VODNI REIM BILJAKA

SADRAJ VODE U BILJKAMA

- jako varira
- vrsti, sorti
- organu, tkivu
- starosti biljke
- nizu ekolokih uvjeta
ovisno o:
* mlada tkiva, organi i biljke
vie vode od starijih
* plodovi mijenja se tijekom sazrijevanja
peno itarica
65 % - mljena zrioba
10 12 % puna zrelost
* mijenja se tijekom 24 sata
najmanji tijekom dana (transpiracija)
najvei poslije ponoi
* tijekom ontogenetskog razvoja biljke
sa starenjem poveava se udio vezane na tetu slobodne vode
- oko 70 % vode (prosjeno)
- oko 27 % organske tvari
- oko 3 % anorganske tvari
SADRAJ VODE U BILJKAMA
* u pojedinim organima vrlo znaajan
za skladitenje poljoprivrednih proizvoda
za odreivanje roka etve
za navodnjavanje. . .
OBLICI VODE U BILJKAMA
UKUPNA
UKUPNA
SLOBODNA
SLOBODNA
VEZANA
(METABOLIKA)
VEZANA
(METABOLIKA)
TRANSPIRACIJSKA
TRANSPIRACIJSKA
IMBIBICIJSKA
IMBIBICIJSKA
OBLICI VODE U BILJKAMA
- povezani s ivotnom aktivnou biljaka
- svaki odreenu fizioloku funkciju
OBLICI VODE U BILJKAMA
Slobodna transpiracijska voda struji od korijena do lia - isparava
- sauvala osobine iste vode
- pokretljivost
- sposobnost otapanja otapalo
- sposobnost smrzavanja (0)
- regulacija topline biljke
- transport tvari iz korijena u nadzemne organe
OBLICI VODE U BILJKAMA
Slobodna imbibicijska voda(mali dio od ukupne vode u biljci)
- ulazi u kapilarne prostore
st. stijenke i ostalih dijelova stanice
- adsorbirana na povrini:
- organela
- st. stijenke
- molekula i iona
OBLICI VODE U BILJKAMA
Vezana (metabolika) voda
- vezana za protoplazmu, odnosno
- za organske spojeva
- smanjena pokretljivost nezinih molekula
OBLICI VODE U BILJKAMA
- razliiti fizioloki znaaj
sadraj slobodne vode intenzitet fiziolokih procesa
sadraj vezane vode otpornost biljaka
prema nepovoljnim uvjetima sredine
odreuje
odreuje
VODA U TLU
- sadraj i kretanje vode u tlu
ovisi o
vrsti tla
VODA U TLU
Tlo mjeavina
mineralnih i organskih estica
vode
otopljenih tvari i
zraka
- nastaje - raspadanjem stijena
oborina
niskih temperatura i
kiselina koje izluuje korijen
kao posljedica djelovanja
Fizikalna svojstva
pjeskovita tla krupnije estice
- manja povrina po gramu tla
- veliki prostori izmeu estica
glinasta tla jako sitne estice
- vea povrina po gramu tla
- mali prostori izmeu estica
VODA U TLU opskrbljenost s vodom
- koliina i raspoloivost vode u tlu ovise o:
- teksturi i
- sadraju organskih tvari u tlu
- tla fine teksture zadravaju vie vode
-zbog vee povrine estica i mnotva kapilarnih prostora
- humus ima veliku sposobnost zadravanja vode
u koliini koja je nekoliko puta vea od njegovog sadraja u tlu
VODA U TLU - oblici
Gravitacijska voda slobodna voda
- zadrava se u krupnim porama
- otjee pod djelovanjem gravitacije
* u sluaju jaih oborina ili poplava - dulje se zadrava
dolazi do anaerobioze otkazivanje funkcije korijena i
- guenja biljke
- ima malu iskoristivost za potrebe biljke
Kapilarna voda
- zadrava se u porama pod utjecajem povrinskis sila estica tla
- ne podlijee gravitaciji
- dri se silama povrinskog napona za stijenke kapilara tla
ili je
- poduprta razinom podzemne vode
- raspoloiva za usvajanje predstavlja najvaniji dio vode
koliina kapilarne vode u nekom tlu oznaava se kao
POLJSKI KAPACITET VLANOSTI ili
KAPILARNI KAPACITET TLA
VODNI REIM BILJAKA
primanje vode
provoenje vode kroz biljku
izluivanje vode
- ovisi opskrbljenost biljaka vodom
PRIMANJE VODE U BILJNE ORGANE
Nie biljke itavom povrinom
- bubrenjem
- apsorpcijom vodene pare
Epifiti posebne dlaice
Vie biljke preko korijena
submerzne (vodene) biljke
- itavom povrinom
(osim)
RIZOFITE tipine vie biljke
- vodu primaju putem korijena (nema kutikulu)
- razvijenost korijena ovisi o:
- biljnoj vrsti
- ekolokim uvjetima
* tla s nedovoljno vode dugako i jako korijenje
Agropyron smithii
PRIMANJE VODE U BILJKU
PRIMANJE VODE U BILJKU
Korijenove dlaice
- brojne
425 na 1 mm
2
(kukuruz)
-poveavaju apsorpcijsku povrinu
4 40 x
PROVOENJE (PRIJENOS; TRANSPORT; PROMET) VODE KROZ BILJKU
Gibanje vode u parenhimu (prijenos na male udaljenosti)
- ekstravaskularni prijenos
Gibanje vode u ksilemu (dugi prijenos)
- vaskularni prijenos
Gibanje vode u parenhimu
- prijenos na male udaljenosti
- u stanijima nisu razvijene ile - ekstravaskularni prijenos
* kroz apoplast
* kroz simplast
ksilem
pericikl
endoderm
plazmodezme
primarna kora
korijenova dlaica
kroz simplast
kroz apoplast
Kasparijeve pruge
mjesta aktivnog transporta
Horizontalni prijenos vode u korijenu
Gibanje vode u ksilemu (dugi prijenos)
POGONSKE SILE ZA PRIJENOS VODE KROZ BILJKU
- korijenov tlak
*predtlak pozitivni tlak u korijenu potiskuje vodene stupce
- transpiracijski usis
*podtlak negativni tlak na kraju transportnog puta povlai vodene stupce
KORIJENOV TLAK
pozitivan hidrostatski tlak
* kad se sprijei transpiracija otopljene tvari nakupljaju u ksilemu
i stvaraju pozitivan hidrostatski tlak (korijenov tlak)
* pokretaka snaga za apsorpciju vode
troi energiju izmjene tvari
najistaknutiji kod biljaka dobro opskrbljenih vodom u vlanim uvjetima
- stopa transpiracije mala
u sunim uvjetima nikada se ne javlja voda brzo putuje kroz ksilem i isparava u atmosferu
TRANSPIRACIJSKI USIS
glavna pokretaka snaga za kretanje vode u ksilemu
- ne troi energiju
- pad vodnog potencijala izmeu tla i atmosfera
- gibanje vode u ksilemu transpiracijska struja
IZLUIVANJE VODE IZ BILJKE
TRANSPIRACIJA vodena para
GUTACIJA tekui oblik
PLA ili SUZENJE (pri ranjavanju) tekui oblik
TRANSPIRACIJA isparavanje vode iz biljke
- na svim povrinama granie sa zrakom (NIJE ZASIEN VODENOM PAROM)
izdanci s listovima
(povrine kutinizirane)
unutranjost kormusa
(povrine granie s intercelularima)
- koliina vodene pare
ovisi o
- veliini povrine lista
smanjenje povrine lista (etinjae, trave)
- prilagodba na manju transpiraciju
TRANSPIRACIJA isparavanje vode iz biljke
- vodena para iz intercelulara difundira iz biljke kroz:
- pui stomatalna transpiracija (90%)
- kutikulu kutikularna transpiracija
- lenticele lenticelarna transpiracija
Kutikularna transpiracija
- 5 10 % ukupne transpiracije
- preko kutikule slabo propustljiva za vodu i plinove
- manje znaajna od stomatalne
- znaajna samo kod vrsta s tankom kutikulom
- intenzivnija kod mladih biljaka
- smanjuje se starenjem
Lenticelarna transpiracija
- kroz lenticele
- odreeno znaenje kod drvenastih vrsta
- koliina izgubljene vode nije osobito znaajna
Stomatalna transpiracija
- do 90 %
- koliina izluene vode u 1 danu = ukupnoj teini biljke ili vea
bukova uma
-60 % cjelokupne godinje koliine oborina
- vrati se transpiracijom u atmosferu kao vodena para
suncokret 1 L vode (sunani dan)
breza 60 70 L vode (sunani dan)
- do 400 L vode (vru i suh dan)
DNEVNI HOD TRANSPIRACIJE
- karakteristian tijek - kormofite
JUTRO - otvaranje pui s pojavom svjetlosti
raste - zbog jaeg zagrijavanja lista i zraka
PODNE
opada
SUMRAK zatvaranje pui
prestaje
NO pui zatvorene
* ako doe do veeg gubitka vode
pui se mogu privremeno zatvoriti
IZLUIVANJE VODE IZ BILJKE
- tlo visok vodni potencijal
- parom nezasieni zrak nizak vodni potencijal
* gubitak vode transpiracijom
- nadoknauje se primanjem vode iz tla
transpiracijski tok
bez utroka energije
- st. koje okruuju intercelulare turgescentne
voda iz vakule prodire u st. stijenku uvijek vlana i ima vodene pare
- zrak u intercelularima zasien vodenom parom
- zrak oko lista sui nezasien vodenom parom
PUI znaajna uloga pri transpiraciji
* otvorene omoguavaju:
gubitak vode (vodena para)
brzu izmjenu plinova (O
2
i CO
2
)
Broj i raspored pui
GUTACIJA izluivanje vode iz biljke u obliku kapljica
- na rubovima listova
- u vrijeme visoke relativne vlage zraka
* nou
* u tropskim umama
- uvjeti za primanje vode optimalni
- uvjeti za transpiraciju - minimalni
- osigurava se ravnotea vodnog reima i
- neprekidan protok vode kroz biljku
Izluivanje vode u tekuem obliku:
kroz pui vodenice hidatode - pasivne
- tlak korijena pogonska sila gutacije
- kroz ljezdaste dlake trihomske hidatode aktivne (vodene lijezde)
- rade neovisno o tlaku korijena
SUZENJE ILI PLA izluivanje vode u tekuem obliku
- izluivanje tekuine iz ozlijeenih biljaka
- pod utjecajem tlaka korijena
otvoreni provodni elementi
aktivan korijen
dovoljno vode
- transpiracija minimalna
- korijenov tlak - visok
ozljeda pla ili suzenje
SUZENJE ILI PLA
- traje od nekoliko sati do nekoliko dana
- najintenzivnije u jutarnjim satima
- ovisi o ivotnoj aktivnosti korijena - tj. intenzitetu primanja vode i
- drugim fiziolokim procesima
- mjesto ozljede udaljenije od korijena izluivanje slabije
- prestaje (obino) zbog zaepljenja provodnih elemenata
* pri rezidbi vinove loze i voaka
SUZENJE ILI PLA
- samo u jednom kraem periodu ivota ili vegetacije
* kod drvenastih vrsta - u proljee u vrijeme pupanja vinova loza
- kod zeljastih vrsta u kasnijim fazama rasta i razvoja kada su listovi potpuno razvijeni
* kukuruz razvijeni listovi na vrhu
* bundeva u fazi cvatnje
SUZENJE ILI PLA
Eksudat tekuina koja se izluuje
*sadri:
- mineralne tvari
- eere
- aminokiseline
- organske kiseline
- vitamine
- enzime...
* koristi se na razliite naine:
- iz palmi (Cocos nucifera i Phoenix dactylifera)
- za vino
- sok breze (1,4 1,9 % eera)
- za vino i u kozmetike svrhe
- sok javora (5 6 % eera)
- za dobivanje eera
SUZENJE ILI PLA
Koliina eksudata vrlo razliita
agava 800 - 900 l 4 5 mjeseci
breza 30 - 35 l tjedan dana
vinova loza 1 l 1 dan
neke palme 10 15 l 1 dan
zeljaste jednogodinje biljke znatno manje
kukuruz 150 ml
bundeva oko 1 l
36 sati