Novi Sad, 23. april 2013. Dr Dragana Latkovi i prof. dr Branko Marinkovi sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu danas su ratarima poslali poruku o setvi kukuruza u skladu sa obimom padavina, ali i nekim neizbenim detaljima. - Pre svega, ratari moraju biti svesni injenice da u biljnoj proizvodnji nema recepata. Ne postoji propisana tehnologija gajenja za sve godine, njive i hibride. U ratarskoj proizvodnji postoje opti principi koji se moraju potovati, a proizvoa mora da zna koja mera u kom trenutku ima najvee pozitivno dejstvo na gajene biljke kau strunjaci sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Na pitanje ratara kako obaviti setvu ovog prolea, poruka glasi: Kakvo nam je stanje vlage u zemljitu, kakav je raspored mineralnog azota (N-min) po profilu i koliko tog azota imamo u zemljitu u ovom momentu (pre setve). To su osnovni elementi koji definiu gustinu setve i ubrenje sa azotom u prolee! Podrazumeva se za odabrani hibrid koji emo gajiti. Vaan element u proizvodnji kukuruza je koliina zimskih padavina. U ovoj godini do kraja marta (u zimskom periodu) palo je od 282 lm-2 u Sremskoj Mitrovici do 387 lm-2 Kikinda. Odnosno, od 5 do 165% vie od viegodinjeg proseka. Postavlja se pitanje da li su godine sa izrazito velikom koliinom padavina u toku zime i rodne godine? Odgovor je nisu, ali ne mogu biti ni katastrofalno loe kao godine sa malom koliinom padavina. Na iskorienje potencijala rezerve vode u zemljitu, u prolee znaajno utie koliina i raspored azota po profilu zemljita. Proizvoai koji su u jesen na vreme poorali i primenili optimalnu koliinu azota (50% i vie od planirane koliine azota koju je potrebno dodati mineralnim ubrivima u jesen), mogu da planiraju i guu setvu kukuruza (70 x 22,5 20,0 cm). Proizvoai koji su u jesen primenili male koliine azota (ili ga iz nekog razloga uopte nisu primenili), treba da seju na vei razmak biljaka u redu (70 x 25,0 - 22,5). Ukoliko je u jesen primenjena neracionalno velika koliina azota prinos moe da bude manji za 1,08 tha-1 i vie (8,5%). Istovremeno moe doi do pomeranja azota izvan zone korena, a na njivama sa plitkom podzemnom vodom i do podzemnih voda. U tom sluaju zagaujemo podzemne vode sa nitratima to je opasno, izgubiemo deo azota a kupili smo ga. Za uspenu proizvodnju svi ovi elementi moraju se analizirati na nivou svake njive i mikro reona. Samo tako moemo stii do eljenog cilja. U protivnom proizvodnju e nam voditi vremenski uslovi, a mi emo biti samo nemoni posmatrai, umesto da agrotehnikom koristimo potencijal godine, njive i hibrida. Da li smemo dozvoliti da budemo nemoni posmatrai? esto se deava da na istom mikro-reonu imamo znaajnu razliku u sadraju vlage i mineralnog azota. Ta razlika zavisi od preduseva, prinosa preduseva, kapaciteta zemljita za vodu, primenjene agrotehnike i drugih injenica kae se u poruci strunjaka sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Za AgroServis ovi strunjaci nisu eleli da prognoziraju ostvareni obim setve, ali su rekli da je ona zapoeta jo 15. aprila, a da se lako moe dogoditi da bude manja nego prole godine. Ulogujte se, ili registrujte novi nalog da bi slali komentare Moje Gazdinstvo - TRITE - /19.03.2014./ Produktna berza Novi Sad: kukuruz 17.43 din/kg , penica 20.30 din/kg , soja 58.00 din/kg ; /19.03.2014./ Berza u Budimpeti: kukuruz 19.30 din/kg , penica Vesti > Poruka sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Page 1 of 3 Poruka sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu | Agroservis 3/21/2014 http://www.agroservis.rs/poruka-sa-poljoprivrednog-fakulteta-u-novom-sadu Prijatelji Anketa Da li bi prihvatili udruenje u agrarnu organizaciju (komora) koja vam donosi jeftiniju proizvodnju za 5 - 20 odsto?: DA RAZMISLIU NE Glas Page 2 of 3 Poruka sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu | Agroservis 3/21/2014 http://www.agroservis.rs/poruka-sa-poljoprivrednog-fakulteta-u-novom-sadu Agroservis +381 21 422 713 Page 3 of 3 Poruka sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu | Agroservis 3/21/2014 http://www.agroservis.rs/poruka-sa-poljoprivrednog-fakulteta-u-novom-sadu