Od Neživoga Do Živog Blagus Bartolec

1
OD NEIVOGA DO IVOGA
(genitivno-akuzativni sinkretizam u jedninskoj paradigmi
imenica mukoga roda koje oznauju to neivo)
U radu e se pokuati opisati semantiki parametri koji uvjetuju genitivno-
-akuzativni sinkretizam u sklonidbi imenica mukoga roda u suvremenome
hrvatskom jeziku koje oznauju to neivo. Opis polazi od pretpostavke o
kategoriji ivosti po kojoj imenice mukoga roda koje oznauju to ivo u
jednini imaju akuzativ jednak genitivu, a koje oznauju to neivo akuzativ
jednak nominativu. Ovdje e se razmotriti sluajevi u kojima dolazi do ot-
klona od zadane paradigme.
1
I. Uvod
U jezikoslovlju se kategorija ivosti najee uzimlje kao kategorija koja
unutar paradigmatski jednoga gramatikoga tipa (fonolokoga, morfolokoga,
sintaktikoga ili prozodijskoga) na planu jezinog izraza s obzirom na padeni
nastavak u akuzativu jednine razlikuje dva podtipa.
Kategorija se ivosti (Simeon 1969:1/643) ubraja u pojmovne kategori-
je temeljene na znaenjskom razlikovanju ivoga od neivoga u onome to je
oznaeno imenicama mukoga roda u akuzativu jednine.
1
Tom se problematikom u hrvatskom jeziku najvie bavila Jasna Vince-Marinac (1990,
1992).
Goranka Blagus Bartolec
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb
gblagus@ihjj.hr
UDK 811.163.42'366.2'367.622
Izvorni znanstveni lanak
Rukopis primljen 13. VI. 2006.
Prihvaen za tisak 24. X. 2006.
RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 32 (2006)
01 Goranka Blagus Bartolec_10.in1 1 12.2.2007 15:02:22
Goranka Blagus Bartolec: Od neivoga do ivoga
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 32 (2006), str. 123
2
II. Opisano stanje
Kategorija ivosti odlika je slavenskih jezika
2
, a morfoloki se oituje u
razli kovanju nominativno-akuzativnoga i genitivno-akuzativnoga sinkretizma
u jedninskoj paradigmi imenica mukoga roda. Znai li imenica to neivo,
akuzativ joj je jednak nominativu, znai li to ivo, akuzativ joj je jednak geniti-
vu. To razlikovanje potjee jo iz praslavenskoga jezika (Ivi 1970:184,186;
Vince-Marinac 1992).
Primarno je u sklonidbi imenica mukoga roda u jednini postojao samo no-
minativno-akuzativni sinkretizam, neovisno o tome znai li imenica ivo ili ne-
ivo (N jd. rab / A jd. rab i N jd. no / A jd. no)
3
, ali je postupno, zbog sin-
taktikoga razlikovanja subjekta i izravnoga objekta dolo do pojave genitivno-
akuzativnoga sinkretizma imenica mukoga roda koje znae ivo (Damjanovi
1995:616; Ivi 1970:356; Vince-Marinac 1992:332).
4
Prva potvrda pojave
genitivno-akuzativnoga sinkretizma jest zamjenica kto iji akuzativ preuzima
genitivni oblik kogo (Ivi 1970:186, 227; Vince-Marinac 1992:332).
U hrvatskome je suvremenom standardnom jeziku u postojeim gramatika-
ma kategorija ivosti sustavno opisana na trima razinama:
1. Najuoljivija je u razlikovanju nominativno-akuzativnoga sinkretizma (u
nastavku N/A) imenica mukoga roda u jednini koje znae neivo (N jd. stol / A
jd. stol) i genitivno-akuzativnoga sinkretizma (u nastavku G/A) imenica mu-
koga roda u jednini koje znae ivo (N jd. orao G/A jd. orla).
2. U akuzativu jednine mukoga roda odnosne zamjenice koji (oblik koji u
akuzativu jednine odnosi se na imenice koje oznauju to neivo, a oblik koje-
ga u akuzativu jednine na imenice koje oznauju to ivo).
5

3. Na prozodijskoj je razini razlika ivo/neivo uoljiva u lokativu jednine
jednoslonih imenica mukoga roda s dugosilaznim naglaskom. Imenice koje
oznauju to ivo u lokativu zadravaju dugosilazni naglasak (N jd. vk / L jd.
2
Ruski: N , / A , ; N , / A , ; slo-
venski: N mo, pes / A moa, psa; N razred, svetilnik, A razred, svetilnik; ukrajinski N ,
/ A , ; N , / A , ; eki: N pn / A pna, N
hrad / A hrad; poljski: N brat, pies / A brata, psa; N ser. zeszyt / A ser, zeszyt.
3
Damjanovi 1995:59
4
Ivi (1970:356) uporabu G/A sinkretizama kod imenica mukoga roda koje znae ivo
tumai sintaktikim razlozima, s obzirom na to da su u staroslavenskom jeziku uz neke iste gla-
gole kao izravni objekt pojavljuju i genitiv (lica/osobe) i akuzativ (stvari).
5
U nestandardnoj (dijalektnoj i razgovornoj) uporabi G/A sinkretizam biljei jo muki rod
neodreene zamjenice svi (A svih: svih nas je pitao, svih je pozdravio), umjesto sve (sve nas je
pitao, sve nas je pozdravio).
3
vku), a imenice koje oznauju to neivo u lokativu imaju dugouzlazni nagla-
sak (N jd. dn / L jd. dnu).
6
U radu e biti rijei o morfoloko-semantikoj razlici u znaenju ivo/ne-
ivo imenica mukoga roda spomenutoj pod tokom 1. Ta se razlika na morfo-
lokoj razini oituje u razliitom akuzativnom nastavku imenica mukoga roda
u jednini, a uvjetovana je razlikovanjem semantiki ivoga od semantiki nei-
voga u onome to se oznauje imenicama mukoga roda u akuzativu jednine. U
opisu sluajeva u kojima G/A sinkretizam u jednini imenica mukoga roda za-
hvaa i one imenice kojima se oznauje to neivo, naglasak e biti iskljuivo
na analizi standardnoga jezika, njegove uporabe u javnoj komunikaciji slu-
benoj i razgovornoj to je potrebno naglasiti s obzirom na to da je ta jezina
pojava prisutna i na dijalektnoj razini, osobito u kajkavskom govoru te u govo-
ru djece, ponajprije predkolske i rane kolske dobi.
III. Gramatiko tumaenje kategorije ivosti u hrvatskom jeziku
Imenice koje znae to neivo nisu s gledita kategorije ivosti u hrvat-
skim gramatikama dovoljno opisane. Bartol Kai (1604/2002) u Osnovama
ilirskoga jezika u sklonidbi imenica kategoriju ivosti ne spominje kao kriterij
za razlikovanje imenica mukoga roda kojima se oznauje to ivo od onih ko-
jima se oznauje to neivo. Razlikuje tri deklinacije prema genitivnim zavr-
etcima (-a, -e, -i), neovisno o kojem se gramatikom rodu radi, na semanti-
koj mu je razini osnovni kriterij je li imenica vlastito ime ili ima ope znae-
nje, a na morfolokoj je razini uoljiv genitivno-akuzativni sinkretizam, neovi-
sno o tome je li rije o imenici koja znai ivo ili neivo (N jd. Pettar, golub, vi-
ttar/ A jd. Petra, goluba, vitra)
7
. Stoljee kasnije hrvatski gramatiar Bla Ta-
dijanovi (1761) ne bavi se tom problematikom, jedino se u poglavlju o ime-
nima, propisujui da se sva vlastita imena (pod kojima razumijeva sve imenice
koje oznaavaju to ljudsko) piu velikim poetnim slovom, a uz vlastita imena
ljudi Petar, Paval i sl., navodi i rijei ovjek (ovik), Bog (Boog), aneo (An-
gjel), duh (Duh), pri emu je oito da i nestvarna bia dobivaju gramatike odli-
ke ljudskoga, tj. ivoga. Marijan Lanosovi (1778:613) ne spominje G/A sin-
kretizam. Prema tvorbenom kriteriju razlikuje tri deklinacije imenica muko-
ga roda, neovisno o znaenju ivo/neivo. Imenicu dan navodi kao primjer za
6
Potrebno je naglasiti da se G/A sinkretizam oituje i u zamjenicama i pridjevima u atri-
butnoj funkciji, ali ta pojava nee biti temom ovoga rada: Jack mi je dao nekog posla (HRT, se-
rijal 24 sata, 18. 10. 2002), gurati terenskog bicikla (HRT, 1 program, Pustolovina po Hrvatskoj
15. 7. 2002.).
7
Kai 1604/2002:4757.
4
treu sklonidbu mukoga roda, ali je u akuzativu jednine (Dana, dneva) skla-
nja kao i u genitivu. U tu deklinaciju ubraja i imenicu ovjek (ovik), a kriterij
je viestrukost ili nepravilnost (irregularis) padenih oblika, za razliku od ime-
nica mukoga roda prve i druge deklinacije koje u svakom padeu imaju samo
jedan oblik. Sustavniju naznaku paradigmatskoga razlikovanja imenica mu-
koga roda koje znae ivo i koje znae neivo nalazimo u Matije Antuna Rel-
kovia (1767). Kao i Kai, razlikuje tri deklinacijska tipa imenica, ovisno o
genitivnom zavretku (-a, -e, -i). Imenice mukoga roda pripadaju prvomu de-
klinacijskom uzorku. U tablici s pregledom padenih nastavaka (62) navodi da
akuzativ ima nastavak -a kao i genitiv ili jednak nominativu. Dalje, u 9. bilje-
ci (6768) objanjava da imenice prve deklinacije koje znae to neivo imaju
akuzativ jednine jednak nominativu (no, prozor, ormar i sl.).
8
Gramatiari 19. stoljea opirnije piu o kategoriji ivosti i njezinu utje-
caju na sklonidbenu paradigmu imenica mukoga roda. ime Starevi
(1812/2002:2528) takoer, razlikujui tri tipa sklonidbe prema genitivnom
nastavku (-a, -e, -i)
9
, kao i Relkovi, upuuje na osobitost prve sklonidbe ime-
nica mukoga roda koja se oituje u G/A sinkretizmu imenica koje znae to
ivo i N/A sinkretizmu imenica mukoga roda koje znae to neivo. U Ap-
pendinija (1838) takoer nalazimo biljeku o G/A sinkretizmu imenica mu-
koga roda koje znae to ivo (N jd. Jakob / A jd. Jakoba) prvoga tipa sklonid-
be i N/A sinkretizmu imenica mukoga roda koje znae to neivo N jd. vje-
tar / A jd. vjetar (4446). Meutim, kao i Lanosovi (1778:13), imenicu dan
svrstava, kao i imenice ovjek i dom, u sklonidbene, odnosno tvorbene iznim-
ke, ali imenicu dan u akuzativu sklanja kao da oznaava to ivo (A jd. dana,
dneva), dok imenicu dom u akuzativu jednine sklanja kao da oznaava to ne-
ivo ( A jd. dom).
10
Ignjat Alojzije Brli (1842:2629) takoer sustavno razli-
kuje sklonidbu ivuih (Belebte) i neivuih (Unbelebte) imenica mukoga
roda, napominjui da u kategoriju ivih ulaze i neke imenice koje primarno ne
oznaavaju zbiljsku ivost (karte: npr. gornjak, doljnjak, kec). Prema tom na-
elu imenicu dan (48), kao i drugi gramatiari, svrstava u nepravilne imeni-
ce, takoer ju sklanjajui kao neivu, tj. u paradigmi navodi N/A sinkretizam
(jd. N dan / jd. A dan). Jednako upuuje i Vjekoslav Babuki u Ilirskoj slovni-
ci (1854:172176), razlikujui stvari ivue (jelen, kralj, junak) i stvari nei-
vue (perst, no). Najopirniji prikaz razlikovanja G/A i N/A sinkretizma pre-
ma kategoriji ivosti dao je Antun Maurani u Slovnici hervatskoj (1861).
8
... Djmi taj nx ... nie: Dajmi toga nxa (Relkovi 1767:68).
9
Usp. i Tafra u: Starevi 2002:153.
10
Appendini 1838:5253.
5
Kao i njegovi prethodnici, razlikuje tri sklonidbene paradigme. Imenice mu-
koga roda svrstava u prvu paradigmu i u akuzativu jednine upuuje na razli-
ku u sklonidbi imenica prema tome znae li to ivo ili to neivo. Novina je
u odnosu na njegove prethodnike u posebnom isticanju polisemije, kada rijei
koje znae ivo dobivaju i neivo znaenje i obratno, rijei koje znae neivo
dobivaju i znaenje za ivo. Prema toj znaenjskoj razlici te se imenice razli-
ito sklanjaju u akuzativu jednine (1861:40). Osim toga Maurani je prvi de-
taljnije uputio i na druge semantike kriterije koji se mogu smatrati osnovom
za ralambu znaenjskih tipova koji utjeu na proirenje sklonidbe s G/A sin-
kretizmom imenica mukoga roda, o emu e kas nije biti rijei (1186:40, bi-
ljeka 1. i 2.). Povijesni pregled zavravamo Josipom Florschtzom, koji, za
razliku od svojih prethodnika ne spominje razliku ivo/neivo, nego upuu-
je na to da se u sklonidbi imenica koje oznaavaju ljude i ivotinje javlja G/A
sinkretizam, dok imenice koje znae neivo imaju N/A sinkretizam (1916:23).
G/A sinkretizam takoer je svojstven i imenicama koje oznauju bia koja su
prije oznaavala to ivo, iako su po znaenju neivi pojmovi (pokojnik, mr-
tvac) ili, pak, onim imenicama koje su u metonimijskom odnosu s pojmovima
koji oznaavaju ivo (itam Osmana).
11
U gramatikama suvremenoga hrvatskoga standardnog jezika takoer nema
opirnijega tumaenja kategorije ivosti. Samo se openito razlikuje sklonid-
ba imenica mukoga roda koje znae ivo i sklonidba imenica mukoga roda
koje znae neivo, a razlika je u akuzativu jednine.
12
Donose se sklonidbeni
uzorci prema naglasnim i tvorbenim tipovima te vrstama deklinacije (a-vr-
sta, e-vrsta, i-vrsta) koje su odreene genitivnim nastavkom u jednini (Povije-
sni pregled... 1991:529561; Pranjkovi, Sili 2005:98107; Ragu 1997:89,
2437). Iznimkama je vie prostora dano u Hrvatskoj gramatici skupine au-
tora (1997:104) i Gramatici hrvatskoga jezika Stjepka Teaka i Stjepana Babi-
a (2004:100) u kojima se osim ope podjele imenica mukoga roda s obzirom
na znaenje ivo/neivo, upuuje na polisemne rijei (nosa, glasnik, lan,
vjesnik, razara itd.) koje s obzirom na znaenja ivo ili neivo imaju akuzativ
jednine jednak genitivu, odnosno nominativu, kao i na drutveni, tj. skupni sa-
11
Ukratko, opirnijih potvrda ne nalazimo ni u gramatikama bosanskih tokavaca. Toma
Babi (1712:37) ne spominje razliku ivo i neivo, ali za primjer paradigme pete deklinacije na-
vodi imenicu dan iji je akuzativ jednak nominativu (usp. Lanosovi 1778:1213). Jednako u
svojoj gramatici pie i Lovro itovi, navodei takoer imenicu dan za primjer paradigme pete
deklinacije (1742:19). Sklonidbeni su tipovi u objema gramatikama napravljeni po uzoru na la-
tinsku paradigmu.
12
Kategorija ivosti nije jedina nedovoljno opisana imenina kategorija u gramatikama hr-
vatskoga jezika. Brojivost takoer ima jednak status (v. Peti 2004, Znika 2002), kao i osobnost,
spol, apstraktnost, tvarnost, konkretnost (Tafra 2005:8182).
6
draj imenica koje primarno oznaavaju pojedinca, a za primjere se iskljuivo
navode sportske momadi (najee Hajduk).
13
Pregled suvremenih rjenika hrvatskoga jezika nije dao relevantne infor-
macije o iznesenom problemu jer se u njima u gramatikom bloku ne navode
razlikovna obiljeja s obzirom na kategoriju ivosti, tako da se u radu nee is-
crpno opisivati stanje u njima. Potrebno je samo naglasiti da su rjenici takoer
bitan izvor takvih podataka i korisnicima bi trebali pruiti jasniju informaciju o
gramatikim razlikama nastalima pod utjecajem znaenjskih promjena.
IV. Problem i njegova razrada
Iako je tijekom razvoja hrvatskoga jezika prema ukratko navedenim gra-
matikim potvrdama kategorija ivosti prepoznata i opisana kao razlikovni se-
mantiki kriterij na formalnoj, tj. gramatikoj razini (Tafra 2005:65), mogu-
e je izdvojiti dva temeljna nedostatka u opisu toga problema. Problem e biti
ogranien, kao to je i ranije reeno, na imenice mukoga roda, odnosno G/A,
odnosno N/A sinkretizam.
Prvi se odnosi na nedovoljno jasnu definiciju kategorije ivosti u jeziku, u
kojoj se esto ne razlikuje zbiljska (izvanjezina) ivost od semantike ivo-
sti koja utjee na stvaranje G/A sinkretizma u imenica koje oznauju to nei-
vo. Ponajprije se to odnosi na shvaanje ivosti u biolokom smislu, kao sta-
nju prirodne aktivnosti biljnoga ili ivotinjskoga organizma i ljudi,
14
i shvaa-
nje ivosti kao semantike kategorije u jeziku koja uvjetuje razlike na planu je-
zinoga izraza.
U svim gramatikim prirunicima u kojima se upuuje na kategoriju ivosti
naelno se govori o razlici izmeu ivuega i neivuega (u starijim gramatika-
ma), odnosno ivoga i neivoga znaenja (u dananjim gramatikama hrvatsko-
ga jezika). Osim gramatike Josipa Florschtza (1916:23), u kojoj se navodi da
se imenice koje oznaavaju ljude i ivotinje u akuzativu jednine sklanjaju druk-
ije od imenica mukoga roda koje znae to neivo, u gramatikama hrvatsko-
ga jezika nema iscrpnije teorijske razrade o tome to se sve na jezinoj razini
smatra ivim, a to neivim sadrajem, ali se redovito u primjerima sklonidbe-
ne paradigme kao imenice mukoga roda koje oznaavaju ivo navode imeni-
13
Osim navedenih skupina rijei, Gramatika srpskohrvatskoga jezika Ivana Brabeca, Mate
Hraste i Sretena ivkovia (1961:4445) kao iznimke imenica mukoga roda koje primarno
znae neivo, a u paradigmi se ponaaju kao da znae to ivo upuuju jo na nazive ahovskih
figura, knjievnih i umjetnikih djela koja su u metonimijskom odnosu s imenicama koje zna-
e to ivo.
14
Hrvatski opi leksikon 1996:1116.
7
ce za ljude (ope i vlastite imenice) i ivotinje, dok sve ostale imenice mukoga
roda (stvarne i mislene
15
) ulaze u kategoriju imenica s neivim sadrajem.
Naelno se prema postojeim gramatikim prirunicima u kojima se tuma-
i kategorija ivosti u imenica mukoga roda koje znae to ivo i mogu ubroji-
ti samo imenice kojima se oznauju ljudi i ivotinje
16
. Sve se ostale imenice
mukoga roda s obzirom na kategoriju ivosti na formalnoj, odnosno morfolo-
koj razini mogu smatrati imenicama kojima se oznauje to neivo.
Nerazmjer izmeu zbiljske i jezine ivosti nalazimo ponajprije u N/A sin-
kretizmu imenica mukoga roda koje oznaavaju biljke.
17
O njima nema spo-
mena u opisima padenih paradigmi kao o posebnoj skupini rijei, odnosno, u
gramatikim se prirunicima, s obzirom na plan njihova sadraja, ne istie nji-
hova morfoloka pripadnost ni imenicama koje znae ivo ni imenicama koje
znae neivo. Prema kriteriju zbiljske, odnosno bioloke ivosti, biljke su sva-
kako iva bia. S druge, pak, strane, ako se ivost na gramatikoj razini utvru-
je po morfolokim pokazateljima koji su semantiki uvjetovani, u ovom slua-
ju po akuzativu jednine imenica mukoga roda koji je jednak ili nominativu ili
genitivu, na jezinoj se razini imenice za biljke smatraju imenicama kojima se
oznauju neivi pojmovi, jer u mukom rodu te imenice pokazuju N/A sinkre-
tizam u jednini: sjei hrast, saditi krumpir, ubrati cvijet. Zakljuak je, prema
onome to o tome biljee gramatike, da oznaku za ivo mogu imati samo ime-
nice za ljude i ivotinje, dok se sve ostale imenice smatraju neivima.
Status neivih imenica imaju i imenice mukoga roda koje oznauju skup
ivih bia (narod, razred, puk i sl.).
18
Te imenice posjeduju zbiljsku ivost, ali
se gramatiki ponaaju kao neive i svrstavaju se u imenice mukoga roda koje
akuzativ jednine imaju jednak nominativu, a osnovni je semantiki parame-
tar tih imenica skupnost, neovisno o tome je li rije o bioloki ivom ili nei-
vom skupu jedinki (Hrvatska gramatika 1997:104). Takve su i skupine imeni-
ca mukoga roda iji sadraji upuuju na moguu zbiljsku ivost, ali se na gra-
matikoj razini ponaaju kao neive imenice (pokazuju N/A sinkretizam).
15
Usp. Hrvatska gramatika 1997:100101.
16
Pranjkovi/Sili (2005:39) u podjeli znaenja imenica navode da imenice znae predme-
te, svojstva, pojave i bia u koja ubrajaju ljude, ivotinje i ptice.
17
Usp. Ivi 1996.
18
Rije je o polisemnim imenicama: imenica narod u sluaju kada znai mnotvo, svje-
tina (i tada nema gramatiku mnoinu) te imenica razred kada oznaava skupinu djece (vodi-
ti cijeli razred na izlet), pri emu je rije o metonimijskom pomaku sa znaenja prostora (razred
kao prostorija ili obrazovni stupanj) prema skupini ljudi koji u njemu borave. Jednak je metoni-
mijski odnos prisutan i kod drugih imenica koje primarno oznaavaju kakav prostor (stadion,
poduzee i sl.)
8
Rije je o imenicama kojima se oznauju dijelovi tijela prst, vrat, nos, nokat,
palac, zub koji imaju svoje vitalne funkcije i sposobnost rasta, ali vjerojatno
zbog nametnike ivosti u sklopu ovjekova tijela, dijelovi tijela imaju pasi-
van status u jeziku i smatraju se neivima.
S aspekta kategorije ivosti potrebno je rei da se imenice mukoga roda
koje znae biljke ili dijelove tijela u jeziku redovito ponaaju kao imenice ko-
jima se oznauje to neivo, tj. mogue je govoriti o sustavnoj pojavi N/A
sinkretizma tih dviju skupina imenica mukoga roda.
19
G/A sinkretizam znat-
no je raireniji u paradigmi imenica mukoga roda koje, iako ne oznauju ne-
to to bi bilo zbiljski ivo (predmeti razliite namjene i apstraktni sadraji),
zbog semantikih pomaka dobivaju morfoloki oblik jednak imenicama mu-
koga roda koje znae to ivo. Na takvu emo uporabu uputiti u sljedeem
poglavlju.
V. Primjeri i izvori
20
Primjeri e se navoditi samo za znaenja za neivo, a obuhvaaju leksik
koji pripada standardnomu jeziku s proirenjem na razgovorni i argonski stil te
publicistiki funkcionalni stil
21
, u kojima se najvie ostvaruju sadraji svakod-
nevnoga sporazumijevanja.
22
Navedene skupine rijei i primjeri svakako nisu
konani, a posluili su razredbi semantikih obiljeja na temelju kojih je mogu-
e proiriti postojee tumaenje kategorije ivosti u hrvatskome jeziku. Jedna-
ko tako, za neke rijei nisu dani primjeri jer nisu pronaeni u postojeim kor-
pusnim izvorima, ali su one navedene jer su primjeri G/A sinkretizma dio sva-
kodnevnoga govora.
Bitno je naglasiti da se iskljuivo iznose primjeri koji upuuju na G/A sin-
kretizam imenica mukoga roda kada znae to neivo. Meutim, kako su izvo-
19
Pretraga postojeih korpusa i internetskih izvora nije dala relevantne rezultate u smislu
odstupanja od paradigme.
20
Primjeri za analizu uzimani su s postojeih hrvatskih korpusa (Hrvatska jezina mrena
riznica i Hrvatski nacionalni korpus). Drugi su izvor podataka javni mediji, televizijski i radijski
program, javna glasila kao i internetski izvori. Primarni razlog njihova odabira jest injenica da
su upravo mediji sredinje podruje ostvarivanja suvremene javne komunikacije u sklopu kojih
se moe pratiti recentno stanje suvremenoga jezika.
21
Velik dio primjera pripada, primjerice, raunalnomu argonu (Mihaljevi 2005) ije su ri-
jei postale i dijelom standardnoga jezika, tj. normativno prihvaene (mi, crv, virus i sl.). S obzi-
rom na to da se u radu analizira standardni jezik u javnoj uporabi, najee su uzimani primjeri iz
Vjesnika, dok ostale novine nisu dio korpusa s obzirom na moguu dijalektnu ili lokalnu obilje-
enost (Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije, Veernji list, Jutarnji list, Glas Istre).
22
V. Frani Hudeek Mihaljevi 2005:240251.
9
ri iz kojih je crpljena graa vrlo iroki i raznorodni, odreenom se uestalou
pojavljuju i primjeri N/A sinkretizma za iste rijei, tj. ista znaenja (koji se u
radu nee navoditi), to jo vie upuuje na nesustavnu uporabu u govoru i na
injenicu da problemu shvaanja kategorije ivosti svakako treba posvetiti po-
zornost.
1. Polisemija 1
Razlika se izmeu znaenja za ivo i znaenja za neivo na morfolokoj ra-
zini oituje u G/A sinkretizmu za ivo i N/A sinkretizmu za neivo. U sklonidbi
imenica mukoga roda ta se razlika pokazuje gramatiki pravilnom.
a) ivo G/A (znaenja za ivo dolje navedenih imenica)
b) neivo N/A
nosa: Zakon vjerojatnoe nalae da na Americi u malome, kako jo
vole nazivati nosa zrakoplova (Vjesnik 20000502)
glasnik: Izvadio Panonski glasnik i mae njime. (Ivan Kuan Toranj, 33,
HJMR)
lan: Tamo je on upisao uredbu i lan po kojemu se vri popis (Mirko Ko-
va Vrata od utrobe,149, HJMR)
vjesnik: Salezijanski vjesnik je utemeljio don Bosco 1877. (asopis Don Bos-
co danas)
pisa: Mnogi bi mogli pomisliti... da je isplativije kupiti tintni pisa. (www.
medri.hr)
rak (bolest): Kako lijeiti rak titne lijezde? (Hrvatska liga za borbu protiv raka,
www.hlpr.hr);
kokot: I svee uzicu za oroz revolverski, zapne ga njome i obavije cio revolver
tako da e kokot odapeti (A. G. Mato, Odabrane pripovijetke, HJMR);
vuk
23
.
2. Polisemija 2
Za razliku od prethodnih primjera, u ovom tipu polisemije u imenica ne po-
stoji morfoloka razlika izmeu znaenja za ivo i znaenja za neivo. Pojava
G/A sinkretizma takvih imenica u sluaju kada znae to neivo (gdje bi se oe-
23
Posljednja dva primjera navodi Antun Maurani u svojoj gramatici, a danas se mogu
smatrati gotovo zastarjelima jer ih u neivoj uporabi suvremeni izvori ne biljee iako ih navo-
de suvremeni rjenici.
10
kivao N/A sinkretizam) moe se tumaiti jakim utjecajem njihovih primarnih
znaenja za ivo (osoba, vlastito ime, ivotinja).
a) ivo G/A (imenice koje oznaavaju ivotinje)
b) neivo G/A:
b1) raunalni leksik:
mi: Podloge za mia (Bassa Web Shop katalog, www.bassa.hr); Kliknu ti i po-
vlaiti mia (Informacijski servisi Grada Pule, www.gis.pula.hr)
crv (na raunalu): Poruka koja sadri crva moe sadravati (www.cert.hr);
NOD32 uinkovito titi svoje korisnike, otkrivajui ovog crva proaktivno,
(www.nod32.com.hr)
24
b2) prehrana:
25
jastog: Kuhamo 7 - 8 minuta, a potom jastoga izvadimo. (www.gastronaut.hr);
Jastoga kuhamo 25 minuta. (www.cro-web.com)
aran: ...kuajte fipaprika ili autohtoni specijalitet arana u raljama
(www.bilje.hr)
smu: Mama bi za Badnjak napravila fi, pohanog smua i biskupski kola
(www.vjesnik.hr/html/1998/12/24);
som: Molim Vas da mi objasnite kako oistiti soma ili smua (www.coolina-
rika.com); Soma oistiti, oprati, narezati na komade i posoliti (www.gastro-
naut.hr)
odojak: to radi politiar kod otvaranja nekog objekta: a)sijee vrpcu, b) si-
jee odojka (HTV, Tko eli biti milijuna, 15. 6. 2003.); Odojka pecite oko 2
sata na temperaturi od 200-220C. (www.gurmanoteka.com)
24
Kao primjer mogla bi se navesti i rije virus, meutim potvrde G/A sinkretizma vrlo su
rijetke u obama znaenjima te rijei, tj. ta se rije najee sklanja kao da oznauje to neivo i
kada oznaava ivi mikroorganizam i kada ima neivo znaenje tetnoga raunalnoga programa.
25
Kod ovih je imenica obiljeje neivosti veoma rubno zbog jakoga utjecaja primarnoga
znaenja koje se odnosi na njihovu bioloku ivost pa je svakako upitno je li samo dokidanje bi-
oloke ivosti (uginue ivotinje) uvjet za ukidanje semantike ivosti i pojavu N/A sinkretizma.
Primjeri se stoga odnose iskljuivo na prehranu, odnosno primjeri su uzimani u znaenju koje
referira na meso, tj. prehrambenu namirnicu iji se naziv (za razliku od npr. piletine, svinjetine,
govedine, tunjevine, puretine, teletine, srnetine, veprovine, janjetine i sl.) ne razlikuje od naziva
za ivu ivotinju. Polazite je metonimijski odnos izmeu ivotinje i njezina mesa u prehrani -
umjesto: isjei meso arana, u jezinoj je uporabi ee: isjei arana. U irem se kontekstu o odnosu
bioloke ivosti i semantike ivosti imenica koje oznauju ivotinje u lanku ne raspravlja (npr.
preparirati jelena /rije je o neivu jelenu/).
11
janjac: Na minjtini se na blagoslov nosilo i peenog janjca (www.istria-
net.org); no ih as prije obii kako bi stigli na okup i naeli janjca (Mirko Ko-
va Vrata od utrobe, 336, HJMR)
kamp: u primjerima se redovito pojavljuje u mnoini.
osli: Svinjetinu koriste u smanjenim koliinama, a od ribe najee pri-
premaju oslia (Vj20010228/HJMR); Dodamo oslia, riu i malo currya.
(www.gastronaut.hr)
kopun: Kopuna skuhajte i oistite od kosti... (www.mam-vin.hr); Kopuna ra-
zreemo na prikladne komade... (www.gastronautika.hr)
b3) naprave razliitih namjena:
kozli (gimnastika sprava): Primjerice, ako neki intelektualac nije u stanju
preskoiti kozlia ili uhvatiti loptu... (www.forum.hr);
konj: 1. (gimnastika sprava): mi trebamo: preskakat kozlia i konja, penjat
se na mornarske i pokretne skale... (www.odlikasi.hr), 2. konj (u ahu): Na 2.
f3 crni top uzima konja na d2. (www.index.hr/forum)
b4) nazivi nagrada:
medvjed: Grbavica osvojila Zlatnog medvjeda. (www.index.hr)
lav: Iako su kritiari svoje karte stavili na Clooneyev film, zlatnog venecijan-
skog lava odnio je Ang Lee. (www.filmski.net/vijesti/)
maak: Ove im je godine i sama publika zahvalila na takvom pristupu, do
dijelivi im Crnog maka za najbolju live-izvedbu. (www.pipschipsvideo-
clips.com)
3. Osobe i njihovi neivi sadraji:
a) ope imenice koje znae neivo:
Hajduk (nogometni klub): Povik je i razumljiv jer Zagreb u svojoj mravoj
ovojesenskoj bilanci ima ve skalp protiv Dinama, a kad su ve uspjeli dva
put pobijediti Hajduka, zato ne bi i maksimirsku momad. (www.vjesnik.
hr.2004/10/31)
26
26
U Slobodnoj su Dalmaciji esti i drugi primjeri G/A sinkretizma u nazivima sportskih
momadi nastalih od rijei koje primarno ne znae to ivo: Nema nita slae nego pobijediti
Dinama(www.slobodnadalmacija.hr/20041202/sport04); Za divno udo Hajduk je unaprijed
riskirao, ne vodei rauna o vioj matematici po kojoj mu je ansu za ampionsku titulu otva-
12
deko (igraa karta): Nakon odigranih Asa i kralja herc, East je dodao deka
i desetku u adutu. (www.cocktailbridge.blog.hr)
idiot (fotografski aparat): Dakle, ako kupuje idiota za slikavanje tuluma i to,
ne idi iznad 1000kn, ... (www.forum.hr)
patuljak: Jasno da nitko nije bio sretniji od mene kad sam u nekom vrtnom
centru pronala malog vrtnog patuljka! (www.roja.hr)
skaka (u ahu): Bijeli na potezu dobiva hvatajui protivnikoga skakaa na
krivoj nozi. (www.crochess.cim); nakon to je lovac pojeo skakaa, crni moe
pojesti lovca na dva naina: s bc6 ili dc6. (www.hr.wikipedia.org)
lovac: nakon to je lovac pojeo skakaa, crni moe pojesti lovca na dva nai-
na: s bc6 ili dc6. (www.hr.wikipedia.org)
kralj (igrae karte, ah): ...izvoa mora pogoditi tko ima herc kralja... (www.
blog.hr); Napad na kralja zove se ahom, a ako je to istovremeno i mat (www.
hr.wikipedia.org, ah: pravila igre)
donjak i gornjak (nema primjera, ali ih navode starije gramatike)
pjeak (u ahu): Uzimanje an passant (meunarodno se koristi francuski izraz,
koji znai u prolazu) je poseban oblik kojim pjeak moe uzeti protivnikog
pjeaka. (www.hr.wikipedia.org, ah:pravila igre)
ribar (vino): jednom smo pili ribara sa mirandom/mirindom (www.fo-
rum.hr)
dragovoljac (nogometna momad): Ne pripremamo se mi za pobijediti Dra-
govoljca
27
, ni za osvojiti Trofej Marjan, ve da bi u prvenstvu bili pravi. (www.
vjesnik.hr /2000/01/30)
milijuna: Dobro doli u jo jednog Milijunaa! (HTV, Tko eli biti milijuna, ).
28
b) osobna imena i etnici s neivim znaenjem: oznaavaju neive pojmove
i predmete (nagrade, proizvode razliite namjene, umjetnika djela, kolektivne
rala kombinacija: pobijediti Varteksa u Poljudu(arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000510/sport.
htm ); A nismo ba ni Inkera bombardirali (www.hnkhajduk.com/forum); Sve kalkulacije mo-
ramo izbiti iz glave i razmiljati samo o tome kako pobijediti Osijeka. (arhiv.slobodnadalmaci-
ja.hr /20040510/sport01/razgovor sa Perom Nadovezom, tadanjim Hajdukovim trenerom). Me-
utim, takvi primjeri nisu uzimani kao relevantni zbog mogue dijalektne obiljeenosti, to nije,
kao to je ranije navedeno, predmetom analize.
27
Nogometna momad Hrvatski dragovoljac.
28
U tu skupinu mogu se ubrojiti i imenice za osobe koje se odnose na neiva kolektivna
znaenja, uglavnom iz podruja gospodarstva: potroa (Hoe li tko i kako zatititi domae i po-
stojee resurse, nae trite nafte i derivata, plina i plinofikacije i najveeg potroaa plina Pe-
trokemiju), (www.vjesnik.hr/html/2003/05/18), kupac, dunik, dioniar, vjerovnik, ulaga, inve-
stitor, izvoa, potraiva, kreditor, dobavlja itd.
13
sadraje (sportske momadi, drutvene udruge razliitih oblika djelovanja) koji
su u metonimijskom odnosu sa ivim pojmom istoga naziva:
29
Oscar, Emmy, Grammy, Cesar, Porin, Felix (nagrade): Godine 1928. ame-
rika Akademija filmskih umjetnosti i znanosti poela je dodjeljivati Osca-
ra (Oskara), godinju nagradu za iznimna dostignua na podruju filma
(Povijest 8, 2004 /158; HJMR); No, za osvojiti Oscara ionako nikad nije bilo
dovoljno biti najbolji(www.vjesnik.hr/2005/02/07); Uspjeh je... za sporta-
a, osvojiti prvenstvo, kup ili zlatnu medalju; za zabavljaa, dobiti Oskara,
Grammyja ili Emmyja (www.svakistudent.com); Cesara za najbolji film do-
bio je De battre mon coeur sest arrete (Moje je srce prestalo kucati), re-
datelja Jacquesa Audiarda, pobjednika 31. dodjele najprestinije francuske
filmske nagrade. (www.vijesti.hrt.hr); Elvis Stani uspio je u sve tri nominaci-
je, koliko ih je imao, osvojiti Porina (www.crorec.hr/crorec.hr/vijest); Godi-
nu dana nakon Brassed Offa snimljen je film Full Monty Petera Catta-
nea koji e osvojiti i Felixa i niz nominacija za Oscara. (www.popcorn.hr/re-
cenzije/view/113)
Slaven (Belupo) (nogometna momad): Na red je dola utakmica odluke u
kojoj Dinamo mora pobijediti Slavena u gostima (www.nogometni-magazin.
com), Ako remiziraju, a Hajduk dobije Slavena, Hajduk je na +4 (www.in-
dex.hr/forum)
30
Proizvodi razliitih namjena: Iz Ariela preporuuju Mr. Propera (reklama)
Nazivi objekata: Ii u sv. Mihaela (crkva), (HTV, serija Neugledna djevojka)
Nazivi umjetnikih i knjievnih djela koji su u metonimijskom odnosu s au-
torom, stvarnom ili, pak, fiktivnom osobom. Upravo se ta skupina rijei ne-
iva znaenja u pojedinim gramatikama (Teak Babi, Florschtz) najee
navodi kao iznimka koja podlijee G/A sinkretizmu iako nema znaenje za
ivo: Moemo li Krleina Hrvatskoga boga Marsa itati i kao vjerodostojno
svjedoanstvo naeg doba? (www.zarez.hr/78/z_zariste.htm); Ali poetka ve
ima, jeste gledali Konjanika? Nije loe. Ali moe puno bolje. (www.forum.
hr); publika je Konjanika nagradila burnim aplauzom (www.vjesnik.hr/
pdf2003/5/10)
29
Frani Hudeek Mihaljevi 2005:250251.
30
U govoru (radijskim prijenosima nogometnih utakmica) esto se sklanja i cijeli naziv no-
gometne momadi Slaven Belupo u akuzativu, kao ime i prezime, iako su to odvojeni sadraji
Slaven je prvi dio naziva, a Belupo, kao sponzor momadi, drugi dio naziva: nadigrati/pobijedi-
ti Slavena Belupa, dok korpusni izvori nisu pokazali takve rezultate.
14
3. Polisemija 3
Za razliku od prvih dviju skupina imenica koje primarno oznaavaju to
ivo, ovoj je vrsti polisemije primarno svojstveno znaenje za to neivo iz ko-
jega se razvilo znaenje za ivo. Neke od tih imenica razlikuju N/A sinkreti-
zam u znaenju za neivo od G/A sinkretizma kada znae to ivo, a u nekih
se imenica ta razlika gubi, tj. i znaenja za ivo i znaenja za neivo imaju G/
A sinkretizam:
komad: 1. (N/A): dio ega: skupocjen komad nakita, 2. G/A (razg./arg) a)
znaenje za ivo privlana djevojka ili privlaan mladi: Dva sata nismo vi-
djeli dobrog komada. Penjemo se, psujemo svakom sve jer... Kad smo prista-
li i krenuli prema Rabu, konano smo vidjeli dobrog komada. (www.tportal.
hr/lifestyle/ putovanja/); b) znaenje za neivo nedovoljan: to mi je najgore kad
imam blizu dvojke ocjenu i fale mi 2-3 boda a ipak poberem komada... (www.
forum.hr/archive/index)
as G/A: 1. neivo znaenje (igraa karta): Dakle, ako igra ima asa i kralja,
a kompjuter 5,6 i 10, obojica imaju vrijednost 21, ali igra ima jae karte te
stoga pobijeuje. (www.bosiljak.hr/blackjack/about), 2. znaenje za ivo (po-
bjednik, prvak): Francuskog nogometnog asa kao funkcionera lansirao je u
stvari Sepp Blatter, kojemu je san da nogometom u svijetu upravljaju sposob-
ni bivi igrai. (www.nogometonline.com.hr/ arhiva)
talent: 1. (N/A) neivo znaenje (darovitost): Nakon Festivala uprilien je i
okrugli stol o temi Kako otkriti, zatititi i razvijati pijanistiki talent (www.
zarez.hr/51) 2. (G/A) znaenje za ivo (osoba): Za kraj, mladog talenta s po-
etka teksta teko da bi tko itao (www.vjesnik.hr/2001/05/20);
pijun (G/A) : 1. neivo znaenje (figura u ahu) iao je konjem na D7 ali
je Kapablanka rtvovao pijuna (www.forum.hr); 2. znaenje za ivo (oso-
ba): ...jer svi oni silni menageri trebaju nekog pijuna oko kojeg se sve vrti...
(www.vidiauto.com/autoforum)
model: 1. (neivo) Fiuli je sindikalistima i Upravi Diokoma predloio mo-
del izlaska iz krize... (Vj20000301/ HJMR); HP je predstavio najnoviji mo-
del pisaa velikog formata... (www.itnovosti.com); 2. (ivo) Ako imate dobrog
modela, sve ide lagano... (HTV 2, Journal, 5. 6. 2005).
4. Imenice koje znae neivo G/A sinkretizam:
a) proizvodne marke (tehnika oprema razliite namjene: mobiteli, fotograf-
ski aparati, televizori, automobili): Imam ericssona, al sam tekog srca ipak
15
glasao za Panasonica. (www.forum.hr); Pa onda opet pitajte da li kupiti Niko-
na ili Canona (www.hrphotocontest.com); Jos uvijek se isplati kupiti samsun-
ga 9500! (www.forum.hr); Uvjek se pitam zato braa Romale preferiraju samo
Forda (www.forum.hr); Nijemci hvale Mercedesa, a voze Opela. (www.oktani.
com); Zato i voze seata, a ne passata (www.forum.hr )
b) igrae figure i karte
top (u ahu): Ako igra namjerno dotakne kralja i topa, mora rokirati na tu
stranu,... (www.crochess.com/hss/pravila)
pik: Sad ako pogodite pika izgleda da imate 11 tihova(www.crobridge.com/
prilozi/2005/005)
tref (igraa karta): Na 4 pika Dubo je atakirao trefa... (www.crobridge.com); Na-
stavljate sa karo desetkom i odbacujete trefa... (www.crobridge.com/prilozi).
31
c) trea skupina imenica koje oznauju to neivo znaenjski je u najbliski-
joj vezi s imenicama koje oznauju ive osobe mukoga roda, ali one same ne
oznauju neto to je zbiljski ivo te stoga nemaju ni obiljeje prave ivosti.
Rije je o imenicama mukoga roda koje oznauju bia iz nerealnoga svijeta,
odnosno virtualne stvarnosti: mitova, legendi, bajki, religije, stripa i sl., koje u
govornikovoj svijesti imaju odlike pravih ivih bia, pa se i na jezinoj razini
tako doivljavaju, tj. podlijeu G/A sinkretizmu:
robot: Neobini intervju razliit je od prva dva jer se dogaa u budunosti u
kojoj profesor intervjuira Robota Sveznadara s drugog planeta. (Stjepan Hra-
njec Djeji hrvatski klasici 400, HJMR); Lego kockice vie nisu beivotni koma-
dii plastike, jer je ugledni danski proizvoa igraaka na trite lansirali
Lego robota (Vj20001224)
duh: 1.(u kranstvu) Ako imamo povjerenja u Duha, ega se bojimo!?
(www.glas-koncila.hr) 2. (bestjelesno bie) ...ljudi sve vie voze sporijim tra-
kama, pa se ak i zaustavljaju i izlaze iz vozila jer ele vidjeti duha. (www.
voanews.com/croatian/), A niko ne eli cijeli ivot glumit duha Hamletova oca.
(HNK)
vrag: ...Sran Gojkovi-Gile kulturno je pitao publiku to jo hoe uti, oi-
gledno ne elei nimalo potezati vraga za rep... (Vj20000508 /HJMR)
lutak: Ako ne roditelj, on je barem roak slamom ispunjenom lutku, pa kad
je vrijeme poelo nagrizati i rastrzati slamnate udove, on je svog lutka, svo-
je edo, talijanskim krpicama vazda zakienog po posljednoj modi, poveo za
31
Jednako vrijedi i za druge vrste karata (karo, ir), ali korpusna pretraga nije dala rezulta-
te u vezi s G/A sinkretizmom.
16
ruku... (Nedjeljko Fabrio Berenikina kosa 404, HJMR); Revolvera upucao lutka
u izlogu. (www.sbonline.net/vijesti/ Slavonski Brod Online)
aneo: ...bila je to neviena drskost suca koji se u tom trenutku prometnuo u
Parmina anela uvara... (Vj20001110, HJMR); Na ulazu u kazamate svaki je
posjetitelj dobio broj i vreicu s talismanima da mu pomogne suzdrati strah
i vidjeti anela. (www.matica.hr/Vijenac/Vij174)
avo: ...tko je onaj vitez to avola... (www.osijek-online.com/forum); Svjedok
nije prijavio dogaaj policiji, da si ne natovarim crnog avola na vrat.
(Vj20020326, HJMR)
zmaj: 1. (udovite): Ovdje je zanimljivo spomenuti da na Dalekom istoku
vjeruju da se aran moe pretvoriti u krilatog zmaja. (scena.hgu.hr/lidija-baj-
uk/bibliografija-kneja), 2. (letjelica): Vidi, mama, napravio sam zmaja! (rekla-
ma za praak TIDE); Maisy ima zmaja. (animirani film Maisy)
mrtvac
32
: Kao dijete, a ni poslije kao odrastao, nisam mogao vidjeti mrtvaca.
(www.fokus-tjednik.hr); Istraivai su otkrili da su tri etvrtine djece ule puc-
njavu, a gotovo petina vidjela je mrtvaca. (Vj20000525 / HJMR)
pokojnik
33
: ... jer ni pokrov ne smije biti zaiven ni uvren toliko da stisne
pokojnika... Mirko Kova Vrata od utrobe 336, HJMR);
Igrom sluaja poznavala sam i pokojnika i obitelj... (www.katolici.org).
5. Biljke
Biljke, iako sadre bioloku ivost (o emu je ve bilo rijei), u jeziku vrlo
dosljedno podlijeu N/A sinkretizmu (posaditi kelj, kuhati kelj, jesti pinat i
sl.). U nekim sluajevima ipak je mogue uoiti otklon, tj. G/A sinkretizam.
Najee se takvi primjeri odnose na nazive sorta vinove loze (npr. dinga, pla-
vac, babi), iz ega su nastali i autohtoni nazivi vina pa se esto u metonimij-
skom odnosu naziv vina personificira: kupiti babia, naruiti dingaa, popiti
plavca. Korpusni izvori nisu pruili dovoljno informacija za G/A sinkretizam u
vezi s tom skupinom rijei pa takvu uporabu moemo smatrati ponajprije dija-
32
Imenica mrtvac est je primjer u gramatikama jer nema obiljeje stvarne ivosti, ali s
obzirom na to da je vezana uz osobu, govornici je u svojoj svijesti doivljavaju kao djelatno ivo
bie pa je na taj nain i sklanjaju. Drukiji je sluaj s imenicom le, koja takoer oznaava mrtvu
osobu, ali u znaenju mrtvoga ljudskoga tijela, pa stoga u svijesti govornika nema djelatno obi-
ljeje i sklanja se kao imenica mukoga roda koja znai to neivo: Radi uklanjanja tragova, le
je zamotao u deku i tepison (Vj20000901 HJMR).
33
Jednak odnos kao i s rijeju mrtvac.
17
lektnom i idiomatskom, ali ipak u hrvatskom jeziku nedovoljno proirenom u
govoru javne komunikacije ili vee skupine ljudi.
34
VI. Semantika obiljeja imenica mukoga roda koja utjeu na
G/A sinkretizam
Pobrojene skupine rijei i primjeri posluili su moguemu proirenju zna-
enjskih parametara koji utjeu na G/A sinkretizam u imenica mukoga roda ko-
jima se oznauje to neivo. Gramatike hrvatskoga jezika openito tumae da
imenice mukoga roda koje znae ivo imaju G/A sinkretizam, a imenice mu-
koga roda koje znae neivo biljee N/A sinkretizam. Ve je naglaeno da je taj
kriterij nedosljedan jer se semantika ivost ne podudara s biolokom ivou,
to je najoitije u nazivima za biljke. Iako su bioloki ive, imenice mukoga roda
u jednini kojima se one oznauju ne podlijeu G/A sinkretizmu. Takav nesraz-
mjer izmeu bioloke ivosti i semantike ivosti koja ima za posljedicu promje-
nu jezine forme navodi na zakljuak kako je u jeziku potrebno jasnije definira-
ti pojam ivosti, odnosno razluiti semantiku ivost u jeziku od bioloke ivo-
sti (u zbilji).
Na to da se ono to je bioloki neivo u jeziku shvati kao ivo, posljedica ega
je G/A sinkretizam imenica mukoga roda u jednini, utjeu razliiti semantiki
parametri. Ti su parametri u prvom redu konotativne naravi i proizlaze iz svijesti
govornik o shvaanju znaenja neke rijei u odreenoj komunikacijskoj situaciji
i istodobno su isprepleteni u sadraju pojedinih rijei navedenih skupina:
a) antropomorfizacija: iako je to primarno pojam knjievne i retorike te-
orije, a oznaava prikazivanje predmeta, pojava i neivih stvari s ljudskim oso-
binama, antropomorfizacija (v. Simeon 1969(1):82) kao sadrajno svojstvo ri-
jei koje ukljuuje sem ivoga utjee na promjenu njezina gramatikoga oblika
od oekivanoga N/A sinkretizma prema realiziranome G/A sinkretizmu (skupi-
ne imenica navedene unutar podjele oznaene kao Osobe i njihovi neivi sadr-
aji a
35
; Polisemija 3; Imenice koje znae neivo c).
b) osobnost: smatra se (v. iscrpnije u: Vince-Marinac 1990:144; Tafra
2005:6366) da je kategorija ivosti, zapravo, proirena kategorija osobnosti
34
U slovenskom je jeziku, primjerice, G/A sinkretizam za nazive vina znatno proireniji i
smatra se jednom od iznimaka koje se, premda znae neivo, gramatiki ponaaju kao da zna-
e to ivo (Toporii 2000:255). U suvremenom standardnom ekom jeziku, u kojem su ta-
koer pregledno gramatiki opisane i iznimke, takoer postoji sklonost G/A sinkretizmu u sklo-
nidbi imenica mukoga roda koje oznaavaju napitke: pt turka, kapucna, panka (Mluvnice 2,
1986:3537).
35
Skupina b samo djelomino.
18
koja je u praslavenskom jeziku bila prvi kriterij za uvoenje G/A sinkretizma
kod imenica mukoga roda koje su znaile osobu, dok je N/A sinkretizam obi-
ljeje neosobnosti (v. isto). Meutim, kako se G/A sinkretizam u hrvatskom,
kao i u drugim slavenskim jezicima, proirio i na imenice mukoga roda koje
znae i druge ive sadraje, a ne samo osobe, kategorija osobnosti zamijenje-
na je kategorijom ivosti i danas nema toliku vanost u opisu morfolokih obli-
ka imenica mukoga roda, a i openito, a umjesto nje drugi znaenjski parame-
tri jasnije odreuju ponaanje, odnosno ivi sadraj pojedinih imenica (sku-
pine imenica navedene unutar podjele oznaene kao Polisemija 3; Imenice koje
znae neivo skupina b, c).
c) djelatnost (aktivnost)
36
: pojedine imenice, iako neiva znaenja, u odre-
enom komunikacijskom kontekstu dobivaju djelatna obiljeja, mogunost za
kretanje i akciju (v. Ivi 1996:57), kao i emotivnu obiljeenost, tj. govornik us-
postavlja odreen emotivni odnos prema sadraju tih imenica, to utjee i na
promjenu njihova gramatikoga oblika, tj. G/A sinkretizam (skupine imenica
navedene unutar podjele oznaene kao Polisemija 2 b1, b3; Osobe i njihovi ne-
ivi sadraji (ope imenice i osobna imena) a, b; Polisemija 3, Imenice koje
znae neivo skupine a, b, c).
d) metonimija: u semantici veoma razraen i jasno opisan pojam zamje-
ne jednoga znaenja drugim prema bliskim, tj. slinim obiljejima (v. La koff
1987, kiljan 1992:67; Simeon (1)1969:818 -819; Frani, Hudeek, Mihalje-
vi 2005:250251), oituje se u zamjeni neivoga sadraja ivim (naziv kakva
podruja, objekta, kolektiva, predmeta u metonimijskom je odnosu s kak vim
ivim pojmom, najee osobom, odnosno osobnim imenom), a to obiljeje
imaju skupine imenica navedene unutar podjele oznaene kao Polisemija 2
b2, b3, b4; Osobe i njihovi neivi sadraji a (u sluaju da oznaavaju ko-
lektiv, npr. Hajduk), b; Imenice koje znae neivo a.
36
Za razliku od metonimije, koja se navodi kao sljedei kriterij, djelatnost ima metafori-
no znaenje.
19
Tablini prikaz imenica mukoga roda s neivim znaenjem koje biljee G/A
sinkretizam:
G =A ivost
(bioloka,
zbiljska)
antropo-
morfizacija
osobnost djelatnost
(aktivnost)
metonimija
Polisemija 1
a) ivo + - + + -
a) neivo
(N/A) - - - - -
Polisemija 2
a) ivo + - + -
b) neivo
b 1) raunalni
leksik - - - + -
b 2) prehrana
- - - - +
b 3) naprave
razliite
namjene
- - - + +
b 4) nazivi
nagrada
- - - - +
Polisemija 3 - + + + -
Nazivi za osobe
s neivim
sadrajem
a) ope imenice

- + - + +
(djelomino)
b) osobna
imena - - - + +
Imenice koje
znae to
neivo
a) proizvodne
marke
- - -

+ +
b) igrae
karte i figure - - + + -
c) apstraktni
likovi - + + + -
20
VII. Zakljuak
Osnovna je namjera rada bila odrediti semantike parametre na teme-
lju kojih se u hrvatskom standardnom jeziku, njegovoj razgovornoj i javnoj
uporabi, javlja G/A sinkretizam u sklonidbi imenica mukoga roda u jednini
koje primarno znae to neivo. Na temelju takve uporabe tih imenica meu
govornicima hrvatskoga jezika u svakodnevnom govoru mogue je donekle
prepoznati osnovna znaenjska obiljeja na osnovi kojih govornici u svojoj
svijesti rijei neiva sadraja doivljavaju kao da znae to ivo. To je pre-
poznavanje potrebno zbog utvrivanja statusa kategorije ivosti na razini G/
A sinkretizma u hrvatskom standardnom jeziku i moe ii u dvama smjero-
vima:
1. G/A sinkretizam odrediti kao idiomatsku pojavu na razgovornoj (i dija-
lektnoj) razini, koja nema normativne opravdanosti;
2. smatrati ju gramatiki relevantnom, uz proirenje postojeih semantikih
parametara u vezi s tumaenjem kategorije ivosti i njezina formalnoga
opisa na morfolokoj razini, emu bi pridonijele opirna korpusna ana-
liza javnih medija te terenska anketa koja bi obuhvatila ponajprije urba-
ne sredine i govornike mlae i srednje dobne skupine temeljena na ana-
lizi jezinih i izvanjezinih utjecaja (drutvena sredina, dob, obrazova-
nje, zanimanje i sl.).
Literatura:
APPENDINI, FRANJO MARIJA 1838. Grammatica della lingua illirica (tree izda-
nje). Dubrovnik: Presso: Pietro Francesco Martecchini.
BABI, S. i dr. 1991. Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog
jezika. Nacrti za gramatiku. Zagreb: Globus HAZU.
BABI, TOMA 1712. Prima grammaticae institutio pro Tyronibus illyricis(!)
accommodata. Venecija: Per Bortolo Occhi. (kopija)
BABUKI, VJEKOSLAV 1854. Ilirska slovnica. Zagreb: Narodna tiskarnica Ljude-
vita Gaja.
BARI, E. i dr. 1997. Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska knjiga.
BRABEC, IVAN; Mate HRASTE; Sreten IVKOVI 1961. Gramatika hrvatskosrp-
skoga jezika. Zagreb: kolska knjiga.
BRLI, IGNACIJE ALOJZ 1842. Grammatik der illirischen Sprache wie solche in
Dalmatien, Kroatien, Slawonien, Bosnien, Serbien, und von den Illiriern in
Ungarn gesprochen wird.(drugo izdanje). Zagreb: Im Berlage bei Franjo
upan. (kopija)
21
DAMJANOVI, STJEPAN 1995. Staroslavenski glasovi i oblici (drugo izdanje). Za-
greb: Jadranka Filipovi.
FLORSCHTZ, JOSIP 1916. Gramatika hrvatskoga jezika. Kr. hrv.-slav.- dalm. Ze-
maljske vlade.
FRANI, ANELA; Lana HUDEEK; Milica MIHALJEVI 2005. Normativnost
i viefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska
sveuilina naklada.
Hrvatski opi leksikon 1996. Ur. August Kovaec. Zagreb: LZ Miroslav Kr-
lea.
IVI, MILKA 1996. O zamkama u definicijama kolskih gramatika. Istraiva-
nja jezika i oko jezika (zbornik). Beograd. 5562.
IVI, STJEPAN 1970. Slavenska poredbena gramatika. Zagreb: Grafiki zavod
Hrvatske.
KAI, BARTOL 2002. Osnove ilirskoga jezika u dvije knjige (prijevod s izvorni-
ka Sanja Peri Gavrani). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
LAKOFF, GEORGE 1987. Women, Fire and dangerous Things. Chicago/London:
The University of Chicago Press.
LANOSOVI, MARIJAN 1778. Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache mit ei-
nem nuetzlichen Woerter und Gespraechbuche. Osijek. (kopija).
MAURANI, ANTUN 1861. Slovnica hervatska. Zagreb: pisac.
MIHALJEVI, MILICA 2005. Hrvatsko raunalno nazivlje i funkcionalni stilovi hr-
vatskoga jezika. Od fonetike do etike. Zbornik radova. Zagreb, 289306.
Mluvnice etiny 2 (Tvaroslov). 1986. Praha: Academia.
ONATSKY, EUHEN 1937. Grammatica ucraina teorico-pratica. Napoli: R. Istitu-
to superiore orientale.
PETI, MIRKO 2004. Oblici nebrojivosti u hrvatskom jeziku. Zagreb: Institut za hr-
vatski jezik i jezikoslovlje.
PRANJKOVI, IVO; Josip SILI 2005. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: kol-
ska knjiga.
RAGU, DRAGUTIN 1997. Praktina hrvatska gramatika. Zagreb: Medicinska na-
klada.
RELKOVI, MATIJA ANTUN 1767. Nova slavonska, i nimacska grammatika Neue
Slavonisch und Deutsche Grammatik. Zagreb. (kopija)
. 1982. : .
SIMEON, RIKARD 1969. Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva na 8 jezika
(hrvatsko-srpski, latinski, ruski, njemaki, engleski, francuski, talijanski).
Zagreb: Matica hrvatska.
22
STAREVI, IME 2002/1812. Nova ricsoslovica iliricska: vojnicskoj mladosti
krajicsnoj poklonjena. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
ITOVI, LOVRO 1742. Grammatica Latino-Illyrica ex Emmanuelis /Alvarez/;
aliorumque approbatorum grammaticorum libris, juventuti Illyricae studio-
se accomodata. Venecija: Apud Bartholomeum Occhium. (kopija)
KARI, IVO 2000. Temeljci suvremenog govornitva. Zagreb: kolska knjiga.
KILJAN, DUBRAVKO 1992. Dijalog s antikom. Zagreb: Latina&Graeca.
TADIJANOVI, BLA 1761. Svaschta po mallo illiti kratko sloxenye immenah i ri-
csih u Illyrski i Nyemacski jezik. Magdeburg: Schtampano po Ivan Misku
Prueferu. (kopija)
TAFRA, BRANKa 2005. Od rijei do rjenika. Zagreb: kolska knjiga.
TEAK, STJEPKO; Stjepan BABI 2004. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb:
kolska knjiga.
TOPORII, JOE. 2000. Slovenska slovnica. (etrta, prenovljena in razirjena iz-
daja). Maribor: Obzorja.
VINCE, ZLATKO 2002. Putovima hrvatskoga knjievnog jezika. Zagreb: Naklad-
ni zavod Matice hrvatske.
VINCE-MARINAC, JASNA 1990. Kategorija ivosti u hrvatskom jeziku. Suvremena
lingvistika, 2930. Zagreb, 143152.
VINCE-MARINAC, JASNA 1992. Vrste rijei i genitivno-akuzativni sinkretizam.
Suvremena lingvistika, 18 2/34, Zagreb, 331337.
ZNIKA, MARIJA 2002. Kategorija brojivosti u hrvatskom jeziku. Zagreb: Institut
za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Internetski izvori:
http://polish.slavic.pitt.edu/firstyear/nutshell.pdf
From Inanimacy to Animacy
Abstract
The masculine animate/inanimate classification is a general characteristic of Cro-
atian and other Slavonic languages (except Bulgarian and Macedonian). In this classi-
fication there are two types of case syncretism: genitive-accusative syncretism condi-
tioned by animacy of the noun and nominative-accusative syncretism conditioned by
inanimacy of the noun. Using the examples extracted from everyday speech, this paper
deals with inanimate masculines which do not follow prototype nominative-accusati-
23
ve patterns and strives to elucidate semantic and lexical conditions for their gramatical
animacy, discernible in genitive-accusative syncretism.
Kljune rijei: genitivno-akuzativni sinkretizam, nominativno-akuzativni sinkretizam,
ivost, neivost, imenice mukoga roda
Key words: genitive-accusative syncretism, nominative-accusative syncretism, anima-
cy, inanimacy, masculines.

Od Neživoga Do Živog Blagus Bartolec

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Od Neživoga Do Živog Blagus Bartolec

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

You might also like