ZAKON

O UNUTARNJOJ I POMORSKOJ PLOVIDBI

I - OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim zakonom ureuje se: odvijanje i sigurnost plovidbe (brodovima, plovnim objektima i drugim
plovilima), osnovni materijalno pravni odnosi u pogledu plovila, postupci upisa plovila, prijevoz i
plovidbeni poslovi, plovidbene nesree, kapetanije i kontrola na plovnim putovima na unutarnjim
vodama i na Jadranskom moru, koji teritorijalno pripadaju Federaciji Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Federacija BiH), uvjeti za izvoenje radova na plovnom putu, odravanje i
obiljeavanje plovnog puta, postavljanje objekata sigurnosti plovidbe, gradnja objekata na obali,
odnosno priobalnom pojasu i premotenje plovnih putova.
lanak 2.
Pojedini pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedea znaenja:
1. unutarnje vode Federacije BiH su: prirodne rijeke, vjetaka akumulacijska i prirodna jezera,
kanali i obalno Jadransko more;
2. plovidba je vjetina voenja brodova, plovila, koja se obavlja na unutarnjim vodama, unutarnjim
plovnim putovima i pomorskom plovnom putu;
3. unutarnja plovidba je plovidba koja se obavlja na unutarnjim vodama (uzduna i poprena), na
kojima su utvreni uvjeti za sigurno odvijaje plovidbe i koje su proglaene kao plovni putovi,
odreenog reima plovidbe i klase;
4. pomorska plovidba je plovidba koja se obavlja na moru, na kojem su utvreni uvjeti za sigurno
odvijanje plovidbe i koji je proglaen kao plovni put, odreenog reima plovidbe i klase;
5. unutarnji plovni put je pojas na unutarnjim vodama: odreene dubine, irine i propisanih
gabarita, za odreene klase plovnosti, koji je ureen za plovnost i na kojemu su postavljeni objekti
sigurnosti plovidbe za plovnost i na kojemu se obavlja unutarnja plovidba;
6. pomorski plovni put je pojas u moru, dovoljne dubine i irine, obiljeen i ureen za plovnost, na
kojemu su postavljeni objekti sigurnosti plovidbe i na kojemu se obavlja pomorska plovidba;
7. plovilo je plovni objekt prikladan za plovidbu i plutanje na vodi i na moru;
8. brod je plovilo namijenjeno za plovidbu na rijekama, jezerima, kanalima i na morima;
9. brod unutarnje plovidbe je plovni objekt, osposobljen za plovidbu, na unutarnjim vodama ija
duina trupa iznosi 15 m ili vie, a najvea irina trupa 3 m ili vie i ija najvea istisnina iznosi 15
tona ili vie, kao teglja i potiskiva bez obzira na njihovu duinu, irinu i istisninu;
10. brod pomorske plovidbe je osposobljen za plovidbu morem, ija badarska duina iznosi 12 m
ili vie, a registarski volumen je 15 bruto registar tona (u daljnjem tekstu: BRT) ili via;
11. putniki brod je plovilo namijenjeno i osposobljeno za prijevoz putnika;
12. teretni brod je brod koji je namijenjen za prijevoz tereta;
13. tehniki plovni objekt je brod namijenjen za obavljanje radova na vodi i moru, s vlastitim
pogonskim ureajem ili bez njega (npr. bager, elevator, dizalica, platforma za istraivanje i
eksploataciju nafte i sl.);
14. plutajui objekt je plovilo, stalno izvezano, usidreno ili poloeno na dno i namijenjeno za
razne potrebe (npr: pristani, stambeni objekti, ugostiteljski objekti, skladita, radionice, plutajui
hangari, tikvare-ribarnice, vodenice, pontonski mostovi, ribogojilita, platforme za buotine i sl.);
15. teglja, odosno potiskiva je brod namijenjen za tegljenje, odnosno za potiskivanje drugih
plovila;
16. tegljenica je teretni brod bez vlastitog pogona, koji ima kormilarski ureaj;
17. potisnica je teretni brod koji nema vlastiti pogonski ureaj i nema kormilarski ureaj;
18. trajekt je brod za prijevoz putnika i stvari;
19. tanker je brod namijenjen za prijevoz tereta u tekuem stanju;

20. javno plovilo je brod, odnosno amac iji je vlasnik brodar, drava ili njezina tijela, odnosno
tijela uprave i slui iskljuivo za slubenu uporabu;
21. strani brod, odnosno amac, je plovilo strane pripadnosti koje je upisano u strani upisnik
brodova, ima stranu dravnu pripadnost i namjenu prema propisima drave pod ijom zastovom
plovi;
22. jahta je brod ili amac koji slui za port, rekreaciju ili razonodu i na kojoj je mogu dui
boravak neovisno o kopnu;
23. amac unutarnje plovidbe je plovilo, osim tegljaa i potiskivaa, namijenjeno za plovidbu na
rijekama, jezerima i kanalima, duine do 15 m i irine do 3 m ili ija je istisnina manja od 15 tona;
24. amac pomorske plovidbe je plovilo namijenjeno za plovidbu morem, ija badarska duina
iznosi manje od 12 m, a registarski volumen manji od 15 BRT;
25. skela je plovilo posebne konstrukcije namijenjeno za prijevoz osoba i stvari s jedne obale na
drugu, odnosno, s jednog objekta na drugi;
26. peljarenje je voenje plovnog objekta od strunih osoba (npr. pilota, loca i dr.), davanje
strunih savjeta zapovjedniku plovnih objekata radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i
predvodnicama i dr.;
27. brodar je fizika ili pravna osoba koja je kao posjednik broda, nositelj plovidbenog poduhvata s
tim da se pretpostavlja, dok se ne dokae suprotno, da je brodar osoba koja je upisana u upisnik
brodova kao nositelj prava na raspolaganje brodom, odnosno kao vlasnik broda;
28. putnik je svaka osoba na brodu ili amcu, osim djece do 6 godina, i osoba uposlena u bilo
kojem svojstvu i lanovi obitelji posade;
29. javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari od strane brodara, odnosno prijevoznika, koji je uz
jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se temeljem ugovora o prijevozu;
30. prijevoz za vlastite potrebe je prijevoz koji obavlja fizika ili pravna osoba za zadovoljenje
vlastitih potreba;
31. luka je vodeni i s vodom izravno povezani kopneni prostor s terminalima, sagraenim i
nesagraenim obalama, lukobranima, ureajima, postrojenjima i objektima namijenjenim za
pristajanje, sidrenje i zatitu brodova i plovila, ukrcaj i iskrcaj putnika i stvari, uskladitenje i
manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe, te ostale gospodarske djelatnosti
koje su i s tim djelatnostima u meusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnolokoj vezi;
32. pristanite je vodeni i s vodom izravno povezani kopneni prostor sa sagraenim i nesagraenim
obalama, ureajima, postrojenjima i objektima namijenjenim za pristajanje i sidrenje brodova i
drugih plovila, ukrcaje i iskrcaj putnika i robe, uskladitenje i manipuliranje robom;
33. zimovnik je sagraeni ili prirodni vodeni prostor ureen za sluenje sigurnosnoj zatiti plovila
(npr. brodova, plutajuih objekata, amaca, skela i dr.) od oteenja ledom, od velikih voda i drugih
nepogoda.
II - ODVIJANJE PLOVIDBE
1. Plovni putovi
lanak 3.
Plovni putovi su pojasevi na unutarnjim i pomorskim vodama, odreene dubine, irine i propisanog
gabarita, koji su ureeni, obiljeeni i otvoreni za sigurnu plovidbu.
Unutarnji i pomorski plovni putovi, prema znaaju, razvrstavaju se na:
- unutarnje plovne putove na prirodnim rijekama unutar teritorija Federacije BiH, odnosno granino
podruje vodom, obalom i priobalnim pojasom, koji povezuje naseljena i nenaseljena mjesta
odreene klase plovnosti;
- unutarnje plovne putove na vjetakim i prirodnim akumulacijama, jezerima i vodenim kanalima
unutar teritorija Federacije BiH, odnosno granino podruje vodom, obalom i priobalnim pojasom,

koji povezuju naseljena i nenaseljena mjesta;

- pomorske plovne putove u granicama teritorija Federacije BiH, do graninog podruja morem i
obalom, koji povezuju naseljena i nenaseljena mjesta odreene klase plovnosti.
lanak 4.
Utvrivanje gabarita plovnog puta za plovidbu i odreivanje klase plovnosti utvruje Vlada
Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Federalnog ministra prometa i komunikacija (u
daljnjem tekstu: federalni ministar), uz uvjete za obavljanje sigurne plovidbe na unutarnjim plovnim
putovima i pomorskim plovnim putovima (u daljnjem tekstu: plovni putovi), koje propisuje
kapetanija unutarnje i pomorske plovidbe (u daljnjem tekstu: nadlena kapetanija), uz prethodno
pribavljeno miljenje Federalnog ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i umarstvo.
........................
III - SIGURNOST PLOVIDBE
lanak 15.
Sigurnost plovidbe, u smislu ovog zakona, predstavlja temeljne uvjete koji se moraju ispunjavati na
plovnim putovima, u lukama, pristanitima, na brodovima, plutajuim objektima, amcima i drugim
plovnim objektima, posada na brodovima i plovnim objektima, kao i kontrola provoenja odredaba
sigurnosti plovidbe.
U unutarnjoj i pomorskoj plovidbi (u daljnjem tekstu: plovidba) moraju se primjenjivati propisana
pravila plovidbe i propisani signali, ureaji i oznake, koji zadovoljavaju uvjete za sigurno odvijanje
plovidbe i uvjete za njihovo sigurno funkcioniranje, na nain i pod uvjetima koji jame sigurno
odvijanje plovidbe.
U unutarnjoj plovidbi primjenjuju se propisi o plovidbi na unutarnjim plovnim putovima, a u
pomorskoj plovidbi propisi o izbjegavanju sudara na moru, koji su u skladu sa meunarodnim
konvencijama, meunarodnim ugovorima i na dravnoj razini.
..................................
IV - BRODOVI, AMCI I PLUTAJUI OBJEKTI
1. Brodovi
Utvrivanje osposobljenosti za plovidbu
lanak 22.
Brod je osposobljen za plovidbu u odreenim granicama plovidbe i za odreenu namjenu:
1. ako udovoljava odgovarajuim propisanim Tehnikim pravilima Registra brodova (u daljnjem
tekstu: Tehnika pravila RB) u pogledu:
a) smjetaja osoba na brodu i zatite ljudskog ivota na moru, odnosno unutarnjim vodama;
b) zatite na radu lanova posade i drugih osoba uposlenih na brodu;
c) zatite broda;
d) zatite tereta na brodu;
e) zatite okolice (plovnog puta, plovnih i drugih objekata, mora, voda, obale i dr.) od zagaivanja
opasnim i tetnim materijama (uljem, otpatcima tekuih goriva i njihovim mjeavinama, otpadnim
vodama i drugim otpadnim materijama, radioaktivnim i drugim slinim otpatcima) od strane broda;
2. ako ima propisan broj struno osposobljenih lanova posade;

3. ako je smjetaj i broj ukrcanih putnika na brodu u skladu s propisanim uvjetima za prijevoz
putnika;
4. ako je teret na brodu ukrcan, sloen, rasporeen i osiguran pravilno s odredbama i uvjetima
navedenim u brodskim ispravama i knjigama i odobrenoj tehnikoj dokumentaciji broda i propisima
kojima se ureuju uvjeti prijevoza tereta.
lanak 23.
Osposobljenost broda za plovidbu u skladu s odredbama lanka 22. ovog Zakona utvruje se
obavljanjem tehnike kontrole i pregleda i na osnovi periodinih pregleda i izdavanjem izvoda iz
brodskih isprava i knjiga.
Tehniku kontrolu (utvrivanje sposobnosti, badarenje i kontrolu gradnje) i izdavanje brodskih
isprava i izvoda iz knjiga, za brodove iz Federacije BiH, vri,obavlja i izdaje pravna struna i
registrirana pravna osoba registar brodova ( u daljnjem tekstu: RB), sukladno Tehnikim pravilima
utvrenih temeljem meunarodnih ugovora i konvencija, koje je ovlastilo Federalno ministarstvo na
zahtjev nadlenih kapetanija, brodara i pomoraca iz F BiH.
Osposobljenost broda za plovidbu prema odredbama lanka 22. ovog Zakona, provjerava se
inspekcijskom kontrolom, redovitim pregledom isprava, a u sluajevima predvienim propisima,
ako je to potrebno, pregledom broda ili njegovih pojedinih dijelova.
lanak 24.
Tehnika kontrola broda obuhvaa:
1. odobravanje tehnike dokumentacije temeljem koje se brod gradi ili prepravlja-rekonstruira i
tehnike dokumentacije na osnovi koje se izrauju materijali, strojevi, ureaji i oprema koji su
namijenjeni za gradnju, prepravku i popravku broda;
2. kontrolu gradnje i prepravke broda koja se vri tijekom njegove gradnje ili izvoenja radova na
njegovoj prepravci i kontrolu izrade materijala, strojeva, ureaja i opreme iz toke 1. ovog lanka
koji se vri tijekom njihove izrade, a potvruje se uverenjem, kao i kontrolu izrade ugradnjom i
smjetajem strojeva, ureaja i opreme u brod;
3. pregled postojeih brodova, ukljuujui i kontrolu izvoenja prepravki i obnavljanja ovih
dijelova broda za koje je pregledom utvreno da ih treba popraviti ili obnoviti.
lanak 25.
Pregledi postojeih brodova mogu biti osnovni, redoviti, kontrolni i izvanredni.
Za preglede brodova iz prethodnog stavka ovog zakona plaa se propisana naknada.
lanak 26.
Osnovni pregled broda je obvezan pregled, kojemu podlijeu postojei brodovi prije poetka
koritenja broda prigodom:
1. upisa broda u upisnik brodova Federacije BiH,
2. izmjena namjene granica plovidbe ili drugih svojstava broda na koje se odnose Tehnika pravila
RB.
lanak 27.
Redovitim pregledom utvruje se odgovara li stanje brodova odredbama Tehnikih pravila RB, a
kontrolnim pregledom provjerava se pravilno odravanje broda.

lanak 28.
Izvanredni pregled obavlja se:
1. poslije pretrpljene havarije ili utvrenog nedostatka broda, ako po nalazu nadlene inspekcije,
pretrpljena havarija ili utvreni nedostatak broda utjee na osposobljenost broda za plovidbu;
2. kod veih popravki ili obnove broda izvan zahtjeva koji proistjeu iz osnovnog, redovitog ili
kontrolnog pregleda broda;
3. kad je brod bio u raspremi due od jedne godine;
4. prigodom privremene promjene namjene ili proirenja granice plovidbe broda;
5. prigodom odlaganja redovitog i kontrolnog pregleda za rok dui od jednog mjeseca.
lanak 29.
Pregled broda radi utvrivanja njegove osposobljenosti za obavljanje probne vonje obavlja se prije
polaska broda na probnu plovidbu-vonju.
Pregled broda za obavljanje probne vonje je sastavni dio kontrole gradnje ili prepravke broda i
osnovnog pregleda broda. Obujam ovog pregleda treba biti takav da se sa sigurnou moe utvrditi
kako brod udovoljava posebnim uvjetima propisanim za obavljanje probne vonje.
Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka primjenjuju se i na brod koji se gradi za inozemnog naruitelja, a
obnavlja se ili prepravlja u domaem brodogradilitu.
lanak 30.
Poslije izvrene kontrole gradnje, odnosno prepravke broda, ili poslije izvrenog bilo kojeg pregleda
broda ne smiju se bez prethodnog izvjeivanja RB i ponovnog pregleda broda obavljati bilo kakve
promjene ili prepravke strukture trupa broda, njegovih strojeva, ureaja i opreme.
lanak 31.
Obujam i nain vrenja tehnike kontrole nad brodovima, kao i rokovi obavljanja redovitih i
kontrolnih pregleda, odreuju se Tehnikim pravilima RB.
lanak 32.
Registar brodova moe oglasiti brod osposobljenim za plovidbu u odreenim uim granicama, ako
se pregledom utvrdi da brod nije osposobljen za plovidbu u granicama u kojima je do tada ovlaten
ploviti, ali je osposobljen za plovidbu u tim uim granicama plovidbe.
Registar brodova moe oglasiti brod osposobljenim da, izuzetno, poduzme jedno ili vie odreenih
putovanja koja prelaze granice plovidbe u kojima je ovlaten ploviti, ako se temeljem izvrenog
pregleda utvrdi da je brod osposobljen za poduzimanje tih putovanja.
Plovidba u uim ili irim granicama po odredbama st. 1. i 2. ovog lanka moe se uvjetovati
ukrcavanjem manjeg broja putnika ili manje koliine tereta, kao i drugim uvjetima kojima se jami
sigurna plovidba broda.
lanak 33.
Registar brodova moe brod koji nije putniki oglasiti osposobljenim da u granicama obalnog mora,
odnosno u granicama unutarnjih plovnih putova prevozi putnike na jedno ili vie putovanja, ili za
odreeno vrijeme, ako je njegova osposobljenost za plovidbu utvrena po odredbama ovog zakona i
ako se pregledom utvrdi kako brod ispunjava uvjete za vrenje takvog prijevoza putnika.

lanak 34.
Registar brodova moe pomorski brod na koji se ne primjenjuju odredbe meunarodne konvencije o
zatiti ljudskog ivota na moru i meunarodne konvencije o teretnim linijama, a koji predstavlja
novi tip broda, osloboditi od ispunjenja pojedinih zahtjeva tehnikih pravila, odnosno odobriti mu
obavljanje odreenih putovanja s ciljem probe iako ne udovoljava pojedinim zahtjevima tehnikih
pravila, ako temeljem pregleda utvrdi da je brod u obavljanju proba osposobljen za plovidbu.
lanak 35.
Brod moe prevoziti samo odreeni broj putnika iji se broj i smjetaj na brodu odreuje temeljem
propisanih uvjeta, plovnih karakteristika broda, raspoloive povrine za smjetaj putnika, ureaja i
opreme namijenjenih putnicima i higijenskih uvjeta.
Dozvoljen broj putnika i njihov smjetaj na brodu utvruje se Tehnikim pravilima RB.
lanak 36.
Teret na brodu mora biti tako rasporeen da osigurava plovna svojstva broda i da ne prouzroi
prekomjerna naprezanja konstrukcijskih dijelova broda u razliitim uvjetima koritenja.
Teret na brodu mora biti ukrcan u granicama dozvoljenog optereenja broda i suglasno Tehnikim
pravilima RB i biti sloen, rasporeen i osiguran tako da u svim uvjetima koji se mogu pojaviti u
plovidbi, ne moe doi do pomjeranja tereta koje bi moglo ugroziti sigurnost broda, ljudskih ivota,
tereta i okolice.
Najvee dozvoljeno optereenje broda i raspored tereta odreuje se Tehnikim pravilima RB.
lanak 37.
Odredbe ovog zakona o utvrivanju osposobljenosti broda za plovidbu, koje se odnose na brodove
unutarnje plovidbe, primjenjuju se i na skele kada one po svojim dimenzijama odgovaraju
dimenzijama broda unutarnje plovidbe i kada se bave gospodarskom djelatnou.
2. Badarenje broda
lanak 38.
Prema odredbama ovog zakona badarenju brodova podlijee:
- svaki brod koji se upisuje u Upisnik brodova Federacije BiH;
- strani brod koji je badaren prema tehnikim pravilima, koja se bitno ne razlikuju od odredbi
Tehnikih pravila RB.
Cijena usluga badarenja se utvruje prema tonai broda.
lanak 39.
Badarenjem brodova utvruje se najvea dozvoljena istisnina, te i istisnina s
odreene vodene linije, a badarenjem teretnog broda i nosivost broda ovisno o uronjenju (gaza)
broda.
Badarenje brodova i amaca obavlja se prema Tehnikim pravilima RB o nainu mjerenja i
izraunavanja registarske tonae, odnosno istisnine u badarenju broda i amca, to obavlja RB.

3. Brodske isprave i knjige

lanak 40.
Brodske isprave koje brod mora imati dokazuju identitet, osposobljenost za plovidbu i ostale
karakteristike broda.
U brodske knjige koje brod mora voditi unose se podatci o vanijim dogaajima na brodu i
obavljenim radnjama na brodu.
Brodske isprave i knjige propisane ovim zakonom moraju biti sastavljene na jezicima i pismima
naroda BiH, te prema meunarodnim konvencijama, na engleskom jeziku za pomorsku i
francuskom jeziku za unutarnju plovidbu.
Brodske isprave i knjige propisane ovim zakonom moraju se nalaziti na brodu i uredno voditi i
uvijek biti dostupne za provjeru.
Brodske isprave i knjige brodova unutarnje plovidbe bez posade ne moraju se nalaziti na brodu ve
se moraju uvati kod vlasnika broda.
Brodske isprave i knjige moraju se pokazati na zahtjev nadlene kapetanije, kao i ostalih tijela
ovlatenih po drugim propisima Federacije BiH.
Brodske isprave i knjige inozemnih brodova priznaju se, po pravilu, pod uvjetom uzajamnosti, a
posebnim aktom se ureuje sadrina, obrasci i nain voenja brodskih isprava i knjiga brodova
unutarnje i pomorske plovidbe, to donosi federalni ministar.
lanak 41.
Pomorskom brodu koji je osposobljen za plovidbu, izdaje se odgovarajua propisana svjedodba.
lanak 42.
Brod unutarnje plovidbe mora imati brodsku svjedodbu.
Brodska svjedodba sadri sve podatke iz knjige upisnika brodova u koji je brod upisan.
Brodskom svjedodbom dokazuje se: pripadnost broda unutarnje plovidbe, vrsta i namjena broda,
njegova osposobljenost za plovidbu, plovna mrea na kojoj je ovlaten ploviti, broj putnika i masa
(teina) tereta koju brod smije prevoziti.
Brodsku svjedodbu izdaje nadlena kapetanija.
Brodska svjedodba izdaje se temeljem uvjerenja o osposobljenosti broda za plovidbu, koje izdaje
RB.
Brodska svjedodba na brodu bez posade moe se zamijeniti natpisom na brodskom trupu ili stalno
privrenoj ploi ili tabli na trupu, a mora sadravati osnovne podatke iz brodske svjedodbe.
Kada se brodu promijeni ime, luka, odnosno luka upisa, tonaa, vrsta pogona, znak prepoznavanja,
namjena ili podruje plovidbe, mora mu se zamjeniti i brodska svjedodba.
Zamjenu brodske svjedodbe vri nadlena kapetanija, koja je brod upisala u upisnik.
lanak 43.
Brod unutarnje plovidbe mora imati svjedodbu o badarenju.
Svjedodbom o badarenju dokazuje se istisnina za svaki centimetar gaza, a kod brodova unutarnje
plovidbe istisnina pri najveem dozvoljenom gazu i gazu praznog broda, kao i slobodni bok
broda.
lanak 44.
Svjedodba o badarenju gubi vanost kada se zbog prepravki izvrenih na brodu unutarnje
plovidbe mijenja njegova istisnina.

Vaenje svjedodbe o badarenju za teretne brodove traje 10 godina, a za ostale brodove 15 godina
od dana izdavanja. Vaenje svjedodbe o badarenju produava se za 10, odnosno 15 godina, ako se
utvrdi da podatci o istisnini ili nosivosti odgovaraju stanju na brodu.
lanak 45.
Na brodu koji ima ukrcanu posadu mora se voditi knjiga popisa posade.
Popis posade sadri podatke o osobama ukrcanim na brod kao lanovima posade, o njihovoj
strunoj osposobljenosti i poslovima koje obavljaju.
Pored podataka iz st. 2. ovog lanka naznauju se i podatci o luci dolaska i odlaska broda iz luke te
o ukrcanim lanovima obitelji lana posade ukrcanog na brod.
Popis posade izdaje nadlena kapetanija.
lanak 46.
Na brodu se mora voditi:
1. brodski dnevnik ako ima vlastiti pogonski ureaj snage vee od 50 kW,
2. zdravstveni dnevnik ako ima posadu i istisninu veu od 100 tona,
3. radiodnevnik ako koristi stalnu ili pokretnu radiostanicu.
4. Posada broda
lanak 47.
Posadu broda ine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu koje posjeduju brodarsku odnosno
pomorsku knjiicu i upisane su u popis posade.
Za obavljanje poslova na brodu, neophodan je odgovarajui broj lanova posade broda s
propisanom strunom spremom.
lan posade broda moe biti osoba koja je stekla odgovarajue zvanje i koja za obavljanje poslova
tog zvanja na brodu ima odgovarajue ovlatenje, a to se propisuje posebnim pravilnikom o
najmanjem broju lanova posade za sigurnu plovidbu, koju moraju imati brodovi unutarnje i
pomorske plovidbe, a koji donosi federalni ministar.
lanak 48.
Zvanja lanova posade broda stjeu se poloenim odgovarajuim ispitom za odreeno zvanje, pred
nadlenim ispitnim povjerenstvom koje formira federalni ministar, a koji donosi poseban pravilnik
o stjecanju zvanja i ovlatenja lanova posade broda i program o nainu polaganja strunog ispita,
te ovlatenja za obavljanje poslova i dunosti na brodu u skladu s meunarodnim konvencijama i
ugovorima koje je potpisala BiH u ovoj oblasti.
lanak 49.
Ovlatenje za obavljanje poslova na brodu moe se dati samo osobi koja je tjelesno i duevno
sposobna obavljati posao na brodu, to se utvruje lijenikim pregledom i kontrolira periodinim
pregledima.
Provedbene propise o zdravstvenoj kontroli nad lanovima posade broda unutarnje i pomorske
plovidbe donosi Federalni ministar zdravstva, uz miljenje Federalnog ministra prometa i
komunikacija.

5. amci
lanak 50.
amci, odnosno brodice (u daljnjem tekstu: amci), podlijeu osnovnom, redovitom i izvanrednom
pregledu za utvrivanje osposobljenosti za plovidbu.
Iznimno od odredbe prethodnog stavka, utvrivanju osposobljenosti za plovidbu ne podlijeu:
1. amci koji pripadaju brodu,
2. portski veslaki amci,
3. kajak, kanu i drugi objekti.
amci iz prethodnog stavka navedeni pod tokama 2. i 3. moraju imati registraciju portske udruge.
amci specijalne konstrukcije i porivnog ureaja koji im omoguuju klizanje po vodi (gliser i sl.) i
koji imaju atest RB, podlijeu utvrivanju osposobljenosti za plovidbu, bez obzira na njihove
dimenzije.
amci iz st. 1. i 4. ovog l. mogu se koristiti samo ako im je utvrena osposobljenost za plovidbu.
Rafting amci mogu ploviti na divljim vodama, ako su dobili propisanu licencu od nadlene
kapetanije i ako posjeduju registraciju korisnika, odnosno vlasnika rafting amca.
lanak 51.
Osnovni pregled amca vri se kod novogradnje, kupnje u inozemstvu i onda kada se vri obnova,
prepravka ili popravka kojom se mijenja konstrukcija ili svojstvo pogonskih ureaja.
Redoviti pregled amca vri se svake pete godine.
Iznimno od odredbe prethodnog stavka, redoviti pregled amca za javni prijevoz vri se:
- svake godine ako se amcem obavlja javni prijevoz putnika ili skijanje,
- svake dvije godine ako se amcem vri javni prijevoz stvari.
Izanredni pregled amca obavlja se:
- ako je bio izvan uporabe due od godine dana,
- ako je pretrpio havariju i poslije opravke kojom se mijenjala konstrukcija.
O izvrenim pregledima (osnovni, redoviti, izvanredni) sainjava se propisani zapisnik, temeljem
kojega se izdaje uvjerenje o osposobljenosti za plovidbu.
Za obavljeni osnovni, redoviti i izvanredni pregled plaa se naknada, koja se propisuje posebnim
pravilnikom o visini naknade za utvrivanje osposobljenosti amca za plovidbu, to donosi
federalni ministar.
lanak 52.
Utvrivanje osposobljenosti amca za plovidbu obavlja nadlena kapetanija, a to se ureuje
posebnim pravilnikom o nainu obavljanja pregleda, obrazac i nain voenja zapisnika o pregledu,
obrazac i nain izdavanja uvjerenja o osposobljenosti amca za plovidbu i rok vaenja uvjerenja,
kojeg donosi federalni ministar.
lanak 53.
amci iz l. 50. st. 1. ovog zakona moraju biti badareni.
Badarenje amaca za plovidbu obavlja kapetanija Federalnog ministarstva prometa i komunikacija,
na osnovi Tehnikih pravila RB o nainu mjerenja i izraunavanja registarske tonae, odnosno
istisnine kod badarenja brodova i amaca.
Za obavljanje badarenja plaa se naknada, ija se visina utvruje posebnim aktom kojim se ujedno
propisuje obrazac i nain izdavanja svjedodbe o obavljenom badarenju, to donosi federalni
ministar.

lanak 54.
amac za koji je izdato uvjerenje o osposobljenosti za plovidbu i svjedodba o badarenju upisuje
se u registar.
Korisniku, odnosno vlasniku amca upisanom u registar, izdaje se plovidbena dozvola.
Plovidbena dozvola izdaje se s vanou od godinu dana i produava se u roku vaenja uvjerenja o
osposobljenosti za plovidbu.
amac se brie iz registra ako se u roku od 30 dana po isteku vanosti plovidbene dozvole ne
produi njezina vanost.
Prigodom izdavanja i produavanja plovidbene dozvole plaa se naknada za koritenje objekata
sigurnosti plovidbe na plovnom putu iz l. 12. ovog zakona.
lanak 55.
Upis u registar i izdavanje plovidbene dozvole za amce obavlja nadlena kapetanija, na ijim se
vodama smjeta - sidri amac.
Prigodom upisa u registar, amcu se odreuju registarske oznake, koje trebaju biti ispisane suglasno
pravilniku kojim se blie ureuje postupak upisa u registar, izdavanja i produavanja plovidbene
dozvole, obrazac registra i plovidbene dozvole, kao i visina naknade za izdavanje plovidbene
dozvole, registarske oznake i
druga pitanja kojima se ureuju ovlasti nadlene kapetanije.
Pravilnik iz prethodnog stavka donosi federalni ministar.
lanak 56.
Odredbe l. 50. do 55. ovog zakona u pogledu utvrivanja osposobljenosti za plovidbu i upisa u
registar primjenjuje se i na skele.
lanak 57.
Upravljanje amcem, rafting amcem, splavom, plutajuim objektom i skelom, koji podlijeu
utvrivanju osposobljenosti za plovidbu, moe obavljati osoba koja ima navrenih 18 godina
starosti i poloen ispit za upravljaa amca na unutarnjim i pomorskim plovnim putovima, ukoliko
za pojedine vrste amaca, skela i plutajuih objekata nije drugaije propisano.
Za polaganje ispita za upravljaa amca plaa se naknada.
Iznimno, sposobnost za upravljaa amca priznaje se osobama:
- koje imaju steeno zvanje u brodarstvu unutarnje plovidbe, odnosno pomorske plovidbe,
- koje su u portskom jedriliarskom drutvu poloile ispit za: jedriliara-mornara, jedriliarakormilara i jedriliara-kapetana.
Posebnim pravilnikom propisuje se program, nain polaganja ispita i nain izdavanja uvjerenja za
upravljaa amca, rafting amca, splava, plutajueg objekta i skele, a donosi ga federalni ministar.
lanak 58.
Nadlene kapetanije mogu odrediti da, pored amca iz l. 50. ovog zakona, upisivanju u registar
podlijeu i drugi amci te odrediti nain i postupak za upis u registar.
6. Plutajui objekti

lanak 59.
Plutajui objekti mogu se postavljati na unutarnjim i pomorskim vodama, i plovnim putovima
(hoteli, restorani, hangari, pristani, radionice, skladita, spremita, vodenice, kupalita, stambene
lae, pontoni, ribogojilita, platforme i dr.).
Plutajui objekti mogu se postavljati na unutarnjim i pomorskim vodama, ako se utvrdi njihova
osposobljenost za plutanje i ako su registrirani u nadlenom opinskom tijelu uprave.
Osposobljenost za plutanje-plovidbu i potreban broj struno osposobljenih osoba, upis u upisnik
plutajuih objekata, te odreivanje mjesta priveza uz obalu i mjesta sidrenja utvruje nadlena
kapetanija.
O utvrivanju osposobljenosti sainjava se propisani zapisnik i izdaje list oevidnosti za plutajui
objekt, na osnovi kojega se plutajui objekt upisuje u registar, a isto se propisuje posebnim
pravilnikom kojeg donosi federalni ministar.
V - LUKE, PRISTANITA, PRISTANI, SIDRITA I MARINE
1. Luke
lanak 60.
Luke mogu biti na plovnom putu (otvorene) ili izvan plovnog puta (bazenske).
Luke odnosno pristanita slue po pravilu javnom prometu.
Odlukom Vlade Federacije BiH propisuju se uvjeti za otvaranje luka na federalnom plovnom putu.
Pojedine luke ili njihovi dijelovi, suglasno odredbama ovog zakona, mogu sluiti iskljuivo ili
prvenstveno za potrebe odreenih dravnih, federalnih ili kantonalnih organa, odnosno tijela.
lanak 61.
Luka koja slui javnom prometu, mora imati:
1. obiljeen prostor koji joj pripada i terminale za uporabu;
2. najmanje jedan ureen prilaz na operativnoj obali minimalne duine 100 m za brodove, koji nou
mora biti osvijetljen;
3. potrebnu dubinu vode u akvatoriju luke istovjetne s plovnim putom;
4. vodomjer za oitavanje vodostaja;
5. odgovarajui broj ureaja (bitava) na operativnoj obali za privez brodova;
6. stalna i privremena sidrita;
7. sanitarne ureaje na kopnu, opremu i sidrita, prvu pomo za spaavanje, kao i ureaje za gaenje
poara;
8. razglasnu stanicu;
9. vodu za pie;
10. brod bokser za obavljanje manipulacije, isplovljavanja i uplovljavanja u luku, odnosno
pristanite;
11. najmanje jednu osobu sa zvanjem mornara, odnosno krmara tegljenice za rad na plovnim
objektima;
12. ureaje i talonice za prihvat ulja i drugih otpadnih materijala.
Uvjeti iz ovog lanka moraju biti sadrani u investicijskotehnikoj dokumentaciji za gradnju ili
rekonstrukciju luke.
lanak 62.
Luka koja slui javnom prometu,koju je FBiH proglasila za luku od federalnog znaaja-prometa,
koristi gospodarsko drutvo, odnosno druga pravna osoba.

lanak 63.
Gospodarsko drutvo, odnosno druga pravna osoba koja koristi luku svojim opim aktom (statutom)
odreuje vrste terminala i ureuje nain koritenja pojedinih terminala luke.
Opim aktom iz prethodnog stavka utvruje se:
1. mjesto privezivanja brodova,
2. mjesto za ulazak putnika u brodove i izlazak s brodova,
3. ivini obalni prostor koji mora biti stalno slobodan,
4. nain utovara, istovara i uskladitenja roba,
5. organizacija zatite brodova od nevremena,
6. podjela pristanita na terminale prema vrsti prometa (putniki, teretni) i namjeni (za zapaljive
materijale, za opskrbu i pruanje usluga brodskom osoblju, za pogranini i carinski postupak, za
portska natjecanja i priredbe na vodi, za smee i otpadne materije i dr.),
7. odravanje istoe, sanitarnih ureaja i osvjetljenja,
8. odravanje vodenih i kopnenih prostora,
9. nain odravanja opreme i sredstava,
10. organizacija pomoi i spaavanja,
11. nain uporabe razglasne stanice.
Ivini obalni prostor iz to. 3. ovog lanka. odreuje se uz suglasnost nadlene kapetanije.
Opi akt iz st. 1. ovog l. mora se dostaviti svim zainteresiranim brodarima, nadlenoj kapetaniji i
federalnom ministarstvu.
lanak 64.
Gospodarsko drutvo, odnosno druga pravna osoba koja koristi luku duna je u ispravnom stanju
odravati operativnu obalu, potrebne dubine u luci, plutae za privez, ureaje za privez (bitve),
svjetla i druge oznake, ureaje za sigurnu plovidbu, ureaje za preuzimanje otpadnih voda i drugih
materija.
Gospodarsko drutvo, odnosno druga pravna osoba koja koristi luku duna je na zahtjev nadlene
kapetanije premjestiti, ukloniti ili preinaiti postojee, ili postaviti nove oznake, naprave ili ureaje
za sigurnu plovidbu ili ureaje za preuzimanje otpadnih voda i drugih materija.
lanak 65.
Luka mora posjedovati projektnu dokumentaciju kojom se utvruje dozvoljeni broj i veliina
brodova koji se istodobno mogu privezati, dozvoljeno optereenje svake sagraene obale na kojoj
se obavlja utovar, odnosno istovar robe ili koja se na drugi nain optereuje.
lanak 66.
Brodovi, plovea postrojenja, amci, skele i plutajui objekti koji koriste mineralna ulja za pogon,
moraju imati spremita ili posude u kojima su duni uvati otpadna ulja do dolaska u luku.
lanak 67.
U luci je zabranjeno poduzimati radnje koje dovode ili bi mogle dovesti u opasnost ivot i zdravlje
ljudi, brodove ili druge objekte, nanijeti im tetu ili kojima se moe zatrpati ili zagaivati luka.
lanak 68.
Ako se ugrozi sigurnost plovidbe u luci, gospodarsko drutvo, odnosno druga pravna osoba koja

koristi luku duna je odmah poduzeti potrebne mjere, izvijestiti nadlenu kapetaniju i postupiti
prema njezinim uputama.
U sluaju iz prethodnog stavka nadlena kapetanija moe narediti brodu da isplovi iz luke ili da se
ukloni na drugo mjesto.
lanak 69.
Gospodarsko drutvo, odnosno druga pravna osoba koja koristi luku u kojoj se obavlja utovar ili
istovar opasnih materija, duno je u smislu propisa o prijevozu opasnih materija odrediti posebno
mjesto na kojemu e se obavljati utovar i istovar.
Prigodom odreivanja mjesta na kojemu e se obavljati utovar i istovar opasnih materija mora se
pribaviti suglasnost nadlenog tijela unutarnjih poslova.
lanak 70.
Gospodarsko drutvo, odnosno druga pravna osoba koja koristi luku moe odloiti ili zabraniti
ulazak broda u luku ili narediti brodu da prekine manipuliranje opasnim stvarima, ako u potpunosti
nisu ispunjene propisane sigurnosne, zatitne i druge mjere, ili ako tijekom manipulacije nastupi
opasnost.
Mjere iz prethodnog stavka mogu narediti nadlene kapetanije i drugi zakonom ovlateni organi.
lanak 71.
ienje brodova od opasnih plinova (degazacija) i od glodavaca (deratizacija) u luci, moe se
obavljati samo na mjestima koja su odreena opim aktom iz l. 63. st. 1. ovog zakona.
lanak 72.
Gospodarsko drutvo, odnosno druga pravna osoba koja koristi luku duna je odrediti brodu koji
namjerava uploviti u luku mjesto za privez uz operativnu obalu ili na lukom sidritu.
Nadlena kapetanija moe radi sigurnosti plovidbe narediti, da se ve privezani i usidreni brod
premjesti na drugi vez, odnosno izvez ili da se pomakne s dodijeljenog mu mjesta kao i da se
djelomice ili potpuno nakrcani brod ukloni s operativne obale na odreenu udaljenost i da se tamo
usidri.
Nareenje iz prethodnog stavka istodobno se priopava i gospodarskom drutvu, odnosno drugoj
pravnoj osobi koja koristi luku.
lanak 73.
Nadlena kapetanija obavlja kontrolu odravanja reda u lukama, putem ovlatenih radnika.
Pored kontrole iz st. 1. ovoga lanka nadlena kapetanija vri i upravnu kontrolu nad primjenom
propisa koji se odnose na:
1. plovidbu, pristajanje, privezivanje, odvezivanje i sidrenje brodova i amaca,
2. ukrcaj i iskrcaj putnika i tereta,
3. odravanje ivinog obalnog prostora i
4. odravanje istoe obala i voda od bilo kakvog zagaivanja.
lanak 74.
Gospodarsko drutvo, odnosno druga pravna osoba koja koristi luku duna je starati se o odravanju
propisanog reda u luci.
Pod odravanjem reda iz prethodnog stavka smatra se pruanje usluga u pogledu:

- pristajanja, sidrenja i izvezivanja, zatite plovnih objekata od elementarnih nepogoda, ienja

vodenog prostora (akvatorija) i operativnih obala, ukrcaj, iskrcaj i pretovar roba i putnika,
- opskrbe plovila, uskladitenja robe i obavljanje gospodarskih djelatnosti u luci, odnosno
pristanitu,
- prilagoavanja brzine i odravanja pristanita, odnosno luke.
Zapovjednik broda odnosno starjeina plovnog sredstva, lanovi posade i druge osobe koja se
nalaze u luci, odnosno pristanitu, duni su pridravati se propisanog reda, to se ureuje posebnim
pravilnikom o nainu odravanja reda u luci, odnosno pristanitu, koji donosi federalni ministar.
2. Pristanita i pristani
lanak 75.
Pristanite je mjesto uz obalu plovnog puta, izvan luke, odreeno za pristajanje
brodova na kojem se obavlja utovar, istovar, uskladitenje i druge manipulacije robom, kao i ukrcaj
i iskrcaj robe.
Pristanite mora imati sredstva za prihvat otpadnih ulja i drugih otpadnih
materija.
lanak 76.
Pristan je mjesto uz obalu plovnog puta, izvan pristanita, odnosno luke,
odreeno za pristajanje brodova, na kojemu se obavlja ulazak i izlazak osoba putnika.
lanak 77.
Pristanite, odnos pristan mora ispunjavati osnovne uvjete za sigurnost broda,
odnosno osoba i stvari.
Pristanite, odnosno pristan moe se koristiti za javni prijevoz ili kao prijevoz za
osobne potrebe.
lanak 78.
Opina na zahtjev prijevoznika, zainteresiranog gospodarskog drutva, ili drugih pravnih osoba,
odreuje mjesto uz obalu plovnog puta na kojemu e se nalaziti pristanite ili pristan.
Zahtjevu iz prethodnog stavka mora se priloiti suglasnost nadlene kapetanije.
Suglasnou iz prethodnog stavka utvruje se obujam prometa za koji se moe
koristiti pristanite ili pristan u ovisnosti o uvjetima koje pristanite, odnosno pristan ispunjava.
lanak 79.
Koritenje pristanita i pristana, koji slue javnom prijevozu, obavlja prijevoznik, gospodarsko
drutvo ili druga pravna osoba koja je duna voditi brigu o odravanju pristanita, odnosno pristana
i omoguiti svakoj pravnoj osobi i prijevozniku da pod jednakim uvjetima koriste pristanita,
odnosno pristane.

3. Sidrita
lanak 80.
Sidrite je odreeni dio luke, odnosno plovnog puta, namijenjen za manevriranje i stajanje brodova,
ija dubina ne moe biti manja od minimalne dubine plovnog puta na kojemu se nalazi.
Brodovi se mogu sidriti u luci samo na sidritu na nain kojim se ne ugroava njihova sigurnost i
sigurnost plovidbe.
lanak 81.
Sidrenje brodova za prijevoz opasnih materija mora se obavljati na sidritima koja su namijenjena
iskljuivo za sidrenje tih brodova.
Odredbe l. 63. ovog zakona u pogledu odreivanja mjesta za pristajanje brodova u luci, odnosno
pristanitu za prijevoz opasnih materija odnose se i na sidrita.
4. Prostori za smjetaj plovila (marine)
lanak 82.
Na plovnim putovima, smjetaj plovnih objekata obavlja se na odreenim vodenim prostorima
(marinama).
Vodeni prostor iz prethodnog stavka odreuje opina, po prethodno pribavljenoj suglasnosti
nadlene kapetanije, u kojoj su utvreni potrebni tehniko-eksploatacijski uvjeti za koritenje tog
prostora, a osobito:
- zatita gabarita plovnog puta;
- obiljeavanje vodenog i kopnenog prostora;
- kopneni prilaz obali plovnog puta i plovilima;
- osvetljenje kopnenog i vodenog prostora;
- osiguranje potrebnih dubina vode u vodenom prostoru i
- vezivanje i osiguranje plovila u prostoru za smjetaj plovnih objekata.
Iznimno od odredaba prethodnog stavka, u sluaju da opina ne odredi vodeni prostor za smjetaj
plovnih objekata (marine) nadlena kapetanija e, ukoliko razlozi sigurnosti to zahtijevaju,
rjeenjem odrediti vodeni prostor za privremeni smjetaj plovnih objekata.
Rjeenjem iz prethodnog stavka odreuju se uvjeti smjetaja plovnih objekata (ukljuujui
postavljanje oznaka - ploa na obalnom prostoru) i obveze vlasnika plovnih objekata u odnosu na
koritenje vodenog prostora (marine).
Uvjeti iz st. 2.ovog lanka moraju se razraditi i u investicijskotehnikoj dokumentaciji za ureenje
prostora za smjetaj plovnih objekata.
5.Kupalita
lanak 83.
Na plovnim putovima mogu postojati prirodna i ureena kupalita.
1. Prirodno kupalite ini:
- neograeni vodeni i kopneni prostor, izvan plovnog puta i izgraenih obala i priobalnih pojaseva.
2. Ureeno kupalite ini :
- ograeni vodeni prostor s ograenim vezom na plutaama i bazenima za odreene dubine,
plovidbenim oznakama, spaavateljem na amcu za spaavanje kupaa,
- kopneni ureeni prostor, s kabinama za presvlaenje, tuem za vodu, mokrim vorom
(sanitarijom), sredstvima za prikupljanje otpadaka, trgovinskim objektima, parking prostorom i dr.

lanak 84.
Ureeno kupalite na plovnom putu ne smije se graditi na mjestu koje bi zbog svojega poloaja u
odnosu na plovni put moglo dovesti u opasnost ljudske ivote ili sigurnost plovidbe.
lanak 85.
Za gradnju ureenog kupalita na unutarnjem i pomorskom plovnom putu pribavlja se suglasnost
nadlene kapetanije.
Suglasnou iz prethodnog stavka kapetanija odreuje nain ograivanja i obiljeavanja vodenog i
kopnenog akvatorija-prostora ureenog kupalita.
lanak 86.
Gospodarsko drutvo, druga pravna osoba ili pojedinac koji koristi ureeno kupalite, duni su
odravati kupalite i poduzimati mjere sigurnosti u kupalitu u odnosu na kupae i plovidbu.
6. Zimovnici i zimska sklonita
lanak 87.
Na unutarnjim plovnim putovima postoje zimovnici i zimska sklonita.
Zimovnik moe biti u pristanitu, kao objekt luke ili izvan luke.
Zimsko sklonite moe biti u luci, odnosno pristanitu, rijenom rukavcu ili na drugim prirodno
zatienim mjestima pored obale plovnog puta.
Prostore za zimovnike i zimska sklonita i njihove kapacitete odreuje kapetanija na zahtjev
zainteresiranog brodara.
lanak 88.
Zimovnik mora imati:
1. vodeni prostor (akvatorij) zatien od nailaska leda, velikih voda i vremenskih nepogoda,
2. odgovarajuu dubinu vode, kako u sredini tako i uz obalu, ali ne manju od dubine u plovnom
putu,
3. ureene obale s odgovarajuim prilazima za plovila i stubite,
4. osiguran prostor za ulazak plovila, za plovidbu kroz zimovnik i za izvezivanje plovila,
5. dovoljan broj propisanih ureaja za izvezivanje plovila (bitve, alke i sl.),
6.odgovarajue sanitarne ureaje (pitka voda, prostor za deponiranje otpadaka, sanitarni vor i dr.),
7. rasvjetu obale gdje se izvezuju plovila i rasvjetu kopnenih prometnica,
8. ureaje i sredstva za gaenje poara i za spaavanje plovila i ljudstva i
9. prilazne puteve i veze s naseljem.
Zimsko sklonite mora ispunjavati uvjete iz to. 1., 2. i 5. prethodnog stavka.
lanak 89.
Gospodarsko drutvo, odnosno druga pravna osoba koja iskoritava zimovnik, odnosno zimsko
sklonite, duni su starati se o odravanju propisanog reda.
Zapovjednik zimovnika, starjeina plovila, lanovi posade i druge osobe, koje se nalaze u
zimovniku, odnosno zimskom sklonitu dune su pridravati se propisanog reda, to se ureuje
posebnim aktom o nainu odravanja reda i sigurnosti plovila, ljudi, tereta i imovine u zimovniku,
odnosno zimskom sklonitu, koji donosi federalni ministar.

lanak 90.
Zimska sklonita koriste, po pravilu, oni brodovi koji se u sluaju elementarnih nepogoda ili drugih
smetnji ne mogu skloniti u zimovnike.
lanak 91.
Nadlena kapetanija duna je svake godine, a najkasnije u mjesecu listopadu tekue godine,
izvijestiti sva zainteresirana brodarstva i brodare o mjestima gdje se nalaze zimovnici i zimska
sklonita, o njihovom smjetajnom kapacitetu i vremenu otpoinjanja koritenja.
VI - JAVNI PRIJEVOZ NA PLOVNIM PUTEVIMA
lanak 92.
Javni prijevoz moe se obavljati kao prijevoz u linijskoj plovidbi i kao prijevoz u slobodnoj
plovidbi.
lanak 93.
Javni prijevoz mogu obavljati gospodarska drutva i druge pravne osobe (u daljnjem tekstu:
prijevoznik) upisane u sudski registar za obavljanje te djelatnosti, koje ispunjavaju propisane uvjete
u linijskoj plovidbi.
Javni prijevoz, osim javnog linijskog prijevoza osoba, moe obavljati i fizika osoba upisana za
obavljanje tog prijevoza (u daljnjem tekstu: prijevoznik) ako ima odobrenje za obavljanje te
djelatnosti izdato od nadlenog kantonalnog ministarstva.
Pri obavljanju javnog prijevoza odobrenje iz prethodnog stavka mora se nalaziti na plovnom
objektu.
lanak 94.
Prijevoznici mogu obavljati javni prijevoz samo vlastitim plovnim objektom nosivosti do 50 tona i
snagom pogonskog motora do 70 kW na unutarnjim plovnim putevima, odnosno plovnim objektima
do 150 BRT i snage pogonskog postrojenja-motora do 170 kW na pomorskom plovnom putu, te ako
ispunjava odredbe kojima se ureuje utvrivanje osposobljenosti plovnih objekata za plovidbu.
Prijevoznici koji obavljaju javni prijevoz duni su obavljati prijevoz osoba i stvari koji se zahtijeva
uz odgovarajuu naknadu, osim u sluaju ako je iskljuen iz plovidbe-prometa ili se zahtijeva da se
prijevoz obavi na plovnom putu na kojem je zabranjena plovidba plovnim objektima, odnosno
kojim se ne obavlja plovidba-promet plovnim objektima.
lanak 95.
Plovna sredstva kojima se obavlja javni prijevoz moraju imati najmanje dva vijenca od pluta s
uetom, a plovna sredstva kojima se vri javni prijevoz na moru i po jedan prsluk za spaavanje za
svakog putnika.
lanak 96.
Ukrcaj, odnosno iskrcaj putnika obavlja se na dijelu obale koji je za to odreen i to preko propisanih
mostova, odnosno sizova ili stuba koje osigurava plovno sredstvo, a izuzetno i preko amaca, tek
kada se plovno sredstvo zaustavi.
Na dijelu obale koji je odreen za ukrcaj i iskrcaj putnika gospodarsko drutvo, koje iskoritava

luku, odnosno pristanite ili pristan, duno je osigurati mjesto za privez plovnog sredstva, te
slobodan prostor za pristup putnika.
Gospodarsko drutvo koje koristi luku, odnosno pristanite ili pristan, duno je taj dio obale
osvjetliti nou za vrijeme ukrcaja ili iskrcaja putnika.
Nadlena kapetanija odreuje uvjete koji se moraju ispunjavati u sluajevima iz stavka 1. ovog
lanka u pogledu ukrcaja ili iskrcaja putnika putem amca.
lanak 97.
Prijevoznik koji je, po odredbama prethodnog lanka, dobio dozvolu za privremeno obustavljanje
prijevoza duan je o tome izvijestiti korisnike prijevoza na uobiajen nain, najkasnije onog dana
kada nastupi prekid.
Prijevoznik je duan podnijeti prijavu opinskom tijelu uprave nadlenom za poslove prometa o
nastavku obavljanja javnog prijevoza najkasnije osmog dana od dana prestanka razloga za obustavu
obavljanja javnog prijevoza.
lanak 98.
Obavljanje javnog prijevoza odjavljuje se kod opinskog tijela uprave nadlenog za poslove
prometa koje je izdalo odobrenje.
Prestanak vaenja odobrenja upisuje se u registar.
1. Javni prijevoz u linijskoj plovidbi
lanak 99.
Javni prijevoz u linijskoj plovidbi je prijevoz koji se obavlja na odreenim relacijama po unaprijed
utvrenom redu plovidbe i za koji se cijena i drugi uvjeti prijevoza unaprijed utvruju tarifom.
Red plovidbe i tarifu u linijskoj plovidbi utvruje prijevoznik u skladu sa zakonskim propisima.
Red plovidbe i tarifa moraju biti objavljeni na uobiajeni nain najkasnije 30 dana prije stupanja na
snagu.
Red plovidbe sadri relacije na kojima se obavlja javni prijevoz, usputne pristane, te oznaku
vremena polaska i dolaska od poetnog do krajnjeg pristana s usputnim zadravanjem, te razdoblje
vaenja reda plovidbe.
Prijevoznik se mora pridravati utvrenog i objavljenog reda plovidbe.
lanak 100.
Javni prijevoz u linijskoj plovidbi moe se obavljati na federalnim, kantonalnim i opinskim
linijama.
Linija je relacija obavljanja prijevoza u plovidbenom prometu od poetnog do
zavrnog pristana, na kojoj se prevoze putnici po registriranom i objavljenom redu plovidbe s
jednim ili vie polazaka.
Federalna linija, u smislu ovog zakona, je plovidbena linija koja povezuje naseljena mjesta,
odnosno opine-gradove na podruju dva ili vie kantona.
Kantonalna linija, u smislu ovog zakona, je plovidbena linija koja povezuje naseljena mjesta na
podruju Kantona.
Opinska linija, u smislu ovog zakona, je plovidbena linija koja povezuje naseljena mjesta na
podruju opine, odnosno dvije ili vie opina na podruju istog grada.

lanak 101.
Osoba koja se prevozi plovnim objektom na federalnoj, kantonalnoj i opinskoj liniji duna je imati
voznu kartu i pokazati je na zahtjev mjerodavne osobe.
lanak 102.
Prijevoznik ne moe obavljanje prijevoza u linijskoj plovidbi na liniji za koju ima registriran red
vonje povjeriti, odnosno ustupiti, drugom prijevozniku.
lanak 103.
U linijskoj plovidbi prijevoznik je duan primiti na prijevoz svaku osobu ili stvar ili drugo dobro u
granicama dozvoljene maksimalne nosivosti plovnog objekta upisane u plovidbene isprave.
U linijskoj plovidbi prijevoznik je duan osigurati prijevoz runog prtljaga istodobno kad se prevozi
i putnik kojemu prtljag pripada.
Slobodan kapacitet plovnog sredstva moe se koristiti za prijevoz stvari koje nisu runi prtljag u
granicama optereenja plovnog sredstva ako prtljag ne ini smetnju ukrcanim putnicima i nije
smjeten u dijelu gdje se nalaze sjedita putnika.
lanak 104.
Prijevoznik je duan izdati voznu kartu na osnovi koje putnik stjee pravo na prijevoz.
lanak 105.
Prijevoznik mora otpoeti obavljanje javnog prijevoza osoba i stvari u linijskoj plovidbi po
registriranom redu plovidbe u roku od 5 dana od dana njegovog stupanja na snagu i ne moe
obustaviti obavljanje tog prijevoza u razdoblju vaenja reda plovidbe.
Iznimno od odredbi st. 1. ovog lanka tijekom vaenja reda plovidbe na odreenoj liniji se moe
privremeno obustaviti javni prijevoz osoba i stvari u sluaju vie sile i u izvanrednim sluajevima,
koji neovisno o volji prijevoznika onemoguavaju obavljanje tog prijevoza.
U sluaju obustave prijevoza iz st. 2. ovog lana prijevoznik je duan odmah po nastanku razloga
zbog kojeg se obavlja obustava o tome izvijestiti korisnike prijevoza putem sredstava javnog
informiranja, kao i pristane koje koriste po plovidbenom redu .
Obustavu prijevoza iz st. 2. ovog lanka prijevoznik je duan prijaviti nadlenom tijelu za poslove
prometa - plovidbe i komunikacija koje je red plovidbe registrirao, kao i federalnoj, odnosno
kantonalnoj inspekciji plovidbe na unutarnjim i pomorskim plovnim putovima, uz podnoenje
dokaza o objektivnim razlozima za obustavu prijevoza.
O privremenoj obustavi na konkretnoj liniji, na zahtjev prijevoznika, nadleni organ koji je
registrirao red plovidbe duan je donijeti rjeenje.
lanak 106.
Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, plovnim objektom kojim se obavlja prijevoz
putnika u linijskoj plovidbi ne mogu se prevoziti:

- djeca ispod est godina bez pratitelja, osobe oboljele od zaraznih bolesti, pijane osobe, ivotinje,
leevi, lako zapaljivi predmeti, eksplozivi, kao i drugi predmeti koji zbog svojih osobina mogu biti
kodljivi po sigurnost ili zdravlje ljudi ili mogu prouzroiti kakvu drugu tetu.
Iznimno od odredbi prethodnog stavka, prijevoz lovakih i rasnih pasa sa zatitnom korpom,
pernatih ivotinja u korpama, kavezima i slino moe se obavljati u linijskoj plovidbi ako na
plovnom sredstvu postoje odvojeni prostori.
Iznimno od odredbe st. 1. ovog lanka na skelama kojima se obavlja prijevoz u linijskoj plovidbi
mogu se prevoziti i ivotinje ukoliko su povezane i imaju pratitelja koji je duan starati se da
ivotinje ne ugroavaju sigurnost putnika.
2. Javni prijevoz u slobodnoj plovidbi
lanak 107.
Javni prijevoz osoba i stvari u slobodnoj plovidbi je prijevoz za koji se relacija,
cijena prijevoza, visina naknade za pruene sporedne usluge obavljene kod prijevoza osoba i stvari i
drugi uvjeti prijevoza utvruju ugovorom izmeu prijevoznika i korisnika prijevoza za svaki
pojedini prijevoz.
3. Prijevoz za vlastite potrebe
lanak 108.
Prijevoz za vlastite potrebe mogu obavljati gospodarska drutva, druge pravne osobe za prijevoz
svojih uposlenika kao i drugih osoba koje obavljaju poslove za imatelje plovnih objekata ili ako
prevoze stvari i druga dobra radi zadovoljenja vlastitih potreba.
Prijevoz za vlastite potrebe moe obavljati i fizika osoba za potrebe svojega domainstva ili svoje
djelatnosti na unutarnjem i pomorskom plovnom putu, samo jednim plovnim objektom,
registriranim za te potrebe i ako ima poloen struni ispit za upravljanje tim plovilom.
4. Taksi prijevoz
lanak 109.
Taksi prijevoz je javni prijevoz osoba u izvanlinijskom plovnom prometu za koji se cijena prijevoza
za preene plovne kilometre unaprijed odreuje i utvruje se prema cjeniku usluga.
Cjenik usluga mora biti ovjeren od mjerodavnog tijela i istaknut na vidnom dijelu plovnog objekta.
Prijevoznik, odnosno fizika osoba koja obavlja taksi prijevoz moe s korisnikom prijevoza na
kraim relacijama ugovoriti cijenu prijevoza, s tim da cijena ne moe biti vea od one koja bi se
utvrdila daljinarom.
Prijevoznik, odnosno fizika osoba koja obavlja taksi prijevoz duna je na zahtjev osobe koja se
prevozi izdati voznu kartu koja sadri: registarsku oznaku plovnog objekta, putnu relaciju,
naplaenu, odnosno ugovorenu cijenu, datum prijevoza, potpis i peat prijevoznika.
5. Rent-a-boat
lanak 110.
Gospodarsko drutvo, odnosno fizika osoba, odnosno druga pravna osoba koja je registrirana za

obavljanje ove djelatnosti, moe voditi Rent-a-boat, samo ako ima plovila upisana u odgovarajui
upisnik brodova i amaca i moe izdati plovilo osobi koja posjeduje propisanu ispravu za
upravljanje brodom, odnosno amcem.

VII - UPIS BRODOVA U UPISNIKE I BRODSKE ISPRAVE I KNJIGE BRODOVA

lanak 111.
U upisnik brodova mora se upisati brod koji je u cjelini u vlasnitvu fizikih osoba koje su
dravljani Bosne i Hercegovine, odnosno pravnih osoba sa sjeditem u Federaciji Bosne i
Hercegovine.
Upis brodova obavlja nadlena kapetanija, koja donosi rjeenje o upisu i izdaje brodsku svjedodbu.
Upis broda u upisnik brodova obavlja se temeljem zahtjeva vlasnika broda, odnosno brodara ako ga
za to ovlasti vlasnik broda.
lanak 112.
U upisnik brodova upisuje se brod koji ispunjava sljedee uvjete:
1. brod koji je u cjelini ili dijelom u vlasnitvu strane fizike osobe, odnosno dravljanina BiH s
prebivalitem u inozemstvu;
2. brod koji je u cjelini ili dijelom u vlasnitvu strane osobe, ili dravljanina BiH s prebivalitem u
inozemstvu, a brodar tog broda je pravna osoba sa sjeditem u Federaciji BiH ili dravljanin BIH s
prebivalitem u Federaciji BiH, pod uvjetom da se sa zahtjevom brodara Federacije BiH za upis tog
broda u upisnik brodova suglasi njegov vlasnik;
3. brod koji je u cjelini ili dijelom u vlasnitvu stranih osoba pod uvjetom da Federacija BiH obavlja
kontrolu u upravnim, ekonomskim i tehnikim pitanjima nad brodom i ako taj upis odobri federalno
ministarstvo;
4. jahta (u statusu broda), koja je u cjelini ili dijelom u vlasnitvu strane fizike ili pravne osobe ili
osobe bez dravljanstva, ili dravljanina BiH koji nema prebivalite u Federaciji BiH, ako jahta
preteno boravi u unutarnjim i pomorskim vodama Federacije BiH.
Vlasnik broda, odnosno vlasnik jahte koji nema prebivalite u Federaciji BiH, pored navedenih
uvjeta, duan je ovlastiti pravnu ili fiziku osobu s prebivalitem u Federaciji BiH da ga u vrijeme
izbivanja zastupa pred nadlenim organima Federacije BiH, te da osigura rjeenje o odobrenju
privremenog uvoza broda po osnovi zakupa i jedinstvenu carinsku ispravu za privremeni, odnosno
redoviti uvoz broda.
lanak 113.
U upisnik brodova u gradnji moe se na zahtjev vlasnika upisati brod koji se gradi u
brodogradilitima Federacije BiH.
Ne moe se upisati u upisnik brodova Federacije BiH brod koji je upisan u strani upisnik brodova.
lanak 114.
Brod se brie iz upisnika:
1. ako je propao ili se pretpostavlja da je propao;
2. ako vie ne ispunjava uvjete iz l. 112 ovog zakona;
3. ako se trajno povue iz plovidbe i
4. ako se upie u drugi upisnik brodova koji se vodi u Federaciji BiH.
Pretpostavlja se da je brod propao ako su od prijama posljednje vijesti o brodu protekla tri mjeseca.

U tom sluaju se pretpostavlja da je brod propao onog dana kada su primljene posljednje vijesti o
njemu.
Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka sukladno se primjenjuju i na brisanje broda u gradnji iz upisnika
brodova u gradnji.

lanak 115.
Upisnici brodova su javne knjige.
Svatko ima pravo pregledati i prepisati glavnu knjigu upisnika, zbirku isprava,
imenik vlasnika broda i imenik brodova.
Nadlena kapetanija koja vodi upisnik brodova duna je, uz naplatu odreene
naknade, osobi koje to zahtijeva, izdati uvjerenje o stanju upisa u upisnik brodova ili upisnik
brodova u gradnji, kao prijepis isprava koje se uvaju u zbirci isprava, ako upisi u upisniku upuuju
na te isprave.
Uvjerenja i prijepisi isprava iz st. 3. ovog lanka jesu javne isprave.
Tko se u pravnom prometu postupajui savjesno pouzda u podatke upisane u
upisnik brodova ne snosi pravne posljedice koje iz toga nastanu, ako se kasnije dokae da su
podatci netoni.
lanak 116.
Za upis brodova postoje:
1. upisnik brodova unutarnje i pomorske plovidbe;
2. upisnik javnih brodova unutarnje i pomorske plovidbe i
3. upisnik brodova u gradnji.
Upisnici brodova i upisnik brodova u gradnji sastoje se od glavne knjige i zbirke
isprava.
Glavna knjiga upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji sastoji se od
glavne knjige i zbirke isprava.
Glavna knjiga upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji sastoji se iz
uloaka:
- uloak ima list A., list B. i list C.;
- uloak glavne knjige upisnika javnih brodova unutarnje i pomorske plovidbe
ima samo list A. i list B.
Svaki brod upisuje se u zaseban uloak.
lanak 117.
U list A. glavne knjige uloka upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji upisuju se podatci o
identitetu broda, odnosno broda u gradnji, i njihove osnovne tehnike karakteristike.
lanak 118.
U list B. uloka glavne knjige upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji, za brod u vlasnitvu
gospodarskih drutava ili druge pravne osobe, upisuje se: tvrtka, naziv i sjedite vlasnika broda ili
broda u gradnji, ime i prebivalite fizike osobe, tvrtka, odnosno naziv i sjedite pravne osobe koja
je vlasnik broda i ogranienje vlasnika u pogledu raspolaganja brodom ili brodom u gradnji.
U list B. iz st. 1. ovog lanka upisuje se: tvrtka, naziv i sjedite, odnosno ime i prebivalite brodara,
ako je brod u cjelini ili djelomice u vlasnitvu stranca, a upis je izvren temeljem l. 93. ovog
Zakona. U ostalim sluajevima, ti podatci o brodaru mogu se pisati radi evidentiranja postojanja

brodara koji nije vlasnik broda.

U list B. upisnika brodova u gradnji mogu se, radi evidentiranja, upisati i tvrtka, naziv i sjedite,
odnosno osobno ime i prebivalite brodara i naruitelja.
lanak 119.
U list C. uloka glavne knjige upisnika brodova za brod u vlasnitvu gospodarskog drutva ili druge
pravne osobe upisuje se ugovorno zalono pravo, zakup broda i brodarski ugovor na vrijeme za
cijeli brod.
U list C. uloka glavne knjige upisnika brodova za brod koji je u vlasnitvu fizike ili pravne osobe
upisuju se: stvarna prava kojima je brod ili dio broda optereen, kao i prava steena na tim pravima,
zakup broda, brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, pravo pree kupnje, kao i druga
ogranienja raspolaganja brodom kojima je podvrgnut vlasnik optereenog broda, zabrane
optereivanja i otuivanja, kao i sve zabiljeke za koje nije izriito odreeno da se upisuju u drugi
list uloka.
U list C. uloka knjige upisnika brodova u gradnji upisuju se za brod u gradnji podatci iz st. 1. i 2.
ovog lanka, a to se propisuje posebnim pravilnikom o upisu brodova u odreene upisnike, o
podatcima koji se unose u list A glavne knjige upisnika brodova, o zbirkama isprava, o pomonim
knjigama koje se vode uz upisnike brodova, o formularima tih isprava i knjiga, to donosi federalni
ministar.
lanak 120.
Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, na postupak za upis i brisanje brodova na odgovarajui
nain primjenjivat e se odredbe zakona Bosne i Hercegovine i meunarodnih konvencija.
VIII - KAPETANIJE
lanak 121.
Kapetanije su organizacijske jedinice u sastavu federalnog ministarstva.
Kapetanije se organiziraju kao kapetanije unutarnje plovidbe-prometa i kapetanije pomorske
plovidbe-prometa.
lanak 122.
Podruje rada i sjedite kapetanija, iji se poslovi zbog posebnog karaktera obavljaju izvan sjedita
federalnog ministarstva, utvruje se aktom koji donosi federalni ministar.
lanak 123.
Radom kapetanije rukovodi kapetan kapetanije.
lanak 124.
Kapetanija obavlja administrativno-upravne, strune, tehnike i druge poslove na plovnim putevima
koji se odnose na:
- upis i brisanje brodova i druge upravne poslove,
- poslove kontrole plovidbe,
- traganje i spaavanje ljudskih ivota i imovine na plovnim putovima,
- utvrivanje sposobnosti amaca, plutajuih objekata i skela za plovidbu,
- voenje registara amaca, plutajuih objekata i skela,
- poslove utvrivanja strune osposobljenosti za stjecanje brodarskih zvanja i zvanja za upravljanje
amcem,
- izdavanje pomorskih i brodarskih knjiica,

- upravne, tehnike i druge strune poslove slube sigurnosti plovidbe-prometa koji su im ovim
zakonom ili drugim propisima stavljeni u nadlenost.
Na rjeenja nadlene kapetanije doneena u prvostupanjskom postupku sukladno se primjenjuju
odredbe zakona o upravnom postupku, a protiv istih se moe izjaviti alba u roku od 15 dana od
dana prijama rjeenja federalnom ministarstvu.
lanak 125.
Uposlenici na odreenim radnim mjestima u kapetanijama duni su nositi slubena odijela za
vrijeme obavljanja slube, a to se posebno regulira pravilnikom koji donosi federalni ministar.