10log1/2ps
2
k
uzrokovanorastojanjem
slabljenjeD
L,k
s
k
/200zaapsorpcijuzraka
slabljenjeD
BM,k
h
m
/s
k
34600/s
k
4.8

0
slabljenjeD
korr,k
D
e,k
D
B,k
D
G
uzrokovanoprisustvomprepreka,bariera,vjetakih
breuljakaitd.D
e,k
,predstavljazgradeD
B,k
,vegetacijuD
G
.
15.5.4.Mithramodel
Vidjetipoglavlje15.2.5
15.6.Lokacijeiizmjerenevrijednostibukeodeljeznikogsaobraajanapodruju
KantonaSarajevo
Bukaueljeznikomsaobraajasemjeriprilikomprolaskavoza.Mjerenjaseobavljajuna
udaljenostiod25modeljeznikepruge.Kodmjerenjazagaenjabukomueljeznikom
saobraaju razlikujemo tri granine vrijednosti: osnovnu imisijsku graninu i dvije
pomonealarmnu i plansku vrijednost buke. Imisijska granina vrijednost buke je nivo
buke izmjerena na mjestu koje treba da zatiti od buke eljeznikog saobraaja. Planske
vrijednosti buke su po pravilu nie od imisijskih i slue kao smjernice pri projektovanju i
izgradnjinovihinfrastrukturnihprojekataiuspostavljanjanovetraseeljeznikepruge.U
tabeli7.6.2.prikazanesugraninevrijednostibukeodeljeznikogsaobraaja.
Osjetljivost
Namjenapodruja NivobukeudBA
Imisijske Planske Alarmne
dan no dan no dan no
I Posebnotihezone 55 45 50 40 65 60
II Stanbenapodruja 60 50 55 45 70 65
III Stanbenanaseljasaveombukom 65 55 60 50 70 65
IV Industrijskezone 70 60 70 60 75 70
Graninevrijednostibukeodeljeznikogsaobraaja
Na podruju Kantona Sarajevo u blizini prolaska glavnih eljeznikih pravaca u Kantonu

Sarajevo na etiri lokacije izvreno je mjerenje buke kao i vrijednost buke na stanici
Sarajevo. Izbor lokacija mjerenja buke bio je takav da seprilikom odabira mjernih mjesta

190
imalouvidudasedrugiizvoribukebuduminimalni,odnosnodaubitnijojmjerineutiu
na izmjerene ekvivalentne vrijednosti buke od eljeznikog saobraaja. Isto tako na
odabranim lokacijama mjerenja buke od eljeznikog saobraaja, odnosno prolaska
lokomotivenepostojesmetnjebarijerekojebimogleuticatinaveliinuizmjerenebuke.
U tabeli 7.6.3. izmjerene vrijednost buke na prostoru Kantona Sarajevo u blizini

eljeznikihpruga.
Lokacija VrijednostiL
eq
dB
eljeznikastanicaSarajevo 54.5
Alipaino 55.5
Stup 58.5
Rajlovac 59.9
VrijednostbukenaprostoruKantonaSarajevoublizinieljeznikihpruga
Imajuiuvidunavedenevrijednostibukeublizinieljeznikeprugamoesekonstatovati
da ovaj vid saobraaja na Kantonu Sarajevo u predvienom pojasu od 25.0 m od pruge
neutiebitnijenazagaenjebukom.
15.7.Mjerezasmanjenjezagaenjabukomodeljeznikogsaobraaja
PolitikaokoliaEvropskeUnijeciljanavisoknivozatite,asvetozbogpotrebeouvanja
ljudskogzdravlja.ObnovljenaStrategijaOdrivogRazvojakojajeusvojena2006odstrane
Vijea Evropske Unije postavila je okvirne ciljeve i konkretne akcije za sedam kljunih
pitanjaitozaperioddo2010,ajedanodnjihjeodrivitransport.Jedanodciljevatakoe

191
je smanjiti buku u transportu na samim izvorima uvodei odreene mjere za ublaavanje
te buke a kako bi se osiguralo da uticaj na zdravlje onih ljudi koji su tome izloeni bude
minimiziran. U skladu sa ovom politikom, cjelokupni cilj ovih programa je u tome da se
smanjibrojljudinakojebukautie.Buduidabinedostatakmjerazaublaavanjebukeu
eljeznikom saobraaju mogao predstavljati ozbiljnu prijetnju za razvoj eljeznikog
transporta,2007EvropskaKomisijajenastojalausvojitiodreenezakljukekojiseodnose
na buku u eljeznikom transportu. Te mjere za ublaavanje buke se odnose na postojei
vozni park. Svrha ovog dokumenta je da opie problem i ciljeve i da istakne opcije ove
politike kako bi se problem buke u eljeznikom transportu rijeio. Odjeli Evropske
Komisije ele prezentovati navedene ciljeve politike industriji, odnosno eljeznikim
poduzeima, ostalim uesnicima kao npr. upraviteljima infrastruture, vlasnicima vagona
isl., asocijacijama koje predstavljaju sektor eljeznica i ostalima NVO, nadlenim
institucijama isl. kao i zemljama lanicama Evropske Unije. Svi koji su zainteresovani se
obavezujudostavitisvojamiljenjaipreporukeorjeenjimaprezentovanimudokumentu
Evropske Komisije. Svi rezultati e biti javni i objedinjeni i objavljeni na sajtu Evropske
Komisije. eljezniki saobraaj se smatra kao jedan od ekoloki najpovoljnijih vidova
saobraaja.Doprinoseljeznikogsaobraajazagaenjubukomjeznaajan,iakojouvijek
nii u odnosu na zrani i cestovni saobraaj. Prema istraivanjima slika 1 iz 2005
sprovedenim od strane Evropske agencije za okoli, oko 10% populacije u Evropi49 je
izloeno buci koju uzrokuje eljezniki saobraaj u poreenju sa cestovnim saobraajem
kojiobuhvata30%populacijeizranisaobraajkojiobuhvata10%populacije.
IzloenostpopulacijeuEU,nivoubukeiznad55dB
Najznaajniji izvor buke u eljeznikom saobraaju upravo teretni transport. Koiona

tehnologija koja se danas primjenjuje su hrapave grupe povrine na tokovima i one su
uglavnomuzrokvisokognivoavibracija.Buduidaseteretnivozovisaobraajunou,toje
emisija buke jo kritinija. U nekim regijama Evropske Unije slika 2 pr. dijelovi
Holandije, Njemaka,, postoji jako javno protivljenje koje je vezano za eljezniku buku i
koja zahtjeva od politikih predstavnika da buku smanji. Ako se ne poduzmu neke akcije
vezanozaublaavanjebuke,ovobimogaobitiznaajanproblemjeredovestidozabrane
teretnogeljeznikogsaobraajaitodunajbitnijihevropskiheljeznikihkoridora.
Danas 50% eljeznikog teretnog saobraaja je internacionalnog karaktera. Zbog toga,

veliki broj vagona prolazi nacionalnim mreama. Nacionalne strategije koje se odnose na

49MislisenalaniceEvropskeUnije,anenacijelikontinent

192
smanjenje buke ne mogu u cjelosti rijeiti problem. Potrebna je akcija na nivou Evropske
Unije.
PrimjerNjemake:glavnieljeznikiteretnikoridorisukritinetake
Budui da bi nedostatak mjera za ublaavanje buke u eljeznikom saobraaju mogao

predstavljatiozbiljnu prijetnjuzarazvojeljeznikogtransporta,2007EvropskaKomisija
jenastojalausvojitiodreenezakljukekojiseodnosenabukuueljeznikomtransportu.
Te mjere za ublaavanje buke se odnose na postojei vozni park slika 3. Svrha ovog
dokumentajedaopieproblemiciljeveidaistakneopcijeovepolitikekakobiseproblem
bukeueljeznikomtransporturijeio.UICjesprovelaistraivanjanapodrujuEvrope,a
taistraivanjaseodnosenaublaavanjebukenaevropskimeljeznikimkoridorimaslika
4.

193
BrojvagonauEU
Ublaavanjebuke,planEvropskeKomisijekojiseodnosinapostojeivoznipark
IstraivanjeUICazapodrujeEvrope;Ublaavanjebuke
Postojea legislative: Evropska Komisija je ve reagirala na ovaj problem i usvojila dvije

okoline i transportne mjere. Direktiva 2002/49/EC procjena i menadment buke na
okoli se odnosi na definisanje uobiajenog pristupa u cilju izbjegavanja, prevencije ili
smanjenja tetnih efekata zbog izlaganja buci. Prva grupa stratekih mapa za buku i
akcionihplanovazavodeeeljezniceuspostavljenaje30juna2007mapei18jula2008
akcioni planovi od strane nadlenih vlasti. Ovi planovi, koji bi trebali biti revidirani
svakih pet godina, imaju za cilj prevenciju i smanjenje buke na nivo koji nije tetan po
ljudsko zdravlje, ali u isto vrijeme i ouvanje tzv. mirnih podruja podruja koja nisu
zagaena bukom. U decembru 2005, Komisija je usvojila tehnike specifikacije za
interoperabilnost a to se odnosi na podsistem vozni park buka. Ova odluka uvela je
prvaogranienjabukezavozniparkuEU.Ovaogranienjaseodnosenanoviiobnovljeni
vozniparkukljuujuiteretnevagone.Noviteretnivagonimorajubitiopremljenisanisko
bunimkoionimpapuamatzv.Kkoionepapuekojesmanjujubukuza50%.Sadruge
strane, obzirom na dug vijek trajanja voznog parka, bit e potrebno nekoliko godina dok
cjelokupna emisija buke izazvana od strane teretnih vozova bude smanjena, ako se ne
Istraeno, informacije dobijene
Istraeno, informacije nisu dobijene
Nije istraeno

194
poduzmu neke mjere na ve postojeem voznom parku. Ovo pitanje je razmotreno u
dokumentu nazvanom TSI gdje stoji: Obzirom na dug ivotni vijek elejznikih vozila
potrebnojetakoepoduzetimjerenapostojeemvoznomparku,aprioritetbitrebalodati
teretnim vagonima, kako bi se podstakla znaajna redukcija nivoa buke u odgovarajuem
periodu.Komisijaepreuzetiinicijativukakobirazmotrilasarelevantnimstakeholderima
mogunosti za remodeliranje teretnih vagona i kako bi se postigao generalni dogovor sa
industrijom.
Evropska strategija za smanjenje buke u eljeznikom saobraaju: Evropska Komisija je u

decembru 1999 godine sazvala radnu grupu koja se bavi pitanjem buke u eljeznikom
saobraaju. Ta radna grupa sastavni je dio radnih grupa koje se bave pitanjima emisije
buke od transporta i industrije. lanove ove radne grupe koja radi na problemu buke u
eljeznikomtransportu,izabralesuzemljelaniceEU,NVOieljeznikaudruenja.Radna
grupa je 2003 godine izdala tzv. papir stanja koji se odnosi na evropsku strategiju za
ublaavanjebukeueljeznikomtransportuiukojemsunavedeneprioritetneakcijekoje
trebaju da poduzmu svi zainteresovani stakeholderi interesne skupine ukljuene u ovaj
problem.Ovajpapirsadrislijedeezakljuke:
- Svi relevantni stakeholderi u skladu sa svojim mogunostima, moraju doprinijeti
optojevropskojstrategijizasmanjenjebukeueljeznikomtransportu
- Buka u eljeznikom transportu se sastoji od nekoliko vrsta buke i to: buka
izazvana kretanjem toka toakina, vuna i generatorska buka i aerodinamika
buka.Ovaprvavrstabukejenajizraenija.
- Prioritetbitrebalodatimjeramazasmanjenjebukenasamomizvoruvozilaiine
buduidasuonivieisplativiji.Ovobidovelodosituacijedaimamoglatkepovrine
natokovimainainamastrategijaglatkitokovinaglatkeinebidalaznaajne
uinke
- Kvalitet povrine tokova i ina jedan je od najbitnijih faktora. Odravanje vozila i
inazbogtogajeodpresudnogznaajakakobiseosiguralotrajnosmanjenjebukei
zbogtogabitrebalodasenastojidaodravanjebuderedovito.
- Zbog dugog vijeka trajanja eljeznikih vozila potrebno je implementirati mjere za
novaipostojeavozila.
- Dajui prioritet novim vozilima, nivoi buke mogu biti regulisani od strane
evropskogdrutva,harmonizirajuirelevantneprocedure,standardeiinformacije
- Smanjenjebuke za postojee teretnevagonezahtijevat e programe remodeliranja
iromEvrope,atiprograminebitrebalidaugrozekompetencijueljeznica.
- Najvei prioritet za smanjenje buke u eljeznikom transportu je razvoj dostupnih
tehnikaremodeliranja50
Case Study: vicarski program za ublaavanje buke: U vicarskoj, problem buke u

eljeznikom transportu je glavni okolini problem, budui da je oko 700 km pruge i oko
260000ljudiizloenobuci,odnosnonivoimakojiprelazedozvoljenegraninevrijednosti.
U2000godini,zapoetjeprogramzaublaavanjebukekojibitrebaobitiurasponu2000
2015. Program je zasnovan na novom Federalnom zakonu koji se odnosi na ublaavanje
bukeueljeznikomtransportu,aciljmujedazatitinajmanje2/3ljudinakojebukaima

50Dodanassupostignutiodreenipomaciurazvojutehnologijezasmanjenjebukenasamomizvoru.Nekolikotipovaniskobunihkoionih
sistemasudosadarazvijeni,testiraniiodobreni(Ksistem2003)ili(LLsistem2005).Ksistemisuveomaefektivnikadaseradioublaavanju
buke(smanjenjedo10dB,ekvivalentno50%).Nobuduidaonidemonstrirajudrugaijekoionekarakteristikeuporeenjusa
konvencionalnimpapuamaodlivenogeljeza,remodeliranjezahtjevapromjeneukoionomsistemutodovodidododatnihtrokova(do
10000).LLsistemisurazvijenidaboljeodgovarajuremodeliranjujernezahtjevajutakvapodeavanjakaoKsistemi.Nozbogtehnikih
problemaovisisteminisudobilikonanoodobrenjeatrenutnodostupnitipoviLLpapuasesastojeodovrsnutogmetala,skupogmaterijala
kojinasopetdovodidovelikihtrokovapo1papui.

195
neposredan uticaj. U javnom transportu odvojen je dio sredstava za finansiranje kontrole
buke.IzvorifinansiranjasuporeznakamioneinaftukaoiPDV.
Kako bi dobili optimalnu kontrolu buke, trokovi i naknade razliitih mjera i kombinacije
tihmjerasuizraunati.Rezultujuakombinacijaukljuujeremodeliranjecijelogvicarskog
voznog parka sa Ksistemom koionih papua, postavljanje graninih vrijednosti buke i
ugradnja izolovanih panela u svim sluajevima kada odranienja buke ne mogu biti
postignuta ni sa graninim vrijednostima ni poboljanjem voznog parka. U poreenju sa
implementacijom samih pasivnih mjera, analize pokazuju da kombinacija pasivnih mjera
granine vrijednosti i zvune izolacije i remodeliranja bi dovela do ekvivalentne
redukcije u broju ljudi izloenih buci ispod ovih relevantnih graninih vrijednosti i to u
polacijenemanjeslika5.
Kompletan vicarski vozni park sa koionim papuama od livenog eljeza je u procesu

remodeliranja sa Kkoionim papuama. Remodeliranje 1100 putnikih vozova je ve
zavreno. Remodeliranje teretnih vagona je poelo 2005 i najvjerovatnije e trajati do
2010.Prosjenitrokoviremodeliranjaiznose5300zadvoosovinskivagoni10.800za
etveroosovinski vagon. Sve trokove remodeliranja finansira vicarska vlada. Umjesto
22000 vagona, njih 11500 e biti remodelirano, a preostali vagoni e biti zamijenjeni
novimvagonimado2018.
Vremenskirasporedvicarskogprogramazaublaavanje/smanjenjebuke
Kao dio nacionalnog programa za ublaavanje buke, na zahtjev, odobren je popust od 5

8% za koritenje eljeznike infrastrukture onim operatorima koji koriste niskobune
vagone. Danas, samo vicarska poduzea trae ovaj popust, ali on e biti odobren i bilo
kojemdrugomoperatorukojitobudezahtjevao.Uprogramuzaublaavanjebukekoriten
jeitzv.akustiniprojektnialatslika6i7.Tojealatkoji:
- izraunavaidajeslikupodrujakojasupoduticajembuke
- izraunavaioptimizirabarijerebuke
- pruacostbenefitizvjetaj
- dajeautomatskiizvjetaj

remodeliranje
voznog parka
barijere buke
zvuno-izolirani
prozori
monitoring

196
Akustiniprojektnialat
NainpostavljanjaAPA

197
Izvoribukeueljeznikomtransportu
Nainnastajanjavibracijaibuke;razlogzatoseugraujuabsorberi
Uticajoklopanasmanjenjeirenjabuke

Buka koju proizvodi toak-ina

Buka koju proizvodi samtoak

198
18.0.ELEMENTIINAINIZRADEKARTEBUKE
Karta buke je osnovni dokument o zatiti od buke a na osnovu smjernice Evropske

zajednice 2002/49/EC, uspostavlja sistem upravljanja bukom. Osnovni cilj smjernice
2002/49/EC jeste postaviti sistem upravljanja bukom okolia u cilju smanjivanja tetnog
uticaja previsokih nivoa buke okolia na ljude. Za postizanje a cilja obavezna je provedba
sljedeihmjera:
- kroz instrument karata buke potrebno je definisati i ocijeniti ukupnu izloenost
graanabuciokolia
- usvojiti akcijske planove s ciljem prevencije i sniavanja prekomjernih nivoa buke
okolia, gdje je kartom buke ukazano na mogue tetne utjecaje buke na okoli i
zdravlje.
- osiguratidapodacioizloenostiprekomjernojbuciinjenomtetnomuinkubudu
dostupnijavnosti.
Karta buke je sastavni dio informacionog sistema zatite okolia i predstavlja strunu
podlogu za izradu prostornih planova, a definira se kao prikaz postojeih i predvienih
nivoa imisija buke na svim mjestima unutar promatranog podruja, ovisno o jednom
odreenom ili svim izvorima buke. Karta buke kao osnovni element sistema zatite od
buke jest podloga za meusobnu suradnju svih uesnika na provoenju zatite od buke
prilikom:
izradeprocjenaoutjecajunaokoli,
izradeprostornihplanova,
odreivanjaposebnihuvjetagradnjeusmisluzatiteodbukezgrada,
odreivanjagranicatihihzona,
utvrivanjazonaosjetljivostinabuku,
odreivanjabrojastanovnikaizloenihprekomjernimnivoimabuke,
praenjabrojastanovaizloenihprekomjernimnivoimabuke,
praenjabrojastanovasposebnomzvunomizolacijom,
izradeakcijskihplanovazapodrujanakojimajeukartibukeutvrenoprekomjerno
izlaganjestanovnitvaodreenimnivoimabuke.
ZaizradustratekihkaratabukekoristeseindikatorbukezadanveernoL
den
iindikator
none buke L
nigh
t izraeni u dBA. Indikatori buke i poloaj ocjenskih taaka indikatora
odreuje se Pravilnikom. Za akustiko planiranje i odreivanje podruja zatita od buke
pored navedenih indikatora buke koriste se i indikator dnevne buke L
day
i indikator
veernjebukeL
evening
.
18.1.Stratekakartabuke
Strateke karte buke su karte buke koje obuhvaaju samo jedan odreeni izvor buke tj.
cestovni, eljezniki, zrani saobraaj i industriju, ukljuujui i vodni saobraaj zajedno s
pripadajuominfrastrukturomteobjektezasportirekreacijuitd.
Strateka karta buke izrauje se za vremenska razdoblja dan, no i danveerno.

Stratekakartabukeizraujusepomouraunaskogprograma.Raunarskiprogrammora
omoguavatiproraunnivoabukepomounormiPravilnikaimorabitiizraenuskladusa

199
zahtjevima norme Nordtest Method Framework for the Verification of Environmental
Noise Calculation Software, Okvir za provjeru programskih paketa za proraun buke
okolia, ACOU 107 2001 ili DIN 45687 Quality criteria for acoustic calculation
software,Kriterijikvalitetezaakustikeraunalneprogramskepakete.
Stratekakartabukesastojiseodtekstualnogaigrafikogadijela.Tekstualnidiostrateke
kartebukenaseljenihpodrujasadrinajmanje:
saetopispodrujaizradekartebukelokacija,veliina,brojstanovnika,
opismjeraiprogramazatiteodbukekojisuseprovodiliuzadnjih10godinailisu
utoku,
metodeupotrebljenezaizradustratekekartebuke,
popispodatakaskojimajeizraenakustikimodelizvorabuke,
popismeteorolokihpodataka,
procijenjenibrojljudi.
Tekstualni dio strateke karte buke glavnih cesta, glavnih eljeznikih pruga i glavnih
zranihlukasadrinajmanje:
opi opis cesta, eljeznica ili zranih luka ukljuujui najmanje lokaciju, veliinu i
podatkeosaobraajuizrelevantnegodine,
opis okoline naseljenih podruja, ukljuujui podatke o namjeni prostora kao i druge
glavneizvorebuke,
opismjeraiprogramazatiteodbukekojesuseprovodileuposljednjihdesetgodina
ilisuutoku,
metodukoritenuzaizradustratekekartebuke,
popispodatakaskojimajeizraenakustikimodelizvorabuke,
popismeteorolokihpodataka,
procijenjenibrojljudi.
18.2.Konfliktnekartebuke
Konfliktna karta buke jest razlikovna karta buke koja se izrauje na osnovu izraene
stratekekartebuke,aizkojejevidljivarazlikaizmeupostojeegi/ilipredvienogstanja
imisije buke i doputenih nivoa buke. Konfliktna karta buke izrauje se raunarskim
metodama, pri emu se od nivoa postojeega i/ili predvienoga stanja imisije buke
oduzimajudoputenenivoabuke.
18.3.Akcijskiplanovi
Akcijski plan izrauje se na osnovu izraene strateke karte buke. Osnove za izradu
akcijskihplanovazatiteodbukejesu:
- plan mjera zatite od buke za sniavanje nivoa buke okolia planiranje saobraaja,
planiranje namjene prostora, tehnike mjere na izvorima buke, izbor izvora buke s
niimemisijskimvrijednostima,mjerezasmanjenjenaputuirenjabuke,regulativne
i/iliprivrednemjereisl.,
- strategijaprovoenjamjerazatiteodbukezasniavanjenivoabukeokolia,
- procjenatrokovazasmanjenjebukepromatranogapodruja,
- procjenauinakazasmanjenjebukepromatranogapodruja,
- popisobveznikapodmirenjatrokovamjerazatiteodbukezasniavanjenivoabuke
okolia,
- vremenskiplanizvrenjapojedinihaktivnostitijekomprovedbemjerazatiteodbuke.

200
18.4.Metodeocjenjivanja
Raunarskemetodeproraunaiocjenebukeokoliasu:
- Za buku cestovnog saobraaja: njemaka nacionalna metoda prorauna RLS90;
Richtlinien fuer den Laermschutz an Strassen, Smjernice za zatitu od buke
saobraajnica,izdanje1990.,BundesministerfrVerkehr,AbteilungStrassenbau,
DeutschlandMinistarstvosaobraajaSaveznerepublikeNjemake,Odjelizgradnje
saobraajnica,SaveznaRepublikaNjemaka;
- Za buku eljeznikoga saobraaja: Schall 03; Richtlinie zur Berechnung der
Schallimmissionen von Schienenwegen, Smjernica za proraun imisijskih nivoa
zvuka prunih vozila, izdanje 1990., Regelwerk der DB AG zur Berechnung des
Schienenlaerms Smjernica Njemakih eljeznica za proraun buke prunih vozila,
SaveznaRepublikaNjemaka;
- Za buku zranog saobraaja: ECAC. CEAC Doc. 29 Report on Standard Method of
ComputingNoiseContoursaroundCivilAirports,Normiranametodaprorauna
krivuljajednakihnivoabukeuokolinicivilnihzranihluka.
Metodologijaizradekartebuke

Kartabukeautoputdan Kartabukeautoputno

KartabukeCestovnisaobraajdan KartabukeCestovnisaobraajno

201

KartabukeeljeznikisaobraajdanKartabukeeljeznikisaobraajno

Kartabukeindustrijadan Kartabukeindustrijano

Kartabukeaerodromdan Kartabukeaerodromno
Kartabukeukupnodan Kartabukeukupnono
KartabukeukupnokombinovanirezultatidannoKombinovanirezultati:
Ocjenskinivo
LR/dBA
Nazivboje OznakabojepremaDIN
6164,
Dio1T:S:D
Odgovarajuaboja
uregistruboja
LR35 svijetlozelena 22,9:2,0:1,3 RAL6019
35LR40 zelena 23,0:7,3:3,1 RAL6018
40LR45 tamnozelena 20,8:6,2:5,2 RAL6016

202
45LR50 uta 24,8:5,9:0,7 RAL1016
50LR55 oker 2,8:4,3:2,9 RAL1011
55LR60 pastelnonarandasta 5,1:6,0:1,1 RAL2003
60LR65 crvena 7,4:8,6:2,0 RAL3020 F81
65LR70 rubinskocrvena 7,8:8,9:3,6 RAL 3003
70LR75 purpurna 10,3:5,7:3,9 RAL4006 F81
75LR80 svijetloplava 17,3:4,4:2,2 RAL5012
80LR tamnoplava 17,3:5,7:4,0 RAL5019
Bojezaprikaznivoabukeugrafikimdijelovimakaratabukeiakcijskihplanova

203
19.0.ELEMENTIIZRADESTUDIJAUTICAJAINFRASTRUKTURNIHOBJEKATANAOKOLI
Procjena uticaja na okoli PUO je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti zahvata, s

obzirom na okoli, kao i odreivanje potrebnih mjera zatite okolia, kako bi se negativni
uticaji sveli na najmanju moguu mjeru, te postigao visok nivo zatite okolia. Procjena
utjecaja na okoli obuhvaa identificiranje, opis, procjenu, izravan i neizravan utjecaj
projektailidjelatnostina
51
:
- ljude,biljniiivotinjskisvijet;
- tlo,vodu,zrak,klimuikrajolik;
- materijalnadobraikulturnonaslijee,
Nadleni organ nee izdati urbanistiku suglasnosti ili druge neophodne suglasnosti za
projekte kojima je neophodna procjena utjecaja na okoli, ukoliko uz zahtjev nije
dostavljeno okolino doputenje. Zakonom o zatiti okolia Sl. novine FBiH 33/03, l.
53.64.propisanajeproceduraprocjeneuticajanaokoli.Dodatnapojanjenjasenalazeu
Pravilnikuopogonimaipostrojenjima,zakojejeobaveznaprocjenauticajanaokoli,kao
i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad, samo ako imaju
okolinskudozvoluSl.novineFBiH19/04
l. 4. Pravilnika o pogonima i postrojenjima, za koje je obavezna procjena uticaja na
okoli, kao i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad, samo ako
imajuokolinskudozvoluSl.novineFBiH19/04definisanisuinfrastrukturniprojektiza
kojejeobaveznaprocjenauticajanaokoli52
1:
1. IzgradnjaprugazaprimarneeljezniceilieljezniceIiIIkategorije,
2. Izgradnja aerodroma namijenjenih slijetanju i polijetanju aviona i helikoptera sa
kapacitetomveimod5,7t,
izgradnjailiproduenjepistisaosnovnomduinomod500m,
3. Izgradnjaautoputeva,
4. Izgradnja novog puta ili trasa i/ili proirenje postojeeg puta sa dvije ili manje traka
kako bi se dobile etiri ili vie traka, gdje bi takav novi put ili ponovo oznaeni i/ili
proirenidioputabiodug10kmiliduestalneduine,
5. unutranjivodniputeviilukezaunutranjivodnisaobraajsadozvolomza
prolazplovilaodpreko1.350t,
trgovake luke, pristanita za utovar i istovar koja su povezana sa kopnom i
spoljnim lukama izuzev pristanita za trajekte koja mogu da prime plovila od
preko1.350t.
ProceduraProcjeneuticajanaokoliPUOuFBiH,provodiseudvijefaze
53
:
Prethodnaprocjenauticajanaokolii
Studijauticajanaokoli.
Prethodna procjena uticaja na okoli ima za cilj da se javnost upozna sa namjeravanim

projektom u prostoru i da se uz uee svih zainteresovanih institucija, NVOa i javnosti
utvrdiokviridajusmjernicezaizradustudijeuticajanaokoli.Prethodnaprocjenauticaja
na okoli se pokree podnoenjem Zahtjeva za prethodnu PUO. Sadraj Zahtjeva za
prethodnuPUOjepropisanlanom58.Zakonaozatitiokoliaisadri:

51Zakonozatitiokolia,Sl.novineFBiH33/03,lan53.
52Pravilnikopogonimaipostrojenjimazakojejeobaveznaprocjenautjecajanaokoliipogonimaipostrojenjimakojimogubitiizgraenii
puteniuradsamoakoimajuokolinskudozvolu,Sl.novineFBiH19/04
53Zakonozatitiokolia,Sl.novineFBiH33/03,lan57.

204
Opisprojektasainformacijamaolokaciji,namjeniiveliinipogonapostrojenja;
Podacikojisupotrebnizaidentificiranjeiprocjenuosnovnihuticajanaokoli;
Opismjerapredvienihkakobisesprijeile,smanjileiliukolikojemoguesanirale
znaajnenepovoljneposljedice;
Opisalternativnihrjeenjaiizabranealternative;
Izvodizplanskogaktaodnosnogpodruja;
Netehnikirezime.
Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na okoli se predaje na protokol Federalnog

ministarstva prostornog ureenja i okoli. Kada se utvrdi da je zahtjev pripremljen u
skladu sa lanom 58. Zakona o zatiti okolia, isti se uzima u razmatranje i pokree se
proceduraprethodnePUO.Uskladusalanom36.ZakonaozatitiokoliaSl.novineFBiH
33/03, Federalno ministarstvo ukljuuje nadlene organe i zainteresirane subjekte u
postupakito:
Dostavljajui im zahtjev i traei njihovo pismeno miljenje. Rok za dostavljanje
pismenihprimjedbiisugestijaje30danaoddanaprijemadokumentacije.
Organizirajuijavnuraspravunalokacijinajbliojlokacijiprojekta.Javnuraspravu
organizira Ministarstvo u saradnji sa investitorom. Investitor je duan da animira
javnost za uee u javnoj raspravi, a Ministarstvo obavjetava i poziva javnost na
raspravuputemtampeiwebstraniceMinistarstva.
Orezultatimaprethodneprocjeneobavijestiesepodnosilaczahtjevaisubjektiukljueniu
proces uea javnosti. Ukoliko se radi o pogonima i postrojenjima iz l. 3. i 4. Pravilnika,
Federalno ministarstvo izdaje Rjeenje o izradi Studije uticaja na okoli kojim se precizira
sadraj Studije uticaja na okoli. Nakon to se izda Rjeenje o izradi Studije uticaja na
okoli:
Investitor bira konsultanta koji e pripremiti Studiju uticaja na okoli sa liste
nosiocaizradeStudije.RokzapripremuicijenaizradeStudijesurezultatinternog
dogovoraizmeuinvestitoraikonsultanta.
SadrajStudijejepropisanupoglavljuIVPravilnikaopogonimaipostrojenjima,
zakojejeobaveznaprocjenauticajanaokoli,kaoipogonimaipostrojenjimakoji
mogubitiizgraeniiputeniurad,samoakoimajuokolinskudozvoluSl.novine
FBiH19/04analaeseRjeenjemoizradiStudijeuticajanaokoli.
StudijasetrebapripremitiuskladusaRjeenjemoizradiStudijeuticajanaokoli.
Investitor predaje Studiju uticaja na okoli Federalnom ministarstvu na
odobravanje
Federalno ministarstvo u suradnji sa investitorom, ukljuuje javnost u postupak
naistinainkaoiukorakuprethodnePUO.
UokvirupostupkaocjeneStudije,ministarstvomoe:
- ZahtijevatiispravkuStudijeinakonispravke,njenukonanupredaju
- OdobritiStudijuuticajanaokoli
- OdbacitiStudijuuticajanaokoliukolikoseutvrdida:projektnijeuskladusa
planovimazatiteokolianadravnomi/ililokalnomnivou,znaajnozagaenje
okoliaprojektom,projektnijeusklaensameunarodnimobavezamadravepo
pitanjuokolia.
AkonemazahtijevazaizmjenamaStudijeuticajanaokoli,MinistarstvoizdajeRjeenjeo
odobravanju Studije uticaja na okoli. Investitor predaje Zahtjev za okolinsku dozvolu u
skladusalanom69.Zakonaozatitiokolia.

205
19.1.Sadrajstudijeuticajanaokoli
KododreivanjasadrajaStudijeoutjecajunaokoliFederalnoministarstvouzimauobzir
rezultate prethodne procjene utjecaja na okoli za svaki pojedinani sluaj
54
. Studija o
utjecajunaokolimoradasadriminimalno:
Opispredloenogprojekta,
o Opisokoliakojibimogaobitiugroenprojektom,
o Opismoguihznaajnihutjecajaprojektanaokoli,
o Opismjerazaublaavanjenegativnihefekata,
o Nacrtosnovnihalternativa,
o Netehnikirezime,
o Naznakapotekoa.
192.Opispredloenogprojekta
Opispredloenogprojektaukljuuje:
Opis fizikih karakteristika cijelog projekta i uslove upotrebe zemljita u toku
gradnjeiradapogonaipostrojenjapredvienihprojektom,
Opisosnovnihkarakteristikaproizvodnogprocesa,prirodaikoliinamaterijalakoji
sekoriste,
Procjena, po tipu i koliini, oekivanog otpada i emisija zagaivanje vode, zraka i
zemljita, buka, vibracije, svijetlo, toplota, radijacija, i sl. koji su rezultat
predvienogproizvodnogprocesa.
U ovom dijelu se opisuje javna cesta sa svim njezinim sastavnim dijelovima s osnovnim
podacimaonamjeniilokaciji,tedrugepodatkeirazlogekojiutjeunapredvienarjeenja
npr.saobraajnorjeenje,rjeenjavezanazazatituokoliaidr.,opisprethodnihstudija
i ispitivanja, osnovne geoloke i geomehanike podatke o stijenama i temeljnom tlu,
seizmoloke podatke za odluivanje potresne zone, prikaz meteorolokih, hidrolokih i
klimatskih utjecaja na stabilnost graevine kada je to potrebno, opis upotrijebljenih
graevnih proizvoda, opis instalacijskih dijelova i njihove funkcije, te naina prikljuenja,
opis ugraene opreme, naina ugradnje i njene funkcije. Ovdje se takoer daje jedan opi
osvrt na podruje projekta, njegovu povrinu, geografski poloaj, reljefne karakteristike,
geomorfolokeihidromorfolokekarakteristike,nadmorskevisine.
19.3.Opisokoliakojibimogaobitiugroenprojektom
Opisokolia,kojibimogaobitiugroenprojektom,trebadasadri
55
:
1. podatkeostanovnitvu,
2. podatkeoflori,fauni,vodama,zraku,zemljitu,
3. klimatskekarakteristikepodruja,
4. postojeamaterijalnadobra,ukljuujuikulturnohistorijskoiarheolokonasljee,
5. opispejzaai
6. specifineelementeutvreneprethodnomprocjenomutjecajanaokoli.


206
Obiljeja stanovnitva zasigurno su vrlo bitne znaajke svakog naselja. Pojedine
demografske karakteristike u velikoj mjeri determiniraju njegov privredni, kulturnii opi
drutveni razvitak. Podaci o spolnoj, starosnoj, ekonomskoj i obrazovnoj strukturi
domicilnogstanovnitvaindikatorisurazvojnogpotencijalaodreenelokalnesredine.
U Bosni i Hercegovini postoji realan problem sagledavanja demografskih trendova

obzirom da ne postoje pouzdani podaci o broju stanovnika, te da je posljednji popis
stanovnitva vren prije petnaest godina. Rat u Bosni tokom 19921995. poremetio je i
uveliko izmijenio predratnu demografsku strukturu. Trenutna demografska slika je
uglavnom rezultat rata koji je rezultirao smru i raseljavanju velikog dijela stanovnitva,
takodaneoslikavaprirodniiistorijskisastavzemlje.Restauracijadonekogstepenakojibi
bio normalan e potrajati, a posebno u pogledu fluktuacije broja stanovnika. Zbog takve
situacije podaci nisu pouzdani, niti su konani u odnosu na veinu prijeratnog i
poslijeratnog rasporeda stanovnitva u Bosni. Federalni zavod za statistiku objavio je
podatkekojidajuprocjenustanovnitvauFederacijiBiHsa30.junom2003.godine.Svako
uepodrujekarakteriuodreenebiljneiivotinjskevrste,odreenireljef,vrstaisastav
tla, rijeni tokovi, klima, ve postojee saobraajnice i niz drugih elemenata koji utiu na
vizuelno poimanje tog podruja. Stoga je potrebno u djelu studije o opisu okolia koji bi
mogao biti ugroen projektom prikupiti i iznijeti to detaljnije i preciznije informacije i
podatke o gore navedenim elementima podruja obuhvaenog projektom, te paljivo
sagledati kako e se eventualna realizacija projekta odraziti na svaki od gore navedenih
elemenata, kako bi se mogla predloiti takva rijeenja koja e imati to manje negativan
uticajnasvespomenuteelemente.
19.4.Opismoguihznaajnihutjecajaprojektanaokoli
Sljedee poglavlje, na osnovu opisa projekta i opisa ekolokih uslova identfikuje i

procjenjuje predviene efekte po okoli i uticaj na komponente okolia. Opis moguih
znaajnihutjecajaprojektanaokoli,kojisuposljedicapostojanjadatogprojekta,upotrebe
prirodnih resursa, emisije zagaujuih materija i stvaranja i uklanjanja otpada, treba da
sadri
56
:
1. utjecajnastanovnitvo,
2. utjecajnafloru,faunu,vodu,zrak,zemljite,
3. utjecajnaklimatskefaktore,
4. utjecajnamaterijalnadobra,ukljuujuikulturnohistorijskoiarheolokonasljee,
5. utjecajnapejza,
6. meuodnosgorenavedenihfaktora,
7. specifini utjecaji projekta na okoli utvreni prethodnom procjenom utjecaja na
okoli,
8. opismetodakojejepredlagapredvidiozaprocjenuutjecajanaokoli.
Nemogue je zamisliti izradu realizaciju bilo kakvog projekta iz oblasti saobraajne

infrastrukture bez prethodnog sagledavanja uticaja istog na stanovnitvo, floru i faunu
biljni i ivotinjski svijet, vodu, zrak, zemljite, materijalna dobra, pejza i sl. Svi vidovi
saobraajnih sistema, sa svojim sadanjim osobinama, predstavljaju izvore znaajnih
zagaenja okolia. U tom smislu se i planiranje, projektovanje, graenje i eksploatacija
saobraajnica javlja kao vrlo znaajan problem u ouvanju i zatiti okolia. Uticaji na
ivotnu sredinu koji se javljaju kao posljedica egzistencije saobraajnica u prostoru i

56
Pravilnikopogonimaipostrojenjimazakojejeobaveznaprocjenautjecajanaokoliipogonimaipostrojenjimakojimogubitiizgraenii

207
njihove eksploatacije kroz vrijeme imaju uglavnom trajni karakter i kao takvi sigurno da
predstavljaju uticaje posebno interesantne sa stanovita odnosa saobraajnica ivotna
sredina. Opis treba da sadri direktne utjecaje i bilo kakve indirektne, sekundarne,
kumulativne,kratkotrajne,srednjeidugotrajne,stalneiprivremene,pozitivneinegativne
utjecaje. S obzirom na injenicu da je za izgradnju predmetne saobraajnice potrebna
eksproprijacijairuenjepostojeihobjekta,uglavnomstambenih,uzoninaseljenihmjesta,
sigurno e se pojaviti i odreeni problemi vezani za ovu problematiku, naroito ako se
uzmeuobziriizgradnjasaobraajnicekojaetakoezauzetiodreeneobradivepovrine.
Efektikojisemogupojavitikaoposljedicaizgradnje,akojimoguimatiodreenoguticajau
socijalnoj sferi vezani su i za mogui indukovani, nekontrolisani razvoj du planiranog
putaimebiseznaajnoporemetilipostojeiodnosi,afenomennekontrolisaneizgradnje
bi posta jo vie izraen. Ovaj fenomen je mogue oekivati u zoni svih naselja,tamo gdje
prostor nije ve zauzet. Kao znaajan uticaj javlja se presijecanje tradicionalnih lokalnih
puteva gradilinim putevima, kao i angaovanje zemljita privremenih deponija,
pozajmita, gradiline opreme i mehanizacije, smjetaj radnika i ostale pratee
infrastrukture. U zoni radova postojeih saobraajnica dolaziti e u toku radova do
privremenihprekidasaobraajatoeseodrazitinaukupnumobilnoststanovnitvaovih
prostora. Jedan od najznaajnijih uticaja izazvanih saobraajem jeste izloenost buci ljudi
koji ive u naseljima u blizini trase puta. Istraivanja izvrena u Evropskoj Zajednici
otkrivaju da veliki dio stanovnitva osjea nelagodnost zbog buke koju izaziva saobraaj.
JedinicazamjerenjenivoabukejedecibeldBkojisebaziranalogaritamskojtablici.Tou
praktinom smislu znai da e se na primjer intenzitet udvostruenog izvora npr.
udvostruenooptereenjesaobraajapokazatikaopoveanjeod3dB.Sdrugestrane,sa
strane receptora, subjektivni utisak ljudskih bia da se buka udvostruila zahtijeva
poveanje od oko 10 dB. Openito, promjene koje su manje od 1 dB ne smatraju se
znaajnimpromjenama.Problemuticajabukekojuprouzrokujesaobraaj,akojiseodvija
na putu rjeava se, u osnovi, mjerama koje se koriste u fazi projektovanja, izgradnje i
eksploatacijeputeva.Primjerinivoabukeuobiajenihzvukovauokoliujesu:
sirenahitnepomoinatrimetra140dBA
uzlijetanjeavionna100metara110120dBA
pneumatskieki90110dBA
restoranpungostijuunutra6575dBA
birosamnogoslubenikaunutra6065dBA
normalanrazgovor4060dBA
tihidnevniboravak3040dBA
tihaspavaasobanou2030dBA
tihivrt30dBA
Odreeni uticaji na vode mogu se izbjei u fazi projektovanja, odgovarajuim projektnim

rjeenjima: vanjske i unutranje odvodnje, prijelaza preko vodotoka mostovskim
konstrukcijamauzuslovedaotvoriobezbjeujuproticanjeutvrenihvelikihvoda,kaoida
se potuju nadvienja izmeu kota velike vode i donje konstrukcije mosta, regulacija
vodotoka,hortikulturnogureenjazatitnogpojasa,teprojektiranjemvertikalnihbarijera
odbojnih ograda du autoputa na lokalitetima oznaenim kao ranjivim i osjetljivim sa
aspekta vodnih resursa. Odgovarajuom organizacijom gradilita i primjenom mjera
prevencije u toku gradnje, te u fazi koritenja odravanjem izvedenih objekata za
unutranju odvodnju i preiavanje otpadnih voda sa saobraajnica mogu se izbjei
negativni uticaji na kvalitet podzemnih i povrinskih voda. Zatita podzemnih voda ima
visok znaaj u procjeni uticaja na okoli u projektima izgradnje puteva. Mogu se pojaviti
razni uticaji, bilo objektima izgraenim na tlu, presijecanjem vodonosnih slojeva ili

208
istjecanjem u toku faze izgradnje. Isto tako i prelasci puta ili nekontrolisana istjecanja u
tokueksploatacijeputamogupredstavljatirizikezagaenjaizvoritapodzemnevode,kaoi
njihovo koritenje. Openito, vodeni tokovi koji su locirani na trasi premotavanju se ili
mostovima/vijaduktimailipropustima/podzemnimobjektima.
Emisijezagaivaazrakasurezultatmotorasaunutranjimsagorijevanjemvozilakojase
kreusaobraajnicom.Relevantnizagaivaizrakakojeemitujumotorisusljedei:
UgljinimonoksidCO;
SumpordioksidSO2;
AzotnioksidiNOx:azotnimonoksidNO,azotnidioksidNO2;
OlovoPbakosekoristiolovnogorivo;
adizelacrniugljik;
esticeukljuujuicrniugljikiabrazijugumenatokovimatedisperzijuesticasa
povrineceste;
Benzen.
Koliinaemisijezagaivaaizvozilazavisiodrazliitihfaktora;tj.zapojedinanovozilo:
Vrstaisnagamotora;
Vrstaisastavgoriva;
Efikasnostsagorijevanja;
Prisutnostkontrolneopremeemisijatj.katalajzera;
Stvarnabrzinavozila;
Ukupnisaobraaj:
Protoksaobraajabrojvozilanasatilinadan;
Sastav vozila po vrstama npr. koliina kamiona, prosjena starost i stvarni uinak
vrstamotora;
Karakteristike protoka saobraa na odreenoj dionici puta prosjena brzina,
nesmetaniprotokilisaobraajnizastoj;
Karakteristikeputatj.nagib.
Najznaajnijiuticajinaflorujavljajuseufaziizgradnjiiufazieksploatacije.Osimpovrina
koje e biti trajno angaovanje za predmetni put za potrebe graenja bie angaovanje
dodatne zone za potrebe gradilita. U toku radova dolaziti e do emisije u zrak tetnih
materija koje e se taloiti na biljnom pokrivau, kao i do isputanja odreene koliine
otpadnihvodakojemoguindirektnouticatinaflorupodruja.Oveuticajetrebasagledatii
minimizirati kroz elaborat ekolokog ureenja gradilita nakon konano definisane
dinamike i naina realizacije. Potreba da se istrae svi negativni uticaji koji su posljedica
izgradnje planirane saobraajnice zahtijeva i istraivanja moguih negativnih uticaja u
domenu faune. Ovi uticaji posljedica su nekih ve kvantifikovanih kriterijuma buka,
aerozagaenje, zagaenja voda i tla, zauzimanje povrina, pristupanost i dr. koji svoj
uticaj izraavaju u odnosu na postojea stanita, ali su i posljedica nekih specifinih
kriterijuma koji su svojstveni fauni odreenog podruja. Ovi uticaji su prvenstveno
izraeni kroz fenomene presijecanja tradicionalnih ustaljenih puteva koji predstavljaju
formiranu mreu karakteristinu za svaki prostor kao i mogui udesi ivotinja koji su u
takvim sluajevima neizbjeni. Konstrukcija puta predstavlja barijeru za vrste koje
migriraju preko trase. Ovisno o lokalnoj situaciji, ivotinje mogu prei ove barijere. Ovo
izaziva visoki rizik nezgoda kako za korisnike puta tako i za ivotinje, kada su npr.
ukljueni veliki sisari kao to su rii jelen ili divlja svinja. Prema TEM standardima
domaim ili divljim ivotinjama treba da bude onemoguen pristup saobraajnici.

209
Generalno,tlasuuglavnomzahvaenakrozumrtvljivanjepovrinekolovoza,radnjamana
iskopu i nasipanju. Neodgovarajua zatita povrina iskopa i nasipa mogu rezultirati
erozijom tla pa ak i klizitima. U toku izgradnje i eksploatacije, takoe postoji i rizik od
zagaenja tla u sluaju nekontrolisanog istjecanja. Generalno, pri planiranju se trebaju
razmatraticiljeviokoliagdjegodjetomogue,kaotosuouvanjeprimarnihfunkcijatla,
zatita tla od erozije i zatita tla od zagaenja izazvanog projektom. Uticaji Projekta na
klimumogubitirezultat:
Uticajanalokalnopoljevjetra;
Uticajanalokalnuklimui
UticajanaglobalnuklimuemisijamaugljendioksidaCO
2
.
Prepreke lokalnim tokovima vjetrova, stvorene projektnim konstrukcijama i promjenama

karakteristika povrine, mogu imati uticaja na lokalne sisteme vjetrova i kretanje zranih
masa. Ugljini dioksid CO
2
utie na globalnu klimu poto CO2 doprinosi efektu
staklenika. Poveanje koncentracije CO
2
u atmosferi poveava efekat globalnog
zagrijavanja. Emisije CO
2
kao posljedica saobraaja na saobraajnici zavise od koliine
potroenoggoriva.Tozavisiodvrsteiperformansimotoravozila,visinenagibaducestei
karakteristika saobraajnoga toka. Openito, oekuje se da e ova specifina potronja
goriva u vozilima u budunosti biti smanjena zbog razvoja tehnologije vozila tj. njegove
efikasnosti. Procjena emisije CO
2
mora uzeti u obzir saobraaj na cjelokupnoj
saobraajnici.Odreivanjeuticajaplaniranesaobraajniceudomenukulturnohistorijskoi
arheoloko nasljee podrazumijeva ustvari mogue uticaje koji se odnose na zatiena
kulturnohistorijsko i arheoloko dobra ili objekte kulturnohistorijsko i arheoloko
nasljea koji nemaju ovu kategorizaciju ali svojim karakteristikama zasluuju posebne
mjere zatite. Uticaji na pejza pojavljuje se u dva oblika: uticaji na fiziku strukturu i
izgledpejsana,iuticajinavizuelnuljepotupejsanasatakegleditaposmatraa,tj.onih
koji iskuavaju poglede na projekat ili elemente saobraajnice u njihovom domenu
vizuelne percepcije. Problematika vizuelnih zagaenja kao kriterijum odnosa
saobraajniceiokoliapostajeaktuelanonogtrenutkakadajepostalojasnodaodlikeslike
predjelapredstavljajukvalitativniinilackojibitnodoprinosikvalitetuprojektnogrjeenja
ilisepakjavljajukaoelemenatdegradacijeureenihiustaljenihodnosa.Svaistraivanjau
ovom domenu bitno su vezana za fazu izrade projektne dokumentacije jer od nivoa
informacija u mnogome zavisi i mogunost kvantifikacije odreenih pokazatelja koji
karakteriuproblematikuvizuelnihzagaenja.Dabiseprelosaopisneprocijeneuticajau
ovom domenu na kvantitativne metode koje ukljuuju kompleksnu valorizaciju prostora
neophodno je sprovesti itav niz specifinih postupaka analize pri emu su neophodne
grafikeivizuelneinformacijevisokogtehnolokognivoa.
19.5.Opismjerazaublaavanjenegativnihefekata
Opis mjera za ublaavanje negativnih efekata sadri mjere za spreavanje, smanjenje ili
ublaavanjebilokojegnepovoljnogutjecajanaokoli.Sobziromnaprethodnezakljukeza
odreene uticaje je neophodno preduzeti odreene mjere zatite kako bi se mogue
negativne posljedice svele u prihvatljive granice. Uvaavajui prethodne napomene,
podatke koji su dobijeni u okviru analize uticaja kao i lokalne prostorne uslove koji bitno
odreuju mogue akcije, mjere zatite okolia su sistematizovane u nekoliko osnovnih
grupa57
1:
optemjerezatiteokolia,

57STUDIJAUTICAJANAOKOLINUAUTOPUTANAKORIDORUVcLOT1:DIONICASVILAJDOBOJJUG(KARUE)

210
posebnemjerei
tehnikemjerezatite.
Opte mjere zatite okolia: Kompleks optih mjera zatite okolia obuhvata globalna
saznanja iz ovog domena koja su primjerena globalnoj strategiji i lokalnim prostornim
uslovimaikarakteristikamaplaniranesaobraajnice:
Sve aktivnosti koje su proklamovane u sklopu opte razvojne politike na nivou
drave a koje su konkretizovane kroz najvie planske dokumente potrebno je
uvaiti u smislu racionalnog upravljanja ivotnom sredinom za konkretnu dionicu
saobraajnice.
U sklopu opte razvojne politike obezbjediti dosljedno potovanje regulative od
ireg znaaja u pogledu graninih vrijednosti pojedinih uticaja kao i regulative o
karakteristikamavoznogparkaupogledunivoabukeikvalitetaizduvnihgasova.
Obezbjediti pretpostavke za konstantno praenje stanja okolia u zoni planiranog
putaosiguranjempodatakakojisudobijenimjerenjimanaterenu.
Obezbjeditipretpostavkezakontinualnoodravanjesaobraajnice.
Obezbjediti blagovremene planove za odravanje puta u zimskim mjesecima pri
emu treba posebno razmotriti mogunosti da se minimizira koritenje natrijum
hlorida.
Posebnemjereublaavanjanegativnihefekatanaokoli:Sobziromnasvezakljukekojisu
dobijeni u fazi analize uticaja, a prvenstveno u smislu sprovoenja adekvatnih mjera
zatite, neophodno je definisati i odreene postupke koji se moraju sprovoditi u fazi
eksploatacijeobjekta.Ovemjerepodrazumijevajusljedeeaktivnosti:
Saobraajnicu je potrebno opremiti odgovarajuom signalizacijom koja obuhvata
svevidovepotrebnihzabranaiobavjetenja;
Zapostupkezimskogodravanjaneophodnojeuraditiposebneoperativneplanove
vodei prvenstveno rauna o zatiti voda i tla a zatim i o globalnim problemima
zatiteokolia;
U koliko doe do havarije vozila koje nosi opasni teret u prakastom ili
granularnom stanju, zaustavlja se saobraaj i upuuje se zahtjev specijalizovanoj
slubi koja treba da obavi operaciju uklanjanja opasnog tereta i sanaciju kolovoza.
Rasuti prakasti ili granularni materijal se mora ukloniti sa kolovoza iskljuivo
mehanikim putem vraanjem u novu prikladnu ambalau, ienjem,
usisavanjem,itd.,bezispiranjavodom;
U koliko doe do havarije vozila sa tenim opasnim materijama, odmah se
zaustavlja saobraaj ialarmira nadlena sluba iangauju specijalizovane ekipe za
sanacijuhavarije;
Prosuta materija se uklanja sa kolovoza posebnim sorbentima. Ukoliko je tenost
dospjela van profila i zagadila tlo sanacija se vri njegovim uklanjanjem. Sve
materije prikupljene na ovaj nain tretiraju se prema posebnim postupcima
regeneracijeilisedeponujuzatakvematerijepredvienimdeponijama.
Mjere predviene u okviru prethodno definisanih postupaka predstavljaju obavezu koja

morabitiispunjenakakobiuticajiputabilisvedeniuprihvatljivegranice.
Tehnike mjere ublaavanja negativnih efekata na okoli: Kompleks tehnikih mjera

zatite okolia obuhvata sve one mjere koje su neophodne za dovoenje kvantifikovanih
negativnihuticajaudozvoljenegranicekaoizapreduzimanjeodreenihmjerakakobise
uticaji u procesu izgradnje minimizirali. Kako su u okviru ove studije detaljno razmatrani

211
pojedinani uticaji koji se mogu pojaviti u toku eksploatacije mjere zatite su
sistematizovanezasvakiuticajposebno.
19.6.Nacrtosnovnihalternativa
Nacrt osnovnih alternativa sadri opis alternativa i opis razloga zbog kojih su one
izabrane, uzimajui u obzir utjecaje na okoli. Prethodnom dokumentacijom, a na nivou
TehnikestudijeiIdejnogreenjarazmatrasevievarijantnihrjeenjakojasudefinisana
kroz vie varijanti po dionicama predmetne saobraajnice. Kao sastavni dio izbora
adekvatne trase u okviru Prethodne studije uticaja na ivotnu sredinu izvreno je
vrednovanje varijantnih reenja sa aspekta uticaja na ivotnu sredinu. Vrednovanje
varijantnihrjeenjapredstavljaprocesdokumentovanogocjenjivanjarazliitihvarijantnih
reenja radi meusobnog poreenja i izbora optimalnog. Za valjano sprovoenje procesa
vrednovanja neophodno je posjedovati dokumentovane informacije, ciljeve i kriterijume
na osnovu kojih e se ocjenjivanje vriti. Osnovni uslov za vrednovanje je da varijantna
reenja budu definisana na istom nivou detaljnosti pri emu su svi kriterijumi i njihovi
pokazatelji definisani na osnovu istih uslova i verifikovanih zakonitosti. Specifinosti
procesavrednovanjavarijantnihreenjazapotrebestudijskeanalizeproblematikezatite
okolia ogleda se prvenstveno u jednostavnosti osnovnog cilja koji je izraen u principu
minimuma svih posljedica. Ovaj cilj e biti ostvaren samo ako se izvri uporeenje svih
realnih varijantnih reenja po definisanim kriterijumima uticajima i izvri izbor
optimalnog.
19.7.Netehnikirezime
Netehnikirezimesadrikratakrezimeinformacijao:
- Opisupredloenogprojekta,
- Opisuokoliakojibimogaobitiugroenprojektom,
- Opisumoguihznaajnihutjecajaprojektanaokoli,
- Opisumjerazaublaavanjenegativnihefekata,
- Nacrtuosnovnihdatihalternativa
Izbjegavajuitehnikeizraze,detaljnepodatkeinaunaobjanjenja.
19.8.Naznakapotekoa
Naznaka potekoa sadri informacije o potekoama kod izrade Studije o procjeni

utjecaja na okoli sa kojima se predlaga suoio zbog tehnikih nedostataka, nedostatka
znanja ili nedostatka materijalnih i finansijskih sredstava. Glavni cilj studije o utjecaju na
okolijestdatikvalitetneinformacijedvjemaskupinamadonositeljimaodluka,iljudimana
koje bi zahvat mogao utjecati. Kvalitetna studija stoga treba biti jasno izloena, napisana
jezikom razumljivim laicima te koristiti grafike prikaze trendova i predvianja na nain
pristupaan irokom krugu itatelja. S obzirom na tehniki sadraj, studija utjecaja na
okolitrebazadovoljavatitrikriterija:
cjelovitost i usklaenost ili s projektnim zadatkom iz izvjetaja o odreivanju
sadraja studije o utjecaju na okoli, ili sa sistemnim postupkom utvrivanja i
analizeutjecaja

212
tonost i strunu utemeljenost primjerice, standardne metode i postupci
uzorkovanjaianalizepodatakatekoritenjeprihvaenihmetodaprocjeneutjecaja
naokoli
jasnoa opisa utjecaja na okoli, predloenih mjera za zatitu okolia, programa za
praenjestanjaokoliaiupravljanjaokoliem
Propisi koje je izradila Evropska komisija, pomau ocjenjivaima utvrditi ispunjenje tih
kriterija. Ako se i utvrdi da je studija nekvalitetno sastavljena, ili ak da posjeduje znatne
tehnikepogrekeilinedostatke,nemoraseuskratitiodobrenjezahvata.Presudnikriterij
za odreivanje kakvoe studije jest taj, jesu li u njoj sadrane informacije dostatne za
donoenje odluke. Komisija treba utvrditi je li nedostatak jasnoe ili nekih informacija
kljuanzaprocesodluivanja.imbenicikojevaljauzetiuobzirukljuuju:
stepen nesigurnosti vezan uz informacije koje nedostaju i osjetljivost okolia na
podrujumoguegutjecajazahvata,
miljenjajavnostiizainteresiranejavnostiozahvatuistepenspornostiinformacija
kojenedostaju,
stependostupnostiinformacijakomisijiizdrugihizvora.
Ako smatra da na osnovu informacija koje nudi studija nije mogue donijeti zakljuak,
komisija moe od nositelja zahvata traiti dodatne informacije. Kada ih dobije, treba ih
prenijeti ukljuenoj javnosti i svim relevantnim upravnim tijelima, odnosno pravnim
osobamasjavnimovlastima.
19.8.PRIMJERSADRAJAPROJEKTASTUDIJEUTICAJAAUTOCESTENAKORIDORUVCNA
OKOLIUBIH
Ovajdokumentukratkoiznosiprocjenuutjecajanaokoliizgradnje,operacijaiodravanja
AutoputanaKoridoruVckrozBosnuiHercegovinu.
1. Opisprojekta
Autoput na Koridoru Vc je dio transevropske mree kopnenih koridora. On povezuje, u

svojim krajnjim takama, centralni dio obale Jadranskog mora sa Budimpetom u
Maarskoj.KrozBosnuiHercegovinutrasaKoridoraVc,duineoko330km,idepravcem
sjeverjug, tj. srednjim dijelom drave sa najpovoljnijim prirodnim uslovima dolinama
rijekaBosneiNeretve.
Potencijalni uticaji na okoli predloenog autoputa su procijenjeni u etiri odvojene

ProcjeneuticajanaokoliiobuhvatajupunutrasuKoridoraVc.Trasajepodijeljenauetiri
LOTakakoslijedi:
- LOT1:DionicaSvilajSjevernagranicasaHrvatskomDobojjugKarue
- LOT2:DionicaDobojjugKarueSarajevojugTarin
- LOT3:SarajevojugTarinMostarsjever
- LOT4:MostarsjeverJunagranicasaHrvatskom
Kompletni izvjetaji o Procjeni uticaja na okoli mogu se nai na web stranici BiH
Ministarstvakomunikacijaitransporta:.

213
http://www.mkt.gov.ba/bos/aktivnosti/vcplan.php
http://www.mkt.gov.ba/hrv/aktivnosti/vcplan.php
http://www.mkt.gov.ba/srp/aktivnosti/vcplan.php
2. Istorijskirazvojprojekta
Planovi za izgradnju autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu razmatrani su u procesima

stratekog planiranja koji su poeli kasnih 1970ih godina. U ovom odlomku dat je
istorijski pregled procesa izbora rute za koridor Vc i naina na koji je javnost bila
ukljuenautajproces.
Proces definiranja autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu kao dijela transevropske mree
kopnenihkoridorapoeojekasnih70ihgodina.
Odlukom skuptine SR BiH od 28. januara 1975. godine pristupilo se izradi Prostornog
planaRepublikeBosneiHercegovinezaperioddo2000.godine.
Prostorni plan je raen na osnovu Zakona o prostornom ureenju i uz koritenje
metodologije koju je usvojio Komitet za prostorno ureenje, zatitu i unapreenje
ovjekoveokoline1976.godine.
TimplanomjedefinisanarutaKoridorazaautocestukrozBosnuiHercegovinu.
Javnost je konsultirana o Koridoru Vc putem opina koje su bile odgovorne za

organiziranjejavnihkonsultacijaprijedavanjaodobrenjanaProstorniplan.
NosilacizradeProstornogplanaIzvrnovijeeSkuptineSRBiHkaonajviiizvrniorgan
vlasti odreeno je za nosioca pripreme Republiki komitet za urbanizam, graevinske,
stambene i komunalne poslove je uz uee velikog broja naunih i strunih institucija i
pojedinaca izradio niz studija i pojedinanih separata relevantnih za kvalitetnu izradu
Prostornogplana.
KakojeProstorniplanaktodnajviegznaajatoseinjegovodonoenjereguliepropisom
nanajviemnivoupajeProstorniplan,kojimjeprviput1981definisanarutaKoridora
autoceste,usvojenodstraneSkuptineSRBiH.
Nakonirejavnerasprave,Prostorniplanjeusvojenipotpisan11januara1982.godine.
Kako je ratnim dogaanjima unitena zgrada Republikog zavoda nestala u poaru u
potpunostijeunitenaidokumentacijaizkojebisemogaovidjetiprocesjavnihraspravai
usvajanjatogakta.
PoslovnikomoraduSkuptineSRBiHiz80ih,lan208,propisujeseneophodnostnajirih
konsultacija zainteresiranih organa i organizacija, naunih i strunih institucija, radnih
ljudiigraana,daakteodposebnogznaajastavinaJavnudiskusiju.
Pitanje naina objavljivanja, praenja javnih diskusija, izvjetavanje o rezultatima javnih
rasprava i prijedlozima, obavezama uvaavanja datih miljenja i prijedloga kao i izradi
konanog izvjetaja sa javnih rasprava propisano je lanovima 209 214 navedenog
PoslovnikaSkuptine.
Koridoru Vc je formalno ukljuen u transevropsku mreu koridora na Treoj
panevropskoj konferenciji u Helsinkiju u junu 1997 godine. Ideja o izgradnji autoceste
sjeverjugkrozBosnuiHercegovinubilajekonstantnopopularnaujavnostipajetaideja
potvrenaiuPRSPBiHiz2004.godine.Bezobziranapoznatepreprekeusmislukreditne
sposobnosti za zaduenje Bosne i Hercegovine na meunarodnom tritu kapitala, Tim

214
PRSP je ocijenio da to ne bi trebalo predstavljati prepreku vladama BiH da krenu sa
realizacijomprojektaizgradnjeautocesteufazamaod2007.godinepanadalje.
Taka V8 strategije Infrastruktura, u poglavlju Prioriteti jasno stoji kao zadatak da je
potrebnonastavitisaizgradnjomAutoputanakoridoruVc.
Finalna verzija PRSP je usvojena 2004. godine od strane Vijea ministara Bosne i
Hercegovine, Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Srpske. Podrku strategiji dalo je i
Predsjednitvo Bosne i Hercegovine a Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine je
podralaimplementaciju.
VijeeministaraBiHodluilojedaizgradidiopanevropskogautoputanaKoridoruVckoji
prolazikrozBosnuiHercegovinu.Trokoviizgradnjedijelakoridora,kojieprolazitikroz
BiH,procjenjujusenapriblino5milijardiEura.
Svrha ovog projekta je da omogui bolju povezanost Bosne i Hercegovine sa susjednim
zemljamairegionima,tobiistovremenoomoguilostabilizacijuipodsticajrazvojazemlje
ucjelini.
3. PripremaProcjeneuticajanaokoli
UskladusaodlukomVijeaministaraBiH,donesenomnasjedniciVijeaodranoj10.i13.
oktobra2003.godine,MinistarstvokomunikacijaitransportaBiHjeobjavilomeunarodni
tenderzaPripremuplanskostudijskedokumentacijezaautoputnaKoridoruVc.
Sastavni dio planskostudijske dokumentacije je i procjena utjecaja na okoli izgradnje
autoputanaKoridoruVc.
ProcjenauticajanaokolijeraenazasvakiLOTpojedinanouskladusaFBiHZakonomo
zatitiokoliaSlubenenovineFederacijeBiH,br.33/03.
U skladu sa Zakonom o zatiti okolia Slubene novine Federacije BiH, br.33/03,
Procjenauticajanaokolijevrenaudvijefaze:
- prethodnaprocjenautjecajanaokoli,i
- Studijautjecajanaokoli.
U obje faze, u skladu sa navedenim zakonom, materijal je dostavljan zainteresovanim
subjektima,kojeutvrujeFederalnoministarstvookoliaiturizma,organizovanesujavne
rasprave najblie lokaciji projekta, obavijetena javnost putem medija i oglaavanjem na
oglasnim ploama lokalnih zajednica. Kroz uee najire javnosti dobivene su znaajne
primjedbe i sugestije koje su ukljuene u Studije utjecaja na okoli za svaki pojedinani
LOTikojesusaeteuPlanujavnihraspravaiobjavljivanjanawebstranici:
http://www.mkt.gov.ba/bos/aktivnosti/vcplan.php
TabelasaglasnostinaPUO
FAZA LOT1 LOT2 LOT3 LOT4
PPUO pozitivno 25.07.2005. 26.07.2005. 20.07.2005. 09.08.2005.

215
rjeenjeFMOT
Dokumenti za PUO
stavljeninauvidjavnosti
25.05.2006. 25.05.2006. 27.06.2006. 27.06.2006.
SUO pozitivna ocjena
FMOT
18.06.2007. 18.06.2007. 19.09.2007. 19.09.2007.
Tabelaodranihjavnihrasprava
KoridorVclotovi Datum Lokacija Brojuesnika

Lot1 14decembar
2006
Odak 80
Lot1 13decembar
2006
Usora 25
Lot1 15decembar
2006
Dobojjug 43
Lot2 14septembar
2006
epe 57
Lot2 27juli2006 Zenica 76
Lot2 12septembar
2006
Kiseljak 49
Lot2 31juli2006 Kakanj 12
Lot2 27July2006 Maglaj 18
Lot2 28juli2006 Teanj 120
Lotovi2i3 12septembar
2006
Hadii 58
Lot3 21.septembar
2006
Konjic 92
Lot3 19septembar
2006
Jablanica 132
Lotovi3i4 26oktobar2006 Mostar 112
Lot4 31oktobar2006 apljina 37
Lot4 31oktobar2006 Ljubuki 29
Prekogranini uticaj: Dokument je upuen Ministarstvu zatite okolia, prostornog

ureenje i graditeljstva Republike Hrvatske putem nadlenog ministarstva Bosne i
Hercegovine Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Odsjek za zatitu
okoliadana22.03.2007.godine.
4. Ciljprojekta
Osnovni cilj projekta izgradnje autoputa na Koridoru Vc je ukljuivanje BiH u glavne
saobraajne tokove i globalni evropski ekonomski sistem. Oekuje se da e autoput biti
kljunipokretaprivrednihaktivnostiuzemlji.
Izgradnjom autoputa ostvarit e se racionalno povezivanje bosanskohercegovakih
prostora sa susjednim dravama i regijama i postii stabillizirajui i razvojni efekti za
zemlju. Poboljanje uslova transporta e poboljati kvalitet ivota to e se manifestovati
kroz:

216
- smanjenje duine puta i vremena putovanja roba i putnika u odnosu na postojee
dionice,
- smanjenjetrokovaprevozarobeiputnika,
- smanjenje tetnih uticaja na okolinu, usmjeravanjem dijela saobraaja sa postojee
relevantnemreenabuduutrasuautoputa,
- poveanjezaposlenosti,
- valorizacijugeosaobraajnogpoloajaBiH,
- poveanjekonkurentnostiprivredenagravitacionompodrujukoridora,
- pokretanje novih projekata i poveanje privatnih investicija u regionalnoj
ekonomiji,
- autocesta povezuje srednji dio Jadranske obale, koja raspolae velikim turistikim
mogunostima, preko luke Ploe sa koridorom X na potezu Zagreb Beograd i
zavravauvorituuBudimpeti,
- poboljavatrgovinskevezesazemljamauregionuicentralnojEvropi,
- imastabilitirajuiirazvojniefekatzazemlju.
5. Okolinskiciljprojekta
Okolinskiciljprojektajedasekrozprocjenuutjecajanaokolisprijeei/iliublaedirektni
i indirektni negativni utjecaji projekta na ljude, floru i faunu, vodu, zrak, zemljite, klimu,
krajolike,kulturnonasljeeimaterijalnadobra.
Uzimajui u obzir osjetljivost okolia geografskih podruja koja mogu biti pod utjecajem
izgradnjeautoputa,procjenautjecajanaokolijedalaosnovnepodatkeza:
- podruja koridora koja trasa autoputa mora izbjei zbog izuzetne vrijednosti ili
osjetljivosti movare, kraka podruja, zatiene prirodne i kulturne vrijednosti,
vrijednaumskaipoljoprivrednazemljita,vodosnabdijevanjeitd.
- podruja koridora kroz koje trasa moe proi uz primjenu mjera ublaavanja
negativnihutjecajanaokoli.
Procjenautjecajanaokoli,dakle,predstavljajedanodveomavanihsegmenataplansko
studijske dokumentacije i omoguava sveobuhvatno vrednovanje projekta autoputa.
Osnovni cilj procesa procjene utjecaja na okoli je podsticanje ugraivanja okolinskih
aspekata u proces planiranja i donoenja odluka, to na kraju treba da rezultira
aktivnostimakojesuokolinskiprihvatljivije.
6. Vaeipropisizatiteokolia
Procjena utjecaja na okoli vrena je u skladu sa Zakonom o zatiti okolia Slubene
novine Federacije BiH, br.33/03 i Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je
obaveznaprocjenautjecajanaokoliipogonimaipostrojenjimakojimogubitiizgraenii
puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu Slubene novine Federacije BiH,
br.19/04.
Zakonozatitiokoliausklaenjesasljedeimevropskimimeunarodnimpropisima:
- EIA direktiva 85/337/EEZ dopunjena direktivom 97/11/EZ Procjena utjecaja na
okolivelikihindustrijskihiinfrastrukturnihprojekata,

217
- UNECE Konvencija o procjeni utjecaja na okoli preko dravnih granica Espoo
konvencijadonesenauEspoou,Finska25.02.1991godine,
- UNECEKonvencijaodostupnostiinformacija,ueujavnostiudonoenjuodlukai
dostupnostipravosuuuoblastiokoliaAarhus,1998.Danska,
- IPPCdirektiva96/61/EZIPPCIntegrisanospreavanjeikontrolazagaivanja,
- SevezoIIdirektivaSpreavanjenesreaveihrazmjera.
Utokupostupkaprocjeneutjecajanaokoliuzimanesuuobzirodredbedrugihokolinskih
zakona,kaoipropisadonesenihnaosnovuovihzakona:
ZakonozatitiprirodeSlubenenovineFederacijeBiH,br.33/03
ZakonozatitivodaSlubenenovineFederacijeBiH,br.33/03
ZakonozatitizrakaSlubenenovineFederacijeBiH,br.33/03
ZakonoupravljanjuotpadomSlubenenovineFederacijeBiH,br.33/03
Svi navedeni zakoni doneseni su 2003. godine kao set okolinskih zakona. Zakoni su
uraeni u okviru Phare programa Evropske komisije i usklaeni su sa evropskim
propisima.ZakoneprovodiFederalnoministarstvookoliaiturizma.
Kod izrade dokumentacije za procjenu utjecaja na okoli uzeti su u obzir TEM Trans
Evropean NorthSouth Motorway Project standardi i smjernice, izdati od strane United
Nations Economic Commission for Evrope UNECE, Third edition February 2002, kao i
propisimeunarodnihfinansijskihinstitucijaWB,EBRD,EIB.
Udaljojfazipripremeprojektnedokumentacije,kaoiufazigradnjekoristieseSmjernice
za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor nad putevima Slubene novine
FederacijeBiH,br.80/06.SmjernicesuuraeneuskladusaEUnormamaistandardimai
primjenjuju se od 01.01.2007. godine. U smjernicama jeobraena problematika okolia u
knjiziPutiivotnasredina.
7. AlternativneruteProjekta
Programskimstudijskimzadatkomoizradiplanerskostudijskedokumentacijeodreenje
opsegposlovaizadatakakojimjebilopotrebnoistraitiipredloitinajoptimalnijikoridor
za voenje trase Autoceste na koridoru Vc. Trasa autoceste na koridoru Vc na podruju
BiH definirana je vaeim Prostornim planom PP koji je izraen 1982. godine. Obzirim
nanovonastalegeopolitikeidrutvenoekonomskeodnoseunovijojpovijesti,upoetnim
razmatranjima osim koridora predvienog PP BiH za razdoblje 19812000 2015 bilo je
nuno razmatrati i istraivati i alternativi koridor irim prostorom BiH, a s ciljem
iznalaenja najoptimalnijeg koridora. Istraivanje alternativnog koridora u poetnim
fazamaizradedokumentacijenijeznailoapriorinaputanjeplanskogkoridora.Naosnovu
provedenih istraivanja Tehnika studija je obradila mogue varijante trase, izvreno je
vrednovanje istih i odabrane tri 3 trase za dalja istraivanja u Idejnom rjeenju. Idejno
rjeenje je podloga za izradu SUO kojom se potvruje ili odbacuje koridor autoceste te
naznaujunovaogranienjailiuslovi.Okolinskiaspektjedanjeodetiriosnovnakriterija
MCAodabiranajoptimalnijetrase.
Tabelabrojarazmatranihiodabranihtrasa

218
OTbroj Alternativnerute
razmatranekoritenjem
MCA*
Alternativnerute
razmatraneufaziidejnog
projekta
Odabrane
rute
LOT1 8 3 1
LOT2 34 biladostupnadetaljna
dokumentacijaprostornog
plana
1
LOT3 5 3 1
LOT4 13 3 1
UMultikriterijskojanaliziMCAkoritenasu4glavnakriterija:
1. prostorni
2. ekolokiokolinski
3. saobraajni
4. ekonomski
Glavna izmjena rute Koridora Vc je izvrena u Lotu 4 da bi se izbjegla bilo kakva veza
autoceste sa Parkom prirode Hutovo blato koji je na popisu Ramsarske konvencije od
2001godineiuProgramuznaajnihprebivalitapticakojiimplementiraorganizacijaBird
Life International. Odabrana ruta za LOT 4 je premjetena i bie povezana sa hrvatskom
lukomPloe.
8. Opisokoliakojibimogaobitiugroenprojektom
ProstorniobuhvatprocjeneutjecajanaokoliPUO
Uodnosunamogueneposredneiposredneutjecaje,temogunostprocjenepotencijalnih
negativnihutjecajaizgradnjeautocestenaiste,podrujerazmatranjaobuhvaapojasodpo
jedan kilometar sa lijeve i desne strane krajnje konturne linije odabrane rute. Posebna
panjadatajepojasuod250msalijeveidesnestraneodosovineputa.
Reljef
LOT1 poinje sa mostom preko rijeke Save most je zajednika investicija Bosne i
Hercegovine sa Republikom Hrvatskom i prua se u prvom dijelu dolinom rijeke Bosne.
Trasa je poloena zapadnim obodom regiona Posavine nadmorskavisina do 130m.n.m.,
potom terasama uz rijeku Bosnu obostrano sve do naselja Rudanka. Poslije naselja
Rudanka, trasa dolazi do brdovitog terena a nakon toga u dolinu rijeke Usore ime je
izbjegnutakolizijasapostojeomgradskominfrastrukturomnaseljaDoboj.
LOT2 poinje od naselja Karue Doboj. Sa aspekta reljefnomorfolokih karakteristika
terenkojimtrasaautocestenasektoruKarueSarajevojugTarinprolaziimabrdsko
planinski karakter. Trasa prolazi terenom sa nepovoljnim topografskim uslovima, to
uslovljavavelikoueemostovaitunelauukupnojduinitrase.
LOT3 poinje od petlje u Tarinu. Trasa autoputa ide kroz izuzetno nepovoljan planinski
teren. Dionica savladava Ivan planinu, masiv planine Prenj i prelazi preko Jablanikog
jezera. Zbog izuzetno nepovoljnih reljefnomorfolokih karakteristika 2/3 dionice je u
objektima mostovi, vijadukti, tuneli. Najdui tunel je kroz planinski masiv Prenja 6,4
km.
LOT4 poinje na stacionai Mostar sjever. Trasa se prua obroncima planine Vele iznad
Mostara, obilazi naselja u Bia polju i sputa se prema dolini rijeke Bune. Trasa

219
premotava rijeke Bunu i Bunicu na izlasku tih rijeka iz kanjona. U nastavku trasa obilazi
Poitelj, ispod Poitelja prelazi rijeku Neretvu i nastavlja kroz brdskoplaninsko podruje
premagranicisaRHrvatskom.Zbognepovoljnihreljefnomorfolokih,hidrolokihidrugih
uslovapredvienjevelikibrojtunela,mostovaivijadukata.
Tloipoljoprivrednozemljite
LOT1: Na irem podruju trase Koridora Vc LOT 1 preovlauju litoloki supstrati na

kojimasuseformiraladananjatlaito:aluvijalnodiluvijalninanosi,tercijarnegline,glinci
iilovae,pijesci,kriljci,pjeari,ljunci,laporiijedrikrenjaci.Ovakvastrukturamatine
podloge na kojoj su nastala ova tla ukazuje na njenu erodibilnost i potencijalnu
pokretljivostputemerozije.
Trasaautoputaprolazinajveimdijelomprekopoljoprivrednogzemljitakojeseobzirom
nausloveterenamanjeilivieintenzivnokoristi.Poljoprivrednozemljiteiznosioko70%
ukupne povrine, dok su ostale povrine pod degradiranom umom, poljoprivredna
zemljitapodnagibom,ilizemljitagdjesuogranienjaupoljoprivrediuslovljenavisokim
nivoompodzemnevode.
LOT2: Na podruju Dionice Doboj jug Karue Sarajevo jug Tarin po tipovima tla
najviejezastupljenEutrinikambisolsa28,5%iDistrinikambisolsa24,9%,anajmanje
Litosolsa0,4%.
Poljoprivredno zemljite ini 39,1% ukupne povrine promatranog obuhvata autoputa
500 m irine. Ostale povrine su pod umom 22,5%, izgraenim objektima i rijenim
tokovima.
LOT3:NapodrujudioniceSarajevojugTarinMostarsjeverpreovladavastjenovitotlo
poto 90% istraivanog prostora spada u brdsko planinski reljef, sa nadmorskim
visinama do 500 i preko 500 m, a svega oko 10% u ravniarski, sa nadmorskom visinom
do 500 m. Na prouavanom terenu sve stijene se mogu podijeliti na dvije osnovne grupe:
vrsteimekanestijeneinevezanatla.
vrste, karbonatne stijene mezozojske starosti zauzimaju veliko prostranstvo, oko 50%
trase, i locirane su na sjevernim i junim dijelovima trase. Mekane stijene i nevezana tla
zauzimajusredinjiprostorprouavanogterena.Erozioniprocesiregistrovanisuuokviru
neogenog i verfenskog polifacijalnog kompleksa i u trijaskim dolomitima. Svega 10%
povrineinipoljoprivrednozemljite.
LOT4: Trasa dionice Mostar sjeverJuna granica u cjelini prolazi kroz krako podruje
koje pripada Visokom kru Vanjskih dinarida. Stjensku masu ine: kvartarne naslage,
fluvijalnoglacijalnenaslage,aluvijalnopoluvijalnenaslage,vapnenacgornjejure,vapnenac
donjekrede,dolomitikrednestarostiitd.
U obuhvatu ove dionice nalazi se 76,59% umskog zemljita i 19,05% poljoprivrednog
zemljita. Vrijedna poljoprivredna zemljita su u dolinama rijeka Neretva, Buna, Bunica i
TrebiatiuMostarskompolju.
Klima
S obzirom na specifian geografski poloaj i reljef, klima Bosne i Hercegovine je dosta

sloena, pase mogu razlikovati tri zasebna dijela, sa vie ili manjeizraenim granicama,i
to:
nasjeveruumjerenokontinentalna,odnosnosrednjoevropskaklimaLOT1,

220
ucentralnomdijelukontinentalnoplaninska,odnosnoalpskaklimaLOT2iLOT3i
najugozapadumediteranska,odnosnomaritimnaklimaLOT4.
Za LOT1 i LOT2 znaajne su pojave magle i smanjene vidljivosti, posebno u jesenjem

periodu. Za LOT2 i LOT3 karakteristino je da prolaze kroz podruja sa jakim snjenim
padavinama. Za dionicu LOT4 karakteristina je pojava jakih vjetrova, posebno oko
Mostara,kaoivelikekoliinepadavinaujesenjemiproljenomperiodu.
Vode
LOT1 i LOT2: U zoni prolaska autoputa na ovim dionicama postoji gusto razvijena mrea
vodotoka,meukojimajenajznaajnijarijekaBosnasasvojimmanjimiveimpritokama.
Osim guste mree povrinskih vodotoka postoje i znaajni resursi podzemne vode, od
kojih je veina jo uvijek nedovoljno istraena. Prilikom polaganja trase vodilo se rauna
daseizbjegnuizvoritajavnihsistemazavodosnabdijevanjegradovainaseljadudionica,
kao i njihove pripadajue vodozatitne zone. Analizom hidrogeolokih karakteristika
analiziranog koridora Studijom je utvreno 11 osjetljivih podruja za podzemne vode na
LOTu1i33naLOTu2,tj.vodonosnikakojipredstavljajuznaajanresurskvalitetnevode
zapiezazadovoljavanjerastuihpotreba.
LOT3: Najvei dio terena kroz koji prolazi dionica LOT3 pripada slivu rijeke Neretve, dok
sjeverniisjeveroistonidijeloviLOTa3pripadajuslivurijekeBosne.Vododjelnicaizmeu
ova dva slivna podruja je orografska i lei u zoni LOT 3 na Ivan planini. Rijeku Neretvu
moemo smatrati krakom rijekom, iako njeni izvori nisu u kru. Oko 80 % povrine u
hidrogeolokom pogledu ima tipine krake odnose. Ka kanjonu Neretve kao najdubljem
erozionom bazisu u prouavanom terenu usmjerene su sve podzemne vode i povrinski
tokovi. Mada raspolae obiljem vode, regija je poznata kao "suho i edno" podruje.
Osnovni razlog tome je neravnomjeran raspored padavina tokom godine iako one u
prosjeku iznose oko 1500 mm gotovo 50% vie od prosjeka BiH. Cijelo podruje sliva
Neretve,zbogkrakogterena,moesesmatratiosjetljivim.
LOT4:DionicaLOT4prolaziucjelostislivnimpodrujemrijekeNeretve.SlivrijekeNeretve
ima sve specifinosti hidrolokog obiljeja kra. Za Neretvu je karakteristina velika
neravnomjernost proticaja u toku godine. Ljetni proticaji su niski,azimski visoki. Pritoke
Neretve esto imaju bujini karakter. Prelazak autoceste preko vodotoka koji imaju
izrazito bujini karakter, pored analize mogue pojave velikih voda 100godinjeg ranga
neminovno zahtjeva i analizu mogue pojave nanosa. Cijelo podruje sliva Neretve, zbog
krakogterena,moesesmatratiosjetljivim.PosebnoosjetljivopodrujejepodrujeParka
prirode movare Hutovo blato koja je stavljena na Ramsarsku listu movara od
meunarodnog znaaja i nalazi se u Programu znaajnih prebivalita ptica koji
implementiraorganizacijaBirdLifeInternational.
Zrak
Openito:Nisupostojalepolazneinformacijeokvalitetuzrakajernijebilosistema
mjerenjakvalitetezrakainisuvrenaposebnamjerenjausvrhuodredjivanjapolaznog
stanja.Koristenisuproraunizaprocjenuimisijeiemisijeocemusudetaljnijeinformacije
zasvih340kmovoglinijskogobjektadostupneustudijamazapojedineLotove.

221
LOT1: Na podruju ove dionice ne vri se mjerenje kvaliteta zraka pa nema relevantnih
podatakaozagaivanjuzraka.Jedinamjerenjavrenasuzapotrebeizgradnjemostapreko
rijekeBosneuModrii.Ovistrogolokalnipodacinemoguseprimijenitinacijeludionicu.
LOT2:DionicaLOT2prolaziporedznaajnihindustrijskihpodruja.ZenicaiKakanjsu80
tih i 90tih godina bili najzagaeniji gradovi u BiH. Industrijski sektor je bio glavni uzrok
zagaenja zraka. Zbog razaranja industrije tokom rata i oteanog procesa obnove, znatno
se smanjila koliina zagaenja u poreenju sa prijeratnim godinama. Prema izvrenim
proraunimaimjerenjimaemisijeiimisije,moesekonstatovatidagodinjekoncentracije
zagaujuihmaterijaneprelazegraninevrijednostizagaenosti.
LOT3:Upodrujuovedionicenemaznaajnihizvorazagaivanjapanisuvrenamjerenja
kvalitetazraka.
LOT4: Dionica prolazi kroz podruje u kojem nema veih zagaivaa zraka s iznimkom
gradaMostaraukojemjenajveizagaivasaobraaj.
Biljnisvijet
Openito:tosetiebiljnogsvijetabrojitipovibiljnogsvijetasemogunaiustudijamaza
pojedineLotove.Kakoseradiolinijskomobjektukojiidekrozrazliitareljefnaiklimatska
podrujabiljnevrstesudatenesamopoLotovimaveipostacionaama.
Saimanje po broju i tipovima rod, vrsta, podvrsta moralo bi da uzme u obzir i
karakteristike biotopa neive sredine na kojoj se vrsta nalazi to bi iziskivalo poseban
dokumentilistudiju.Potoseradioidentifikacijinekolikostotinavrsta,studijenisuradile
sistematiku biljnog svijeta. U saetku su date najkarakteristinije biljne vrste i istaknute
rijetke vrste, dovoljno da oni koji su zainteresirani za biodiverzitet potrae dodatne
podatkeustudijama.
LOT1: Prirodni uvjeti, reljef i klima, direktno su utjecali na izgled i stanje vegetacijskog
pokrovapodrujazahvata.Prvobitniizgledvegetacijeznatnojepromijenjenantropogenim
faktorima, ali unato tome podruje se istie raznolikou ekolokih sistema i stanita.
Registrovana su podruja sa stanitem hrasta lunjaka, hrasta kitnjaka i obinog graba.
Mjestimino su se razvile i bukove ume pretplaninskog pojasa. Travnjaci, usprkos
injenicidanisuprirodnogpostanka,predstavljajustanitakojauvelikojmjeriobogauju
biolokuikrajobraznuraznolikostpodrujazahvata.Zatravnjakesukarakteristinerazne
vrste iz porodica trava Poacae, glavoike Asteracae, zatim sitovi Juncus, mente
Mentha,kojenastanjujuvlanastanita.Vegetacijagaenihpovrinairuderalnihstanita
ine utrina ljulja i irokolisnog trpuca as. LolioPlantaginetum majoris, zajednica
trnoklasnog dvornika i dvozube torice as. PolygonoBidentetum, zajednica vratia i
obinogpelinaa.TanacetoArtemisetumiutrinagusjakaas.Potentilletumanserinae.
LOT2: Na dionici LOT2 registrovana su znaajna stanita i velika bioloka raznolikost.

Registrovane su ume crnog graba i hrasta medunca QuercoOstryetum carpinifoliae,
zajednice ekosistema uma bijele vrbe Salicion albae, bazofilne borove ume na
serpentinima Pinetum silvestrisnigrae serpentinicum, kserofilne hrastove ume na
serpentinima, ume kitnjaka sa crnjuom EricoQuercetum petraea; vritine, vegetacija
stijena i kamenjara, vegetacija stijena, zajednice ekosistema uma bijele vrbe Salicion
albae, zajednice ekosistema higrofilnih uma i ibljaka johe, zajednice ekosistema

222
mezofilnih livada, zajednice ekosistema higrofilnih livada, te ekosistemi tercijarne
vegetacijazajedniceekosistemaurbanihiruralnihpodruja.
LOT3: Dionica LOT3 prolazi tunelom duine 6,4 km ispod planine Prenj ali je u dodiru sa
buduim Nacionalnim parkom Prenj, vrsnica. abulja. Ovo podruje je predvieno za
nacionalniparkzbogizuzetnebiolokeigeomorfolokeraznolikosti.NapodrujuLOT3su
endemine subplaninske ume minike Pinus heldeichii. Na dionici LOT3 susreemo
ume crnog bora Pinus nigra, obine bukve Fagus sylvatica L. i obinog graba
Carpinus betulus , proarane obinom brezom Betula pendula Roth, gorskog brijesta
Ulmus glabra huds., bagrema Robinia pseudoacacia, sladunca i cera Quercetum
confertaecerris hercegovinicum itd. Kroz vegetacijski dekor susreemo esto tilovinu
Petteria ramentacea i bijelu imelu Viscum album. Podruje je bogato endemskim
vrstama kao to su: Dianthus prenjus, Euphorbia hercegovina, Dianthus freynii, Saxifraga
prenja, Amphoricarpus autariatus, Campanula hercegovina, Edraianthus hercegovinus,
Gentianadinarica,Oxytropisprenja,Leontodiumnivalehercegovinusidruge.
LOT4: Predloena varijanta trase Lota 4 koridora Vc prolazi submediteranskim pojasom

sredozemne vegetacijske regije. Prirodna umska vegetacija pripada umama i ikarama
bijelog graba unutar kojih se pojavljuje vie zajednica ume bijelog graba s tilovinom,
ume bijelog graba s veprinom i dr. to ovisi o ekolokim uvjetima. Veliki dio tih uma i
ikara uz trasu pretrpio je znaajnu degradaciju, pa najvei dio terena uz trasu pokrivaju
biljne zajednice mediteranskosubmediteranskih kamenjara. Najvei broj endeminih
vrsta su endemi istonojadranske obale, koji su prisutni i u drugim podrujima u BiH.
Prema do sada dostupnim podacima, na podruju predloene varijante trase Lota 4
koridoraVcnemabiljakakojebibilesvojstvenesamotompodruju.Uzdutrasenalazise
zakonom zatiena vrsta u BiH gospin vlasak Adiantum capillusveneris, sedrene
barijere slapa Kravice, a prisutna je i tilovina Petteria ramentacea koju je Zakonom o
zatitiumaBiHzabranjenosjei,iskorijenjivatiilioteivati.
ivotinjskisvijet
LOT1: Trasa ove dionice najveim dijelom prolazi kroz prostor na kome su stanita sitne
niske divljai, te dijelom i krupne visoke divljai. Vrste koje obitavaju na podruju
zahvaenom usvojenom varijantom, a koje su znaajne za lovno gospodarstvo su
prvenstveno Zec Lepus evropaeus Pallas, Jarebica poljska Perdix perdix L., Fazan
PhasianuscolchicusL.,PrepelicaCoturnixcoturnixL.,teraznevrstemovaricadivlje
patke i guske, liske, itd., preteno uz vodene tokove, a od krupne divljai to su Srna
CapreoluscapreolusL.iSvinjadivljaSusscrofaL.
LOT2:Trasadioniceprolazikrozpodrujesavisokimstupnjemnaseljenosti.Udijelutrase
koji prolazi kroz umska podruja evidentirana su stanita krupne divljai: vuk, medvjed,
srna,divljasvinja.umskapodrujasubogataizeevima,lisicama,fazanimaiprepelicama.
U podruju ove dionice evidentirano je 26 vrsta ptica od kojih se neke gnijezde u ovom
podrujuanekeovajprostorprelijeukaosastavnidiomigratornihkretanja.Zamovareni
dijeloviokoKaruadoOzimicasustanitavievrstavodozemaca.
LOT3:NapodrujutrasedioniceLOT3prisutnisurazliititipovistanita:umarci,livade,
kamenjaritevietipovavodenihstanita,toovajprostoriniizuzetnobogatimupogledu
biolokeraznolikosti.Odkrupnihivotinjacentralnomjestozauzimapopulacijadivokoze.
Znaajnasuistanitavukaismeegmedvjeda.Odribaznaajnesuneretvanskamekousna

223
pastrmkaiglavatica,kojesuujednoiendemi,zatimpotonapastrmka,kaoiintroducirani
lipljen,tegagicaipe.Zastupljenjeivelikibrojvodozemacaireptila.
LOT4: Na irem podruju izgradnje autoceste na dionici Mostar sjever juna granica,
zastupljen je itav niz stanita u kojima obitavaju razliite vrste ivotinja. Medu njima
posebno su znaajne relativno stabilne populacije velikih zvijeri, medvjeda i vuka.
Najznaajnije stanite na podruju ove dionice je Park prirode Hutovo blato. Prema
literaturnimpodacimauovompodrujujenastanjeno163vrsteptica,meutim,navodise
i znatno vei broj vrsta ptica ukljuujui i migratorne vrste. Podruje je i stanite mnogih
gmizavaca,vodozemaca,ribaiinsekata.
Zatienaprirodnapodruja
LOT1:Nemazatienihprirodnihpodruja
LOT2:Napodrujuovedionice,odlukomOpineepe,zatienjeserpentinskikompleks
u zoni Papratnice. Na ovom podruju razvijaju se biljne vrste znaajne za serpentinsku
floru.
LOT3: Podruje planina Prenj, vrsnica, abulja sa rijekom Neretvom prema najotrijim
naunimkriterijimapredstavljaizuzetnuprirodnuvrijednost.Ovopodrujejeproglaeno
podrujem od znaaja za Federaciju BiH i u toku je postupak proglaenja zatienim
podrujemnacionalnimparkom.
LOT4: Najznaajnije zatieno podruje je Hutovo blato koje se nalazi na ramsarskoj listi
movaraodmeunarodnogznaaja.
Zatieni su i Vrelo Bune u Blagaju, Vrelo Bunice, tok rijeke Neretve na podruju opine
Mostar, dolina rijeke Trebiat, ada na Neretvi kod Poitelja, vodopad Kravice, peina
evrljicaiZelenapeinauBlagajuibezimenapeinauPodveleju.
Pejza
LOT1: ire podruja zahvata karakterizira dolinski tip pejzaa koji granii s brdovitim. Za
irepodrujezahvatajekarakteristinazonadoticajaovihdvajuprostorasavizuramakoje
sadreelementejednogidrugogtipa.Pejzanizinskihpodrujadeterminiranjeuglavnom
umskim i poljoprivrednim povrinama koje se izmjenjuju u slici krajobraza. Dolinski
pejza uzduno je presjeen tokom rijeke Bosne, skoro kroz sredinu. Uzvienja brdovitog
pejzaa pokrivena su umom i panjacima. Taj breuljkasti kraj je izgraen obiteljskim
kuama tipa prigradskih naselja s razvijenom vrtnom poljoprivredom. U pejzane
karakteristikeukljuenasuiveanaseljenamjestadutraseovedionice.
LOT2:Trasa,uveemdijelu,prolazidolinomrijekeBosnekrozbrdskoplaninskopodruje.
ZapejzasukarakteristinapoljoprivrednaimanjaudolinirijekeBosneivrijedneumske
i biljne zajednice u brdovitim i planinskim dijelovima kroz koje trasa prolazi. Sistem
naseljaubliemokruenjutraseautoputajeuveinisluajevadisperzan.Veinanaseljasu
ruralne prirode i uklapaju se u postojei pejza. Ovakva vrsta naselja se nalazi u sastavu
urbanihsredinaZenici,Tenju,Maglajuiepi,uglavnomperiferno.

224
LOT3: Osnovni elementi pejzaa LOT3 su prirodni sistemi i sistemi nastali ljudskim
djelovanjem poljoprivredno zemljite, naselja i infrastruktura. Sistem naselja je snano
povezan sa sistemom transporta i, preko toga, sa prirodnom morfologijom. Podruje je
tipino planinsko sa rijenim dolinama, brdima, planinskim visovima i formacijama golog
kra u dolini rijeke Neretve. Vrhovi planinskih lanaca predstavljaju tipian primjer
nenaseljenog alpskog podruja. ume, livade, panjaci i vode ovog podruja su izuzetno
bogatibiljnimiivotinjskimvrstama.Veanaseljasu:Tarin,KonjiciJablanica.
LOT4: Trasa dionice LOT4 prolazi tipinim krakim podrujem koji ine kraka zaravan
Mostarskog polja, kraka polja oko rijeka Bune, Trebiata i Studenice, pobre Prenja na
sjeveru i Velea na istoku. Vegetacija je tipina submediteranska. Pejza ovog podruja je
bogat izuzetnim prirodnim vrijednostima kao to je movara Hutovo Blato i kulturnom
historijskom batinom kao to je Stari most u Mostaru na listi UNESCO, Poitelj, Blagaj
kandidatizalistuUNESCOitd.NajveanaseljenamjestasugradMostariapljina.
Kulturnohistorijskonasljee
LOT 1: Na istraivanom podruju ove dionice registrovano je 12 objekata iz kategorije

kulturnog nasljea i pet arheoloki zatienih zona. Srednjovjekovna tvrava u Doboju i
starigradDobojsunaprivremenojlistinacionalnihspomenikaBosneiHercegovine.
LOT2: Na podruju ove dionice 10 objekata ili graditeljskih cjelina je proglaeno

nacionalnim spomenikom BiH, dok se 21 objekat ili graditeljska cjelina nalaze na
privremenojlistinacionalnihspomenika.
LOT3: U istraivanom podruju ove dionice nema kulturnih dobara koja su proglaena
nacionalnim spomenicima kulture, niti dobara upisanih na privremenu listu. Sva dobra
obraena ovom Studijom imaju status dobara III kategorije i evidentiranih dobara
literatura, studije, katalozi isl.. U irem obuhvatu registrovano je vie arheolokih
nalazitaizpredhistorije,rimskogdobaisrednjegvijeka.
LOT4: U irem obuhvatu ove dionice nalazi se veliki broj nacionalnih spomenika.
NajznaajnijinacionalnispomenikjeStarimostuMostaruistarojezgroMostarakojisuna
listi UNESCOa. Naselja Blagaj i Poitelj su na tentativnoj listi UNESCOa. U neposrednoj
bliziniobuhvataovedioniceregistrovanasu24arheolokalokaliteta.
Naseljaistanovnitvo
Priprema se poseban Akcioni plan preseljenja RAP kojim e se detaljnije definirati

potencijalnibrojosobapoduticajemprojekta.Trenutnoseraunadaoko846,283osobe
kojegravitirajuautoputu.
LOT1: Dionica prolazi kroz opine: Odak, Vukosavlje, Modria, Doboj, Usora i Doboj Jug.
Ukupanbrojstanovnikaugravitirajuimopinamaje143.525stanovnika.Najnaseljenijaje
Opina Doboj sa 80.464 stanovnika a najmanje naseljena je Opina DobojJug sa 4.852
stanovnika.

225
LOT2: Dionica prolazi kroz opine: Usora, Teanj, Maglaj, epe, Zenica, Kakanj, Ilida,
Hadii i Kiseljak. Ukupan broj stanovnika u gravitirajuim opinama je 370.962
stanovnika.NajnaseljenijajeopinaZenicasa128.657stanovnika,anajmanjenaseljenaje
OpinaUsorasa7.100stanovnika.
LOT3: Dionica prolazi kroz opine: Hadii, Konjic, Jablanica i grad Mostar ima status
grada.Ukupanbrojstanovnikagravitirajuihopinaje168.728stanovnika.Najnaseljeniji
je grad Mostar sa 105.454 stanovnika a najmanje naseljena je opina Jablanica sa 13.065
stanovnika.
LOT4: Dionica prolazi kroz grad Mostar i opine: apljina, Ljubuki i Stolac. Autocesta
dodiruje Opinu Stolac i ide uz samu granicu ove opine u duini od 2 km. Ukupan broj
stanovnika gravitirajuih opina je 163.058 stanovnika. Najnaseljeniji je grad Mostar sa
105.454stanovnika,anajmanjenaseljenaopinajeStolacsa13.001stanovnika.
Postojeacestovnainfrastruktura
Autoput na Koridoru Vc ide od sjevera prema jugu pravcem pruanja magistralne ceste
M17 Bosanski amacDobojZenicaSarajevoMostarDoljani. Trasa sijee magistralne
ceste M4; M5; M6; M4.1; M6.1; M18; M17.2; M17.3 i M16.2 i vie regionalnih putnih
pravaca.
9. Potencijalniutjecajautoputanaokoli
Projekat izgradnje autoputa na Koridoru Vc moe imati znaajan utjecaj na okoli.

Primarniutjecajinaokoli,povezanisaizgradnjomautoputaodnosesena:
- emisijeuzrak,
- emisijeuvode,
- buku,
- odlaganjegraevinskogidrugogotpada,
- utjecajnabiljniiivotinjskisvijet,
- utjecaji gradnje i emisija na pejza, zemljita u okolini gradnje, kulturnoistorijske
spomenike,stanovnitvoiinfrastrukturu.
Utjecajnatloipoljoprivrednozemljite
Identificiranisusljedeipotencijalniutjecajinatloipoljoprivrednozemljite:
- fizikadestrukcijatla,
- trajnigubitakzemljita,
- degradacijazemljitaerozije,klizita,vodoleine,zbijanjeikvarenjestrukture,
- podjelaprostora,kojadovodidopodjelepoljoprivrednogidrugogzemljita,
- onemoguivanje pristupa poljoprivrednim parcelama, to direktno utjee na
djelatnostlokalnogstanovnitva,
- emisije plinova, krutih estica, tekih metala i oneienih voda to uzrokuje
zagaivanjeokolnogzemljitaipotrebuprenamjenezemljita,
- koritenjezemljitazaodlaganjekrutogotpada,
- koritenje zemljita za uspostavu gradilita i prelaz teke mehanizacije u fazi
gradnje,
- upoterebasoliihemijskihotapalasnijegaufazieksploatacije.

226
Utjecajnaklimu
Mikroklimauokoliniautocestesemoepromijenitizbogosobineasfaltadaprimatoplinu
sunevihzraka.Tomoeuticatiinasmanjenjevrijednostirelativnevlanostizraka,reim
vertikalnog strujanja zraka iznad ceste i evapotranspiraciju. Promjena mikroklime moe
bitievidentnanauempodrujuautoputa.
Utjecajnavode
Izgradnja i koritenje autoputa moe imati veliki utjecaj na vode posebno u osjetljivim
podrujima obale vodotokova, izvori u i izvan sistema vodosnabdjevanja, na lokacijama
krianja autoputa i vodotoka i u krakim podrujima. U fazi gradnje identificirani su
sljedeipotencijalniutjecaji:
- poremeaji prirodnih pravaca prihranjivanja podzemnih voda usljed miniranja,
dubokihiskopaisl.
- stvaranjenovihslivnihpovrinasazamuenomvodom,
- smjetaj baza za mehanizaciju ili asfaltnih baza u blizini povrinskih i podzemnih
voda,
- nekontrolisanodeponovanjematerijalaodiskopaiotpada,
- nekontrolisanaodvodnjasanitarnihvoda,
- mogunostakcidentnihsituacijakojedovodedocurenjagorivaimazivauokolinu.
Ufazieksploatacije:
- zagaenje oborinskih voda koje padaju na kolovoz usljed gubitaka iz sistema za
pogon i podmazivanje benzin, nafta, motorna ulja...., ostataka guma i produkata
troenja habajueg sloja kolovoza, emisija produkata sagorijevanja pogonskog
goriva,
- akcidentnazagaenjaizazvanasaobraajnimnesreama.
Teretzagaenjavodakojedotiusakolovozaebitiudirektnojvezisabrojemvozilakoja
koriste taj kolovoz. Imajui u vidu predvieni prosjeni godinji dnevni saobraaj od
20.000vozilamoguejeoekivatiznaajneuticajenapovrinskeipodzemnevode.
Utjecajnazrak
Identificiranisusljedeipotencijalnizagaivaizraka:
- esticeai,
- kruteestice,
- ugljenmonoksidCO,
- azotnioksidiNOx,
- sumpordioksidSO2,
- ugljikovodiciCxHy,
- olovoPb.
U fazi gradnje moe biti znaajna emisija isparljivih organskih jedinjenja VOC iz asfalta,
koja u svom sastavu imaju znaajan procenat policiklinih aromatskih ugljikovodika
PAH.

227
Ufazieksploatacijekvalitetzrakaezavisitiodpoloajatraseuterenu,intenzitetaibrzine
saobraaja, vrste i kvaliteta goriva, stanja vozila i njihovog odravanja i starosti,
meteorolokihuvjeta,izgraenostiivegetacijeuztrasu.
Prorauni koncentracija pokazuju da potencijalne negativne posljedice treba oekivati

samouneposrednojbliziniautoputa.
Buka
Buka koja nastaje na putevima kroz odvijanje saobraaja djeluje na okoli kroz koji put
prolazi i doprinosi degradaciji kvaliteta ivljenja i ometa divlje ivotinje. Autoput na
koridoruVceprolazitiubliziniveihnaseljenihmjestaDoboj,Zenica,SarajevoiMostar
kaoiporednizamanjihnaselja.PosebnojegustonaseljenadionicaLOT2.
Buka na putevima ima etiri glavna izvora: a motorna vozila, b trenje izmeu vozila i
povrineputacponaanjevozaaidaktivnostiizgradnjeiodravanja.
Buka od saobraaja je isprekidana, promjenljivog intenziteta i sa povremenim impulsima

koji se pojavljuju prilikom prelaska tekih teretnih vozila. Utjecaj buke na okoli je
znaajanfaktorkojitrebauzetiuobzirkodplaniranjamjeraublaavanja.
Utjecajnabiljnisvijet
Identificiranisusljedeipotencijalniutjecaji:
- gubitakstanita,
- fragmentacijastanita,
- gubitakstabilnostiiouvanjastruktureekosistema,
- sjeaumskevegetacijeiskidanjetravnatogpokrovaufazigradnje,
- emisijetetnihmaterijakojesetaloenabiljnompokrivau,
- emisijetetnihtvariuvodeitimeindirektniutjecajnabiljnisvijet,
- uvoenje novih biljnih vrsta du trase autoputa i poremeaj dinamike ravnotee
prirodnihekosistema,
- ugroavanjeendemskihizatienihbiljnihvrsta,posebnonadioniciLOT3.
Autoput e prolaziti kroz podruja sa razliitim tipovima vegetacije, od alpske do

mediteranske,paeseposebnapanjaposvetitispecifinostimautjecajaautoputanasvaki
pojedinaniekosistem.
Utjecajnaivotinjskisvijet
Identificiranisusljedeipotencijalniutjecajinaivotinjskisvijet:
- gubitakstanita,posebnodirektnigubitakpodzemnihstanita,
- fragmentacijastanita,
- gubitakstabilnostiiouvanjastruktureekosistema,
- presjecanjemigratornihputeva,
- udesiivotinjskihvrstanacesti,
- utjecajnalovstvo,
- utjecajnavodnufaunuusljedgradnjemostova,

228
- utjecajnaorintofaunuusljedsjeeuma,posebnouvrijemeleanjapticanajajima,
- utjecajemisijetetnihtvariuzrak,voduitlo,aposebnousluajuakcidenata.
Najveu panju kod izgradnje autoputa e trebati posvetiti utjecaju autoputa na

fragmentacijuigubitakstanita.
Utjecajnazatienedijeloveprirode
Trasa autoputa e zaobilaziti podruja prirode koja su pod zatitom ili prolazi tunelima
ispodtakvihpodruja.Hutovoblatojeudaljenoodtraseautoputaoko3km.Krozpodruje
budueg nacionalnog parka Prenjvrsnicaabulja trasa e prolaziti tunelom duine 6,4
km.
Utjecajnapejza
Izgradnja autoceste djeluje na izmjenu slike predjela i dovodi do vizuelnog zagaenja.

Identificiranisusljedeipotencijalniutjecajinapejza:
- izmjenavizuelneslikeprostora,
- smanjenjepostojeihzelenihpovrina,
- presjecanjezelenihpovrina,
- degradacijatlaizemljita,
- optereenjeokolinepolutantima,
- prekidvizuelnogkontaktaokolnihnaseljasaokolinom.
Utjecajnakulturnohistorijskonasljee
- uticajinafizikustrukturudegradacijamaterije
- uticajinaestetski/vizuelnikvalitet,historijskiilikulturolokikarakterdobra,
- utjecajnaambijent,odnosnookruenjekulturnohistorijskebatine.
Identificiranajezonavisokogrizikakojaobuhvatapojasod200300metaraodtrasena
desnu i lijevu stranu, u ovisnosti od konkretne morfologije terena, vrste putnog objekta i
vrstedobra.
Utjecajnanaseljaistanovnitvo
- eksproprijacijazemljita,aposebnopoljoprivrednogzemljita
- ruenjestambenihobjekata,
- gubitakobradivogzemljita,
- fragmentacijaobradivogzemljita,
- prekidvezaizmeuparcela,
- nekontrolisanirazvojduplaniranetrase,
- presjecanjetradicionalnihlokalnihputeva,
- privremeniprekidisaobraajautokugradnje,
- uspostavagradilitaigradilineinfrastruktureizauzimanjepovrinautunamjenu,
- buka,svjetlosnifaroviizagaivanjeokoliausljedemisijanastalihutokugradnjei
eksploatacijeautoputa,

229
- zagaenjausljedakcidentnihsituacija.
Projekt e takoer omoguiti veu pokretljivost i potencijalno otvaranje novih radnih

mjesta,terazvojkvalifikacija.
Utjecajnapostojeucestovnuinfrastrukturu
Saizgradnjomautoputaoptereenjesaobraajanapostojeimmagistralnimiregionalnim
cestama e se smanjiti u odnosu na sadanje stanje. Na nekim dionicama oekuje se
smanjenjesaobraajado400%.
SpecifianutjecajuBiHmine
Kao posljedica ratnih dejstava, na teritoriji Bosne i Hercegovine su ostala minska polja.
Onasudjeliminoregistrovanaizvaninolocirana.OrganizacijazademiniranjeBHMAC,je
sainila kartu minskih polja koja pokazuje oiena podruja, sumnjiva podruja, rizinai
jouvijekminiranapodruja.
Karta se moe smatrati samo orijentacionom, jer postoji mogunost da, zbog ratnih
dejstava,nijebilovremenazaprikupljanjepreciznihpodatakaolokacijiminskihpolja.
Zbogtektonskihpomjeranjazemljitaiuticajavoda,tojestalanprirodniproces,realnoje
oekivati pomjeranje mina. Tako se dijelovi oznaenih minskih polja deformiu bez
mogunostipraenja.
S obzirom na navedeno, prije poetka radova na izradi Glavnog projekta, investitor je

duandazatraiodBHMACazvaninuinformacijuotomedalipostojiopasnostodmina
naradnompodruju.
Ako je radno podruje deminirano, BH MAC izdaje odgovarajuu potvrdu. U suprotnom,

akoidaljepostojiilisesumnjanaopasnostodmina,InvestitorpodnosizahtjevBHMACu
za deminiranje. Radovi na datom podruju ne mogu poeti prije dobivanja potvrde o
sigurnostiodBHMACa.
KljuniutjecajinaosjetljivostokoliapojedinanihLOTova
LOT1: S obzirom da trasa dionice Svilaj Doboj Jug Karue prolazi u prvom dijelu kroz
ravniarski teren, a potom kroz brdoviti dio BiH i dolinom rijeke Bosne identificirani su
sljedeipotencijalnikljuniutjecaji:
- utjecaj na poljoprivredno zemljite sa izraenim reproduktivnim karakteristikama

gubitak kvalitetnog poljoprivrednog zemljita, cijepanje parcela, prenamjena
zemljita,zagaivanjeutokugradnjeieksploatacije
- utjecaj na podzemne i povrinske vode pozicioniranje objekata na podruju
akvafera sa visokim nivoom podzemne vode, premotavanje i gradnja trase uz
rijeku Bosnu i njene pritoke, formiranje gradilita, nekontrolisano deponovanje
materijala i otpada, zagaivanje, a posebno u sluaju akcidenata, nanosi, erozije
itd.
- prekograniniutjecajnaRepublikuHrvatsku,posebnonanjenevodneresurse.

230
LOT2: Dionica LOT2, Doboj jug Karue Sarajevo jug Tarin e prolaziti gusto
naseljenim brdskoplaninskim podrujem i dolinom rijeke Bosne. Evidentirana su 93
naselja, ukljuujui i vee gradove kao to su Doboj, Zenica i glavni grad BiH Sarajevo.
Kljunipotencijalniutjecajisu:
- utjecaj na naseljena mjesta eksproprijacija zemlje i objekata, ruenje objekata,
izmjetanjeinfrastrukture,ometanjesaobraaja,oteanakomunikacija,zagaivanje
zraka,vode,tla,bukaitd..
- utjecaj na podzemne i povrinske vode, a posebno na sisteme za vodopskrbu i
njihovevodozatitnezonevodosnabdijevanjeZeniceublizinitrase,punolokalnih
izvora za vodosnabdijevanje, premotavanje vodotokova i gradnja trase uz rijeku
Bosnu, formiranje gradilita, nekontrolisano deponovanje materijala i otpada,
zagaivanje,aposebnousluajuakcidenata,nanosi,erozijeitd..
- utjecaj na biodiverzitet veliki broj raznovrsnih umskih zajednica od kojih se
posebno istiu bazofilne borove ume na serpentinama Papratnice, dosta lovne i
drugedivljai:vuk,medvjed,divljasvinja,lisica,prepelica,fazanitd..
LOT3:DionicaLOT3,SarajevojugTarinMostarsjevereprolazitiizrazitoplaninskim
podrujem tako da e 90% trase biti izgraeno na nadmorskoj visini iznad 500m.n.m., a
2/3traseebitiumostovimaitunelima.Kljunipotencijalniutjecajisu:
- utjecaj na biodiverzitet zatienih podruja podruje planina Prenjvrsnica

abulja je proglaeno podrujem od posebnog interesa za Federaciju BiH i u
postupku je proglaenje ovog podruja nacionalnim parkom, podruje obiluje
raznovrsnim biljnim i ivotinjskim zajednicama, rijetkim i endemskim vrstama
biljaka,naseljavajugadivokoze,mrkimedvjedi,tetrjebitd.
- velike koliine materijala od iskopa iskop materijala iz predvienih 35 tunela je
cca8milionam,aiskopizzemljanihradovajecca16,5milionam.
- klimatski utjecaji, a posebno snjene padavine podruje sa izrazito velikim i
znaajnim koliinama snjenih padavina koje se u viim predjelima javljaju u
perioduodseptembradojunamjeseca.
LOT4: Dionica LOT4, Mostar sjever Juna granica prolazie cijelom duinom kroz
podruje koje pripada Visokom kru Vanjskih dinarida. Klima je submediteranska.
Identificiranisusljedeipotencijalnikljuniutjecaji:
- utjecaji na krako podruje specifini hidroloki reimi, ponornice, bujini

vodotokovi, velika neravnomjernost protoka voda u toku godine, propusna,
djelimino nepropusna i nepropusna tla koja u krkom podruju imaju funkciju
hidrolokebarijere,aktivniipovremenoaktivniponoriitd..
- utjecaj na kulturnohistorijsko i prirodno nasljee stara jezgra Mostara na listi
UNESCO, Blagaj i Poitelj na tentativnoj listi UNESCO, Hutovo Blato na Ramsarskoj
listimovaraodmeunarodnogznaaja,velikibrojdrugihnacionalnihspomenika,
parkovaprirodeizatienihprirodnihvrijednosti.
- prekograniniutjecajnaRepublikuHrvatsku,aposebnonadeltuNeretvekojajena
Ramsarskojlisti.
10. Mjereublaavanja/spreavanjanegativnihutjecajanaokoli

231
Mjere ublaavanja/spreavanja negativni utjecaja na okoli provodie se u svim fazama
realizacije ovog projekta. Studije utjecaja na okoli ukljuuju akcione planove zatite
okoliakojipreporuujudasemjereublaavanjaprimjenjujuusljedeimfazama:
- projektovanje,
- izgradnja,
- nadzoriodravanje.
Predvienemjeremogusesvrstatiutrigrupe:
- optemjerezatiteokolia,
- posebnemjere,
tehnikemjerezatite.
Opte mjere zatite koje e se primjenjivati u fazi projektovanja, kod sva etiri lota, su u
najkraem:
- pomjeranje trase radi izbjegavanja zatienih prirodnih ili kulturnohistorijskih
vrijednosti,
- pomjeranjetraseradiizbjegavanjavanihmigracionihputeva,
- obezbjeenjeprelazaiprolazakojisudobroisprojektovaniilocorani,
- koritenjearhitektonskihrjeenjakojasestapajusapejzaom,
- ukljuivanjeuplanovefizikihbarijeraprotivbuke,
- Predvianjeodlagalita,
- Predvianjeodgovarajuihoznakanaputu,ukljuujuiosvjetljenje,
- Ukljuivanjezaustavnihtrakai/ilipoploanihbankinaisigurnihprelaza,
- Predvianje radova na odvodnji radi smanjenja rizika, prema prethodnom
istraivanjima,
- Planiranje trase dravne saobraajne rute u skladu sa lokacijama osjetljivih,
jedinstvenihislinihpodruja,
- Snimanje vektorske ekologije u podruju rada i poduzimanje koraka za izbjegavanje
stvaranjastanitagdjegodjetomogue.
Optemjereublaavanjaufaziizgradnjesu:
- nabavkasirovinaizlicenciranihizvora,
- Sakupljanjeirecikliranjemaziva,
- Postavljanjeiupotrebaopremezakontroluzagaenjazraka,
- Periodinokvaenjeprivremenihputevavodomililakimuljima,
- Zatita osjetljivih povrina malovanjem ili tekstilom, te zasaivanje erodibilnih
povrinatojemogueprije,
- Periodinizdravstvenipreglediradnikasalijeenjempopotrebi,
- Uspostavljanje servisa sa sanitaciju biljka i ivotinja, te odgovarajuih kontrolnih
mjesta,
- Zabranakrivolovakrozugovorozaposlenju.
Zatitatlaipoljoprivrednogzemljita
Identificiranemjereublaavanjasu:
skidanjeideponovanjeplodnogslojatla,
uvanjeiponovnaupotrebahumusa
obezbjeenjesvihkosinaoderozijeusjeci,zasjeci,
sanacijaklizita,

232
obezbjeenjeprohodnostiipristuppoljoprivrednimparcelama,
remedijacijadegradiranogzemljita,
dekontaminacijakontaminiranogzemljitaulja,maziva...
kompenzacijazaoteenozemljite,
podizanjevegetacijskihpojaseva.
Nabavkasirovina
Predvienemjereublaavanjasusljedee:
- koritenjematerijalaodiskopagdjejetomogue,
- skladitenjevikamaterijalaodiskopazakasnijuupotrebu,
- obezbjeenjepozajmitasamousluajunedostatkamaterijala,
- obezbjeenjepozajmitavangeografskiosjetljivihpodruja,
- koritenjekamenaizpostojeihcertificiranihkamenoloma,
- transportovanjematerijalasamoutvrenimrutama.
Odlaganjegraevinskogmaterijalaiupravljanjeotpadom
Identificiranemjereublaavanjasu:
- odvozkomunalnogotpadasagradilitaiuslunihcentaranalegalnedeponije,
- odlaganjeopasnogotpadanaposebnoutvrenaiobiljeenamjesta,
- zbrinjavanjeopasnogotpadaprekospecijalizovanihinstitucijazaopasniotpad.
Zatitapovrinskihipodzemnihvoda
Zazatitupovrinskihipodzemnihvodapredvienjenizmjeraublaavanjaispreavanja
negativnihutjecjaovogprojektanavode.Osnovnemjeresu:
- izbjegavanjekolizijesavodoprivrednimobjektima,
- projektovanjeodbojnihogradailibetonskihblokovanewjerseynamjestimagdje
trasaprelazivodotokeizonesanitarnezatitevodezapie,
- izbjegavanjesvakogizmjetanjaprirodnogkoritavodotoka,
- poseban nain miniranja da se ne poremete pravci podzemnih tokova i
prihranjivanjapovrinskihvoda,
- koritenjesamoistog,prirodnogmaterijalaublizinivodotokova,
- zatita priobalnih povrina od erozije sredstvima za stabilizaciju i biljkama koje
spreavajueroziju,
- skupljanje i odvoenje vode sa gradilita sistemom kanalizacije do nepropusnih
rezervoaraipreiavanjeprijeisputanjaurecipijent,
- osiguranjenepropusnihpodlogazasmjetajiservisiranjemehanizacije,
- skupljanjezauljenihoborinskihvodasagradilita,
- izgradnjadrenanogsistemauosnoviputakojispreavaklizanjezemlje,
- odvodnjavodasakolovozaautoputazatvorenim,kontroliranimivodonepropusnim
sistemomprikupljanjaotpadnihvoda,
- izgradnja kanala du puta za prikupljanje kinice i odvodnja voda sa povrine
kolovoza,
- izgradnja ureaja za preiavanje oborinskih voda sa povrine kolovoza
separatoriuljaimasnoailagunepopotrebiuglavnomukrakompodruju,

233
- transport mulja iz separatora i laguna na posebnu deponiju ili do postrojenja za
tretman otpadnih voda, radi tretiranja zajedno sa muljem koji nastaje kao rezultat
procesakojiseodvijajuutakvimpostrojenju,
- izbjegavanjesoliihemijskihsredstavazaotapanjesnijega,
- mjereipostupcisanacijeusluajuzagaivanjavoda.
Zatitazraka
Predloenemjereublaavanja/spreavanjanegativnihutjecajanakvalitetzrakasu:
- prskanjevodomneasfaltiranihpristupnihputeva,
- prekrivanjekamionakojiprevozegraevinskimaterijal,
- ogranienjebrzinenaneasfaltiranimpristupnimputevima,
- izbjegavanjepraznoghodagraevinskihmaina,
- koritenjemoderneiefikasnemehanizacije,
- projektovanje zvunih zidova koji, pored buke, umanjuju i difuziju emitovanih
zagaujuihmaterija,
- projektovanje vertikalne ventilacione cijevi u tunelima, kako bi se smanjila
poveanakoncentracijazagaujuihmaterijanatunelskimportalima,
- lokalno smanjenje brzine u podrujima sa visokom pozadinskom koncentracijom
zagaujuihmaterija,
- sadnja guste vegetacije sa puno lia u pojasu izmeu puta i naselja kako bi se
izvrilofiltriranjepolutanata.
Uperiodueksploatacijeod2013do2042godinepredviaseporastprosjenoggodinjeg
dnevnog saobraaja PGDS za 3,20% do 5,60% godinje. Pod pretpostavkom daljeg
razvojatehnologijemotorakojipokreumotornavozilairastuepotrebezaalternativnim
gorivima, te imajui u vidu propisane standarde emisije gasova za nova vozila pokretana
motorima sa unutranjim sagorijevanjem, koncentracija zagaujuih materija trebala bi
rastipoznatnomanjojstopinegoPGDS.
Zatitaodbuke
Mjereublaavanjanegativnihutjecajabukesu:
- smanjenjeprenosabukemontaomzvunihbarijeraprepreka,
- smanjenjeemisijebukenanjenimizvorimavozila,povrinakolovozaautoputa,
- smanjenjeutjecajabukeustambenimpodrujimamontaomprozorazazatituod
bukenapojedinanimobjektima.
Zavisnoodgustinenaseljenosti,konfiguracijeterenaioekivanogsaobraajapredloenaje
jednaodovetrimjereublaavanja.
Limitibukeipitanjazatitezdravljaizatitenaradukodprobijanjatunelaeserjeavati
primjenomBiHzakonaipropisazaizgradnjutunela.
Zatitabiljnogsvijeta
Predvienemjereublaavanjasu:
- izbjegavanjeposebnoosjetljivihzona,
- planiranje minimalno potrebnog uklanjanja biljnog pokrova i minimalne sjee
drvea,

234
- ouvanjestarijegdrveanagradilitima,pristupnimputevimaiduvodotoka,
- upotrebaautohtonevegetacijezasadnjuduautoputaiuokolnompodruju,
- sadnjaautohtonevegetacijeuprolazimatakodasepotpunoutopiukrajolik,preko
kojihbidivljaiivotinjenesmetanoineplaljivoprelazile,
- ogranienje kretanja teke mehanizacije prilikom izgradnje autoputa, kako bi
devastirana povrina bila manja, odnosno koritenje postojee mree puteva, koju
nakonzavretkaradovatrebasanirati,
- vraanjegradilitauprirodnostanjenakonzavretkaradova,
- ugradnja vika materijala iz iskopa u nasipe ili deponovanje, a nikako
zaravnavanje u sklopu prirodne vegetacije, kako bi se smanjilo daljnje irenje
korovnihineofitskihvrsta,
- ureivanje pokosa uz autoput kako bi se sprijeilo izvaljivanje stabala na
novonastalim rubovima i klizanje tla. Ovo se posebno odnosi na tunele i prostore
okopoetkaizavretkavijadukta,
- paljivo rukovanje lako zapaljivim materijalima i otvorenim plamenom kako ne bi
dolodoumskihpoara.Potovatisvepropiseipostupkeozatitiumaodpoara.
Nakonizgradnjetrebapostavitiznakovekojiupozoravajunaogranienjekoritenja
vatre,odnosnonaopasnostodpoara,
- prilikompremotenjavodenihekosistemasauvatipostojeuvegetaciju,
- osiguratibiospelolokinadzorprilikomprobojasvihpredvienihtunelanatrasi,
- redovnopratitistanjevegetacije.
Zatitaivotinjskogsvijeta
- lociranjegradilitaizvanosjetljivihzona,
- izgradnjapropustazaivotinjesitnadivlja,ribe,vodozemci,gmizavci
- izgradnja zelenih mostova na lokacijama gdje su uobiajene staze kojima se kree
krupnadivljavuk,medvjed,divokoza,
- izgradnjaposebnogsistemaodvodnjeublizinivanihvodenihekosistema,
- izrada strategije zatite podzemnih stanita koju treba primjeniti u trenutku
nailaskanatakvastanitaprobojsvihtunela,
- sadnja autohtone vegetacije u prolazima i prelazima, koja se uklapa u postojei
pejza,prekokojihedivljaiivotinjenesmetanoineplaljivoprelaziti,
- izgradnjadovoljnovisokeogradefiksiranezatlodabisesprijeioizlazakivotinja
naautoput,
- izbjegavanjekoritenjasoliihemikalijaufaziodravanjaautoputa,
- redovnosaniranjeoteenihogradaiunajkraemroku,
- redovnopraenjestanjaivotinjskihvrstanapodrujuautoputa.
Zatienidijeloviprirode
Zatieni dijelovi prirode nee biti ugroeni uz potovanje mjera zatite ove studije.
Najblie autoputu je zatieni vodopad Kravice LOT4. S obzirom na blizinu autoputa i
propusnost krakog terena te osjetljivost ekosistema sedrenih barijera potrebno je
osigurati mjere zatite u sluaju akcidentnih situacija. Vrelo Bune udaljenost 1,7 km,
vrelo Bunice udaljenost 1,0 km i Hutovo blato udaljenost 3,0 km nisu direktno
ugroeni.

235
Prolazak tunelom ispod Prenja, koji je dio budueg nacionalnog parka, moe se smatrati
mjeromublaavanjanadioniciLOT3.
Zatitapejzaa
- prskanjevodomgradilitadasenebidizalioblacipraine,
- ozelenjavanje degradiranih podruja nasadima zelenila ili kroz poljoprivrednu
upotrebu,
- uspostavazelenihpojasevaokoautoputazasadamaautohtonihvrsta,
- koritenje pejzane arhitekture na lokacijama odmorita, razdjelnih traka, petlji,
motela,pumpnihstanicaiparkiralita.
- izgradnja mostova, vijadukta i tunela na mjestima gdje put prelazi preko strmih
padinaumjestokoritenjausjekainasipa.
Zatitakulturnohistorijskognasljea
Trasa autoputa je locirana u prostoru tako da izbjegava sve evidentirane kulturno

historijskespomenike.Mjerezatitekulturnohistorijskognasljeasusadranekrozmjere
zatitekvalitetazraka,voda,tla,bukeidr.
Studijautjecajanaokolipredviapreventivnemjerezatite,atosu:
- kontrolni arheoloki i konzervatorski pregled po iskolienju trase, metodologijom
brzogrekognisciranjarapidsurvey,
- obavjetavanje nadlene slube zatite naslijea u sluaju otkrivanja bilo kakvih
arheolokihnalazaprilikomzemljanihradova,kaoizaustavljanjeradovadouvidai
daljihuputaslubezatite;
Mjereublaavanjanegativnihutjecajanastanovnitvo
Identificiranesusljedeemjereublaavanja:
- naknadazaeksproprisanozemljite,
- naknadazaruenjestambenihigospodarskihobjekata,
- naknada za poljoprivrednike zbog gubitka ljetine i gubitka zarade do koje dolazi
zbognepoznavanjanovihuslovaprivreivanja,
- kompenzacija za gubitak radnog mjesta radnika poruenih privrednih objekata uz
cestu,
- gradnjakuazaiseljenostanovnitvo,
- obnovakuanapreostalomzemljitu,
- pomounalaenjunovogdoma,
- izgradnjaalternativnihsaobraajnicazalokalnostanovnitvo,
- izgradnjaprolazazaspajanjepoljoprivrednihimanja,
- mjereobavjetavanjaiograniavanjakretanjausluajuminiranja,
- uspostavasigurnosnesignalizacijeutokugradnje,
- kontrolamehanizacijeiopremeuciljusmanjenjabukeiemisijepolutanata,
- ograivanjegradilita.

236
FBiHMinistrastvotransportaivezajepokrenulopripremuposebnestudijekojaseodnosi
naeksproprijacijuzemljitainedobrovoljnopreseljenje.BiepripremljenOkvirniprogram
preseljenjakojieseprimjenjivatinacijeluduinuKoridoraVc.Ovajdokumentebiti
dostupanjavnosti.
MjereublaavanjakljunihnegativnihutjecajapojedinanihLOTova
SaetakznaajnihmjerazaublaavanjekojeebitiusvojenepojedinanozasvakiLOT
datesunieutekstu:
LOT1:
- Poljoprivredno zemljite: minimalizacija gubitaka kvalitetnog poljoprivrednog
zemljita,selektivnoskidanjehumusa,zamjenskiposjedi,podvonjaciinadvonjaci
za komunikaciju meu posjedima, drenani sistem, zatvoreni sistem odvodnje sa
kolovoza, spreavanje akcidentnih sitacija i brzo reagovanje u sluaju akcidenata,
zatitninasadi.
- Podzemne i povrinske vode: pozicioniranje objekata izvan akvaferskog podruja
sa visokim nivoom podzemne vode, sigurna odvodnja oborinskih, tehnolokih i
fekalnih voda sa gradilita, zatvoren sistem odvodnje sa kolovoza sa ureajima za
preiavanje vode, skupljanje zauljenih voda, plan hitnih intervencija u sluaju
akcidenata, spreavanje stvaranja nanosa u vodotocima, pravilno odlaganje
materijalaiotpada,izborprikladnihmaterijalazagradnju.
- Prekogranini utjecaj: saradnja sa Republikom Hrvatskom, razmjena podataka,
koordinacija potrebnih aktivnosti i akcija na zatiti okolia u toku pripreme
projektnedokumentacije,utokugradnjeieksploatacijeautoputa.
LOT2:
- Naseljena mjesta: izbjegavanje konflikta sa naseljenim mjestima i minimizacija
utjecaja, pravina naknada za eksproprisana dobra, obezbjeenje neometanog
saobraaja u toku gradnje, servisne saobraajnice, ureaji za preiavanje voda,
izgradnjazidovazazatituodbuke,rekultivacijazemljitaisadnjazatitnogdrvea,
pravilnorukovanjesamaterijalomiotpadom.
- Podzemne i povrinske vode i sistemi vodosnabdijevanja: izbjegavanje zona
vodosnabdijevanja, praenje promjena u vodosnabdijevanju i blagovremeno
reagovanje, sigurna odvodnja oborinskih, tehnolokih i fekalnih voda sa gradilita,
zatvoren sistem odvodnje sa kolovoza sa ureajima za preiavanje vode,
skupljanjezauljenihvoda,planhitnihintervencijausluajuakcidenata,spreavanje
stvaranja nanosa u vodotocima, pravilno odlaganje materijala i otpada, izbor
prikladnihmaterijalazagradnju.
- Biodiverzitet: minimalna sjea uma, sjea uma van perioda gnijedenja ptica,
izgradnjaprelazazakrupnudivljanapodrujimagdjecestaprelaziprekonjihovih
migracijskih staza, podhodnici za gmizavce i vodozemce u vlanim podrujima,
mree oko gradilita, ograde i mree oko autoceste, obnova vegetacije na
devastiranom podruju, izgradnja kuica za gnjedenje ptica, slobodni putevi za
ribeitd.
LOT3:

237
- Zatiena podruja: prolazak tunelima kroz zatiena podruja, organizacija
gradilitaizvanzonazatienihpodruja,biospeleolokinadzorkodgradnjetunela,
izgradnjaprelazazakrupnudivljanapodrujimagdjecestaprelaziprekonjihovih
migracijskih staza, podhodnici za gmizavce i vodozemce u vlanim podrujima,
mree oko gradilita, ograde i mree oko autoceste, obnova vegetacije na
devastiranom podruju, izgradnja kuica za gnjedenje ptica, slobodni putevi za
ribeitd.
- Materijal od iskopa: viak materijala ugraditi u nasipe i koristiti za izgradnju
mostova, materijal slabijeg kvaliteta deponirati na okolinski manje osjetljivim
mjestimairekultiviratiuskladusapejzanimkarakteristikamapodruja.
- Snjene padavine: organizovano ienje snijega, izbor prikladnih lokacija za
deponovanje posipnog materijala, minimalno koritenje soli i kemikalija za
otapanjesnijega,kvalitetansistempreiavanjavodasakolovoza.
LOT4:
- Krako podruje: izbjegavanje posebno osjetljivih zona, izbjegavanje zona
vodosnabdjevanja, posebne mjere kod prelaska vodotoka mostovima, dodatno
preiavnje voda sa kolovoza u filtarskim poljima, bazenima i lagunama,
organizacija gradilita sa posebnim sistemima zatite, a posebno zatite voda,
skupljanjezauljenihvoda,planhitnihintervencijausluajuakcidenata,spreavanje
stvaranja nanosa u vodotocima, pravilno odlaganje materijala i otpada, izbor
prikladnihmaterijalazagradnjuitd.
- Kulturnohistorijsko i prirodno nasljee: to vea udaljenost od zatienog
podruja,kontrolakvalitetazraka,vode,tla,kontrolaodlaganjamaterijalaiotpada,
a posebno opasnog otpada, ogranizacija saobraaja u vrijeme izvoenja radova,
saradnja sa institucijama za zatitu kulturnohistorijskog i prirodnog nasljea,
rekultivacijaoteenogzemljitaitd.
- Prekogranini utjecaj: saradnja sa Republikom Hrvatskom, razmjena podataka,
koordinacija potrebnih aktivnosti i akcija na zatiti okolia u toku pripreme
projektnedokumentacije,utokugradnjeieksploatacijeautoputa.
11. Monitoring
Programmonitoringaobuhvaapraenjeokolinskihfaktoraufaziprojektovanja,izgradnje
i odravanja autoputa. ek lista u fazi projektovanja je neophodna da bi se ispravno
sagledaliiuzeliuobzirsviokolinskiaspektiiproblemi,odnosnodabiseispravnouradili
projektimjerazatite.Monitoringplansadrisljedeepodatke:
- kojiparametriseprate/mjere,
- gdjesevrimonitoring,
- kakosevrimonitoringodabranogparametra/vrstaopremezamonitoring,
- kadasevrimonitoring,stalanilipovremenimonitoring,
- zatosevrimonitoringdatogparametra.
PitanjakojaebitiukljuenaukonaniMonitoringplanzatiteokoliatokomizgradnjee
obuhvatititsljedee:
- Zoneposebnezatitekojesuutvreneprojektom,morajuseispotovatiiuodnosuna
njihusvojitiposebnemjerezatite.
- Parametri koji se prate u toku izvoenja radova obuhvataju sprovoenje usvojenih
mjerazatite.

238
- emisijeuzrak
- buka
- uticajinapovrinskeipodzemnevode
- uticajinafloruifaunu
- kulturnonasljee
- uticaji na osobe obuhvaene projektom i preseljenje uglavnom kroz Akcioni plan
preseljenja
- uticajinapoljoprivrednozemljite
- otpad
TokomoperativnefazeMonitoringplanzatiteokoliaeukljuivati:
- detaljnu proceduru za redovno odravanje sistema odvodnje, bezbjedonosne i
svjetlosnesignalizacije
- saniranjeakcidentnihsituacija
- odravanjezelenihpovrina.
Nakonizvrenogmonitoringavriseprocjena/ocjenadobivenihrezultataipredlaumjere
zaakciju.
MonitoringkljunihnegativnihutjecajapojedinanihLOTova
LOT1:Monitoringkvalitetatla,monitoringkvantitetaikvalitetavoda,stalninadzorutoku
gradnje,saradnjasaRHrvatskomnapitanjimamonitoringaupodrujuokorijekeSave.
LOT2:Praenjepromjenasvihrelevantnihdrutvenoekonomskihisocijalnihparametara,
monitoring kvaliteta voda, tla, zraka, buke, monitoring sjee ume i poumljavanja,
monitoringkretanjadivljaiidrugihivotinjskihvrsta.
LOT3: Monitoring kvantiteta i kvaliteta materijala od iskopa, monitoring sjee ume i

poumljavanja,monitoringkretanjadivljaiidrugihivotinjskihvrsta,monitoringienja
snijegaiupotrebehemikalijaiposipnogmaterijalazaotapanjesnijegaileda.
LOT4: Monitoring kvaliteta tla, zraka, buke, podzemnih i povrinskih voda, monitoring
kvantiteta voda, posebno utjecaja gradnje na podzemne vodotokove i ponornice,
monitoringkretanjamaterijalaiotpada,saradnjasaRepublikomHrvatskom.
12. Auriraneinformacijeoprojektu
U julu 2007 godine dokumentacija za Procjenu uticaja na okoli i proces javnih

konsultacija su formalno odobreni od strane FbiH Ministarstva okolia i turizma, i izdate
suodgovarajuedozvole.
Plan javnog objavljivanja i konsultacija PCDP je auriran i ponovo izdat kako bi bio u
skladu sa Politikama zatite okolia i javnog informiranja Evropske banke za obnovu i
razvoj EBRD. PCDP ukljuuje predloeni vremenski plan za dodatne javne rasprave o
finalnomGlavnomprojektuzasvaetiriLOTa.
Kopije saetka, Procjene uticaja na okoli i ubrzo Akcionog plana preseljenja e biti
dostupnena:http://www.mkt.gov.ba/bos/aktivnosti/vcplan.php

239
KopijaSaetkajeobjavljenanaEBRDovojwebstranici:www.ebrd.com

240
20.0.ZATITAOKOLIAISOSTANDARDI
ivotna sredina je okoli u kojoj organizacija radi, ukljuujui zrak, vodu, zemljite,
prirodneresurse,floru,faunu,ljudeinjihovemeusobneodnose.Nakvalitetokoliautiu
nainnakojisekoristematerijali,proizvodiienergija,kaoiproizvodniprocesi,proizvodi
u usluge koji izlazeiztih procesa.Zbog nedostatka efektivne kontrole nad ovimuticajima
dolazi do gubitka prirodnih resursa, nestanka biljnih i ivotinjskih vrsta i stanita,
degradacije kvaliteta zraka, vode i zemljita. Posljedice ovakvog zagaivanja okolia su
najvie izraene u industrijski najrazvijenijim dijelovima svijeta, kao to su SAD, Zapadna
Evropa, a posljednjih decenija i u mnogim azijskim i latinoamerikim zemljama. Evropu
karakteriusljedeeosobenosti:
Stanovnitvo Evrope ini 12% ukupne svjetske populacije i ima tendenciju
opadanja;
Evropa sa zemljama OECD troi ukupno 82% energije i stvara 70% otpada na
svjetskomnivou;
Evropa posjeduje 8% svjetskih slatkovodnih resursa, a u potronji uestvuje sa
15%;
Na 1% povrine ivi dvije treine stanovnika tj. veliki procenat stanovnitva u
urbanimnaseljima;
Na Mediteranu je ugroeno 90% ukupnog zemljita 30% uma je ugroeno
vjetakimkiselimkiama;
Pred izumiranjem se nalazi 53% vrsta riba, 45% reptila, 42% sisara, 21% visokih
biljaka;
Evropa emituje 25% globalnog vazdunog zagaenja 40% hlorfluorougljenika,
25%ugljendioksida,16%metanaitd.;
65% stanovnika zavisi od podzemnih voda, a koncentracija nitrata, tekih metala i
soliseidaljepoveava;
koncentracijepesticidasuprekoraeneu6075%poljoprivrednogzemljita;
poredtogadolazidosmanjenjaozonskogomotaaiglobalnogzagrijavanjaplanete;
svevieoboljelihljudiodnovihcivilizacijskihbolesti.
Nad ovim injenicama treba se dobro zamisliti. Ljudi su posljednjih decenija dramatino
doli u situaciju da moraju da preduzmu hitne i opsene mjere zatite kako ne bi ugrozili
ivotnusredinudonivoaprikojemnebibiomoguopstanak.
20.1.RazvojstandardaISO14000iEMAS58
1
Ideja o zatiti okolia je stara vjerovatno koliko i samo ovjeanstvo. Ove ideje su se
pojavile najprije spontano od strane pojedinaca, a potom institucionalno. Institucionalno,
prvu ideju za uspostavljanje sistema upravljanja zatitom okolia predstavlja izvetaj
Naa zajednika budunost Svjetske konferencije za zatitu okolia i razvoj iz 1987.
godine. Za razvoj sistema upravljanja zatitom okolia takoe je vana i inicijativa
Meunarodne trgovinske komore ICC International Chamber of Commerce. Ova
komora je jo 1974. godine objavila Kodeks zatite okolia u devet taaka. ICC je 1986
osnovala Ured i formirala Komisiju za ivotnu sredinu, a poetkom devedesetih i Svjetski
savjetindustrijezaivotnusredinusaoko90organizacijaiz21drave,a1995oformljen
je i Svjetski poslovni savjet za odrivi razvoj. Pored ovoga, za razvoj standarda veoma su
vaneiKonferencijeUjedinjenihnacijaodraneuStokholmu1972iuRiodeaneiru1992.

58EMASProgramupravljanjaiprovjeresistemazazatituivotnesredine.

241
godine. Dva znaajna rezultata ove konferencije su Agenda 21 i ISO 14000. Agenda 21
sadri skup direktiva za realizaciju odrivog razvoja, koja je usvojena od strane 172
drave. Prije ove konferencije UN su se obratile Meunarodnoj organizaciji za
standardizaciju ISO sa zahtjevom da saine jedan standard za zatitu okolia koji bi bio
prihvatljiv na globalnom nivou. Kako je ISO do tada bio kreator iskljuivo tehnikih
meunarodnihstandarda,nabazislinogzahtjevaiz1980.god.kadajeimaoprvoiskustvo
u standardizaciji jednog od aspekata upravljanja organizacijom upravljanja kvalitetom i
uspjeno donijetim standardima serije ISO 9000, Tehniki komitet ISOa je 1993 godine
razviostandardzasistemupravljanjazatitomokoliaISO1400.PremaChristopheruBell
ustandardISO14001jepogledogromneveinedelegatauISOu,ukljuujuikorisnikeiz
Evrope, Sjeverne Amerike, Azije, da se irom sveta primjeni jedan standard za sistem
upravljanjazatitomokoliakojiedoprinijetipoboljanjuzatiteokolianarazumanipo
trokovima efektivan nain. Pored standarda serije ISO 9000, za razvoj standarda serije
ISO 14000 posluio je engleski standard BS 7750. Na bazi ovog standarda 1994. god.
napravljen je prijedlog standarda ISO 14001 koji je usvojen 1996.godine. Standardi ISO
14000 su meunarodni standardi i danas se primjenjuju irom svijeta. Evropska unija je
1995.godinejerazvilaiobjavilaProgramupravljanjaiprovjeresistemazazatituokolia
EMAS,propiskojipredstavljanastavakrazvojastandardaBS7750kojisadrijootrije
zahtjeve i smatra se evropskim standardom. Svi ovi podaci ukazuju na napore da se ova
oblasturediradiopstankaiboljeg,kvalitetnijegivotanaZemlji.
20.2.CiljinamjenastandardaISO14000
Meunarodni standard ISO 14001 spada u grupu generikih standarda koji se mogu
primijeniti u svim organizacijama, proizvodnim ili uslunim, velikim, srednjim ili malim
preduzeima, kao i u svim zemljama bez obzira na stepen razvijenosti. Nivo primjene
zahtjevaizstandardazavisiodprirodedjelatnosti,politikezatiteokoliaidrugihfaktora.
Osnovni cilj standarda ISO 1400 je smanjenje zagaenja, pri emu standard ne propisuje
nivo tog smanjenja, nego je to propisano nacionalnom zakonskom regulativom. Serija
standardaISO14000seusutinisastojiizdvijegrupe:
- Standardikojiseodnosenaupravljanjeorganizacijomiocjenjivanjesistemai
- Standardikojiseodnosenaocjenjivanjeproizvoda
Standardikojiseodnosenaupravljanjeorganizacijomiocjenjivanjesistemasuprikazaniu
tabeli?:
Oznaka God.izdanja Naziv

ISO14001 1996 SistemiupravljanjazatitomokoliaSpecifikacije
sasmjernicamazaupotrebu
ISO14004 1996 Optesmjernicezaprincipe,sistemeitehnike
podrke
ISO14010 1996 SmjernicezaprovjeravanjezatiteokoliaOpti
principi
ISO14011 1996 Smjernicezaprovjeravanjezatiteokolia
Postupciprovjere Provjeravanjesistema
upravljanjazatitomokolia
ISO14012 1996 Smjernicezaprovjeravanjezatiteokolia
Kriterijumizakvalifikovanjeprovjeravaazatite
okolia

242
ISO14031 1999 Upravljanjezatitomokolia
OcjenjivanjeuinkauzatitiokoliaSmjernice
ISO/DTR14032 1999 Upravljanjezatitomokolia Primjeriocjenjivanja
uinkauzatitiokolia
ISO14050 1998 Upravljanjezatitomokolia Rjenik
Standardikojiseodnosenaupravljanjeorganizacijomiocjenjivanjesistema
Standardikojiseodnosenaocjenjivanjeproizvodasuprikazaniutabeli??:
Oznaka God.izdanja Naziv

ISO14020 1998 Ekolokedeklaracijeioznake Optiprincipi
ISO14021 1999 Ekolokedeklaracijeioznake Samodeklarisanjei
tvrdnjeozatitiokoliaTipIIEkoloko
oznaavanje
ISO14024 1998 OznaavanjeuticajanaivotnusredinuPraktini
program Principiusmjeravanja,praksai
procedurecertifikacije
ISO14040 1997 Upravljanjezatitomokolia Ocjenaivotnog
ciklusa Principiiokvir
ISO14041 1998 Upravljanjezatitomokolia Ocjenaivotnog
ciklusa Cilj,obimianalizainventara
ISO/DIS14042 1999 Upravljanjezatitomokolia Analizaivotnog
ciklusa Ocjenauticaja
ISO/DIS14043 1999 Upravljanjezatitomokolia Analizaivotnog
ciklusa
smjernicezainterpretacijurezultataLCAstudije
ISO/TR14061 1998 Informacijekojepomauorganizacijamaumarstva
kakodaprimjeneISO14001iISO14004standarde
zasistemupravljanjazatitomokolia
ISOGuide64 1997 Vodismjernicazaukljuivanjeaspekataokolia
ustandardeproizvoda
Standardikojiseodnosenaocjenjivanjeproizvoda
Standard ISO 14001 sadri principe upravljanja koji vae i za sisteme upravljanja
kvalitetom prema standardima serije ISO 9000. Za razliku od sistema upravljanja
kvalitetom gdje se akcenat stavlja na zadovoljstvo kupca, sistem upravljanja zatitom
okolia je usmjeren na iru drutvenu zajednicu. Interesne grupe koje je potrebno da
organizacija zadovolji su finansijske interesne grupe dioniari, banke, osiguravajua
drutva, kupci, interne interesne grupe rukovodstvo i zaposleni, zajednica lokalne i
globalne zajednice, dravne i regionalne agencije i ostale kompetetne organizacije i
biosferakojapodrazumijevasvaivabiaiprirodnusredinu.
Namjena standarda ISO 14004 je da prui pomo organizacijama pri uspostavljanju i

poboljanjuEMSasistemaupravljanjazatitomokolia.
StandardISO14010utvrujeopteprincipeprovjeravanjaokoliakojisemoguprimijeniti
nasvevrsteprovjerezatiteokolia.

243
UstandarduISO14011suutvrenipostupciprovjereEMSa59
1radiodreivanjanjegoveusaglaenostisautvrenimkriterijumima.
StandardISO14012definiekriterijumezaprovjeravaeEMSaimoeseprimijenitikako
zainternetakoizaeksterneprovjeresistema.
Standardi serije 14020 se odnose na ekoloko oznaavanje Environmental labeling EL

proizvoda i sadri principe i smjernice za sve vrste ekolokih oznaka. Program
oznaavanjazatiteokoliasepojavioprije25godina.Zavisnoodzemaljapostojesljedei
programi Bijeli aneo u Njemakoj, Zeleni mor u SADu, Evropski cvijet u EU,
BijelilabudunordijskimzemljamaiEkoznakuJapanu,Koreji,Indiji.Kakojepostojala
neusaglaenost izmeu svih ovih programa ukazala se potreba da se meunarodnim
standardomiovaoblasturedi.
Standard ISO 14021 je namijenjen proizvoaima koji deklariu da njihov proizvod ima
atributekojisetiuokolia,naprimjerdanesadrihemikalijekojeunitavajuozon,dase
moe reciklirati i slino. Ostali standardi iz serije ISO 14020 se odnose na tradicionalni
programoznaavanjaodtreestranenezavisneorganizacije.
StandardiserijeISO14030seodnosenaprocjenuuinkauzatitiokoliaiimajunamjenu
dapomognuorganizacijiuupoznavanjuzahtjevaizstandardaISO14001kojiseodnosena
rezultatemjerenjaiobezbjeenjesljeenja.
Standardi serije ISO 14040 se odnose na analizu ivotnog ciklusa proizvoda LCA i
pruaju smjernice za primjenu, sprovoenje i preispitivanje analize popisa ivotnog
ciklusa. Analiza obuhvata sastavljanje i kvantifikaciju svih vanih ulaza i izlaza
proizvodnog sistema. Pri tome se ocjenjuju kako postojei, tako i potencijalni uticaji na
osnovu analize inventara popisa ulaza u proces i popisa izlaza iz procesa te kao takvi
sluekaopomonialatzarazvojiimplementacijuEMSa.
20.3.ZahtjeviEU,principiiprednostiuspostavljanjaEMSa
DirektiveEvropskeunijepopitanjuproizvodasusljedee:
- proizvod mora biti usaglaen sa zakonima EU, vezanim za zdravlje i sigurnost, bez
obziraizkojejezemljeproizvoa,
- proizvodnesmijesadratisupstancekojeutiunazdravljeiliokolii
- proces proizvodnje mora da bude usaglaen sa standardima EU, bez obzira odakle
je proizvoa proizvod mora da bude napravljen u pouzdanom proizvodnom
procesu.
Sistemupravljanjazatitomokolianemoebitiodvojenodsistemakvaliteta,onitrebada
ine jedan integrisani sistem upravljanja kvalitetom i zatitom okolia. Uspostavljanjem
sistema kvaliteta prema standardu ISO 9001 organizacija svoje procese stavlja pod
kontrolu radi ostvarenja specificiranih zahtjeva za proizvod ili uslugu, ali ne stavlja pod
kontrolu isputanje raznih vrsta emisija u zrak, isputanja u vodu, vrst otpad, utroke
prirodnih resursa i sl., odnosno ne sadri zahtjeve vezane za uticaje proizvodnog procesa
na okolinu, nego je to predmet standarda ISO 14001. Osnovni cilj obezbjeenja kvaliteta
premastandardimaISO9000jezadovoljenjezahtjevakupca,efikasnostposlovnihprocesa
ikontinualnopoboljanje.CiljstandardaISO14001jeistotoivie,jersepodzahtjevima

59EMS

244
kupca podrazumijevaju zakonski i drugi obavezni zahtjevi. U ovom standardu
kontinualno poboljanje postaje interni cilj organizacije. to znai, da organizacije sa
certifikovanimsistemomkvalitetapostandardimaISO9000mogutajsistemiskoristitikao
osnovu za izgradnju sistema za upravljanje ivotnom sredinom i uvoenje standarda ISO
14001.
Sistemzatiteokoliazasnovanjenasljedeimelementima:
uspostavljanjestratekepozicije,
definisanjevizijeipolitikezatiteokolia,
razvojplanaimplementacijepolitike/razvojmogunostiimehanizmi
podrke,
implementacijapolitike,
nadzorimjerenjeuinkai
pPreispitivanjeipoboljanjeEMSa.
KaoikodsistemaupravljanjakvalitetomiovajsistemsadriDemingovPDCAkrugplan
docheckact. Fazu PLANIRAJ predstavlja planiranje EMSa, fazu URADI predstavlja
element implementacija i funkcionisanje, fazu PROVJERE predstavlja element interne
provjereikorektivnemjereifazuDJELUJUNAPREDIpredstavljaelementpreispitivanjei
poboljanjeEMSa.ISO14001,kaoiISO9001koristiosnovnesistemekaotosu:
- politikaupravljanja,
- osposobljavanje,
- kontroladokumentacijeizapisa,
- kontrolaoperacija,
- interneprovjere,
- statistiketehnikei
- korektivneipreventivnemjere.
Iako uspostavljen sistem kvaliteta nije preduslov za uspostavljanje EMSa, uoava se da

organizacija koja nema certifikovan ISO 9001 treba da uloi mnogo vie truda i vremena
kakobiimplementiralaISO14001.
UspostavljanjemicertifikacijomEMSaorganizacijaostvarujevievrstaprednosti,kaoto
je poveanje profita, operativnu prednost, marketinku prednost i socijalnu prednost. U
BiHmalibrojorganizacijaimacertifikovanEMS.Toepredstavljativelikiproblemzaizvoz
na trite Evropske unije i ire. Pored toga postoji mogunost da i meunarodne
finansijskeorganizacijekaotosuMMF,SvjetskabankaiodreenifondovizarazvojEUpri
kreditiranju ili investiranju zahtijevaju dokaz o privrenosti zatiti okolia i uvedenom
standardu ISO 14001. Standardi serije 14000 imaju znaajnu ulogu i u meunarodnim
ugovorima i pregovorima GATTA, NAFTA, WTO gdje se trai uspostavljanje veze izmeu
trgovineizatiteokolia.
COPERT_uputstvoimogunosti
Copert je Windows software koji je razvijen kao alat za kalkukaciju emisija izduvnih
gasova iz sektora cestovnog saobraaja. Dodatni modul omoguava izraunavanje emisija

245
raznih SUS motora iz necestovnog saobraaja. Program omoguava izraunavanje emisija
reguliranihCO,NO
x
,VOC,PMinereguliranihzagaivaaN
2
O,NH
3
,SO
2
kaoipotronju
goriva. Copert III ukljuuje listu zagaivaa, efekat starosti vozila na emisiju, opciju
iskljuenja motora na olovni benzin i premjetanja na motore sa katalizatorom. Ovaj
izvjetaj je dizajniran da pomogne korisniku Coperta III da za kratko vrijeme napravi
kompletne pordatke za godinju nacionalnu emisiju proizvedenu od strane cestovnog
transpota i necestovne mainerije. Meni programa je napravljen tako da sadri sve
informacije potrebne da se napravi kopletan set podataka, pretpostavljajui da korisnik
nema prethodno iskustvo sa programom ali da je poprilino upoznat sa metodologijom i
terminologijomkoritenomuizvjetaju.TakoepotrebnojedapoznajeraduMSwindows
mada nisu potrebne nikakve specijalne vjetine. Glavna pretpostavka je da su uneseni
podacitanidaodgovarajurealnosti.
Instalacija programa COPERT III Instalacija programa se ostvaruje jednostavnim

slijeenjemdijaloga.InstalacijasemoeuraditiputemInternetdownloada,floopydiskova
iputemkompaktdiska.
Strukturaprograma:JezgraCopertaIIIsastojiseizdvafajlakojisunazvaniSnap07iSnap
08 koji odgovaraju cestovnom transportu i necestovnoj maineriji respektivno. Nakon
uestalogkoritenjaprogramaprimjetitetedaseveliinaglavnihfajlovapovealaidasu
kalkulacije usprile. Te nuspojave se pojavljuju zato to se struktura baze podataka
modificiranakonvieuptreba.Dasevratiorginalnaveliinaiperformancebazepodataka
dobra je navika da se ee koriste Compact databases aplication. Ova aplikacije je
prezentiranakaoikonanakontosteinstaliraliprogram.
PokretanjeCOPERTIIISnap07:NakontoseodabereikonaSnap07pojavitesedialogue
box koji se koristi iz sigurnosnih razloga slika 1. U polje Name treba utpikati copuser, a
poljepasswordtrebaostatiprazno.
Unoenjekorisnikogimena
RaduprogramuCOPERTIII:Obziromdajeprogramnapravljenzaizraunavanjegodinje
nacionalneemisijegasovaodstranecestovnogsaobraaja,prvikorakebitiodabirzemlje
zakojuraunamoemisijuzagaenjaSlika2.:

246
Odabirzemlje
Slijedee ta trebamo uraditi jeste unijeti podatke o potronji i vrsti goriva olovni,
bezolovni, dizel i LPG u zemlji tj. koliko tona goriva je potroeno u jednoj godini. U ovoj
tabeli imamo mogunost specificirati da li sva vozila koja nemaju katalizator treba
zamjeniti vozilima sa katalizatorom slika 3. Kada smo unijeli podatke o koliini
potroenog goriva klikom na dugme Advanced pojavit e se tabela u kojoj imamo
mogunostodabirarazliitihtipovagorivabasefuel,stage2000,stage2005.
Specifikacijagoriva
U formi Temperatures unosimo podatke o minimalnoj i maksimalnoj temperaturi po

pojedinimmjesecimaugodini.ZapojedinezemljeprogramsadriovepodatkezaBosnui
Hercegovinu ne i ako elimo raditi sa ovim podacima odabrat emo opciju Copert. Ako
unosimosvojepodatkebiramoopcijuUser.

247
Minimalneimaksimalnetemperaturepomjesecimaugodini
U formi reid vapour pressure unosima podatke o pritisku goriva u pojedinim mjesecima.
Opet, imamo mogunost koritenja podataka koji se nalaze u programu ili unijeti nae
podatke.
Pritisakgorivapomjesecimaugodini
Slijedee ta treba uraditi jeste unijeti vrijednost beta faktora i ltrip vrijednost. Ltrip je
prosjena udaljenost koju vozilo pree od tzv. hladnog starta pa do postizanja radne
temperature motora. Podaci prikupljeni u nekoliko istraivanja pokazuju da je prosjena
ltripudaljenostzaEvropu12,4km.slika6..

248
Prosjenaudaljenostkojupreevoziloodhladnogstartadoradnetemperaturemotora
Iskoritenjekapacitetarezervoarajezavisnoodpritiskagorivainijeistozasvakimjesec,
tako da i te podatke treba specificirati. Ponovo imamo opciju copert i user gdje moe se
iskoristitipredloenepodatkeiliunijetinove.
U formi Fleet info unosimo podatke o populaciji tj. podatke o voznom parku u zemlji.
Unosimopodatkeobrojuvozilaputnika,lakatreretna,tekateretna,autobusi,motocikli
imopedi,prosjenojgodinjojpreenojkilometrai,nainuubrizgavanjagorivaikontroli
isparavanjaslika7..
Utabelisenalazesvinajvanijitipovimotoraipotrebnojezasvakiodnjihunijetipodatke
o broju, kilometrai nainu ubrizgavanja i kontroli isparavanja. Surrogate population
modification omoguava korisniku da unese neki broj koji e biti dodjeljen svim tipovima
motora u jednoj kategoriji vozila. Slino je i sa dugmetom Surrogate mileage modification
kojeomoguavadaunesemojedanbrojzasvavozilaujednojkategorjii.
Podaciovoznomparkuuzemlji
Export to excel 97 dugme slui za prebacivanje unesenih podataka u Excel 97 radi nekih
buduihobradailijednostavnoradiboljegpregleda.

249
U formu Circulation info treba unijeti podatke o prosjenoj brzini kretanja vozila i to u
gradu, selu i autoputu i ovdje imamo mogunosti oritenja funkcije surrogate
modification. Takoe u ovu tabelu treba unijeti podatke o procentualnom ueu vonje
po pojedinim modovima. Zbir procenata urban, rural, highway svakako da mora biti
100%. Ako smo tu i napravili greku mogue je provjeriti opcijom cheking driving mode
share.
Prosjenebrzinekretanjauurbanimiruralnimsredinamainaautoputu
Ueeevaporacioneemisijezarazliitenainevonje
U formi EvaporationShare Slika 9. korisnik ubacuje podatke o distribuciji evapuracione

emisijezarazliitenainevonje.Similarnozapredhodneforme,SurrogateModificationsi
ExporttoExcel97,opcijesuaktiviranesarespektivnimtipkamanadnuekrana
Nakonunoenjakilometraeievapuracionogueazarazliitenainevonje,oiglednoje
da bi njihova suma trebala iznositi 100 %. Sva nenule izvjetaji ne sumirajui u 100 %
mogusesumiratiuformidatojnasliciSlika10.,kojajeprestavljenakadaCheck...opcija
jeodabrana.Moeseispravitisvakaurbana,ruralnaiputnavrijednostdabidobilitotalnu
vrijednosturanguod100%maksimalnadozvoljenadevijacijaje0.5%.

250
Nainvonjesaprovjerenomformom
Moe se isprintati sadraj izvjetaja za bazu podataka voznog parka, za kilometranu

distribuciju,zabrzinuvozila,zaevaporacionudistribuciju,zafaktorkosine,unoseifaktor
data ne birajui ove opcije. Moe se imati prvo pregled o izvjetajima ispod ovog drop
downmenijaiondasemoeprintatiizabranosaprateomstandardnomprocedurom.
Ispod Emission Factors menija Slika 11., mogu se nai komande Hot Stabilised, Excess
ColdEmissioniEvaporation.
Faktoremisijekojesadrimeni
Rairen oblik Slika 11. prikazuje generalni oblik Hot Stabilised Emission Factors ispod
razliitihkolonaurbane,ruralne,putevi.Teemisijeseneodnosenaemisijuvozilakada
motoriispuhnisadrajidostignusvojunormalnutemperaturu.Samoemisionifaktorikoji
seodnosenanenulekategorijavozilaitehnologijavozilasuprikazani.Listazagaivaana
vrhu je koritena da odabere emisione faktore za razliite zagaivae. Na listi se nalaze i
potronja goriva za stabiliziranu temperaturu motora FC. Emisioni faktori se mogu
prenijetidoExcel97pritiskajuinatipkuExporttoExcel97.Recalculate...tipkaudesnom
donjem uglu ispunjave module da bi se izraunali topli emisioni faktori u sluaju da je
korisniknapraviopromjenutokomsezone.
Kada se eli unesiti sopstvene emisione faktore i ne koristi rezultate predloene od

sopstvene, Keep check prozor treba da se izabere, pored vrijednosti emisionih faktora
uneenezasvakutehnologijuvozila.Uprotivnomraunicaoriginalnihvrijednostiuneena
od korisnika bit e upoterebljena u programu, bez adicionalnih korekcija kilometranu
degradaciju, punjenje i efekti kosine itd.. Ta vrijednost nee se promijeniti kada se
ponovno saberu rezultati. Da bi uspostavili faktore emisije do Copert III proraunate
vrijednosti,vitrebatedaodabereteKeepopcijuiponovoproraunatefaktoreemisije.

251
Hotfaktoriemisijeuoblikurezultata
Slika 12. predstavlja iste principe koji se javljaju kod faktora za toplu emisiju. Hladna
izlazna emisija faktora zavisi od temperature,zbog toga je dodana lista mjeseci januar
decembar koja je data na vrhu, iskljuujui liste zagaivaa, a potronja goriva je data
ispod.
FunkcijaKEEPjeistakaotojeopisanoupredhodnomparagrafu.Akopretpostavimoda
suizlaznehladneemisijekarakteristinesamozagradskuvonju,aveinavozilacirkulie
utimsredinama,ondamoesereidaseveinahladnihizlaznihemisionihfaktorajavljau
timsluajevima.
Slika13.korisnikmoedodatiemisijufaktorapriisparavanjugoriva,aujednoikoliinu
potronje, koristei tzv. Corinair metodologiju. Tu se moe raditi sa est razliitih vrsta
vozila a koristimo est opcija na vrhu prozora. U naem sluaju, radi se o emisionim
faktorima kod vozila sa plinskim pogonom. Bitno je znati da izabrani dobijeni emisioni
faktori mogu biti sauvani odabirom opcije KEEP. Ona uva kutiju bazu podataka o
vozilimazabilokojividprevozailivrstegoriva.Istraivanjatzv.StandardCoriniaradala
su rezultate koji se ovdje mogu upotrijebiti. Oni su komparirani sa novim
eksperimentalnim podacima.Vano je pomenuti da emo, ostajui dosljedni starim
verzijima Coperta, originalna istraivanja i pristupe transformisati u novu softversku
verziju.
Rezultatiemisijeprihladnomstartu

252
Slina forma sa prethodne slike je priloena kod izduva emisionih faktora za sluaj
alternativnog pristupa. Detalji ovog pristupa se mogu pronai u metodolokom izvjetaju.
Uovompristupu,tritipkenavrhuprozorapokazujudanemarazlikaurezultatuakosuu
pitanjutopleilivrelekapljiceizkarburatoramislisenasagorjevanjepogonskoggoriva.
Meutim,ovaopcijauzimauobzirvrstugorivakojapokreeautomobilSlika14..Postoji
odreena legislativa za kontrolu isparavanja i emisije gasova razliitih vidova pogonskog
goriva,kaoizasamukvalitetugoriva.Od20002005god.jebilauupotrebiDirektiva98
70EC.Onaregulieikontroliekvalitetpogonskoggorivaainformacijeonjojpronalazimo
pritiskom na tipku Base Fuel. Dvije kolone koje se prikau Controlled i Uncotrolled
determiniu kontrolisasne i nekontrolisane nivoe isparavanja izduvnih gasova putnikih
automobilazadatepodatke.
Controlled se odnosi na ureaj za kontrolu izduvnih gasova. Vrijednosti u ovoj koloni, za

vozila s motorima prije Euro I te vrijednosti iz kolone Uncontrolled, za vozila s motorima
poslije Euro I, su zanemarene. Ponovo, nai podaci o emisionom faktorima mogu biti
zadrani odabirom opcije Keep, koja kontrolie i uva bazu podataka za bilo koji nain
pogonaiizvoraisparavanja.
Rezultatielemenataisparavanja
Ispod opcije Results slika 15. mogu se nai slijedee komande: Hot Stablised, Cold
Execess,Evaporation,TOTAL,FuelBalance,NMVOCSpeciationiRunDetail
Izborsadrajarezultata
Slika 16. predstavlja raspored rezultata tople emisije prema nainu zagaivaa, nainu
vonje i tehnologije vozila. Rezultati na slici su predstavljeni u tonama za sve vee gasne
zagaivaeiukilogramimazasvetekemetale.Korisnikmoebiratiodjednogdodrugog
zagaivaa tako tako to ih selektira na listi koja se nalazi na vrhu radne tabele. Tipka

253
Recalcculatenadatomprozoruomoguujenamunoenjepodatakaibilokakvihpromjena
doneseneuFleetInfopodacimaili,direktnoutokoveemisije.
FaktoriemisijenisuizraunateovimpostupkomtakodasunapredneCOPERTIIIosobine
unijete u software,kakko bi smo mogli nastaviti postupak. Pritiskomna tipku Export
dobivenerezultateprenosimouM.O.Excel.
Rezultatitopleemisije
Slika 17. predstavlja ukupni viak emisije proizveden u toku rada motora u trenutnuim
toplotnim uvjetima. Iako je faktor emisije izuzetno izraen u naseljenim mjestima pri
uslovima hladnog starta motora, ukupna emisija rada motora u kratkotrajnim toplotnim
uslovima, takoe se moe osigurati u ukupnoj vonji pod specijalnim uslovima rada
motora.SlinokaoiupredhodnomsluajupotrebnojepritisnutitipkuRecalcculatedase
unesu eljene promjene. U uslovima hladnog starta motora tipka Recalcculate ne
obraunava vrijednosti izduvnih gasova kao u sluaju tople emisije izduvnih gasova.
DobivenirezultatitakoesemoguprenijetiuExcelpritiskomnaodgovarajuutipku.
Rezultatiprihladnompokretanjumotora
Slika18.predstavljarezultateemisijeusljedisparavanjagorivaizraenoutonama,prema
nainu vonje i izvoru isparavanja. Emisiji izduvnih gasova doprinosi tehnologijaNMCOV.
Raspodjelaevaporacijeodreenamjerenjimakoristisezaraspodjeluemisijeevaporacijeu

254
razliiitm uslovima vonje. Rezultati se auriraju ptitiskom na tipku Recalcculate i mogu
bitiizneseniuExcelupritiskomnadogovarajuutipku.
Rezultatievaporacijegoriva
RezultatiisparavanjaseizraunavajuilipomouStandardCorinairiliuzpomoalternative
Approach metode. Da bi se odabrala jedna od ove dvije navedene metode potrebno je
izraunati odgovarajue faktore emisije kako je prethodno opisano. Rezultati su
automatskiraunatipremaodabranojmetodi.Slika19.pokazujeTOTALemisijuirezultate
potronjegorivatj.iznostoplotesestabilizirao,ostatakhladnoeiisparavanjeemisijau
tonama za gasovita zagaenja, potronja i PM i u kg za teke metale. Korisnik moe
pokrenuti razliita zagaenja pri njihovom odabiranju u locoranoj listi na vrhu obrasca.
Dvije tipke smjetene u podnoiju ovog oblika orjentacija izvora emisije, orjentacija
obiajavonjejeupotrebljenupredhodnomispisusaetihizvjetajaukupnihdoputenih
emisija koje se odnose na nain vonje grad, selo, glavne ceste ili izvor emisije toplo,
hladno, isparavanje. Takoer slian izvjetaj je izraen u Copert II. Dodatna tipka
viestrukih izvjetaja dozvoljava korisniku ispis pojedinih izvjetaja pri odabiru polja koji
seodnosenaskonioblik.Takoer,sviproraunatirezultatisemogueksportiratiuExcel
priodabiruodgovarajuetipke.
Napomena: Sve rekalkulacije... odabrana tipka u podnoiju desnog ugla od oblika

provoenja svih potreba prorauna za proizvod rezultata emisije. Primjena ove tipke
predstavlja efekat promjena na djelatnost podataka, faktor emisije i napredne emisije i
jedini moe biti siguran budui da konane vrijednosti prorauna su omogueni kada
kliknemo na tipku. Meutim, to djelovanje treba biti napravljeno ponovo ako druge
promjene djeluju podaci ili faktori emisije uzimaju poloaj. Takoer, u sluaju izvoenja
kompiliranja podaci e biti uzeti iz predhodne verzije Coperta, upotreba ove tipke
osigurava se za to iako djelovanje podataka uzetih izvoenjem ele biti sauvani, svih
faktoraemisijeirezultatapodudarajusenovojtehnologiji.Ovaakcijamoeuzetinekoliko
sekundiovisnoodkoritenjakompjutera.

255
Ukupnitopliihladnistartiisparavanjeoblikrezultata
Balans goriva Slika 20. omoguava kontrolu sa stanovita uporeivanja statistike

upotrebe goriva koji se odnose na oblik sa ukupnom potronjom goriva proraunatog
softwerom. Odstepene izmeu te dvije vrijednosti ne trebaju prelaziti nekolikoprocenata
jedinica za ulazne podatke biti smatrano reprezentativnim od njihovih upotreba. Zbog
toga, ova provjera moe osigurati dokaz ukupne tanosti u cjelini za ispravnost ulaznih
podataka i to jako apsurdno su bili predstavljeni u prorainima. Iako znaajne devijacije
postoje izmeu te dvije vrijednosti, tada vi trebate da osigurate statistiku potronju
goriva predstavljenu pravilno i to da dopisujete stvarni iznos od koritenja goriva kod
djelovanja vozila u odabranom podruiju za inventar. Ako su ovi podaci tani tada je
nekoliko od aktivnih podataka potrebno modificirati. Na postizanje mnogo boljih
proraunaizmeustatistikihiraunskihpotronjagorivanekipredlau:
Modificirati dijeljenje putnih trokova osiguranih razliitim nainima vonje.
Emisija i faktori potronje variraju s obzirom na nain vonje i prema tome loe
procjene od preene udaljenosti u okviru razliitog odnosa moe dati neki
pogreankonaanrezultat.
Ograniiti brzine propisane za razliite naine vonje. Brzine predstavljene za
relevantna podruija odnose se na nain brzine putovanja jer brz prolazak vozila
imaznaajanutjecajnaemisijuifaktorepotronje.
Iakoputnitroakvonjenagodinuimalinearanefekatnaukupneemisije,ovime
slika biti relativno oigledna i prihvata manje modifikacije. Osim toga, vrijednosti
poputmjesenetemperature,RVP,itdiakoimajunekiefektnaukupneemisijenee
biti promjenjen budui da oni trebaju biti smatrani pouzdanim u poreenju sa
predhodnonavedenim.
Balansgorivastatistikiiraunskioblikarezultata

256
Pored toga, to treba biti navedeno da emisije od goriva zagaenjem gorivom zavisi od
zagaenjaCO
2
,SO
2
,tekimetalisuproraunatinaosnoviodstatistikepotronjegoriva.
Mete dakle, ukupnih emisija prema proraunu po Copertu III su pomnoeni primjenom
od upotrebe faktora goriva po omjeru statistikih/ukupnih prorauna koritenja za svaki
tipgoriva.Koddosljednjeprimjeneovekorekcijestatistikokoritenjegorivapotrebnoje
predstavljati u stanju relevantnog oblika. U sluaju relevantnog oblika, predvianje
korisnika je prinueno u dostavljanju njih kod poruke u polju Slike 21.. Vi trebate
kliknutiYes,akohoeteodreditistatistikupotronjugorivazaodreenetipovegorivaili
No za odbaciti korekciju i rezultate rauna na osnovu prorauna samo koritenja goriva.
Naravno ako je izabrana opcija No ona nee oznaavati statistiku potronju oblika
postojanjazaodreenetipovegoriva,prematomebalansgorivanijeispravan.
Informacijaporukeusluajunulakoritenjastatistike
Oblikdatnaslici22.obezbjeujeukupnuNMVOCklasifikacijuzarazliitehidrokarbonske
tipove uzrokovane od ispusnih i isparavajuih emisija, zajedno. Gornji dio oblika
predstavlja isputanje otvorenog lanca i aromatinih hidrokarbona u t a donji dio
ukupno isputanje PAHsa i POPsa ukljuujui furane i dioksine u g. Zapamtite da
podjelaneukljuuje2taktnemotoreida,kadarezimiramo,NMVOClistatipovadajeniu
vrijednostodukupnogNMVOCisputanja,zbogtogatosunekiodNMVOCsmatranidasu
PAHs i POPs. Ukupno izraunato, kada rezimiramo, NMVOC ukupna vrijednost liste
jednakajevrijednostirazlomkadatomutabeli5.36bMetodolokogizvjetaja.
NMVOCovalistatipovaiodgovarajuihuea
Na slici 23. prikazan je rezime i popis tekueg toka i nekih od njegovih osnovnih
karakteristika,takvihkaotosu:Ime,Podaci,Zemlja.To,takoer,pokazujekojiparametri
su primili Kopert ili korisnike vrijednosti, koje vrijednosti su nainjene za olovna i
bezolovna goriva, koja se koriste i koje vrijednosti Teret, Nagib, IM efekt su
predstavljeneuizraunavanju.Ovo,takoerpokazujenakojimsukarakteristikamagoriva
1996 prosjena veliina trita, Euro 2000, Euro 2005 zasnovana izraunavanja. Za
dodatnarazmatranja,datjeprateiopis.

257
Rezimeinformacijatekuegtoka
U okviru menija Advanced Slika 24. moe se nai sljedee opcije: Reduction Percentage
postotno smanjenje, Mileage Degradation smanjenje odstojanja u miljama, Load Effect
efekt punjenja, Slope Effect efekt nagiba, Unleaded Allocation bezolovne vrijednosti,
Correction Coefficients Load Correction korekcioni koeficijenti korekciona vrijednost
punjenja,CorrectionCoefficientsSlopeCorrectionkorekcionikoeficijentikorekciona
vrijednost nagiba, Correction Coefficients Mileage Degradation IM korekcioni
koeficijenti smanjenje odstojanja u miljama IM, Correction Coefficients Mileage
Degradation No IM korekcioni koeficijenti smanjenje odstojanja u miljama No IM.
Koriste se za poboljanje rezultata i obezbjeuju dodatne aktivnosti parametara
provoenjem detaljnijeg opisa karakteristika, takvih kao to su faktor punjenja HDV ili
nagib puta itd.. Takoer, ako se naine neki dodatni prorauni,mogue je procentualno
smanjenje utvrenih vrijednosti za budue prevozne tehnologije, te modeliranje
poboljanihupravljakihikontrolnihaktivnosti.
SadrajAdvancedmenija
SmanjenjeprocenatafaktoratopleemisijezasvepostEUROItehnologijezavisiodnaina
vonje i zagaenja.Procenat smanjenja izraava smanjenje nivoa zraenja sadanjih i
budue tehnologije vozila prema nivou emisije EURO I goriva,uzimajui u obzir stepen
zagaenja. Iako je ukljuenje Euro V u putnike automobile ve ustaljeno, ne moe se
izvritiprocjenanjihovognivoaemisijeizbogtogaseuvelosmanjenjeod100%kojebise
trebalo promijeniti od strane korisnika kada postanu dostupni eksperimentalni podaci.
Oblik na slici 25. se koristi da sakupi srednju udaljenost koju preu brzi automobili pri
nekoj specifinoj tehnologiji, od njihovog uvoenja na trite. Ova vrijednost se onda
koristi da nam obezbijedi faktor smanjenja emisije zavisno od starosti vozila ili broja
ukupnopreenihkilometara.BitnifaktorismanjenjasupoznatisamozaEUROIikasnije

258
za putnike automobile i laka teretna vozila i primjenjuje se samo za vruu emisiju.
korisnikmoeizabratiizmeutriopcijekojesepojavljujunadnuekrana:
NO:Neizraunavajusefaktorismanjenjaizbogtogaseneuvodekorekcijevrueemisije.
With NO IM effect: Ako je izabrana ova opcija, onda se faktori smanjenja raunaju pod
pretpostavkom da su primjenjive inpekcijske i odravajue sheme sline Directive
92/55/EEC.
With IM effect: U ovom sluaju, faktori smanjenja se raunaju pretpostavljajui da je

unaprijeenainspekcijskaiodravajuashemanamjestu.
Prosjenabrzinanakupljanja
Korekcije procenta tereta su primjenjive samo na tekim kamionima i zavise od klase

vozilainainavonje.Dajesesmanjenjeveliineza50%ionoodgovarabaznimemisionim
faktorimauCopertu.Dabiprimijenilirazliitprocenattereta,potrebnojeodabratiopciju
Yes, kada izvrimo promjene. Da bi uklonili efekat razliitih procenata tereta, samo je
potrebno odabrati opciju No. Nepotrebno je rei da se procenat treba kretati izmeu 0 i
100 oznaavajui potpuno prazno ili potpuno utovareno vozilo, respektivno. Korektivni
faktoriseautomatskiproraunavajukadaseodabereOKopcija.
Slika 26. korisnik obezbjeuje srednji uspon ceste za razliite kategorije vozila samo
teretnavozilairazliitenainevonje.Spustitipregledsvakekategorijevozilaiodabrati5
vrsta nagiba izmeu 6% vonje uzbrdo i 6% vonje nizbrdo. Nagib od 0% znai da
seneepravitinikakvepromjenebaznimemisionimfaktorimaiakojekorisnikkliknuona
Yes. Razliite korekcije nagiba ceste su primjenjive samo za ogranienu i razumnu brzinu
vonje.KorektivnifaktoriseautomatskiproraunavajukadasepritisneopcijaOK.
Ovaj oblik obezbjeuje informacije za koje kategorije vozila koritena vrsta goriva se
mijenja od onog sa dodatkom olova, do bezolovnog, kroz algoritam dodijeljivanja goriva
bez dodatka olova. Ovaj oblik ima dvije kolone, jedna nazivom Postojea vrsta goriva
Default Fuel Type koja podrazumijeva gorivo prije pokretanja ovog algoritma i druga
kolona je Novi tip goriva New Fuel Type koja podrazumijeva tip goriva poslije obrade
datogalgoritmaizavisnoodzadatetehnologijevozila.Izmjenesuprivremeneimogu biti
poniteneakosudatedrugaijeustatistikojpotronjibezolovnoggorivailiusluajukada
jedodjeljivanjegorivabezolovaobustavljeno.

259
Upoznavanjesasrednjimnagibomcesta
Ovajmenisetrebakoristiti,kadajepotrebnouvestidodatnekategorijevozilaonimakoje
nudi Copert. Pod Add pregledom Slika 27. mogu se pronai naredbe New Technology i
NewSubsector.
Addpregled
Ovaopcijasemoekoristitikadasetrebauvestinovipodsektorzajedanodpetosnovnih
kategorijaputnikiautomobili,lahkikamioni,teretnavozila,mopediimotocikli.
Subsector moe ukljuivati vie tehnologija.Da bi upoznali novi subsector, treba

selektovatiimeuoblikuformenaslici28.,nakonselekcijerespektivneopcijeuslici35.
Lista moguih subsectorskih imena je takoe data.Ime koje potraujete u ovoj opciji
Provide new subsector name nee biti isto kao ostala imena na listi. U suprotnom doi e
vam poruka upozorenja. Nakon to kliknete na opciju Add subsector u slici 28. ona e
postatikaooblikformeslike29.Uovojformikorisnikizabiresektorkojielidaklasificira
novisubsector.OdaberitesektorizlisteikliknitenatipkuAppendSubsector.

UpoznavanjeSektorkojiebitiNazivnovetehnologije
novogsubsectora bazanovomsubsectoru
U sljedeem koraku potrebno je predstaviti novu tehnologiju koja e biti ubaena u novi
subsector.Ovojeuraenopostavkamauoblikuformenaslici30.Potrebnojeizabratiime

260
za novetehnologije u polju na dnu forme tonebi moglo nijedno oddatih imena sloenih
tehnologija, ukljuujui i Copert III bazu podataka i zatim kliknuti na dugme Add. Ovo je
odlueno radi izbjegavanja konflikta izmeu novih i postojeih tehnologija. Nakon
usvajanja nove tehnologije potrebno je odabrati nekoliko podataka koji e se koristiti u
proraunima. Oni su sortirani po stavkama u obliku forme na slici 31. Neophodnost
pojedinihukljuenihpoljaopisanojeusljedeem.
Karakteristikenovetehnologije
Tehnologija: izaberite ako je ova tehnologija konvencionalna, katalist catalyst ili

dvotaktna 2Stroke tehnologija. Ova informacija je potrebna da se precizno dodijele
emisijeodailjanjanovihtehnologijakadaseeksportujurezultatiuImportER
Model Isparavanja: izaberite ako elite da izraunate emisije isparavanje goriva za ovu
novutehnologiju.FaktoriemisijeisparavanjaebitiraunatiilisaStandardCorinairilisa
AlternativeApproachalternativnimpristupomzavisnoodkorisnikogizbora.
ModelHladnogStarta:odaberiteakoemisijahladnogstartabitrebalabitidodjeljenjaovoj
tehnologiji vozila.Sa obzirom na faktore tople vrele emisije i na overemisiju preko
emisiju hladnog starta, nikakve kalkulacije nisu obavljene za ovu novu tehnologiju ali
korisnikmoraobezbijeditisvojevrijednosti.Ovojezatotojestvarnatehnologijavozilaza
ovu novu tehnologiju nije poznata, stoga nikakva procjena nije mogla biti napravljena a
priorinezavisnoodiskustva.Sadrugestrane,tosetieisparavanjagoriva,emisijezbog
ne ovisnosti o tehnologiji vozila, osim razlike u kontroliranom nekontroliranom sluaju.
Stoga,faktorizraenjaisparavanjasuraunatizanovutehnologiju.
Tehnologija goriva: odaberite omoguavajui tehnologiju goriva za specifinu tehnologiju

vozila. Odaberite konvencionalno gorivo za tehnologiju predstavljenu do 2000, Stage
2000 gorivo ako je odreena tehnologija istih godina sa autima EURO III ili Stage 2005
gorivo ako nova tehnologija auta je kompaktibilna sa EURO IV standardima zraenja.
Koristite ovo gorivo za bezolovnu alokaciju checkboxa okvir za izbor: kada jednom
izabrana, ova tehnologija, ako olovna, e uzeti uzeti uee u algoritmu za mijenjanje
olovnog goriva u bezolovno gorivo tokom kalkulacije bezolovne alokacije dodjela
izdvajanje.Ovatehnologijaebitiprvopromijenjena,akobezolovnaalokacijajepotrebna.
UsluajudavamsamotrebadauvedetenovutehnologijuujednuodpostojeihSektorai
Podsektora onda koristite drugu opciju u forme ponuene u slici 32. Zatim e vam biti
predloena forma Slika 33. u kojoj treba da oznaiteodaberete Sektor, a zatim i
Podsektordapripojitenovojtehnologiji.

261
Alternativnaformakadaseuvodinovatehnologija.
Nakon to ste kliknuli OK dugme potrebno je da slijedite odreene procedure kao

predhodnokrozformuSlika30.iSlika31..
DabiCopertIIIeksportovaorezultateuCollectERsistemprekoImportERa,onproizvodi
dvafajla.Minimalanbrojulaznihpodatakaneophodnihzakreiranjekompletnoginventara
cestovnogtransportajeispunjenkadaobezbijedimotanepodatkezaslijedeapolja:
1. countryfuel
2. country
Kod standardne postave, Corinair Standard pristup se uzima za izraunavanje zraenja

isparavanja. U sluaju da treba da uvedete Alternative Approach alternativni pristup
takoer treba da oznaite odaberete CountryCanister Efficiency polje i izraunate nove
faktore zraenja tako to ete selektovati odabrati Emission
FactorsEvaporationAlternative Approach. Izraunavanje rezultata i kompilacija
sakupljanje prevoenje ovog Tipinog CORINAIR pokretanja moe biti zakljuena na
tajnaintoeteoznaitiodabratiCalculateAll...dugmekojesenalaziuresultsTOTALili
ResultsFuel Balance opcijama. Nakon to uradite ove korake, rezultati su spremni da
budueksportovaniuCollectERformatu.Oito,sviostalinagibiikorekcijeteretamogubiti
primjennjeni na istanane dodatne proraune ali nisu neophodni da se izvri tipino
pokretanje.
1.6. Terenska mainerija Snap 08: U ovoj se fazi pretpostavlja da smo ve upoznati sa
koritenjem ovog softwera ije komplikacije posjedujemo ili najmanje jednu putno
transportnog sadraja. To znai da se mogu otvoriti i manipulisati, dodavati i urediti
podatke i povezivati rezultate. Ova glava jedino demonstrira potrebne korake koje treba
redomukljuujuiizvanputnumainerijupodatakaiemisijegasovautvomnizu.Zaulazak
uizvanputnimodulmoraobiljeitisnap08.mdbizwindovsstartmenija.Dvijemenitable
su dostupne za koritenje snap 08 aplikacija. Osnovna menitabla obezbjeuje slino, ali
mnogo uprotenije kao to su one prezentirane u glavi 1. za snap.07. i nije dalje
diskutovano u nastavku. Popis meni barova je prikazan na slici 33. i bie temeljno
pregledana.
snap.08menitableteme
Ispodmenijagorivamoenaikomanduspecifikacijegoriva.
Kao usluaju snap.07 specifikacije goriva se koriste za izraunavanje sadraja emisije

gasova,nekolikoelemenatakojisusadraniugorivu.Uraditoklikomnamenispecifikacije

262
goriva. Ovo je prikazano na slici 34. Nijedna statistika potronja nije sadrana u ovom
sluajuzatotonemanikakavbalansgorivauovomsluajusnap.08;samokoliinagoriva
uolovuisumporu.H:CproporcijagorivajetekoerpotrebnazaproraunCO
2
emisija.
Sakupljeneformespecifikacijegoriva
Potrebno je unijeti brojke za Dizel, Benzin i LPG goriva i klikni ok za izlaz. Ispod menija
izvjetaj aktivnosti podataka pronai e komande N, HRS, LF, Distribucije raspodjele
snage,mixdizeltipova. Oznai teme na meniju N, HRS, LF izvjetaj olova ti je prikazan na
slici35.Razliitapoljasuopisanaudaljemtekstu:
Populacijavozila:Unesibrojvozilaspecifinihkategorija.
Godinjisatnirad:Unesisateradazasvakuvrstuzavremenskuskalu.
Faktorsadraja%:Kaoprocjenaprosjenogfaktorasadrajaradamotora.
Formesakupljenogizvjetajapodataka
Raspodjela snage kw: Unijeti procenat raspodjele nekoliko kategorija snage motora
Slika 36.. Emisije su razliite za razliite klase snage motora. Biljeke taj program nee
snadbjetikaoraspodjelekaorezultateusumiod100%.
Zbirniobrazaczadistribucijusnage

263
Raspodjela starosti: Obezbjeuje raspodjelu vozila u razliite starosne klase Slika 37..
Primjer specijalnih faktora degradacije biti e mogue ako je poznata starost vozila. Zbir
cifararaspodjelestarostitrebadabudeuovomsluajujednak100%.
Zbirniobrazaczaraspodjelustarosti
to se tie motora na dizel gorivo, emisije se mijenjaju prema rasporedu sagorijevanja u

motoru. Ovo npr. znai da motori sa direktnim ubrizgavanjem vjerovatno imaju razliit
nivo emisije nego oni motori sa prirodnim dovodom zraka sa pretkomorom. Da bi se
kompenzirale ove neregularnosti treba primijeniti razliite faktore emisije. Kao rezultat
togabrojdizelmotoratrebaunijetizasvakuvrstumotora.Ovoseradiuzpomoobrazca
prikazanog na slici 38. Treba da unesete raspodjelu procenata motora po razliitim
konceptima u polja koja su data za tu svrhu. Njihova suma treba biti 100 %. Pomou
dugmadi za navigaciju moete ii kroz sva vozila trenutnog izbora koji imaju dizel motor.
Za svaku kategoriju raspodjele tipa dizel treba treba da se unese za sve klase snage. Za
izbor klase snage za vozila pojedinih kategorija koriste se dugmad na desnoj strani
obrazca.
Pod menijem faktori emisije moete pronai komande: Baseline Baza, Degradation
Degradacija, Evaporation isparenje, Weighting teina. Motori razliite snage
proizvode razliitu koliinu polutanata za svaki sat njihovog koritenja. To vodi ka
neophodnostirazliitihfaktoraemisijezasvakogpolutanta,vrstugorivaiklasusnage.Ovi
faktoriemisijemoguseunijetiuobrazackojisepojavinakonizboraizmenijaermisijski
faktoriBaselinenakontoseklikneSlika39..Faktoriemisijeg/kwhpredloenisuza
svako gorivo. Moete ove vrijednosti mijenjati ako imate aurirane podatke. Moete
izabratirazliitagorivakoritenjemdugmadizanavigacijukojasekoristenavrhuobrazca.
Frakcijerazliitihsistemasagorjevanjadizela

264
Emisionifaktorizarazliitepolutante
EmisionifaktorDegradacija:Degradacionifaktorimogusepronaiumenijupodnazivom
Degradacija ovo je vezano za kompjuterski prikaz. Ovi degradacioni faktori zavise od
zagaivaaipotroenoggoriva.Onipredstavljajuoekivaniprocenatdegradacijemotorau
tokujednegodine.
Degradacionifaktori
Emisioni faktor: Isparavanje: Vozila opremljena rezervoarom goriva doprinose totalnoj

emisiji, usljed isparavanja. Ovi faktori se moraju predvidjeti zbog isparavanja koja
isputajugasoviizrezervoara.Figura49toprikazuje.
Faktoriisparavanja
Faktor emisije isparavanja su predlozeni za oba tipa motora. Mozete takoer sacuvati
predlozenevrijednostiiliubacitivaselicnevrijednosti.Faktoriemisijekojisuprezentirani
uprethodnimparagrafimasuosnovnifaktoriemisije.Ovoznacidasuonizajednickefigure
zaodredjenizagadjivac,koristenogorivoivrstupokretaca.Uslucajudizelmotora,kaosto

265
je bilo spomenuto, detaljnija specifikacija jepotrebna, s obzirom na sagorijevanje masine.
Razliciti tipovi dizel masina predstavljaju razlicit nivo emisije. Ako se isti faktori emisije
moraju koristiti za sve dizel motore, moraju biti ispravljeni specijalnom korekcijom ili
naknadom faktora. Ovi specijalni faktori su funkcija zagadjivanja i sagorijevanja koje
namijenjenoisparavaju.
Stavka menija Off Road rezultati e aktivirati proceduru raunanja rezultata emisije
izduvnih gasova. Rezultati emisije su prezentovani u posebnoj formi. Moete izabrati
zagaivaa koji vas interesuje sa tipkama na vrhu obrazca. Moete preraunati rezultate
pritisnuviRecalculatetipku.
Formazaodabiranjeizvjetaja
Uovojopcijipostojedvijetipke:
Orijentisan na gorivo: Pokazuje tampani izvjetaj, ukljuujui rezultate ukupnog
iznosazagorivoaktuelnogzagaivaa.
Orijentisan na sektor: Pokazuje tampani izvjetaj sa rezultatima sumiranim na
osnovuulazaskarazliitihsektora.
Moeteprelazitiprekorazliitihzagaivaaklikanjemnapadajuemmenijuodmahpored
oznakeZagaiva.
Ako esto koristite Copert III moete primjetiti da dva glavna fajla Snap07.mdb i
Snap08.mdb se znatno uveavaju. Da ispravite ovo, moete pokrenuti Compact databases
sabijanjesmanjivanjebazepodatakaaplikacijukojuetenaiuutaskbaruispodCopert
III foldera. Win9x, NT 4.0. Pojavie se standardni Windows obrazac. Korisnik e tada
biti upitan da locira eljeni fajl, Snap07.mdb ili Snap08.mdb, da ih smanji zbije,
kompresuje. Ova aplikacija vraa originalnu veliinu ova dva fajla. Kako je standardna
procedura obnavljanja baze podataka takoer pokrenuta kada koristite ovu aplikaciju,
takoer pokuajte Compact databases zbijenesmanjene baze podataka opciju ako
naiete na bilo kakvu pogrenu operaciju Snap07.mdb. ili Snap08.mdb fajlova. Ako se
problemnastavi,trebalibikontaktiratiCopertHotLine.
COPERTIVv5.1.
Copert 4 je Windows Microsoft softver program koji je razvijen kao evropski alat za
izraunavanjeemisijeizsektoracestovnogsaobraaja.
Dodatni modul omoguava izraunavanje emisija raznih SUS motora iz necestovnog
saobraaja. Program omoguava izraunavanje emisija reguliranih CO, NO
x
, VOC, PM i
nereguliranihzagaivaaN
2
O,NH
3
,SO
2
kaoipotronjugoriva.Copert4jeupdateverzija
CopertaIII.
tajenovouCopertuIV?
1. Viejeprilagoenkorisnicima
2. Mogunostotvaranjavieprozora

266
3. Mninimalantrudkorisnikaprilikomprocesainstalacije
4. Olakanokoritenjewizadra
5. RazvijensaMicrosoftVisualStudio.NET2003umjestoMicrosortAccess
6. Mogunostivieodjednogscenarijazajedanfail
7. PoveanemogunostiunosaiiznosapodatakauglavnomMircosoftExcel
8. Povean nain davanja izvjetaja formati: pdf, Microsoft Excel, Microsort Word,
rft
9. Strukturavoznogparkalokalna/regionalnatehnologijavozila
10. Podacimogubitimjenjaninametodiannain
11. Boljeuobliannainpomoi
Novametodolokaobiljeja
1. NoviemisionifaktorizaregulacijupolutanataodkonvencionalnihPSiPTW
2. Potronjagorivazahibridnavozilaiemisionifaktori
3. NoviN
2
OiNH
3
emisionifaktorizaPCiLDV
4. Novekaznezadegradacijumileageputnitoak
5. Nove obaveze za teka teretna vozila i autobuse emisioni faktori, korekcije fatora
tovarenjaismanjenjenagiba
6. Novetehnologijezamopedeimotocikle
7. Napreciupoljuemisijezavrijemehladnogstarta
8. Razvojnasuivanjuizgubljenihincl.PTW
Ovaj izvjetaj je dizajniran po redu da pomogne korisnicima Coperta 4 da u kratkom

vremenu stvore godinju nacionalnu emisiju podataka stvorenu od cestovnog saobraaja.
Odatle, prirunik je podjeljen u nekoliko poglavlja. Razliita poglavlja ukljuuju sve
potrebne informacije koje su potrebne da se stvori kompletna baza podataka,
pretpostavljajui da korisnik nema predhodno iskustvo u koritenj Coperta 4 ali je
poprilinoupoznatsametodologijomiterminologijomkojukoristi.Oekujesepoznavanje
koritenja Microsoft Windowsa, takoer ne zahtjeva se posjedovanje bilo kakvih posebni
vjetina. Glavnu panju treba posvetiti tome da se ne unesu pograni podaci. To mogu
potvrditiumjerenirezultati.Nemoesegarantovatitanostpodatakaakoulaznipodacine
odgovarajustvarnosti,tojeodgovornostkorisnika.
Dabibiokompatibilan,ovajprirunikjerazvijenpoistomredukakoserazvijaoisoftver.
Slijedeeoznakesekoristeupriruniku:
Boldiraniznakoviodnosesenamenipojedinostidugme,tabilidropdownlistkojumoete
odabrati.
Bold italik znakovi se koriste u poljima na koje moete kliknuti, unositi, oitavati ili
oznaavativrijednosti.Kaoalternativamogupredstavljatifajlove.
Italikznakoviodnosesenaformuaplikacije.
Podvueniznakovikoristesesamozaisticanjekonteksta.
Instalacijasoftwera
COPERT4je32bitnaaplikacijaizahtjevase32bitnaMicrosortWindowsplatforma.Zbog
toga,sortvernijedizajniranzaoperacijeuWindows3.Xsredini.
Minimalnipotrebnisoftver:
MicrosoftWindows98
iliMicrosoftWindows98drugoizdanje

267
iliMicrosoftWindowsMilleniumizdanjeWindowsMe
iliMicrosoftWindows2000
iliMicrosoftWindowsXP
iliMicrosoftWindowsServer2003family
MicrosoftInternetExplorer5.01ilikasnijeverzije
Microsoft.NETFramewortverzija1.1
Minimalnihardverzahtjevi
1. IBM2kompatibilamkompjuteruPentium166MHz3
2. 128MbRAM4
3. Harddiskilinetworkfailserversa54Mbslobodnogprostora
INSTACACIJACOPERT4
Postupakinstalisanja
PotrebnauputstvasemogudownloadovatisaCOPRTwebstanice:
http://www.lat.eng.auth.gr/copert/
1. downloadCOPERT4iklikniteDownloadCOPERTidownloadujteuzip.file,
COPERT4V5.zipveliinafajlapriblino12Mb
2. Izdvojitesadrajkompresovanogzip.fajlauistidirektorij.
3. Duplikliknaizdvojenifailsetup.exezapoetakprocesainstalisanjaslika1
4. Pratitezadatekorakeinstalacije.
5. Nakon instalacije moete izbrisati zipovani fajl.zip.file. jer nije potreban za dalju
instalaciju.
Instalacija programa COPERT III Instalacija programa se ostvaruje jednostavnim

slijeenjemdijaloga.InstalacijasemoeuraditiputemInternetdownloada,floopydiskova
iputemkompaktdiska.
Instalacijskiwizard
Uninstal: Za kompletno uninstaliranje brisanje programa sa vaeg kompjutera: Od

Control Panel iz Microsort Windows sistema, duplim klikom idite na Add/Remove

268
Programsikonu.SalisteodaberiteCOPERT4ipritisniteRemoveipratititipinuWindows
Uninstalproceduru.
NakontogaCOPERT4ebitipotpunoodstranjensavaegkompjutera.
STRUKTURAPROGRAMA
Za bolje razumjevanje koitenja programa, bilo bi poeljno upoznati se i sa strukturom

programa. Tokom instacacije bit e kreiran folder COPERT 4 version 5.1 u Program Files
folder u vaem Windows sistemu. U tom folderu bit e locirani svi potrebni failovi.
Takoer,folderpodimenomCOPERT4version5.1bitekreiranufolderu:MyDocuments.
Utajfolderbitesmjetenfailpodnazivom data.mdb.Moetekoristitiovojfajlkadaprvi
putpokreneteCOPERT4aplikaciju,gdjeesekaoprimjerpojavitiGrkazagodinu2005.
IlisemoekreiratinovipostupaksaFileNewRunWizardkaovodizadaljipregled.
Zatim se otvori fail sa COPERT 4 alpikacijom ija e kopija biti sauvana u istom folderu
otvorenog fajla sa ekstenzijom.tmpX, gdje je X neki broj. Kopija fajla je skriveni fail. Kada
zatvoritefailizFileClosemeniailipokuatenapustitialpikacijubitetepitanidalielite
snimitipromjeneuotvorenomfailu.AkoizabereteNOfaileseizbrisatibezmemorisanja
promjenauotvorenomfailu.
Zabiljeka1:Akoaplikacijunapustitenepravilnokopiranifailnijeizbrisan.Moetegasami
izbrisati. Takoer moete snimiti promjene u svako vrijeme na meniu FileSave u istom
otvorenomfailuiliunekomdrugomfailuFileSaveAs...
Zabiljeka 2: Kada prvi put otvorite data.mdb. moete snimiti podatak data u drugi fail
SaveAs...iraditisatimfailom,takodaneeteograniitiinicijaldata.mdbfail.
Strukturaprograma:JezgraCopertaIIIsastojiseizdvafajlakojisunazvaniSnap07iSnap
08 koji odgovaraju cestovnom transportu i necestovnoj maineriji respektivno. Nakon
uestalogkoritenjaprogramaprimjetitetedaseveliinaglavnihfajlovapovealaidasu
kalkulacije usporile. Te nuspojave se pojavljuju zato to se struktura baze podataka
modificiranakonvieupotreba.Dasevratiorginalnaveliinaiperformancebazepodataka
dobra je navika da se ee koriste Compact databases aplication. Ova aplikacije je
prezentiranakaoikonanakontosteinstaliraliprogram.
POKRETANJE PROGRAMA: Po redu, za pokretanje aplikacije COPERT 4, idite na StartAll

ProgramsCOPERT4saradneploevaegWindowssistemaioznaiteCOPERT4.imse
alikacija pokrene, pojavi se glavni interfejs slika 2. Na naslovu alpikacije korisnik moe
vidjeti da jo nijedan fail nije otvoren. Izmeu naslova aplikacija, posoji glavni menibar
programa i na dsenoj strani interfejsa tabla koja informie korisnika o tekuim detaljima
za zemlji i godinu koju procesuira. Mogu se prikriti detalji pritiskom na prostor HideRun
DetailsipritiskomnaShowRunDetailsdaseprikaetraka.Ovatrakapodatakasemijenja
svaki put kada korisnik napravi bilo kakve promjene u izvornom failu. Tako da korisnik
moevidjetisvakiputkakavefekatpostiunjegovepromjeneuodnosunaizvornifail.
Zabiljeka:Korisnikmoeotvoritivieformatauistovrijeme.Sveteformebitesmjetene
u glavni interfejs prostor. Vano je napomenuti da se promjene mogu vriti samo u prvoj
otvorenoj formi. Ostale forme mogu biti otvorene samo za pregled informacija. Ovo je
mogue da bi se odrala konzistencija izmeu podataka koje korisnik gleda u bilo koje
vrijeme.

269
GlavniinterfeisCoperta4
Pokretanje COPERT III Snap 07: Nakon to se odabere ikona Snap 07 pojavit e se
dialogue box koji se koristi iz sigurnosnih razloga slika 3. U polje Name treba utpikati
copuser,apoljepasswordtrebaostatiprazno.
UnoenjekorisnikogimenazaCopert3
Pojedinostiglavnogmenija:Ikoneglavnogmenijasu:
File,
Countrydrava,
FleetConfigurationstrukturavoznogparka,
ActivityDatatekuipodaci,
CalculationFactorsfaktorikalkulacije,
EmissionEmisija,
Advancedi
Helppomo.
File:Ovaikonaobjedinjujesvealatezamanipulacijusaizvornimfailom.IspodFilemenija
mogusenaikomande:Newnovo,Openotvoriti,Savesnimiti,SaveAssnimitikao,
Closezatvoriti,NewRunWizard,Import/Export,ReportsiExit.

270
Filemenu
FileNew: Sa ovom komandom korisnik moe pokrenuti fail. Pojavit e se standardni

prozor s padajuim menijem. Zatim se moe specificirati naziv za novopokrenuti fail i
snimitiufolderu.Programekreiratitaanmdbfaililisortiratipodatkenovogpopisa.Ovo
moe potrajati par skundi u ovosinosti od performansi kompijutera. Dio od novog faila
pojavitesenanaslovnojstraniaplikacije.
FileOpen:AkojekorisnikranijepokrenuofailuCOPERTU4moeuvijekvidjetiilidodati
podatke odabirui ikonu Open iz menija. Pojavit e se standardni prozor sa padajuim
menijem. Jednostavno odberite eljeni fail ili pretraite kroz foldere da bi ga locirali.
PrilikomklikanaOpendugmedionovogfailapojavitesenanaslovnomreduaplikacije.
Svaki put kada korisnik napravi neke promjene tokom inventarskog procesa nakon tog
dijeladodajeserijechange.Akosesnimitajfailprimjetitemodatarijenestane.U
toku instalacije bit e kreiran COPERT 4 mdb fail u folderu My Documents koji moe biti
koritenpriprvompokretanjuodstranekorisnika.
FileSave:Ovakomandaomoguavakorisnikudasminitekuesluajeve.Svepodacibite
snimljeniinepostojinaindasepovratepredhodnipodaci.
FileSaveAs...:Akokorisnikpoelidapreimenujepopissakojimradiiligapoelisnimitiu
nekom drugom folderu, ova opcija to omoguava korisniku na brz nain. Koritenjem ove
opcije mogu se napraviti dvije verzije istog pokrenutog faila i ouvati podaci koji su bili
snimljenisaposljednjomFileSavekomandom.
FileClose:Ovaopcijezatvaratekuepopise.Prijezatvaranja,programnabrznainsnimi
podatke.
FileNew Run Wizard: Nakon kreiranja ili otvaranja poetnog faila, moe se koristiti
vizardkojipredstavljaosnovnekorakezaizraunavanjeemisije.

271
NewRunWizard
FileImport/Export: Nakon oznaavanj odreene zemlje iz forme CountrySelect/Add,

moguseunostiilibrisatipodaci,uiizprogramaslika6.Dostupneopcijesu:
CreateImportFormatExcelFilekreiratiformatzaunospodatakauExcelu,
ImportDataExcelFileunospodataka,
ImportDataCopertIIIfile,
ExportDataExcelfile,i
ExportCorinarDBFfile.
Import/Exportpodmeni
File Import/Export Create Import Format Excel File: Pojavi se forma slika 7 koja
pomaekorisnicimadasekreiraExcelfailkojiimavanostzakasnijeunoenjepodataka.
NakonkreiranjaExcelfaila,korisniktomoekoristitikaoalternativniinputizvorafailaiz
FileImport/ExportImportDataexcelFileforme.
Kreirana Import Format Excel File forma ima listu sa godinama koju oznaena zemlja
ukljuuje u otvorenom failu, listu sa ulaznim podacima i listu sa vecihle types tipovima
vozilazasvakugodinukojesenalazeusastavuvoznogparka.Korisnikmoeodabratikoje
godine,podatke,tipovevozilaelidaukljuiuExcelfail.
SaShowallvecihlecategoriesprikaisvekategorijevozilakontrolnomkutijom,korisnik
moevidjetisvetipovevozila,akakooninisuukljueniusastavvoznogparka.

272
Nakon to je kreiran Excel fail bit e prikazana po jedna stranica za svaki unosni
podatak.Svaka stranica e imati tipove vozila i kolone za svaku oznaenu godinu. Trebaju
se ispuniti elije ispod kolonegodina za svaki tip vozila koje korisnik eli. Nakon
popunjavanjasvihpodatakakojisepojave,zatvoriseExcelfailimoguseunositipodacina
nainFileImporet/ExportImportDataExcelFileformi.
CreateImportFormatExcelFile
FileImport/ExportImport Data Excel File: Pojavi se forma slika 8, koja pomae

korisnikuokounosapodatakazaoznaanudravuuExcelfailkojaimafailkojijekreiranu
FileImport/ExportCreateImportFormatExcelFileformu.
Tokom procesa program informie korisnika o uneenim podacima u Results tekst
prostoru.
ImportDataExcelFile

273
FileImport/ExportImportDataCopertIIIfile:Saovomformomslika9.korisnikmoe
unositi podatke za oznaenu dravu i godinu iz pokrenutog faila Coperta III. Treaba biti
paljiv pri unosu podataka, treba se imati struktura voznog parka za oznaenu dravu i
godinu, ili u suprotnim uneseni podaci nee biti vaei. Pritiui Import Copert III
Acccess File standardni Windows prozor e se pojaviti. Jednostavno odaberite eljeni
COPERT III fail ili proite kroz foldere da bi ga locirali. Pritiskom na dugme Open proces
unoenja e poeti. Tokom proces program informie korisnika o unesenim podacima u
Resultstekstprostoru.
UnesenipodaciodCOPERTAIIIukljuuju:
1AktivityDataaktuelnepodatke,voznipark,odstojanjeumiljama
2UsageDatakoritenepodatke,brzine,dionica
3EvaporationDatadionice,puniRVP
4 Temperatures and average daily trip distance temperature i prosjeni dnevni
preeniput
ImportDataCOPERT3
FileImport/ExportExport Data Excel File: Pojavi se oblik slika 10 koja moe pomoi
korisniku da napravi Excel fail u istom formatu kao fail kreiran u formi
FileImport/ExportCreate Import Format Excel File, ukljuujui rezultate podataka.
Nakon kreiranja Excel faila, korisnik ga moe takoer koristiti kao alternativni input
izvornogfailaoblikaFileImport/ExportImportDataExcelFile.

274
ExportDataExcelFile
Export Data Excel File izmjena podataka u Excel formi ima listu sa godinama koju
oznaenadravaukljuujeuotvorenomfailu,listsaulaznimpodacima,listusarezultatima
podatakailistusatipovimavozilakojesusvakegodineprisutneuvoznomparku.Korisnik
moeoznaitikojegodine,podatke,tipovevozilaoneliuvstiuExcelfail.
Show all vecihle categories znai prikaz svih kategorija vozila u kontrolnom boksom,
korisnik moe vidjeti sve tipove vozila, ak ako oni nisu prikazani za datu godinu u
strukturivoznogparka.
Nakon to je stvoren Excel fail prikazat e se po jedna stranica za sve ulazne podatke i
rezultate podataka. Svaka stranica e imati tipove vozila i kolone za svaku odabranu
godinu.Postojimogunostmjenjanjaelijasaulaznimpodacimaispodkolonesagodinama
za svaki tip vozila koji korisnik eli. Nakon auriranja apdejtovanja svi eljeni podaci
zatvore Excel fail i podaci se mogu unositi kroz FileImport/Export Import Data Excel
File. Ako neko eli unositi podatke od jedne godine za neku drugu godinu, mjenja se
vrijednost konone sa godinama u svim eljenim stranicama Excel faila koju neko eli
unijeti.
File Import/ ExportExport Corinair DBF file: Ova forma slika 11 pretvara trenutni
popis u dva fajla COP_ACT.DBF i COP_EF.DBF koji e ukljuivati posebno aktivne koji se
koriste podatke posebno emisione faktore. Ti fajlovi mogu biti preneseni u CollectER
prekoImportERdabisepovezalisapodacimaproraunatimuCOPERT4sacjelokupnom
dravnom listom. Korisnik moe odabrati za koje godine od oznaene drave e biti
kreirani odgovarajui fajlovi. Kada korisnik klikne na Export otvorit e se prozor, gdje
korisnik moe odabrati gdje e biti smjeten fail. Za svaku odabranu godinu otvorit e se
foldersakreiranimfajlovima.

275
ExportCorinarDBFFile
FileReports: Nakon to se odabere eljena drava iz CountrySelect/Add kreiraju se

izvjetajirezultatazaodabranudravu.Dostupneopcijesuslika12:
1. DrivingModeOriented
2. SourceOriented
Reportssubmenu
FileReportsDriving Mode Oriented: a ovom formom slika 13 korisnik moe vidjeti,

snimiti i printati izvjetaje sa rezultatima emisije za odabranu dravu, klasirani prema
nainu vonje grad, okolica, gradska magistrala. Rezultati su grupirani po polutantima i
korisnik moe vidjeti sve godinje rezultate za odabranu dravu. Nakon svake godine
After each year pojave se dva kolaa koja se odnose na godinje rezultate slika 14.
Nakon svih godina After all the years za svaki polutant, pojave se dva kolaa na osnovu
kojihkorisnikmoevidjetirezultatetokomsvihgodinaslika15.
Korisnik moe prolaziti kroz rezultate, sa opcijom arrows na vrhu prozora ili direktno
putemGroupTreedijela,kojisenalazinalijevojstraniprozora.Mogusevidjetistraniceza
posebne polutante duplim klikom na shadowed box sa imenom polutanta i kreiratt e se
novi tabulator. Mogu se izlistavati stranice sa tabom pdf, xls, doc ili rtf oblika koje se
mogupregledatiklikomnaenvelopeikonu.Akonekoelipogledatiodreenugodinu,iz
listboksaseizaberueljenegodineipritisneRefreshReport.

276
DrivingModeOrientedreport
Piechartsuoblikuizvjetaja

277
Barchartsuoblikuizvjetaja
FileReportsSource Oriented: Sa ovom formom slika 16 korisnik moe vidjeti, snimiti i

printati izvjetaja sa rezultatima emisije za odabranu dravu, klasirani prema izvorima
hladan, zagrijan start. Rezultati su grupirani po polutantima i korisnik moe vidjeti sve
godinje rezultate za odabranu dravu. Nakon svake godine After each year prikau se
dva kolaa koji se odnose na godinje rezultate, slika 17. Nakon svih godina After all the
yearszasvakipolutantpojavesedvadaigramanakojimakorisnikmoevidjetirezultate
zasvegodineslika18.Korisnikmoeprolazitikrozrezultate,sastrijelicomnavrhuforme,
ili direktno kroz grupno stablo koje se nalazi na lijevoj strani. Mogu se vidjeti stranice
specifinog polutanta duplim klikom na osjeneni boks sa imenom polutanta i novi
tabulator bit t kreiran pdf, xls, doc ili rtf format koji se mogu vidjeti klikom na
envelopeikonu. Ako neko eli vidjeti posebnu godinu, odaberite eljenu godinu years
izboksasalistamakojisenalazinadesnojstraniipritisniteRefreshReportobnavnjanje
izvjetaja.
SourceOrientedform

278
Piechartsuoblikuizvjetaja
Barchardsuoblikuizvjetaja
FileExit: Sa ovom komandon korisnik moe napustiti program.Prije naputanja

programbrzosnimipodatke.
Country:UizbornikuCountrydravamogusepronaisljedeenaredbe:
Select/Add izaberi/dodaj, Delete obrii, View All Run Details pogledaj sve pokrenute
rezultate,CountryInfoinformacijeodravi,FuellInfoinformacijeogorivu

279
IzbornikDrava
CountrySelect/Add: Sa ovom naredbom, korisnik moe da izabere, koju dravu i godinu
eli da procesuira. Moe se takoe dodati i nova drava, ili nova godina za postojeu
dravu, dajui ime drave, godinu, srednju duinu putovanja i srednje trajanje putovanja
odhlodnogstartadopostzanjaradnetemperatureikliknutinaAddData.
Izaberi/Dodajdravu,godinu
CountryEdit:Saovomformomslika20.korisnikmoedapromijeniimedrave,godinu,
duinuivrijemeputovanjaodsrartadoradnetemperature.

280
Ureivanjeparametaradatedrave
CountryDelete: Sa ovom naredbom Slika 21. korisnik moe da obrie dravu sa svim
godinama koje imaju u pokrenutom dokumentu ili posebno odabranu godinu. Budite
paljivi sa ovom naredbom, jer kada neko obrie zemlju ili godinu, bie obrisane takoe
postavke o sastavu voznog paarka, aktivirani podaci, kao i svi izraunati faktori i
vrijednostiemisije.
Obriidravui/iligodinu
CountryWiev All Run Details : Sa ovom naredbom Slika 22. korisnik moe da vidi sve
pokrenuterezultatezabilokojudravuiligodinukojasenalaziupokrenutomfajlu.

281
Formapregledasvihpokrenutihpodataka

CountryCountry Info: U ovoj tabeli Slika 23. korisnik mora da predvidi srednje
mjesene vrijednosti maksimalne i minimalne temperature. Beta vrijednosti mogu bit
izraunate pokreui Calculate Beta. ove vrijednosti mogu biti razliite za svaku dravu i
godinu, ali nakon to korisnik napravi bilokakvu promjenu, bie pitan da li eli da to
primjenizasvegodineizabranezemljeilisamonaizabranugodinu.
Informacijeodravi
CountryFuel Info: Birajui CountryFuel Info ispod Country Menu, tabela Slika 24.
pokazuje gdje korisnik mora da predvidi podatke o gorivu, koi e biti koriteni u
izraunavanju. Ukljuena su etiri vrste goriva: olovni i bezolovni benzin, dizel i LPG.
Omjer vodika i ugljika takoe je predvien H:C. Prosjene vrijednosti tekih metala su
predviene zakonom. Svakako, ove vrijednosti se mogu mijenjati ako su omogueni
precizniji prorauni. Moe se primjeniti i Fuel Corection provjera goriva pomou Apply
StatisticalFuelCorrectionpoljazaprovjeru.AkosupredvienevrijednostiuAnnualFuell
Consumptiontabelijednakenuli,korisnikebitiupitandalijesigurandaelidaprimjeni
kontrolugorivaiakosupredvienevrijednostjednakenuli.

282
Informacijeogoriva
Sastav voznog parka Fleet Configuration: U ovom izborniku Slika 25. korisnik moe
pronai sljedee komande da napravi osnovu za svaku zemlju i godinu i upravlja svim
vrstama vozila koja e biti omoguena u dokumentu. Mogue su sljedee komande:
Add/DeleteVehicle,AddNewType,Edit,DeleteUserDefined.
Sastavvoznogparka
Fleet ConfigurationAdd/Delete Vehicles: Sa ovom tabelom Slika 26. korisnik moe da

izabere koje vrste vozila e biti u voznom parku izabrane drave i godine.korisnik moe
vidjeti sve sektore ili izabrati samo jedan koristee Sector Listbox.Korisnik moe vidjeti
sve vrste vozila koje su omoguene u pokrenutom fajlu, ili samo od strane COPERTa
predviena vozila, ili korisniki definirana vozila, koja su kreirana sa Fleet
ConfigurationAddNewType.
Korisnikmoeizabratikojevrstevozilaeuzetiudiouvoznomparkudvostrukimklikom
na
Select. :Ako korisnik eli da izbrie vozilo iz voznog parka moe to uraditi ponovo
dvostrukimklikomuizbornikuSelect.

283
DefaultTypekolonapokazujeakojeizabranavrstavoziladefiniranaodstaraneCOPERTa
ili od strane korisnika. Korisnik takoe moe primijeniti sastav voznog parka, na druge
godine odabrane zemlje, odabirom godine u gornjem desnom uglu. Kada je konfiguracija
gotova klikniteOKiupotrijebljeni podaci ebiti obnovljeni.Ovo moe potrajati odreeno
vrijemezavisnoodpeformansiraunara.
Dodavanjeibrisanjevozila
Fleet ConfigurationAdd New Type: Sa ovom komandom wizard e poeti da pomae

korisnikudadodanovuvrstuvozilaupokrenutomdokumentu.
Tavrsta,kasnije,moebitikoriteneuFleetConfigurationAdd/DeleteVehicles.
Imamosljedeekorake:
Korak1.SelectSector
IzaberiponuenisektorilidodajnoviSlika27.

284
Dodajnovuvrstu
Korak2SelectSubsector:IzaberinapravljeniilidodajnovopodpodrujeSlika28.
Dodajnovitippodpodruja
Korak3.SelectTehnology:Izaberiponuenutehnologijuilidodajnovu.Nezaboraviteda
dateupotrijebljeniEurobrojupoljeEuroNoSlika29.Akokombinacijavepostojionad
wizardnemoedapreeusljedeikorakikorisnikemoratidapromijenijedanod
njegovihizbora.

285
Dodajnovitiptehnologije
Korak4.Izaberivrstugoriva.:Izaberiponuenuvrstugorivailidodajnovu.Slika30.
Dodajnovuvrstu
Korak 5 Finish : Izaberite ponueni NMVOC category i vozila e uestvovati u proraunu

isparavanjaikliknitenaFinishdazavritewizard.Slika31.

286
Dodajnovuvrstu
FleetconfigurationEdit:Unutaruvogizbornikakorisnikmoekoristitiformenamijenjene
zaureivanjeimenasektora,podsektoraitehnologijaiureivanjenjihovogizgledausvim
tabelamapodataka.Slika32.
Uredipodizbornik.
FleetConfigurationEditSector:Sa ovom formom Slika 33 korisnik moe dapromijeni

imenasektora,takotoizaberesektoruzabeliPropertiesiupisujenovoimeupoljeNamei
klikne na Change. U tabeli Order korisnik moe da promijeni redoslijed sektora u svim
ponuenim tabelama podataka Slika 34.. U naredbi da se to promijeni mijenja se broj
ispredsektora.Sektoriseredajupremadodijeljenombroju.

287
UredisektorProperties
UredisektorOrder
Fleet configurationEditSubsector: Sa ovom formom Slika 35 korisnik moe da

promijeniimenasubsektorabirajuiimesubsektorautabeliProperties,dajuinovoimeu
polju Name i pritisnuti Change. U tabeli Order korisnik moe da promijeni redoslijed
ponuenih subsektora u svim tabelama podataka Slika 36.. U naredbi da se to uradi,
mijenja se broj ispred subsektora. Subsektori su poredani u nizu prema dodijeljenom
broju.

288
UreivanjesubsektoraTabelaProperties
UreivanjesubsektoraTabelaOrder
Fleet ConfigurationEditTehnology: Sa ovom formom Slika 37. korisnik moe da

promijeni imena tehnologija birajui ime tehnologije u tabeli Properties, ureujui novo
ime u polju Name ili novi euro broj u polju Euro No i priskom na Change. U tabeli Order
korisnik moe da promijeni redoslijed omoduenih tehnologija u svim tabelama
podataka.Slika 38.. U naredbi da se uradi to, mijenja se broj ispred tehnologije.
Tehnologijeseredajupododijeljenimbrojevima.

289
UreivanjetehnologijetabelaProperties
UreivanjetehnologijetabelaOrder
Fleet ConfigurationDelete User Defined: Ispod ovog izbornika Slika 39 korisnik moe
koristiti forme u naredbama da obrie sektor, subsektor, tehnologiju, ili vrstu vozila
definisanu od strane korisnika uz pomo Fleet ConfigurationAdd New Type. Mogue su
sljedeeforme:Type.Sector,SubsectoriTehnology.

290
Brisanjekorisnikidefiniranihpodizbornik
FleetConfigurationDeleteUserDefinedType:SaovomformomSlika40.korisnikmoe
da obrie tip vozila koji je kreirao sa Fleet ConfigurationAdd New Type. Mogu se vidjeti
svisektoriilisamojedanodabrani,koristeeSectorlistu.Moeseizabratikojitipvozilae
bitiizbrisandvostrukimklikomnapoljeukoloniSelectipritisnutiDeleteSelectedVehicle
Categories. Naredba de se obriu, ne moe biti koritena ni u jednom fajlu iz Fleet
Configurationpokrenutogfajla.PrvosemorajuobrisatiizFleetConfigurationAdd/Delete
Vehiclestakotoeseodznaitiizsvihdravaigodinaukojimasukoritena.
Brisanjevozilakreiranogodstranekorisnika
Fleet ConfigurationDelete User DefinedSector: Sa ovom formom Slika 41. korisnik

moedaobriesektorkojijesamkreiraosaFleetConfigurationAddNewType.Briese
tako to se selektira i pritisne Delete. Naredba da se obrie ne moe biti koritena ni za
jednu vrstu vozila definisanu od strane korisnika. Ona se prvo moraju obrisati iz Fleet
ConfigurationDeleteUserDefinedTypeforme.

291
Brisanjekorisnikidefiniranogsektora
FleetConfigurationDeleteUserDefinedSubsector:SaovomformomSlika42.korisnik
moedaobriesubsektorkojijesamkreiraosaFleetConfigurationAddNewType.Brie
setakotoseselektiraipritisneDelete.Naredbadaseobrienemoebitikoritenaniza
jednu vrstu vozila definisanu od strane korisnika. Ona se prvo moraju obrisati iz Fleet
ConfigurationDeleteUserDefinedTypeforme.
Brisanjekorisnikidefiniranogsubsektora
FleetConfigurationDeleteUserDefinedTehnology:SaovomformomSlika43.korisnik
moedaobrievrstutehnologijekojujesamkreiraosaFleetConfigurationAddNew
Type.BriesetakotoseselektiraipritisneDelete.Naredbadaseobrienemoebiti
koritenanizajednavrstavoziladefinisanuodstranekorisnika.Onaseprvomoraju
obrisatiizFleetConfigurationDeleteUserDefinedTypeforme.

292
Brisanjekorisnikidefiniranetehnologije
Activity Data: Ispod ovog menija Slika 44. korisnik moe da predvidi podatke o broju
vozila, brzini putovanja, podatke o evaporacjiji za vozni park odabrane drave i za datu
godinu.Omogueneopcijesu:InputFleetData,InputCirculationData,iInputEvaporation
Data.
ActivityData.
ActivityDataInputFleetData:UovijformiSlika45.korisnikmoedaumetnepodatkeo
broju vozila, broju preenih kilometara u toku godine i ukupnom broju preenih
kilometara. Ukupni preeni kilometri su relevantan podatak za oba izraunsvanja i
evaporacionih i degradacionih parametara. Mean Fleet Mileage kolona predstavlja
kumulativnuvrijednostpreenihkilometarazapojedinutehnologiju.Drugaijereeno,to
je ukupni preeni put pojedinog vozila odreene tehnologije od trenutka putanja u rad.
Ove vrijednosti se kasnije koriste za predvianje emisije degradacionih faktora u
zavisnosti od srarosti vozila ili ukupnim preenim kilometrima. Za kretanje izmeu
pojedinihsektorakoristiseSectorpadajuimeni.

293
Formaunosapodatakaovoznomparku
Activity DataInput Circulation Data: U ovoj formi Slika 46. korisnik moe da vidi unos
podataka ciljajui na sakupljanje srednjih vrijednosti brzina i procentualnom ueu
vonjerazliitihtehnologijaprirazliitimnainimavonje.Kretanjeizmeusektoravozila
vrisepomoupadajuegmenijaSector.
Tabelaunosapodatakaokretanjuvozila
ActivityDataInputEvaporationData:SaovomformomSlika47.korisnikmoedaunese
podatke o zapremini rezervoara l. procentualno uee vozila snadbijenih sistemom za
ubrizgavanje goriva %, procenat vozila opremljenih sa sistemom kontrole evaporacije
isparavanja%iraspodjeluevaporacijeporazliitimnaimimavonje.Kretanjeizmeu
sektoravozilavrisepomoupadajuegmenijaSector.

294
Formaunosapodatakaoisparavanju
Proraunskifaktori:Uovommenijuslika48korisnikmoekoristitiobrazaczaraunanje
emisionihfaktorakojiebitiupotrebljeniuukupnomproraunuemisija.Opcijekojese
koriste:MileageDegradation,FuelEffect,Hotemisionfaktors,Coldemisionfactorsi
EvaporationFactors.
Meniproraunskihfaktora
ProraunskifaktorMileageDegradationsmanjenjeodstojanjaumiljam:Uovommeniju
slika 49 korisnik moe raunati faktore Mileage Degradation smanjenja odstepena u
miljama, koji su koriteni da osiguraju emisiju degradacijskog faktora koji zavisi od
godinestarostivozila.VanidegradacijskifaktoridatisusamozavozilaponormiEURO,a
kasnije i za putnika vozila. Mogu se izraunati faktori pritiskom na Recalculate Mileage
DegradationFactorsividjetifaktorezasvakipolutantuopcijiPollutantnapadajuojlistiza
svakisektoruopcijiSectornapadajuojlisti.

295
Menizasmanjenjeodstojanjaumiljama
Proraunski faktor Fuel Effect efekt goriva: Korisnik moe koristiti obrazac slika 50
zaproraunfaktorakojiuzimajuefekatnavrueemisionefaktore.Korisnikmoeizabrati
izmeu tri tipa goriva: 1996 Base Fuel, 2000 Stage 2000, 2005 Stage Fuel na opciji
Yearnapadajuojlisti.Podeenavrijednostje1996.akojeovaopcijaizabranaondasesva
vozila operiraju na Base Fuel. Uvoenjem poboljanja Stage 2000 i Stage 2005 tipovi
goriva imat e pzitivan efekat ne samo na odgovarajue tehnologije vozila koji e biti
lansirani u 2000 i 2005 uzimajui u obzir posebnu stare tehnologije vozila. Mogu se
izraunati faktori pritiskom Recalculate Fuel Effect i vidjeti faktore za svaki polutant u
opcijiPollutantnapadajuojlistizasvakisektoruopcijiSectornapadajuojlisti.
Menizafaktoreefektagoriva

296
ProraunskifaktorHotEmissionFactorsvruiemisionifaktori:Otvoreni prozor slika
51 osigurava opti prikaz vruih emisioih faktorapod 3 razliite kolone Urban, Rural,
Highway.Oviemisionifaktori odgovaraju emisijamavozila kada sumotornei iscrpljujue
komponente dostigle njihovu normalnu operacionu temperaturu. Vozila koja imaju nultu
brzinu vrijednost u Activity Data obrazac nee biti prikazan a njegov faktor e biti nula.
MogusevidjetifaktorizasvakipolutantuopcijiPollutantnapadajuojlistizasvakisektor
u opciji Sector na padajuoj listi. Na listi se nalaze i potronja goriva za stabiliziranu
temperaturu motora. Recalculate Hot Emission Factors tipka u desnom donjem uglu
ispunjavamoduledabiseizraunalitopliemisionifaktoriusluajudajekorisniknapravio
promjenu tokom sezone. Kada se eli unositi sopstveni emisioni faktori i ne koristiti
rezultatepredloenihodsopstvenihKeepCheckprozortrebadaizabereporedvrijednosti
emisionih faktora uneene za svaku tehnologiju vozila. U protivnom reenica orginalnih
vrijednostiuneena od korisnikabit e upotrebljena u programu, bez adicionih korekcija.
Tavrijednostneesepromijenitikadaseponovosaberurezultati.Dabiuspostavilifaktore
emisije do Copert IV proraunate vrijednosti trebamo odabrati Keep opciju i ponovo
proraunatefaktoreemisije.
Menizavrueemisionefaktore
Proraunski faktor Cold Emission Factors hladni emisioni faktori: Slika 52 predstavlja
iste principe koji se javljaju kod faktora za toplu emisiju. Hladna izlazna emisija faktora
zavisiodtemperaturezbogtogajedodanalistamjesecijanuardecembar.FunkcijaKeep
je ista kao to je predhodno opisano. Ako predpostavimo da su izlazne emisije
karakteristine za gradsku vonju onda moe se rei da se veina izlaznih hladnih
emisionih faktora javlja u tim sluajevima. Recalculate Cold Emission Factors tipka u
desnomdonjemugluispunjavamoduledabiseizraunalihladniemisionifaktoriusluaju
dajekorisniknapraviopromjenutokomsezone.Mogusevidjetifaktorizasvakipolutantu
opcijiPollutantnapadajuojlistizasvakisektoruopcijiSectornapadajuojlisti.

297
Menizahladneemisionefaktore
Proraunski faktor Evaporation Factors evaporacijski emisioni faktori:U otvorenom

prozoru slika 53 korisnik moe dodati emisiju faktora pri isparavanju goriva izazvanog
iz razliitih vozila koristei sedam opcija u obrascu. U naem sluaju radi se o emisionim
faktorima kod vozila sa plinskim pogonom. Dvije kolone koje se prikau Controlled i
Uncontrolleddeterminiukontrolisaneinekontrolisanenivoeisparavanjaizduvnihgasova
putnikih vozila. Izabrani emisioni faktori mogu biti sauvani odabirom opcije Keep koja
uva podatke o vozilima za bilo koji vid prevoza i vrste goriva. Sadanj istraivanja
Standard Cornair su ostala dosljedna starim verzijama Coperta i ukljuuje nove emisione
faktorebaziranenanovimeksperimentalnimpodacima.RecalculateEvaporationEmission
Factors tipka u desnom donjem uglu ispunjava module da bi se izraunali isparavajui
emisionifaktoriusluajudajekorisniknapraviopromjenutokomsezone.Mogusevidjeti
faktorizasvakipolutantuopcijiPollutantnapadajuojlistizasvakisektoruopcijiSector
napadajuojlisti.

298
Menizafaktoreemisijeisputanja
Emisije: Slika 54. Klikajui na podiok Emissions korisnik moe vidjeti rezultate totalne
emisijekaotosemoevidjetinaslici.Ponueneopcijesu:totalnaemisija,totalnaemisija
svihgodina,balansgorivaiNMVO
Meniemisija
EmissionsTotalEmissionsEmisijeTotalneEmisije

299
Meniukupnihemisija
Otvaranjemovaopcijedobivateformutabelekaonaslici55.gdjekorisnikmoeizraunati
sabrati totalne emisije za vruu, hladnu i emisiju isparavanja isputanje putem
isparavanja. Klikom na ikoni Recalucate ve spomenuta moete ponovo izraunati
vruu hot, hladnu cold emisiju, isparavanje ili sve emisijekorisnik klikajui na
odreeno polje moe izraunati ili ponovo sabrati podatke ako je pravio neke izmjene.
OpcijomAllEmissionscjelokupnaemisija,ukljuujuisvefaktoremoeteizraunatisve
gorespomenuteinavedeneemisijeifaktorekojisulociraninaopcijiCalculationFactors
naglavnommenijuodmahporedopcijeEmissionsNakontogamoeteprovjeritipodatke
klikajuinasvakidioposebnohot,coldemissions
EmisijusvakogzagaivaamoetevidjetiakoklikneteovrhuprozoranaopcijuPollutanti
za svaki sektor posebno kliknete na opciju takoer u vrhu prozora SECTOR vrste
vozilaPM2.5 andPM10 totalne emisije izraunavaju sepritiskom na opciju All Emissions
sveemisije
EmissionsTotalEmissionsofallyearsTotalnaemisijasvihgodina

300
Meniukupneemisijezacijelugodinu
Slika 56: Ova forma tabele korisniku pomae da vidi totalnu emisiju svih godina u jednoj
dravi. Rezultati su prezentirani u tonama za sve velikegasovite zagaivae i u
kilogramima za teke metale. Korisnik vidi rezultate koji se baziraju na nainu vonje
gradski,seoskiiliautoput;isveukupnerezultatetakoe.Akokonfiguracijezaodreenu
godinunemaodreenovozilo,ondajevrijednostemisijejednakanuli0.
Emissions Fuel balance balans goriva: Forma tabele za balans goriva slika 57 prua
nammogunostdakontroliemoiuporeujemostatistikiutroakpotronjugorivakoji
nam je prikazan u formi tabele gdje stoji Country drava Fuel info informacije o
gorivu sa totalnom potronjom goriva koja je izraunata pomou softvera. Odstupanja
izmeu ove dvije vrijednosti mjere ne bi trebala biti u obliku jedinice malog procenta
zbogunoenjapodatakakojisepodrazumijevajupredstavnicimanjihovihaplikacija.Zbog
toga, ova provjera prua verifikaciju ukupnu tanost ulaznih podataka i da ne budu
uvedene nikakve nedoslijednosti u kalkulaciji. Ako se pojave krupnija, bitnija odstupenja
izmeu ove dvije vrijednosti onda treba provjeriti da li je statistika potronja goriva
ispravnounesenauraunaridaliodgovararealnim,injeninimpodatcimakonzumiranja
goriva, za vozila koja operiraju u tom podruju koje ste izabrali za popis. Da bi se bolje
slagalistatistikiikalkulativnipodatcipotronjegorivatrebalobi:
Modificirati brzinu vonje na razliitim lokacijama urbano, ruralno,
autoputActivity Data Input Circulation Data brzina ima veoma vanu ulogu u
emisiji.
Utvrditi da je vozni park tano rasporeen prema razliitim tehnologijama vozila
ActivityDataInputFleetDatauovuopciju.

301
Menizarezultatebalansagoriva
Emisije polutanata koji zavise o gorivu CO2, SO2teki metali su izraunate na osnovu
statistikih podataka potronje goriva. Da bi to uradili dobili totalne emisije, kao to je
izraunato u COPRET u 4 aplikacijom faktori potronje goriva, to se umnoi omjerom
statistike/ totalno kalkulisane potronje goriva/ za svaki tip goriva. Da bi mogli
primijenitiovuispravku,statistikipodatcipotronjegorivamorajubitiunoeni.Country
Fuel Info forum, Annual Fuel Consumption tabela tabela o godinjoj potronji. U
sluajudanedobijeteispravnu tabelu,rezultatiseraunajunabezikalkulisanepotronje
goriva.Naravno,ovobiznailodanepostojitabela,slikaopodatcimastatistikegorivaza
odreenitipgoriva,paprematomebalansgorivanijevalidan
Advanced: U ovom meniju slika 59. korisnik si moe obezbijediti partnere za napredna
svojstva COPERTa koji nisu potrebni za prikupljanje standardnog nacionalnog inventara,
ali se koriste za preiavanje rezultata i prua dodatne parametre koji nam donose
detaljan opis karakteristika raznih radnji kao to je faktor optereenja tekih korisnikih
vozila i uspon nagib puta. Opcije na raspolaganju su: Optereenje vozila,osovine, nagib
puta,dijeljenjeNO2uNOX,frakcijaECiOMuPMiparametri.
Naprednimeni
Advanced Optereenje vozila, osovine: Korekcije procenta optereenja slika 60 su

primjenjiva na teka korisnika vozila i autobuse i zavise od bruto teine vozila i naina
vonje. Dana je postavljena vrijednost od 50 % i odgovara osnovnim faktorima emisije
COPERTa.Dabiprimjenilirazliitdrugaijiprocentoptereenjakorisnikmoraodabrati
YES nakon to je unio promjene.Ako ne elite nita mijenjati kliknite NO. Procent
optereenja moe varirati od 0 100 % oznaavajui prazan ili potpuno optereeno
natrpanovozilo.Faktorioptereenjaseraunajuiprimjenjujutokomkalkulacijefaktora
tople vrue emisije u formi tabele Calculation Factors Hot Emisions Factors. Procent
optereenja i broj osovina takoer se koristeu kalkulaciji neispusnih PM emisija u formi
tabeleEmissionsTotalEmissions.

302
Menizaoptereenjevozila,osovine
Advanced Road Slope nagib puta: U ovoj formi tabele slika 61 korisnik upisuje
najbitnije vrste nagiba za razliite kategorije vozila.HdV ili autobusa i razliite naine
vonje.Izaberitekategorijuvozilaiondaodaberiteizmeu6klasanagibakojirangirajuod
6%vonjauzbrdodo6%voznjanizbrdozasvakinainvonje.Nagibputaod0%
znai da se nita ne mijenja u osnovnim faktorima emisije ak i ako je korismik kliknuo
YES u tabeli Advanced Vehicleload Axles. Korekcije razliitih nagiba na cesti se jedino
primjenjuju za ograniavanje brzine. Faktori nagiba se kalkuliu i primjenjuju tokom
kalkulacije faktora vrue emisije u tabeli Calculation Factors Faktori vrue emisije; im
steizabraliXESutabeliAdvancedVehicleload.
Menizanagibputa
Advanced Share of NO2 to NOX dijeljenje NO u NOX: Slika 62. U ovoj tabeli korisnik
radi dijeljenje NO do NOX preko NO/NOX primarnog omjera mase. Ako podatak nije
pristupaanzakategorijuvozila,ukucajteN/Anbotavailable.

303
MenidijeljenjeNOuNOX
Advanced Fraction of EC and OM in PM:Slika 63. Ovdje nam je predstavljena frakcija

elementarnog i organskog karbona u ispusni PM. Ako nema podataka za kategorije vozila
upiiteN/A.
AdvancedParameters
Slika64.Korisnikmoevidjetiipromijenitiparametrekojisekoristezakalkulacijufaktora
emisije koji se nalaze pored menija Calculation Factors. Opcije: Parametri faktora vrue
emisije,parametrifaktorahladneemisijeiparametridegradacijekilometrae.

304
Meniparametara
AdvancedParametersHotEmissionFactorsparametrsVruaemisija:Slika65.Uovoj
formi tabele korisnik vidjeti i promijeniti parametrevrue emisije koji se koriste za
kalkulaciju faktora vrue emisije. Korisnik moe vidjeti parametre za svaki polutant u
odijeljku Pullutant i za svaki sektor u Sector koriste se odijeljcima Urban modegradski
nain, rural mode seoski nain i autoput nain highway mode da bi vidjeli
odgovarajue parametre za sve naine. Svaki nain od svih ve navedenih ime tri niza
brzina. To ete vidjeti ako odaberete razliite nivoe brzina pod opcijom Speed Ranges.
Moete takoe i dodati niz brzina za odreene kombinacije vozila, polutanata i naina.
Odaberite eljeno vozilo i izaberite opciju Add Range dodaj niz i novi niz brzina e biti
kreiran za to vozilo koje ste odabrali. Pritiskom na opciju Formula moete vidjeti
jednainukojasekoristidabiseizraunalifaktorivrueemisijezaizabranovozilo.
AdvancedParametersHotEmissionFactorsparametrsVruaemisija
AdvancedParametersColdEmissionFactorsParameters
parametri/faktorihladneemisije
Slika66.Naovojtabelisemoguvidjetiimijenjatiparametrifaktorahladneemisije,kojise
koristezakalkulisanjefaktorahladneemisijeutabeliCalculationFactors/ColdEmissions
Factor.UodijeljkuPollutantmoetevidjetiparametrezasvakipolutant.Koristiteodijeljke
sa mjesecima da vidite odgovarajue parametre. Svaki mjesec ima tri niza brzine. Moete
vidjeti kako izgleda svaki niz tako to ete kliknuti na jedan od brojeva u kruiima
ispred opcije Speed Range.. Moete takoe dodati vlastiti niz brzine za odreenu
kombinaciju vozila, polutanata i mjeseca. Odaberite vozilo, odaberite opciju Add Range

305
dodati niz i kreirat e se novi niz brzine za eljeno vozilo. Takoe moete i izbrisati
odreeninizklikomnaopcijuDeleteRangeobrisati.
Opcijom Apply Changes to all Months moete primijeniti sve promjene na sve mjesece a
vestepromjenilijedanmjesec,pajednimklikomtoprimjenjujetenaostale,nemoratesve
posebnomijenjati.
AdvancedParametersColdEmissionFactorsParameters
parametri/faktorihladneemisije
Advanced Parameters Mileage Degradation Parameters: Slika 67. Ovdje korisnik moe
mijenjati parametre degradacije kilometrae koji se koriste za kalkulaciju faktora
degradacijekilometraeutabeli:CalculationFactorsMileageDegradation.
Korisnikmoebiratiizmeutriopcijekojesenalazenadnusliketabele:
NO: nisu kalkulisani faktori degradacije, prema tome nije bilo promjene u osnovi
faktoravrueemisije
WithoutIMeffectbezIMefekta:akosekoristiovaopcijaondafaktoridegradacije
su kalkulisani uzimajui u obzir da su primjenjene eme pregleda i odravanja
jednakeDirektivu92/55/EEC
With IM effect sa Im efektom u ovom sluaju faktori degradacije su kalkulisani
uzimajuiuobzirdajekoritenaunaprijeenaemapregledaiodravanja.
PritiskomnajednuodopcijaAmiliBmparametrisuautomatskipopunjeniodgovarajuim
vrijednostima.

306
AdvancedParametersMileageDegradationParameters

307
PRILOG2.UREAJZAMJERENJEBUKEBREL&KJRTIP2260
U proteklih nekoliko godina kompjuteri su prouzrokovali, da se sistemi za mjerenje u

podruju akustike znatno usavre. Prethodno su bili koriteni kao arhitektonski alat
namijenjen za integraciju u kompjutere. Takva jedna novina je korisna ne samo za
kapacitete skladita i korisniki interfejs, ve je takoe vrlo korisna za prilagoavanje
mjernih instrumenata. Da bi procijenili filozofiju poslije usavravanja virtualnog sistema
neophodno je fokusirati se individualne funkcije tradicionalnih sredstava i procijeniti
mogue prednosti implementacije takvih funkcija na platforme softwera. Tradicionalni
digitalnialati,kaonprmetrizamjerenjejainebuke,rekorderiaudiosignala,sudefinisani
po ulazno izlaznim modelima, i po svojim specifinim funkcijama u analizama digitalnih
signalakojiseprilauprocjenimjerenja.Onisuopskrbljenisaulaznoizlaznimkontrolnim
sistemima pokazujui rezultate ne odgovarajuim grafikonima i dijagramima. U svom
najsavremenijem poetnom obliku, virtualni ureaj zamjenjuje interfejs/meusklop
specifinihureajasakompjuterskimekranom.Ovodonosisamopogodnostikodvizuelne
rezolucije i korisnikog meusklopa, budui da druge funkcije nisu dodate klasinoj
konekciji izmeu ureaja i kompjutera koristei seriski dva eksperimentalna sticanja
podataka i kontrolna funkcionisanja, koristei ovu konfiguraciju jo su obezbjeena sa
ureajima,akompjuterjepukiuvarinformacija.
Proces sticanja uobiajenih mjerenja moe se podijeliti na etiri dobro definisane faze. U
prvoj fazi mogue je otkriti pravo vrijeme u slojevima na kojima je sva tekovina uspjeno
voena u realnom vremenu, ukoliko to definiemo pomou analognihdigitalnih
preomjenaA/Dibazinihalatakojiimajuvelikiznaaj.
Slijedea faza nazvana blokada iznosi procjenekalkulacije ali ne neophodno po osnovi

tanog vremena, kao to je npr. etvorni trensformator FFT, gdje niz vremenskih
funkcijanetransformiuupodrujufrekvencija.
Treafazapredstavljakontroluiupravljasistemomzahtjevaiprenosompodataka,inei
izvoredostupnimsamokadjepotrebno.Najdubljafazaovestruktureilipostprocesnafaza
jeobinoobavljanaodstranekompjutera.
Najistaknutija interakcija izmeu hardware i software izvora je rezultirala jednoom

raspodijeljene virtualne instrumentizacije. Metrologiki pristup raspodijeljenoj
instrumentizaciji nudi mnoge prednosti u korisnikom meuprostoru, kapacitetu i
elastinosti,zatotoseizvorimaponuenimodstraneureajanemoeupravljtipomou
specijalno dizajniranih software modela. Ovaj preduslov podrazumjeva da ureaj ostvari
dovoljan kapacitet akustinih i vibraciskih mjerenja, ekskluzivno mjenjajui odailjae,
tako da se svaki put koriste kao mikrofoni, metri za mjerenje brzine i ispitivanje
intenziteta. Ovo vodi do jo zahtjevnijeg transfera odgovornosti kompjutera ostavljajui
hardware ureaj sa funkcijama sa zadatkom analogiskodigitalne konverzacije ulaznih
podataka. U svakom pogledu PC je sada sastavni dio lanca mjerenja jer potpuno upravlja
kalkulacijamaalgoritama,tanoumjeranjaioperacijamakalibriranja.
Primabuke:Mikrofon
Mikrofon je prima koji mjeri akustini pritisak i pretvara ga u elektrini signal

60
.
Uoptenogovoreipretpostavljenajeslijedeaklasifikacijamikrofonadatautabeli:

308
Naelooperacije Tipovimikrofona
Regulatorkretanjaumagnetnompolju Magnetnodinamikimikrofon
Kapacitetvarijacija Kondenzatorilielektrinimikrofon
Piezoelektriniefekat Piezomikrofon
Klasifikacijamikrofona
Glavnekarakteristikemikrofonazamjerenje:
Osjetljivostodnosizmeuelektirinihizlaza,izraenihumilivoltima,izraenu1Pa
pritiska na odailja u specifinoj frekvenciji i akustini pritisak u Pa. U dobrom
mikrofonu osjetljivost mora biti poprilino visoka
4
zato to su mjerene sile
uzrokovanevarijecijamapritiska,
Buka izazvana u odsustvu akustinog pritiska ili buke u pozadini izraena u
milivoltimailiuekvivalentnimPa,
Varijacijaosjetljivostiuodnosunafrekvencijuilifrekvencijareakcije,
Varijacija osjetljivosti povezana s valom prednjeg ugla incidencije na odailja ili
karakteristikesmjernice,
Maksimalni nivo zvunog pritiska prije poetka izvrtanja ili iverzibilna oteenja na
mikrofonu,
Dinamiko polje sastavljeno od raliitosti izmeu maksimalno izmjerenog pritiska i
ekviuvalentnognivoa
5
bukeizpozadine.
Operator bira odgovarajuu insturmentizaciju za snimanje u odnosu na karakteristike

akustinogprostoraukojemsevremjerenja.
Mikrofonizamjerenjesudizajniranidaobezbjedelinearnufrekvencijureakcijeujednom
ilidvastanjaupotrebe:
Slobodno poljeprogresivni prednji dio vala je rairen od poetka i postaje tih na

velikojudaljenosti,
__________________
3.
M.D
Mart 16, 1998 naziv Technice di rilevamento e misurazione dell'inquinamento acustico
namjenjen za mikrofone, uz saglasnost EN standarda 610941234. Takva referenca je
pogrena s obzirom da se takvi standardi tiu laboratorije za mikrofone i primaju mjerne
metode kao da su takoe prouavani od strane IEN Okrugla tablaLettura critica dei
decreti14/11/97e16/03/98Milano,2/12/98.
4.
Uopte,savrijednostimakojizauzimajuod2do100mV/Pa.
5.
Vidi3.3.
Difuzno poljevalovi pritiska reflektiraju se od granini prostor i prosto imaju
sluajanizbor
Razliito ponaanje mikrofona u oba sluaja upotrebe je uzrokovano zvunim

prelamanjemoko.Odailjazaustavljaakustinopoljeukojemjebiosmjetenipoinjeod
frekfencije gdje duina vala moe biti uporeena s tom veliinom i
6
, akustini pritisak na
membrani nije vie dug i uzrokuje promjene u odgovoru frekvencije to je prikazano na
slika 10.2. Difrakcija mijenja osjetljivost mikrofona u odnosu na opseg ugla snimanja

309
valnog pritiska, efekt uveliko zavisi od frekfencije i prikazane grafiki posredstvom
polarnoggrafikaslika10.3.
U slobodnom polju, ako je propagirajua direkcija vertikalna na mikrifon dijagramu

odgovor se definie kao vertikalni odgovor. Ako val prolazi kroz dijagram na paralelnoj
ravnirezultatjekosiodgovor
7
.
Ako zvuni valovi pogode mikrofon sa sluajnim opsegom odgovora rezultat je sluajan
opsegodgovora.Koristise:
Kadaemjerenjabitiodvedenanaodreenudistancuodizvorauokruenju
podrujaodbijanjatoploteilipoluodbijanja,
Usluajuslabodefiniranedirekcijezvuka,
Akoizvorzvukaispremitepromjeneorjentaciju.
Kod veine svedirektnih mikrofona, sluajna frekvenciska reakcija je manja ukoliko je

ugaofrkvencije70
o
.
Sluajanopsegodgovorajednogmikrofona
Kodmjerenjabuke,mikrofonjeusmjerenkaodaprimaspljoteneodgovorepovezane
premamogunostimaakustinogpoljaispodispitivanja.
U otvorenom polju, odailja mora biti orjentiran tako da lei na uglu od 70

o
prema
povrini.
Urairenompoljumikrofonmorabitiorjentirannapraviugaopremaizvoruzvuka.Zatoje
vanoodreditivrstuodailjaapostavljenognaupotrebljeniakustininivoindikatora.
_______________________________
6.
Uope,1KHz
7.
Uranijemsluaju,pravacirenjaakustinihvalovapodudarasestimmikrofonskogtijela
osovinske simetrije i tako korespondira sa 0
o
; asocijacija 0
o
sa vertikalnom frekvencijom
ponekaduzrokujenekezabune.
U sluaju pogrene orjentacije, ako je prikljuena buka okarakterizirana

visokofrekventnim komponentama, instrumentalni odgovor nije samo linearni. Teoretski,
operatorbitrebaoimatiobjetopologijenanjegovojilinjenojprodaji.Sad,sobziromnato
da je mikrofon najskuplja funkcionalna komponenta metra buke, koristenje je ustvari
namjenjenozajedno.

310
Naslijedeimslikamaprikazanjeodgovorfrekvencijezaslobodnopoljeinekiodglavnih
dijelova mikrofona. Poslije mjerenja, visoke frekvencije koje su bile ili precijenjene ili
podcijenje, ponovo uspostavljaju ravnoteu ukljuivanjem odgovarajuih ispravnih
faktora.
Uticajuglanaopseguodgovorunamjernommikrofonu
Idealnimikrofonjevrlomaleveliinetakodauzimanajkraeprikljuenevalneduineali
na takav nain da ima najmanji mogui uticaj na akustino polje, visok novo preticanja,
utiui na vid transmisije, nezavisnost osjetljivosti nivoa zvunog pritiska, nisku
frekvenciju buke u pozadini, linearnu orjentaciju frekvencija krive linije i nulte faze ugla
izmeu ulaznog signala za pritisak i izlaznog elektirnog signala.Naalost, nijedan ovakav
mikrofon trenutno nije dostupan na tritu. Mjerni mikrofoni izazivaju napon koji je
proporcionalanakustinompritisku.
Kondenzovani mikrofoni su obezbjeeni sa malim sitnim dijagramom i probuenom

elektrodomkojaodgovaradimenzijamaoklopakondenzatora.Varijacijomkapacitetakoja
slijedi akustini val koji se kree po dijagramu obezbjeuje se konverzacija signala
pritiska u elektrini signal. Najvie koritena tehnika je ona koja se sastoji od dostizanja
promjenjivog naponana kraju kondenzatora. Mikrofoni kondenzatora okarakterizirani su
adekvatnom akustinom osjetljivou, dobivenim frekventnim odgovorom i niskim
nivoombukeupozadini,alinaalostonisuopremljeniniskimmikrofonskimkapacitetom,
osjetljivimdijagramomiiznadsvegosjetljivisunavlagu.
Osnovastruktureelektrinogmikrofonasastojiseodpolimernedijagrafmezvaneelectret,
koja je prekrivena metalnom mapom i smjetena na take elektrode.Kondenzator
oblikovan dijafragmom i elektrodom je polarizovan nabojem postavljenim u polimernu
presvlaku.
Prednostielektrinogmikrofonasuslijedee:
Nizaktroak,
Visokaakustinaosjetljivost,
Odlianfrekvencijskiodgovor,
Niskaosjetljivostnaokoveivibracije,
Odsustvopolarizovanognaboja,
Relativnaindiferentnostnavlaguiodlinastabilnost.

311
Kodpi
piezoe
deform
Ovi m
polariz
korite
Dinam
zatot
zvuno
ovim m
poljai
Mjerni
polariz
Kalibri
stabiln
________
8.
Zada
dipres
monito
Servis
9.
Jedno
laborat
ezomikrofo
lektrinog
macijomdij
ikrofoni im
zacijunabo
enjekaohid
ini mikro
tosekree
og pritiska
mikrofonim
vibracije.N
Prostidij
mikrofon
zacije,top
isanja se u
ninivo
9
zvu
__________
ljedetaljev
ssionesono
oringfonom
italijankog
ostavanaku
torijezam
onaakusti
materija
afragme.
maju visok
ojainisupo
drofone.
foni su sas
unutarma
na direktn
ma i nia bu
Naime,njiho
ijeloviKond
ni uopeno
proizvodib
openo vr
unogpritis
viditeitalij
oraizali1
metranaSI
gkalibrisan
ustinipriti
ikrofone.N
niprirtisa
la, koji
k mikrofon
odlonivla
stavljeni od
agnetnogpo
no povezan
uka izu poz
ovamikrof
denzovanog
o pripada
oljerezulta
e ureajim
ska.
anskestan
1997;toom
Takreditir
nja.
isakjeispu
Njvieprihv
aksabijadij
proizvodi
nski kapac
agiilikonta
d namotaja
olja.,prouz
nu dijafragm
zadine, ali
fonskaosjet
Odgovo
ogmikrofon
aju vrsti k
ate.Onisem
ma zvanim
dardeCEI2
moguavap
ranimlabor
unjenmjere
vaenamet
jafragmud
razliku
citet, irok
aktusten
a koji post
zrokovanp
mu. Postoji
oni su osje
tljivostnan
orfrekvenc
nasanekim
kondenzato
morajured
akustini m
2930Ve
proceduraln
ratorijama
enjemosjet
todasuteu
irektnosm
u poten
k dinamin
nostima,to
taje sprem
otiskomna
i manja ele
etljivi na ob
niskefrekv
cijezaslobo
mproizvodn
ora iako
ovnokontr
metri
8
, koj
Verificadeim
namjerenja
Serviziod
tljivostikon
ukljueneu
mjetenuna
ncvijalu u
ni obru, n
oihinipo
ite elektri
apregnutim
ektrina im
ba vanjska
vencijejesl
bodnopolje
nimdijelov
posjeduju
rolisati.
i proizvod
misuratori
akojiseti
diTaratura
ndenzatora
ureciproan
apresvlaku
zrokovanu
ne trebaju
ogodnimza
ine struje
modstrane
mpedanca s
elektrina
laba.
e mikrofona
vimaBruel
xKjaer
odvojene
e poznati i
i dilivello
u
aItaliana,
atip
npritisak
u
u
u
a
e
e
s
a
e
i

312
iecSTANDARD61024,odjel2iodslobodnihrecipronostiIECstandard61094,odjel
3.Zadaljedetalje,molimovaspogledajtereferentnubibliografiju.
Prostidijelovielektrinogmikrofona
Onisuvezanipritiskom
10
zamikrofonkojiebitikalibrisan.Odgovorreakcijaslobodnog
poljajeizraunatadodavanjemkorektivnogfaktorapovezanogsfrekvencijom.Takvimetri
susvrstaniudvijegrupe:
mehanikisastavljenodspojnice
11
,ukojojpritisakpromjenaproizvodiodstranejedne
ilivieklipovakojisekreuposinusoidnompravilu
elektroakustini ovaj mikrofon u svom sklupu posjeduje mali zvunik koji proizvodi
izvjesni izvjesni nivo zvunog pritiska u spojnici i koji u nekim primjerima moe biti
podeenmikrofonsunutranjomnegativnompovratnomvezom.
Kodmehanikihmetaraprvidioodnosisenarukovanjedojednefrekvencijekojajemanja
od 400 Hz. Drugi dio moe proizvoditi nulti nivo i milifrekventin zvuni pritisak, i takoe
moe biti koriten da prati reakciju frekvencije buke na metru. Prarktiniji su nego
elektroakustinizatotosumaloilinimaloosjetljivinaparametreokolia,aliipakmoraju
se rutinski motriti u laboratorijama za kalibrisanje, zato to su skloni zamrenju, ime bi
izgubilinekeodpodatakakojesmodobiliprilikommjerenja.
Vjetar proizvodi okolne varijacije okolnog pritiska oko mikrofonskog tijela koji moe biti
oitan od instrumenta kao u sluaju buke niske frekvencije. Upotreba vjetrobrana, pored
smanjenja uznemiravajueg problema, pomae da se dokae vanost vjetra na mjerenja
kojasuuprocjeni
12
.
Instrumentzamjerenjenivoabuke
Instrument za mjerenje nivoa buke, predstavlja standardni instrument sposoban za

davanjeobjektnihmjeranivoazvunogpritiskauciljuouvanjaakustinihpromjena.
________________
10.
lanstvoobamikrofonasusmjeteninazatvorenecilindrineupljinezvanespojnice.
11.
Vidipredhodnezabiljeke.
12.
To je neophodno da bi se znalo smanjiti turbulencije buke proizvedene od specifinog
mikrofona/vjetrobranskaspojnica.
Terminal
Blok
Izolator
Elektrode
Dijafragma
Prednja kapa
Polimer

313
Generalno,ureajzamjerenjebukesesastojiodslijedeihjedinica:
jedinica za dobijanje signala mikrofon pretvara zvuni pritisak u razliku

potencijala.predpojaalo redukuje impedancu transduktora dozvoljavajui tako
upotrebu relativno dugih kabala za vezu.Prigunik upozorava operator kada zvuni
pritisakdostignemaksimalnodopustivinivo,
jedinica za tretman dobivenog signala elektrini signal je otean zbog tzv.teinskih
zavoja.Detektorraunaprojeksignalainjegovuefektivnuvrijednost.
Toj vrijednosti se kasnije dodaje srednje vrijeme i eksponencijalna vremenska
konstanta.Srednji krug u ovoj jedinici sa svojim optimalnim integratorom odreuje
vrijemeiposebnosluizaodreivanjeL
eq
iSELa,
jedinica za snimanje i/ili tzv.pisanje signala decibelski indikator pokazuje izmjereni
nivobuke.UovojjedinicisenalaziianalogniotvorACiliDCtipa,kojinijeinaepunou
upotrebi.Ranije
13
napon postaje proporcionalan vrijednosti zvunog pritiska, koji biva
poslan na snima s kasetom ili na radio pretvara.Kasnije je napon proporcionalan
indikatorskomnivou,kojijeranijebiosnimljennaniskojfrekvenciji.
Pojednostavljeniblokdijagraminstrumentazamjerenjebuke
Tzv.teinskizavojipreprekekojiseobinojavljajukodmjeraabukesu:
A Ugeneralnojupotrebimogusejavitikodsvihintrumenata,naroitopriniskimau
manjojmjeriprivisokimfrekvencijama,
B Zastarjelost mjeraa.U Italiji, koritenje ovih instrumenata je dostiglo taku
iscrpljenosti.
C Potekoenaobakrajatzv.frekvencijskoglanca,
D Tekosekoristezamjerubukekojuproizvodeavioni,
____________________
13.
Lastest proizvoaki instrumenti obino omoguuju dva AC izlaza, pre filter i post
filter. Raniji izlaz omoguuje ne teinski signal za frekvencione analize, posljednje
snadbjevaAteinskisignalizarazumjevajuenivoaprocjene.

314
Linstanjeukomejeiskljuenfrekvencijskinivo
Z ili zeronulato je linearno oteavanje koje je specifizirano u IECovoj legislativi.ovo
jestanjeukomsenitanedeavaprifrekvencijiod10Hzdo20kHz.
Za srednji krug frekvencijskog stanja postoje brojni mjerni instrumenti.Najpoznatiji su

BRZI125msiSPORIbrzina1skonstantesudateproizvoljno.Predhodnidozvoljava
naglasak na brze fluktacije nivoa buke, kasnije tokom vremena njihova orjentacija je
praenaiutvrenaprosjenavrijednost.
Posredno kruenje rauna L
eq
pomou ANALOGICAL integracije, kao to se esto deava
kodposljednjegeneracijealata,kaosabijanjepritiska.
Mjerenjevremenamoebitioistavljenoodstranekorisnika,nanekimureajimamogue
je prikazivanje i indikacije i tako zvane radnje L
eq
,short, i.e. i oodgovarajuih nivoa zvuka
ocijenjenihuveomakratkomperioduikorisnimuanalizibukeusaobraaju.
Propisikojiseodnosenamjeranivoabuke
Prema propisimalegislativi D.M.a od 16.03.1998 god. po imenu: Tehnike za zatitu i

mjerenje zvunog zagaenja, mjerni sistem je u biti sastavljen od etiri dijelakoji,
takoer,podlijeugorenavedenojlegislativi,atidijelovisu
14
:
Sonometar EN 60651/1994KLASA 1,medijator i integracioni instrumentEN

60804/1994KLASA1
15
,
KalibratorCEI2914,IEC942/1998
16
,
FilterizaobavljanjeanalizefrekvencijeEN61260/1995,IEC1260,
Rekorder njegov frekvencijski odziv mora biti regulisan u skladu sa EN
60651/1994.
Regulative EN 60651/1994 i EN 60804/1994 poblie oznaavaju etiri klase

instrumenataklasificiranihpobrojevimaod0do3,iakogotovosviaktuelniinstrumentiu
komercijalnojupotrebispadajusamoudvijeklase:
klasa 1: laboratorijski i mjerni instrumenti bazirani na preciznosti, sa linearnom

tolerancijom zvuka od oko 1dB, za frekvencije od oko 1kHz, dinamikom zvuka od
60dBisalinearnomamplitudomod0,7dB,
klasa 2: mjerni instrumenti za opu upotrebu sa tolerancijom od 1,5 dB, sa

frekvencijom koja odgovara centralnom gama zraenju, dinamikom od 60dB i sa
linearnomamplitudomod1dB.
Trebaznatidasamozahtjevzasnimajuilanacdajeodgovornaintenzitetifrekvencijuu
dinamikom polju, to predstavlja fenomen i izazov, koji se pojavljuje i kod upotrebe
analoknihkasetofonailisistemadigitalnekompresije.
_______________
14 14.
Principilna internacionalna legislativska organizaciona operacija u ovom sektoru je
IEC International Electrotechnical Commission za dobrovoljne tehnike norme, OIML
Organisation Internazionale de Metrologie Legale za legalnu meteorologiju to ima

315
recipro
izvora
15 15.
Us
iznesen
16 16.
MD
svakog
942/19
ciklusa
reprod
Naalo
pokaza
traka. P
predst
upotre
record
M.D. 1
lanacm
to izm
Meuti
dodatn
Bitnoj
SITlab
verofik
filtera
instrum
Kada g
1metar
mikrof
mikrof
onost sa I
izregulacij
stajanje iz
neelektrom
D 16/03/1
g ciklusa m
988.Fonom
a mjerenja
dukcijekori
ost,ovakvi
ali podobn
Problem je
avlja prob
ebikaodigi
er.
16/3/98 do
mjerenjam
meu ostali
im ima mn
nihelemena
ereidas
boratorijam
kaciju intru
i dr. Drug
menata.
govorimo o
r od reflek
fonseslui
fonmorabi
IEC regulac
jeIEC6065
ovih regu
magnetnek
1993, lan
mjerenja mo
metrikam
a drugaije
iten,kalib
sistemiiak
nim za snim
e u tome t
lem za slij
talniibezk
oputa kor
morapotov
h kablovi,
nogo kontr
ata.
enajmanje
ma.Nisusve
umentarija
ge laborat
o pozicioni
ktirajue p
sadvaotv
itipozicion
O
d
g
o
v
o
r

(
d
B
)

cije od 199
51/1979iI
ulacijskih i
kompatibiln
2, taka 2
ora biti pro
mjerenjasu
eg ne vie
braciskisign
koizvrsno
manje kom
to neki dije
jedeu frek
kompresije
Normalizir
ritenje dod
vatinivo1
zatita od
roverzi oko
eudvijego
elaborator
za mjeren
orije nisu
iranju mik
povrine. Z
vorenailiza
niranutac
99. Regula
IEC60804/
integracija
nosti.Drug
2: Intrume
ovjerena sa
validnaak
e od 0.5dB
nalmorabi
testiranin
mpleksnih
elovi spektr
kvencijsku
ekaotosu
iraniureaj
datnih elem
toletancijs
d vjtra, ki
o koritenj
odinevrip
rijeSIT
17
lab
nje bulke s
autorizova
krofona, on
Za svrhu i
atvorenapr
ciukojojje
Frekv
acije u stva
/1985.
nekoliko
goizdanjeI
ent za mje
a klasom 1
kokalibrato
B. U slua
itisnimljen
navienivo
buka, uz u
ra ne budu
analizu. D
uDATreco
ajzamjeren
menata ne
kihograni
obrani za
a osobnog
provjeraci
balatorije,
sa svim ele
ane da vr
n se mora
dentificiran
rozora.Da
uoennajv
vencija (Hz)
ari je stican
taaka je
EC60804j
renje i/ili
kalibrator
oriiznosep
aju gdje je
n.
oarazliitih
upotrebu
u reproduci
Dakle, ovaj
order,CDr
njenivoabu
e bolje odr
enja.Obi
mikrofone
g raunara
ijeloglanca
odnosnon
ementima,
e verifika
nalaziti 1,
nja najgor
biupotrije
veinivozv
nje evrops
mrzak, iz
jebioizdat
lanac prije
prema reg
prijeilipos
e sistem s
hfrekvenci
irokih sni
irani kao ra
j sistem m
ecorderiH
uke.Teins
reenih da
nosumilj
e, i sistem
PC kao
ainstrumen
isusvelice
frkvencijo
aciju i kon
5 metar o
e situacije
ebilizatvore
vunogprit
ke snage i
znad svega
t2000.
e ili nakon
gulaciji IEC
lijesvakog
snimanja i
ijanisuse
imateljskih
azliiti, to
moe biti u
HARDDISC
skekrivulje
a upotpuni
jenjadasu
mi podrke.
dijela ovih
nata,utzv.
enciraneza
om, analiza
ntrolu ovih
od zemlje i
e mjerenja,
eniprozor,
tiska.
i
a
n
C
g
i
e
h
o
u
C
e
i
u
.
h
.
a
a
h
i
,
,

316
Sve ove karakteristike instrumentarija slue za prezentaciju i odreivanje impulsivnosti,

boje tona i dubine frekvencijskih komponenti. Za buku iz okoline, postavljanje mikrofona
je usklaeno sa razliitim izvorima uznemiravanja, za koje je procjena razliitih dometa
neophodna. Mnogo tee je utvrditi kako i u kojoj mjeri buka utie na stanovnitvo.
Neophodnojekontinuiranovrititaispitivanjaikoristitiihudaljemradu.
________________
17 17.
SIT Italian Calabration System organizirane akreditacije laboratorije
katranisanja/kalibrisanja.Uperiodupisanjabilojesedamradnihitalijanskihlaboratorijau
poljuakustike,iiznesenojenekolikohiljadakalibracijasvakegodine.
Kada buka ima impulsivnost, tonalnost i dubinu frekvencijskih komponenti, njihovu

prisutnostudBizraavamoioznaavamokakoslijedi:
prisutnostimpulsivnekomponenteKi3dB,
prisutnosttonalnekomponenteKt3dBi
prisutnostkomponentedubinefrekvencije3dB.
Uovomsluajunisuukljuenifaktorikorekcijetransportneinfrastrukture.
Bukaeimatiimpulsivnekomponentekadasuispunjenislijedeiuslovi:
dajebukajeponovljiva,
darazlika
18
izmeuL
a1max
iL
asmax
nijeveaod6dBi
daprivrijednostibukeod10dBvrijednostL
afmax
nijeispod1s.
Impulzivan sonarni dogaaj je razmatran da bude ponovljiv kada najmanje 10 dogaaja

provjerenou1htokomradnogvremena,inajmanjedvatuttokomnoinihsati.Ponavljanja
se moraju dokazati grafikim zapisom Laf nivoa koji se pojavljuje tokom vremena
ispitivanjaTm.Grafikiprikazimorajubitidostupniilibarodgovarajuisistemipodataka
inkorporisan u sonometar ili izneen koritenjem PCa povezanog na grafiki zapisnik
sposobnihdaslijedetragovetrenutnebukesakonstantnomvremena.
Bazenakojimasukomponentetonaliteaspektrabukeidentifikovanepriznajejednuvezu
od 1/3 oktave iji nivo je najmanje 5dB vei od druge veze. Kako tonalne komponente
zahtjevaju da imaju stalni karakter u oba vremena i frekvenciji,neophodno je da spektar
koji se istrauje treba da zabiljei minimalni nivo za svaku frekvenciju, sa konstantom
vremena,sa provjerom frekvencije tokom cijelog procesa mjerenja
19
. Naprimjer, talas
sirene,promjenjivefrekvencijenepodienitijednukanjivutonalnukomponentu.
Postoji mogunost istina zvuka opadne upadajui u zonu ukrsnih taaka izmeu dva
susjednafilteraod1/3oktaveprouzrokujuiznaajnodizanjeuobabezdaseijedandiei
blizunivoaodbar5dB.Propisidovodedodvijemoguemetode:pribjegavanjeanaliziveze
od 1/3 oktave ili izvoenje jednostavne analize koritenjem filtzera ija veza je postotno
ua.U drugom sluaju dvije 1/3 spektra oktave pronaenog prvom metodom moe se
rekonstuisatiodgovarajuimpridruivanjemnivoavezepostiuiboljerezultate.
Za sluaj primjene pravne kazne identificirane komponente zvuka treba da doseu

glasovnujainuuskladusastandardomISO226/1987takodadoseunajveuglasovnu
jainuostvarenuspektrimadrugihkomponenata.

317
Ako ova frekvencijska analiza otkrije prisustvo komponenti koje doputaju primjenu
korektivnog faktora K
T
u frkvencijama izmeu 20 Hz i 200 Hz,i korekcije Kb primjenjive
tokomnonihsati.
Sa vanjske strane jedina provjera apsolutnih nivoa buke je donesena nivoi emisije i
imisije.
_________________
1818.
L
Asmax,
L
Afmax,
eL
Almax
ekspresnimaksimumvrijednostiteinskebukepritisnuteukrivini
AiSpor,Brz,iImulsivanperiodkonstanti.
19 19.
Po redu kako bi se izbjegli nesporazumi, treba biti specificirano da su linije dB og
spektragovorileotome,bezunoenjaAmjerenja.
Uskladusaocjenomemitovanebukeodspecifinihizvorasmetnjiiometanja,neophodno
je ponovo uzeti mjerenja ostvarena u integrisanom vremenu jednakom u cijelom periodu
ispitivanja
20
T
R
.Imajuifiksnovrijemeposmatranja
21
T
0
ivrijememjerenja
22
T
M
iimajuii
imjuiodreenubuku
23
L
R
krozodgovarajuipregleddokizvornijeaqktivan,takoslijedi:
+
= =
Tr
T Tr T
tr Laeq La
Lr Tm Laq 1 , 0
0
, 1 , 0
0
10 ) ( 10
log 10 ,
Oigledno u ovom sluaju kazne su primjenjene prema svakom neprimjerenom zvuku i

prisutnim impulsivnim komponentama.Ustvari, provjera od tri kazne utjee na buku
proizvedenu od strane posebnih izvora, i ostala buka se mora zbrinuti posebno i prije
zbrojaukupnebukeizokolinekoritenjemnavedeneformule.
Napokon, takozvana dvosimetralna spomenuta vrijednost mjerena operatorima nivoa

buke.Zboguzburkanostiuzvunompoljuizazvanaodstranesubjekta,kojiihtransportuje,
nemogu se mjeriti vie sigurno nego nivo 2. Njihove karakteristike su opisane u IEC
regulativi61252.
Statistikianalizatornivoa
NadaljeekvivalentninivomjerenjaL
A
,
eq
,doSPLmjerenjaSoundPressureLevelidoSEL
Single Event Level mjerenja, ovo je instrument koji obezjeuje statistike na nivoima
akumulacija i vjerovatnoa distribucije koritenim u identifikaciji nivoa L
N
, L
o
, L
100
u
postotcimaod1%.
Ustatistikomnivouanalizeelektrinisignalaljemikrotalaseuekvivalentnistrujnikrug,
u odreenu mreu i uzastopne krugove zvunih nivoa zabiljeenih instrumentima. Izlazni
analoki signal je pretvoren u numeriku formu pomou analokog digitalnog pretvaraa
takodanumerikipodacimogubitiddovedeniu1281dBAkanale.Statistikaveliinaje
odreena na osnovu pojedinih kanalskih podataka, sa rezultatima sortiranim u digitalnoj
memoriji.ParalelnokruguprebrojavanjapostojiidrugikrugzabrojanjeL
A,eq
.
Kadajeprebrojavanjezavrenopodaciseprikazujunamonitoru.
Intenzitetimozvuka
Mjera zvunog intenziteta je normalno zabiljeena koritenjem zvune probe koja je

napravljenaodnekolikosuprotnihkablovaukorelacijisaesticamabrzinekojesuuzraku

318
uznemirene od talasa, sa pritiskom buke koji je izmjeren u istom institutu od iste mjerne
strane.
_______________
2020.
ReferentnovrijemeT
R
predstavljaperiodudanuunutaregamjerenjaiznosi.Trajanje
dana je podijeljeno u dva referentna perioda: vrijeme dana izmeu 0600 i 2200 i nono
razdobljeizmeu2200i0600.
21 21.
Promatrano vrijeme T
O
je vremenski period sadran u T
R
u to je uvrtena buka radi
validacijeiverifikacije.
22 22.
Sa svakom opservacijom vremena, jedan ili vie mjerenja vremena jednakosti ili
skraenja trajanja, vrijeme opservacije je identificirano kao faktor varijabilnosti buke i to
jetakavnaindaemjerenjeprezentovatifenomen.
23 23..
Nivo ostatka buka L
R
je stalan nivo ekvivalente faktora teine pritiska buke A, to je
primjeeno ukoliko su specifini izvori bunosti ukljueni. To mora biti mjereno, to je
ustvari isti model koriten za mjerenje okoline buke, i mora ne sadravati neplanirane
dogaajebuke.
UreajjesastavljenoddvokanalnoganalizatoraFFTiduplogbloknumerikogfiltera,koji
jeobinostandardiziranuoktavamai1/3oktave,pomoutogaprikazujezvuniintenzitet
valovaustvarnomvremenunadispleju.
Intenzitet valova se moe mjeriti u bilo kojem okruenju. Oni eliminiraju smetnje od
stranedrugihizvoraiuistovrijemeoniutvrujusakojegizvorasmetnjadolazi.
Snaga zvuka se moe mjeriti u otvorenom prostoru kroz pritisak zvuka mjeren
koritenjempreciznijihureaja
Snimaizvukaalfanumerikiixy
U nizu laboratorijskih ispitivanja o nainu snimanja buke, dolo se do zakljuaka da

profesionalniikomercijalnisnimaitrebadakoristeinstrumente,tanijetrake,sabrzinom
snimanja koja se kree od 3,8 do 38 cm/s. Prije i poslije snimanja, treba provjeriti
ispravnostovihureaja,danebidolodopogrenogsnimanjasignalaida,kaotakav,nebi
biokoritenulaboratorijskesvrhe.
Trakezasnimanjemogujednakobitikoritenedasnimajuvibracije.
Kodalfanumerikihixysnimaa,nakonuspjeneamplifikacijeirektifikacije,ulaznisignal
samjernoginstrumentailisanekogodnjegovihdijelova,sealjenazapisalfanumerikim
zapisom ili na komandu mobilne opreme sa magnetom, gdje se vri obrada signala
pretvarajui ga u xy oblik ili raunajui ga na decibelskom papiru. Takoer, signal moe
bitiposlaninadrugetehnikeelementekojevregrafikosnimanje.
Ovouputstvojevaeezadvaslijedeaproizvoda:
o 2260Investigator
TM
o 2260Observer
TM
Bazirani su na istoj platformi i dijele iste funkcije opisane u ovom uputstvu. Oba su Tip
2260 univerzalni precizni analizatori zvuka, jedina razlika je u obimu aplikacija koje

319
podravaju. 2260 Observer podrava jednokanalna mjerenja okolinske buke i buke na
radu, ukljuujui analize zvuka u realnom vremenu i mjerenje vremena odjeka. 2260
Investigator podrava napredne jedno i dvokanalne aplikacije kao to su akustika
objekata,mjerenjaintenzitetazvukaiFFTanalizesapreciznomtonskomdetekcijom.2260
Observer se moe fabriki nadograditi u 2260 Investigator. Napredni korisnici kao i
poetnici e cijeniti postojanje monog prenosnog modularnog preciznog analizatora
zvuka tip 2260 kako na radu na terenu tako i u labaratorijama. Ukratko, modularni
precizni analizator zvuka tip 2260 omoguava rjeenja koja su laka za koritenje za
najkompleksnije probleme primjene. Modularni precizni analizator zvuka tip 2260 je
platformasamogonouprogramiranjazadvokanalni,prenosnianalizator.Sajednimod
njegovih instaliranih softverskih aplikacija aktiviranih, uzima ulaz iz akustinih ili
vibracionihulazaialjedvaulaznasignalakrozfiltereuA/Dpretvara.Aplikacijskisoftver
procesira ulazni signal i alje izlazne signalu u irok spektar izlaznih ureaja. Usmjeren,
npr.Na192x128pixelLCDekranili,prekoD/Apretvaraujedanodizlaznihilisueljnih
ureaja.
Prenos podataka i uvanje: Podaci se mogu uvati i prenositi na karticu PCMCIA veliine
kreditne kartice, memorijsku kartu na uvanje ili prenos na raunar. Podaci se mogu
prenijetinaraunarprekoserijskogsuelja.
Softver za raunar za obradu poslije mjerenja: Kada izvrite mjerenje podaci se prenose u
raunar. Alternativno, podaci se mogu izvesti i u druge softverske pakete, kao to su
procesoriteksta,tabelarniprocesori,osimnastandardniisporuenisoftver.
Dodaci:Brel&Kjrproizvodiirokspektardodatakazakoritenjesoftvera.
Podrka i poslijeprodajne usluge: Brel&Kjr omoguava visok nivo potpore i

poslijeprodajnih usluga u rijetkom sluaju pojave problema, i odava treninge kako za
strunjaketakoizapoetnike.
Koritenje aplikacijskog softwera:Aplikacijski softwer zajedno sa dodacima, mijenja

upotrebu Modularnog preciznog analizatora zvuka tip 2260 u posveenog analizatora.
Analizator moe imati nekoliko softwerskih aplikacija instaliranih u isto vrijeme. Ovo
omoguava da mijenjte sa jedne aplikacije na drugu brzo i lako. Poto mnoge aplikacije
mogu koristiti iste ulazne transducers modularni precizni analizator zvuka vam daje vrlo
precizansistemanalize.
Koritenje memorijskih kartica: Memorijske kartice se mogu koristiti kao dodatna

memorijazauvanjepodatakailizaprenoenjepodatakanaraunarilidrugiureaj.
Rukovanjeanalizatorom
Koristitedvijevrstetipkidabirukovaliureajemito:mekeitvrdetipke.
Tvrdetipke:Tosutipkenaprednjempanelukojesusveidentificiraneikonamaisveimaju
fiksnu funkciju, neovisno od aplikacijskog softwera. Tipke omoguavaju koritenje 4
modela:
- sistem
- postavka

320
- mjerenje
- kalibriranja
Vidirelevantanpoglavlja,kakoupriruniku,takoiuiuprirunikuzakoritenjesoftwera
zaviedetalja.
Meke tipke: Ovo su tipke deno od displeya analizatora. Funkcije od ovih tipki su
identificiranemenijemnadesnojstranidisplaya.
Meniji: Ureaj ima koriniko suelje zasnovano na meniju. Pregledi menija se mogu
pronaiuupustvu.
Rad sa fajlovima: Ureaj se moe porediti sa raunarom. Ima dva pogona, jedan za
unutarnji disk i jedan za vanjsku memorijsku karticu. Unutarnji disk je organizovan u
direktorije i poddirektorije. Neki od ovih direktorija su za memorisanje izmjerenih
podatka, drugi za memorisanje postavki mjerenja dok ostali slue za uvanje instaliranih
aplikacijasoftvera.Zaviedetaljapogledatisekciju4.2.
Obrada podataka: Mjerni podaci mogu biti spremljeni u arhivu za kasnije koritenje,
tampanje ili prenoenje na kompjuter za dalju obradu. Postavke takoe mogu biti
pohranjene za kasnije koritenje ili prenjete za koritenje u drugom modularnom
preciznomanalizatoruzvukatipa2260.
Napredni korisnici akustine mjerne opreme: Ovo uputstvo je osnovno uputstvo za

instrument2260.Svauputstvaaplikacijskogsoftverapodrazumjevajudasteupueniurad
sa analizatorom. Principi rukovanja su date u sekciji 2.4. Uputstvo je napravljeno tako da
ga nemora proitati u cjelosti da bi mogao koristiti analizator. Uputstvo za aplikacijski
softever pokazuje ti kako podesiti instrument za mjerenje, kako mjeriti i kako pregledati
rezultatemjerenja.Ukratko,svezavisiodtogakojajeaplikacijatrenutnokortina.Stogod
je nezavisno od koritenih aplikacija softvera moe se nai u ovom uputstvu. Pregled za
nezavisnemenijeaplikacijskogsoftveramoesenaiupriloguuglavi9.Pregledzavisnih
menijaaplikacijskogsoftveramoesenaiupriloguuuputstvuaplikacijskogsoftvera.Ovo
uputstvosastojiseizetiridijela:
modularnompreciznomanalizatoruzvukatipa2260ikakopoeti:glave1i2
podeavanje:glava3
obradapodataka:glave4i5
brzipregledpodataka:glave6,7,8i9iprilog
Konvencijeoznakekoriteneuuputstvima
Tvrdetipke:Oznaenenerelavantnimsimbolomnpr.
Meketipke:Oznaenesaznakomicourierfontomnpr.Undo
Staza detonacija path detonations: Oznaava se velikim slovima courier fonta npr.
DATA\MEAS1
Tekstparametarpojavljivannadispleju:Oznaavasesacourierfontomnpr.Format
Soketiutinice:Oznaenesusaboldiranimfontomnpr.SerialInterface.
Poglavlje2
Napajanjeanalizatora

321
- Uvod
- Mjenjajebaterija
- Rezervnabaterija
- Provjerabaterija
- taraditidabaterijetrajudue
Paljenjeigaenje
- Uvod
- Paljenje
- Gaenje
Findingyourwayaroundthemenus
Operacijskiprincipi
Optimiziranjeekrana
- Uvod
- Promjenavizuelnihuslova
- Paljenjepozadinskogsvjetla
PomoRestartovanjeanalizatora
Napajanjeanalizatora
Analizatormoesenapajatikoristei:
- estalkalnihbaterijaod1,5VveliineLR14/C
- vanjski,podesiviiliistosmjerninapon12V
Napomena:Nekoristitipunjivebaterije.
Mjenjanjebaterija
1.Ugasitianalizator
2.Pritisnutidvajezikanagornjojivicidjelazabaterijeiskinutipoklopac
3.Zamjenitistarebaterijesanovimbaterijamaivratitipoklopacnamjesto
Napomena:Akoinstrumentneradinakonzamjenebaterija,provjeritedalisteihpravilno
umetnuli.
Upozerenje: Mogue je da baterije eksplodiraju ili iscure ako se njima nekorektno rukuje,
tako:
- zadugotrajnopohranjivanje,izvditibaterijeiuvatiinstrumentnasuhom
- nikadnemjeajrazliitmodelitipbaterija
- nikadnemjeajnoveiistroenebaterije
Pomona baterija: Analizator ima pomonu bateriju za pokretanje sata ak kada je

analizator iskljuen, ili jada su glavne baterije uklonjene. Pomona baterija se automatski
puni kada su bateije u analizatoru. Potpuno je napunjena po dostavi iz tvornice. Potpuno
napunjena pomona baterija pokree sat na oko tri mjeseca na tipinoj sobnoj
temperaturi.Ukolikosepomonabaterijaisprazni,sljedeiputkadaubcitenovubateriju

322
uanalzator,automatskieseupalitiipokrenuti.Biteteupozorenidasevrijemeidatum
morajuponovnounijeti.
Provjerabaterija:Moeteprovjeritistatusglavnihbaterijaipostavitinivozabatterylow
nivoupozorenja.
Displaybaterije
Nivoupozorenja:Ovojenivokojimoeteodabrati.Pokazanjekaobrojanavrijednostvidi
sliku 2.2. Ukoliko napon spane ispod nivoa za upozorenje, na gornjem desnom uglu
pojaviteseupzorenjebatterylow.Kadsetodogodi,odmahzaustavitevaemjerenjei
sauvajte relevantne podatke i zamijenite baterije vidi dio 2.1.2. Koliina vremena prije
nego to se analizatorom nemoe upravljati ovisi o upotrebi analizatora vidi takoe dio
2.1.6ivanjskihutjecajakaotosutemreraturaikvalitetbaterija.
Nivo baterija pri kom se ureaj gasi: Ovo je nivo koji je podeen na 5,7 V. Ukoliko napon
spadneispodovognivoa,jednoodsljedeihdeavanjaenastupiti:
- Ukoliko napon baterije spadne polako ispod ovog nivoa, sve aktivnosti mjerenja e
prestati, postavke e se sauvati na disku, posljednja mjerenja e se sauvatu u
osnovnomdirektorijuufajlu9999ianalizatorseiskljuuje.
- Ukoliko napon baterije spadne brzo ispod ovog nivoa, analizator se iskljuuje i
nesauvnipodatcisegube.
Dabiprovjerilibaterije
Pritisnite tvrdutipku.
Pojavljuje se meni za bateriju i pokazuje nivo baterije zajedno sa nivoom upozorenja i

nivoomzagaenjeureajavidisliku2.2.
Promjenanivoaupozorenja
1. sa pokazanim nivoom upozorenja pritisnite i meke tipke dok se eljeni

nivonepokae
2. pritisni OK meku tipku da bi sauvao novi nivo upozorenja i vrati se na predhodni
meni.
DabiotkazalisvepromjenepritisniCancelmekutipku.Analizatorsevraanapredhoni
nivobezdasauvanovilimit.

323
Kakoomoguitidabaterijatrajedue:Moetesmanjitipotronjuenergijeanalizatoreakroz
podeavanja razliitih mogunosti za uvanje baterije kao i kroz iskljuivanje pomonih
outputa.
Postavkezauvanjeenergije:Usetupmenijunadisplayu,pritisnitePowersavingsmeke
tipke.Powersavingsmenisepojavljujevidisliku2.3
Menizauvanjebaterija
1. pritisnite i tvrdetipkedabiodabraliposvijetlilipostavkukojuelite
promijeniti
2. pritisnite i meketipkesabiihpostavilinanekuodsljedeih
- 1min
- 2min
- 3min
- 5min
- 10min
- 15min
- 30min
- 45min
- 60min
- 90min
- beskonano
3. ponovitekorake2i3zapostavkekojeelitepromijeniti
4. pritisnitesavemeketipkedabisauvalipostavkezauvanjeenergije
5. pritisniteundomekutipkudabiponitilibilokojupromjenu
6. pritisniteSetupmenumekutipkudabisevratiliusetupmeni
Ukljuivanjeiiskljuivanje:
On:Normalnaupotrebaanalizatora.
Off: Normalno ugaeno stanje gdje sat i dalje ostaje u funkciji napajan baterijom.
Mjenjanjeodstanjaugaenonastanjeupaljenozahtjevapodizanjesistemaitrajeodprilike
30sekundi.
Upaliti aparat: Pritisni dugme . Sistem analizatora se podie i testira samog sebe.
Poetnastranicamenizadnjekoritenogaplikacionogsoftveraesepojavitinadislejuza
tridesetaksekundi.

324
Ugasiti aparat: Svaki aplikacioni softver ima svoj vlastiti nain gaenja koji osigurava da
niti jedan podatak mjerenja ne bude izgubljen i da se analizator vrati na odgovarajui
displejkadabudeponovoupaljen.Gaenje:
1. Pritisnidugme
2. Otii ditektno na stanje gaenja aparata, pritisnuti dugme gdje e se
pojavitiopcijamenizagaenjeaparata
Da bi se obustavio prekinuo proces gaenja pritisnuti Cancel. analizator se potom

vraanapredhodnidisplej.
NaiSvojPutKrozMeniPoetnuStranicu:ModularPrecisionSoundAnalyzerType2260
jebazirannamenijima.Pregledmenijazaplatformujedatupoglavlju9.Pregledmenijaza
aplikacijoni softver jedat u relevantnim prirunicima za odgovarajui softver. Svaki meni
jestandardizovanitruanajboljinainkoritenjapristoranadisplejuvidipoglavlje1.
Linijastatusa:Navrhusvakogmenijajeprikazanalinijastatusakojapokazuje:
- Kadajeanalizatornaopcijipauza ,kadajeustanjumjerenja ,kadajepod
kontrolomtajmera ilikadajeuopcijizapomo?oznaka:upitmik.
- Trenutnostanjeopcijuimenilevelstepen
- Biliokakvupretrpanost
U primjeru prikazanom na slici 2.4, analizator je u stanju pauze, u opciji sistem System
modeumenijuupravljanjapodacimaFileMenagermode.
Strukturamenija
MeketipkeSoftKeys:Funkcijepetmekanitipkisuprikazanenadesnojstranipredhodne
slike.Finkcijemekanitipkiseuvijeknalazenaistommjestu:
- Menumekanatipkajeuvijekmekanatopkabroj1
- Okjemekanatipkabroj1
- Canceljeuvijekmekanatipkabroj5cancelprekinuti
- Savejeuvijekmekanatipkabroj2savespremniti,memorisati
- Undojeuvijekmekanatipkabroj5undovratiti,ponititiuinjeno
- i suuvijekmeketipkebroj3i4,slijedno
- i suuvijekmeketipkebroj3i4,slijedno
Akopostojivieod5funkcijaumenijutojepredstavljenosastrijelicomnavrhumenija
moet otii na slijedeu stranu funkcija mekih tipki tako to e te upotrijebiti jednu od
tvrdihtipki i .

325
Samo relevantne funkcije mekih tipki su pokazane u meniju. Tako, na primjer, Save i
Undosepojavesamoondakadastepromjenilisetupiprijenegotostememorisalitu
promjenuiliponitiliuinjenuradnju.
Unekimmeijima,podrujemekanihtipkisemoereduciratikoritenjemtvrdetipke
Na ovaj nain se prikazuje vie displeja, te moe posluiti pri pregledavanju rezultata ili
upravljanjupodacima.
Podruje menija Menu Area: Ovo podruje prikazuje trenutno aktivni meni vidi sliku
2.4
Operacioni Principi Naela: Modular Precision Sound Analyzer Type 2260 je baziran na
nekoliko jednostavnih operacionih principa. Kada se upoznate s njima, analizatorov meni
pomoiebitinepotrebanzasvakodnevnuupotrebu.
Opcije i struktura menija: Analizator operira se jednim od pet opcija svakapokrenuta

svojomtvrdomtipkom:
Sistem:zaaplikacionisoftvernezavisnaoperacija,kaotojeupravljanjepodacimai
odabiraplikacionogsoftvera
- Setup: za podeavanje mjerenja. Ova opcija je zavisna od aplikacionog
softvera.
- Kalibrisanje.Ovaopcijajezavisnaodalolikacionogsoftvera.
- Mjerenje:za pregled rezultata trenutnog ili predhodnog mjerenja. Ova opcija je
zavisnaodaplikacionogsoftvera.
Veina menija je povezano sa ovim opcijama, diagramska struktura drvo vidjeti

poglavlje9irelevantnuupotrebuaplikacionogsoftvera.
Nezavisni meniji: Kada pritisnete vrdu tipku na primjer, ?, analizator direktno ide do
partikularnogmenija.Drugimrijeimaovimenijisunezavisnoodoperacionihopcija.Kada
stezavriliradnjeuovommeniju,analizatorsevraanameninakojemsteranijebili.
Mjenjati opcije: Da bi ste promjenili opciju pritisnite relevantnu tvrdu tipku. Analizator
direktnoidenamenikojijezadnjiprikazanuovojopciji.
Mjenjati meni: Da bi promjenili meni pritisnite relevantnu meku tipku povezanom sa tim
menijom vidi poglavlje 9 i relevantnu upotrebu aplikacionog softvera. Da se vratite u
predhodnimenipritisniteMenuiliOkmeketipke.Nekimenijisadrevieodjedne
stranicemekanihtipki.Dabiizabralidrugustranicukoristitetvrdetipke i .
Pomjerati selektor: Da bi pomjerali selektor, koji prikazuje trenutne parametre, koristi

tvrde tipke i , te i . Mijenjati odabrani parametar. Da bi
promijenilitrenunostanjeparametara,koristitemeketipke i .
Prihvatanjepromjena:Dabiprihvatilipromjeneparametara,biramoopcijuSaveiliOK.
OpcijaSaveuponudjenomizbornikusnimasvepredhodnepromjenekojesmonapravilii
pokazuju se pocetna podeavanja na displeju. Drugim rijecima, meni ostaje isti. Opcija
OKuponudjenomizbornikusnimapromjeneivracanasnapredhodnimeni.

326
Otkazivanje promjena: Da bi otkazali promjene parametara biramo opciju Undo ili

Cancel na izborniku. Opcijom Undo, koju izaberemo, otkazujemo sve predhodne
promjene koje smo napravili i pokazuju se pocetna podeavanja na displeju. Drugim
rijecima, meni ostaje isti. Birajuci Cancel otkazujemo promjene i vracamo se na
predhodnimeni.
Optimizacija ekrana: Analizatorov ekran moze biti podesen na rad u razlicitim uslovima
osvjetljenja, spoljasnje temperature i uglova gledanja. Ostavlja vam se mogucnost da
podesite ekran i potom ukljucite pozadinsko osvjetljenje. Kada je ukljucen, analizator
automatski prilagodjava uslove osmatranja sa unutrasnjom temperatorom anlizatora.
Pruza vam se mogucnost da poluautomatski resetujete uslove posmatranja u skladu sa
trenutnomtemperaturomuunutrasnjosti.
Izmjenauslovapromatranja:
1. Kada postavite Setup meni na displeju, pritisnite Display Adjust opciju. Tada ce
se
pojavitiDisplayAdjustmenipogledajtesliku2.5.
TheDispleyAdjustmenu
2. Birajte ili dabiodabraliizgledekranadotrazenihuslovaizeljenognivoa1

do32.
3. PritisniteSavedabistesnimilipromjenekojestenapraviliupostavciilipritisnite
opcijuUndodabisteotkazalisvepromjeneusetupopcijamaposmatranjaivratili
stesenaprethodnusnimljenupostavkuusetupopcijamaposmaranja.
4. PritisniteSetupMenudabisevratilinaSetupMenu.
Napomena: Ukoliko se temperatura unutar analizatora znacajno mijenja npr. kada se

mjerenjeodvijanasnaznojsvjetlosti,neposrednonakonstosmogaizvodiliusjeni,ekran
mozepostatizatamnjen.Dabisteponovovidjeliekranpritisniteidrzitetipku otprilike
5 sekundi. Tokom tog perioda analizator ce izmjeriti unutrasnju temperaturu i resetovati
parametreosmatranja.
Ukljucivanje pozadinskog osvjetljenja: Da biste ukljucili backlight pozadinsko

osvjetljenjepritisnitetipku ..Ukolikouduziniprogramiranogintervalanismokoristili
tipku Backlight, ona se ukljucuje automatski nakon pritiska zadnje tipke. Pogledajte
odjeljak2.1.6dabividjelikakosepodesavaintervalautomatskogpaljenjatipkeBacklight.
Dabiranijeiskljucilibacklightpritisnitetipku .

327
Trazenje pomoci: Odjeljak sofisticirane pomoci pogledajte sliku 2.6 je dostupan u svim
menuima, a takodje i posredstvom pritiska na tipku ?, kao i pritiskom na ili , koje
koristimodabisekretaliunutarodjeljkaHelp.
TipicniHelpodjeljak
SimbolikojisekoristeuHelpodjeljcima:
OpcijekursoraSoftkey
TipkenatastaturiHardkey
Dobijanjetrazenjepomocinasadrzinimenija
1. Namenijukojivamjeponudjennadisplejuinakojizelitepomocpritisnite?tipku.
Pojavicesehelpopcijamenija.Pogledajteprimjerprikazanuprikazu2.6.
2. Ako vam je ponudjeno vise od jedne stranice help menija upotrebite strelice za
kretanjepostranicamasadrzajadabidoslidozeljenogmenija.
3. Pritisnite?dabidoslinazadnameni.
Dobijanjetrazenjepomocinatvrdimtipkama
1. Kadajebilokojimeninadisplejupritisnite?tipku.Helpmenicesepojaviti.
2. Pritisnitetipkukojaodrazavavrstupomocikojavamjepotrebna.
PojaviceseHelpmeniposredstvomtastature.
3. Ako vam je ponudjeno vise od jedne stranice help menija upotrebite strelice za
kretanjepostranicamasadrzajadabidoslidozeljenogmenija.
4. Ponovitekorake2i3zapomoczabilokojutipku
5. Pritisnitetipku?dabisevratilinamenisakogstedospjelinamenipomoci.
Rebooting novo otpocinjanje analizatora: Upozorenje! Svi podaci, kao i prethodna

mjerenja i podesavanja, ce biti izgubljeni tokom ovog procesa. Ukoliko su vam se javili
problemi u radu analizatora i ne mozete ga uciniti operativnim, mozete poceti proces
rebootiranja novog pokratanja, ucitavanja parametara. Da bi pokrenuli ovaj proces
potrebno je, dok je analizator jos uvijek ukljucen, istovremeno pritisnuti , i .
Analizator ce se tada nanovo pokrenuti, na isti nacin kao sto to cini tokom prvog
ukljucenja. pogledajte odjeljak 2.2.2. Ukoliko na ovaj nacin ne uspijevate pokrenuti
nefunkcionalni analizator u pravilnom rezimu rada, pokusajte sa reinstaliranjem i
restartanjem softwarea softvera, na nacin na koji vam je to prikazano u odjeljku 3.2.3.
Akoniovoneuspije,kontaktirajtesvoglokalnogpredstavnikafirmeBruel&Kjaer.
Konfiguracijainstrumenta:Konfiguracijaispitivaajepodeenaprekodvaizbornika:

328
- sistemskiizbornik:zakonfiguracijuispitivaakoristeirazliitostuslunihfunkcija
koje
su nezavisne od instaliranih softverskih aplikacija npr: kopiranje/brisanje fajlova
ipromjenaaplikacija;
- podeavajui izbornik: za konfiguraciju ispitivaeva izlaza i mjerenja podeavanja
npr:
kojipodacisumjerljivi.Podeavanjeeovisitiodaplikacijasoftverauupitima.
Za pregled ovih izbornika pogledajte poglavlje 9 i relevantne aplikacije manuelnog

softvera.
Instaliranjeimjerenjeaplikacija:Modularnipreciznizvukispitivaavrste2260moraimati
instalirani aplikacioni softver, zajedno sa prikladnim priborima, zato da bi bilo mogue
izmjeriti zvuk i/ili vibraciju. Modularni precizni zvuk ispitivaa vrste 2260 moe imati
nekolikoinstaliranihsoftverskihpaketskihaplikacijauistovrijeme.Samoodaberitejednu
kojutrebatezapartikularnoanalitikoispitivanje.
Kakonaiizlazijesuaplikacijeinstalirane:
1. Pritisnitezaizborsistemskogizbornikaviditesliku3.1
2. Pritisniteaplikationsnarednutipku
Izborniksistema
Aplikacioniizborniksadrividisliku3.2
Izbornikaplikacija
3. Pritisnite About narednu tipku da bi dobili listu instaliranog aplikacionog

softveraidetaljaoselektiranomaplikacionomsoftveru.vidisliku3.3
4. Izaberidrugeaplikacijesoftveradabidobioinformacijeonjima
5. PritisniOKtipkuzapovratakaplikacijskogizbora.

329
Aboutmenu
Kako modernizirati, dovesti na vei stepen ili instalirati aplikaciju: Aplikacioni softver
vrsta 2260 je zatien od nelegalnih korisnika. Saoftver je dopunjen sa dozvolom koda
kombinacijom aplikacionog broja, brojem verzije i serijskim brojem vrste 2260. Tako da
poslije aplikacioni program moe biti samo instaliranna jednoj partikularnojvrsti2260
jedan sa dekodiranim serijskim brojem u dozvoli koda. Da bi instalirali novu aplikaciju ili
promjenili jezik instalirane aplikacije trebamo RS 232 interfejs kabal AO 1442 ili AO
1386,PC,2260FirmwareinstaliraniprogramnaENVCDROMuBZ52982.3ilivei
imoguidopustivikod.
UPOZORENJE: Kada se eli spojiti instrument sa kompjuterom, mora se uvjeriti da je i
kompjuteriinstrumentugaeni.Suprotno,instrumentsemoeotetiti.
1. SpojikompjuteriinstrumentkoristeiRS232interfejskablo.
2. UpaliPCiuvrstiENVCDROMuCDROM.Akoseinstalacionisoftvernepokrene
automatskiondapokrenifajlSetup.exe.naCDROMu.
3. IzaberiApplicationsisoftverezavrstu2260.
4. 2260Firmwareinstaliraniprogramevasvoditikrozinstalacioniproces.
Ukratkominstalacionomprocesusadranisuslijedeikoraci:
1. Biepitandaupalivrstu2260.
2. Instalacionisoftversadriuputevrste2260krozRS232interface
3. Instalacionisoftverserijskibrojvrsta2260ibrojeveverzijezaaplikacijekojesu
veinstalirane.
4. Informacionisoftverinformienasotomekojeeaplikacijebitimodernizovane,
kojeebitidovedenenaveistepenikojeebitiinstaliraneupravovrijeme.
5. Izaberiaplikacijuijezikzamodernizovanje/stepenovanje/instaliranje.
6. Akojeaplikacijadovedenanaveistepenhilijeinstaliranaupravovrijemetreba
otkljuati16karakteristikalicencekoda.
7. Aplikacionisoftverjeinstalirannavrsti2260.
8. Moguseponovitizadnjatrikorakaiinstaliratidrugeaplikacije.
9. InstalacionisoftversezavravanaPCaplikacijakojajezadnjainstalirana
pokrenutesenavrsti2260.
Upotrebljavanjerazliitihaplikacija
1. Sasistemomizbornikanadispleju,pritisniapplicationsnarednutipku.
2. Aplikacioniizborniksepojavljujevidisliku3.2
3. PritisniChangeApplicationtipku,dabidobililistuinstalisanihsoftware
aplikacijavidisliku3.4.

330
Menizapromjenuaplikacija
4. Izaberitesoftwareaplikacijukojuetekoristiti
5. PritisniteOKtipkudabipromijenilisoftwareaplikaciju
Alternativno,pritisnite Cancel tipku,da bi zadrali postojeu aplikaciju i vratili se na

Applicationmenu.
Kako deinstalirati aplikacije: elite deinstalirati neke aplikacije da bi dobili slobodnog

prostora na internoj memoriji prosjeno 1.5 Mbyte po aplikaciji. Za deinstaliranje
aplikacija,pratiteistuprocedurukaoikodinstalacijenoveaplikacije,opisanoudujelu3.2.3.
2260 Firmware Installation Program e vas informisati koje od aplikacija moete
aurirati,kojemogubitipoboljaneikojemoeteinstaliratipoprviput.
Kao i za aplikaciju koju elite instalirati, isto tako moete izabrati aplikaciju koju elite
deinstalirati.Odabirom deinstalacije aplikacija, biti e izbrisane aplikacije sa interne
memorije biti e izbrisan samo programpodaci i/ili postavke e ostati. Tip 2260
registrovana aplikacija i broj verzijedozvoljava vam da poslije reinstalirate software kao
tojeopisanoidijelu3.2.3,zaauriranjeaplikacijskogsoftware.Napomena:Deinstalirana
aplikacijanemoebitiupotrijebljenaudrugomTipu2260.
Podeavanje sistemskog sata: Mjerni instrument za mjerenje buke Tip 2260 ima svoj
vlastiti sat kojeg pokreu baterije vidi dio 2.1.4.Ako se baterije isprezne,sat e se vratiti
na fabrike postavke 1980 JAN 01 00:00:00. Sat se upotrebljava za oznaavanje podataka
datoteke vdi dio 4.2.3.Provjeri tanost rada protekle upoterebe vremena u mjerenju i
sadanjegaktivnogvremenaprirukovanjuvididio3.4.
Kakopromijenitidatumivrijeme:
1. Pritisnitipku,dabiizabraliSystemmenividisliku3.1
2. PritisniClocktipku.Pojavljujesemenisatavidisliku3.5
3. Izaberiteiizmijenitedatumivrijeme

331
Menisata
4. Saspoljanjomreferencomsinhronizovatisatzatanaoitanjaipritisnutisave
dasauvatevrijemeidatum.Sdrugestraneakoneelitesauvatidatumi
vrijemepritisniteundotipkudasevratitenaizvornovrijemeidatum.
5. Pritisnitesystemmenudasevratiteusistemizbornik.
Koritenje programatora: Modular Precision Analyzer Type 2260 ima ugraene

programatore, kontrolisane od strane vlastitog sata, koji mogu biti koriteni za poetak
nizova mjerenja automatski po vremenu definisanom od strane korisnika. U sutini,
programatore:
- Upalitianalizatornaunaprijedzadatomvremenuidatumu,
- Izabratipreizabraniaplikacionisoftver,
- Instaliratipreizabranisetup,
- Zapoetidaturutinumjerenja,
- Iskluitianalizator
Tokombilokojegvremenskiotpoetogmjerenja,vremenskisimbol..zamijeniili
ili .. simbol u statusnoj liniji na vrhu displeja. Moete natimati vie od jednog
programatorauistovrijemetakoda,kadajezavrenosaprvimnizommjerenja,analizator
moeautomatskizapoetidrugomjerenje.Programatorikojepostavitemogukoristitibilo
kojiinstaliraniaplikacionisoftveribilokojusauvanupostavkukojuvielite.Maksimalan
broj programatora koji moete imati je zbir maksimuma broja programatora za svaki
instalirani aplikacioni softver. Npr. Ssoftver za analizu zvuka ima 9 programatora.
Pogledajtepodesankorisnikiprirunikzaaplikacionisoftverzaviedetaljakakopodesiti
programatordakontrolienizmjerenjakoritenjemaplikacionogsoftvera.
Provjeravanjekakosupodeeniprogramatori:
1. Pritisnite.Tipkudaodaberetesistemmeni.
2. Pritisni timers tipku da dobijete Programator meni. Meni pokazuje programator
kojieseprviaktiviratiposatu,zajednosa:
- kolikojejoprogramatorasadaaktivirano,
- kojiaplikacionisoftverebitikoriten,
- kojasauvanapostavkaebitikoritena
Programatormeni
- kadaepoetiistatinizmjerenjasekvenca,
- koliko je preostalo mjerenja u tekuem automatskom nizu mjerenja
kontroliranomodstraneprogramatora,
- kolikoestojezapoetosvakomjerenjeunizumjerenja.

332
Moeteproikrozrazliiteaktivneprogramatoreuredoslijeduaktivacije.
3. Pritisnitesystemmenutipkudasevratiteumeni
Struktura dokumenata fajlova: Svaki put kada instalirate upotrebu softvera dobit cete
novidirektorij.Kodvecinedokumenatajenepromjenjivaimozebitipromjenjenasamoako
sadrzi dopunski vandredni direktorij. MEAS 1 u MEAS 9 direktorij moze,medzutim biti
obrisanakojeprazan!
SadrzajunutrasnjegDISKdirektorija:
KORJEN izvor,uzorak: Ne smije biti koristen za pohranjivanja mjernih podataka
dokumenatafajlova
PODACI: Sadrzi sva vasa pohranjena mjerenja podataka u dokumentu.Ovaj direktorij ne

mozebitiobrisan.Mjerenjepodatakadirektorijamozrbitinapravljenoispodovog.
PODACI/MEAS#*:Sadrziostaledirektorijezamjerenjepodatakadokumenata.9MEAS#
direktorijmozebitiobrisansamoakojeprazan.
SETUPPOSTAVITI,POLOZITIILIUSPRAVNO:Sadrzisvevasepodatkepohranjeneuvise
dokumenata.Ovajdirektorijnemozebitiobrisan.
SETUP / BZ72 ##: Sadrzi sve vase pohranjene u vis podatke dokumenata za umjesnu
upotrebusoftvera.SETUPpodacidokumenatamogubitiobrisani.
SOFTVER: Sadrzi sistem softvera i sve zahtjeve softvera.Ovaj direktorij ne moze biti
obrisan.Direktorijcebitistvorensamokrozinstalacijunoveupotrebesoftvera.
SOFTVER/SISTEM:Sadrzisistemsoftvera.Ovajdirektorijnemozebitiobrisan.
SOFTVER / SISTEM / PODESAVANJA: Sadrzi sistem podesavanja programa od cije

upotrebenezavisipodesavanjestampacauputapodesavanjevremenaitd.Uputakadase
prekidac upali pocinje nova upotreba.Ovaj direktorij ne moze biti obrisan.Zabiljeska: Ako
obrisete dokument u ovom direktoriju i pokrenete analizu,pocece sa ostalim
podesavanjima.
SOFTVER/ BZ72##: Sadrzi upotrebu softvera. Uputa kada se prekidac upali,ako struju
upotrijebisoftverBZ72##ILIKADAPOCNEUPOTREBASOFTVERA.
SOFTVER/BZ72##/PODESAVANJA:Sadrzipodesavanjacijaupotrebazavisikaomjerenje
i podesavanje displeja Uputa kada se prekidac upali,struju upotrijebi softver BZ72##,ali
kadapocneupotrebasoftvera.Zabiljeska:akoobriseteovajdokumentuovomdirektorijui
pustitestruju,pocetceostalapodesavanja.
Tipovipodatkovnihdokumenata:Prianalizisekoriste2tipapodatakadokumenata:
- Mjernipodacidokumenata
- Postavljenipodacidokumenata

333
Mjereni podaci dokumenata:Sadrzi mjerne rezultate ukljucujuci i informacije o mjernim
postavkama npr.pocetni datum i vrijeme,parametri mjerenja,kontrolni
parametri.Informacija u ovom dokumentu ovisi od upotrebe softvera.vidite relavantnu
upotrebu softverovog korisnickog menija. Mjerni podaci dokumenta su pohranjeni u
dokumente sa automatskim pokrenutim brojnim nazivom dokumenta i upotrebom
softvera specificnom prosirenosti iznad oznacenog mjerenja podataka dokumenata.npr.
Podatak/MEAS 1/ 0001.S1D za mjerenje podataka dokumenata,napravljenih zvucnom
analizom softvera,koji je prvo mjerenje podataka dokumenata u podatak /MEAS 1
direktoriju.Vidirelavantnuupotrebusoftverskogkorisnickogmenijazaviseinformacija.
Postavljanje podatkovnih dokumenata: Sadrzi definisane postavke koje mozete koristiti u

konekciji sa mjerenjem npr za automatsko mjerenje oznaceno vrijeme,ili za pojedinacne
tipove mjerenja koje mozete napraviti cesto. Informacije sadrzane u ovom dokumentu
zavise od upotrebe softvera pogledati relavantnu upotrebu.... Postavljeni podaci
dokumenatasupohranjeniudokumentsabrojnimnazivomdokumentaiSTPprosirenosti
iznad upotrebe softverski postavljenih podataka direktorija. U dopuni dokument moze
sadrzatidatinazivkaou15poglavljuzalaksuidentifikaciju.Brojpostavljenihpodataka
dokumenatadokumentamozetepohranitizasvakuupotrebusoftveraovisnoodupotrebe
softvera. Npr. Zvucna analiza softvera moze pohraniti 99 postavljenih dokumenata. Vidi
relavantnuupotrebusoftverovogkorisnickogmenija.
Koliko je prostora ostalo? Moete saznati koliko je prostora koriteno za podatke i

instaliranu upotrebu softvera, i koliko je prostora ostalo na unutrasnjem disku ili na
vanjskojmemorijskojkartici.
1. Sasistemommenijanadispleju,pritisniFILEMENAGERaplikaciju
FILEMENAGERMENYcesepojavitividisliku4.2
2. PritisniteSpacemehkutipku.
FileMenagermenu
PojavomDiskSpacemeniprikazujeprostorzakoritenjenaunutarnjemdiskuiliizabranoj
memorijskojkaticividisliku4.3.

334
DiskSpacemenu
Ukupno:Ukupnikapacitet,aktuelnih32Mbzaunutarnjidisk.
Iskoriteno: Iskoriteni prostor sa instalisanim aplikativnim softverom i sa pohranjenim i
postavljenimpodacima.
Dostupno: Dostupni prostor za dodavanje primjenjivog softvera ili mjerenih i zadatih
podataka.
3. Da biste saznali koliko ima prostora na drugom ureaju unutarnjem ili

spoljanjem, pritisnite Change Drive mehku tipku. vidi sliku 4.4 za umetanje
memorijskekartice.
UmetanjememorijskekarticeuPCMCIAotvornabazianalizera
Space meni vidi sliku 4.3 prikazuje iskoriteni prostor na ovom ureaju. Ako nema
memorijskekarticeumetnuteuPCMCIAotvoru,porukasagrekompojaviesenaekranu.
4. Da bi ste saznali koliko ima prostora na drugoj memorijskoj kartici, izvadite prvu
memorijskukarticuiumetnitedruguipritisnutiChangeDrivemehkutipkudva
puta. Space meni prikazat e iskoritenost prostora na memorijskoj kartici. Ako
nemamemorijskekarticeumetnuteuPCMCIAotvoru,porukasagrekompojavie
senaekranu.
5. Upotreba File Detail mehka tipka prema prekci izmeu podatkovnih detalja
prikazanih na ekranu istovremeno sa drugim podacima i vremena ili datuma i
veliinepodatkaukilobajtima.
Kretanje po strukturi fajlova Direktorij informacija: File Menager meni pogledaj sl: 4.2
prikazuje tekui direktori i njegov sadraj. Prostor iznad horizontalne linije u prostoru
menijaprikazujetekuidirektori.Prostorispodlinjeprikazujealfanumerikiporedak:
- Poddirektorijitekuegdirektorijaukazujenjegovoime.

335
- Dosijeutekuemdirektorijuukazujedirektorijevoimeiekstenzijazajednosa
datumom
ivremenomkadajekreiran.
UsluajuFileMenagermeniju,prostormehketipkemoesmanjitiupotrebutvrdetipkeza
prikazvieinformacijenaekranu.
Izbortekuegdirektorija:
1. Sa sistemskim menijem na displeju pritiskom na File Manager mehke tipke.
pojavieseFileManagermeni
2. Sa File Manager menijem na displeju koristimo , , , tvrde tipke za kretanje te
selektiranjapoljadirektorija.
Poddirektori tekueg direktorija sa indikacijom na desno od imena direktorija.

Prikazani direktori fajlovi takoer imaju strjelicu na lijevo od toga ako se nalazi
direktoriiznadtekueg.
Ako nema dovljno prostora na displeju da prikae sve poddirektorije i fajlove ovaj put
pojaviesetipkasastrlicomi/ilivrhulijevomuglunadispleju.
Spustitisenivonie:
3. Oznaitipoddirektorikojielipogledati
4. Pritiskomtvrdetipke.
Novitekuidirektoriinjegovsadrajsuprikazaninadispleju.
Penjatisenaviezanivo:
5. Pritiskom na tvrde tipke. Novi tekui direktori sa svojim sadrajem e biti
prikazannadisplejuuovomprimjerutisevratinadirektorisl:4.2.
Promjenaizmjenaureaja
6. Pritiskom Change Drive mehke tipke sa prekom izmeu tekueg direktorija na
unutarnjoj memoriji i tekueg direktorija sa memorijskom karticom za umetanje
eksternom.
FileMenagermeninakonsputanjazajedannivo
Kopiranje i brisanje fajlova: Moe kopirati i brisati fajlove na unutarnjem disku i

memorijskoj kartici. Ako eli premjestiti fajlove iz jednog direktorija ili ureaja na drugi
prvokopirajsvefajlivepaihzatimsveobriikakojeveopisano.UsluajukoritenjaFile
Manager menija za kopiranje i brisanje fajlova, povrina mehke tipke moe smanjiti
upotrebutvrdezaprikazvieinformacijanadispleju.

336
Kopiranjefajlova:Fajlovimogubitikopiraninadrugidirektorij.
ObiljeavanjefajlovazakopiranjeObiljeavanjeizvornogdirektorija:
1. Sa sistemskim menijem na displeju pritiskom na File Manager mehku tipku
pojavitesemeniFileManagerpogledajsl:4.2.
2. Sa File Manager menijem na displeju pritiskom na Change Drive mehku tipku
opisanojeusekciji4.4.2zaoznaevanjedrajvasakojegelimokopiratifajlove.
3. Pritiskom na , , , tvrde tipke za obiljeavanje direktorija sa kojeg elimo
kopiratifajlovekaotojeopisanousekciji4.4.2.
Obiljeavanjefajlovakojiebitikopirani:
4. PritiskomnaToolsmehkutipku.
Toolsmeni
5. PritiskomnaToCopymehkatipka.
Kopiranjeibrisanjefajlova,premamenijuzakopiranje
Menizakopiranje
Obiljeenifajlovisuoznaenisa*salijevestranedirektorijailiimenatogfajla.
6. Moesetakoeobiljeitiizvordirektorijanasamomdiskukaoaktuelniizvor
direktorijazaCopymeninadisplejukoristei,,,.
7. PritisnutiSelect/deselectpremaprekidauvisokogsvjetlaarhivaizmeuve
selektovanogwith*ideselektovanogno*.
8. PritisnutiselectallSoftkeyzaselektovanjesvihfajlovaudirektoriju.A*Jasno
blizusvihfajlovaudirektoriju
9. Pritisnuti deselect all Soft key za deselektovanje svih fajlova u direktoriju. Any*
Nestajanjeizsvihfajlovaudirektoriju
10. Saeljenimobiljeenimfajlovima,pritisnuticopytoSoftkey

337
Kopiranje u meni pokazanom na displej vidjeti tabelu 4.8. Obiljeeni disk je uvjek
drugaiji od onog to je kopirano iz direktorija na eksternoj kartici memorije je
izostavljenametadirektorzakopiranjeizdirektorijauinternomdisku.
Kopiranjeumeni
Kreiranje novog direktorija: Za kreiranje novog poddirektorija unutar pravog direktorija

prikazati na vrhu displeja, pritisnuti create directory Soft key. Stvaranje direktorija
menijanadisplejuvidjetisliku4.9.
Kopiranjedirektorijamenija
Utvrivanje komande za kopiranje: Sa eljenom metom direktorija pokazanog u statusu

linijenavrhumenijazakopiranjevidisliku4.8.,pritisnutiOKzakopiranjeobiljeenih
fajlovadokumenataipovratakumenisaalatima.Svakifajlsaistimimenomudirektorijuu
kojismokopiraliebitiiznovaakopritisnemoOKkadajepitanoodaljnjemanalizatoru.
Ako nam nestane prostora na disku pojavit e se poruka greke. A fajlovi u kojima ima
slobodnog prostora, bezobzira bit e kopirani. Pritisnuti file menager za vraanje u file
menagermeni.
Brisanjefajlovaidirektorija:Fajloviipoddirektorijisamogdirektorijamogubitiizbrisaniu
isto vrijeme. Moe se obrisati direktorij samo ako je prikazan. Odreeni direktoriji ne
mogubitiizbrisanipogledatiselekciju4.2.1.
Obiljeavanjefajlovaidirektorijazabrisanje:
1. Sa sistem menijem na displeju pritisnemo fajl menager. File menager meni se
pojavividisliku4.2.
2. Pritisnuti Change Drive kako je opisan u sekciji 4.4.2., za obiljeavanje diska iz
kojegelimobrisatifajlovedokumente.
3. Pritisnemo ,,, i obiljeimo direktorij iz kojeg elimo brisati dokumente
opisanekaousekciji4.4.2.
Obiljeavanjedokumenataidirektorijazabrisanje
4. PritisnutiTools

338
5. PritisnutiToDelete
6. Takoer se moe obiljeiti direktorij na samom disku kao trenutni direktorij sa
brisanjemnadisplejukoristei,,,tipkama
7. Pritisnuti Select/Deselect da bi povezao fajl ili poddokumente izmeu biranja
izabratiWith*iponititiizabranono*.
Meni za brisanje se pojavljuje odreeni direktorij vidi sliku 4.10.. Odreeni

izabranidokumentiipoddokumentisuoznaenisa*,premalijevojstranidirektorijaili
imenadokumenta.
Menizabrisanje
8. Pritiskom select all mehka tipka za obiljeavanje svih fajlova i poddirektorija u

glavnom direktoriju. Pojavit e se * kraj svih fajlova i poddire u glavnom
direktoriju.
9. Pritiskom deselect all mehke tipke za razobiljeavanje svih fajlova i poddire u
glavnomdirektoriju.Nestaesveijedna*sasvakogfajlaisapoddirekuglavnom
direktoriju.
10. Sa eljom brisanja obiljeenih fajlova i poddire u glavnom direktoriju izvrit e se
pritiskomnadeletemehkatipka.
Potvivanjekomandezabrisanje:Neoekivanoesepojavitiprozonadisplejuslika4.11
prije brisanja. Pritiskom ok mehka tipka za brisanje obiljeenih fajlova i direktorija i
vraanja na meni alati vidi sliku 4.6. Ako pokuate bisati sadraj direk. i nekih fajlova,
sadraj nekih poddire sa fajlovima, komanda brissanja e biti otkazana i vratit e se na
menialatibezbrisanjafajlovaidirektorija.
Brisanjepopupprozora
Akoelimobrisatinekedirek.kojisenemogubrisatikomandabrisanjaebitiotkazanaii
vratit e se na meni alati bez brisanja ijednog fajla ili direktorija. Pritiskom na file
menagermehkutikuzavraanjenafajlmenaermeni.

339
Kreiranjenovihdirektorija:Direktorijmoraimatiimeodmin8karaktera.Pogledajsekciju
4.2.3zavieinformacija.Zaanaliziranjepoeljnojekreiratinovidirektorizapohranjivanje
razliitih mjerenja. Na primjer moda eli srditi svoje podatke mjerenja sa lokacija ili
aplikacije i imati neko punoznano ime za taj direktori. U sluaju koritena fajl menaer
menijazakreiranjedirekmehkatipkamoereduciratiupotrebutvrdetipkezaprikazvie
informacijanadisplej.
Kreiranjenovogdirektorija:
1. Sa sistemskim menije na displeju pritiskom na fajl menaer mehku tipku.
Pojavitesefajlmenaermenipogledajsliku4.2
2. Pritiskomnatoolsmehkutipku.Pojavitesemenialatipogledajsl.4.6
3. Pritiskom change drive mehku tipku, opisano je u sekciji 4.4.2 za obiljeavanje
drajvanakojielikreiratinovidirek.
4. Pritiskom,,,tvrdetipkeiobiljeavanjedirekukojemelimokreiratipod
direobjanjenousekciji4.4.2
5. Pritiskomnacreatedirmehketipke.Pojavitesemenizakreiranjedirektorija.
pogledajsl.4.12.Meniesesastojatiodtekstualnogboksasasadrajem:
- Upraznomdirekboksuzanazivsatekstkursorom.
- Setkarakteraiizbornopoljeistaitkuekarakteristike.
6.Pritiskom,,,tvrdetipkepomjeramosepoizbornompoljuzakarakterkoji
elimounjeti.
7. Pritiskom insert char. mehka tipka za unoenje obiljeenog karaktera na tekuu
pozicijuizbornogpolja.
Menizakreiranjedirektorija
9.Pritiskom na back space mehku tipku ostavlja se prazan prostor u izbornom polju
tekstkursorsepomjerazajednopoljenalijevo.Akosmozadovoljnisadirekimenomu
boxupritikomokmehketipkezakreiranjeivraanjenamenialata.
Alternativajesapritiskomcancelmehkutipkuzaotkazivanjekreacijenovogdirektorijai
vraanjanamenialati.
Postavke printera / izlazni rezultati: Postavke printera / izlazni rezultati postavke

zakljuivanjakakosepodaciprenosedoprikljunogureajaprinterailikompjutera.

340
PrinterizlaznirezultatipostavkeprikazujuseparametrikojipomaupriprintanjunaIBM.
TipkakojuimenikpokazujejedinojezaovedjelimineparametrezaprintanjenaIBMu
serijskomprinteru.
Obrascibrojanizaanaliziranjeisredstvanpr.zaprintereilikompjuterekojislueza
uspostavljanje puta brojane sabirnice mora imati iste postavke za omoguavanje
komunikacije bez gubljenja ili oteenja podataka. Pratei izlazni parametri moraju biti
poslani na mnogo aplikacija pogledaj vaee aplikacije koje se nalaze u priruniku, u
softverskojformizatanemogunosti.
Tip:Prateiizlaznimodelikojisudostupni:
- B&K2322:zaBruel&Kjaertipprenosivogprintera2322
- IBMPro:zaIBModgovarajuiilikompatibilniserijskiprinter
- SpreadSheet:zaukljuivanjeuprikazatupaketuupersonalnomraunaru
Izabrani tip od izlaznih parametara koje daje druge izlazne rezultate koji su korisni za
postavljanje.Ovinisuvaeinisuprikazaninadisplejuinemogubitipromjenjeni.
Veliinu:Prateiizlaznipodacisuodgovarajuihveliinazaprintere:
- tabela:Atabelarnaveliina
- ekran: A veliina iji sadraj je za printer. To je podesno za printanje i gledanje na
displeju.
Rasporeene veliine koje druge izlazne parametre jusu korisni da bi bili postavljeni. Oni
nisuvaei,nisuprikazaninadisplejuinemogubitipromjenjeni.
Dokumenti:Slijededokumentikojisuvaeiakoveliinanijenaekranunijevaeiusvim
aplikacijama:
- aktuelniizlaznipodaci
- sviizlaznipodaci
Odvajanje:SlijedepodacidjeljivikojivaeuiskaznimtipovimapodatakaSpreadSheet:
- zarez
- taka
- rok
- razmak
Decimale:SlijededecimalnetakezarealnebrojeveivaeakosuizlaznipodacitipaSpread
Sheet:
- zarez

341
- taka
Handshake:
- hardwireRTS/CTS
- XON/XOFF
- Noneniko,nita
BaudRate:Slijedebaudratesbkojevae
12009600
240019200
480038400
Ostaliizlazniparametri:Slijedezatvoreniizlaznipodaci:
- ParityNonenikonita
- Brojdatabita:8
- Brojstopbita:1
PodeavanjeprintanjanaPrinter:BaundratesbrzinabodaiHandshakesrukovanjevidi
dio5.2.zaanalizatoriprintermoraseomoguitiistibezpropustaivremenskekvarljivosti.
Upozorenje! Kada konektujete analizator na kompjuter osigurati da i kompjuter i

analizatorbuduiskljueni.Usuprotnombiinstrumentimoglinapravititetu.
1. Konektujte printer na analizator. Ako printer ima 9pole meuvezni socket,
iskljuitiadaptor.
2. Sa Print/Output Setup menija na displeju vidi dio 5.2. oznaie Type i
postavitenapodeavanjaopisanaudijelu5.2.
3. Ponovitekorak2zasvapodeavanjakojaeliteizmjeniti.
4. PritisniSavemekutastaturudabispasiliprinter/outputsetup.
5. Alternativno,pritisniUndomekutastaturukakobiodustaliodnekepromjene
naprinter/outputpodeavanjuivratilisenapoetnostanje.
6. PritisniSetupMenumekutastaturukakobisevratiliuSetupMenu.
7. Sada moe itati prijenos eljenih podataka na kompjuteru vidi relevantne
aplikacijekorisnika.
8. Pritisnitvrdutastaturukokobipoeoprenospodataka.
Postavljanje prijenosa na kompjuter: Upozorenje! Kada konektujete analizator na
kompjuter osigurati da i kompjuter i analizator budu iskljueni. U suprotnom bi
instrumentimoglinapravititetu.
1. Konekcijakompjuteranaanalizatordatajenaslici
2. Akokompjuterima9polemeuveznihudubljnjauklonitiadaptor.
3. Ponikomunikacijskiprogramnaprimjer2260Link,nakompjuteru.

342
Spajanjeanalizatorasakompjuterom
4. Konfiguriikompjutersaslijedeim:
9600Baudbod
8datebits
1stopbit
Parityjednakost:None
Handshakerukovanje:Hardwire
5. Nakompjuteruunosomunazivfajlakojielimorezultatebitipreneenvidi
instrukcijskiprirunikzakomunikacijskiprogram
6. SaPrinter/OutputSetupmenijanadispleju,kaoprimjerslika5.3.takoervidi
dio5.2.,oznaiteTypeipostavitenaSpreadSheettabela
7. OznaiteHandshakerukovanjeipostavitenaHardwire.
8. OznaiteBaudbodipostavitena9600.
9. HandshakesrukovanjeiBaundratesbrzinabodazaAnalyzerIkompjuter
moraseomoguitiistabezpropustaivremenskekvarljivosti.
10. Ponovitikorak7zasvapodeavanjakojaeliteizmjeniti.
11. PritisniSavemekutastaturudabispasiliprinter/outputpodeavanja.
12. Alternativno,pritisniUndomekutastaturukakobiodustaliodnekepromjene
naprinter/outputpodeavanjuivratilisenapoetnostanje.
13. PritisniSetupMenumekutastaturukakobisevratiliuSetupMenu.Sada
moeitatiprijenoseljenihpodatakanakompjuteruvidirelevantne
aplikacijekorisnika
14. Pritisnitvrdutastaturukokobipoeoprenospodataka.
Tipiniizlaznimenizaprebacivanjepodatakanakompjuter
Postavljanje kontrolisanja kompjutera: Upozorenje! Kada konektujete analizator na

kompjuter osigurati da i kompjuter i analizator budu iskljueni. U suprotnom bi
instrumentimoglinapravititetu.MoepostavitikontrolisanjeanalizatorasaPCsoftwera
kaoBruel&KjaerWindowsbazirannasoftverovompakovanjezazavrniprocesiizvjetaj
NoiseExplorerType7815zamenadmetskepodatkeiizvjetaje,EvalutionType7820za
zasjednike kalkukacije, Protector Type 7825 za kalkulacije lie Noise Exposure ili
QualifierType7830.
1. Konektujtekompjuterianalizatorkaonaslici5.2.
2. Ponitezavrniprocessoftwera.
3. KonfiguriiteComportserijskiprikljuakiBaudrateskakojeopisanou
zavrnomprocesusoftwera.
4. PostaviteBaudRateuSetupPCCommun

343
INFOR
Inform
monito
ostvari
bre,b
i kvali
tranzic
stanju
statisti
poveza
politi
politik
jezgro
evrops
odrat
miljen
zrakai
kiselin
godine
koordi
85/338
Lihten
i preo
Poljska
CORINA
EMEP/
pregled
donoe
metods
1.
MACIJSKIS
macijski sis
oringu i soc
ivanje cilje
boljeilake
itetnije oba
cijskima, ta
okolia,ne
ikih poda
anosti razv
kogaodlu
e zatite ok
izumaispu
skog vrhov
i,upravljat
nju evropsk
iz svih izvo
u, troposfe
e CORINAI
nacija, ini
8/EEC.Ge
tajn,Norv
stali nekol
a,Rumunija
AIRMETOD
/CORINAIR
dan invent
enje odluk
skomsmisl
Pristupom
odreujes
SISTEMZA
stem za z
cioekonom
eva sistema
eupravljanj
avjeivanj
ako je i u B
edostataki
ataka, a po
vojnih aktiv
uivanja.Zb
kolia sma
utanjazrak
nog centra
tiiobjaviti
kog popisa
ora relevan
erski ozon
R projekt
informacija
eografskipr
veka,Buga
liko kandi
aiTurska.
DOLOGIJA
R L1 daj
tar onei
ka od me
lurazdvoji
modozdop
sezbrajanje
ZATITUO
zatitu ok
mskim pod
a za uprav
jepodatcim
je javnosti
Bosni i Her
nformacij
osebno ned
vnosti i sta
bogtogase
tra usposta
ka.CORINA
a pod ugovo
informacij
a emisija u
ntnih za ok
n, kvalitet z
je razvije
a, okoli, p
rostortren
arska,Kipar
data za l
e metodol
ujuih tvar
unarodnog
tidvaprist
premagore
ememisija
OKOLIAC
kolia ISZ
atcima, jes
ljanje okol
matezakva
i. Kao i u
rcegovini p
opodacim
dostatak k
anja okolia
ekaojedan
ava kvalite
AIRjeproje
orom za ev
eotomek
u zrak i baz
oline prob
zraka i isp
en pod pr
program je
nutnogCOR
r,Latvija,M
lanstvo EU
logiju kojo
ri da bi se
g interesa
tupa:
ebottom
asvihindivi
CORINAIR,
ZO koji s
st dio instr
liem. Pom
alitetnijup
mnogim d
prisutan ne
makojive
kvalitativni
a, tzv. indik
nodnajva
etnoga info
ektkojise
vropsku ok
kolikoizduv
zi podataka
bleme klim
paravanje
rogramom
e uspostav
RINAIRpro
Malta,Slove
U eka,
om se osig
omoguilo
. Pri inve
upukupn
idualnihizv
AEDEMIP
se temelji
umentarija
mou njega
provedbup
drugim ze
edostatak o
postoje,n
ih i kvanti
kator koji
nijihinstru
rmacijskog
izvodiod1
kolinu age
vnihgasova
a sistema.
matskih pro
opasnih su
CORINE
vljen od st
ojektajesu1
enijaiSlov
Estonija,
gurava cje
o iroko ko
ntarizaciji
aemisijasa
voraspodr
PRATEIM
na odgo
a prijeko p
stvaraju s
olitikezat
emljama, p
osnovnih p
edostatakk
itativnih p
i su temelj
umenataza
g sistema. C
1995.godin
enciju. Cilj j
aodlaziuz
To obuhva
omjena, pre
upstanci. P
od strane
trane Savje
15EUlan
vakaEEA2
Maarska,
lovit, konz
oritenje po
emisije m
anekogpo
ruja.
MODULI
ovarajuem
otreban za
e uvjeti za
titeokolia
ogotovo u
podataka o
kvalitetnih
podataka o
za proces
aprovedbu
CORINAIR
neodstran
je sakupiti,
zrak,prema
ata emisije
etvaranja u
Prije 1995.
EU cor
eta odluka
ica:Island,
24drave
, Litvanija,
zistentan i
odataka za
mogu se u
odruja
m
a
a
a
u
o
h
o
s
u
n
,
a
e
u
.
a
,
i
a
u

344
2. Pristupomodozgopremadoljetopdownemisijaodreenogpodrujadobivase
proraunomizagregiranihstatistikihpodatakaupotrebomprosjenihfaktora
emisijekojinanajboljinainopisujukarakteristikuodreeneaktivnostisektora.
EMEP/CORINAIR metodologija koristi kombinaciju ta dva pristupa. Emisija iz velikih

tokastih izvora dobiva se bottom up pristupom, dok se emisija ostalih izvora odreuje
top down pristupom. Kombinacija je opravdana jer samo za velike izvore postoje
zadovoljavajui podaci.U elji za pribliavanjem EMEP/CORINAIR i IPCC metodologije
proraunaemisijauspostavljenajeSNAP97nomenklaturaEMEP/CORINAIRmetodologije.
Izvori/ponori oneiujuih tvari, sukladno SNAP 97 nomenklaturi, na teritoriju jedne
zemljeseodreujunatrinivoa:
gornjinivo11glavnihsektora
srednjinivo75podsektora
najniinivo416aktivnostikojeuzrokujuemisiju
Glavne sektore moe se grupirati u energetske i neenergetske sektore. Za energetske
sektorejekarakteristinodadoemisijedolaziizgoriva,bilodirektnoizgaranjemgorivau
stacionarnim sektori 1, 2 i 3 ili mobilnim izvorima sektori 7 i 8 ili ishlapljivanjem
gorivafugitivnaemisijasektor5.Doemisijedolaziinizomljudskihaktivnostineovisno
oizgaranjugoriva,atosurazniproizvodniprocesisektor4,prilikomkoritenjaotapala
sektor6,obradomiodlaganjemotpadasektor9,izpoljoprivredesektor10teostalih
izvoraiponorasektor11.Osnovaproraunaemisijejeizraz:
EgAyxFSy
gdjesu:
Eemisija
Amjeriloaktivnosti
FSsektorskifaktoremisije
isektor
joneiujuatvar
Za energetske sektore mjerilo aktivnosti je potronja goriva ugljen, loiva ulja, prirodni
plin... u pojedinim sektorima i/ili podsektorima. U neenergetskim sektorima mjerilo
aktivnosti je proizvodnja u podsektoru za koji se iskazuje emisija, npr. proizvodnja
pojedinih industrijskih proizvoda, ali i koliina otpada, broj stoke, povrine pod stalnim
usjevima,oranicamaivrtovima,umamaitd.
GLAVNISEKTORI
1. Izgaranje u termoenergetskim postrojenjima i postrojenjima za pretvorbu energije: U
ovaj sektor ulazi izgaranje goriva u cilju proizvodnje elektrine i toplinske energije u
termoenergetskim objektima HEPa, zatim izgaranje u javnim toplanama i kotlovnicama
izvan HEPa i energetske aktivnosti u rafinerijama INE za preradu sirove nafte u
sekundarna tekua goriva benzin, diesel, mlazno gorivo, loiva ulja i dr.. Ovaj sektor
takoerpokrivaizgaranjegorivaupostrojenjimazatransformacijuugljena,teizgaranjena
naftnim i plinskim poljima i ugljenokopima u cilju dobivanja fosilnih goriva. U sektor je
ukljuenaiproizvodnjatoplinskeielektrineenergijezavlastitepotrebe.
2. Izgaranieuneindustriiskimloitima:Uovajsektorspadajusvastacionarnaenergetska
postrojenja, izuzev industrijske energetike sektor 3 i postrojenja za proizvodnju i
transformaciju energije sektor 1. Uglavnom su to mala loita u kojima izgara gorivo za

345
dobivanjetoplinskeenergije,kaotosuloitaumalojprivredi,ustanovama,kuanstvima,
poljoprivredi, umarstvu i akvakulturi. U sektor je ukljuena i proizvodnja toplinske i
elektrineenergijezavlastitepotrebe.
3. Izaaranie u industriii:Potrebno je razlikovati emisiju koja je posljedica samog procesa
sektor 4 i emisiju uslijed izgaranja goriva za potrebe funkcioniranja procesa sektor 3.
Izgaranje u industriji podrazumijeva proizvodnju elektrine i toplinske energije za
industrijske potrebe i izgaranje goriva u cilju proizvodnje topline potrebne za odvijanje
razliitih industrijskih procesa te neenergetska potronja goriva. U neenergetskoj
potronji obuhvaena je potronja prirodnog plina za proizvodnju umjetnih gnojiva,
potronja etana, parafina i voska u kemijskoj industriji, bitumena u graditeljstvu te ulje i
mastiurazliitimpodrujimaprimjene.
4. Proizvodni procesi:U ovaj sektor ulaze emisije koje su posljedica razliitih proizvodnih
procesa bez izgaranja goriva. To su procesi u naftnoj industriji, pri proizvodnji elika i
eljeza, obojenih metala, u organskoj i anorganskoj kemijskoj industriji, pri proizvodnji i
preradi drva, celuloze, hrane i pia, cementa, stakla itd. te proizvodnji halogeniziranih
ugljikaisumporovogheksafluorida.
5. Pridobivanie i distribucija fosilnih goriva i geotermalne energije:Prilikom eksploatacije
ugljenokopa i skladitenja izvaenog ugljena i prilikom pridobivanja, proizvodnje,
transportaidistribucijetekuegiplinskoggorivadolazidoemisija,uglavnom,metanaine
metanskihhlapivihorganskihspojeva.NajznaajnijidioemisijeCH
4
sejavljazboggubitaka
u plinovodima, a do velike emisije NMVOC dolazi na benzinskim crpkama hlapljenjem
goriva.Uovajsektorukljuenesuiemisijekojenastajudobivanjemgeotermalneenergije.
6. Koritenie otapala i ostalih proizvoda:U ovom sektoru dominantna je emisija
NMVOC. Do emisije dolazi koritenjem boja i lakova, u procesima odmaivanja, suhog
ienjaiproizvodnjielektronikihureaja,prilikomproizvodnjeiprocesiranjakemijskih
proizvoda, te ostale upotrebe otapala. U sektor je dodana i emisija uslijed upotrebe HFC,
N
2
0,NH
3
,PFCiSF
6
.
7. Cestovni saobraaj:U ovom sektoru proraunava se emisija svih cestovnih vozila

osobna vozila, laka i teka teretna vozila, autobusi i motocikli, ali i emisija uslijed
ishlapljivanja goriva iz vozila osim emisije prilikom pretakanja goriva na benzinskim
crpkama sektor 5 i zbog troenja guma i konica. Za proraun emisije koristi se
programski paket COPERT, razvijen za potrebe Evropske agencije za zatitu okolia
EvropeanEnvironmentalAgency.
8. Ostali pokretni izvori i strojevi:U ovom sektoru odreuje se emisija vancestovnih
pokretnih izvora i strojeva. Drugim rijeima, odreena je emisija iz eljeznikog,
pomorskog i rijenog i zranog saobraaja, ali i emisija poljoprivrednih, umarskih i
industrijskih mobilnih strojeva, i mobilnih ureaja koji se koriste u kuanstvima. Emisija,
koja je posljedica izgaranja goriva za meunarodni zrani i pomorski saobraaj, se ne
ukljuujeuukupnunacionalnuemisiju.
9. Obrada i odlaganje otpada:U ovaj sektor je ukljuena emisija s deponija komunalnog i
tehnolokog otpada, termika obrada otpada i spaljivanje na baklji, spaljivanje
poljoprivrednog otpada na otvorenom, kremiranje te ostale vrste obrade otpada
ukljuujuiobraduotpadnihvoda.Ukolikoseotpadkoristikaogorivouenergetskesvrhe
nastalaemisijaseukljuujeuodgovarajuisektor1ili2ili3.

346
10. Polioprivreda: Primjena umjetnih gnojiva u poljoprivredi N
2
0 i NH
3
, crijevna
fermentacija stoke CH
4
i upravljanje stajskim gnojivom NMVOC, CH
4
, NH
3
i N
2
0
dominantni su podsektori ovog sektora. U sektor ulazi i emisija zbog upotrebe pesticida i
vapnenca, s poljoprivrednih povrina bez upotrebe gnojiva te uslijed spaljivanja na
poljima.
11. Ostali izvori i ponori:Ovo je jedini sektor koji ukljuuje i emisiju koja nije posljedica
ljudskih aktivnosti. Tu je ukljuena emisija iz uma s kojima ne upravlja ovjek, emisija
zbog poara, iz prirodnih livada i druge vegetacije, iz movara i kopnenih voda rijeka i
jezera, emisija nastala iz vulkana za Hrvatsku nije interesantna jer je nema, zbog
sijevanja, iz plantanih uma itd. U ovaj sektor takoer spada i ponor ili emisija C0
2
zbog
promjene biomase uma i ostale drvne mase, zbog prenamjene uma i livada, uslijed
naputanjaobraivanogzemljitateiztla.
ONEIUJUETVARI
Nove spoznaje o tetnosti pojedinih plinova utjecale su na proirenje liste oneiujuih
tvari. Uz ve tradicionalne plinove kao to su S0
2
, NO
x
, C0
2
, CO, CH
4
, NMVOC, N
2
0 i NH
3
uoenajepotrebazabilanciranjemtekihmetalaipostojanihorganskihoneiavala,aod
2000.godinezahtjevaseibilanciranjeemisijeestica.Dosadaseizvjetavalooemisijama
11 glavnih sektora, s tim da je za svaku petu godinu 1990. i 1995. bilo neophodno slati
podatke o prostornoj raspodjeli emisija prema EMEPovoj mrei 50x50 km i podatke o
emisijama velikih tokastih izvora oneienja sukladno kriterijima koje definira
EMEP/CORINAIR metodologija. Listi oneiscujuih tvari u izvjetaju o emisijama za 2000.
godinupotrebnojedodatiiesticePM10,PM2.5iTSP,adogovorenojedaseneetraiti
podaci o emisijama staklenikih plinova budui da se ti podaci ve alju odgovarajuim
tijelimausklopuOkvirnekonvencijeUjedinjenihnarodaopromjeniklimeUNFCCC.Lista
oneiujuihtvariprikazanajeutablici12.
GLAVNEONEIUJUETVARI
SOx sumporovioksidiS02 iS03 kaoS02
NOx duikovioksidiNOiN02 kaoN02
NH3 amonijak
NMVOC nemetanskihlapiviorganskispojevi
CO ugljikovmonoksid
estice
TSP ukupnesuspendiranetvari
PM10 esticepromjeramanjegod10|jm
PM2.5 esticepromjeramanjegod2,5|jm
Tekimetali
As arsen
Cd kadmij
Cr krom
Cu bakar
Hg iva
Ni nikal
Pb olovo
Se selen
Zn cink
POSTOJANAORGANSKAONEIAVALA
HCH heksaklorcikloheksanlindan
PCP pentaklorofenol
HCB heksaklorbenzen
DIOX dioksiniifurani
PAH policiklikiaromatskiugljikovodici
SCCP kratkolananikloriraniparafini
PCB polikloriranibifenili
Aldrin CAS:309002
Chlordane CAS:57749
Chlordecone CAS:143500

347
DDT
Dield
Endr
Hept
Hexa
Mire
Toxa
PROGR
Za pr
Enviro
ETC/A
metodo
CLRTA
IPCC m
potreb
sistem
AEDE

Estima
faktori
pojedin
Progra
Nedavn
refere
Collect
godin
odredi
nomen
upani
T
drin
rin
tachlor
abromobiphenyl
ex
aphene
RAMSKIALA
oraun em
nmental A
ACC. AED
ologijepro
AP konvenc
metodologi
bnihpodatk
inventariz
Msoftware
sektorsko
izradunac
izraduizvj
atERi su
ima emisij
nog sekto
amski pake
no su razv
entnipristu
tER dozv
ju inventa
ti emisiju
nklature CO
ijskojilini
C
C
C
C
C
C
C
ATZAPRO
misija u
Agency L8
DEM softw
orauna,io
cije. SNAP9
ijom tako
kauCRFfo
zacijeemisi
Nacionaln
ejerazvijen
odreivan
cionalnogin
jetajaRep
specifini
je i metod
ora, suklad
et COPERT
vijeni i Esti
up,usklad
voljava ko
rizaciju em
za ak 4
ORINAIR m
ojteritorij
CAS:50293
CAS:60571
CAS:72208
CAS:76448
CAS:36355018
CAS:2385955
CAS:8001352
RAUNEM
zrak razv
, odnosno
ware u po
omoguava
97 nomen
da je upo
ormatu,zah
ijeupotreb
nisistemza
nsciljemd
jeemisije
nventaraem
portERuo
sektorski
dama pror
dno zahtje
je Estimat
imatERi z
dusIPCCm
risnicima
misija na n
416 prepo
metodologi
alnojrazin
8
MISIJE
vijen je A
o Evropean
tpunosti s
izvjeivan
klatura CO
otrebom A
htjevanom
omAEDEM
ainventariz
daolaka:
EstimatER
misijeCol
odgovaraju
alati koji
rauna em
evima osig
tER za odr
za odreiva
metodologij
sakupljanj
nacionalnoj
oznatih akt
ije, i to n
niukolikop
AEDEM so
Topic Cen
slijedi SNA
njeuNFRf
ORINAIR m
AEDEM so
odstrane
Mmodelap
izacijuemis
Col
R
lectER,
uemforma
sadre s
misije, potr
guranja i
reivanje e
anje emisij
omprorau
e i skladi
razini. Ov
tivnosti de
e samo na
postojeodg
List
oftware o
ntre on Air
AP97 nome
formatupr
metodologij
oftwarea m
UNFCCCko
prikazanje
sijaupotreb
ollectER,Est
atu
sve neoph
rebne za
kontrole
misije iz c
e iz poljop
una.
tenje pod
vim alatom
efiniranih
a nacional
ovarajuiu
staoneiscu
od strane
r and Clima
enklaturu
rikladnom
je je komp
mogue do
onvencije.
enaslici11
bomAEDE
stimatER&
odne info
odreivan
kvalitete
estovnog s
privrede i
dataka pot
m je mogu
u okviru
lnoj razini,
ulaznipoda
ujuihtvari
Evropean
ate Change
CORINAIR
zapotrebe
patibilna s
obiti i dio
Nacionalni
1.
EMsistema
& ReportER
rmacije, o
nje emisije
QA/QC.
saobraaja.
energetike
trebnih za
e detaljno
SNAP 97
, ve i na
aci.
i
n
e
R
e
s
o
i
o
e
.
.
e
a
o
7
a

348
ReportERjepovezansColectERomidajevegotovetablicezahtjevaneodstraneUNFCCC
konvencije CRF format, UNECE/CLRTAP konvencije NFR format te potrebne podatke
za ostala zahtjevana izvjetaja u skladu s EU direktivama. U sluaju izvjeivanja u CRF
formatupotrebnojeReportERomizraenoizvjeedopunitipodacimaizIPCCsoftwarea
zaglavnestaklenikeplinoveC02,CH4,N20,PFC,HFCiSF6.
COLLECTERANALIZAPODATAKA
CollectER Registar sakupljaa emisije je alat napravljen da pomogne Nacionalni

ReferentniCentarzaEmisijeuZrakudaskupljarelevantnepodatkeunacionalneemisione
inventare kako bi bili dostupni Evropskim komisijama i internacionalnim konvencijama.
CollectER je napravljen od strane Vrhovnog Evropskog Centra za Emisije u zraku
ETC/AE kao dio CORINAIRa Grubi unventar za emisije u zraku za Evropsku Agenciju
zaokolinu.NovisistemjezavriorevizijuprethodnogsoftwarepaketaCORINAIR94kojije
odstraneETC/AEnapravljendostupnimNRCsu1996.ProgramCollectERsadrisljedee
glavnefunkcije:
o skupljapodatkepodacimaoaktivnostimanapredjeluitakamaizvora,faktorima
emisijeiemisijama;
o pohranjujeovepodatkeuemisioniinventarodozdopremagorekaoiobratno
prateinacionalneteritorijalnepodjele;
o onemoguujeraportiranjenacionalnihemisijauzrakukadasekoristezajednosa
ReportERalatom,vidjetiodjeljakKorisnikiIzbornik.
CollectER je Windows aplikacija za jednog korisnika napisana C programerskim

jezikom koja je pokrenuta na raunaru pod MSWINDOWS 95 operacionim sistemom.Svi
podaci 1 godina/1 zemlja se pohranjuju na jedan fajl baze podataka na Microsoft
Access.On koristi Data Access Objects Objekte pristupu podataka DAO. DAO je
programerski interfejs dostupan preko seta DLL biblioteka za pristepene i manipulaciju
objektimabazepodataka.DAOjedioMicrosoftOfficea,alimoebitiinstaliranodvojeno.
CollectERsetemeljinajednomaplikacijskomfajlukojisezoveCollectER.exe.inajmanje
jednomfajlubazepodatakavrste.mdb.
Pretpostavlja se da, na osnovu komparacije inventara za sljedeu baznu godinu,veina
podataka iz prethodne godine su dostupni.Za prvu godinu za koju e CollectER biti
koriten,podaci e biti uzeti iz posljednje dostupne godine iz prethodnih sistema
CORINAIR dbf fajlovi.Sljedee bazne godine e koristiti podatke prethodnih
godina.Komplikacija novog inventara se onda u osnovi updejtuje na osnovu ranijih
setovapodatakanavrijednostizasljedeugodinu.
Podobnijaobjanjenjaipodacimogubitipronaeniusljedeimdokumentima:
o TinusPulles,KatarinaMareckova,JozefSkakalaiJanSvetlik,TrainER,Komplikacija
NacionalnogEmisionogInventaraupotrebomCollectERiReportERsoftware
sistema,EEATehnikiraport,1999;
o TinusPulles,JozefSkakala,JanSvetlik,ReportERKorisnikiizbornik1.0verzija,
EEATehnikiraport,1999;
o SimonEggleston,PregledCORINAIR90prijedlozizaemisijuuzraku1994;EEA
Vrhovniraport6,1996;
o JeanPierreFontelleiJeanPierreChang,Prijedlozizareviziranisistempodatakaza
inventareemisijeuzraku,EEAVrhovniraport12,1996;

349
o SimonEggleston,TinusPulles,RedizajniranjeCORINAIRsoftwarea,predloeni
dizajn;Finalnioblik,April1997.
NoviCollectERsistemjedostupannaETC/AEovomKrunojinteresnojgrupi,ukljuujuii
dokumentaciju potrebnu za pokretanje alata: http://etc
ae.eionet.eu.int:8980/Public/IRCindex.pl
Nakon ukljuivanja komentara napravljenih od strane NRCa I drugih,software e biti

napravljeniredostupnimnaETC/AEovojjavnojInternetstranici.Zabilokakvapitanjau
vezisoftwarea,kontaktosobajeTinusPulles,emailpulles@mep.tno.nl.
Help disk i drugi vidovi podrke se daju od strane Spirit Inc.u ime ETC/AEa
xspirit@savba.skuBratislaviitozemljamauesnicamanazahtjev.
VRSTEPODATAKA
Uosnovi,etirivrstepodatakasepohranjujuubazipodataka:
osnovnipodaci,preformulsaniiupravljaniodstraneEUiliEEA:
- polutantizagaivai
- teritorijalnejedinice:NUTSEUROSTAT
- definicijeaktivnosti:SNAPEEAukooperacijisaUNECE/EMEP
- gorivaCollectERunazvanigrupagoriva
Ovipodacidefiniuosnovnedimenzijeinventaraibazirajuseinternacionalnimzahtjevima
za dostavu podataka i formata.Korisniku je doputeno da unosi nove polutante i da
specifiekarakteristikegorivauokvirupreformulisanihgrupagoriva.
ulaznipodacikojiebitisakupljani
- nivoi aktivnosti za bilo koju SNAPgorivo kombinaciju predjeli izvora i take
izvora,
- direktnaemisijazatakeizvora
izlaznipodacikojiebitiizraunatiemisije
Ovaj software je besplatno dostupan svim nacionalnim Referentnim Centrima NRCs za

emisijeuzrakuzemljamauesnicamauEEArandomprogramukaoidrugimklijentima.
Podeavanje:MolimoVasdaproitatepaljivoslajdRead.meprijestartanjaSETUP.EXEsa
diska 1.Podeavanje bi trebalo biti sebilogino i bez problema. Strogo se preporuuje da
ne podeavateCollectER dok radeVai MSOffice Wordili Excel. Molimo Vas danapustite
Va Word ili Excel prije podeavanja.Poslije podeavanja,preporuuje se reboot MS
Windowsa.
Intaliranifajlovi:Podeavanjeekopiratietiriglavnafajlanaodgovarajuudestinaciju:
CollectER.exeCollectErprogram
CollectER.hlppomonifajl
ImportER.exeumetanjefajlovaCOPERTprograma
- Cop_act.dbfelement.activityxfuelcons.
- Cop_ef.dbfelement.activityxEF
Blank97.mdbsviEUNUTS;SNAP94,gorivo,pollutant,EFprijelodovanja

350
Petifajlebitipotrebankadakompilirategodinji,nacionalniinventar.Predloenoimeza
ovaj fajl je: Countryname9x.mdb nacionalna baza podataka distribuisana posebno izvan
podeavanja
Pored ovih fajlova,MSDAO jet engine 3.0 normalno dostupna u MS Office e biti
instalirana.OvajDAOsadri8DLLbibliotekakopiranihizWindowssistemdirektorija.
CollectER.inifajljekreiranodstraneCollectERa.Prviputkadajeprogrampokrenutovaj
fajlnijedostupan.Samojednalinijaebitisauvanaizovoginifajla.Ovalinijasadriputi
ime do posljednjeg otvorenog fajla iz baze podataka
e.g.DBNAMEC:\CollectER\Data\Collect95.mdb.
Preloaded podaci: CollectER podeavanja ukljuuju samo Blank97.mdb bazu

podataka.NacionalnabazapodatakapreloadedsaCOINAIR9094podacimaseodvojeno
distribuiu.MolimoVasunzipovajfajlbazepodatakaikopirajtegauCollectERdirektorij.
Deinstaliranje: Deinstaliranje je omogueno.Odaberite standardne add/remove

programme dodaj / odstrani programme procedure u Windows Control Panelu da
deinstalirateCollectER.
Startovanje programa COLLECTERA: CollectER izbornik u Vaem Windows Start

/Programmemenijudolelijevobitiedostupanzastartovanjeprograma.Startovanjem
CollectERa prvi put poslije podeavanja,niti jedan ini fajl nee biti dostupan.Prema
tome,CollectERtraidafajlpodatakabudeotvoren.
AdministracijaNUTSiSNAPkodiranja:Ovaopcijanaglavnommenijuneebitidostupnaza
regularnekorisnike.AkostenalibilokakvaogranienjauNUTSiSNAPkodiranju,molimo
Vaskontaktirajtepodrkuiservise.
Poznato je,SNAP kodiranje se blago mjenja izgodine u godinu.Zbogminimalnih promjena

izmeu SNAP94 i 97,Blank95 kao i Blank97 CollectER baza podataka je dostupna za
startovanjenovoginventara.
Opta procedura: Zadatak programa CollectER je da pomogne Nacionalnom Referentnom

Centru da skupi sve potrebne podatke za emisioni inventar za odreenu godinu,baznu
godinu i zemlju.Prije poetka skupljanja podataka,osnovni podaci iz ciljne baze podataka
morajubititaneikompletne.Preporuujesedasepratekoracinapisaniispod:
Korak1:Odaberiteciljnubazupodataka.
- Nacionalni Referentni Centar: ako postoji stari CORINAIR dbf fajlovi u inventaru
dostupni za vau zemlju,traite od Vaeg CollectER servisa
1
za podrku da
transformie ove fajlove u novu CollectER strukturu baze podataka.Ovo umetanje
podataka se obavlja za jednu bazu podataka za svaku zemlju kao dijela softwarea
za odvijanje procesa.U narednim godinama,ekspert e imati ranije inventare
dostupneuCollectERformatu.
- Drugikorisnici:koristiteBlank.mdbbazupodatakaizCollectERdistribucijekaocilj
metu.
Korak2:Provjeritefiksiraneosnovnepodatkeuciljanojbazipodatakaiprovjerite:
- TeritorijalnejediniceNUTS,
- polutanti,

351
- SNAPkodovii
- Goriva
1
Spirit Ltd xspirit@savba.sk koristei CollectERovu osnovni podatak manualnu
funkciju.Akojenaenabilokakvaozbiljnijagrekauosnovnimpodacima,molimoVasdase
konsultujetesaCollectERovompodrkomiservisima.
Korak 3:Ispravite i zavrite promjenjive tabele osnovnih podataka u ciljnoj bazi

podataka.Sljedeiosnovnipodataktrebadabudedefinisanprijeaktivacijeipodaciemisije
su
skupljeni:
- jediniceipromjenejedinica
- defaultfaktoriemisije
- surrogatedefinicijepodataka
- surrogateformule
- surrogatevrijednostipodataka
- korisnikdefinieaktivnostiSNAPkodsapodjelamaikombinacijamagoriva
- takeizvoradefinicijeizvorainjihovihdijelova
Korak4:Zaponiteskupljanjepodataka.Zainventaraktualnegodinebuduipodacimoraju
bitiskupljeni:
- izvoriregijezonenivoiaktivnostiifaktoriemisije
- takeizvoranivoiaktivnostiifaktoriemisije,ili:direktnoemisije
Preporuuje se da se koriste goriva kao nivoi aktivnosti kad god je to mogue SNAP
sektori1,2,3,7i8.
Podaci od prethodnih godina akosu dostupni mogu biti iskoriteni kako bi Vam pomgli
daefektivnopripremitenoviinventar.
Korak 5: Provjerite konzistentnost trajnost podataka na taj nain to ete startovati

funkciju izraunavanja emisije u CollectER Report meniu.Ako se pojavi problem npr.
nedostajuilipodacinisuprihvatljivi,pojavljujeseporukanaekranu.
POLUTANTI
Lista polutanata koja e biti inkorporirana u inventar odreene bazne godine je

determiniranaodstraneEEAETC/AEbazirananaosnovunajnovijihraportaookolinio
UNFCCC kojem je asistirao IPCC, UNECE/CLRTAP kojem je asistirao EMEP, EU
mehanizam za nadgledanje monitoring.trenutno lista polutanata sadri tri grupe
polutanata:
otrovni polutanti,tetni za ozon,gasovi staklene bate SO
2
,NO
x
,NH
3
,CH
4
,N
2
O,HFC
s
,PFC
s
i
SF
6
tekimetaliHM
trajniorganskipolutantiPOP
Zasvakipollutantmedijumsredina,ukojemseemituje,jepohranjen.Zaveinutrenutnih
koritenja ovo je zrak,ali za svrhe u budunosti kao to je Registar Emisije Polutanta pod
IPCCom,ovo moe biti voda ili zemlja.Takoer,odreeni dijelovi polutanata mogu biti
oteavajui faktori za staklenu batu mogunost globalnog zagrijavanja i za otrovne

352
polutante. Korisnik moe dodati polutante na listu kako bi onemoguili ire koritenje
sistema.
Aktivnosti koje generiraju emisiju: Aktivnosti koje prouzrokuju emisiju su klasificirane

koritenjem Selektivne Nomenklature za zrane polutante SNAP.Trenutno se koristi
SNAP verzija iz 1997. pogledaj drugo izdanje dodatog EMEP/CORINAIR Atmosferski
Emisioni Inventar vodi,dostupan na:
http://www.aeat.co.uk/netcen/airqual/TFEI/unece.htm;
kojiebitiizdat1999.naEEAovojinternetstranicihttp://www.eea.eu.int.
Ovenomenclatureimajutrinivoalevela:
sektorinajviilevelSNAP1su11glavnihsektoragenerirajuihemisionihpolutanata
podsektori srednji level 76 objekata u SNAP97,SNAP2 odraavaju strukturu
aktivnostiuzavisnostiodinenjerstvaIsocioekonomskogaspekta
najnii level sadri osnovne aktivnosti koje generiraju emisiju SNAP3,415 objekata u
SNAP97kojemogubitipovezanesaodreenimizvorimaemisije.
SvakiSNAPmoebitikoritenodoba,iizvoraregijeitaakaizvora.Ubudue,akoekspert
treba bolju podjelu odreenih aktivnosti,on moe koristiti tabelu podjelu to
onemoguavanjuilinjegadaskupipodatkezarazliitevarijacijetakvihaktivnostikojese
mogu porediti sa rubrikama u ranijem CORINAIR sistemu.Ova tabela podjela e biti
loaded u CollectER sa odreenim brojem ranije definisanih vrijednosti umetanjem
rubrikapodataka.KorisnikujedoputenodadodasvojepodjeleSNAPkodova.Dabismo
definisali aktivnost u gorivu,ili gorivo mora biti kombinovano sa njom,ili bi trebalo
eksplicintno naznaiti da se gorivo ne koristi.Jedna specifina aktivnost moe biti
iskoritenasanekolikogorivazaistiizvoremisijeregijailitaka.
Svaki korisnik definie svoju vlastitu listu aktivnosti kombinovanjem SNAP kodova i
moguih podjela i goriva.Ova kombinacija SNAPa,podjela i goriva se zove regija ili taka
izvora elementarnih aktivnosti gorivo i podjela su po izboru. Da bismo pomogli
korisniku,postoji dostupan set odprilike 7000 emisionih faktora,preuzetih iz
EMEP/CORINAIR Vodi o Emisionim Inventarima.Ovi faktori su dostupni za neke SNAP
kombinacije i konano podjele i grupe goriva vidi ispod.Takve kombinacije SNAP
a,podjela i grupa goriva koritene u tabeli default emisionih faktora se naziva osnovna
ili default aktivnosti,da bi smo je odvojili razlikovali od elementarne
aktivnosti.OsnovnisetdefaultemisionihfaktoraebitiisporueneodstraneTopicCentre.
Gorivaigrupegoriva:SetgorivajedefinisanuNAPFUENomenklaturaZranihPolutanata
odStraneGoriva.Ovajsetjefiksirandabiseizbjeglirascjepiizmeuzemalja.Potoeseu
okviruovihgorivapojavitirazliitespecifikacije,svakaosnovnavrstagorivagrupamoe
obuhvatiti vie razliitih specifinih goriva.Korisnik moe modificirati postojea goriva ili
dodati vlastita goriva sasvim svojim karakteristikama S,C,sadraj pepela,itd... Osnovne
vrste goriva grupe imaju oznake identificiranja koje se sastoje od tri simbola
NAPFUE.Zasvakopojedinanogorivotrebalabibitikreiranaoznakaidentificiranjanataj
nain to se dodaje simbol na kraj koda grupe tako da ukupna duina oznake
identificiranjaesadravatietirikarakterasimbola.
Teritorijalne jedinice: Drave koje sudjeluju u EEA/ETCAE CORINAIR u bilo kojem

programusu:

353
- laniceEU:ovedravesuadministrativnopodjeljeneumanjeteritorijenatrinivoa.
EUROSTAT menaderi se brinu o ovim teritorijalnim nomenklaturama, koristei
oficijalne nomenklature, izabrane od strane lanova drava NUTS, nomenklatura
od statistikih teritorijalnih jedinica. Za ove drave, lista teritorijalnih definicija,
definirana kao EUROSTAT je koriteno kao osnova za teritorijalnu podjelu u
CollectER.
- Za ne EU drave predpostavlja se da teritorijalna podjela u NUTS, stim e biti
koritena.
NUTS ima hijerarhisku strukturu sa etiri nivoa, dizajniranu kao NUTS0, NUTS1, NUTS2 i
NUTS3. NUTS0 je najvei nivo dravni nivo. Svaki vei nivo je roditelj manjem nivou.
KaoSNAPsistem,NUTSjehijerarhiskisistem.
Izvoriemisijailiirenja:Postojedvijeglavnegrupeemisijastvarajuiizvore:takaizvora
ipodrujeizvora.Veinakorisnikaekoristititakuizvorazavelikezagaivakeizvoreu
dravi, gdje individualna baza podataka se moe koristiti. Podruja izvora u principu su
statistiki opisiobjanjenja za mnoge manje izvore unutar odreene teritorijalne
jedinice.
Taka izvora: veinom veliki emiteri koji mogu biti dodatak na odreenu lokaciju su
definiranesa:
- geografskimkoordinatama,
- emisijeotvarajuiaktivnostiakciju,
- idrugaodreenabazapodataka.
Emitujui aktivnosti se moe izvriti u dva razliita oblika: zagorjevanje aktivnosti sa

gorivom israzmjerno sagorjevanje goriva, ili ne sagorjevanje aktivnosti bez goriva ili
kombinacijaaktivnostiigoriva.Svakatakaizvoraimaviedjelovaijednuiliviegrupa:
- svaki dio ima jednu emisiju stvarajui akciju SNAP kod i podjela, ako je
sagorjevanjeukljueno,kombiniranasajednimiliviegoriva;
- emisije su emitovane kroz jednu ili vie grupa. Za svaki dio apportionment od
emisijezasvegrupemoebitiukljuen.
Ovaj mehanizam dozvoljava pohranjivanje podataka komplikovanije i velike kompanije.

Takaizvorajekompanijaisveprocedureukompanijimogubitidefiniranekaodijelovi.
Svaki proces moe biti povezano sa jednom ili vie grupa. Ako kompanija izmjerenu
emisijupodataka,ovipodacimogubitipohranjeniubazupodatakakaodirektnaemisijai
bitikoriteniuodgovarajuevrijeme.
Izvori regije: Faktor zraenja ili emisijski faktor je koeficijent koji povezuje emisiju za
aktivnu brzinu. Zato su izraene kao emisija za jedinicu akcije. Emisioni faktori su esto
bazirani na primjerku od podataka za mjerenje, na teinskoj osnovi e.g. CO
2
i SO
2
. U
mnogim sluajevima su prosjene vrijednosti stvorene da predstave tipini rang
tehnologije i/ili fuels aplicirane unutar kao odreene akcije. Svaki emisijoni faktor je
definiranpo:
- pollutant
- akcijaemisijeSNAPifuel
Eemisioni faktori potjeu iz tabele defeult emisije faktora iz EMEP/CORINAIR, koja se

moepronaiunutarCollectERbazepodataka,ilidravneiliaklokalnevrijednostimogu

354
biti uvijek od strane korisnika. Default emisioni faktori omogueni od Evropske
EnvironmentalAgencyisredinjetemesudefinirane:
- pollutant
- emitujuciakcijuSNAP
- emitujuciakcijupodjele
- vrstagoriva
CollectER je opremljenmehanizmom da kopira ove standarde emisionefaktoreza svakog
relevantnog korisnika definiranog SNAP podjela i kombinacija goriva. Stvarni emisioni
faktori mogu biti koriteni kao osnova za Nacionalno Refernetno sredite da odredi svoju
lokalnu emisiju faktora za podruje izvora ili taku izvora. Ako nijedan lokalni emisioni
faktor nije odreen,slobodni stvrani emisioni faktori bi se mogli koristiti. Ako nema
lokalnih ili stvranih emisionih faktora slobodnih, poruka e se pojaviti na ekranu za
vrijemeemisijekalkulacije.
Nivoi aktivnosti: Nivo akcije je definiran kao informacija na intenzitetu ljudske akcije
rezultirajui u emisiji. Za svaku akciju jedinica nivoa akcije bi trebala biti izabrana. To je
jedinica u kojoj nivo akcije ce biti izraen. Treba zapaziti da ova jedinica e za odreenu
aktivnost biti ista u cijeloj dravi. U aktivnosti gdje je sagorijevanje dozvoljeno, aktivni
podatcibitrebalibitiizraenikaokonanasumaizgorenoggoriva.Zadrugeizvorerazliiti
nivoi aktivnosti jednica mogu se koristiti ili definisati. Godinji nivo aktivnosti za
methane emisije iz ulazne fermentacije moze biti izraena kao suma ivotinja po vrsti.
Korisnikimaodgovarajuusloboduuodabirunivoaaktivnostijedinicadastvorioptimalnu
korist od raspoloivih statistikih informacija. Kakko god korisnik moze koristiti
energetske podatke za sve sagorijevajuce procese. Ako korisnik izabere da definira nove
energetske jedinice, konverzacioni faktori bi se trebali unijeti u odgovarajuu tabelu da
onemoguiusporedburezultatainventarasanacionalnimenergetskistatistikama.
Direktne emisije iz taaka izvoraIzvrena su mjerenja u razliitim takama na udarnim

mjestima. Ovi rezultati mjerenja u CollectER mogu biti uneeni i konektovani kao
eventualnipodaciimogubitiiskoriteniurazliitimudarnimtakama.Odpostojanjabaze
emisionih podataka, se vodi arhiva o svim udarnim takama, tj takama mjerenja, jer
postoji mogunost pojavljivanja problema u izmjerenim rezultatima, te u sluaju buduih
mjerenjaiusporedbepodataka.Direktneemisijesuobicnopoznatekaozagaivai.Emisije
ostalihzagaivaaseraunajuosnovnommetodom.
POMONIPODACI
Definisanje i unoenje nadomjesnih podataka Nadomjesni podaci su koriteni s ciljem
razlaganja aktivnosti za emitirajue aktnosti, poznate kao vie NUTS
61
nivoe i nize nivoe.
OvipodacisuunoeniodstraneNacionalnogreferentnogcentra.Potrebnesudvijetabele
zanadomjesnepodatke:

61
NUTS(francuski:NomenclaturedesunitsterritorialesstatistiquesNomenklaturaprostornihjedinicazastatistiku)jehijerarhijskisistem
zaidentifikacijuiklasifikacijuprostornihjedinicazapotrebeslubenestatistikeuzemljamalanicamaEuropskeunije.Ovajsistemje1980.
godinerazvioEuropskiuredzastatistikuuLuksemburgu,sciljemusporeivanjaregijaunutarEurope.Oveteritorijalnejedinicesudefinirane
istozastatistikesvrhe,tenetvorenunoslubeneupravnejedinice.estosegrupiranjemodreenihupravnihjedinicadobivajuNUTSregije,
zbogbrojastanovnikakojiivinapodrujuteregije.Svakaeuropskazemljadobivaabecednikd,slinoslubenomISO31661kdu(jedina
iznimkajekdUjedinjenogKraljevstva),tejepodijeljenanastatistikejedinicekojesustrukturiranenatrirazinepozemlji[1]:
NUTS1:odgovarastatistikimjedinicamaukojimiviod3do7milijunastanovnika;
NUTS2:od800000do3000000stanovnika;
NUTS3:od150000do800000stanovnika.
Buduidasvezemljenemajuupravnejedinicesbrojemstanovnitvaunutarovihgranica,nekerazinepodijelesenekoriste,teihinisamo
jedanlanporazini.LokalneupravnejediniceLAU1iLAU2(LocalAdministrativeUnits,LAU),kojesuprijeoznaavanekaoNUTS4iNUTS5,
sastavnisudioNUTSregija.

355
1. Prvatabelasadrzinadomjesnepodatkekojiopisuju:
- Identifikacijunadomjesnihpodataka
- Imenadomjesnihpodataka
2. Drugatebelasadrivrijednostinadomjesnihpodataka.
Svi nadomjesni podaci su teritorialno ovisni, ali su uvjek na makar jednoj razini razliiti.
Nadomjesni podaci mogu biti uneeni u NUTS1, NUTS2 ili NUTS3 nivou, kako je ve
definirano u definicionoj tabeli. Nadomjesni podaci za vece nivoe se dobivaju zbrajanjem
nizih nivoa. Niski nivoi, nizi od definiranog ne mogu biti izvedeni. U kasnoj fazi razvoja
CollectERnadomjesnipodaci dostavljeni od strane EUROSTAT ili drugog izvora mogu biti
koriteniodstranezemaljazakojetiistipodacivae.
Koritenje nadomjesnih podataka: U sluaju stope aktivnosti za odreenu zona koja je na
veemnovou,CollectERnudimogunostrazgradnjeovihaktivnostinaniojrazini.Dabise
ovo moglo izvriti korisnik treba definisati tzv nadomjesnu relaciju koja se definie na
sljedeinain:
=
j i
j i
j i
S
s
x c Ax a
,
aipredstavljaustanovljenustopuaktivnostizaNUTSregiju
AtotalnastopaaktivnostiuaslijedeciveciNUTSnivo
Ci,jjefaktorteinezaststistikunadomjesnihpodatka
CollectERmaximumje3
S
ij
jenadomjesnastatistikajzaNUTSregiju
S
j
jetotalsurogatststistikejzasledecivecinivoNUTSregije
UNOSEMISIONIHPODATAKA
Podruje izvora: Korisnik prvo treba da definira elementarne aktivnosti podruja.
Elementarne aktivnosti podruja su kombinacija SNAP koda. Elementarne aktivnosti su
definiraneuRootDatasubmeniuaktivnostipodrujaiemisionihfaktora.Dijalogkojije
ponuen ovom meniu prua mogunost pristupa dijalogu na mjestu gdje emisioni faktori
trebaju biti definirani. U sluaju definisanja jedne nove elementarne aktivnosti, CollectER
eutabelitraitipoetneemisionefaktoreikorisnikupruamogunostprihvatanjaistih.
U slueju prihvatanja istih ti podaci se mogu koristiti kao i svi ostali emisioni faktori.
Jednom kada su elementarne aktivnosti definisane, aktivnosti brzine mogu biti unoene
koristei ulazne podatke u meniu. Da bi izraunali emisije, emisioni faktori za
elementarne aktivnosti moraju biti modifikovani, biti dodati ili uneeni u proraun u
sluajudanisuizabraniosnovniemisionifaktori.
Take izvora: Udarne take ili take izvora su definirane od strane administratora u data
meniu. S ovom operacijom, SNAP kodovi su povezani s svakom takom izvora. Zbog tog,
kreiranjeelementarnearhivezatackeizvora,jedinoznacidasedodagorivoSNAPuilida
sekoristiSNAPbezgoriva.Ovosevrsikoristenjemudarnihtakiuglavnomeniuulaznih
podataka. U koliko korisnik aktivira ovu funkciju, ekran s mreom, koji sadrzi listu s
udarnim takama. Postoji ikona Point source parts na ekranu. Nakon sto se odabere
jedna taka i klikanjem ikone pojavljuje se traeni izvor na ekranu. Korisnik moe da
=
j
cj ln . 1

356
izabere jedan dio izvorne take ili nakokon klikanja Activity rates pojavljuje se lista
elementarnihaktivnostidefinisanihzaovajdioizvora.KlikanjemAddactivitysedoputa
korisniku dodavanje elementarne aktivnosti. Ukoliko postoji faktor osnovne emisije
korisnik e biti upitan koji da od ova dva podatka koristi. Korisniku je doputeno
modifikovanjeosnovnihvrijednostiilidodavanjenovih.
KONVERZACIJAPRETHODNOGCORINAIRSISTEMA
PrethodniCORINAIRsistem:Mnoginacionalnireferentnicentriimajuemisioniinventarza
jednu ili vie prijanjih godina koji su koriteni za prijanje verzije CORINAIR sistema.
DvijeprijanjeCORINAIRsoftverakojesubileuupotrebiCORINAIR90iCORINAIR94.Oni
serazlikujuu:
CORINAIR94jeuSNAPkodovima
Brojupolitanata
PromjenaNUTSkodoveupojedinimzemljama.
CORINAIR94sadrikonverzacijskeprocedurekojedozvoljavajunacionalnomreferentnom
centru konvertovanje CORINAIR90 u CORINAIR94. Ova procedura je mogua jedino u
SNAPaplikacijama.
Kako da prenesete prethodni inventar: Nacionalni referentni centar je mogao imati

dostupne varijante iventara, neke od njih kreirajui koristei CORINAIR90 te neke
koristei CORINAIR94 softver. Neke zemlje su koristile CORINAIR94 softver u
kompletiranju iventara u 95 i ak 96 godinu. Prevoenje ovih baza podataka novi
CollectERsistemjemoguepraenjeslijedeihkoraka:
Korak 1: Nacionalni referentni centar treba da konvertuje CORINAIR90 iventar u
CORINAIR94koristeiprocedurekoriteneuCORINAIR94softveru.
Korak 2: Procedura transfera podataka CORINAIR94 formata u CollectER se vri pomou
ETC/AESPIRIT
Korak 3: Konano nacionalni referentni centar treba testirati konverzacije i izvriti
manuelnuprovjerusektora10i11kojinemogubitiautomatskitestiranipomouETC/AE
servisa.
Kao dio razvoja novog orua za softver CORINAIR pojedine zamlje e izvriti parcijalne
provjere softvera. Ukoliko postoji potreba za konvertovanje vie invertorija molimo
kontaktirajte ETC/AC i SPIRIT. Kada CollectER invertar postane dostupan, ETC/AE e se
pobrinuti za automatsku konverzaciju u bazi podataka kada doe do promjena u SNAP
kodovimauzemljamakojekoristeovajCollectERsistem.
CollectER i Windows 95: CollectER je standardna aplikacija Windows95 koja koristi
uobijne kontrolne funkcije Windows poznate korisnicima Windows. Neke funkcije su
veiplementirane,kojeebitiodkoristizakorisnika.Osnovneskraenice:
- pritiskanjelijevogdugmetanamiufurthermouseLBSC:
slinost:mouseRBSCdesnodugmejedininogklikanja,i
mouseLBDClijevodugmedvostrukoklikanje.
Kontrola izbornika: Izbornik programa se pojavljuje na vrhu glavnog prozora pogledati

slike31i41.MouseLBSCnabilokojuikonunaizbornikuotvarapodizbornik.Mouse
LBSCnaikonuupodizbornikuotvaraodgovarajuiprozor.Pomonakontrolanatastaturi

357
dranjeALTtipkeipritiskanjekarakternetipke,istokaopovlaenjetekstauworduje
omoguena. Tipke gornja strelicai donja strelica se mogu koristiti za pomjeranje listova i
tipkaEnterzaaktiviranjeodgovarajuegprozora.
Slika 31. Primjer prozora sa tabelom koja se nalazi na glavnom prozoru programa.
Statusna traka je donja linija prozora. Moe se prikazivati ili ne prikazovati odabirom iz
glavnogmenijaopcijeView.
Zajednike tipke za vie prozora: Mnogi prozori u CollectER sadre slina dugmad. O
njihovom broju e biti raspravljano u slijedeim poglavljima, zavisno o karakteristinim
prozorima.
1.Operativnadugmadizvodeuobiajnefunkcijeatosu:Detail,Edit,Save,Aplpy,Cancel.
NjihovafunkcijajeistakaoWindows95.
Edit dugme omoguuje ubacivanje podataka u Detail prozoru, Save dugme doradu i
ispisujedoraenepodatkeubazupodataka,Cancelodbacujenainjenepromjeneakose
klikne prije spaavanja. Aplpy predstavlja aplikaciju nekog filtera koji je definisan u
tabeli Windowsa pogledaj ispod. Neke posebne upravljake tipke su definisane u
CollectER softver alatu. Funkcija ovih tipki su determinisane sa odgovarajuim tekstom u
zavisnostiodtipkie.g.Rates.Specijalnetipkeuglavnomizbacujenoveprozore.
2.Izborniksapadajuimmenijempojavljujeseinicijalnouoblikukvadratasaoznaenim
poljem koje je trenutno oznaeno. Kad korisnik odabere strelicu sqvare boku sa desne
strane,pojavljujeselistamoguihizbora.Akosepojaviviestavkinegotomoebitiokvir
box,ondasepojavljujuscrollbars.
3.Opcionetipkepredstavljajumeusobnoiiskljuiveopcije.Korisnikmoeizabratsamo
jednuopcijuudatomvremenskomtrenutku.
4.Kutijazaprovjeruchekboxkojisenalaziblizuoptiontipkeznaidamoeodabrati
iliuklonitiopciju.
Korisnikmoeodabraticheckboxkolikoeli.Kadjecheckboxodabran,ondaonsadri
znakkojiizgledakaoslovov.
Tabelarni prozor: Tabelarni prozori su oni prozori koji sadre tabelu, e.a. spisak od vie
redovasaistimtipominformacijanpr.spisakneeganaslici31.Petkolonajevidljivou

358
tabeli iznad.Sroll bar se nalazi sa desne strane koji omoguuje provjeru tog
spiskauobiajeno u Windowsu. irina bilo koje kolone se moe mjenjati povlaenjem
okvira kolone u eljenom smjeru. Trailica ili srch funkcija te kolone se moe koristiti
pritiskom na lijevo dugme mia na zaglavlje kolone. Pojavljuje se dijaloki prozor koji se
zove Find. Nakon upisivanja specifinih karaktera pojavljuje se prva stavka koja se
podudarasauneenimkarakterima.PritiskomnaAltiDtipkuslijedeastavkaebiti
izabrana.Akonepostojitakvastavkaulistikarakterikojisunapisaniprijeebitiizbrisani
izdijalogprozoraFind.MiLBDCnazaglavljekoloneesortiraticijelulistuuzavisnosti
od vrijednosti u kolonama. Aktivni ili odabrani red u koloni je markiran malom strelicom
Euprvojkolonitabele.KlikanjemnadugmeDetailotvaraseDetailprozorzaaktivnu
stavku. Mi LBDC na red e prouzrokovati istu akciju u veini sluajeva. Korisna
informacija kao Max:34 Act: 11 e biti prikazana na programskom glavnom prozoru
status bar radei sa tabelom. One informiu o Max i trenutnom stanju popunjenosti
kolonairedova.
Prozor sa vienivoiskim tabelama: Ovo su prozori sa vie tipova tabela koji prikazuju
strukturnulistuuvienivoa.Obojenizatamljentekstureduoznaavanivostavkeunutar
strukture. Naime postoje dvije ovakve vierazinske strukture koje se koriste u CollectER
programu:
1.TeritorijalnejediniceetrinivoaNUTS0,NUTS1,NUTS2iNUTS3.
2.SNAPjedinicenatrinivoa
Tipinivietabelarniprozorjedatnaslici32.prikazujeDansku,TUspiritlevelsNUTS0
plava,NUTS1crvena,NUTS2zelenaiNUTS3crna.Viewlevelcheckboxpodruje
sekoristidasedefinieizgledstruktureutabeli.KoristeiceckboxTUlevelx.Ukoliko
eliprikazaticijelzstrukturnulistu,sveTUlevelcheckboxkaoicheckboxAllchecked
trebajubitiprovjerene.
Ukoliko otvaramo prozor prvi put samo e najvii nivo biti vidljiv NUTS0 ili SNAP
sektori. Mi LBDC na redu u tabeli otvara slijedei vidljiv splitlevel.mi LBDC na isti red
istisplitlevelebitiuklonjen.
Vierazinskatabela
Filteri: Neki tabelarni prozori nude mogunost postavljanja filtera koristei kontrolne
stavke na lijevoj strani iznad tabele. Nakon definisanja filtera tipka Apply bi trebala biti
pritisnutadabiseaktiviraofilter.Nakontogafiltriranalistaebitiprikazananatabeli

359
Filteriutabeli
Ispod dugmeta Apply nalazi se specijalno ureivako polje. Ako ni jedan filter nije
definisan,direktna vrijednost kao SNAP kod se moe upisati u ovo polje kako bi se
definiraofilter.UovomsluajumorabitiodabranaopcijaAll.
Poljazaobraduutabelarnomprozoru:Nekaodtabelarnihprozorasadrepoljezaobradu.
Kolone sa promjenjivim vrijednostima su indetificirane ili oznaene sa crveno obojenim
zaglavljem kao 1994, Q i C kolona na slici32. Mi LBDC na odabrano polje
omoguava se editovanje vrijednosti. Save dugme mora biti pritisnuto da bi se sauvale
svepromjeneutabeli.Napomena:
- u veini prozora dugme Edit mora biti pritisnuto prije direktnog editovanja
vrijednosti u tabeli, ali na primjer u prozoru Input Values/Area Sources/Activity
Rates LBDC na odgovarajuem polju u tabeli je dovoljno. U tom sljuaju Edit
opcijanijedostupna.
- utabelamasastanjimavrijednostiizproteklihgodinakaokolona1993naslici3
2moebitijednostavnokopiranakaonovavrijednost.
Selekcioni tabelarni prozor: Neki tabelarni prozori mogu biti koriteni za definisanje
podskupastavkikojisekoristeuodvojenomprozoruviinivo.Korisnikmoraizabratitu
stavkumiomlijevimklikomnanajljevljukolonuutabeli.Odabraniredovisumarkiranisa
znakom X u krajnjoj lijevoj koloni tabele. Select i uneselect dugmad se koriste za sve
redoveutabeli.Closedugmeezatvoritiprozoriapliciratiselekciju
Selekcionatabela
Detalji prozor: Detalji prozora sadravaju sve aktivne podatke injeninog prozora.
Pritiskanjadugmadisudostupnauovomprozorudakontrolirajupodatke.Pritiskanjemna
dugme poinjemo neposrednu radnju, kao sto je iznoenje ili ukidanje komande. Postoje
dvaosnovnatipadugmadikojasekoristeuCollectER.

360
Prozorzaprikazdetalja.
Navigacionetipketipkatipkalijevonaslicigorejeveomaznangrafiksasimbolomstrijele
iupotrebljavanjedasepomjerakrozlistuudetaljznakprozorabezvraanjanaposebni
prozorsadrajapuneliste.
Funkcionalne tipketipka je smjetena u nii desni dio prozora i prikazuje poznate

funkcijeureivanje,zatvaranjeiodustajanje.
OPISCOLLECTERA
Glavniekranglavnimeni:PoslijepokretanjaCollectERaplikacija,prozorsalogomiglavni
meniukljuujesenaekran.
GlavniPoetniprozorprogramaCollectER
Prateiglavnemeniopcijesuvidljive:
1.Filekoje omoguuju manipulacije bazama podataka iz razliitih godina kao to je
postojanjeaplikacija;
2.korijen podatakaova meni opcija omoguava korisniku da prikae i u veini sluajeva
takoermodificirapreinaiilidodanovepojedinostinatakozvaneglavneinjenineliste
kaotakeizvora,zagaivanja,pogrekaodailjanjafaktora,osnovnihaktivnosti,itd.
3.ulazne vrijednostiomoguava korisniku da umetne sabrane injenice potrebne za
kreacije popisa, aktivnih mjera, potronja goriva,lokalno odailjanje faktora,direktno
odailjanje,itd.

361
4.izvjetajprikazuje kalkulacije odailjanja ukljuujui korisnikove zahtjeve i izvoz
kalkuliranihinjenicanatxttipdokumenta;
5.pogled omoguava da se prikae sakriveno stanje i pregrade tako dobro kao listu pod
otvorenihprozora;
6.pomodajekorisnikudakoristipojedinaneiglavneinformacijeoprogramu.
GlavnimeniFiledokument
1. Novabazapodatakaovaopcijaomoguavadakorisnikkreiranovebazepodataka
zanovugodinupopisa.Korisniktrebaumetnutiimebazepodatakaigodinupopisa.
Trenutno otvorena baza podataka je koritena kao glavna za nove baze podataka.
Svi podaci su kopirani u nove baze podataka ali djelatnost razliitih mjera su
kopirane u tzv. stare dokumente. Pri pravljenju popisa Nacionalnog Centra za
Preporuke moe da koristi ove podatke. Korisnik moe kopirati jedan podatak ili
svepodatkeitakoihpreimenovatiukljuujuiinovipodatak.
2. Otvorena baza podataka otvaranje radne baze podataka. Baza podataka je
predstavljenakaojedinadatoteka.ImedatotekeprvobitnodefinirankaoNacionalni
CentarzaPreporuke.
3. Odgovarajua baza podataka prikazuje odgovarajuu otvorenu bazu podataka na
odlomak datoteke i slobodni prostor. Ako su neke razliitosti u tabeli izbrisane,
vaa baza podataka moe postati odlomak i koristiti prazan disk neefikasno.
Odgovarajuabazepodatakapravekopijebazepodataka.
4. Osvjeiti stare vrijednosti prikazuje korisniku da osvjei stare podatke trenutno
otvorenebazepodataka.
5. Izlazizlazizaplikacija
Dodatak: ime trenutno otvorenih dokumenata baze podataka je prikazano na prozoru

naslova.
GlavnimeniEditispravak
Ovaj meni opcija je dostupna samo ako je svaki od prozora iz korijena, ulaznih
vrijednosti i izvijetaj glavni meni opcija je aktivna. Ova opcija nastavlja standard
Windowsa95izmijenjenihfunkcija:
1. Kopiratikopiratisadrajnapodrujukojejeizraenomiemuklipovima.
2. Rezanjesmaknutisadrajsapodrujaizraenogsamiem
3. Lijepitizalijepitisadrajnaklipoveupodrujekojejeizraenosamiem
4. Vratitinapoetakukinutiposljednjuakcijuvratitinaprethodnostanje
GlavnimeniRootDatakorijen
Zagaenje: Zagaenje poslije pritiskanja ova meni opcija sa ekrana obuhvata listu
sadraja koji su se pojavili zagaeni. Korisnik moe prikazati listu koristei normalni MS
WINDOWS 95 kontrola. Korisnik moe birati specifina zagaenja pritiskanjem na
odgovarajuelinijenalisti.Odabranazagaenjasunaglaenasanekomstrijelomu lijevoj
koloni i putem izmjene na podruju broja u odabranoj liniji. Nakon ili poslije biranja
zagaenja,pritiskanjemnatipkuDetaljjeomoguen.Poslijepritiskanjaovogdokumenta,
korisnikevidjetidetaljanopiszagaenja.

362
OsnovnipodaciDijalokiprozorzaprikazzagaivaa.
Korisnatipkenaglavnomekranusu:
1. Detalji dozvoljavaju korisniku da prikae detaljne informacije, vodei rauna o
odabiru zagaenja ili izmjene onih informacija putem otvaranja detalj dijaloga.
Ovajprozorjepraenopcijamatipkama:
Prozorzaprikazdetaljaozagaivaima
1. navigacione tipke dozvoljavaju korisniku da pretrauju listu bez vraanja na glavni

ekran,
2. ureivanje dozvoljava korisniku da izmijeni lekcije ili teinu faktora za odabrana
zagaenja. Ako ostale karakteristike odabranih zagaenja trebaju biti izmijenjene,
zapissemoraprvoizbrisatiiondapokrenutikaonovi
3. brisanje omoguava samo u bazi dizajna. Dozvoljava korisniku da izbrie odabrana
zagaenjaakoovazagaenjanisukoriteneunekojdrugojtabeli.
4. snimanje omoguen je samo u Edit dizajnu. Dozvoljava korisniku da spasi sadraj
ureenihfajlova
5. odustajanje omoguen je samo u Edit dizajnu. Dozvoljava korisniku da zatvori ve
spremljenesadraje,
6. zatvaranje omoguen je samo u bazi dizajna. Dozvoljava korisniku da zatvori ovaj
ekran
7. novo dozvoljava korisniku da doda nova zagaenja. Postoje dvije tipke na ovom
ekranu

363
8. snimanje spaava unesene podatke. Poslije spaavanja podataka ekran treba biti
zatvoren
9. zatvaranje zatvoriti ekran. Ako je podatak ubaen ili upisan bez spaavanja njega,
dijalogboksilisaspasitiizmjenepojavisenaekranu
Teritorijalna jedinica: nakon sto kliknemo ovaj meni pojedinosti na ekranu se pojavi
sadrajna lista teritorijalnih jedinica. Ova lista je viesmjerno obuhvaena i usmjerena na
teritorijalne jedinice. Moe biti napravljen duplim klikom na jednu od propisanih regija.
OvajpopispokazujeosnovnosamoitanjetabelepoduslovomdaputemETC/AEnastavlja
NUTS preciznosti svih zemalja. Za zemlje koje nemaju NUTS kodiranje uzoraka putem
EUROSTATjeslianprediokodiranjakojitrebabitidefiniran.Nakonteritorijalnedefinicije
su osnova za prikaz ili aplikaciju inventara, izmjene u kodiranje sistema i u definiranju
sebe ne bi trebao pojaviti se esto. Ovdje se preporuuje takoer da se usvoji oficijalni ili
slubeni teritorijalno definiran sistem za te zemlje koje nemaju teritorijalna razdvajanja
definirana putem EUROSTATa ve. Teritorijalna jedinica, zapis ili dokument sadravaju
lokalni ili podruni kod ili znak polja. Ovo polje dozvoljava korisniku da upie njegov
vlastiti podruni znak ili kod teritorijalnih jedinica. Podruni kod ili znak slui u svrhu
informiranosti samo. Ne postoji mogunost u ovim verzijama da se napravi selekcija ili
odabiriliproraunkoristeipodrunikodiliznak.
Osnovnipodacidijalokiprozorzaprikazteritorijalnihjedinica
Sljedeetipkesuupotrebljivailikorisnauteritorijalnimjedinicamaprozora:
1. nagornjojdesnojstraniekranagrupapregledaboksovailialataomoguujukorisniku
jedanilivisesmjerovazaprikaz
2. ureivanje omoguava korisniku da izmijeni imena izabranih podrunih ili
teritorijalnihlekcija.Duplikliknaimeomoguavakorisnikudaubaciimetrake.
3. odustajanjezatvoritisveizmijeneuimenufailailidokumenta
4. snimanjespasitipopissaubaenimpodrunimkodovima
5. zatvaranjezatvorititeritorijalnupodijeljenostekran
SNAP: poslije odabira ovog menija pojedinosti specijalnih prozora e se pojaviti. Prozor
nastavlja popis SNAP 97 definiranja. Ovaj popis je viesmjerno obuhvaen i nii smjer
podrunih jedinica moe biti napravljen vidljivim putem duplog klika na jednu od
popisanihregija.

364
OsnovnipodaciSNAPdijalokiprozor
Najvisadesnakolonaobuhvaenaindicirailipokazujedalijeilinerazdvajanjedefinirano
bezSNAPkodailiznaka.AkojebezSNAPkodajednoilivierazdvajanjadefinirano,ovie
ukljuitinieobuhvaeniprozor.KorisnikmoedodatinovirazmakzaodabirSNAPkoda
ili znaka putem klika na novu tipku. Ovaj gore dijalog za dodavanje novih razlomaka
spaavamo klikom na Save tipku. Poslije ovog korisnik zatvara ekran pritiskom na Close
tipku. Razmak moe biti dodat na dva naina: sektor i najnii nivo SNAP3. Kada izbrie
razmak, baza podataka provjerava dali je ili nije izbrisani razmak koriten u neke tabele.
Akojetakoovajrazmaknemoebitiizbrisan.Korisnikimamogunostdabirarazinutako
dabudesaolakanjemomoguenpregledboksova.
Razmaci: ova opcija dozvoljava korisniku da ispravi popis korisnika razmaka, da prikae
detaljneinformacijevodeiraunaoodabirurazmakailidodavanjanovihrazmaka.
PostojedvatipausavremenojverzijiCollectERa:
1. RazmacipreddefiniraniodETC/EEAnemogubitiizmijenjeniiliizbrisani
2. Razmaci definirani od korisnika. Korisnik moe izmijeniti ili izbrisati takve
razmakeispodsigurnihuslova
- samorazmaknutoopisivanjemoebitiizmijenjeno,neizmijenjenrazmaknutiznak
jedozvoljen
- samorazmaci,kadasenekoristemogubitiizbrisani
Ako je razmak definisan od strane korisnika A da na ekranu je u veini sluajeva

prikazanikolonautabeliidetaljiekranakorisnikdefiniesadailine

365
Osnovnipodacidijalokiprozorzaprikazpodjela
Korijenpodatakarazmaciprozoradijaloga.Prozorkontaktirasljedeetipke:
1. Detalji: otvara pogled na dijaloge i ako je potrebno dodavanje ili brisanje datih
definicija. Samo korisnik moe dodavati i brisati. Pri brisanju samo korisnik moe
definisati tabele, CollectER provjerava bazu podataka gdje god su tabele koritene,
akojetakonemogubitiizbrisani
2. Novo: otvara prozore i definie nove razmake. Funkcije ovih dugmadi u ovom
dijaloguseporedesadrugimekranima.Korisnikmorapredvidjetiunoenjetriznaka
i identifikacijsko ime. Kada se jednom definiu mogu se koristiti samo iz opcije
detalja/tabele
3. Zatvoriti:zatvaranjeprozora
Gorivo poslje biranja ovog menija pojedinosti ekrana su prikazane u dvije tabele. U
gornjojtabelijeprikazanalistagorivaNAPFUEuCORINAIRterminologiju.Posljebiranja
odreenegrupegoriva,klikomnaime,donjatabelapokazujelistugorivautojgrupi.
Osnovnipodacidijalokiprozorzaprikazgoriva
Korijenpodatakaotvaranjeprozoragoriva

366
Postoje tri grupe dugmadi na korijenu podataka gorivo ekranu, neki od njih podiu
dijalogtakodapostajubliikorisniku:
1. grupegoriva:
- detalji:poglednapisanjegrupeimenaiskraenica
- novo:definisatinovugrupugoriva
2. specifinagoriva
- detalji:pogledipisanjenovihimena,kraenicaitd
- novo:definisanjenovihgoriva
3. zatvoriti:zatvaranjeprozora
Pomoni podaci Rasprave: ovaj ekran omoguava korisniku da ukuca nove jedinice
konverzacijeiispravljapostojee.Postojetridugmetanaglavnomekranu:
1.Detalji:doputajukorisnikudetaljneinformacijenadispleju.Slijedesljedeeupute:
- navigacijska dugmadomoguavaju korisniku listu jedinica bez povratka na
glavniekran
- pisanjeomoguavajukorisnikudodavanjenovogregistra
- brisanjeomoguava koritenje samo baziranih modela. Omoguava korisniku
samodaizbrieselektiranirazgovor.
- Snimanjeomoguavasamopisanje.Omoguavakorisnikudaspasiuraeno.
- odustajanjeomoguavakorisnikudaodustaneodtrenutnoraenog
- zatvaranje mogue koristiti samo u baznom modu. Omoguava korisniku
zatvaranjeekrana.
2.Novoomoguavakorisnikudodavanjenovihrazgovora.Postojedvijeopcije:
- snimanje omoguava spaavanje podataka. Poslije snimanja ekran bi se trebao
zatvoriti

367
Osnovnipodacidijalokiprozorzaprikazdetalaljapretvorbi
Korijenpodatakaprozorsadetaljima
Zatvaranje zatvara ekran ako su opodaci uneeni bez snimanja, pojavit ce se okvir za
spasitipromjene.
Zatvaranjezatvaranjeglavnihjedinicarazgovoraekrana.
Jedinice: Jediniceovaj ekran omoguava unoenje novih jedinica i izmjenu postojeih.

Slino tabelama jedinice su podjeljene u dvije grupe, predefinisane od ETC/EEA i
definisane od strane korisnika. Kucanje jedinica je markirano sa zastvom u tabeli i na
ekranu sa detljima. Samo korisnik koji je definisao jedinice moe ih brisati ili mjenjati
njihovopis.
Jedinicesuvekoritenenuopisunemogubitibrisane
Osnovnipodacidijalokiprozorzaprikazjedinica
Korijenpodatakaprozorsajedinicama:Postojetridugmetanaglavnomekranu:
o Detaljiomoguavaju da na displeju dobiju detaljne informacije o selektiranoj
jediniciilipromjeniispravciovihinformacija.Detaljekranimasljedeeopcije:
o Navigacijska dugmad omoguavaju korisniku listu jedinica bez povratka na
glavniekran.

368
o Pisanjeomoguavajukorisnikupromjeneimenaiskraenicezajedinice
o Brisanje mogua samo u baznim okviru. Omogucava korisniku brisanje
selektovanihjedinica
o Snimanje mogua samo u modu ureivanja. Omoguavajukorisniku snimanje
ureenihpodataka
Odustajanjamoguasamoumoduurevanja.omoguavakorisnikuodustajanjeodsvih
ureivanihkorisnika
Zatvaranje mogua samo u gaznom okviru. Omoguava korisniku zatvaranjre ovog
ekrana
1.Novoomoguavakorisnikudadodanovujedinicu.Omgucavakorisnikunovujedinicu.
Postojedvadugmetazaovajekran:
Snimanjesnimanjeuneenihpodataka.Nakonsnimanjaekransetrebazatvoriti
Zatvaranje zatvaranje ekrana. Ako podaci koji su uneeni nisu snimljeni pojavit e se
boxsnimipromjenenaekranu
2.Zatvaranjezatvaranjeglavnogekrana
Zadate vrijednosti i emisioni faktori: Korijen podataka u opcijama omoguava korisniku

poglednapostojeeilidefinisanenovezadaneaktivnosti,tabeleigrupegoriva.Premaovim
tabelamapostojijednaoblastsakontrolamakolaomoguavakorisnikusnjetanjeufiltere.
Osim zatvaranja postoje druga dugmad na ekranu. Dva od njih su detanji i novo koji su
grupisanizajednoioniomoguavajukorisnikuradsapostavljenimaktivnostima:
1.Detalji omoguavaju korisniku da na displeju dobiju detaljne informacije opreznim
selektovanjempostavljenimaktivnostiilipromjenemanjegdijelaovihinformacija.Dugme
detaljiimasljedeeopcije:
Navigacionetipkeomoguavajukorisnikudaizlistaosnovneaktivnostinez
vraanjamapoetniglavniekrankojisadriosnovneaktivnosti.
Edit omoguava korisniku promjenu jedinica i komentarisanje osnovnih
aktivnosti
Delete omogueno samo u osnovnom nainu rada. Dozvoljava korisniku
brisanjeodabraneosnovneaktivnosti.
Save omogueno samo u Edit nainu rada, omoguava korisniku da sauva
promjeneizvrenenadpodacima.
Cancel omogueno samo u Edit nainu rada, omoguava korisniku da otkae
spremanepromjenaizvrenihnadpodacima.
Close omogueno samo u osnovnom nainu rada. Omoguava zatvaranja
ekrana.
2.New opcija koja omoguava da korisnik kreira i spremi novu osnovnu aktivnost.
Ekranzaovuopcijujemnogokomplikovaniji.Sastojiseoddvijetabele.Ispodsvaketabele
postoji manji prozor gdje se prikazuju selektovani podaci. Kada se pojavi ekran gornja
tabelasadrivienivovskuSNAPlistuaktivnostividisekciju3.4.2.
Akokorisnikelinapravitipodjelu,onmoraaktiviratituopcijuoznaavanjem
kontrolnog polja koje se nalazi ispod tabele aktivnosti. Ako je podjela
definisanazadatiSNAP,onaeseprikazatiulistiporedoznaenogkontrolnog
polja, tako da korisnik moe izabrati jednu od ponuenih podjela. Ako se ne
prikae niti jedna podjela, korisnik prvo treba da definie podjelu sa
odgovarajuimSNAPompogledatisekciju0.

369
Sljedeajedinicatrebabitiodabranaizliste.
Ako se za odabranu aktivnost koristi gorivo korisnik mora oznaiti kontrolno
polje grupe goriva u donjem djelu ekrana. U donjoj tabeli prikazana je lista
gorivapogrupama.
Korisnik odabira grupu goriva i nova osnovna aktivnost tada moe biti
sauvanakoristeidugmeSave.
Savekomandaspaavanovuosnovnuaktivnostubazupodataka.
Closekomandazatvaranovidijalog.
3.Emisioni faktori omoguavaju korisniku da dodaje, mijenja ili brie osnovne emisione
faktore.Prozor,kojisepojavljujepritiskomnaovodugmesesastojiodsljedeeg:
Informacioni dio u gornjem djelu ekrana koji pokazuje definiciju aktivne
osnovneaktivnostiuglavnomprozoru.
Tabelakojaprikazujelistudefinisanihosnovnihemisionihfaktora.Korisnikih
moemjenjatiilibrisatikaotojeunastavkuobjanjeno.
Navigacionetipkeomoguavajukorisnikuizlistavanjeosovnihaktivnostibez
vraanjauglavniprozor.
ADD EF omogueno jedino u osnovnom nainu rada. Omoguava korisniku
dodavanjenovogemisionogfaktora.Nakonpritiskanaovodugmepojavljujese
jednostavan ekran. Ovaj ekran sadri tabelu vrijednosti svih moguih
zagaivaa.Korisnikmoe:
- Oznaiti jedan ili vie emisionih faktora zagaivaa pritiskom u krajnja
lijevapoljailiodgovarajueredove,koristeilijevutipkumiaili
- Oznaiti sve zagaivae koristei Sellect All tipku ili odznaiti sve
tipkomUnselect
Oznaenizagaivaisuoznaenikriiemxukrajnjojlijevojkoloni.
- MoguejeodbitiakcijuoznaavanjakoristeiCanceltipku.
- Closetipkaspaavaoznaeneemisionefaktoreizatvaraekran
Delete EF omogueno jedino u osnovnom nainu. Omoguava korisniku da

brieoznaeniemisionifaktor.
Edit prebacuje dijalog u Edit nain rada i dozvoljava korisniku mjenjanje
vrijednostijedinicaiosnovnihemsionihfaktora.DvostrukimklikomnaValue
ili UnitEmis polje bilo kojeg osnovnog emisionog faktora dozvoljava
njegovomjenjanje.
SaveomoguenojedinouEditnainurada,spaavasvenastaleizmjenje.
CancelomoguenosamouEditnainurada,omoguavakorisnikuda
otkaespremanepromjenaizvrenihnadpodacima.
Close omogueno samo u osnovnom nainu rada. Omoguava zatvaranja
ekrana.
Surogatnipodaci:Treagrupaosnovnihpodatakasadrispecijalnepodatkepotrebnedabi
radili unosi definisani u listi. Prethodne grupe osnovnih podataka sadre podatke koji su
dostupni za upotrebu svim korisnicima ili su dostupni kao podrka korisniku pri
izvravanjunjegovihzadataka.Ovagrupadefinira:
o Oblastaktivnosti:zasveaktivnostikojekorisnikelipohranitiubazukaoizvorete
oblasti, potrebno je da bude definisana osnovna aktivnost tako da taj emisioni
faktor moe biti koriten svugdje u svijetu. Korisnik tada treba konstrusati takvu
aktivnost kombinacijom SNAPa sa gorivom, ili sa eksplicitno navedenim

370
indikatorom ako nije koriteno gorivo. Ako je korisniku potrebno da ima razliite
obliketeosnovneaktivnostitadajepotrebnodakorisniknaosnovurazlikapodijeli
tu aktivnost. Korisnik takoer treba da odabere mjernu jedinicu u kojoj e se ta
osnovnaaktivnostizraavat.
o Izvorinetake:akokorisnikelidasauvaodreeniemisionifaktorkojipotieod
izvorinog faktora tada taj izvorini faktor treba da bude definisan ukljuujui
njegovedjelove.SutinaleiutomedaseomoguiukljuivanjerazliitihSNAPova
i kombinacija goriva sa jednim izvorom reflektujui mogunost pokretanja
viestrukihprocesasajednimizvorinimfaktorom.
o Formula zauzea: korisnik treba da definie ovlatenja za koritenje emisionog
prorauna na niim nivoima od onog koji je on sam u mogunosti koristiti
ukljuujuialgoritmekojekoristeovlatenjaprirazlaganjutakvihpodataka.
Surogatnitipovipodataka:Surogatnitipovipodatakaovajekranomoguavakorisnikuda
unese informacije o novim surogatnim tipovima podataka ili da ispravi prethodon
definisanesurogatnetipovepodataka.Postojetriosnovnetipkenaglavnomekranu:
OsnovnipodaciSurogatnitipovipodatakaProzorzadefinisanjenovihtipovapodataka
1.Detail omoguava korisniku prikazivanje detaljnih inofrmacija, uzimajui u obzir

oznaene surogatne tipove podataka i promjenu ili ispravljanje ovih informacija. Detail
ekranimasljedeeopcijetipke:
Navigacione tipke omoguavaju korisniku izlistavanje surogatnih tipova
podatakabezpotrebedasevraanapoetniprozor.
Edit omoguavaju korisniku promjenu osobina oznaenih surogatnih tipova
podataka.
Delete omogueno jedino u osnovnom nainu rada. Omoguava korisniku
brisanje oznaenih surogatnih tipova podataka ako se ovaj tip podataka ne
koristiunekojdrugojtabeli.
SaveomoguenojedinouEditnainurada.Omoguavakorisnikuspaavanje
promjenanadsurogatnimtipovimapodataka.
CancelomoguenojedinouEditnainurada.Omoguavakorisnikudaotkae
venapravljenjeizmjenenadpodacima.

371
Close omogueno jedino u osnovnom nainu rada. Omoguava korisniku da
zatvoriotvoreniekran.
2.New omoguava da korsnik doda novi tip surogatnih tipova podataka. Postoje dvije
opcijetipkenaovomekranu:
Save spaavanje unesenih podataka. Nakon spaavanja podataka ekran bi
trebaodasezatvori.
Close zatvara otvoreni ekran. Ako su podaci uneseni a nisu spaene izmjene
pojavljuje se dijalog opcija sa porukom Save the changes ? elite li spasiti
izmjene?.
3.Closezatvraekransaosnovnimsurogatnimtipovimapodataka.
Surogatni podaci omoguava unos surogatnih podataka za bilo koji tip surogatnih
podataka koji su prethodno definisani. Opicje iz izbornika otvaraju dijloki prozor sa
tabelomkojasadrilistusurogatnihtipovapodatakaitriopcijetipke.
Podaci mogu biti uneseni na osnovu teritorijalne podjele koja je izabrana pri definisanju
tipapodatakasekcija0kakopokazujetreakolonatabele.Ukrajnjojdesnojkolonitabele
je pokaziva koji pokazuje da li postoji ve taj surogatni podatak. Korisnik bira surogatni
tippodatakapritiskomlijevogdugmetamianalinijugdjejedefinisaneljenipodatak.Ako
ukolonipokazivaanepostojitraenipodatakkorisnikmoepomouopcijeInsertunijeti
vrijednostizaodabranitipsurogatnihpodataka.Akoukolonipokazivaastojidapodataka
ve postoji korisnik moe promjeniti i/ili dodati nove surogatne vrijednosti podataka
koristei opciju Detail. U oba sluaja e biti prikazan slian ekran sa tabelom koja sadri
listuteritorijalneraspodjele.
Napomena: Delete all opcija u ekranu Detail brie sve podatke oznaenog surogatnog
tipapodataka.
Allocation formulae ova opcija omoguava korisniku da definie algoritam za koritenje

surogatnih tipova podataka razdvajajui aktivnosti po veliini SPATIAL RESOLUTION.
Odabirom ove opcije iz menija otvara dijaloki prozor sa filtriranom tabelom koja sadri
dostupne osnovne aktivnosti. Krajnja desna kolona tabele oznaava da li je odreena
alokaciona formula ve definisana za odreenu aktivnost. Ovaj pokaziva omoguava
opcijeDetaililiNew.

372
1. Detailodabiromoveopcijeotvarasedijalokiprozorkojisesastojioddvadjela.U
gornjem djeli su date osobine elementarnih aktivnosti. Donji dio definie
alokacionuformulu.Ekransesastojiodslinihopcijakojesuranijeopisane:
Navigacionetipkeomoguavajukorisnikuizlistavanjesurogatnihtipovapodataka
bezpotrebedasevraanapoetniprozor.
Edit prelazak u Edit nain rada, dozvoljavajui korisniku promjenu algoritma
alokacije.
Delete omogueno jedino u osnovnom nainu rada: brie oznaenu formulu za

surogatnetipovepodataka.
Save omogueno jedino u Edit nainu rada: opcija spaavanja promjena nad
surogatnomformulom.
CancelomoguenojedinouEditnainurada;otkazivanjenapravljenihpromjena
odzadnjegspaavanja.
Closeomoguenojedinouosnovnomnainurada;opcijazatvaraotvoreniekran.
2. New omoguava korisniku dodavanje nove alokacione formule. Ekran je slian

ekranu opisanom ranije. Dijaloki okviri koji se nalaze na ekranu New su direktno
dostupni.NaekranuNewpostojedvijeopcije:
Save opcija koja spaava promjene, odnosno unesene podatke. Prije spaavanja
podataka provjerava se suma koeficijenata. Suma svih koeficijenata mora biti
jednaka11.Usvakomdrugomsluajukorisniksevraanapoetniekrankako
bi ispravio pogreno unijete podatke. Nakon uspjene promjene podataka i
ponovneprovjereakojesuma1spaavanjempromjenasezatvaraekran.
Close zatvaranje ekrana. Ako su uneseni podaci bez spaavanja odabirom opcije
ClosepojavljujesedijalokiokvirSavechanges?elitelispasitipromjene?.
GLAVNIIZBORNIK:ULAZNEVRIJEDNOSTI
Opcija glavnog izbornika Ulazne vrijednosti omoguava korisniku unos svih emisionih
podataka, npr. Mjera aktivnosti, direktna i promjenjeni emisioni faktori u odnosu na
lokalneuslove.
Definicije:

373
Oblast aktivnosti kao to je prethodno napomenuto predstavlja bitnu opciju za
INVENTORY. Odabirom ove opcije otvara se dijaloki prozor sa, nakon to je primjenjen
odgovarajuifilter,tabelomkojisadrilistupredefinisanihosnovnihaktivnosti.
osnovnipodaciDijalokiprozor:Oblastaktivnosti
Odgovarajuekontrolesudostupneuokviruovogdijalokogprozora:
1.Detail omoguava korisniku pregled detaljnih informacija vezanih za odreenu

osnovnu aktivnost ili promjenu ispravku djela informacije mjernja jedinica i
komentar.Detailekranimasljedeeopcije:
Navigacione tipke omoguavaju korisniku izlistavanje osovnih aktivnosti bez
vraanjauglavniprozorkojisadriosnovneaktivnosti.
Edit omoguava korisniku da mijenja mjerne jedinice i komentare za osnovne
aktivnosti.
Deleteomoguenojedinouosnovnomnainurada.Omoguavakorisnikudabrie
oznaenu osnovnu aktivnost jedino u sluaju ako se ta aktivnost ve ne koristi u
INVENTORY.
Save omogueno jedino u Edit nainu rada. Omoguava korisniku da mijenja
podatke.
CancelomoguenojedinouEditnainurada.Otkazivanjesvihpromjenanastalih
odzadnjegspaavanjapromjena.
Closeomoguenojedinouosnovnomnainurada.Korisnikovomopcijomzatvara
ekran.
2.New omoguava korisniku definisanje i pohranjivanje novih osnovnih aktivnosti.

Ekranzaovuopcijujemnogokomplikovanijiuodnosunaostale.Sastojiseoddvijetabele.
Ispodsvaketabelesenalazimanjiprozorgdjeseprikazujuoznaenipodaci.Kadaseekran
pojavigornjatabelasadrivienivovskuSNAPlistuaktivnosti.pogledatisekciju3.4.2
Akokorisnikelikoristitipodjelumoraprvoaktiviratikontrolnopoljeispodtabele
aktivnosti. Ako je podjela definisana za ovaj SNAP bie prikazana u obliku liste
pored kontrolnog polja. Tada korisnik odabira iz liste jednu od podjela. Ako se ne
pojavi podjela korisnik prvo morada definie novu podjelu za odreeni SNAP
pogledatisekciju0.
Sljedeejedakorisnikodaberejedinicuizponuenelistejedinica.

Ako
pol
gru
Kor
Sav
Ako
pod
Sav
fak
kop
Clo
3.Emisioni
Prozorkoj
Inf
akt
o je za ozn
lje u donje
uperazliit
risnikodab
ve.Samogo
ogorivoni
daciFue
ve spaav
ktor nedost
piraniuno
osezatvar
i faktori
jisepojavlj
formacioni
tivnostiug
naenu akt
em djelu p
ihgoriva.
biragorivo
orivakojas
ijeutabeli
elssekcija
va novu o
taje Collect
vuosnovnu
radijaloki
omoguava
jujenakon
dio u gor
glavnompro
tivnost kor
prozora. U
inovaosn
senalazeu
gorivaprv
0.
snovnu ak
tER e pitat
uaktivnsot
prozorNe
aju korisni
odabiraov
rnjem djelu
ozoru.
riteno gor
donjem dj
novnaaktiv
okvirugru
vogatreba
ktivnost u b
ti korisnika
t.
w.
iku da dod
veopcijese
u ekrana p
rivo korisn
jelu tabele
vnostmoe
upaponue
definisati
bazu poda
a da li ovi
daje, mijenj
esastojiizs
pokazuje d
ik mora od
e su prikaz
bitispaen
enihgoriva
uprozoru
ataka. Ako
emisioni fa
ja ili brie
sljedeihdj
definiciju a
dabrati kon
zane vieni
nakoriste
asemoguiz
Rootdata
osnovni e
aktori treb
emisione f
jelova:
aktivnih os
374
ntrolno
ivovske
iopciju
zabrati.
osnovi
misioni
baju biti
faktore.
snovnih

375
Tabela koja sadri listu definisanih emisionih faktora. Ako je korisnik odabrao da
kopira postojei osnovni emisioni faktor to se pojavljuje u okviru ove tabele.
Korisniktajfaktormoemjenjatiiliizbrisatikaotojeopisanoispod.
Navigacione tipke omoguavaju korisniku da izlista osnovni aktivnosti bez
vraanjauglavniprozor.
ADD EF omogueno jedino u osnovnom nainu rada. Omoguava korisniku
dodavanje novog emisionog faktora. Nakon odabira ove opcije pojavljuje se
jednostavan ekran koji se sastojiod tabele sa listom poznatih zagaivaa. Korisnik
moe:
- Oznaiti jedan ili vie emisionih faktora zagaivaa oznaavanjem polja u
odreenompoljuukrajnjojlijevojkolonikoristeilijevitastermia.
- Oznaiti sve zagaivae koristei Select All Oznai sve opciju ili odznait
sveoznaeneopcijomUnselectOdznai.
Zagaivaisuoznaeniznakomxukrajnjojlijevojkoloni.
- MoguejeotkazatsveselekcijekoristeiCanceltipku.
- Close opcija spaava promjene nad oznaenim emisioim faktorima i zatvara
ekran.
Delete EF omogueno samo u osnovnom nainu rada. Omoguava korisniku
brisanjeoznaenogemisionogfaktora.
Edit mijenja dijalog u Edit nain rada i dozvoljava korisniku mjenjanje
vrijednosti vrijednosti i jedinica emisionih faktora. Dvostrukim pritiskom lijevog
tastera mia na Value Vrijednost ili na Unit Emis Jedinica polje bilo kojeg
emisionogfaktoradozvoljavaipromjenupoljatekstualnevrijednosti.
Save omogueno jedino u Edit nainu rada, opcija za spremanje napravljenih
izmjenanadpodacima.
Cancel omogueno jedino u Edit nainu rada, otkazivanje svih napravljenih
pormjenanadpodacima.
Closeomoguenosamouosnovnomnainurada,zatvaranjedijalokogprozora.
1. ClosezatvaranjeoblastiRootdataosnovnipodacidijalokiprozorzaizvorine
podatkeiemisionefaktore.
Point Sources oznaavanjem ove opcije iz izbornika korisnik ima mogunost pregleda,
promjene, dodavanja i brisanja izvorinih taaka u cjelosti ili samo njihovih djelova.
Dijalokiokvirsesastvojiodtritabele.

376
OsnovnipodaciDijalokiokvirizvorinihtaaka
Nalijevojstraniekranaprikazujesetabelaizvorinihtaaka.Korisnikmoeoznaitijednu
odizvorinihtaaka.Dvijetabelenadesnojstraniekranapredstavljajulistu:
o Svipredefinisanipodacizaoznaenuizvorinutakudesnigornjidioekrana
o Svidjelovidefinisanizaoznaenuizvorinutakudesnidonjidioekrana
Svetabelesnadbjevajukorisnikasamoinformacijama.Postojetrigrupekomandisvakasa
malimpredindikatoromkojipokazujenatabelunakojojseradi:
1.Grupakomandiizvorinihtaaka
Detail omoguava korisniku pregled detaljnih informacija zavisno od oznaene

izvorine take ili da promjene oznaene podatke. Postoji pet tipki za pritiskanje,
navigacione tipke, etiri radio tipke i podruje predvieno za komentare na ovom
ekranu.
- Navigacionetipkeomoguavajukorisnikuizlistavanjejedinicabezpovratkana
ekrankojisadrilistujedinica.
- Edit mijenja nain rada u Edit kako bi se korisniku dozvolilo da mijenja
imena,geografskekoordinateiostalerelevantnepodatke.
- Delete omogueno jedino u osnovnom reimu rada. Omoguava korisniku da
brieoznaeneizvorinetakeakoseizvorinatakakoristiubilokojojdrugoj
tabeli,sistemnasotomeupozorava.
- Save omogueno samo u Edit nainu rada, spaavanje promjena nad
podacima.
- Cancel omogueno samo u Edit nainu rada, otkazivanje svih napravljenih
izmjenanadpodacimaodzadnjegspaavanja.
- Closeomoguenosamouosnovnomnainurada,zatvaranjeekrana.
Newotvaranovidijalokiokvirzadodavanjenoveizvorinetake:
- Korisniktrebadaodaberejedinstveniidentifikatorizvorita,moedauneseime
ilokacijuNUTS3oblastikoordinateizvorinetake;sjeveriistokkojisemogu
mjenjatikoristeiodgovarajuuradiotipku.
- Savespaavapromjenenadpodacima.

377
- Close zatvaranje ekrana. Ako su podaci uneseni a nisu spaene izmjene pri
zatvaranju ekrana pojavljuje se poruka sa pitanjem Da li elite spasiti izmjene
?.
- Podruje komentara saadri polja predviena za kd komentara i tekst
komentara i jednu specijalnu tipku koja otvara manji ekran za kreiranje novog
komentarailimjenjanjevepostojeeg.
2.Komandevezanezaslogove
Detailomoguavakorisnikudaprikedetaljneinformacijezaoznaenislogilida
promijenipodatkeutomslogu.
- Navigacionetipkeomoguavajukorisnikuizlistavanjeslogovabezvraanjana
ekrankojisadrisveslogove.
- Edit omoguava korisniku da mijenja veliinu sloga, koliinu protoka,
temperaturugasaibrzinuprotoka.
- Delete omogueno jedino u osnovnom nainu rada. Dozvoljava korisniku da
brieoznaenislog.
- Save omogueno jedino u Edit nainu rada. Spaavanje promjena nad
podacima
- Cancel omogueno jedino u Edit nainu rada. Otkazivanje spremanja svih
napravljenihizmjenanadpodacima.
- Close omogueno jedino u osnovnom nainu rada. Zatvaranje ekrana
prozora.
Newomoguavakorisnikudodavanjenovogsloga.Postojedvijetipkenaekranu:
- Save spaavanje unesenih podataka. Nakon spaavanja promjena ekran bi se
trebaozatvorit.
- Closezatvaranjeekrana.Akosupodacipromijenjeniinisusauvanepromjene
pr zatvranju ekrana pojavljuje se dijaloki okvir Save the changes? elite li
sauvatipromjene?.
- Podruje komentara sadri polja sa kodiranim komentarima ili tekstualnim
komentarima. Mala tipka pored komentara otvara djaloki okvir za kreiranje
novog komentara ili za koritenje predefinisanog kodiranog komentara. Ovaj
komentarjenanivousloga.
3.Grupakomandizaprikazpoelementima
Detail omoguava korisniku prikazivanje detaljnih informacija o odreenoj

supstancidjeluilimijenjanjetihpodataka.
- Navigacione tipke omoguavaju korisniku izlistavanje svih elemenata bez

vraanjanaglavniekran.
- Edit prelazak u Edit nain rada, omoguava korisniku mjenjanje komentara
za odreeni element. Ako se ove osobine trebaju promjeniti korisnik mora
izbrisati odreeni element i dodati novi sa novim osobinama i novim
jedinstvenimidentifikatorom.
- Delete omogueno jedino u osnovnom nainu rada, brisanje oznaenog
elementa.
- Save omogueno jedino u Edit nainu rada, otkazivanje spaavanja svih
nastalihpromjena.
- Closeomoguenojedinouosnovnomnainurada,zatvaranjeekrana.

378
New omoguava korisniku dodavanje novog elementa sloga. Da bi se dodao novi
element izvorine take korisnik treba da oznai SNAP kd za tu aktivnost i da
unese jedinstveni identifikator za taj element. Postoje dvije komande na ovom
ekranu:
- Savespaavanjepromjenanadpodacima.
- Closezatvaranjeekrana.Akosupodacipromijenjeniinisusauvanepromjene
pr zatvranju ekrana pojavljuje se dijaloki okvir Save the changes? elite li
sauvatipromjene?.
- Oblastzakomentarunoenjekomentarananivouelementa.
2. Oblastzakomentareprethodnoopisano,komentarinanivouizvorinihtaaka.
3. Closezatvaranjeekrana.
Unospodataka:Izvorineoblastiova opcija omoguava korisnikuda unese mjeru udjela

aktivnosti za odreenu izvorinu oblast emisije. Nakon odabir ove opcije pojavljuje se
prozor sa praznom tabelom. Na vrhu ove tabele dostupne su kontrole za filtriranje
podataka za prikaz kako je objanjeno u sekciji 3.4.3. Filter mora biti aktiviran da bi se
oznaila radna lista osnovnih aktivnosti. Krajnja desna kolona tabele sadri kontrolno
poljeRateskojesignaliziradalisuuneenemjereudjelaaktivnostizaodreenuosnovnu
aktivnostiline.
UlaznevrijednostiDijalokiokvirizvorinihoblasti
1. Zuzetostizraunavamjeruaktivnostiizvorineoblastidonajniegmoguegnivoa,
koristeiformulekakosudefinisane.
2. Mjeranakonodabiraoveopcijeekrankojiprikazujetabelu,diosainformacijama,
skupkontrolnihpolja,itipkezaodabirakcijeebitiprikazani:

379
U informacionom djelu prikazuju se identifikacijski podaci osnovne aktivnosti koja je

aktivna. Vienivovska tabela sadri geografske mjere te drve. Nivo se moe kontrolisati
koristei kontrolna polja u gornjem desnom djelu ovog ekrana. Postoje dvije kolone u
krajnjemdesnomdjelutabelekojisadrekontrolnapolja:
o Lijeva kolona pokazuje korisniku ako je vrijednost aktivne osnovne aktivnosti
uneenaInsbilodajetouraenounosomnovevrijednostiilikopiranjemstare
ili raunanja nove vrijednosti Calc koristei surogatnu formulu za odozgo na
doleizraunavanjeilisumiranjekoristeipristupodozdonagore.
o Desnakolonapokazujekorisnikudalijedefinisanlokalniemisionifaktor.
Dvostrukim klikom na polje u koloni koji sadri vrijednost mjere aktivnosti crveno
zaglavljeotvaratopoljezaunosilipromjenupodataka.
Dvostrukim klikom na polje u koloni koji sadri staru vrijednost crno zaglavlje mjere
aktivnotikopirastaruvrijednostunovopoljeakojetopoljeprazno.
Dostupnesusljedeekomandnetipke:
- SelectotvaradijalokiprozorkojiomoguavakorisnikadaodabereskupNUTSa,
koji mogu biti iskoriteni za ienje, kopiranje ili mnoenje vrijednosti mjere
aktivnostikonstantnomvrijednosti.
- All opcija koja signalizira da sve mjere redovi trebaju imati jedan od atributa
oisti,kopiraj,iizraunaj.
- Selectedopcijakojasignaliziradasamojednaoznaenamjeraredovitrebaimati
jedanodatributaoisti,kopiraj,iizraunaj.
- Copy kopiranje svih vrijednosti mjera aktivnosti iz stare vrijednosti u polje nove
mjereaktivnostizaoznaenuteritorijalnujednicu.
- Compute otvara dijaloki okvir za unos multiplikacionog faktora za odreenu
mjeruaktivnostioznaeneteritorijalnejedinice.
Sastavljanjeirastavljanjaagregacijaideagregacija
- Calculate down izraunavanje svih mjera aktivnosti niih nivoa koristei
surogatneformule.Akopostojevrijednostinaniemnivouaunekimpoljimate
vrijednosti nisu unesene postojee vrijednosti e se ekstraktovat i oduzet iz
viegnivoaipoformuliebitiizraunatemjereaktivnosti.
- Calculate up izraunavanje mjera aktivnosti na viim nivoima ako nepostoje
vrijednostivrisesumiranjemjeraaktivnostinaniemnivou.

380
Em. Factors ova opcija omoguava korisniku mijenjanje ili dodavanje lokalnih
emisionih faktora na razliitim nivoima teritorijalne raspodjele. Odabirom ove
opcije otvara se prozor sa tabelom. Ako osnovna aktivnost ve ima bilo koji
emisioni faktor oni e biti prikazani, a ako nema onda e tabela biti prazna.
Dostupnesusljedeeopcije:
- Navigacione tipke omoguavaju korisniku izlistavanje osnovnih aktivnosti i
njihovih emisionih faktora bez potrebe za vraanjem na glavni ekran koji
prikazujelistuemisionihfaktorazaoznaenuaktivnost.
- AddEFomoguavakorisnikudodavanjenovihemisionihfaktoraslinokaoto
jeopisanoprethodnopodSurogatnimtipovimapodatakausekciji4.4.3.
- DeleteEFomoguavakorisnikubrisanjelokalnihemisionihfaktora
- Editomoguavakorisnikumjenjanjeoznaenihemisionihfaktora.Dvostrukim
klikomnapoljevalueotvarasepoljezamjenjanjepodataka.
- Save omogueno jedino u Edit nainu rada. Omoguava korisniku da spasi
promjenenadodreenimemisionimfaktorom.
- Cancel omogueno jedino u Edit nainu rada. Otkazivanje spremanja svih
napravljenihizmjena.
- Closeomoguenojedinouosnovnomnainurada.Zatvranjeekrana.
All.Formulaomoguavakorisnikupregledalokacioneformule.Akokorisnikhoe
da mijenja formulu potrebno je da koristi opciju Allocation formula iz meni opcije
RootData.
Savespaavanjepromjenjenihpodataka.
Closezatvaranjeekrananakojemsetreuntnokorisniknalazi.
3. Closezatvaranjedijalokogokvira.
Point Sources ova opcija omoguava korisniku unos podataka vezanih za emisije po
izvorinim takama mjera aktivnosti, direktna emisija, emisioni faktori. Odabirom ove
opcijeizmenija...
otvara prozor mreastog sadraja sa listom definiranih istaknutih izbora. Korisnik moe
izabratiaktivnutakuizboraklikajuinabilokojepoljeunizu.
Imajudvijeopcijenaekranu.Prvaje,oigledno,Zatvoriopcija,drugaotvaranoviprozor:
Sporedni istaknuti izbor prikazuje listu djelova aktivnih istaknutih izbora, izabranih u
prolomprozoru.Tipkemogubitirazdjeljeneutrigrupe:
1 navigacione tipke dozvoljava korisniku listu istaknutih izbora bez vraanja na
glavnimenikojisadrilistuistaknutihizbora.
2 Zatvoriti omoguuje samo u osnovnom modu. Dozvoljava korisniku zatvaranje
ovogekrana.
3 Treagrupaspecijalnefunkcije
Emisije SNAP omoguuje korisniku da direktno unese mjerene emisije. Poslije
izbora ove opcije, ekran sadravanih informacija se dijeli na komade u mreasti oblik
sa listom ve postojeih unesenih emisija. Veina opcija u ovom dijalogu su istog tipa
kaouprethodnmprozoru,alitujeinekolikospecijalnihopcija:

381
Dodaj polutanta poslije izbora ove opcije pojavit e se ekran sa mreastim sadrajem s
listom dostupnih polutanata. Korisnik moe izabrati ili neizabrati polutanta koristei
Select ili Unselect opciju ili jednastovano klikajui u skroz lijevu stranu. Izabrani redovi
sumarkiraniposebnimznakom.Izabranipolutantisudodanislinomprozoruklikajuina
tipkuSnimi.
- Uredi slui za unoenje ili dodavanje emisionih vrednosti ili jedinica. Ovo je
zavreno duplim klikanjem prikladnog polja u mrei. Stare vrijednosti su
dostupnesamozapolutantekojisuupotrijebljeniuprolojgodini.
- Briipolutantaposlijeklikanjanaovuopcijuodabranipolutantebitiizmjeten
sliste.Polutantjeizabranakosepozadinskabojaizmjeniposlijeklikanjananiz.
- Korisnik moe snimiti izmjene ili uneene vrijednosti koristii opciju Snimi ili
vratitiiliizmjenitikoristeiopcijuCancel.
Mjere aktivnosti omoguuje korisniku da unese mjere aktivnosti za elementarne
aktivnosti spojene sa selektovanim izborima. Poslije aktiviranja ove opcije, ekran
sadravanih sporednih izbora prozor, prikazae se mreasta lista ve selektovanih
aktivnosti.
- Navigaciona tipka dozvoljava korisniku listu istaknutih izbora bez vraanja na
glavnimenikojisadrilistuistaknutihizbora.
- Uredidozvoljavakorisnikuizvoenjepromjenauaktivnompolju.
- Snimi omoguuje samo u Uredi opciji. Dozvoljava korisniku ukidanje svih ve
izvedenihpromjena.
- Zatvori dostupno samo u osnovnom modu. Dozvoljava korisniku zatvaranje
ovogekrana.

382
Dodaj aktivnost Ova opcija dozvoljava korisniku da doda novu elementarnu aktivnost.
Aktivnostisudodaneslinokaododavanjepolutantaudirektniemisioniprozor.
- Brii aktivnost elementarna aktivnost za selektovanje djela selektovanih
istaknutihizboramoebitiizbrisanakoristeiovuopciju.
- Faktori emisije Omoguuje korisniku da modifikuje faktore emisije. Poslije
aktiviranja ove opcije, prozor sadri obine sekcije, i.e. detaljne informacije,
pojavljujesemreastisadrajfaktoraemisijeiopcija.Veinatipkijeslinakaoiu
ostalihekranaalitusutakoedvijespecijalneopcijekojeomoguujudodavanjeili
brisanjefaktoraemisije,slinokaotojeopisanouSurrogatedatatypesu4.4.3
GomilanjeIstaknutiizborimoguimatimanjeiliviegomilanja.Bilokakvakombiniranja
djelova i gomilanja je doputeno. Korisnik treba odluiti koliko procenata emisije svakog
dijela ide kroz svako gomilanje. Poslije selektiranja djela i klikanja na Gomilanje tipku
pokazaeselistaaktuelnihogmilanjazatajdio.

383
Ako nema gomilanja ili korisnikovih elja da doda novo gomilanje trebao bi aktivirati
Dodaj Gomilanje opciju koja koja prikae listu dostupnih gomilanja. Procenat aktivnosti
djelovakojiprolazekrozsvakoodgomilanjatrebabitiuneseno.Sumavrijednostitrebabiti
100.
GLAVNI IZBORNIK: IZVJETAJ: Ova taka daje pristup limitiranom rangu mogunosti za
izvjetajpodataka.IzvjetajipoSNAPipoNUTSzasvepolutantemoebitiproduciranona
ekranu i izvesti kao tekstualni podatak. Prije nego je izvjetaj produciran, emisije trebaju
biti izraunate i korisnik treba kliknuti prikladnu tipku. Kjorisnik sada treba biti potpuno
upuen u svaku od opcija u prozorima i producijanje izvjetaja nebi trebalo stvarati
probleme. Funkcionalnost izvjetaja je u koorporaciji sa ReportER i u budunosti e
vjerovatnobitizavrenoudrugimspecijalnimsopstvenimalatima.
Glavni Izbornik: Pogledaj: Samo je jedna opcija dostupna Status bar. Ako aktivirate
statusnupreprekuprikazateseaktuelnastatusaplikacijaudnuekrana.
Glavni Izbornik: Prozor: Ova opcija je aktivna samo ako je prozor iz glavnog izbornika
opcija Korjen podataka, Unos vrijednosti ili Izvjetaj aktiviran. Podizbornik glavnog
izbornikasadristandardneWindows95stvari:
1. Kaskadaotvorenikaskadniprozor.
2. Poploavanjepoploavaprozornaekranu.
3. UreivanjeikonaRasporeivanjeikonanaekranu.
Listaaktivnihprozoraudrugomdjeluoveopcijeprikazatesenadisplejulistaaktivnih
prozora.
GlavniIzbornik:Pomo:
- Indexprikazujesadrajfajlapomo.
- Priblinosabirniciosnovneinformacijezaovajprogram
Rjenik:Osnovne aktivnosti su kombiniranja SNAP i grupa goriva. Osnovne aktivnosti su

upotrijebljene da definiu faktore emisije, koji su isti za sva goriva jedne grupe goriva.
Elementarna aktivnost je kombinacija SNAP i goriva. Elementarne aktivnosti su
upotrijebljene u vrijeme unoenja mjera aktivnosti za podruje i istaknute izbore.
ElementarneaktivnostizapodrujeizboratrebajubitidefiniraneuPodrujuaktivnostiu
opciji Korjen podataka izbornika prije nego to su upotrijebljeni u Podruju izbora
opciji. Elementarne aktivnosti za istaknute izbore su defnirani u Istaknuti izbori opciji
dodavanjem jedne aktivnosti za parcijalni dio izbora. Podeeni faktori emisije su
podeavanja faktora emisije za osnovne aktivnosti. Ov faktori trebaju omoi korisniku da
odluisvoj faktoritakoedaprovjerevalidnostnjegovihfaktora.Osnovnimodjeradni
moduDetaljtipunaekranu.UovommoduUrediopcijanijeaktivna.
6.Strukturasabirnetabele

384

385

386
TRAINERANALIZAPODATAKA
TVOJTrainERZAAEDEMModulzarazmijenupodatakazranogzagaenja
Ovaj izvjetaj je dio dokumenta distribuiran korisnicima novog CORINAIR softver sistem
za zrano zagaenje i praenje distribucije verzije 2.0 novih alata CollectER i ReportER.
Razdvojena baza podataka podataka vodi dva alata praena dokumentom. U dodatku
novogalataEstimatERjeopisan.KaodiorazvojapodIDAprogramomokvirniugovorbroj
501998,CORINAIRjebiounaprijeenkaodioModulazarazmjenupodatakaDEM.Ovi
moduli za razmjenu podataka su dizajnirani za olakanje razmjene podataka izmeu
zemalja i internacionalnih zakonodavstava, Evropski institucija i drugih organizacija.Ovaj
softverzarazmjenupodatakaemisijetetnihgasovajeukljuenutimDEMovim,zvanom
AEDEMsistemu.TrilanaodAEDEMporodicealatasu:
1NovaverzijaodCollectERsadapodrava:
a unaprjeenje korisnikog interfejsa od kojeg se oekuje da bude vie intiutivan,
istaknutizmeu
i inventarskipogledkojinamdajedirektanpristupsvimsredstvimaitanja
rezultirajuihemisija
iilahkpregleddozvoljavajuikorisnicimadadefiniu,dauredeidaobrie
sveinformacije
iiipregledizvorneoblastidozvoljavajuikorisnicimadadefiniu,da
uredeidaobriesveinformacijeizvornihoblasti
bobradapodatakauokviruEUIPPC/EPERdirektivevidi#@#
cuvanjeklasifikacijeekonomskogsektorasasvakimzapisom
dunapredovaniimputQA/QCzapisa,dozvoljavajuikorisnicimadapregledaju
sveaktivnestopeikoriteneemisionefaktore
2NovaverzijaReportERsadapodravaproduktivanzapisu
azajednikiformatzapisCRFodUNFCCC#@#
bnoviizvjetajnizapisformatNFRdefinisansaUNECECLRTAPkonvencijama#@#

387
c zapis o kapacitivnom nivou i sektoru ekonomskog zagaenja, ovi zapisi nisu jo u
finalnomdogovorenomformatu,alisuprisutnikaoplan
3NovialatiEstimatER,implementirajuiekspertsistemzaprocjenuizduvnihgasovaza:
aemisijuizduvnihgasovagreenhouseiz,agrokulturekoristei1996IPCCdirektive
b emisiju CO nastala sagorijevanjem energije, koristei tzv. Pristupne preporuke
odIPCCdirektive
Ovajzapis
1 opisuje osnove sistema kao potreban i koristan za centar nacionalne preporuke

namjenjenkorisnicimasoftvera
2obezbjeujeradniopisinventarisanogprocesakojegsoftvermoepodrati
3obezbjeujevoenjekorakpokorakkoristeiCollectERiReportERzavirtualnuzemlju
nazvanu Srednja Zemlja. Naziv ove zemlje je preuzet i novele Gospodari prstenova od
OxfordovogtekstopiscaJRRTolkien.
ETCACC omoguava jednostavno inventarisanje za Srednju zemlju 2000 u MS Access fajl

nazvanog Middle Earth 200.mdb. Poglavlje 2 ovog dokumenta predstavlja dostupnost
podatkovnebazekorisnikuovogzapisa.
Ovajdokumentzamjenjujeproluverziju,izdanuodEEAkaoTehnikizapis33novembra
1996. Korisnici sa iskustvom preporuuju da se proita dio 33 gdje su novi interfejs
opisani u detalje. Mnoge ostale funkcije imaju samo sitne promjene. Nadamo se da e
koritenje ovog programa pomoi razvoju mnogo dosljednijeg, transparentnijeg i
upotrebljivijepronalaskatetnihgasovausvimzemljamakojeparticipirajuuEEAradnom
programu.
INSTRUKCIJE
Pozadina: CollectER, ReportER i EstimatER alati su napravljeni kao pomo nacionalnim

centrima u emisi zagaenosti zraka za prikupljanje revelantnih podataka emisije
zagaenosti zraka za dostavu evropskoj komisi i internacionalnim organizacijama. Oni su
se razvili u zadnjh 10 godina orginalno kao dBase orjentacioni sistem CORINAIR95, a
kasnije kao integralni dio MS WINDOWS alata. Ti alati su bili pripremljeni od Evropskog
centra na temu zrak i klimatske promjene ETCACC kao dio posla na CORINAIR CORe
InventoryforAIRemissionszaevropskuokolinskuagenciju.Onisubilirazvijenikaodio
zadatka pod specijalnim sporazumom 2 i 4 IDA programa okvirni ugovor broj 501 998
kao modul razmjene podataka emisije tetnih gasova AEDEM. Ova sekcija daje pozadinu
informacija za okvirni ugovor CORINAIR CORe Inventory for AIR emissions sistem,
ukljuujui softverske alate, koji su bili razvijeni u zadnjih nekoliko godina od EEA i ETC
ACC. Svi alati su dostupni besplatno na internet adresi ETCACC http://etc
acc.eionet.eu.int/tools.
Legalni okvir: Legalni okvir sastoji se od izvjetaja o emisi tetnih gasova za sve drave
laniceEUEvropskeunijeidrugestraneodsljedeihinernacionalnihkonvencija:
- UNECE konvencija o dugoronim zranim zagaivaima CLRTAP: SO2, NOx,CO2,
CH4,NMVOC,CO,NH3,tekimetaliHMs,POPs;
- UN konvencija radnog okvira za klimatske promjene: CO2, CH4, N2O, HFcs, PFCs i
SF6;

388
- HELCOM/OSPARCOM:tekimetaliiorganskizagaivaiPOPs
Zemlje lanice EU su dio UNECE/CLRTAP i UNFCCC, trai od Evropske unije izvjetaj o

totalnomtetnomzagaenjuzemaljalanicaEU.BuduepotrebesljedeiEUdirektivei/ili
direktivekojetraepodatkeoizvjetajutetnihgasovazaEvropskekomisije:
- EC mehanizmi monotoringa o zajednici CO2 i ostali Greenhouse emisiji tetnih

gasova 93/389/EEC zahtjevano savjetnom odlukom od 26 Aprila 1999 odluka
93/389/EEC za mehanizam monotoringa o zajednici CO2 i drugih Greenhouse
emisijitetnihgasova1999/296/EG
- Direktiva o velikom sagorjevanju 88/609/CEC, nedavno traeno direktivom
2001/80/ec Evropskog parlamenta i od savjeta od 23 oktobra 2001: SO2 I Nox
zasaivanjemkapacitetimaveimod50MW
- IPPCdirektiva96/61/ECregistaremisijetetnihgasovaiEPERodluka#@#
- Nacionalnadirektivaograniciemisijetetnihgasovadirektiva2001/81/eckojuje
donjeoEvropskiparlamentisavjetod23oktobra2001
PotrebanizvjetajzasvakioddvijeglavnekonvencijeUNECE/CLRTAPiUNFCCC/CRFsu
razliiti. Jedna od glavnih razlika je u izvoru kategorije koja se koristi od razliitih nivoa
agregatnog stanja. UNECE/CLRTAP koristi 11 glavnih izvora kategorija ili NFR nivo 1
Noviformatzaizvjetaj;jednak11glavniizvorasektoradefinisnomodSNAP,selektivna
nomenkantura za izvor zranih polutanata za koje je izvjetaj traen. Od Dec. 2001 od
zemaljajezatraenizvjetajoemisitetnihgasovaproblinog#@#izvorasubsektoraili
NFR nivo 2. Na najveem nivou agregatnog stanja UNFCCC/CRF koristi est izvornih
kategorija. Postoje odreene razlike izmeu obje konvencije koje daje izvjetaj o emisi
tetnih gasova u internacionalnom pomorstvu i zrakoplovstvu internacionalna
spremita.Objekonvencijezahtijevajuizvjetajogodinjempronalaenjuemisijetetnih
gasova. U dodatku CRLTAP zahtjeva svaki pet godina izvjetaj o geografskoj degregaci
tetnihgasovauNUTS3urazmaku50x50kmuglavnomzakoritenjeuEMEPatmosferi
transportno/hemijskogmodela.
AEDEM
Povjest:CORINAIR
CORINAIR je sistem razvijen sredinom 1980tih kao podrka zemljama koje trae
participaciju, kako bi emisiju tetnih gasova doveli na nivo internacionalnih
zakonodavstava.AktivacijaCORINAIRprogramajebilapodbrinjompanjomipodrkom
odEMEPpronalazakibudueprocjeneemisijetetnihgasovaTFEIP.
CORINAIRsesastojioddvadijela:
1. Razvoju standardizovane metodologije, dozvoljavajui snanu harmonizaciju
izmeu dvije zemlje i izmeu razliiti internacionalnih zakonodavstava. To je
rezultiralo objavom CORINAIR/EMEP vodi za pronalazak tetnih gasova. Tree
izdanjeovogvodiatrebadaizae.Odredniceimetodesujasnoopisaneuvodiu
i poduderaju se sa odrednicama i metodama koje su date u 1996 Revised IPCC
Guidelines.BuduaharmonizacijaistandardizacijajerazvijenakaodioETCACC
koji se podudera sa TFEIP i aktivnosti sa pronalaskom Greenhouse gasova IPCC.
Programe,razvojeipregledeizvjetajavodiUNFCCC.

389
2. Razvoj seta softverskog alata i baze podataka definie AEDEM, to moe biti
koriteno od zemalja da bi kompletirali izvjetaj o tetnim gasovima i izvjetaj o
razliitimkonvencijamaizovebazepodataka.
AEDEM je orginalno bio razvijen kao dBase molba. OD 1996 ova dBase molba je
zamjenjena MS vindows softver alatima, koritei MS Access strukturnu bazu podataka.
Verzija 2 ovog sistema je sada dostupna. Ovaj dokument je podeen za ranu publikaciju
TrainERkorisnicimaove2verzije.
NovefunkcijeCollectERiReportERverzija2NovaverzijaCollectERsadaobezbjeuje:
1 Unaprijeen korisniki interfejs od kojeg se oekuje da bude vie intuitivan, pravi

razlikeizmeu:
a Pronalazaki pogled, daje nam da proitamo samo direktne pristupe svim
sredstvimaranije:takaizvora,zonaizvoraaondarezultateemisija.
b Objektivni pogled dozvoljavajui korisnicima da definiu, ureuju i briu
svasredstvatakaizvorainformacija.
c Pregledizvorneoblastidozvoljavajuikorisnicimadadefiniu,daurede
idaobriesveinformacijeizvornihoblasti.
2 ObradapodatakauokviruEUIPPC/EPERdirektivevidi#@#
3 uvanjeklasifikacijeekonomskogsektorasasvakimzapisom
4 Unapredovani imput QA/QC zapisa, dozvoljavajui korisnicima da pregledaju sve
aktivnestopeikoriteneemisionefaktore
NovaverzijaReportERsadapodravaproduktivanzapisu
azajednikiformatzapisCRFodUNFCCC#@#
bnoviizvjetajnizapisformatNFRdefinisansaUNECECLRTAP
konvencijama#@#
c zapis o kapacitivnom nivou i sektoru ekonomskog zagaenja, ovi zapisi nisu
joufinalnomdogovorenomformatu,alisuprisutnikaoplan.
U dodatku novi alati EstimatER su izdati, ovi alati prezentiraju njegovom korisniku
ekspertni sistem, obezbjeujui sve nepotrebne alate za procjenu emisije u pouzdanom
sektoru, tano sljedei metode koje su prezentovane u vodikoj knjigi. Prezentovani alati
su dostupni za IPCC sektor agrokulture i za upuivanje pristupa CO2 emisija energije
1996preglednivodi.
AEDEMsistem
GodinjinacionalnipronalazaCORINAIR:AEDEMjegodinjisistem,prikupljanjavieputa
podataka kao ukupni godinji. Novi softver sistem eksplatie tu injenicu koristei
pronalazak prole godine kao prvi korak za pronalazak sljedee godine. NRC, koritei
sistempodatciupronalazivauebitizamjenjenestopomaktivnostiiemisionimfaktorom
sanovomvrijednostzaprimjenjivostidostupnost.
Dizajn modula: AEDEM se sastoji od seta softverski alata svaki prilagoen drugaijem
korisnikuikorisnikojgrupizasvakogposebno.Novisistemjepotpunupreraenisistem
prologsoftverskogpaketaCORINAIR94kojijenapravljendostupanodETCACCzaNRCu
1996.

390
Nacionalni
inventar
Procjena
skupljenog
uskladiten
Procjena
Nagomilan
izvor
izvor
izvor
itd
CLRTAP
NFR
UNFCCC
CRF
EU
direktive
itd
izvjetaj
Selektirana
mrea
ureenog
NacionalniAEDEM:razliitialatiirazliitizadaci
Novisistemrazdvajainputeiautputeizbazepodatakairazliitialatiodgovarajurazliitim
zadacima sa dolazeim podatcima. To je prikazano na slici 11. Proces se odvija kako je
prikazanonaslici.
1Prikupljanje podataka po fazama. Ovo mora proi svaka zemlja NRC, mada postoji
podrkaodETCACC.TipodatcisutadasmjeteniunacionalnojbazipodatakaCollectER.
Ovaj proces moe biti razliitit za svakog korisnika, zavisno od nacionalnih potreba. Za
nekekorisnikeemodabitipotrebnodaseprikljuenanacinalnubazupodataka,doke
neki morati kompletirati podatkovni sistem. Podatci dobijeni prikupljanjem ne mogu biti
koriteni ukoliko su bazirani na informacijam od predhodnih godina. Podatci e ukljuiti
domjerene tetne emisije, koritenje goriva, ostale aktivne statistike, emisione faktore i
pristojneneslagajuepodatke.
a EstimatER je sektor ekspertnog specifinog sistema, to sadri sve potrebne
informacije o emisionim faktorima i emisije procjenjenih metoda potrebnih
da bi se obezbjedio kvalitetan procjenjiva za sve revelantne emisije.
COPERT3 kompjuterski program za procjenu emisija iz cestovnog
saaobraaja je EstimatER. U 1997/1998 ETCACC su razvili COPERT2 za
procjenu emisija iz cestovnog saobraaja i stavili ga dostupnog za NRCs u
1998vididvaETCACCtehnikiizvjetajoCOPERT2
b CollectER alati omoguavaju korisniku prikupljanje i uvanje nacionalnih
podatakazabazinugodinupronalaska.Ovajprocesomoguavaprocjenuna
najveem detaljnom nivou, obje u izvoru/goriva klasifikaci i prostornim
detaljima.CollectERsoftveralatiopisaniuovomdokumentusadrepodrku
ovojproceduri.PodatciseuvajunalokaciibitepodnjetiEEAprekoETC
ACC za kontrolu i pomo svrsi. U kasnijoj fazi moe biti razmatrano
koritenjeelektroninoglinkaEIONETzadirektnopristepenenacionalnim
podatcimauETCACC.
2Fazaizvjetajnihpodataka:ReportERjebioibitieubudunostirazvijanzaoperacijeu
nacionalnim bazama podataka direktno. ReportER e koliko to bude u mogunosti
direktno proizvesti tabele kao zahtjevano od UNFCCC CRF i UNECE CLRTAP NFR i u
ostalimzahtjevanimizvjetajima,iznacionalnihbazapodatakauvanihodalataCollectER.
IspodukratkoosnoveoCollectERbazipodatakajestrukturnoopisano.Detaljisuopisaniu
tehnikomupustvuverzija2.0#@#.
Baza podataka Najvei podatkovni nivo: Slika 12 pokazuje strukturu najveeg nivoa:
pronalazaksadriprikupljanjeemisija.Aemisijajebrojsatriosobine:
1. aktivnost

391
2. lokacija
3. zagaiva

Emisiona kolekcija
Emisija 1 Emisija 2 . . . Emisija N
aktivnost
lokacija
zagaenje
aktivnost aktivnost aktivnost
lokacija lokacija lokacija
zagaenje zagaenje zagaenje
Pronalazaksadripodatketetnihgasova
Kada je odlueno prikupljanje emisionog faktora i stope aktivnosti, situacija je neto vie
sloenija vidi sliku 13. Emisije su sada rezultat multipliciranja stope aktivnosti na
sigurnoj lokaci i emision faktor za aktivnost i pouzdanog zagaivaa. Ovo moe biti
podeenoasociranjemdvabrojasaemisijom:stopaaktivnostiiemisionifaktor.

Emisija
stopa aktivnosti emisioni faktor
lokacija aktivnost aktivnost
zagaenost
Emisijestopaaktivnostixemisionifaktor
Naovomnivousvakaodovihosobinajesamopokazivazaulazaknadruginivopodataka.
Detalji od svih osobina e se pojaviti na sljedeem nivou. Stoga trebamo definisati dvije
strukture:
1. stopaaktivnostiimamodvijeosobine:aktivnostilokacija
2. emisionifaktorimaaktivnostizagaenostkaodvijeosobine
Kaoizbornemabitnerazlikesajednimdatimuslici12.
Duboki podatkovni nivoi: Slika 14 i slika 15 prestavljaju ematski kako drugi nivo
podataka opisuje prvi nivo podataka lokaciju i aktivnost kao entitete drugog nivoa
podataka.Totakoerukljuujedasusveaktivnostiilokacijedefinisaneiuvaneukolekci.
Osobine prvog nivoa podataka ulaze u drugi nivo podataka. Analogno osobine drugog
nivoapodatakaeuiusljedeinivopodataka.
Lokacija: Mi nemamo ovdje cilj punu definiciju svih entity. Kako god to e biti
podrazumjevanodaentitylokacijaeimatinajmanjesljedeeosobine:
1. svojkodkojibitrebaobitijedinstveniindifikator;uCollectERNUTSkodjekoriten
zaovo
2. svojeime
3. setkoordinata,kojilocirajulokacijunamapi;i

392
4. matinulokaciju,dozvoljenuzaskupljanje
Akoneophodnovieosobinamoebitidodanodefiniciodentitylokacije.

lokacija
NUTS kod
ime
koordinate
matina lokacija
ostalo
Osobineodentitylokacije.Odvanotampanjeindicirajedinstvenuidentifikaciju
Aktivnost Entity aktivnost moe biti definisano kao imanje najmanje sljedee osobine.
Ponovoovalistanijenamjenjenadabudecompletnaimoeukljuivatiekonomskisektor
i/ilismanjenjetehnologije.
1. svojeime
2. svojSNAPkodiliekvivalentanindikator
3. svojekoritenogorivo,kojimoebitigorivniindikatorilipraznoakoaktivnost
energijenijepovezana;i
4. svoju jedinicu u kojoj e stopa aktivnosti biti izraena npr. km/h; u principu
ovo takoer moe biti namjeteno za jedinica razliite aktivnosti izvora
podataka;

aktivnost
ime
SNAP kod
tip koritenog goriva
matini SNAP kod
stopa jedinine aktivnosti iskazanog
ostalo
Osobineaktivnosti.Odvanoprintanjeukljuujekombinacijajedinstvenuidentifikaciju
PrikupljenemogunostimogubitiukljuenekoritenjemhijerarhijskogsistemskogSNAP
kodailiuvoenjemodreeneosobinejednakaaktivnomkaotojeprikazanonaslici15.U
ovoj taki naglasak u AEDEM je na kombinaciji aktivnog koda i goriva je tretirano
drugaijeuusporedbisaprolimsistemom.Uostalomaktivnostovdjejedefinisanaodoba
SNAPkoda i koritenog goriva. To znai da u ovom sistemu aktivnost sa istim SNAP ali
razliitim koritenim gorivima je tretirana kao razliita aktivnost. Definicija osigurava
jedinstveneaktivnosti.
Zagaiva:Moguizagaivaimaosobinekao:
1. Ime
2. Jedinicunpr.tona
3. Jedinstveniidentifikacionikod

393
4. Ostalo...
Ostale osobine zagaivaa mogu ukljuivati dali ili ne zagaiva doprinosi okolinim
problemima kao to su klimatske promjene, zakiseljenje itd. i teinsi faktor o ukupnom
indikatoru GWP's, kiselinski ekvivalent itd.. Takvi atributi ma kako god bili vani za
izvjetajineeimativanostzaaplikacijuCollectER.
Modul: Gore je AEDEM opisan kao modul sistem koji se sastoji o vrijednosti posveenih
modula,svakisasvojomlimitiranomfunkcijomiposveenspecifinojnamjeniispecifinoj
grupi.Utabeli11jelistamodula,onikoristesvrsiinamjenikorisnicima.
Ime Svrha Namjenjenim

korisnicima
Statuspravnipoloaj
CollactER Alatizaprikupljanje
nacionalneemisijetetnih
gasova
Referentnim
nacionalnimcentrima
Verzija2.0dostupnai
izdanaodETCACCsweb
stranici
EstimatER Alatizaprocjenuemisija,
koritenjemaktivnestope
podataka,ovoevjerovatno
bitipostavljenona
razdvojenimsistemima,
svakizaveomadobro
definiranukategoriju
Referentnim
nacionalnimcentrima
Copert3:dostupan
2001EstimatERobjavljen
odETCACCnawebstranici
zasektoreagrokulturei
energiepreporuke
pribliavanja
ReportER Izvodiprezentacija
podatakaiznacionalne
referentninacionalni
centriilikombinaciETC
ACCpronalaskaemisijau
vrijednostipredefinisanog
formataspredit:
UNFCCCCRF
UNECECLRTAPNFR
LCPdirektive
IPPC/EPER
Referentnim
nacionalnimcentrima,
ETCACC
Verzija2izdataodETCACC
nawebstranici
ModuliuAEDEM
Limitiranosti novog sistema: Mada je AEDEM bio paljivo dizajniran da bi zadovoljio

zahtjeva internacionalne zakonodavstva i referentne nacionalne centre, postoje alati koji
se ne bi trebali koristiti bez opreza. U respektabilnoj vrijednosti koristi oba vodia IPCC i
EMEP i otud unutar softvera, moe koristiti razliite puteve do procjene i prikupljanja
podataka. Kao primjer ovoga moe biti tretman rasipanja bojlera i/ili pe sa ili bez
koritenja toplotnog generacije. U jednom sluaju korisnik moe poeliti pogledati
rasipanje gorueg goriva u bojleru i uvati te podatke u sektoru Industrijskog
sagorjevanja, u drugom moe biti vien kao uvoenje skladita u tretman otpadnih
fabrikaiuvatitepodatkeusektoruotpadnitretmani.
BUDUIRAZVOJ
Multimedija ili integrisani pronalaza: Novi CORINAIR softver je podeen za ekspanziju

sistemaukljuujuiintegrisanipronalazak.Ovonijespecifinorazmatranoovdje,aliebiti
od interesa za EU zemlje lanice i EEA u budunosti, naruito za IPPC registar emisije
tetnih gasova EPER. Nacionalni EPER e sadravati podatke o emisijama iz ustanove
IPPC,biloklasificiranopoizvoruilokaciimogunostistvaranjempodatakaootpadu.Sve
zahtjevano moe biti pronaeno u modelu opisanom ovdje. U prezentaci alata verzije 2,
dodatna uvoenja su uvedena u definici izvora, dozvoljavajui korisnicima da stave IPCC
kategoriju izvora, NOSE kod i NACE kod. Ovaj sistem mora biti adaptiran za budue
potrebe, da bi bio u mogunosti dati traene informacije od IPPCEPER izvjetajnih
zakonodavstava,kojiestupitinasnaguu2003.

394
Kretanje analize: Kada sistem CORINAIR bude kompletiran korisnici e traiti podatke o
kretanjuanalize.Potojesistemdizajnirankaopronalazakgodinjihaktivnost,kaoanaliza
kretanja e trebati dodatne alate da bi doveo u vezu pronalaske razliitih godina. U
budunosti obje UNFCCC i UNECE CLRTAP trait e vremensku seriju pronalaska tetnih
gasova.NekikorisnicisurazviliMSAccesskojimoeizvuipodatkepogodinjimserijama
u formatu CollectER baze podataka. Kada korisnici zatrae, ETCACC e razviti specijalni
alatzaovusvrhu.
Projekcije tetnih gasova: Za pripremanje procjene rasta emisije tetnih gasova se koriste
baze prolih godina emisije tetnih gasova, tehnoloka dostignua i proboj isti
tehnologija. Ovaj proces moe biti uproten ako su ekonomski podaci sauvani.
Specificiranialati,ProjectER,mogubitirazvijenidaizvreteprognoze.Prvaprobnaverzija
interfejsajerazvijena.
DOSTUPNOSTSOFTVERAIPODRKA
Participacija CORINAIR: AEDEM je razvijen za zemlje koje ele participirati u CORINAIR

projektu i dostupan je na ETCACC web stranici http://etcacc.eionet.eu.int/tools,
ukljuujui i dokumente potrebne za pokretanje ovog alata. Za bilo kakvo pitanje o
softveru kontaktno mjesto je ETCACC, Tinus Pulles, email mailo:pulles@mep.tno.nl.
Pomoni odsjek i ostala podrka je obezbjeena u ETCACC od Spirit inc.
mailo:xspirit@savba.skuBratislavinzahtjevpristupajuihzemalja.
Ostale koristi: Softver moe biti koritern od drugih, ali ETCACC ne moe omoguiti
podrkutimkorisnicima.Akotakvikorisniciodluekoristitisistem
1 trebali bi uvjek da se adaptiraju na teritoriju vlastite zemlje NUTS. To bi trebalo
biti na etvrtom nivou hijerarhije, najvei poinje od nacionalnog iznosa, na
pogodannainuiuMSAccessbazupodataka.TonemoebitiizvrenouCollectER
softveru. Sve ostale informocije potrebne za koritenje ovog MS Access, mogu biti
pronaeneuCollectERinstalacijiiuvodiuzakoritenje.
2 Trebali bi koristiti UN/ECE pronalazak zadane vrijednosti emisije, izvorni sektor i
gorivnudefinicijukaoiuvoenjeusistemdabisemogaokoristitiReportERobjekti
direktno.
Ostalikorisnicimogukontatiratipodrkuakotrebajumailto:xspirit@savba.sk.
GRADNJANACIONALNOGINVENTARAKORISTENJEMAEDEM
Primjer inventara za Sredozemlje: U ovom poglavlju predstavicemo primjer inventarske

aktivnostiunepostojecojdrzavikojasezoveSredozemlje.Geografskirasporedovezemlje
uzecemo iz price J.J.R. Tolkien, Gospodar prstenova. Ogranien broj aktivnosti je
predstavljenuovominventaru,aukursuuovompoglavlju,pokazacemokakoazuriratiove
podatke i dodati nove izvore.Faktori emisije su uzeti iz postojecih Sakupljac inventara i
dostupni su u ETCACC. Na figuri 21 je predstavljena mapa regije a na tabeli 21
predstavljen je kratki opis postojecih administrativnih jedinica unutar Sredozemlja i broj
stanovnikahobitausvakojjedinici.Sredozemljeimaukupno3,000,000hobita.Udodatku
inventarsadrzipodatkeobrojustokepoNUTS3regiji250,000kravaukupno.

395
MapaSredozemljaikoordinategeografskeduzineisirinemapajepreuzetaod
http:/www.users.wineasy.se/claesbe/fantasy/tolkien/rings/
NUTSdefinicijeikratkekarakteristikeSredozemlja
Baziranonaovomopisuograniceniinventariz2001god,u1997.SNAPdefinicijejebio
pripremljenzasvrhevjezbe,odnosnotreninga.Podaciuinventarusubaziraninapodacima
koji su dostupni brojnim stvarnim inventarima.Drzava koja je napravljena treba da bude
raznovrsna i ne prevelika i previse detaljna. Inventar za 2001 god. Sadrzi podatke o
aktivnostimakojisudatiutabeli22itabeli23.
SNAP Opis Gorivo

20205 Drugaopremapenica,kamini,kuhanje 106A crniugljenibriketi
20205 Drugaopremapenica,kamini,kuhanje 111A
drvo i slini drveni
otpad
20205 Drugaopremapenica,kamini,kuhanje 117A
poljuprivredni
otpad
50102
Ekstrakcija prva prerada vrsti fosilni ostataka,podzemna
isparavanja
100401 Entreticfermentacija:kravemuzare
100402 Entreticfermentacija:drugastoka
100403 Entreticfermentacija:ovines
100404 Entreticfermentacija:tovljnasvinja
100405 Entreticfermentacija:konji
100407 Entreticfermentacija:koze
100408 Entreticfermentacija:nagomilanekokoi
100501 Kontrolaubrivauvezisaorganskimsastojcima:kravemuzare
100502 Kontrolaubrivauvezisaorganskimsastojcima:
SNAP opis gorivo

Drugastoka
100503 Kontrolaubrivauvezisaorganskimsastojcima:tovljenesvinje
100505 Kontrolaubrivauvezisaorganskimsastojcima:ovines
100506 Kontrolaubrivauvezisaorganskimsastojcima:konji
100507 Kontrolaubrivauvezisaorganskimsastojcima:skupljenekokoi
100511 Kontrolaubrivauvezisaorganskimsastojcima:koze
Dostupniizvori.....pointsourcesuinventaruSredozemljaiz1997god.kakojedostavljeno
odstraneETCACC.
Ime NUTS3 duina irina

Surmanovaelektrana me231Nurn 12.63W 55.69N
Lebenninrafinerija me123Lebennin 11.25W 55.21N
Arnorcement me111Arwol 9.98W 57.06N
AluminiFrodo me122Belfals 6.58W 53.18N
Gollemovivjetackidijamanti me232Gorgerothplateu 6.57W 53.17N
Northeastsnaga me112Angmar 4.28W 51.55N
Mordorovefabrikeelika me232Gorgerothplateu 6.68W 53.02N

396
Na pocetku inventara,ovaj inventar iz 2000 god. je kopiran u SakupljacuCollectER

programskom alatu kao prva procjena za inventar iz 2001 god.Vrijednosti iz 2000 god.
ostaju vidljive kao Stare vrijednosti u velikom broju ekrana za unos. Preporucljivo je da
senapravirezervnakopijainventara,prijenegostopocnemopravitibilokakvepromjene
ili azuriranje baze podataka da bi omogucili povratak na orginalno stanje kad god
pozelimo.
Auriranjeinventaraiz2000god.za2001god.
Sveobuhvatna procedura: Koristicemo bazu podataka za Sredozemlje iz 2000 god. da bi

pokazali razlicite promjene koje korisnik moze ukljuciti,dok vrsi azuriranje inventara iz
2000god.za2001god.Nakonstozavrsimoazuriranje,napravitcemoCRFiNFRizvjestaje
za2001god.zacijeluzemlju,napravitcemoonolikokolikomozebitizavrsenoautomatski
odstraneAEDEMalata.Pretpostavljasedaovajzadatakimatriuzastopnakoraka:
Prvikorak;Kopirajteinventariz2000god.unovubazupodatakaza2001god3.1str.21
Drugi korak:Azuriranje podataka u inventaru:stope aktivnosti i faktore 3.3 str.30 emisije
zaobaizvorapodrucjaipostrojenjauranijojverzijialatanazivimjebioTakaizvora
Trecikorak:PravljenjeCRFiNRFexcelovihracunskihprograma
spreadsheetizbazepodataka.4str.56
U dodatku,u poglavlju 5 cemo opisati mogucu upotrebu novog ekspertnog sistema

ProcjeniteljaEstimatER dok budemo procjenjivali emisije u Poljoprivrednom sektoru i
koristenjemIPCCovogpristupazaemisijuugljendioksidaizenergije.
Detaljnispisakakcijakojesuobajsnjeneuprimjeru:Tabelaispoddajelistutj.pregledsvih
akcija koje su objasnjene u sljedecem poglavlju.Citalac moze koristiti ovu tabelu da bi
nasao primjere vecine akcija koju on ili ona planiraju da urade,istovremeno azurirajuci
postojeci inventar za novu godinu.Ovo pretpostavlja dostupnost takvog prijasnjeg
inventara.Akotakavinventarnijedostupan,korisnikmozepocetiodnuleiprimarnocemu
trebati dodavanje postrojenja,procesa unutar postrojenja,izvora podrucja i faktora
emisije.Zasvakiodovihprimjerasudaniispod.
Promjeneu2001god.PrimjerStrana
OtvoritinoviinventarInventarSredozemljaiz2000godjekopiranunoviinventarza2001
godinu. str.21. Azurirati stope aktivnosti Proizvodnja u Sarumanoj elektrani se
promijenila za 10,5 i postrojenja 10% za tri bojlera u 2001 god.u poredjenju sa 2000
god. str.33. Azurirati faktore emisije Jedan od bojlera iz sjeveroistocne elektrane bojler
1jepostrojenjaopremljensakomoramazasagorijevanjekojeemitujuniskuniskuemisiju
x
NO ,sto rezultira 40% nizom emisijom
x
NO str.34. Definisanje novog Novo opstinsko
postrojenjezaotpadjeukljucenouinventar;postrojenjaovopostrojenjeimajedanproces
namjestu:opstinskupeczaspaljivanjeotpadastr.34
Unosenje emisija za Nova pec za spaljivanje otpada ima mjerene vrijednosti za proces za
nekepolutanteazadrugeuzimamoprocijenjenevrijednostikoristenjemstopeaktivnostii
faktoraemisijestr.37.EmisijekrozizduvneDvijeizduvnecijevisudefiniranezaSaruman
ovu elektranu cijevi i emisije za sva tri bojlera su kanalisane kroz ove cijevi str. 41.
Azuriranje aktivnosti Radi hladne zime,emisija se zbog grijanja privatnih kuca izvora
podrucjapovecalastr.44

397
Prostorni razmjestaj: U jednom okrugu Sredozemlja,koristenje poljoprivrednog emisija se
promijenio otpada u svrhe grijanja je prekinuto.Na ovom podrucju ova vrsta goriva je
zamijenjena drvetom str. 45. Dodavanje novog Novi podzemni rudnik uglja sa niskom
razinom metana izvora podrucja je napravljen.Ovaj izvor je dodan kao izvor podrucja str.
46.
Prostorno razmjestene: Novi izvor je predstavljen u inventaru,opisujuci Hobite stope
aktivnosti kako farbaju svoje drvene kuce.Dostupna je samo cjelokupna nacionalna
emisija,kojajedistribuiranakoristecigustocustanovnistva.str.51
COLLECTERALATI
Poetaknovogistraivanja:Kadapoinjemonovoistraivanjeimamodvijemogunosti:
1 Novo istraivanje je slijedee od I serije, gdje je istraivanje od prethodnih godina
bilponapravljeno u CollectER formatu. U tom sluaju mi poinjemo istraivanje
kopirajuigaunovubazupodatakazanovigodisnjiizvjestaj.Korisnikmozedabira
da kopira sve ocjene aktivnosti i emisione faktore unutar nove baze podataka.
Podaci prvobitne baze podataka svakako ce biti smjestene u bazi radi uporedbe.
Podaci za novu godinu mogu se modificirati. Podaci za prethodnu godinu ne mogu
bitipromjenjeni.
2 Ranije uneseno istraivanje ne postoji i novo istraivanje se sastoji/sastavlja iz
dijelova. U ovom slucaju proces poinje kopiranjem prazne baze podataka u novo
istraivanje.PraznabazaisporucujesesainstalacijomskupaCollectERpodimenom
blank97.mdb.
Dabistartalinovoistraivanjeneophodnisuslijedeikoraci.
Korak1: Startuj CollectER aplikaciju i oznaci istraivanje klikom na meni File|Open

database; otvorice se standardni prozor za otvaranje windows 95, pronadji datoteku
MiddleEarth2000.mdbiklininaopen.Radecitakootvaramobazupodatakakojajespremna
zaupotrebu.
CollectERpamtibazukojajeprethodnobilapokrenutateautomatskiotvaraglavniprozor.
U tom slucaju File meni je onemogucen. Ako je tako, prvo je potrebno zatvoriti glavni
prozor klikom na dugme close. Nakon prve instalacije, nijedna baza nije otvorena i File
menijeomogucen.
Korak2: Kliknuti na File | New datebase i standardni prozordijalog za snimanje, kako je
prikazanonasliciesepojaviti.

398
Otkucati Middle Earth2001 u polju File name i kliknuti Save. Pojavit e se dijalog gdje
korisnik moe upisati novu godinu za kreiranje baze. Ukucati 2001 i kliknuti Create.
Nakonnekolikomomenatanovidijalogesepojavitisapitanjemdalitrebaobrisatiiline,
vrijednostizanovugodinu.KliknutiNodabikopirali2000vrijednostiunovubazu.

Nakon nekoliko momenata, sakuplja CollectER e prijaviti uspjeno kreiranje novog
popisa istraivanja i baza nove godine e se pojaviti na ekranu. Prethodna procedura je
sada kopirala postojei popis u novu bazu podataka i postavila godinu baze na 2001. Sve
vijednostizagodinu2000sukopiraneunovubazupodatakakaoprvevrijednostiza2000.
Nadalje, vrijednosti iz 2000 su kopirane kao stare vrijednosti u bazu podataka i bie
vidljive korisnicima tokom unosa podataka. Ako je korisnik poeo od Blank97 baze
podataka,oiglednonikakveocjeneaktivnostiifaktoriemitiranjapodatakanisudostupne
i korisnik mora podignuti bazu iz biljeki scratch U sluaju MIddleEarth2001, CollectER
prozoresepojavitikakojeprikazanonasljedeojslici:
CollectERprozorseprikazujesasljedeimopcijamaglavnogizbornika:
File:UobiajeniWindowspomonimeni,dozvoljavaotvaranjekreiranjebazapodatakaetc.
Root data:Daje pristup definicionim tabelama svih dimenzija koje se nalaze na popisu
geografske,sektori,zagaenjaipomonetabele
Sources:Glavniprozor,koritenzaunosidopunupodataka
Administration:Onemoguenozaobinogkorisnikakojinijeadministrator
QA/QCReports:Stvarapregledeunosnihpodataka
View: Omoguavaukljuivanjeiiskljuivanjestatustrake
Help:PristupaCollectERfajluzapomo.

399
Izvorpodataka:definicijatabelaIzvoripodatakasupodjeljeniutrigrupe:
1Osnovnipodaci
aZagaivai
bTeritorijalnejedinice
cNUTSsnimci
dGoriva
2Pomonipodaci
aPretvaranja
bJedinice
cKomentari
dStandardneaktivnostiifaktoriemitiranja
3Zamjenskipodaci
aZamjenskevrstepodataka
bZamjenskipodaci
cDodjeljivanjeformula
Osnovnipodaci:
Zagaenja: Sistem sadri sva zagaenja koja su potrebna za izvjetavanje po NFCCC i
UNECE CLRTAP konvencijama. Korisnik moe definisati svoje zagaivae, omoguavajui
mudakoristisistemzanacionalnipopiskojisadriviezagaivaanegotojetraenoza
ovajizvjetaj.
Teritorijalne jedinice: Slika 31 prikazuje NUTS definicioni prozor. Duplim klikom na bilo
koji od NUTS kodova ili imena, drvo NUTS definicija se proiruje ili skraiva. Dugme za
mjenjanje omoguava korisniku mjenjanje imena teritorijalnih jedinica, ali ne i NUTS
kodova.ZadravelaniceEU,NUTSkodiranjejeodgovornostzaEUROSTAT.Dabiomuili
lahku integraciju u evropsku bazu podataka centralno upravljivi kod sistem je zahtjevan.
Za druge zemlje procedura za teritorijalnu klasifikaciju jo uvijek nije utvrena. Od
ekspertata iz ovih zemalja je traeno da ne mjenjaju teritorijalne klasifikacije za svoju
zemlju,osimakojetoneophodno.Zalahkuprimjenjivostpodatakapoeljanjestabilankod
sistemzasveglavnedimenzijeinventorija.
Prozorteritorijalnihjedinica
SNAP:CollectERjeprethodnouitansaSNAPpopisomnazivakojijebitanzabaznugodinu
trenutnog popisa. Korisnik bi mogao trebati neku vrstu odvajanja tokom aktivnosti da
dozvoli upis razliitih vrsta jedne tehnologije. Da bi uradio ovo, korisnik moe definisati
splitpukotinuselektiranjemodgovarajuegSNAPa,ondakliknutinaSplit|Newiizabrati
jednu od ponuenih splitova. SNAP definicioni prozor je prikazan na slici 32. Ponaa se

400
slino kao NUTS definicioni prozor. irina kolone se moe promjeniti tako to se dri
stisnutklikmiaipovueseparatorzaglavljakolone.
SNAPdefinisanjeprozora
Splits:SplittabelasluidaomoguikorisnikudadefinierazliitevrsteodreenogSNAPa
i kombinacije goriva, kad god mu je potrebno. Korinsik ih moe primjeniti da napravi
razliku izmeu automobila opremljenih razliitim tehnologijama kako je opisano u
mnotvu evropskih regulacijapogledati dijalog ispod. Prikazat emo koritenje Splita u
dijelu3.3.3.1.
Ranije verzije baze podataka je sadravala veliki broj predefinisanih splitova. Oni bivaju
izbrisani u praznoj bazi, no sadrani su u instalacijskom setu. Svi splitovi definisani u
ranijim verzijama baze podataka su ukljueni automatski kada su ranije verzije postojee
bazekonvertovane.Dakle,onesujouvijeknaraspolaganjukorisniku.
Goriva:DabidozvoliligorivasarazliitimopcijamaScontent,ashcontentisliniusklopu
uporedivihgrupa goriva, goriva su podjeljena na dva nivoa hijerarhijske strukture. Grupa
goriva implementira NAPFUE kodiranje goriva. U oviru svake grupe goriva koja je na
spisku u inventoriju, gorivo treba biti definisano. Broj ovih polja je predefinisan i
korisnikmoedodatijopolja.Kadsedefinienovagrupagoriva,korisniktrebadauredi
nekeopcijevezanezatogorivo.Korisniktakoemoedadefinienovugrupugoriva,ako
je to potrebno. Svakako to nije preporuljivo, iako NAPFUE popis naziva, koji je dostupan
kaogrupagoriva,trebadopustitipristupsvimgorivimausistemu.
Pomoni podaci CollectER ini odreeni broj pomonih tabela dostupnim, a one mogu
cijelebitipopunjenekorisnikidefinisanimpodacima.Svakaodnjihjesamazasebajasna.
Ovdje emo objasniti samo na koji nain su standardni Emissionprijenosni faktori,
EMEP/CORINAIRvodia,naemissionspiskuimplementirani.
Standardni faktori prijenosa:Sistem doputa i organizuje koritenje standardnih faktora

prijenosa.Kakojenavedenoudijelu3.2.1.5gorivasusadapodjeljenaugrupe.Standardnio
faktori emisije su dostupni za NAPFUEL goriva, sada snimljene kao grupe goriva. Ovi
standarniemisionifaktorimogubitipregledaniiprepravljaninjihovimodabiranjemikone

401
naRootdata|Auxilliarydata|DefaultactivitiesandEmissionfactors.Sljedeiprozorese
pojaviti, nakon koritenja filtera da bi se vidjele sve dostupne standardne aktivnosti u
SNAP 0104 podsektoru. Sortiranje kolone goriva se vri duplim klikom na njegovo
zaglavlje.
Kako god, SNAP grupe goriva su definisane za koritenje u popisu invertoriju, pogledati
poglavlje 3.3.3.1.CollectER provjerava tabelu standardnih faktora emisije ili
nestandardnih faktora emisije za ove novokreirane aktivnosti da li su dostupne, ako jesu,
CollectER predlae njihovu primjenu. Ako korisnik prihvati da ih koristi klikom na YES,
sviemisionifaktorikojisupovezanisanovokreiranomSNAPgrupomgorivasukopiraneu
novokreirane aktivnostigoriva kombinacije. Kasnije one mogu biti prepravljane tokom
unosa podataka. Kako god korisnik prihvati standardne emisione faktore, trebao bi da ih
ipakprovjeri.Umnogoprimjeranisusviemisionifaktorikojebikorisnikmogaooekivati
dostupnikaostandardnevrijednosti.OvoposebnovrijedizaSO2.
Jedna opreznost je potrebna ovdje. Tabela standardnih emisionih faktora, dostupna u

softverusadajestarainekompletnaobziromnaogranieneresurse.
Zamjenskipodaci:ZamjenskipodacisukoriteniuCollectERkaozamjenazapodjeluocjena
aktivnosti, datih na viem NUTS nivou preko podmetnutih NUTS nivoa. Kao mnogi ostali
podaciusistemu,unoenjeovihpodatakajeneophodnoraditiudvakoraka:
Korak1:Definisanjezamjenskogtipapodataka;svakitippodatakajedefinisannajednomi
samojednomNUTSnivou
Korak 2: Unos zamjenskog podatka. Zamjenske vrijednosti mogu biti uneene za sve
teritorijalnejedinicenanivounakojemjetippodatkadefiniran.Akonikakvavrijednostnij
uneenazaodreeniregion,koritenavrijednostjenula.
Korak3:Dabikoristiizamjenskepodatkeuprostornimdisagregacijama,trebadefinisati
alokacionu formulu. Ovo moe jedino biti uinjeno za korisnii definisane elementarne
aktivnosti.
Tipovi zamjenskih podataka: Tabela tipova zamjenskih podataka sadri po prvom

koritenjuprogramanekih33predefinisanihtipovazamjenskihpodataka,kojisudostupni
na najniem nivou NUTSa. Dijalog prozor prikazan u nastavku prikazuje detalje dijaloga
zatipzamjenskihpodatakakonjihorsesgdjejekorisnikodluiodazamjenijedinicuza
ivotinjeuEditmodu.

402
KorisnikmoeiuovomprozoruodluitidadefiniezamjenskuvrijednostnaNUTSnivou
1 ili 2 umjesto na nivou 3 kao predefinisanu. U ovom primjeru mi emo promjeniti NUTS
nivona2klikomnaogovarajueradiodugme,Nakontoga,promjenatrebabitisnimljenai
dijalogzatvoren.
Zamjenski podaci:Novi podaci za konje horses mogu biti uneeni klikom na meni
stavku Root data | Surrogate data | Surrogate data, koja e otvoriti dijalog prozor, gdje
zamjenski tip podataka konji treba izabrati. Klikom na Add dugme u ovom prozoru,
detaljnidijalogprozoreseotvoritiinovevrijednodtimogubitiuneene:
Nakonunosenjaprikazanihpodataka,podacicebitispaseniiprozorcesezatvoriti.
Alokacijaformulacija:Korisnik moze definisati algoritme alokacije koristeci 3 razlicita tipa

podataka.Nacinradacebitidetaljnijeobjasnjenunarednimpoglavljima.
Izvori: Unos podataka: Kada je CollectER pokrenut i inventar je automatski ucitan, glavni
prozoraplikacijeseautomatskiotvara.vidisliku33.Sviemissionfactoriisveaktivnosti
cebitidostupneutomprozoru.

403
KadajeCollectERpokrenutprviput,inventarnijeucitan.Tadakorisnikmozedaucitabazu
koristeciopcijunaglavnommenijuFile|Opendatabase
Pregledistraivanja:Korisniskookruzenjeverzije2CollectERaznaajnojepromjenjenod
verzije 1. A sve to na osnovu zahtjeva korisnika tokom prezentacija, kurseva i odgovora
pitanja na korisnikoj podrci. Zakljuceno je da odvajanje izmedju izvornih definicija i
unosa podataka nije bas intuitivno. Nadalje prolazeci kroz to baza podataka ne moze biti
poboljsana.
Verzija2CollectERasadajeimplementirananakonceptupogleda.Ovasekcijaopisujetri
pogleda:
1 Inventarskipogled
2 Facilitiespogled
3 AreaSourcepogled
Istraivakipogledslika33dajepregledsvihpodatakasmjestenihuistraivanju.Lijevi
dio pogleda dopusta korisniku da upravlja istraivanjem. Ova struktura prati SNAP
strukturu.
PregledistraivanjauprozoruCollectER
Desni dio pogleda prikazuje unose inventara unutar SNAPa oznacenog na lijevoj strani.
Stablosemozegledatiklikomnaodgovarajucetabove:
1 Facilities listlista objekata: prikazuje sve procese u svim facilitiesima koji imaju
SNAPcodeunutaroznacenogSNAPAnalijevojstrani.
2 AreaSourceslist:prikazujesveareasourcedefiniraneunutaroznacenogSNAPa
3 Emissionlist:RacunaiprikazujesveemisijeunutaroznacenogSNAPa.Ovalistaje
prazna kada je na stablu oznacen full Inventori, jer te kalkulacije bi trajale previse
vremena.
Istraivaki pogled je read only samo za citanje. Da bi izvrsio unos, modifikaciju ili
brisanjepodatakakorisnikmoradaoznaciFacilitieviewiliareasourceview.
Facilitiy view pogled objekata: Gledanje facilitiy podataka podaci objekata:U Facilitie
viewu slika 34 korisnik moze dodati,modifikovati i brisati podatke. Isto tako lijeva
strana pogleda dozvoljava pregled i navigaciju medu facilitiima, a desna strana dopusta
gledanje razlicitih dijelova podataka za oznaceni facility ili proces. Na slici je oznacena

404
Lebeninova rafinerija i stepen promjene aktivnosti je definisan za sva 4 procesa unutar
facilityaobjektakaostojeprikazanonadesnojstrani.
PogledobjekatauCollectERu
Detaljioznacenihfacilityamogusegledati,odnosnomodifikovatiklikomnadugmeDetail
kojisenalaziispodfacilitiestablalijevidio.Detaljiaktivnostimogusegledatiklikomna
dugme detail ispod Activity Rates desni dio. Funkcijonalnost ovih dugmadi biti ce
objasnjeno naknadno. Dugmadi za kreiranje, brisanje i gledanje facilitiea,procesa i
aktivnostizaviseodoznacenogpoljaunutarfacilitiestabla.
1 Novi Facilitiesdodatna usluga moze biti definisan samo ako je oznacen najvisi
nivonastablu.
2 Novi proces unutar facilitiya moze jedino biti definisan, kada se oznaci neki od
facilitiyaunutarstabla.Dugmedetailtadacedatipristupmodifikacijeistog.Tadanove
aktivnostinemogubitidefinisane.
3 Kada jenovi proces oznacen,nova aktivnost moze biti definisanaklikom nadugme
newispodaktivnosti.
Slicnim postupkom korisnik moze da gleda,edituje i brise unose u Direct Emissions i

emissionslisti.Slijedecinasloviceopisatidefinicijenovihfacilitieyaiemissionpodataka,
koji ce sadrzati informacije kako editovati i brisati informacije koji su vec unesene u
inventar.
Auriranje stepena aktivnosti: Snaga proizvedena u Saruman energetskom postrojenju

2001 godine uporedena je sa podacima iz 2000 godine. Ovo poglavlje ce objasniti kako
azuriratiaktivnostizaovopostrojenje.
Korak 1: Otvori Facilities view u CollectERu tj. u CollectER glavnom prozoru i oznaci prvi
bojlerodSarumanpostrojenjaufacilitystabluslijevestrane.OznacigorivoStreamCoal
unutar aktivnosti sa desne strane.Klikni sada na dugme Details detalji ispod liste
aktivnostiiotvoriFacilitiesActivityratesprozorslike35,zatimklikninadugmeeditda
bi omogucio mjenjanje vrijednosti unutar prozora i promjeni stepen aktivnosti na 110%
starevrijednosti46200TJ.KlikninadugmeSavesnimidabizapamtioovuvrijednosti
izadjiklikomnadugmeClosezatvori.
Korak2:Ponoviovajpostupakzaostalagorivauistombojleruislicnotomezaostaladva
bojlera 5% 10% respektivno. Ovo zakljucuje azuriranje stupnja aktivnosti za ovaj
objekat facility. Primjeti da orginalna vrijednost ostaje vidljiva u detail prozoru kao
referenca. Ova vrijednost je jedna od vrijednosti smjestena u bazi podataka za koju

405
inventarMiddleEarth2001bivakopiran.
Auriranjestepenaaktivnostizaprocessaobjektom
Azuriranje emission faktora faktora emisije:Bojler 1 Bo1 Sjeveroistonog energetskog

postrojenja biva snadbjevan sa malo NOx gorionicima, dakle emsijoni faktor za ovo
zagaivalomorabitismanjenoza40%.Dabitouradioslijedislijedeeupute.
Korak1:OtvoriFacilitiesViewuCollectERglavnomprozoruioznaciboiler1od
Sjeveroistonog energetskog postrojenja u stablu s lijeve strane. Kako ovaj proces koristi
samojednogorivo,togorivoautomatskijeselektovanoulistiaktivnosti.Klikninadugme
Details detalji ispod liste aktivnosti da bi orvorio detaljni prozor stepena aktivnosti i
klikni na Emission factor faktor emisije da bi otvorio prozor Facilities Emission Factors
faktoremisijeobjekta.
Korak 2: Dovedi ovaj prozor u mod koji omogucava modifikaciju istog klikom na dugme
Edit i azuriraj faktor emisije za zagadjivac 002 nitrogen oxides NO NO
2
na 45 g/TJ
slika36
Klikom na Save i Close azurirane vrijednosti se snimaju u bazu i izlazi se iz detaljnog

prozoraaktivnosti.
Primjetidafaktoremisijebivapohranjenosaodredenimprocesom.Toznacidaovikoraci
opisuju kako azurirati samo odreeni faktor emisije za proces i objekat. CollectER nema
alatakojiomogucavaazuriranjesvihfacilityobjektafaktoraemisijesaistimiznosom.
Auriranjeobjektaemisionihfaktora

406
Dodavanje nove tacke izvora point source:U 2001 MiddleEarth je otvoren novi
neiskoristeni spaljeni plan koji je ukljucen u invetar, Dodavanjem novog samoupravnog
neikoristenogspaljenogplanauBaradDurGorgorothPlateauradimonasljedecinacin:
Korak 1. Otvori Facilities View u CollectER glavnom prozoru i oznaci Inventar u stablu s
lijeve strane. Desni dio prozora prikazuje spisak svih aktivnosti spojeni sa procesima u
objektima smjestene u inventaru. New Facilitiy dugme biti ce umoguceno samo ako je
oznacennajvisinivodrveta.
Korak2:KlininaNewFacilitiesdugmeipojaviceseprozornovedefinicijeobjekta.Unesite
nove podatke u odgovarajuca polja prikazana na slici 37. Primjetite da IPPC kod i NOSE
kod sada mogu biti pripisivi objektu. Ovde tzv. Glavni IPPC kod i odgovarajuci NOSE kod
trebajubitiuneseni.StoznacidaNACEkodspojensaobjektombitrebaobitiunesenovdje.
Facilitiydefinitionprozormozebitiponovootvorenzaeditovanjeoznacavanjemfacilityu
stabluiklikomnadetailsdugmeispodstabla.Editovanjemmozebitijedinopotvrdenovaj
prozor na uredjivacki mod tj. nacin klikajuci na tipku uredjivanje Edit. Ova tipka nije
vidljivakadnovopostrojenjenijedefiniranotj.kadtektrebabitidefinirano
DefinisanjenovogpostrojenjauprozoruzapregledPostrojenjaFacilitiesview
KliknutisacuvatiSaveizatvoritiCloseprozorzadefinisanjepostrojenja.
Korak3:Izabratipezaspaljivanjeotpadakakojasenalazinastablupreduzeca.Dugmeza
Novi proces New Process ce postati dostupno za koristenje.Kliknuti na ovo dugme i
ondace se otvoriti prozor za definisanje novog dijelaNewPartDefinition figure od 38
Izabrati SNAP aktivnost 090201,spaljivanje domacihkucnih i gradskih opstinskih
otpada, identifikacijski broj ID novog dijela:1.Izabrati dugme Ne No za LCP. Ovo
definiraovajizvordaustvarinijeIzvorvelikogbrojtacakakaostojedefiniranodirektivom
LCPa.
Akokorisniktakozeli,komentarmozebitidodanprocesu,klikajucinadugmekojesenalazi
desno od kutijeodjeljka za komentiranje. Sacuvaj Save i zatvori Close dijalog za
definisanjedijela.
Korisnik moze dodati mnoge procese jednom postrojenju,koliko god je potrebno

407
ponavljajuci vec navedene korake.Molimo da obratite paznju da je identifikacija procesa
jedinstvena unutar postrojenja za svaki proces.Sakupljac CollectER ce izdati upozorenje
kadpredlozeniidentifikacijskibrojnijejedinstven.
Unosenjenovogprocesaupostrojenje
Novi izvor i procesi sada bi trebali ukljuceni u stablo postrojenja.Kliknuti znak ispred
Baradur spaljivanje otpadaka da bi se vidio tek definirani proces.Sa ovim zavrsavamo
definiciju za novi izvor. Posto nisu definirane aktivacijske i emisijske stope za proces
unutar preduzeca, proces se nece pojaviti na listi Aktivnosti Activities na desnoj strani
prozora.Usljedecemdijelucebitipokazanokakopovezatinoveemisijeuproces.
Unosenje novih emisija:Koristiti dugme Novo New koje se nalazi ispod liste aktivnosti
da bi se unijeli novi podaci za proces.Ovu tipku ce biti moguce koristiti kad je proces
izabran u stablu preduzeca.Sada cemo unijeti podatke o emisiji za proces spaljivanja
otpadanovogpostrojenja.
Korak1:Izabratiproceswst11090102ustabluikliknutinatipkuNovoNewkojase
nalazi ispod liste.Ovo ce otvoriti prozor kao sto je reproducirano ispod,prikazujuci listu
goriva.Posto smo izabrali da ne obracamo paznju na otpad koji je vec spaljen kao gorivo,
odznacit cemo kutiju za oznacivanje koja se nalazi ispred gorivaFuel. Namjestit cemo
jedinicunaMgotpadpogledatifiguru39.KliknutinasacuvajSaveizatvoriClose.Ova
procedura moze biti ponovljena nekoliko puta.Ovo moze biti od koristi kad je u procesu
sagorijevanja koristeno vise vrsta goriva. Molimo vas da obratite paznju da ovdje mozete
definisati visestruke unose samo kad je svaki od njih povezan na razlicite vrste
goriva.Samojedanunosbezgorivajedoputen.
Definisanjestopeaktivnostizaproces

408
Sacuvati Save pa zatvoritiClose prozor za dijalogovo sa dijalogom mi je skroz
nejasno.Aktivnost ce sada biti vidljiva na listi koja je desno od prozora,sa vrijednosti 0
Mgotpada.
Korak 2: Kliknuti na tipku Detalji Details da bi otvorili dijalog stopa aktivnosti od

preduzeca.Unijeti stopu aktivnosti tako sto cemo kliknuti na uredjivanje Edit i unijeti
1800000 kao stopu aktivnosti.Treba pribiljeziti da ovdje mozete dobiti informacije o
povjerljivostiikvaliteti.Ovodvojenisukoristeniubilokojojdrugojfunkcijiilisoftverskom
sistemu,ali unosi koji su uneseni ovdje su sacuvani u bazi podataka.Kliknuti
sacuvatiSave.Sljedecikorakcebitidaseukljucefaktoriemisije.
Unosenjestopaaktivnostizaprocesupostrojenju
Korak3:Sadasefaktoriemisijetrebajuunijetitakostocemo kliknutinaFaktoriemisije
Emission factors,to ce otvoriti prozorod windowsa od preduzeca za faktore
emisije.Nijedanfaktoremisijenijejosdefinisantakodacelistabitiprazna.Dabisedodali
faktori emisije kliknuti cemo na Dodati em. faktore Add em fact i izabrat cemo
polutante 001SO2,003NMVOC i 004CH4 i kliknut cemo sacuvati Save Tri nova
faktoraemisijebiticenalistisavrijednoscu0g/###.
Korak 4: Treba prozor pomijeriti u uredjivacki mod nacin tako sto cemo kliknuti na
uredjivanje Edit.Unijet cemo vrijednosti kao sto je pokazano ispod na figuri 3
11.SacuvatiSaveizatvoritiCloseprozorfaktoraemisije.ZatvoritiCloseprozorstopa
aktivnostipreduzeca.
Unosenjevrijednostifaktoraemisije

409
Osim emisija koje su racunate kao: stopa aktivnosti x faktori emisije, za dosta polutanata
direktnomjereneemisijetrebajubitiunijete.Nacinkakoseovoradijeslijedeci:
Korak 5: Dok se tek pridodani proces u peci za spaljivanje otpada jos bira,izabrat cemo
listu Direktnih emisijaDirect Emissions i zatim kliknuti Novo New.Izabrat cemo
polutant 002NOx i unijet cemo vrijednost 3500 kg.Treba pripazit da su da su jedinice
ispravno izabrane pogledati figuru 3 12.Sacuvati Save i zatvoriti Close prozor
PreduzeceNovedirektneemisijeFacilityNewDirectemissions.
Veomajebitnoovdjeshvatiti,kadasuzaodgovarajuciprocesupreduzecuukljucenesamo
direktne emisije,izvoz izlaz u CRFu nece imati odgovarajucu stopu aktivnosti.Ovo ce
rezultiratisagreskomerrordoksebudeprebacivalouCRFformat,koristeciizvjestavaca
ReportER.BazapodatakazaSredozemljenesadrzinikakvedrugedirektneemisije.
Unosenjenovihdirektnihemisija
Korak 6: Ponoviti ovu proceduru za 005CO,1800 kg,006 ,750 Mg i 007 ,145

kg.Ovo ce zakljuciti izlaze za point source? podatke emisije.Preporucljivo je provjeriti
unos podataka tako sto cemo pazljivo pogledati na Listi emisijaEmissions List u
pregledupoduzecaFacilitiesview.
Emisije i izduvne cijevi: Sakuplja Collecter implementira takoer i koncept izduvnih

cijevi.Izduvnecijevinisurelevantnezagodinjepodatkekojisupodneseni,nizaUNFCCC
ili UNECE/CLRTAP. Ipak,da bi se primjenio inventar emisija u modeliranju kvalitete
zraka,informacijeoizduvnimcijevimasuveomabitne.Standardniizvjestajikojeprikazuje
Izvjestava ReportER ne koristi informacije o izduvnim cijevima.Ovo ce se mozda
promijeniti u buducnosti,kad korisnici to zatraze i kad budzet bude odgovarajuci.
Korisnik moze dodati koliko god hoce izduvnih cijevi u svako postrojenje i usmjeriti
emisije iz jednog ili vise procesa kroz jednu ili vise izduvnih cijevi.Sve kombinacije su
moguce.InventarSredozemlja,kakavjeisporucenodstraneETCACCneukljucujenaslage.
Ovdje cemo mi ukljuciti dvije vrste izduvnih cijevi u Sarumanovoj elektrani i usmjeriti
cemo emisije iz njena tri bojlera, svaki sa dvije vrste goriva kroz ove dvije izduvne cijevi.
Ovoradinasljedecemprincipu:
Korak 1: Izabrat cemo Sarumanovu elektranu u navigacijskom stablu pregleda

preduzecaFacilities view, zatim cemo kliknuti na Detalje Details koji se nalaze ispod
stabla.U prozoruList of stacks Lista izduvnih cijevi kliknut cemo Novo New. Ovo ce
otvoritiprozorpreduzecazadefinisanjeizduvnihcijeviFacilitiesStackDefinition.Unijet
2
CO O N
2

410
cemo vrijednosti koje su date u figuri ispod.Nakon toga kliknut cemo na sacuvatiSave i
zatvoritiClose.
Definirat cemo drugu izduvnu cijev, sa istim parametrima,ali sa visinom od 120 m i onda
cemoponovitiprvikorak.Izduvnecijevicebitilistiraneuprozoruzaizduvnecijevi.
ZatvoritcemoprozorPreduzeceDetaljiFacilityDetails.Sadaizduvnecijevimorajubiti
prikljucenenasvakiodtriprocesapreduzeca.
Korak 2: Izabrat cemo prvi proces u Sarumanovoj elektrani i kliknut cemo na dugme
Detalji Details.Ovo otvara prozor Procesi DetaljiProcessDetails.Kliknut cemo na
Izduvne cijeviStacks da bi nam se otvorila lista izduvnih cijevi,koja je povezana sa
procesom.Ovalistajeprazna.
Korak3:KliknutinaDodatiizduvnecijeviAddstacksdabiotvoriliprozorzaIzduvne
cijevi za procese poduzecaStacks for Facility Processes i Izabrati sve Select all
izduvne cijevi.Sacuvati i zatvoriti prozor.Obje izduvne cijevi ce se sad pojaviti na listi
izduvnih cijevi,obadvije sa udjelom u aktivnosti 0 %.Kliknuti na uredjivanje Edit i
unijeti vrijednosti 80 i 20 za odgovarajuce izduvne cijevi.Ovo ce usmijeriti 80% emisija
kroz200mizduvnecijevii20%kroz120mizduvnecijevi.
Korak4:Dodatiprotokkrozizduvnecijevizadvadrugaprocesakojasenalazeuokviru
elektrane,koristeciistuproceduru.
Dodavanjeizduvnihcijevikrozkojeceemisijeprocesaprolazititj.proteci

411
Pregled izvora podruja Pregled i ureivanje podataka za izvore podruja:U pregledu
IzvorapodrujaAreaSourcesviewFigura314korisnikmoedodati,ureivatiibrisati
podatke o izvorima podruja. Ponovo lijevi dio pregleda tj. pogleda dopusta korisniku da
upravlja razliitim sektorima izvora a desni dio doputa pregled razliitih dijelova
podataka koji su podeseni za izabrane sektore izvora. U figuri aktivnost koja opisuje pei
za grijanje u kuama 020205 je izabrana a u desnom dijelu prozora pokazana je lista
stopaaktivnostikojesuvecdefinirane.Stopeaktivnostisudatezatrivrstegoriva:
gorivo Aktivnostu2000 Promjeneu2001god.

106:smedjiugljenibriketi
111:drvoislicandrveni
otpad
117:poljoprivredni
otpad
kukuruz,slamaitd...
46000GJ
2650000GJ
4541400GJ
Nemapromjene
10%vecapotrosnjagorivaradihladne
zime
10%vecapotrosnjagorivaradihladne
zime,alipoljoprivredniotpadnije
dopustenviseuRohanu.Ovdjejeova
vrstagorivazamijenjenasadrvima.
Mi cemo sada promijeniti stopu aktivnosti za dvije vrste goriva kao sto je prikazano na
tabeli.
PregledIzvorapodrucjauSakupljacuCollectER
174. Koristeci10%visedrvazagrijanjeu2001god.
Korak 1: Izabrati SNAP aktivnost 020205 u stablu i gorivo111A u desnom dijelu

prozora.KliknutidugmeDetaljiDetailsdabiotvorioprozorzaunosenjeulazazastope
aktivnosti izvora podrucja.Mozete prosiriti i srusiti teritorijalnu razdvojenost podataka
tako sto cemo kliknuti na znak ili u male kutijice za oznacavanje koji se nalaze
lijevoodNUTSkodova.
Korak 2: Da bi promijenili sve stope aktivnosti na 10% vise vrijednosti,izabrat cemo

SveAll radijsko dugme potom cemo kliknut na dugme RacunanjeCalculate.Mali
dopunski prozor ce se otvoriti.Unesite vrijednost 1.1 i provjerite da li je
VisestrukoMultiply radijsko dugme oznaceno u kutijici.Kliknuti na zatvori Close. Sve
stope aktivnosti u 2001 god. za ovu kombinaciju SNAP i goriva ce sada biti 10% vise od
vrijednosti 2000 god. Treba pribiljeziti,da otkad je baza podataka za 2001 god. stvorena
tako sto smo koristili kopiju baze podataka od 2000 god.,orginalne vrijednosti ostaju
dostupne i korisnik uvijek moze vratiti ove vrijednosti klikajuci na dugme

412
KopiratiCopyuovomprozoru.
Korak3:KliknutinasacuvajSaveizatvoriCloseuprozoruzaunosenjeulazaaktivnosti
inovavrijednostjeunijetaubazupodataka.
Nova stopa aktivnosti ce biti pokazana u mrezi pregleda Izvora podrucjaArea Sources
view.
175. Koristenje 10 % vise poljoprivrednih otpada i zamjenjivanje otpada od drveta

kojejenastalonaRohanovojteritoriji
U ovom dijelu koristimo gustinu naseljenosti da prostorno podijelimo citavu nacionalnu

stopu aktivnosti.Inventar Sredozemlja za 2001god. ima definisanu odgovarajucu
alokacijskuformuluizamjenskepodatkenapunjene.
Korak 1: Izabrati gorivo 117A i otvoriti prozor DetaljiDetails.Promijenit cemo sve

stopeaktivnostitakostocemoihpomnozitisafaktorom1.1kaostojepokazanoprije.
Korak 2: Odznacit cemo sve teritorije,klikajuci na IzabratiSelect,onda oznacimo

Odznacit Unselect i Sve All i nakon toga zatvorimo prozor.Treba se prosiriti NUTS
stablo tako da Rohan me 21 i sve osnovne teritiorijalne jedinice budu vidljive. Izabrati
Rohan i sva podrucja unutar njega klikajuci mala dugmad na lijevoj strani mreze.Izabrati
takodje sve teritorijalne jedinice ciji je Rohan dio me2 Inland i me Sredozemlje.Treba
napomenuti da je stopa aktivnosti u Rohanu oko 350000 GJ poljoprivrednog otpada.Ovo
trebadodatinakoristenjedrvetauovojzemlji....
Korak3:OznaitcemoIzabranoSelectedradijskodugmeikliknutcemonaiscenje
Clear.Ovo bi trebalo ocistiti vrijednosti zaRohan,za provinciju Inland i za citavu zemlju,
kaostojeprikazanonaSlici315.
Podesavanjestopeaktivnostizapoljoprivredniotpadukucamakojesegrijunalozenje
drvimana0uokruguRohan.
Korak 4: Unijeemo vrijednost 0 za okrug Rohan.Kliknut cemo na Izracunati

doleCalculatedownda bi podijelili ovu vrijednost naosnovne teritorije ina Izracunati
gore Calculate Up tako da svi visi NUTS nivoi budu dosljedni sa promjenama.Sacuvati
SaveizatvoritiCloseprozorzaunosenjestopavrijednosti.
Korak 5: Stopa aktivnosti od 380000 GJ poljoprivrednog otpada koja je koristena u

protekloj godini u okrugu Rohan,trebala bi biti zamijenjena sa istom kolicinom drugog
goriva. Pretpostavljamo da ce ova zamijena biti u drvetu identifikacijski broj goriva
111A. Opet cemo otvorit ovaj prozor za detalje.Unijet cemo vrijednost 580000 GJ

413
orginalnih 20000380000 da bi se zamijenio poljoprivredni otpad za okrug Rohan.
IzabratisvenizeiviseNUTSkodove,gdjeRohanpredstavljadioilidoprinosinekomdijelu
pogledati drugi i treci korak iznad.Oznacite IzabranoSelected radijsko dugme i
kliknuti na ciscenjeClear. Kliknut cemo na Izracunati doleCalculate down da bi
podijelili ovu vrijednost na osnovne teritorije i na Izracunati goreCalculate uptako da
svivisiNUTSnivoibududosljednisapromjenama.SacuvatiSaveizatvoritiCloseprozor
zaunosenjestopavrijednosti.
Ova procedura dopusta korisniku da primjeni takozvanu zamijenu podataka u toku

procesadistribucijestopaaktivnostipozemlji.Uovomprimjeru,skupzamjenskihpodataka
Capita je vec definiran Korjenski podaci Root Data Zamjenski podaciSurrogate
DataTipovizamjenskihpodatakaSurrogateDataTypesubazipodatakaivrijednostisu
vec ukljuceneKorjenski podaci Root Data Zamjenski podaciSurrogate Data
Zamjenski podaci Surrogate Data.Takodje takozvana alokacijska formula je
definisanaKorjenski podaciRoot Data Zamjenski podaciSurrogate Data Alokacijska
formulaAllocationFormulae.
AlokacijskuformulumozemopogledatiklikomnaSveAll.DugmezaformuluFormula
senalaziuprozoruzaunosenjestopaaktivnosti.
Dodavanje izvora podrucja na treci NUTS nivo i koristenje mehanizma za razdvajanje

Split: Izmedju 1995 i 1996 Sredozemlje je razvilo novi rudnik uglja u NurnuNUTS
me231. Ovaj rudnik uglja ima nizu emisiju metana poredei sa postojeim rudnikom u
istom podrucju. Postojeca aktivnost je sacuvana u bazi podataka kao izvor podrucja u
SNAP 050102 Podzemna iskopavanja a goriva nisu koristena. Posto zelimo da
primjenimo razlicite faktore emisije za oba rudnika,trebamo definisati dva izvora unutar
istog SNAP koda aktivnosti unutar istog podrucja. Da bi omogucili ovo,Sakupljac
CollectER ima dostupan mehanizam podjele. Taj mehanizam u biti dodaje dodatni nivo
SNAPovom klasifikacijskom sistemu koji moze biti slobodno definiran od strane
korisnika. U ovom slucaju definisat cemo dvije podjele: jednu za rudnik sa visokom
emisijommetanaadrugusaniskomemisijommetana.
Korak 1: Definisati podjelesplits 506 niska emisija metana i 507 visoka emisija
metana na sljedeci nacin: kliknuti na Korjenski podaciRoot data,Temeljni podaci
Basedata, PodjelaSplit da bi otvorili prozor za definisanje podjela. Kliknuti
NovoNew i unijeti identifikacijski broj podjeleSplit ID506;Ime podjeleSplit Name
za nisku emisiju metana; Kliknuti SacuvatiSave i nova podjela ce se pojaviti na listi.
Unesite identifikacijski broj podjeleSplit ID 507; Ime podjeleSplit name za visoku
emisiju metana potom cemo sacuvati Save i zatvoriti Close. Zatvoriti Close prozor
listepodjela.

414
DefinisanjenovepodjeleSplit
Korak 2: Nove podjele moraju biti povezane na podzemna iskopavanja SNAP a prema
sljedecemnacinu:
Kliknuti na Korjenski podatci Root data I Temeljni podaciBase data I SNAP, stavku na
meniu,da bi otvorili listu SNAPa i listu podjela.Prosirit cemo stablo i izabrati SNAP
050102.Kliknuti Nova podjelaNew Splitfigura 317, Izabrat cemo iskopavanja sa
nizom emisijom metana i kliknut na Sacuvati Save.Izabrat cemo rudnik sa visokom
razinom metana i kliknut ponovo na Sacuvati Save Zatvoriti prozorSave.Podjele su
sadadodateSNAPu.ZatvoritiCloseprozor.
PovezivanjepodjelesplitnaSNAP
Novepodjelesemogukoristitidabirazlikovalidvijevrstepodzemnihiskopavanja.
Korak 3: Dodati nove aktivnosti na listu aktivnosti podrucja tako sto cemo izabrati SNAP
050102 u stablu Aktivnosti Activities koje je u sklopu pregleda izvora podrucjaArea
sources view. Postojeca iskopavanja ce sada biti uvrstena na listu aktivnosti. Ova
aktivnost nije spojena na podjele. Ovo ne moze biti promijenjeno, jer je podjela dio
jedinstveneidentifikacijesvakepodjele.Mistogamoramoizbrisatiovoidodatigaponovo,
ali sada sa definiranom podjelom. Preporucljivo je da se ovo uradi na suprotnom
redoslijedukaostocemopokazati:
Kliknuti NovoNew da bi otvorili prozor za definisanje aktivnosti i tu cemo odznacit

GorivoFuel.
ProvjeritedajekutijicaodPodjeleSplitoznacenaiondaizaberiteRudniksavisokom
emisijom metana High Methane mine figura 318.Prihvatite faktore emisije koji su
automatski prikazanidefault tako sto cemo kliknuti na DaYes, kada budemo upitani
daiskopiramofaktoreemisijekojisuautomatskiprikazani.Onicebitipromijenjenikasnije.
IzabratijedinicuMgex.coalipritisnutinaSacuvatiSave.IzabratiRudniksaniskom
emisijommetanaLowmethanemineiponovopritisnutinaSacuvatiSave.Kliknutina
ZatvoriClosedabizatvoriliprozor.

415
Odabirpodjelesanekomaktivnosti
Korak 4: Sada stope aktivnosti i faktori emisije moraju biti ukljuceni.Da bi savladali ovu
akciju, korisnik moze koristiti novi ulazni QA/QC alat prema sljedecem:Izabrat emo na
meniju stavku QA/QC Toolsalati,QA/QCReport Area Sources izvjestaje o izvorima
podrucja,inapravicemoselekcijuzaizvjestajkaostojepokazanougornjemdijelFigure3
19.IzabratcemoregijuAngmar,jersutamorudnici,polutantmetan,iaktivnost050102kao
stojeindicirano.
Kliknuti Izvjestaj Report da bi vidjeli pretpremijeru izvjestaja kao sto je indicirano u

donjem dijelu iste figure. Izvjestaj moze biti isprintan tako sto cemo kliknuti na
odgovarajuce dugme. Izvjestaj vam obezbjedjuje podatke kao sto ste izabrali. U ovom
slucajusistemjekopiraofaktorekojisunamdatiautomatskidefaultizbazepodataka.U
slucajurudnikasavisokomrazinommetanaovajautomatskifaktoremisijejeslicanonome
kojijesacuvanza2000god.ubazipodataka.
KoristenjenovogQA/QCalatazaizvjestavanjenaizvorepodrucja
Korak 5: Sada izbrisite orginalnu aktivnost tako sto cete izabrat i kliknut na
brisanjeDelete, nakon toga cemo azurirati rudnik sa visokom razinom metana tako sto
cemo kliknuti na Detalje Details da bi otvorili prozor za detalje od izvora podrucja.
Ovootvaraprozorstopaaktivnostizanekeizvorepodrucja.ProsiriteNUTSstablotakoda
je okrug Angmar vidljiv. Unesite orginalnu stopu aktivnosti 475000 Mg ex. Coal za ovaj
okrug i kliknute na Izracunaj goreCalculate upFigura 320 da bi skupili stopu
aktivnostzaviseNUTSovenivoe.TrebapribiljezitidavrijednostkojajeunijetazaAngmar
je oznacena ako Ins insertovano,umetnuto, dok su vrijednosti za vise nivoe oznacene
kaoCalcstooznacavaizracunavanje.Postojeovosadanoviizvor,vrijednostiz2000god.
nije vis dostupna za usporedbu. Azurirajte faktore emisije nakon sto kliknete na dugme
EmisijskifaktoriEmissionfactors.

416
Unosstopaaktivnostizaizvorpodrucja
Korak6:Dodajtestopeaktivnostizanovirudnik275000Mgex.CoaluAngmaruprema
sljedecem nacinu.Izaberite novi rudnik uglja na listi aktivnosti i kliknite na
DetaljeDetails.
Saovimzavrsavamouvodonovimizvorimapodrucja.
Dodavanje izvora podrucja na visim NUTSovim nivoima: U dosta slucajeva nacionalni

strucnjak nece imati dostupne podatke zanajnize NUTSnivoe i bit cemu potreban alat za
distribucijuemisijeprekocitavezemlje.SakupljacCollectERobezbjedjujetakavalat.Kao
primjerdodatcemoemisijuNMVOC.
Korak 1: Ukucaj definiciju aktiivnosnog podruja 060107, aplikaciju boja: drvo, bez
razmaka,bezgoriva,jedinicaMgbojeifaktoreemisije400kg/Mgbojeanalognokaoto
jeopisanosekcija3.3.3.2,korak4.Zapamtite,dapostavitejedinicekaozadane.
Korak2:Definiiioznaiformulukoristeipoetnepodatke/Oznaenuformulunamaniju.
Gornji dio prozora ce operirati kao filter. Korisnik moe definisati filter i i primjeniti ga
klikajui primjena /Apply. Selektirajte sektor 06 kao filter.Tabela je sada sastavljena od
novihdefinisanihrazmakaukolonipostavljenihuFormulagdjeformulanijedefinisana.
Klikni Novo. Ovo e otvoriti prozor koji je dat ispred. Prozor je samoobjanjiv.
Surogacionevarijablemogubitidatekaosvakasasvojimteinskimfaktorom.
Definisanjeioznaavanjeformula
Korak 7: Otvorite izvor podataka podruja kucajui za SNAP 060107 klikajui na dugme
Detalji. Ukucajte ukupnu sumu koritene boje 2,250,000 kg boje na najviem NUTS
nivou.ProvjeriteNUTSdrvoprovjeravajuisveponovo.IspodkliknitenaIzraunajispod.

417
CollectER e sada distribuirati aktivnosne rate od najnieg NUTS levela koristei zadanu
formuludefinisanuispred.Rezultatisunaprozoruispred.
Korak8:Dodajteemisionifaktor4g/kgbojeNMVOCklikajuinaemisionefaktore,
dodajtefaktorzaNMVOCiulaznevrijednostikakosuopisanepodsektorom3.3.2.3
Dopuna emisionih faktora: Emisioni faktore moe se mijenjati koristei prostor izvornih
detaljaprozora.Jednostavnoklikajuinagambemisionihfaktorainaslianprozorjednog
dodavajueg emisionog faktora za proces koji se lahko otvara. Dodavanje, pisanje i
brisanjeemisionihfaktoraraditanokakojeopisanosekcija3.3.2.3
QA/QCizvjetaji:provjeraulaza
CollectEResadanapravitijednostavnuprovjeruulazasaalatomdostupnimkorisnicima.
Tosmoveobjasnilipossekcijom3.3.3.2.
DaljnjaobjanjenjaizdavanjaKoritenjerazliitihjedinicanarazliitimNUTSnivoima
DaljeemoizraunativrijednostinanajniemNUTSnivou.
Kvalitet podataka: Sistem omoguava snimanje kvalitetnih indikatora za veinu podataka.

Do sad nije bilo mogue koristiti ovakve mogunosti. Svi upadi i ulazi novih podataka od
straneizdavakogiodgovarajuegizvjetaja,koristeiIzvjetajmeni.Kadasuulaziuredu,
korisnikmoepostavitiindikatorkvaliteta.postojiskalaodAdoE,kaotojeopisano:
Aprocjenabazirananavelikombrojumjerenjainapravljenvelikibrojjednostavnostitou
potpunostipredstavljasektor.
B procjena bazirana na velikom broju mjerenja i napravljen veliki broj jednostavnosti to

predstavljaveidiosektora
C Procjena bazirana na velikom broju mjerenja napravljena na malom broju

reprezentativnih jednostavnosti, ili ininjerskih sudova baziranih na velikom broju
relevantnihinjenica.
DProcjenabazirananajednoimmjerenjuiliininjerskomproraunurelevantnihinjenicai
nekogpreuzimanja.
Eprocjenabazirananaininjerskimproraunimaizsamopreuzimanja.

418
Tabela 3 4 Postavljeni kvalitet indikatora kao to je predloen od udruge
EMEP/CORINAIRatmosferskihpopisasivaknjigaEEA,1996.
SNAPKATEGORIJA SO2NOXVOCCONH3HM/POPCO2CH4N2O
javnamo,prirodnaiokolinska
toplota
2komercijalna,industrijskai
residencijalnaizgaranja
industrijskaizgaranja
industrijskiprocesodstranjivanjei
distribucijaindustrijskihgoriva
rastvarakorisnika
cestovnitransport
drugimobilniizvoriimainerije
potronitretmandispozitivnih
efekata
poljoprivredneaktivnosti
priroda
ABCBDACE
BCCCEBCE
ABCBDACE
BCCCEEBDD
CCCCEDD
BE1
CCCCEE2BCE
CDDDECDD
CCCCEECDD
DDDDECDE
D3DDEEE3DEE
1 unekimsluajevima,rastvaraimogubititoksinekomponente
2 rangzagaenjatipinihizvorakategorija,specifinisluajevimoguimateiveirang
3 prirodniizvorimogubitikontributivnizavulkanskeidrdogaaje
Povjerljivi podaci: Sveukupno korienje povjerljivih podataka u CORINAR popisa nije

ohrabrujui.
REPORTERALAT
ReportER je alat u AEDEM koji je namijenjen da vrizavrne zadatke sistema dizajnirane

za: proizvodnju nacionalnih izvjetaja u formatu internacionalnog ugovora i protokola sa
detaljima podataka sakupljenim u nacionalnim obradama. ReportER II je sposoban za
proizvodnju:
1. UNFCCCCRFizvjetaj
2. UNECE/CRLTAPuformatukojiseslaeTFEIPsamitomuenevi,2001.
3. prototipvelikeoksidacijebiljakaLCP
4. XMLformatizlaznihfajlova,ukljuujuicjelokupnuemisijuSNAP3nivo
ProgramkoristiMSbazupodatakarezerviraneodColectERdirekcijeidodatnepodbaze.
UNFCCCizvjetaji:Oddvaagregatnastanjaubazipodatakasupotrebnisvipodaciitabele,
garantovaneCRFfajlovimapotrebnasudvakoraka:
1. Emisijeiaktivnosti:sekcija4.1.1
2. Gorivopozadinskipodaci:sekcija4.1.2
Rangiranje emisije i aktivnosti: Pri pokretanju ReportERa na ColectERu baza podataka

organizuje UNFCCC izvjetaje, prvi korak bi trebao biti prikazujui izraune u bazi
podataka. Kada su kalkulacije napravljene pojadinane IPCC sumarne tabele mogu biti
pokretane pritiskom na dugmad. Davanje UNFCCC sumarnih izvjetaja, prikazujui
sljedeekorake:
Korak 1: startovane ColectER II programa i motvaranje Srednjezemaljske baze podataka

419
2001namenijuFile/otvoribazupodataka
Korak2:Kliknaizvjetaje/UNFCCCRF19999/emisijesvisektorinameniju
Korak 3: Klik na proraun u opciji izvjetaj UNFCCC 199 prozora. Kalkulacije e biti
prikazanekaoindiciranesaprogresom.
Korak4:agregacijezasvakupojedinanuCRFtabeluebitiprikazaneposlijeselektovanja
odgovarajuegtabelskogbrojaiklikajuinaodgovarajuisektor.Rezultatisemoguvidjeti
koristeiizvjetajaprozora.
Korak 5: rezultati tebele ili tabela mogu biti prebaene u egzel CRF klikajui na opciju
excel.Slijediodgovarajuatabela:
Korisnici selektuju pojedinane radne listove i mogu biti dodane postojeem

selektiranjem odgovarajuom opcijom. Na klik ok standardni prozori e otvoriti dijaloge
koji e biti otvoreni omoguavajui korisnicima da ukucaju vlastito ime. Kada se takvi
fajloviuspjenootvore,tabelaesamarezultiratiagregacije.Akojepostojeifajlotvoren,
trebabitibaziranCRFokviruiprebaenuexceliliReoprtER.
Pozadinski podaci goriva: Klikom na izvjestaje /UNFCCC CRF19999/gorivo sektor 1 e

otvoritidrugiprozorsakojegCRFtabele1A1i1Cmogubitizavrene.
Rupe i greke: Definicije izvora i goriva, koje su obje date u UN/ECE pridruuju
EMEP/CORINAIR sive knjige i u IPCC sivoj knjizi nisu uvijek intepretirana u razliitim
zemljamanataannain.SvezajednoSNAP97definicijesuveopreznoprihvaeneuovim
formama. Nek primjeri su opisani u ovim podruima zajedno sa rijeenjima korisnika
mogubitiprihvaene.
Otpaci kao gorivo: U odnosu na definicije goriva i otpadaka je problem koji raste pri
izvijetajimaCO2,prisagorijevanjuotpadaka.OkvirnootpadcimogudaseodloeuSNAP
sektoru 1, 2, 3. u takvim sluajevima otpaci se regradiraju kao gorivo. Ovo gorivo moe
sadravatinekebiomase.PremaizvjestajimasiveknjigeemisijeCO2izsvihdijelovamogu
bitiregradiraneubiomasegorivakojiukljuujuipronalazaa.Zatosunapravljenetabeleu
kojima je data lista biogoriva od korisnika. To podrazumjeva da 15% otpada na ugljen i
100% ide na industrijske otpadke. Korisnik moe pokrenuti ovakvu tabelu koristei

420
korijenpodataka/upravljanjesaCO2/doprinosagorivuupodmeniju.Tabelajedataispod:
Gorivo_brgorivi_gr_imeulogaCO2emisije
DRVOIJEDNOSTAVNAPOTRONJADRVA0%
DRVENIUGALJ0%
INDUSTRIJSKAPOTRONJA100%
POTRONJADRVAoekivanapotronja0%
POLJOPRIVREDNAPOTRONJAkukuruz,penica...0%
BLATOODODVODNIHVODA0%
ODBACIVANJEPORIJEKLAGORIVA0%
CRNILIKIR0%
BIOALKOHOL0%
BIOGAS0%
GASIZPOTRONIHTIPOVA0%
SNAP0301:Sagorijevanjeurezervoarima,turbinegasovaipokretnimotori
Referentni metod za CO2: IPCC vodi pita o zakljuku CO2 emisija proporcionalno
baziranoj na referentnm metodu. Odgovarajue polje u sumi tabela 7A kako god nemoe
biti procijenjeno od pronalazaa. Moe biti jedino procijenjeno od oficijelnog balansa
energie zemlje. Ovi podaci se ne enalaze u CollectERu, te procijene nemogu biti
napravljene.
UN/ECE LRTAP izvijetaj: Koristei UN/ECE LRTAP izvijetaje je potpuno analogno

koritenjuCRFizvijetaja.
Velikizapaljivibiljniizvijetaj:Postojetrirazliiteliste:
1. sviprocesiusvimodjeljcimaukljuujuiiaktivnerangove
2. svidimnjaci,povezanisaovimprocesom
3. sveemisijeselektovaneizorginalnogprocesa
ovojeprikazanonaizvijetajuispod

421
IPPC/EPERodijeljciizvijetaja:Nemaihuprimjeni
NACEekonomskisektorskiizvijetaj:Nemaihuprimjeni
XML izvoz ispust: U skladu sa razvojem AEDEM mogunosti izvoza podataka i

preoblikovanja u standardne podatke koriste zamjenski format. XML fajl je tekst fajl koji
ukljuuje i opis podataka i strukturu njih samih. Takoer, projekcije tehnike pripreme
izvijetaja sive knjige za zelenu kuu prikazuju emisije ga sa, razvijene odvojeno izmeu
izvijetajaislijedapdataka,mogumijenjatiformatimogubitibaziranenaXMLemama
JednostavnoselektiratiXMLfailimeikliknaizraunati.ImplementacijaXMLfailakoristei
internet pretraiva. Ovaj stil informisanja preko pretraivaa objanjava kako itati i
interpretiratiXMLfail.Primjerslikaispod.
PROCIJENAEMISIJAKORITENJEMPROCIJENITELJA
Radno okruenje: EstimatER je aplikacija napisana u C programskom jeziku koju

pokreeWINDOWS95/98/2000.Fajlovipotrebnizapokretanjeovogprogramasu:

422
EstimatER. Exe fail: Jedan ili vie failova iz baze podataka ELF ekstenzija kreirane i
dizajnirane programom koji je razvio tim i nemoe bioti pristpaan direktno korisnicima.
Model failovi kreirani od EstimETera i ovi failovi mogu biti koriteni od strane korisnika
kao poetna taka prikazivanja nove procijene, kada instalirani alati nisu prisutni. Preko
tabelesa.erfekstenziom.CRFizvijetajiuMSegzeluCRF_V1_01.xls
Izvijetajuformaturep.1.MRP
Dodatniulaznifailovipredvienizadrave
Kada korisnici neposijeduju licence za egzel, programski operateri bez ikakvih problema
mogu izvoziti do MS egzela. u ovakvom sluaju izvijetaj funkcionie na altima glavnog
menijaimoebitikoriten.Kakogoduovomsluajuveinavanihfunkcijaalata,failovau
podacima u CRF izvijetajima oigledni nije dostupna. Dva razliita dokumenta su
dostupna, jedan opisuje u detalje podlogu alata i opisuje detlje funkcionisanja. Oba
dokumentasudostupnanaETCACCwebsajtu.
Definisanje pronalazivaa: Kada se EstimatER instalira i opie razliite grupe e biti

dostupneustartmeniju.Pokretanjemovogprogramaotvaraseiwindiws.Strukturaebiti
objanjena poslije. Klikom na fail / novo otvorit e se dijalog gdje korisnici mogu birati
biblioteke.Dvijebibliotekesenajviekoriste:
Poljoprivreda.elf
Ref_app.elf
Kada korisnik selektuje odreeni fail ili odreenu datoteku uitava se u aplikacije i
aplikacije e sada dizajnirati mod. Poslije selektovanja odreenog medija windows e
izgedatislikaispod
Pet prozorskih stakala e biti podjeljeni u pet razliitih direktorija. Tokom dizajniranja
moda gornji i srednji lijevi prozor su najvaniji. Prvi pokazuje sektorski popis slinih
procesa dostupnih mediju. Popis koji je sada dostupan je potpuno definisaan u
poljoprivrednom sistemu sa mogunou dodatka za ivotinjske grupe. Zemlje
poljoprivrednih sektora su dizajnirane prema potpunim poljoprivrednim sektorima u
korijenui rijei republika slovenija poljoprivreda sa popisom u prozoru. Prozor e
izgledati:

423
Akokorisnicieledadodajuextragrupeivotinja,samomorajudaodredetanupoziciju,
aplikacijeneedozvolitikorisnicimadaubacenetanepozicijesapopisom.
Procjena emisija: Korisnici mogu donijeti EstimetER u proraunski mod koristei

Detalji/ukucaj proraunski mod na meni opcijama. Gornji desni prozor e pokazati
postavljene vrijednosti u gornjem desnom panelu i procjenu emisija u srednjem panelu.
Korisnik moe traiti popis selektirajui pod sektor ili sektor u popisu prozora. Ulazni i
izlazni podaci u pravom prozoru e reflektirati podatke na selekcionom nivou. Indikator
kvaalitetauporeujesvebrojeveuovisnostioddvadijela:
1. kvantitativ jednog kvaliteta izraen kao N/M, gdje je M broj postavljenih
vrijednosti koritenih u proraunu, a N broj postavljenih vrijednosti koje su
zamijenjeneodkorisnika.
Kvantitativjednogkvalitetasasljedeimpostupkom:
DVpostavljenevrijednosti
UVvrijednostidefinisaneodstranekorisnika
SUMsumadubljihnivoa
DISTdistribucijasaviegnaniinivo
EXP neki brojani utisak. Korisnik sada moe mijenjati svaki broj jednostavnim duplim
klikomnato.Primjerispod:
Niipanelsadrilogkorisnikihulaza.Kadajevrijednostizraunata,korisnikmoevidjeti
ipisatioveutiskeklikajuinaEXPuspecifinimkolonama.Ovoeotvoritiprozorprikazan
ispod.

424
Uticajisudatiugornjemdijeluprozoraiparametriniihdijelova.Vrijednostiuitanjusu
rezultat procjena. U nekim sektorima, metodi procjene su dostupni. U ovakvim
sluajevima, oni mogu biti selektirani duplim klikom na odgovarajue linije u metodu
panela.Onisusadadostupninaprimjerukrupnompodsektoru:
U ovakvim sluajevima, Tier 1 metod moe biti zamijenjen sa Tier 2 metodama. Jedan
korisnikradiovo,brojpostavljenihvrijednostiumetoduprocjeneeporastisa4na39ako
oba ukucaja fermentacije i mjere menadmenta su procjenjeni koristei Tier 2 kao glavni
popisiva.
Skraenice
CollectERglavnimodulAEDEMprogramskogpaketazaizradunacionalnog
inventara
COPERTComputerProgrammetoCalculateEmissionsfromRoadTransport
CORINAIRCoreInventoryofAirEmissionsinEvrope
CRFCommonReportingFormat
EEAEvropeanEnvironmentalAgency
EMEPCooperativeProgrammeforMonitoringandEvaluationoftheLongRange
TransmissionofAirPollutantsinEvrope
EstimatERmodulAEDEMprogramskogpaketazasektorskoodreivanjeemisija
ETC/ACCEvropeanTopicCentreonAirandClimateChange
IPCCIntergovernmentalPanelonClimateChange
MPMEPMultiPollutantMultiEffectProtocol
NFRNomenclatureforReporting
ReportERmodulAEDEMprogramskogpaketazaizraduizvjea
SNAPSelectedNomenclatureforAirPollution

425
UNECEUnitedNationsEconomicCommissionforEvrope
UNFCCCUnitedNationsFrameworkConventiononClimateChange

426
CASESTUDYStudijskoistraivanje:Proraunzagaenostizrakaizagaenostibukomu
PortugalskomgraduEvora
Interesantna aplikacija koncepta je vidjena u prethodnim kapitlima VIRIATUS prograna

kojeg je financirala Evropska Unija. Udari zagaenosti zraka i zagaenosti bukom koje
izaziva saobraaj su mjerena u tri Portugalska grada, Evora, Villa Real i Faro,dok u ovom
izlaganjucemosefokusiratisamonagradEvoru.
Metodemjerenjaudarazagaenostizraka
Koriteni su razliiti modeli mjerenja zagaenosti, jer se panja morala posvetiti

zagaivaimaanekoncentracijizagaenostizraka,tojedovelodoupotrebedisperzivnih
modelairazliitihscenarijatokommjerenja.
Kao prvo, u modelima se panja posvetila proraunu zagaenosti koje izaziva saobraaj,
stojedovelodoraznolikihrezultata,kojisusemeusobnousporeivalisciljemdobivanja
vjerodostojnih podataka. Koritena su dva pristupa u izboru modela za proraun
zagaenostizraka:
Dasekoristiuobiajenimodelkojiobuhvatacijelokupnumreu;
Da se koristi trenutni model autora Pronello Andre, 2000 koji simulira emisiju
prouzrokovanu u cjelokupnoj mrei izazvanu od saobraajnim cirkulacijama i
analizuvozilainainnjihoveeksploatacije.
Podaci koji se unose u ove modele nisu indentini. Za vrijeme koritenja saobraajnog
mikro simulatora, bilo je potrebno proraunati sadanje i budue saobraajne podatke.
Zbogtogajebilomoguekoristitmnogopreciznijetrenutnekaoinekenaprednijemodele
jersupodacikojisukoritenibiliindentinizasvevrstemodela.
U prvom koraku se vri analiza postojeih podataka s ciljem razumjevanja i shvatanja

postojeihsaobraajnihflota.Jedanemisionimodelmoradaimavrlodetaljnuklasifikaciju
vozila godine proizvodnje, vrsta motora i gorivo koje troe meutim, ovi podaci nisu
postojali te model za Evoru bio usvojen. Koriteni su podaci koji su navedeni u sledeoj
tabeli13.1.
Vrstagoriva Model Motornedeformacije

1,4l 1,4 2,0l 2,0l
Benzin ECE1503 3,89% 2,09% 0,33%
ECE1504 15,67% 8,42% 1,35%
Katalizator 36,67% 19,70% 3,15%
Dizel EURO1 0,00% 5,24% 3,49%
Portugalskiparking2000tegodine,klasificirankaofunkcionalanmodelgodine,motorno
pomjeranjelitriipunitipovi
62
Jedna druga hipoteza, apsistencija teretnih vozila je jo bila u testnoj fazi. Cilj je bio
pridobivanje podataka za teretna vozila koji bi se mogli koristiti u modelima s ciljem
prikupljanjastotanijihpodataka.
U finalnoj fazi, aktualni i budui model za ova tri Portugalska grada su bili razmotreni,
takodasuizabranimodelidoriteniuocjenjivanjuemisija.
Izabranimodelizasimulacijusu:

62
IzvorMeetReport

427
Zanaprednipristup:izabaranjemodelopisanuprethodnimpoglavljimakojiprati
MEET metodologiju. Koritene su emisione vrijednosti CO, VOC, NO
x
,CO
2
za
putnikavozila
Za trenutni pristup: Izabran je model Modem2 koji je opisan prethodnim
poglavljima pomou kojeg se zele izraunati emisije CO,HC, NO
x
, CO
2
i potronja
goriva.
Simulacija emisija za grad Evora:Rezultati za grad Evora koji su dobiveni u dije vrste
modela,napredni,sapostojeimibuduimscenarijima.Buduiscenariokodizraunavanja
i primjene modela ukljuuje i historijski centar grada ukljuujui i pojedine zabrane
saobraaja.
Simulacijakoristeinaprednimodel:Rezultatinaprednogsimulaciskogmodelasupokazali
saobraajni tok u unutronjoj saobraajnoj mrei i to u oba scenarija tj, trenutnom i
buduem.Podacikojisukoriteniuovommodelusuasovnipodaci.
U tabeli 13.2 su prikazani trenutni rezultati, u tabeli 13.3 su podaci za budui scenario. U
tabelitabeli13.4smoizvrsilikomparacijuovihrezultata.
Aktuelno TOTECE1503
grami
TOTECE1504
grami
TOTCatalyst
grami
Dizel Euro1
grami
TOTAL
grami Zagaiva
CO 8067,63 20107,34 11112,18 264,66 39551,82
VOC 771,48 2510,10 725,15 39,12 4045,85
NOx 343,45 1366,50 821,48 300,83 2832,25
CO2 58726,29 211974,63 607667,06 65140,37 943508,35
Potpunoklasificiranipolutaniemisijagramizavrijememaximalnogsatanacesti
networkugraduEvorazaaktuelniscenario
Budui TOTECE1503
grami
TOTECE1504
Grami
TOTCatalyst
grami
DizelEuro1
grami
TOTAL
grami Zagaiva
CO 2927,73 7602,52 4040,11 95,58 14665,94
VOC 286,40 930,03 260,50 14,03 1490,96
NOx 118,77 476,76 290,83 107,24 993,60
CO2 21486,59 77560,94 223818,12 23071,36 345937,01
Potpunoklasificiranipolutantemisijagramizavrijememaximalnogsatanacesti
networkugraduEvoraubuduemscenariju
Zagaiva Razlikatrenutnobuduegrami Razlikatrenutnobudue%

CO 24885,88 62,92
VOC 2554,89 63,15
NOx 1838,65 64,92
CO2 597571,34 63,34
Razliitostizapotpuneemisijeugramimaiprocentimaizmeuaktuelnogibudueg
scenarijanacestinetworkugraduEvora
Simulacija koritei trenutni model Modem2: Rezultati kod trenutnog simulaciskog

modela Modem2 su pokazali saobraajni tok u unutronjoj saobraajnoj mrei i to u oba
scenarija tj, trenutnom i buduem.podaci koji su koriteni u ovom modelu su polusatni
podaci.
SaobraajnamreagradaEvorejeprikazananaslici13.1.ipozicijeetiriulicegradakoje
sunadgledanesaaspektasaobraajaibukeikojesuprikazanekao:
1.RuaradeValasco:vezaS98;

428
2.lukaPortasMoura:vezaodigralitadopresjecita28:S99,S80S74,S100S102;
3.RuaCondidosdosReis:vezaS38
4.RuadaRepubblica:vezaS112S119.
CestovnamreagradaEvora
U tabeli 13.5 su prikazane emislione vrijednosti za Rua Candidos dos Reis link 38
saobraajne mree Emisije su rezultat protoka vozila u polusatnim intervalima. Da bi
shvatili razliku u emisijama u razliitim uslovima saobraaja pri razliitim scenarijima,
tabela13.6cenampokazatipodatkezatuisturutu,samoubuduemscenariju.mjerenjasu
sepokazalaspreciznouod70%
Tabele13.5i13.6prikazujupodatkezadaljnje4ruteusadasnjimibuduimscenarijima,
doksunjihoverazlikeprikazaneutabeli13.7.
Razlike izmeu emisija u oba scenarijima za etiri saobraajnice rezimiraju se u tabeli

13.9. Star grad zatvoren za saobraaj ne utie na stanovnici je vrlo znaajan u uvjetima
zagaenost zraka. Prisutno je veliko smanjenje emisije polutanata i potronje goriva:oko
70%zaRuaradeValasco,RuaCandidos,dosReisiRuadaRepublika.
UputevimakojivodeuLg.PortasukadeMourapademisijajeuranguod48do66%.
Vrstavozila COg HCg NOxg CO2 F.C.g

ECE15031,4l
1,42,0l
2l
166.75
62.56
15.72
21.77
9.05
1.39
21.97
13.30
2.00
1109.66
713.41
121.68
453.77
264.70
47.24
ECE15041,4l
1,42,0l
2l
470.76
238.82
45.47
60.61
29.11
5.09
67.70
42.80
9.40
3852.86
2558.70
574.67
1506.90
953.14
208.58
Katalizator1,4l
1,42,0l
2l
217.72
147.96
23.29
21.56
8.95
1.08
26.47
10.73
2.37
8823.44
5886.93
1168.63
2906.65
1934.98
380.83
Dizel1,4l
1,42,0l
2l
0.00
6.27
4.42
0.00
0.76
0.58
0.00
9.40
6.40
0.00
1850.62
1371.81
0.00
586.64
434.49
Totalnaemisijagnalinku38 1399.74 159.95 212.55 28032.41 9677.90

429
Emisijeuaktuelnomscenarijuizraavajuugramimatatoksaobraajupolasatanavezi
38,RuaCandidosdosReissiten
o
3
Vrstavozila COg HCg NOxg CO2 F.C.g

ECE15031,4l
1,42,0l
2l
50.49
18.97
4.77
6.62
2.74
0.42
6.68
4.06
0.61
335.21
215.11
36.48
137.17
79.88
14.20
ECE15041,4l
1,42,0l
2l
142.30
72.19
13.79
18.39
8.83
1.55
20.63
13.02
2.86
1164.03
772.82
172.37
455.36
287.96
62.66
Katalizator1,4l
1,42,0l
2l
64.60
44.05
6.95
6.44
2.69
0.33
7.91
3.20
0.71
2631.02
1751.08
345.91
866.59
575.59
112.76
Dizel1,4l
1,42,0l
2l
0.00
1.91
1.35
0.00
0.24
0.17
0.00
2.88
1.97
0.00
561.93
415.92
0.00
178.13
131.79
Totalnaemisijagnalinku38 421.38 48.40 64.52 8401.88 2902.10
Emisijeubuduemscenarijuizraeniugramimaodtokasaobraajaupolasatanavezi38,
RuaCandidosdosReissiten
o
3
Ponaanje jednog prosjecnog vozila na mrei saobraajnica se ispostavilo kao jedna

interesantnacirkulacija.
Vozila s oznakama 341, 495, 602 predstavljaju tri razliita vozila koja smo pratili u
njihovom kretanju mreom. U daljnjem tekstu cemo prikazati njihove karakteristike i
ponaanjekaotosuduljinanjihovihputovanja,trajanje,prosjenabrzinaiubrzanje:
1. Vozilo 341: trajanje:588sec; broj taaka s pozitivnim ubrzanjem 300; razdaljina

6447m;prosjenabrzina39,67km/h;prosjenoodstupanjeubrzini14,20km/h;
prosjenoubrzanje0,28m/sec
2
;prosjenoodstupanjeuubrzanju0,70m/sec
2
2. Vozilo 495: trajanje 524 sec; brojtaaka s pozitivnim ubrzanjem 439;razdaljina

5522m;prosjenabrzina38,08km/h;prosjenoodstupanjeubrzini17,40km/h;
prosjenoubrzanje0,27m/sec
2
;prosjenoodstupanjeuubrzanju0,71m/sec
2
3. Vozilo 602: trajanje 374 sec; brojtaaka s pozitivnim ubrzanjem 326;razdaljina

4660 m; prosjena brzina 44,95 km/h; prosjeno odstupanje u brzini 10,99
km/h; prosjeno ubrzanje 0,20 m/sec
2
; prosjeno odstupanje u ubrzanju 0,66
m/sec
2
.
AKTUALNO
Puteviivorita
Emisijegramitokompolasata
RuadoValasco
link98
67.65 7.52 10.03 1387.50 477.87
Lg.PortasMoura
link99
link7480
link100102
101.48
81.66
63.96
11.55
9.63
7.61
14.64
11.21
8.82
2026.63
1614.83
1202.63
699.84
558.19
417.86
RuaCandidosdosReis
link38
1399.74 159.95 212.55 28032.41 9677.90
RuadaRepublica
Link112119
1429.23 163.54 198.76 28498.89 9842.24
Emisijeuaktuelnomscenarijuizraeniugramimaodtokasaobraajanaetiricesteupola
sata
BUDUCE
Puteviivorita
Emisijegramitokompolasata
RuadoValasco
link98
20.39 2.26 3.02 418.61 144.15

430
Lg.PortasMoura
link99
link7480
link100102
34.67
41.81
27.91
3.93
5.04
3.38
4.91
5.55
3.95
695.01
817.56
512.92
239.90
282.97
178.64
RuaCandidosdosReis
link38
421.38 48.40 64.52 8401.88 2902.10
RuadaRepublica
Link112119
415.31 47.61 59.80 8248.08 2849.87
Emisijeubuduemscenarijuizraeniugramimaodtokasaobraajnaetiricestiupola
sara
Tabela13.10prikazujezbiremisijazasvakovozilotokomvonjeinaslici13.2,Slika13.3.i
Slika 13.4 drugi par dugi ciklus vonje vozila br. 341, 495 i 602 su opisani, i u kojima
brzinajevidljivaitrendipolutantemisijaipotronjagorivasunaglaene.
AKTUALNO
Puteviivorita
Emisije%
CO HC NOx CO2 F.C.
RuadoValasco
link98
69.86 69.91 69.92 69.83 69.83
Lg.PortasMoura
link99
link7480
link100102
65.84
48.40
56.36
65.97
47.69
55.62
66.45
50.48
55.23
65.71
49.37
57.35
65.72
49.31
57.25
RuaCandidosdosReis
link38
69.90 69.74 69.64 70.03 70.01
RuadaRepublica
Link112119
70.94 70.89 69.91 71.06 71.04
Razlikeemisija,izraeniuprocentima,izmeubuduegiaktuelnogscenarijanaetiri
ceste
Vozila Cijelokupnaemisija
CO HC NOx CO2 F.C.
EVORA:vehiclen.341 52.24 6.03 6.72 1032.29 356.79
EVORA:vehiclen.495 45.44 5.22 5.88 901.24 311.30
EVORA:vehiclen.602 35.71 4.07 5.01 714.59 246.60
PotpunaemisijatokomputatrivozilaizraunatihnanetworkuEvoru,izraenugramima
Tabela 13.11 sitie totalni kvanititet emisije za svaki zagaiva u gramima na itavoj
mreiTabela13.12predstavljaistepodatkesamozabuduiscenario.Razlikaizmedjuova
dvascenarijajeprikazanautabeli13.13.
Aktuelno TOTECE1503
grami
TOTECE1504
grami
TOTCatalyst
grami
DizelEuro1
grami
TOTAL
grami Zagaiva
CO 2570.05 7895.24 4023.13 103.34 14591.76
VOC 336.71 1012.28 311.76 14.40 1675.14
NOx 304.75 987.64 365.34 153.43 1811.16
CO2 18794.46 66911.20 170335.15 30099.21 286140.02
FC 7521.17 25997.27 55924.18 9539.10 98981.72
Potpuneemisijeklasificiraneodpolutanatagramizavrijemepolasataodmaximalnog
periodauaktuelnomscenarijuzaevorskucestunetwork

431
Brzina
Dijagra
Dijagra
profilaiem
ambrzinai
ambrzinei
misijakrivu
i emisijeza
i emisijaza
uljezavozil
a vozilo341
a vozilo495
ilobroj602
2

432
BUDUNOST UKECE1503 UKECE1504 UKBENZIN UKDIZEL UKUPNO

ZAGAIVA grami grami grami grami grami
CO 935,61 2866,55 1445,76 37,50 5285,42
HC 121,34 365,91 115,08 5,36 607,69
NOX 110,78 359,82 134,09 56,90 661,59
CO2 6787,72 24159,33 61715 10884,68 103546,73
FC 2719,48 9395,31 20256,61 3450,08 35821,49
Ukupnabuduaemisijaklasificiranapremazagaivauugramimatokom30minutau
najveojtakizamreuputevauEvora
ZAGAIVA RazlikaBudue Sadanjegrama RazlikaBudueSadanje%

CO 9306,34 63,78
HC 1067,45 63,72
NOX 1149,57 63,47
CO2 182593,29 63,81
FC 63160,23 63,81
RazlikaizmeusadanjihibuduihsnimanjaukupneemisijezagradovenaEvropskoj
mreiputevaugramimaiprocentima
Metodologija raunanja uticaja bukeOva metodologija je definisana na osnovu sljedeih

postupaka:
a Izdvajanjeznaajnihvarijablizaodnosbukasaobraaj
b Definisanje standardne procedure za mjerenje podataka i definisanje standardnih
mjesta
c Kampanjemjerenjasaobraajaibuke
d Statistikaanalizaprikupljenihpodataka
e Analizarezultatadobijenihkrozetirigorespomenutapostupkakoristeipostojee
modelezapraenjesaobraaja,usvrhushvatanjakakoigdjemogubitiprimjenjeni
IzbormodelazamjerenjebukekojijenajboljiinajpogodnijiutriportugalskagradaFaro,
Evora;VillaRealjeprvikorakzaevaluacijuuticajabukeuovatrigrada.
Mnoga truda je uloeno u svrhu pronalaenja najboljeg i najpovoljnijeg modela izmeu

modelakojeimamouliteraturi.
PodaciizPortugalskihgradovasudobijanitakostoje:
U Faro je u decembru 1998. godineizabrano trinaest mjestagdje je mjeren protok
saobraajainivobukezarazliiteperideutokudana.
U Evora je u toku aprila 1990. godine izbrano est mjesta na kojima su mjereni
podacietri unutar zidova i dva vani gdje je tok saobraajasatni tok saobraaja,
tekadunostpostotkavozilainivobukeL10,L50,L95iLequdBAsumjerena;
U Villa Real je tokom septembra 2000 pet mjesta izabrano gdje je samo mjerenje
buke bilo dostupno L
eq,
Lmin i Lmax u petnaestominutnom periodu za vrijeme
jutarnjegmaksimalnogperioda
Mali kvantitet datuma dostupnih i nedostatak uvijerenih parametara imaju brzina je
uzrokovao neke potekoe u verificiranju performanci selektovanih modela u ispitanom
poloaju.

433
Izabrani su testovi koje omoguavaju najbolji modeli, i njihova greka iznosi manje od 3
dBA.Tosu:
ARANAMODEL
BENDETTOISPAGNOLOMODEL
CSTBMODEL.
U dodavanju, uzimanjem u obzir karakteristike strana u potivanju prema aplikacionom
polju modela i test spominjanja iznad greska manja od 3dBA, njbolji od tri modela su
izabranaistavljennasvakucestusvakiput.
SimulacijebukezagradEvora
Slika13.5opisujemeuputevaugraduEvoraipokazujepozicijuetirimjestakoritenaza
praenjesaobraajnebuke.Tosu:
1 RUADOVELASCOveza3112slika6
2 L.G.P'ORTASMOURAveza2728,2829i2830slika7
3 RUACANDIDOSDOSREISveza5859slika8
4 RUADAREPUBBLICAveza4035slika9.
SaobraajnaiokolinskasimulacijaugraduEvorajeprikupljananamreiugradskim
zidinamauobjesituacije;izabudunostizasadanjost.
Saobraajni protok u sadanjosti je neto manji oa 100 vozila na sat u RUA DO VELASCO.
U.G.P'ORTASMOURAjemanjiod600vozilanasat.URUACANDIDOSDOSREISiRUADA
REPUBBLICAprotokjeveiidostie874,odnosno1027vozilanasat.
Prosjenebrzinevozilaredajuseod43u50km/h.Zasumiranjepodataka,vidjetitabelu
13.14.
Saobraajniuslovii
uslovibukeu
sadanjosti
Modelkojipokazuje
najbolje
performance
izabranih podruja
grada Evora je bio Arana model. Stoga je ovaj model koriten za simulaciju razine buke u
stvarnimIbuduimuslovimasaobraajaizabranihpodruja.Saobraajnabukaustvarnim
uslovimasaobraajnogtokajepredvienazadvijesitacije:
- Prvozapostojanjeuprisustvutekihvozilaizraenuprocentimauoenih
nadzoromLAeqi
- DrugouodsustvutekihvozilaLAeq0p%.
Osim toga, simulacije su izvedene du razliitih dijelova L u vezi kada se irina ceste
mijenja.Naovajnainrazlikeuudaljenostiizvorreceptorautienanivobuke.Zapregled
podataka,pogledatitabelu13.14,gdje:
Qpredstavljasatniprotoksaobraajav/h
p%predstavljaprocenattekihvozila
SADANJOST
link Q
v/h
P% v
km/h
d
m
L
m
LAeq
dBA
LaeqOp%
dBA
Laeq
p%
Op%
dBA
RUADOVELASCO 3112
3112
79
79
6,00
6,00
49,68
49,68
4
7
6
10
63,85
69,50
63,25
61,90
0,60
0,60
LG.PORTAS
DEMOURA
2728
282928
2830
130
596
296
8,60
8,60
8,60
47,16
42,59
45,76
4
4
4
6
6
6
65,76
71,05
68,70
64,90
70,90
67,84
0,86
0,86
0,86
RUA CANDIDOS
DOSREIS
5859 874 11,50 49,68 4 6 73,25 72,10 1,15
RUADA
REPUBBLICA
4035
4035
4035
1027
1027
1027
9,00
9,00
9,00
43,52
43,52
43,52
4
5
7
6
8
10
73,16
72,40
71,81
72,26
71,50
70,91
0,90
0,90
0,90

434
vpredstavljaprosjenubrzinukm/h
dpredstavljaudaljenostizvorreceptoram
Lpredstavljairinucestem
LAeqpredstavljaekvivalentrazinibukeuprisustvutekihvoziladBA
LAeq0p%jeekivalentrazinibukeuodsustvutekihvoziladBA
LAeqp%0p%jerazlikaizmeuLAeqsatekimvozilimaibeznjihdBA
Kaotosemoeuoitiutabeli13.14,usluajuukojemsuprisutnatekavozila,satna
razinabukeLequpodrujubr1RuadoValascodostieminimumvrijednostioko63dBA,
kakojebrojvozilavrlonizak,aliuporeenjusdrugimcestamanjihovabrzinajenajvea
oko50km/h.RazlikaizmeudijelovacesteLod6i10metaraje1,35dBAiusluaju
odsustvatekihvozila,nivobukesesmanjujeza0,6dBA.
MreaugraduEvora

RuadoValasco

435

PortadeMoura

CandidosdosReis

RuadaRepublica
UlicakojavodipremaLg.PortasdeMouraimarazliitetokovesaobraajakojivarirajuod
130dootprilike600voz./sat.Leqkonstantnoimavrijednostiotprilikeod66do71dBA.
Usluajuneprisustvatekihteretnihvozila,nivobukesesmanjujeza0,86dBA.
Ulice koje imaju vee saobraajne tokove 9001000 voz./h i teka teretna vozila,
procentualno biljee vece nivoe buke otprilike 72dBA i razlikuje se u zavisnosti od dijela
uliceiprisustvatekihteretnihvozila,uotprilike1,35i1,0dBA.
U budunosti saobracaj koji su napravili ljudi koji nisu stanovnici u krugu tih starih
gradovasebitnosmanjuje,itogeneralnozavieod100%doksebrzinablagopoveavaza
oko1km/h.Tabela13.14.
UsluajuprisustvatekihteretnihvozilapokazujesedasatninivobukeLequsiten1Rua
do Valasko dostie minimalne vrijednosti do otprilike 5859dBA, zato sto je broj vozila
veomamali23voz./h,aliuodnosunadrigeulicetujebrzinaveaoko50km/hzajedno
sa site n3.Razlike izmeu 6 i 10 m sekcije ulice je 1,35dBA i u sluaju tekih teretnih
vozila,nivobukesesmanjujeza0,6dBA.

Ulica koja
dooko20
prisustva
Ulice koje
teretnihv
uliceipris
Saobraaj
osnovizav
bukezbog
Slika 13.1
odnosavo
a vodi u Lg
00voz./h,
tekihtere
e imaju na
ozilaimaju
sustvatek
jnabukau
visioveliko
gmalihvari
10 i slika 1
ozila,uaktu
g. Portas de
Leqkonst
etnihvozila
ajvee sao
univoebuk
kihteretnih
budunost
omsmanje
ijacija.
13.11 opis
uelnomibu
e Moura im
antnoima
a,nivobuke
braajne t
keodotpril
hvozila.
tipremapl
njusaobra
ani nioi bu
uducemsce
Razlikaiz
ma razliite
vrijednost
esesmanju
tokove 26
ike68dBA
lanovimase
aajnogtoka
uke selekt
enariju.
izmeuLeq
e tokove sa
iod61,5d
ujeza0,86d
60300voz/
irazlikuju
Stanjesao
esmanjuje
a.Ustvari,b
irane ceste
quobaslu
aobraaja k
do67,5dBA
dBA.
/h i visok
seizmeu
obraajaib
ezaotprilik
brzinabitn
e sa i bez
aja,usada
koji variraju
A.Usluaju
k procenat
razliitihd
bukeubud
ke34,5dB
noneutie
teke d
anjemibud
436
u od 40
manjeg
t tekih
dijelova
dunosti
BAitou
nanivo
unosti
duem

437
NivobukeuodabranimulicamauEvorisaprolaskomtekihteretnihvozilakroznjih
KaostojevecprikazanougraduFaro,dabismoporedilisimuliranevrijednostisalimitima
koje je odredio portugalski zakon, dalje simulacije su dobivene koritenjem CSTB modela
zbogtogastoondajeiLeqiL50vrijednosti.L50vrijednostisemoguporeditisazakonskim
limitima.Kako CSTB model daje i Leq vrijednosti, poreenje sa Arana modelom je bilo
mogueiprovedenojekakobirazumjelirazlikeupretpostavkama,zatostojedokazanoda
CSTBmodelizbacujevrijednostiLeqavie12dBAodAranamodela.
Uzimajuci u obzir ove hipoteze, izraen je grafik vrijednosti l50 izraunatih preko CSTB
modela.Ipak,onitrebajudabuduuskladusazakonskimlimitima.Zakonpropisuje15no
satno izraunavanje nivoa buke dok su dostupni podaci samo jedno satnog peroida
izraunatognivoabuke.Ovoznaidaodgovornoporeenjemoebitiuinjenouzimajuciu
obzir zakonske limitite ali pretpostavljajuci da su satne L50 hipoteze konstantne tokom
cijelog perioda. Naravno to se deava u stvarnim situacijama ako se saobraaj bitno
mijenja u toku dana i smanjuje u toku noi.Ali obezbjeuju nas situacijama slinim
stvarnim zato sto to grafik pretpostavlja,injenica je da ako je saobraajni tok priblino
jednaktokomcijelogdanaondaeizraunatisatniL50bitireprezentativanzacjelodnevnu
buku.
NivobukebeztekihteretnihvozilauodabranimulicamauEvori

438
Kaostojeveprikazano,zakonklasificirasajtoveuzavisnostiodbukeprisutneunjima:
L50 65dBAizmeu7:00i22:00sajtoviniskebuke
L50 55dBAizmeu22:00i7:00sajtoviniskebuke
L50 75dBAizmeu7:00i22:00bunisajtovi
L50 65dBAizmeu22:00i7:00bunisajtovi
Uzimajuiuobzirovehipoteze,slika12.pokazujedaustvarnostisvakisajtmorabitiuzet
u obzir koa buan sajt osim kao do Valaskosajt n1 i buka 2728 koji vodi prema Lg.
Portas de Moura sajt n2. S druge strane, Rua Candidos dos Reis sajt n3 i Rua da
Republicasajtn4suveomablizugornjegraniceisamomalevarijecijesaobraajnogtoka
bibilepresudnedaonebuduklasificiraneuveomabunesajtove.
Situacija se popravila sa novom saobraajnom konfiguracijom, ali sajtovi 3 i4 su uvijek u

grupibunihsajtovasaizuzetkomulinesekcijedijelaod10muRuadaRepublicagdje
jevrijednostL5064,55dBA.
Najvei problem u ova tri grada je konfiguracija ulica koje su generalno okarakterisane
kanonskim dijelovima i u takvoj situaciji mali saobraajni tok moze dovesti do znaajne
buke.
L50vrijednostiizraunatekoritenjemCSTBmodelaiuporeenesazakonskimlimitima

439
LITERATURA
1. Algers S., Bernauer E., Boero M., Breheret L., Di Taranto C., Dougherty M., 1998,
ReviewofMicroSimulationModels.InstituteofTransportationStudies,Leeds,UK.
2. An F., 1997, M. Barth, J. Norbeck and M. Ross, Development of comprehensive
modal emisijeons model operating under hotstabilized conditions, Transportation
ResearchRecord1587,pp.5262,TRB,NationalResearchCouncil,WashingtonD.C..
3. Andr M., R. Joumard, J. Hickman, D. Hassel, Realistic driving cycles for passenger
cars,ReportINRETSLEN9105,Bron,France,27p.,September1991
4. Andr M., Pronello C., Speed and Acceleration Impact on Pollutant Emisijeons, SAE
Technical Paper Series, 961113, SAE International, The Engineering Society For
AdvancingMobilityLandSeaAirandSpace,USA,pp.18,1996.
5. Andr M., Pronello C., Relative influence of acceleration level and speed on
emisijeons, underactual driving conditions, International Journal of Vehicle Design,
Volume18,Nos3/4,pp.340353,1997.
6. AndrM.,Hammarstrm,U.,Reynaud,I.,1999.DrivingStatisticsfortheassessment
of pollutant emisijeons from road transport. In the project: Methodologies for
estimating air pollutant emisijeons from transport MEET Report 15. Bron, France:
INRETS,p.185,ReportLTE9906.
7. AranaM.,GarcaA.,1997,Acomparisonbetweenthenoisesurveyscarriedoutin
twoSpanishcitiesValenciaandPamplona,ProceedingsInterNoise97,Budapest.
8. Atkinson C.M., 1998, N.N. Clark, T.W. Long, E.L. Hanzevack, Neural networkbased
vehicleemisijeonsmodellingforinventoryapplicationsanupdateonvirtualsensing,
7thCRCOnroadVehicleemissionsworkshop,SanDiego,California,April911,1997.
9. Andr M., R. Joumard, J. Hickman, D. Hassel, Realistic driving cycles for passenger
cars,ReportINRETSLEN9105,Bron,France,27p.,September1991
10. BarthM.,1997,J.M.Norbeck,M.Ross,NCHRPProject2511:TheDevelopmentofa
ComprehensiveModalEmissionsModel,7thCRCOnroadVehicleemissionsworkshop,
SanDiego,California,April911,1997.
11. Bendtsenh.andReiffL.,1998,Anurbanroadtrafficemisijeonmodel,Int.J.Vehicle
Design,Vol.20,Nos.14SVrueialIssue,1998,pp.192200.
12. Benedetto, G., Spagnolo, R., 1977, Previsione dei livelli di rumore prodotti dal
trafficourbano,RivistaItalianadiAcusticavol.In3/4
13. Berengier M., 1998, Il rumore delle infrastrutture stradali Il nuovo metodo
francese di previsione del rumore da traffico che include gli effetti meteorologici sulla
propagazione,AttidelXXVIConvegnoNazionaleAIA,Torino.
14. Bertoni D., Franchini A., Magnoni M., 1989, STAMINA, Atti del Seminario:
Metodinumericidiprevisionedelrumoredatraffico,Parma.
15. BorchielliniR.,GiarettoV.,MasoeroM.,1989,EMPA,AttidelSeminario:Metodi
numericidiprevisionedelrumoredatraffico,Parma.
16. Bowlby W., Cerrato G., Elia G., 1989, Modello predittivo per la valutazione
dell'inquinamento acustico da traffico stradale, Rivista Italiana di Acustica, Vol.XIII,
n3.
17. Brambilla G., 1989, C.R.T.N., Atti del Seminario: Metodi numerici di previsione
delrumoredatraffico,Parma.
18. Brzezinski D.J. and Newell T.P., 1998, A revised model for estimation of highway
vehicle emissions, U.S. Environmental Protection Agency Office of Mobile Sources,
Assessment and Modeling Division 2000 Traverwood Drive. Ann Arbor MI 48105.
Presented at the Air & Waste Management Association Eight Annual Conference on

440
EmisijeonInventoriesEmisijeonInventory:LivinginaGlobalEnvironmentDecember
9, 1998. New Orleans, Louisiana, http://www.epa.gov/ oms/ models/ mobile6/
m6awm98p.txt.
19. Buisson C., 1996, JP. Lebacque, JB Lesort, STRADA, a discretized macroscopic
model of vehicular traffic flow in complex networks based on the Godunov scheme,
CESA 96, IMACS Multiconference, Computational Engineering in Systems Applications,
Lille,1996.
20. Buna B., Vereb L., 1984. A Method of Traffic Noise Prognosis, Applied Acoustics,
n17.
21. Cadle S.H., 1998, R.A. Gorse Jr., T.C. Belian, D.R. Lawson, 1998. Realworld
emissions: a summary of the seventh coordinating research council onroad vehicle
emisijeonworkshop,JournalofAir&WasteManagementAssociation,Vol.48February
1998,pp.174185.
22. Cadle S.H., 1998, R.A. Gorse Jr., T.C. Belian, D.R. Lawson, 1999. Realworld
emissions: a summary of the eight coordinating research council onroad vehicle
emisijeon workshop, Journal of Air & Waste Management Association, Vol. 49 March
1999,pp.242255.
23. Cambridge Systematics Inc. et al., 1997, Task 4: relationship izmeu implemented
TCMs, emissions and measured pollutant levels Quantifying air quality and other
benefits and costs of transportation control measures, NCHRP National Cooperative
HighwayResearchProgramProject833,ResearchRezultatiDigestNo.217.
24. CambridgeSystematicsInc.,1998,Developmentofanimprovementframeworkfor
the analysis of air quality and other benefits and costs of transportation control
measures, NCHRP National Cooperative Highway Research Program Project 833,
ResearchRezultatiDigestNo.223.
25. Canale S., Corriere F., Lo Bosco D., Tesoriere G. jr, 1990, L'inquinamento
acustico da traffico nelle aree urbane: l'indagine nella citt di Palermo, Accademia
nazionalediScienzeLettereeArtidiPalermo.
26. CardelinoC.,1998,Dailyvariabilityofmotorvehicleemissionsderivedfromtraffic
counter data, Journal of Air & Waste Management Association, Vol. 48 July 1998, pp.
637645.
27. CEC, 1992a The future development of the common transport policy: a global
approach to the construction of a Community framework for sustainable mobility.
COM92494 final, Office for Official Publications of the Evropean Communities,
Luxembourg.
28. CEC, 1992b, Green paper on the impact of transport on the environment: a
Community strategy for sustainable mobility'. COM9246 final, 20 February 1992,
OfficeforOfficialPublicationsoftheEvropeanCommunities,Luxembourg.
29. CEC, 1993a, Projet de rapport sur un rseau transevropen des chemins de fer.
Groupe de Travail Rail Conventionnel, DG VII Transport, OfficeforOfficialPublications
oftheEvropeanCommunities,Luxembourg.
30. CEC,1993b,TransEvropeannetworks:towardsamasterplanfortheroadnetwork
and road traffic. Motorway Working Group, DG VII Transport, Office for Official
PublicationsoftheEvropeanCommunities,Luxembourg.
31. ChatterjeeA.,1997,T.L.Miller,J.W.Philpotetal.,ImprovingTransportationdatafor
Mobile Source Emisijeon Estimates, NCHRP National Cooperative Highway Research
ProgramReport394,Project2507,FY94.
32. Cocchi A., 1989, OAL, Atti del Seminario: Metodi numerici di previsione del
rumoredatraffico,Parma.

441
33. Cocchi A., Farina A., Lopes G., 1991, Modelli matematici per la previsione del
rumorestradale:verificaedaffinamentodelmodelloC.N.Rinbasearilievisperimentali
nellacittdiBologna,AttiAIA,XIXConvegnoNazionale,Napoli.
34. Concawe, 1988, The control of vehicle evaporative and refueling emissions the
onboardsystem.Concawereport,n.88/62,Brussels.
35. Concawe,1990,Theeffectoftemperatureandfuelvolatilityonvehicleevaporative
emissions,Concawereport,n.90/51,Brussels.
36. Coombe D., 1996, Induced traffic: whatodtransportation models tell us,
Transportation,23,pp.83101.
37. Coppi M., Cotana F.,. Presutti A., 1991, Un criterio per la valutazione
dell'inquinamento acustico dovuto al traffico stradale, Rivista Italiana di Acustica,
Vol.XV,n3.
38. Corriere F., Lo Bosco D., 1991, Valutazione previsionale dell'inquinamento
acusticonellaviabilitaurbana,estrattodallarivista.
39. Cosa M., 1980, Il rumore urbano e industriale, Istituto Italiano di Medicina
Sociale.
40. Cosa M., Barbaro, Cannistraro G., Grippaldi V., Trapani S., Rizzo, 1991, Rumore
urbanoeparametriurbanisticiValidazionediunmodellodiregressionemultipla,Atti
AIA,XIXConvegnoNazionale,Napoli.
41. Cosa M., Cosa G., Barbaro S., Grippaldi V., Trapani S., 1991, Un ulteriore
affinamento della metodica di predeterminazione del rumore da traffico basata sul
SEL,AttiAIA,XIXConvegnoNazionale,Napoli.
42. Dargay J.M. and Vythoulkas P.C., 1999, Estimation of a Dynamic Car Ownership
Model. A Pseudo Panel approach, Journal of Transport Economics and Policy,
September1999,Volume33,Part3,pp.287302.
43. de Donato S.R., Morri B., 1997, Un modello di previsione del Leq da traffico
stradale nell'ipotesi di distribuzione Poissoniana dei veicoli, Atti del 25 Congresso
NazionaleAIA,Perugia.
44. Dentis P., Bertellino F., Elia G., 1996, L'affidabilit dei modelli previsionali in
acustica, Proceedings of Noise and Planning, The International Congress on Acoustics
appliedtoplanning:fromtechnicalstandardstoenvironmentalstandards.
45. Dougherty M.S. and Schintler L.A., 1997, Forecasting carbon monoxide
concentrationsnearashelteredintersectionusingvideotrafficsurveillanceandneural
networks:acomment,TransportationResearchPartD,Vol.2,No3,pp.221222.
46. D.M. 16 marzo 1998: Tecniche di rilevamento e di misurazione dell'inquinamento
acusticoG.U.1aprile1998,n.76.
47. D.P.C.M.14novembre1997:Determinazionedeivalorilimitedellesorgentisonore
G.U.1dicembre1997,n.280.
48. Eash R., 1999, Time period and vehicle class highway assignment for air quality
conformity evaluation, Transportation Research Record 1641, Paper No. 980876, pp.
6672.
49. EC Evropean Commission, Directorate General Transport, 1996, Transport
Research APAS Road Transport: Assessment of road transport models and systems
architectures,VII31,.ECSCEECEAEC,BrusselsLuxembourg.
50. EC Evropean Commission, Directorate General Transport, 1996, Transport RTD
Programme,SummaryofProjectsresultingfromtheFirstCallforProposals,p.29.
51. EC Evropean Commission, Directorate General Transport, 1996, Transport
Research APAS Strategic Transport: Transport strategic modelling, VII22,. ECSCEEC
EAEC,BrusselsLuxembourg.

442
52. EC,1999,COST319,Estimationofpollutantemissionsfromtransport.Finalreport
oftheAction,.ECSCEECEAEC,BrusselsLuxembourg.
53. EC, 1999, MEET, Methodology for calculating transport emissions and energy
consumption,. Evropean Communities, 1999EPA 1998, Assessing the emissions and
fuel consumption impacts of Intelligent Transportation Systems ITS, Energy and
Transportation Sectors Division, Office of Policy, Prepared under EPA Contract
Numbers 68W60055 and 68W4 0041, EPA 231R98007, December 1998,
http://www.epa:gov/oppe/tp/rap.htm.
54. ECMT 1994 Transport and the greenhouse effect in ECMT member countries:
data and forecasts.Committee of Deputies Ad Hoc Group on Transport and
Environment,3March1994,CEMT/CS/ENV941,ECMT,Paris.
55. Eggleston S. 1993, N. Gorien, R. Joumard, R.C. Rijkeboer, Z. Samaras and K.H.
Zierock,CORINAIRWorkingGrouponEmissionsFaktoriforCalculating1985Emissions
fromRoadTraffic.Volume1:MethodologyandEmisijeonFaktori,FinalReportContract
No.88/6611/0067,EUR12260EN,p.79.
56. Elia, G., 1989, Caratterizzazione acustica della propagazione sonora, Atti del
Seminario:Metodinumericidiprevisionedelrumoredatraffico,Parma.
57. Ellwanger, G, 1993, Transport ferroviaire et environnement. UNEP Industry and
Environment,JanuaryJune1612,6064.UNEPIndustryandEnvironmentProgramme
ActivityCentre,Paris.
58. EPA, 1998a, Technical Methods for Analyzing Pricing Measures to Reduce
TransportationEmissions,EPA231R98006,WashingtonD.C..
59. EPA, 1998b, Assessing the emissions and fuel consumption impacts of intelligent
transportationsystems,EPA231R98007,WashingtonD.C..
60. EPA, 1999, Office of Mobile Sources. April 14, 1999, Opis of the MOBILE Highway
VehicleEmisijeonFactorModel,http://www.epa.Gov/oms/models/mdlsmry.txt.
61. EspeyM.,1996,ExplainingthevariationinElasticityEstimatesofGasolineDemand
intheU.S.:AMetaAnalysis,TheEnergyJournal173,pp.4960.
62. Eurostat,2003www.evropa.en.int/comm/eurostat.
63. FarinaA.,SempriniG.,1989,R.L.S.81,AttidelSeminario:Metodinumericidi
previsionedelrumoredatraffico,Parma.
64. Fergusson, m 1991 Road traffic pollution in Central and East Evrope.
WorldwideFundforNatureDiscussionPaper,Gland,Switzerland.
65. Fowlkes W. Y.,. Creveling C. M., 1995 Engineering methods for robust product
design,AddisonWesleyPublishingCompany,pp.126131.
66. Franklin R.E., Harland D.G., Nelson P.M., 1979, Road surfaces and traffic noise,
TransportandroadResearchLaboratories.
67. Gallez C., 1994, Identifying the Long Term Dynamics of Car Ownership: a
DemographicApproach,TransportReviews,14,pp.83102.
68. Gabillet Y., 1990, Une mthode inverse de recherche de rayons: le logiciel
MITHRADomained'utilisation,CahiersduCSTB,Grenoble.
69. GanzaroliV.,GiacominP.,1989,CETUR,AttidelSeminario:Metodinumericidi
previsionedelrumoredatraffico,Parma.
70. Gilson B., 1997, V. Favrel, W. Hecq, Overview and analysis of the links between
ModelsofMobilityandModelsofPollutantEmissionsfromTransport,Reportunder
Cost319 Action, CESSEULB, Centre for Economic and Social Studies on the
Environment,UniversitLibredeBruxelles,FinalReport.
71. Goodwin P.B., 1992, A review of new demand elasticities with sVrueial reference
to short and long run effects of price changes, Journal of Transport Economics and
Policy26,pp.155170.

443
72. Goodwin P.B., 1996, Empirical evidence on induced traffic, a review and synthesis,
Transportation,23,pp.3554.
73. Goyal P. and Rama Krishna T.V.B.P.S., 1998, Various methods of emisijeon
estimationofvehiculartrafficinDelhi,TransportationResearchPartD,Vol.3,No5,pp.
309317.
74. GrantC.,1997,R.Guensler,K.Dixon,J.Metarko,Useofvideodetectionsystemsfor
collection of vehicle activity data in emisijeon modelling, 7th CRC Onroad Vehicle
emissionsworkshop,SanDiego,California,April911,1997.
75. GreeneD.L.,1992,VehicleUseandFuelEconomy:HowBigistheReboundEffect,
TheEnergyJournal131,pp.117143.
76. Gualtieri G. and Tartaglia M., 1998, Predicting urban traffic air pollution: a GIS
framework,TransportationResearchPartD,Vol.3,No5,pp.329336.
77. Gwilliam, K m and Geerlings, H., 1992. Research and technology strategy to help
overcometheenvironmentalproblemsinrelationtotransport:overallstrategicreview.
MonitorSAST Activity, DG XIII Information Technologies and Industries and
Telecommunications,Brussels.
78. Harland D.G., 1974, Rolling noise and vehicle noise, Transport and road
ResearchLaboratories
79. Hassel D., 1993, P. Jost, F.J. Weber, F. Dursbeck, K.S. Sonnborn, D. Plettau, Das
Abgasemissionsverhalten von Pkw in der Bundesrepublik Deutschland
AbgasemisijeonenvonFahrzeugenderBaujahre1986bis1990.UBAreport,FB91042,
Berlin,1993:333.
80. Hassel D., 1994, P. Jost, F.J. Weber, F. Dursbeck, K.S. Sonnborn, D. Plettau, Das
Emissionsverhalten von Pkw in der Bundesrepublik Deutschland im Bezugsjahr 1990.
Berichte8/94,ErichSchmidtVerlag,Berlin,Germany.
81. Henderson D.K., 1996, B.E. Koenig, P.L. Mokhtarian, Using travel diary data to
estimate the emissions impacts of transportation strategies: the Puget Sound
Telecommutingdemonstrationproject,JournalofAir&WasteManagementAssociation,
Vol.46January1996,pp.4757.
82. HendersonD.K.andMokhtarianP.L.,1996,Impactsofcenterbasedtelecommuting
on travel and emissions: analysis of the Puget Sound demonstration project,
TransportationResearchPartD,Vol.1,No1,pp.2945.
83. IATA, 1992, Air transport and the environment. International Air Transport
Association,Geneva.
84. IEA,1993,Carsandclimatechange.InternationalEnergyAgency.OECD,Paris.
85. INFRAS, 1995, Workbook/Handbook on emisijeon faktori for road transport,
version 1.1INFRAS,Bern, Umweltbundesamt,Berlin,andBundesamt fr Umwelt, Wald
undLandschaft,Bern,Switzerland.
86. Iannelli F., Pronello C., 2001. Modellizzazione del rumore prodotto dal traffico in
ambitourbanometropolitanoeurbanoediattraversamentourbano,inMonitoraggioe
controllodeltrafficostradale,CollanaTrasporti,EditoreFrancoAngeli.
87. IannelliF.,PronelloC.,2002.Imodellidiprevisionedelrumoredatraffico:variabili
caratteristiche e modalita di rilevamento dei dati, Rilievi e modellizzazione del traffico
veicolare,CollanaTrasporti,EditoreFrancoAngeli.
88. Iannelli F., Pronello C., Analisi dell'impatto sulla popolazione del rumore prodotto
dal traffico veicolare in siti urbani, Traffico e Ambiente, Trento Ambiente, febbraio
2000.
89. IannelliF.,PronelloC.,Noisetrafficforecastingmodels:amethodologytodefinethe
characteristic Promjenljive and the measuringmodalitiesof the data, 5th International

444
Symposium on TRANSPORT NOISE AND VIBRATION, St.Petersburg, Russia, June 68,
2000b.
90. IannelliF.,PronelloC.,AnurbannoiseinquiryonthepopulationofthecityofTurin
using a methodology to define standard sites for the epidemiology surveys, URBAN
TRANSPORT 2000, 6th International Conference on URBAN TRANSPORT and the
ENVIRONMENTFORTHE21STCentury,Cambridge,UK,2628July2000c.
91. ISO/R19961971EAcousticsAssessmentofnoisewithresVruettocommunity
response.
92. ISO 1996/11982 E Acoustics Opis and measurement of environmental noise
Part1:Basicquantitiesandprocedures.
93. ISO 1996/21987 E Acoustics Description and measurement of environmental
noisePart2:Acquisitionofdatapertinenttolanduse.
94. ISO 1996/31987 E Acoustics Opis and measurement of environmental noise
Part3:Applicationtonoiselimits.
95. JansenH.andDenisC.,1999,Awelfarecostassessmentofvariouspolicymeasures
toreducepollutantemissionsfrompassengerroadvozila,TransportationResearchPart
D,Vol.4,1999,pp.379396.
96. Jansson J.O., 1989, Car Demand Modelling and Forecasting: A New Approach,
JournalofTransportEconomicsandPolicy,13,pp.12540.
97. Jansson J.O., 1990, Car Ownership Entry and Exit. Propensities of Different
GenerationsaKeyFactorfortheDevelopmentoftheTotalCarFleet,InP.Jonesed.:
DevelopmentsinDynamicandActivityBasedApproachestoTravelAnalysis.Aldershot,
England:GowerPublishing,OxfordStudiesinTransport.
98. JensenS.S.,1992,DrivingpatternandairpollutionKremnstreogluftforurening,
TheDanishRoadDirectorate,Report105,Copenhagen,Denmark,p.75.
99. JensenS.S.,1995,Drivingpatternsandemissionsfromdifferenttypesofroads,The
ScienceoftheTotalEnvironment,Vol.169,pp.123128.
100. JesionG.,1998,C.A.Gierczak,G.V.Puskorius,L.A.Feldkamp,J.W.Butler,Estimation
of modal feedgas vehicle emissions using dynamic neural networks, 7th CRC Onroad
Vehicleemissionsworkshop,SanDiego,california,April911,1997.
101. Johansson O., 1997, Optimal roadpricing: simultaneous treatment of time losses,
increasedfuelconsumptionandemissions,TransportationResearchPartD,Vol.2,No2,
pp.7787.
102. Johnston R.A. and Rodier C.J. 1999, Automated Highways: effects on travel,
emissionsandtravellerwelfare,JournalofTransportationEngineering,May/June1999,
pp.186192
103. Joumard R., R. Vidon and C. Pruvost, C. van Ruymbeke, October 1992,
Representativity of rapid methods for measuring pollutant emissions from passengers
cars,INRETS,LEN9219,October1992
104. Joumard R., 1995a, P. Jost, A.J. Hickman, D. Hassel, Hot passenger car emissions
modelling as a function of instantaneous speed and acceleration, 3rd Int. Symp.
Transport and Air Pollution, Avignon, France, 610 June 1994, Sci Total Environ
1995a;69,pp.167174.
105. Joumard R., 1995b, P. Jost, A.J. Hickman, Influence of instantaneous speed and
acceleration on hot passenger car emissions and fuel consumption, SAE congress,
Detroit,USA,SAEPaper950928,Warrendale,USA,1995b;69,pp.207214.
106. Joumard R., 1995c, R. Vidon, L. Paturel, C. Pruvost, P. Tassel, G. de Soete, A. Saber,
Changesinpollutantemissionsfrompassengercarsundercoldstartconditions,INRETS
report,n.197bis,Bron,France,p.75.

445
107. Joumard R., 1999, F. Philippe, R. Vidon, Reliability of the current models of
instantaneous pollutant emissions, The Science of the Total Environment, No. 235,
1999,pp.133142.
108. Joumard R., Sri E., 1999, Modelling of cold start emissions for passenger cars,
INRETSLTEReport,n.9931,Bron,France,p.86.
109. Karppinen A., 1998, J. Kukkonen, M. Konttinen, J. Hrknen, E. Rantakrans, E.
Valkonen, T. Koskentalo and T. Elolhde, The emissions, dispersion and chemical
transformation of trafficoriginated nitrogen oxides in the Helsinki metropolitan area,
Int.J.VehicleDesign,Vol.20,Nos.14SVrueialIssue,pp.131136.
110. Keller M., 1995, R. Evequoz, J. Heldstab, H. Kessler, Luftschadstoffemisijeonen des
Strassenverkehrs 1950 2010, Schriftenreihe Umwelt Nr. 255, BUWAL, Bern,
Switzerland.
111. Klimont, Z, Amann, M, Cofala, J, Gyarfas, F, Klaassen, G and Schpp, W 1993
EmisijeonofairpollutantsintheregionoftheCentralEvropeaninitiative1988.IIASA,
Laxenburg,Austria.
112. KrokstadtA.,StromS.,SorsdalS.,1968,Calculatingtheacusticalroomresponseby
theuseofaraytracingtecnique,JournalofSoundandVibration,n.8pag.118
113. Lacour S., 1999, R. Joumard, M. Andr, Instantaneous emisijeon evaluation: study
intodisaggregatedmodels,ReportINRETSLTE,March17,1999,Bron,France.
114. LinK.andNiemeierD.A.,1998,Temporaldisaggregationoftraveldemandforhigh
resolutionemisijeoninventories,TransportationResearchPartD,Vol.3,No6,pp.375
387.
115. Long T., 1997, E. Hanzevack, C. Atkinson, N. Clark, Virtual sensing: a neural
networkbased emissions prediction and modeling system for inventory applications,
7thCRCOnroadVehicleemissionsworkshop,SanDiego,california,April911,1997.
116. Lyon R. H., 1976, Environmental Noise and Acoustical Modeling, Technology
Review,Vol.78,n5,March/April.
117. Madre J.L., 1990, The demographic Approach to Car Ownership and Traffic
Forecasting,INRETSDEST,France,unpublished.
118. Madre J.L., 1995, Y. Bussiere, J. Armoogum, Demographic Dynamics of Mobility in
Urban Areas: A Case Study of Paris et Grenoble, WCTR95, 1621 July 1995, Sydney
Australia.
119. Masoero M., 1989, Descrizione di alcuni codici di calcolo, Atti del Seminario:
Metodinumericidiprevisionedelrumoredatraffico,Parma.
120. McArragher J., 1987, W. Betts, J. Bouvier, D. Kiessling, G. Marchesi, K. Owen, J.
Pearson, F. Renault, K. Schug, D. Snelgrove, J, Brandt, An investigation into evaporative
hydrocarbon emissions from Evropean vozila, Concawe report, n. 87/60, The Hague,
TheNetherlands,p.87.
121. Miedema,HmE,1993,Responsefunctionsforenvironmentalnoiseinresidential
areas. Nederlands Instituut voor Praeventieve Gezondheidszorg, Applied Scientific
ResearchTNO,NIPGpublikatienummer92.021,June1993,Leiden,TheNetherlands.
122. Mizia U., Noise propagation prediction modelIts performance and validation,
EngineerNoiseBranch,StatePollution,ControlCommissionNSW.
123. NelsonP.M.,1987.Transportationnoisereferencebook,Butterworths&Co.
124. OECD,1991,Thestateoftheenvironment.OrganisationforEconomicCooperation
andDevelopment,Paris.
125. OECD, 1993, Environmental data compendium. Organisation for Economic
CooperationandDevelopment,Paris
126. Pompoli R., 1989, C.E.E. , Attidel Seminario: Metodinumerici di previsionedel
rumoredatraffico,Parma.

446
127. Prascevic M.R., Cvetkovic D.S., Stojanovic V.O., 1997, Mathematical models for
describingroadtrafficnoise,ProceedingsInterNoise97,Budapest.
128. PronelloC.,IannelliF.,2002.Modellidiprevisionedelrumoredatrafficoincontesti
operativieterritorialidifferenti,inCollanaTrasporti,EditoreFrancoAngeli
129. Pronello C., Andr M., Pollutant emissions estimation in road transport models,
ReportINRETSLTEn2007,March2000,BRONCedexFrance,113pp.
130. Pronello C., Andr M., Estimation tool of traffic pollutant emissions in function of
macroscopic driving Promjenljive, Report INRETSLTE, n 2006, March 2000, BRON
CedexFrance,91pp.
131. Recker W.W. and Parini A., 1999, Development of a microscopic activity based
framework for analyzing the potential impacts of transportation control measures on
vehicleemissions,TransportationResearchPartD,Vol.4,1999,pp.357378.
132. Reynolds A.W. and Broderick B.M., 2000, Development of an emissions inventory
modelformobilesources,TransportationResearchPartD,Vol.5,2000,pp.77101.
133. Rypdal,K1993Anthropogenicemissionsofthegreenhousegases,CO2,CH4and
N2OinNorway.CentralBureauofStatisticsofNorway,Oslo.
134. RudnoRudzinska B., RudnoRudzinski.K., 1998, Propagation of traffic noise
theory and practice, Proceedings of the International EAA/EEAA Symposium:
Transportnoiseandvibration,Tallin.
135. Rypdal,K1993Anthropogenicemissionsofthegreenhousegases,CO2,CH4and
N2OinNorway.CentralBureauofStatisticsofNorway,Oslo.
136. Santini E., Bueti, P. e altri, 1998, Valutazione della componente di rumore da
trafficodovutaaiciclomotori,AttidelXXVIConvegnoNazionaleAIA,Torino.
137. ScaranoP.,1991,Rumoreferroviarioesistemidiattuazione,IngegneriaFerroviaria
n.11,Novembre1991.
138. Sorenson S.C. and Schramm J., 1992, Individual and Public Transportation
Emissions and Energy Consumption Models, Report RE 915, Technical University of
Denmark,Lingby,Denmark,p.52.
139. Sturm P.J., 1994, K. Pucher, R.A. Almbauer, Determination of motor vehicle
emissions as a function of the driving behaviour, Proceedings of the Conference The
emissions inventory: perception and reality, Air and waste Management Association,
Pittsburgh,USA,pp.483494.
140. Sturm P.J. and Sudy C., 1996, Instantaneous emisijeon maps available data sets
and use of data. Proceedings of the COST 319 Workshop Estimation of pollutant
emissionsfromtransport,Brussels,EvropeanCommission,DGVII,1996:pp.1920.
141. Sturm P.J., 1997, G. Schinagl, S. Hausberger, C. reiter, Pischinger, Instantaneous
emisijeon data and their use in estimation of road traffic emissions, TUGraz report,
17/97Stu.Graz,Austria,1997:36.
142. Umweltbundesamt, 1987, Rat von Sachverstndigen fr Umweltfragen:
Umweltgutachten1987,AuswirkungenvonLrmaufTiere.
143. UNECE, 1992, The environment in Evrope and North America: anNaznakated
statistics1992.UnitedNations,NewYork.
144. UNEP, 1992, The world environment 19721992: two decades of challenge.
Chapman&Hall,London.
145. UK DoE, 1992, The UK Environment. Publication of the Government Statistical
Service,UKDepartmentoftheEnvironment.HMSO,London.
146. vanLeeuwenJ.J.A.,NaznakaR.,1997Somenoisepropagationmodelsusedforthe
predictionoftrafficnoiseintheenvironment,ProceedingsInterNoise97,Budapest.
147. Ventura F., Di Prete M., 1989, STAMINA 2, Atti del Seminario: Metodi numerici
diprevisionedelrumoredatraffico,Parma.

447
148. von Meier, A 1992 Thin porous surface layers design principles and Rezultati
obtained.PaperpresentedatEuroSymposiumTheMitigationofTrafficNoiseinUrban
Areas, 1215 May 1992, Laboratoire Central des Ponts et Chausses, LCPCCentre de
Nantes,Bouguenais,France.
149. World Bank, 1993, Environmental Action Programme for Central and Eastern
Evrope.DocumentsubmittedtotheMinisterialConference,Lucerne,
150. Boievi,J.:Elementitehnikecestovnogsaobraaja.Fakultetsaobraajnih
znanosti,Zagreb,1973
151. Boievi,J.:Cesteicestovniobjekti.FakultetsaobraajnihznanostiZagreb,1974.
152. Boievi,J.:Ceste.Fakultetsaobraajnihznanosti,Zagreb,1985.
153. Boievi,J.:CestovniieljeznikisaobraajnikoridorinapodrujuHrvatskei
BosneiHercegovine.HAZU,Znanstvenisavjetzasaobraaj,Zagreb,1996.
154. Boievi,J.:Konstrukcijskepromjenenavozilimaradipoveanjazatitepjeaka,
Savremenisaobraaj,br.45,1988.
155. Beirevi,S.:Tehnologijaeljeznikogsaobraaja,Fakultetzasaobraaji
komunikacije,Sarajevo,1998.
156. Bublin,M.:Saobraajiprostor,StudentskatamparijaUniverzitetauSarajevu,
Sarajevo,2000.
157. eki,.:UkljuivanjeBosneiHercegovineuprogramemodernizacijerazvoja
evropskihkopnenihsaobraajnica,Naunisimpozijum:Perspektivenauno
tehnolokograzvojauBiH,Tuzla,2001.
158. eki,.:RazvojcestovnemreeinjenznaajzarazvojprivredeuBosnii
Hercegovini,PrivrednainfrastrukturaJugoistoneEvrope,Regionalniinvesticioni
forum2000,Sarajevo,2000.
159. eki,.:Ekonomikautransportuikomunikacijama,Fakultetzasaobraaji
komunikacije,Sarajevo,2004.
160. eki,.:BosnaraskrsnicaEvrope,Fakultetzasaobraajikomunikacije,Sarajevo,
1999.
161. TrafficTechnologyInternational,London,October/November2002
162. Targ,M.:Teorijskamehanika.Graevinskaknjiga,Beograd,1985.
163. Jovanovi,D.:Filozofijabezbednostiuprojektovanjusistemaiupravljanjuuoblasti
saobraaja,Savremenisaobraaj,broj5,1985.
164. Kulenovi,M.:Simulacijeraunalom,Skripta,Fakultetzasaobraajikomunikacije,
Sarajevo,1993.
165. Lindov,O.:ZajednikicestovnikoridorikrozHrvatskuiBosnuiHercegovinukao
dijelovitransevropskemree,ANUBiH,Sarajevo,1997.
166. Lindov,O.:Uticajcestovnihvozilaicestovneinfrastrukturenaekolokeparametre.
MeunarodninauniskupEkolokiproblemisavremenogsaobraaja,Sarajevo,2003.
167. EvropeanComission/PharePCU:FirstInterimReport:TransportandEnvironment
inCECS.1999.
168. OECD:Lapollutiondesvehiculesamoteur:stratgiesderducionaudelde2010;
Paris,1995.
169. Suvremenisaobraaj34/99,lanakHomologacijavozilaiistokoli,str.400404,
HZDP,Zagreb1999.
170. Suvremenisaobraaj45/89,lanakStrukturasaobraajnogsistemainjeni
ekolokiaspekti,HZDP,str.602604,Zagreb,1989.
171. Suvremenisaobraaj12/87,lanakEkolokipristupsigurnosnimiekolokim
uincimasaobraaja,str.8387;HZDP,Zagreb,1987.
172. Prof.dr.IvoMlinari,dr.EduardMissoni,Saobraajnamedicina,Fakultet
saobraajnihznanosti,Zagreb,1994.

448
173. TransportandEnvironment,TEMPUS,Fakultetzasaobraajikomunikacije,
Sarajevo,PolitehnicodiTorino,UniversityofSouthapmton.
174. Lindov,O;:Transportiokoli,skriptaFakultetzasaobraajikomunikacije,Sarajevo,
2008.godina.
175. Lindov,O;:Sigurnostucestovnomsaobraaju,Univerzitetskiudbenik,Fakultetza
saobraajikomunikacije,Sarajevo,2008.godina.
176. Lindov,O;:Uticajcestovnihvozilaicestovneinfrastrukturenaekolokeparamtre,
referatnameunarodnomskupupodnaslovomEkolokiproblemisuvremenog
saobraaja,ANUBiH,2006.godine.
177. EKONERGHOLDING,EmisijaoneiujuihtvariuzraknapodrujuRebulike
Hrvatskeza2001godinu;
178. EMEP/CORINAIREmissionInventoryGuidebook2007;
179. EKOLOKASTUDIJAISTUDIJAIZVODLJIVOSTISARAJEVSKEOBILAZNICE
180. STUDIJAUTICAJANAOKOLINUAUTOPUTANAKORIDORUVcLOT1:DIONICA
SVILAJDOBOJJUGKARUE
181. Zakonozatitiokolia,Sl.novineFBiH33/03
182. Pravilnikopogonimaipostrojenjimazakojejeobaveznaprocjenautjecajana
okoliipogonimaipostrojenjimakojimogubitiizgraeniiputeniuradsamoako
imajuokolinskudozvolu,Sl.novineFBiH19/04
183. Zakonozatitiprirode,Sl.NovineFBiH33/03
184. Zakonozatitivoda,Sl.novineFBiH33/03
185. NacrtsmjernicazavoenjepostupkaPUOiTehnikesmjernicezaizradustudijao
utjecajunaokoli
186. ISO14001Sistemiupravljanjazatitomokolia,1995,EvropaJugoinspekt,
Beograd.
187. Integrisanjesistemaupravljanjakvalitetomisistemaupravljanjazatitomokolia,
2000,GREENQuality,Kragujevac
188. Razvojsistemaupravljanjazatitomokolia,2001,GreenQuality,Kragujevac
UpitnikzapoetnopreispitivanjeEMSa,1999,GreenQuality,Kragujevac
189. PrirunikzaobukuinternihproveravaaEMSa,1999,GreenQuality,Kragujevac,
autorovihpublikacijaje:drAamoviNikola
190. Standardi:JUSISO14001,JUSISO14004
191. Zakonoosnovamazatiteokolia,Sl.listSRJbr.24/98
192. Zakonozatitiokolia,Sl.glasnikRSbr.66/91,83/92i53/95
193. Zbirkapropisaozatitiokolia,Jugozatita,1997,Beograd,StefanoviR.
194. Opasnematerije,Institutzakvalitetradneiokolia,1996,Ni,JoviiZ.
195. GerardKiely;EnviromentalEngineering,McGrawHill,BOSTON199
196. Tehnologijamaterijala,dr.sc.Nadarumberger,Zagreb:Fakultetsaobraajnih
znanostiSveuilitauZagrebu,1996.
197. Pogonskimaterijalimotornihvozila,S.Veinovi,R.Pei,S.Prtkovi,BanjaLuka
Kragujevac2000.
198. Prijevozrobe,B.Bogovi,M.Luketi,Zagreb:Fakultetsaobraajnihznanosti
SveuilitauZagrebu,1995.
199. Transportiokoli,SkriptapredavanjaOsmanLindov,Sarajevo,2008
200. Tehnikaenciklopedija4,MiroslavKrlea,1984.god.
201. Tokoviodluivanjapriintervencijamakodiznenadnihnaftnihoneienjamora.
B.Terek,2000.
202. BosanskohercegovackistandardBASEN590,oktobar1999.
203. BosanskohercegovackistandardBASEN228,oktobar1999.
204. IzvjeeostudijioutjecajunaokoliprojektaDrubaAdria,Zagreb,2004

449
205. ConferenceCleanFuelandVehiclesinCentralandEasternEvropeandTurkey27
28October,2005
206. EKOLOKIASPEKTIZRANOGSAOBRAAJAProf.dr.sc.SanjaSteiner
207. SveuiliteuZagrebu,Fakultetsaobraajnihznanosti;
208. GuidanceontheBalancedApproachtoAircraftNoiseManagementDoc9829
AN/451,ApprovedbytheSecretaryGeneralandpublishedunderhisauthority,Second
Edition2008.ICAOInternationalCivilAviationOrganization;
209. EnqueteKommissionSchutzderErdatmosphredesDeutschenBundestages,
MobilitatundKlima,WegezueinerklimavertrglichesVerkehrspolitik.Economica
Verlag,Bonn,1994.
210. J.Armbruster:FlugverkehrundUmwelt.SpringerVerlag,BerlinHeidelberg,1996.
211. T.Sledsten:SustainableAviationTheNeedforaEvropeanEnvironmental
AviationCharge.T&EEvropeanFederationforTransportandEnvironment,Brussels,
1998.
212. M.Jani:Aviationandexternalities:theaccomplishmentsandproblems.
TransportationResearch,PartD,Pergamon,4,1999,p.159180.
213. Y.D.D.VandePol:TheMythsofFlying.FriendsoftheEarthNetherlands,1998.
214. ModernAirTransportandEnvironmentATR:TheOptimumChoiceforaFriendly
Environment.CO/EM467/00,ATRAvionsdeTransportRegional,BlagnacCedex,
2000.
215. S.Steiner,J.Golubi,D.Boievi:StudyofAlternativePropulsionSystemin
Aviation.FacultyofMaritimeStudiesandTransport&SlovenianSocietyforTraffic
Science,InternationalConferenceonTrafficScience,ICTS97,Proceedings,Portoro,
20.21.November1997.
216. J.Boievi,S.Steineridr.:Koncepcijastrategijerazvojazranogsaobraajau
RepubliciHrvatskoj.Institutsaobraajaiveza,Zagreb,2002.
217. AviationandtheGlobalAtmosphere.SpecialReport.IntergovernmentalPanelon
ClimateChange,WMO&UNEP,1999.
218. CommunicationfromtheCommissiontotheCouncil,theEvropeanParliament,the
EconomicandSocialCommitteeandtheCommitteeoftheRegions:AirTransportand
theEnvironmentTowardsMeetingtheChallengesofSustainabledevelopment,COM
99/640final,Brussels,1999..
219. GreenPaperonFutureNoisePolicy,EvropeanCommission,COM96/540,
Brussels,1996.
220. AviationandSustainableDevelopment.ICAOBackgroundPaperNo9,UN
DepartmentofEconomicandSocialAffairs,CommissiononSustainableDevelopment,
NinghtSession,NewYork,2001.
221. AviationandGlobalClimateChange.AviationEnvironmentFederation,London,
2000.
222. Aviation&theEnvironment.IATAInternationalAirTransportAssociation,ATAG
AirTransportActionGroup,Geneve.
223. EnvironmentalProtectionAircraftNoise.Annex16totheConventionon
InternationalCivilAviation,Volume1,ICAO,Montreal,1993.
224. J.Armbruster:FlugverkehrundUmwelt.SpringerVerlag,BerlinHeidelberg,1996.
225. ModernAirTransportandEnvironmentATR:TheOptimumChoiceforaFriendly
Environment.CO/EM467/00,ATRAvionsdeTransportRegional,BlagnacCedex,
2000.
226. AviationandtheGlobalAtmosphere.SpecialReport.IntergovernmentalPanelon
ClimateChange,WMO&UNEP,1999.

450
227. GreenPaperonFutureNoisePolicy,EvropeanCommission,COM96/540,
Brussels,1996.
228. AviationandSustainableDevelopment.ICAOBackgroundPaperNo9,UN
DepartmentofEconomicandSocialAffairs,CommissiononSustainableDevelopment,
NinghtSession,NewYork,2001.
229. AviationandGlobalClimateChange.AviationEnvironmentFederation,London,
2000
230. Aviation&theEnvironment.IATAInternationalAirTransportAssociation,ATAG
AirTransportActionGroup,Geneve
231. http://www.eea.evropa.eu;
232. http://reports.eea.evropa.eu/EMEPCORINAIR5/en/page002.html
233. http://reports.eea.evropa.eu/EMEPCORINAIR5/en/BNPA_v3.1.pdf
234. http.//www.epa.gov/oilspill/freshwat.htm
235. http.//www.energopetrol.ba
236. http.//www.ina.hr
237. http://www.fmpuio.gov.ba/FMPUiO/federalni_propisi.htm
238. http://www.hrvatskeceste.hr/Index.aspx
239. http://www.eiaproject.hr/
240. www.ekomrezabih.net
241. http://www.uki.ba
242. www.zrakoplovstvo.net
243. www.mycitymilitary.com
244. http://www.suvremena.hr/

451

452

Skripta Pred MMAUTO

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Skripta Pred MMAUTO

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripta Pred MMAUTO

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Zagaenost zraka u gradovima se moe pogorati usljed nepovoljnih vremenskih uslova.

U dananje vrijeme zagaenost okoline predstavlja najveu opasnost po zdravlje.

Prijedlogom Evropske komisije o novim propisima emisije izduvnih gasova za cestovna

Danas je dostupan odreen broj raunarskih modela za predvianje zagaenja zraka

Benzin Dizel Kalifornijskistandard

Polutanti Kriterijzatitezdravlja Izvor

Model Stanford Istraivakog Instituta cestovnog kanjonsog modela bi bio prikladan.

U tabelama 4.1.3, 4.1.4 i 4.1.4.dati su pokazatelji kao to su hemijski sastav izduvnih

Hemijskisastavemisije Prazanhod Optereenjemotora

U pokuaju da zadovolji ekoloke izazove, Toyota radi s tendencijom smanjenja emisija u

Mercedes Travego: Ovaj model Mercedesovog autobusa je izuzetno pogodan za kratka

Sa grafikona je vidljivo da je emisija ispunih plinova autobusa Travego znatno vea u

Polutantig/kmpoputniku ToyotaAvensis MercedesTravego

Ukupna emisija polutanata na relaciji Sarajevo epe od autmobila i autobusa je

Polutanti ToyotaAvensis MercedesTravego

Kako je zadatak ovoga seminarskog rada uporediti emisiju zagaenosti individualnog

Polutanti ToyotaAvensis MercedesTravego

CO2 x 100 CO NOx PM/10

Optimalna procedura se sastoji od toga da vrimo direkno mjerenje gasova na izlazu iz

CO2 x 1000 CO NOx X 10 PM

Kod benzinskih motora s katalizatorom odreuju se vrijednosti CO, CO2, HC, O2 i u

Za benzinske motore bez katalizatora odreuje se samo CO u praznom hodu i njegova je

Za ove motore se odreuje samo srednji koeficijent zacrnjenja, a vrijednosti su: s

Geosaobraajni poloaj BiH, kao i Kantona Sarajevo znaajan je u transportnom sistemu

Starost Putnika Teretna Autobusi Motocikli Ostala Ukupno

Godina Bezolovnibenzint Olovnibenzint Dizelgorivot

Ako se pretpostavi da svaka od navedenih komponenata unosi u raun samo 3% greke,

godina 1971 197277 197880 198185 198592

godina 1971 197277 197880 198185 198592

Koeficienti emisija koji su koriteni za teka vozila su validni samo za djelomino

U tabeli 4.4.6. su date procjenjene vrijednosti emisije zagaujuih materija od cestovnih

Poredei emisije iz saobraaja procjenjene za 2004. godinu sa emisijama u periodu od

Ovakvo stanje se moe objasniti injenicom da su u periodu od 1986. godine koeficienti

8.12. Prognoziranje koncentracija zagaujuih materija du saobraajnica na podruju

Mjerenja zagaenosti zraka polutantima CO, NO

Prognoziranje koncentracija zagaujuih materija du saobraajnica u Kantonu Sarajevo

Prognoziranje koncentracije zagaujuih materija vreno je za ulice Marala Tita i Zmaja

2004.godina MaralaTita ZmajaodBosne

S obzirom da postoji razlika u koeficientima emisija putnikih i teretnih vozila izraunata

Izloeni model raznoenja zagaujuih materija iz saobraaja testiran je za situacije na

Na dijagramima 4.5.4 i 4.5.5. date su zavisnosti koncentracija CO i NO

8.13. Udio emisija iz cestovnog saobraaja u ukupnim emisijama na podruju Kantona

Kompleks Meunarodnog aerodroma Sarajevo ima povrinu od 121,6 ha, gdje su

Vrijednost emisije ugljenmonoksidaCO izraunat je na osnovu koritenja prosjenog

Vrijednost emisije azotnogoksida NOx izraunat je na osnovu koritenja prosjenog

Pored pozitivnog, pa ak i presudnog, uticaja transporta, na drutvenoekonomski razvoj

Na podruju Kantona Sarajevo se nalazi 12 eljeznikih stanica, kao i pruge: Sarajevo

Od navedenih lokomotiva za manevrisanje, 7 lokomotiva je ispod 550 KW dok su 2

Pojednostavljeni raznovrsni sistem razblaivanja sadri konstantnu koliinu toka i

Vrijednostima sirovih emisija da budu refinirane u stanje normalnog pritiska i

Zagaiva Vrstaispitivaa Skraenica Komentari

. Slijedei ovu reakciju,molekule

Metod jonizacije plamena je koriten da bi se odredila koncentracija hidrokarbona

Kod ciklusa propisanih pomou zakonodavstva omjeri brzine su propisani neovisno od

Mjerenje koncentracije u auspuhu: Mjernje koncentracije u auspuhu je metoda, isto

50,0 18,7 Sporo i gradsko

120,0 62,6 Maxbrzinaulice S PoslijeECE15 EEC