Povijest graditeljstva | MAMUTICA

S t r a n i c a | 1



Kolegij: Povijest graditeljstva
Student: Josip Kalapsa
II. Seminarski rad




MAMUTICA


ima li to ljepe od djece koja se igraju u sreditu naselja? pomislio je Miroslav Kollenz dok
je osmiljavao urbanistiki plan novozagrebackog naselja Travno. Prije toga nekoliko je puda
dolazio razgledati teren, gotovo potpuno ravan, traedi inspiraciju za naselje koje bi bilo
drukije od odtad igraenih naselja kao to su Zaprue i Utrina, nov, za ivot kvalitetniji
prostor, ali bez uspjeha.
No tada se sjetio kako je svaki puta ondje zatekao djecu kako igraju nogomet. Odluio je da
e u sreditu naselja biti velika livada!



Povijest graditeljstva | MAMUTICA
S t r a n i c a | 2



Odraz vremena: poetkom 1970-ih vladala je nestaica stanova pa su diljem
Hrvatske sagraene brojne zgrade. Mamutica je sa svojih 100.000 etvornih
metara najveda meu njima.
Ukratko: Mamutica - izgraena 1974. - u njoj stanuje oko 5000 ljudi u 1169
stanova i 6 ulaza (velika Mamutica) i 3 ulaza (mala Mamutica). U sklopu
Mamutice je i 256 garaa u razizemlju te 24 lokala na razini platoa - dugaa je
240 m, visoka oko 70 m, te ima 19 naseljenih katova.

Poetkom '70-ih Generalni urbanistiki plan
odreivao je da gustoda naseljenosti mora
biti 320 stanovnika po hektaru pa da bi se to
postiglo, a sauvala velika zelena povrina u
srcu novog naselja, trebalo je na rubovima
sagraditi brojne, izuzetno visoke zgrade s
mnogo stanova. Usto, u to vrijeme vladala je
nestaica stanova, zbog ega je donesen
program drutvene akcije za izgradnju
stanova za radnike.
Takozvana Skuptina solidarnosti i
uzajamnosti za stambenu izgradnju i
Zagrebu popisala je radnike koji nemaju
rijeen stambeni problem bilo ih je 37.809,
odnosno 13,77% - te napravila program
granje 11.000 stanova do 1977. Godine.
Zbog velike potrebe za stanovima, odlueno
jeda se u stanogradnji prijee na novi oblik
organiziranja, za to je prvi uvjet otvaranje
velikih kompleksnih gradilita na novim
lokacijama. U listopadu 1972. Raspisan je natjeaj za gradnju novog naseljam a
posao je dobio PUG (Poslovno udruenje graevinara). lanovi koji su bili dio te
grupe su: Industrogradnja, Tempo, Tehnika, Jugomont-Jugobeton i
Novogradnja. PUG je najprije dobio realizaciju prve etape gradnje naselja
Travno s 2000 sta nova za trite,a potom i drugu etapu, 2000 stanova za fond
solidarnosti. To je ujedno bio prvi sluaj da se za obje namjene gradilo na
jedinstvenom gradilitu, pa tkz. Socijalni stanovi nisu bili posebno odvojeni.
Povijest graditeljstva | MAMUTICA
S t r a n i c a | 3



Planom je predvieno da u prvim godinama nakon useljenja Travno ima oko
12.500 stanovnika te da se ondje sagrade 4325 stana prosjene povrine 59
etvornih metara. Planirano je da de se s vremenom broj stanovnika smanjiti te
da de 2000. Godine ondje ivjeti 8200 ljudi (no prema popisu stanovnitva iz
2001. Travno ima 11.539 stanovnika). I gustoda naseljenosti se trebala smanjiti
do kraja stoljeda, i to na 240 stanovnika po hektaru; s tim u skladu u planu je
stajalo da de rasti korisna povrina po stanovniku: s 20 m2 nakon useljenja na
30 m2 potkraj 20 st.
S obzirom na visinu zgrada odreeno je da stanovi moraju imati terase u obliku
kvadrata od oko 10 m2, na kojima se, primjerice, moe objedovati, sunati,
uzgajati cvijede, i koje de na neki nain stanarima biti zamjena za okudnicu, te
da svaki stambeni objekt ima rijeeno parkiranje automobila svojih stanara, bilo
u garaama bilo dovoljnim brojem parkiralinih mjesta. U planu je stajalo da od
cjelokupne povrine naselja Travno 54 ha izgraena povrina iznosi 41
posto, prometne povrine zauzimaju 11 posto, a za zelenilo i tzv. povrine za
rekreaciju ostaje 49 posto, odnosno 25 m2 po stanovniku.
Povijest graditeljstva | MAMUTICA
S t r a n i c a | 4



Upeatljiva golema livada u srcu novog naselja trebala je odraz imati i u
nazivima zgrada.

Radi lakeg snalaenja u masi nizova zgrada s brojnim ulazima, Miroslav Kollenz
je objekte nazvao imenima poljskog cvijeda, a postojala je i ideja da se svaka
zgrada, odnosno ulaz uoljivo oznai simbolom svog naziva.
No ta ideja nije ostvarena i za nju se praktino ne zna. Zbog toga su i studenti i
kolege prof. Kollenza na Arhitektonskom fakultetu bili isprva zaueni to on
stalno spominje tratinicu. Poslije, kad su shvatili o emu je rije, a svjesni toga
da on ivi za Travno u kojemu je poslije i stanovao, a njegova supruga Jasenka
Kollenz radila pejzano ureenje nisu mu imali srca redi kako ljudi nazivaju
zgradu, da je njegova Tratinica poznata kao Mamutica.
A Mamutica je doista golema: u njena 1263 stana ivi otprilike 5000 ljudi.
Zgrada ima 100.000 etvornih metara (bez junoga krila, tzv. priljepka, koji je
manje visine te ga je, za razliku od Mamutice, koju je gradila Industrogradnja,
sagradio Tempo) te 18 katova (19 u dijelovima gdje su na 18. katu dvoetani
stanovi). Moe je se gledati i kao niz meusobno povezanih nebodera. Vede
krilo, tzv. velika Mamutica, ima est takvih segmenata, odnosno stubita, a
mala tri. Velika je Mamutica dugaka 225 metara, a mala je upola manja, dok je
visina u prosjeku 60 metara.

Zbog enormnih urbanistiki zadanih dimenzija, kolegica Nevenka
Postrunik, koja je sa mnom radila u projektnom birou Industrogradnje, i ja
eljeli smo tu kudu projektirati tako da je optiki umanjimo. Stoga smo je
visinski i tlocrtno maksimalno razigrali, napravili pomake, kae arhitekt dr.
uro Mirkovid. Iz tog smo razloga i na zabate stavili ciglu, iako ona inae nije
predviena za visoke zgrade. Da je ta namjera ostvarena, pokazuje i to to
Povijest graditeljstva | MAMUTICA
S t r a n i c a | 5



mnogi misle kako je Mamutica podjednake veliine kao drugi novozagrebaki
stambeni div iz toga doba, Super Andrija. No ta je zgrada, smjetena s druge
strane zamiljenoga Velikoga gradskog parka junog Zagreba, u naselju Siget,
znatno manja te ima triput manje stanova nego Mamutica. Te su velezgrade
specifine i po tome to su vrlo brzo nakon gradnje neformalno dobile imena
koja su ih trajno obiljeila. tovie, neki smatraju kako je davanje imena
Mamutici koja je graena kao Blok 6 odjek toga to je sigetska superzgrada
dobila nadimak, i to po tadanjem hitu Andrija, super momak.


Skica urbanistikog plana naselja (original)

Povijest graditeljstva | MAMUTICA
S t r a n i c a | 6



Naravna stvar, mi arhitekti nismo bili zadovoljni time to de ta kuda biti tako
velika jer ved se i onda govorilo da stanovanje na viim etaama nije ugodno,
gubi relaciju prema parteru, prema zelenilu. Svjestan toga, kolega Kollenz je na
Mamutici predvidio vrlo velike loe, ak do 15-16 etvornih metara, da se
nadoknadi nedostatak direktnoga kontakta s parterom. Meutim, kad je dolo
do realizacije, to nije bilo mogude jer loa je u naim prilikama luksuz, s
obzirom na to da joj je cijena samo otprilike 5 posto nia od cijene kvadrata
stana. Stoga su loe na Mamutici izvedene puno manje, 6 do 8 kvadrata. Ipak je
komercijalna komponenta tijekom realizacije onemogudila ostvarenje te dobre
intencije, kae dr. Mirkovid. Ta je komponenta krivac i za ono to se najede
istie kao mana zgrada iz toga doba, a to je prilino loa izvedba
najjednostavnijim materijalima, uglavnom vidljivim betonom. I to je danak
vremenu: da bi se rijeio stambeni problem velikog broja ljudi, godinje se
gradilo desetak tisuda stanova, a kako mehanizacija nije bila razvijena kao
danas, jedini nain da se to postigne bilo je takvim projektima i prefabrikacijom,
odnosno uporabom prefabriciranih elemenata za gradnju, koje je proizvodio
Jugomont-Jugobeton.

Slika Mamutice u gradnji 1975.
Povijest graditeljstva | MAMUTICA
S t r a n i c a | 7




Pogleda na Mamuticu po nodi
Pri projektiranju i gradnji Mamutice relevantno je bilo i to da je na tome mjestu
visoka podzemna voda; kad je Sava visoka, praktino je na razini terena. Iz tih
razloga nisu graeni podrumi kao i u velikom broju prekosavskih naselja a
podrumski su sadraji podignuti na razinu partera. Tako parter, prizemlje,
zapravo preuzima funkciju podruma, tu su garae, spremita itd. Klasino je
prizemlje stavljeno u razinu prvoga kata, i ondje je formirana povrina koja je
zamiljena kao svojevrstan trg, centar naselja; u planovima se navodi i kao
pjeaka poljana, a danas je poznata kao plato. On dugo nakon gradnje nije
bio osvijetljen jer se nikako nije moglo rijeiti pitanje tko treba pladati
trokove rasvjete: stanari Mamutice ili je li to komunalna povrina.
Takva nemogudnost dogovora nerijetko komunikacije uopde jedan je od
najvedih problema stanovanja u velikim zgradama. U svakom od ulaza
Mamutice ak su 122 ili 144 stana, u kojima, prema statistikom prosjeku, ivi
po 3,14 stanara.





Povijest graditeljstva | MAMUTICA
S t r a n i c a | 8



Mamutica danas
Dananjoj mamutici hitno je potrebna sanacija, jer zgrada navodno tone u
zemlju mjeseno, navodno, dva do tri milimetra. 'Plato' mamutice kojim
svakodnevno proe vie stotina ljudi propada, nije dobro izoliran pa je zatita
automobila i stvari u garaama veoma upitna. zidovi i asfalt u garaama su
popucali, a vlaga je doslovno nagrizla beton.


Plato kojim dnevno proe vie stotina ljudi

Povijest graditeljstva | MAMUTICA
S t r a n i c a | 9



Literatura:
- GEO Hrvatska; 1. Sijeanj 2010.
- Wikipedia: (http://hr.wikipedia.org/wiki/Mamutica)
- Web portal Travno: (http://www.travno.hr)
- Web portal www.dalje.com: (http://dalje.com/hr-zagreb/foto--
zagrebackoj-mamutici-hitno-treba-sanacija/123389)

Fotografije:
- Google slike: (http://images.google.hr/)