Mijo Lonari

UZ NOVIJ E ISTRAIVANJ E GOVORA TOJ A

Naziv toji odnosi se na skupinu sela i govora junoga Gradia i susjednih govora u
Maarskoj. To su govori koji imaju zamjenicu to za 'to / was / mi', a nisu Vlahi, koji jesu
tokavci. I toji se katkad nazivaju tokavci
1
Istraivanja govora toja dio su istraivanja svih gradianskohrvatskih
. Neweklowsky dio govora te skupine svrstava
meu akavce, jer imaju sve vanije osobine akavske, samo imaju zamjenicu to.
2
govora
govora Hrvata u nekadanjoj zapadnoj Ugarskoj, to je danas veinom u Austriji, neto u
Slovakoj, zatim u drugim dijelovima Austrije u Donjoj Austriji, u Slovakoj te ekoj,
junoj Moravskoj.
3
tojski su govori, kao i gradianskohrvatski govori i drugi govori u Gradiu i
Maarskoj, istraivani u okviru triju istraivanja (a) preglednoga istraivanja, (b)
leksikografska istraivanja za Gradianskohrvatski rjenik, (c) istraivani su u okviru
geolingvistikoga istraivanja jezine geografije za Opeslavenski lingvistiki atlas, jedan
govor (emba), i dijalektne geografije za Hrvatski jezini atlas (dva govora: emba i etar).
Naravno, hrvatske govore u Maarskoj treba gledati i kao dio svih
hrvatskih govora u Maarskoj, gdje su zastupljena sva tri hrvatska narjeja, kao i neki
prijelazni govori, kao to je sluaj sa tojskim govorima, a meu gradianskohrvatskim
govorima takoer ima i tokavskih i kajkavskih govora.
Usprkos poznatim veoma specifinim znaajkama i raznolikosti, za hrvatski jezik nisu
jo obavljena u potpunosti fundadmentalna istraivanja kako bi se dobila prava slika u
raznolikosti jezika, narodnih govora na terenu. Poeci istraivanja narodnih govora
hrvatskoga jezika padaju vrlo rano, ali zbog politikoga poloaja Hrvata opsenije tek na
poetku 20. st. i posebno nakon II. svjetskoga rata. Meu prvim zvunim zapisima jezika na
svijetu uope, nalazi se i hrvatski jezik s poetka 20. st. (i tokavski i akavski i kajkavski,
neki od njih u dijaspori). (Phonogrammarchiv)
Osnovna slika govora, jezinoga pejzaa, omoguuje se istraivanjima po principima
lingvistike geografije po ravnomjernoj mrei punktova, toaka, odabranih mjesnih govora,
uvjetnom (nepravilnom) koordinatnom sustavu na svakih nekoliko odreenih kvadratnih
kilometara istrauje se jedan punkt, to moe biti gue ili rjee, prema koncepciji (npr. po
dananjoj administrativnoj podjeli Hrvatske u svakoj opini jedan govor).
U dijalektologiji, za jezini kontinuum, jezik, dijasistem narodnih govora, mrea nije
pravilan koordinatni sustav zbog geografskih osobina terena, koji nije jednolino naseljen
(normalno naseljen teren, nasuprot moru, jezerima, movarama, visokim gorama itd.). Na
taj se nain dobije najbolja slika stanja jezinoga kontinuuma, pejzaa, raznolikosti narodnih
govora na terenu.
4

1
Tako se i jedno njihovo folklorno drutvo naziva.

2
Naziv gradianskohrvatski ustalio se za hrvatske govore u Gradiu, susjedne govore u zapadnoj Maarskoj
(to je prije bila zapadna Ugarske), u Slovakoj i ekoj.
3
O ovoj temi govorio sam na dva skupa: a) pod naslovom toji novija istraivanja, na IX. Meunarodnom
kroatistikom znanstvenom skupu u Peuhu (2008); b) pod naslovom Istraivanje jezika gradianskih
Hrvata u Maarskoj. Meunarodni znanstveni skup Prolost i sadanjost gradianskih
Hrvata (1532 2007), Kisegu (2007).


4
Putpuna geografska istraivanja hrvatskoga teritorija, topografska snimanja zemljita, obavljena su u
Hrvatskoj u 19. st. , ak i geodetsko-katastarska izmjera, tj. ucrtane su sve povrine, zemljita, jesu li polja,
livade, ume, vode rijeke. Obavljena su i druga kartografska istraivanja hidroloka fitoloka, fitonimska a za
jedan od bitnih elemenata nacionalnoga identitea za jezik nisu obavljena. U Austriji, odnosno kasnije Austro-
stoji 2
Europski narodi i zemlje vodei u jezikoslovlju to su davno uradili krajem 19.
stoljea Francuzi i Nijemci obavili su ta istraivanja. Metodologija se razlikovala: Francuzi
5

rjea mrea, manje punktova - vie grae (rijei i oblika), Nijemci gua mrea govora, vie
punktova manje grae. Tada je istraeno i podruje Bosne i Hercegovine
6
Za Njemaki jezini atlas (Der Deutsche Sprachatlas, osniva G. Wenker) , u 19. st.
skupljeni su podaci za vie od 40.000 mjesnih govora, mjesta. Od 1926. do 1933. istraivana
je Austrija (3.628 mjesta), pa Gradie (28 mjesta). Do danas graa ima preko 51.000
upitnika iz vie od 49.000 mjesta, tako da je to po grai i kartografski najkompleksnija
dokumentacija jednoga jezika, emu je dodano i istraivanje jidia.
, Talijani su ta
istraivanja obavili poetkom 20. st., Rumunji pred II. svjetski rat, Slovaci, esi i Maari
nakon njega.
Geolingvistika istraivanja maarskoga jezika bila su intenzivna od 1949. do 1964.
godine. Novim istraivanjem obuhvaeni su i maarski govori u Gradiu, etiri punkta.
7

Radi se i na atlasu njemakoga jezika u Maarskoj Ungarndeutscher Sprahatlas. Upitnik
sadri 600 rijei, s pitanjima na maarskom jeziku, a odnosi se na seoski leksik. Izaao je ve
jedan svezak.
8
Godine 1996. zasnovan je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje Hrvatski jezini
atlas (voditelj M. Lonari). Atlas bi trebao obuhvatiti a) punktove (odabrane mjesne govore)
hrvatskoga jezika, i manjinskih jezika u Hrvatskoj, b) hrvatske govore izvan Hrvatske, u
Bosni i Hercegovini te dijaspori. Da se ubrza istraivanje, odlueno je da se istrauje po
upitniku za srednjojunoslavenski dijasistem, srednjojunoslavenske jezike (hrvatski, srpski,
bonjaki, crnogorski jezik), za koji je graa skupljana u okviru projekta Srpsko-hrvatski
dijalektoloki atlas u organizaciji Meuakademijskoga odbor za dijalektologiju, u koji su bili
ukljueni i predstavnici J AZU, iz Hrvatske . Taj je projekt naputen. Po njemu je bilo
istraeno 2/3 od oko 290 predvienih punktova u Hrvatskoj. Takoer je zakljueno da se
najprije istrae hrvatski govori u zemlji, BiH i dijaspori. Mrea punktova ima oko 400
mjesnih govora (od toga 109 kajkavskih, 102 akavski, 189 tokavskih. Pretpostavljalo se da
e se kroz jedno, najvie dva financijska razdoblja istraiti svi preostali punktovi, eljeli smo
da se to zavri u 20. st. Na alost, zbog izostanka realnoga financiranja, ta istraivanja nisu ni
danas zavrena.

9

Ugarskoj monarhiji, trea, potpuna topografska izmjera (nazvana Kuhnova) obavljena je od 1869. do 1887. ( u
mjerilu 1:75.000 u 1079 listova).
Gotova su istraivanja akavskih punktova. Pri kraju su istraivanja
kajkavskih punktova (jo dvadesetak 1/5, u okviru projekta Istraivanje kajkavskoga
narjeja), dok je ostalo sedamdestak tokavskih punktova 1/3, iako su veina Hrvata
tokavci.
5
Za Jezini atlas Francuske (lAtlas linguistique de la France), osniva J ules Gilliron i Edmond Edmont u
godinama 1897-1900. skupili su grau iz 639 mjesta.
6
Graa je ostala neobraena i neobjavljena, a ponovno je Bosna i Hercegovina istraena sedamdesetih godina
prologa stoljea (naravno, sudjelovali su i dijalektolozi iz Hrvatske).
7
Das burgenlndisch-ungarische Imre Samu Sprachinstitut in Unterwart sammelt im Auftrag der Ungarischen
Akademie der Wissenschaften alte burgenlndisch-ungarische Wrter und Ausdrcke. So soll ein Sprachatlas
entstehen. Die Befragungen durch die Mitarbeiter des Unterwarter Institutes erfolgen in Oberpullendorf, Siget in
der Wart, Oberwart und Unterwart. Burgenland ORF, 11.iv. 2o12.
8
Veoma je zanimljivo, kao to sam o tome ve pisao, da je moj ispitanik za Hrvatski jezini atlas u Hajmau -
Nagyhajms (Joko Kosoni) bio prije toga informator i za atlas njemakoga jezika. U njegovu djetinjstvu bila je
tamo obina trojezinost (maarsko-njemaka-hrvatska). ila+Lonari.
9
Adekvatna istraivanja za makedonski atlas, oko 400 punktova, zavrena su 2005. godine.
stoji 3
Kako nije bilo novaca za terenska dijalektoloka istraivanja, odluili smo obraivati
grau prikupljenu prije. Odluio sam da se najprije izrade fonoloki opisi (opisi fonemnih
sustava razlikovnih glasova i prozodijskih sustava, akcenta) akavskih punktova, izabranih
mjesnih govora akavskoga narjeja u mrei Atlasa, koji e se izdati kao jedan svezak od triju
(drugi i trei svezak sadravat e fonoloke opise tokavskih i kajkavski punktova). Odluili
smo se za to iz vie razloga. Graa je prikupljana preko pola stoljea, u koje se vrijeme
demografsko stanje, a time i jezino, bitno promijenilo (migracije dnevne i stalne,
urbanizacija, ope kolovanje, agresivni utjecaj masovnih medija). Istraivanja su obavljali
istraivai razliitih osposobljenosti, znanja i sposobnosti, od zavrenih kroatista do
akademika i vrhunskih svjetskih dijalektologa i lingvista. Istu pojavu u razliitim govorima
zapisali su razliiti istraivai na razliit nain, s jedne strane, a razliite pojave u pojedinim
govorima zapisali su razliiti istraivai na isti nain. Bila su takva iskustva na poetku izrade
Opeslavenskoga lingvistikog atlasa, i kada se tamo uoio taj problem, vidjelo se da se
moraju podaci svesti na isti nazivnik, ujednaiti, homologizirati. Prilo se izradi fonolokih
opisa pojedinih punktova za hrvatske, srpske, bonjake, crnogorske, slovenske i
makedonske govore. To su napravili i luiki Srbi za svoje punktove i dijelom Poljaci za
svoje. Izraeno je fundamentalno djelo, prvo takvo ne samo meu slavenskim jezicima nego i
na svijetu Fonoloki opisi srpskohrvatssih / hrvatskosrpskih, slovenakih i makedonskih
govora obuhvaenih opteslovenskim lingvistikim atlasom.
10
U OLA ukljuena su tri govora
u Austriji (emba, Stinjaki, Pajngrt), i tri u Maarskoj (Pogan, Dunok, od gradiansko-
hrvatskih Homok).
11
Za Hrvatski jezini atlas odabrano je u Austriji 9 govora, u Maarskoj vie (18), jer
ima znatno vie razliitih skupina govora, koje su trebale biti zastupljene, u Slovakoj tri i u
ekoj jedan govor.

12
U istraivanju hrvatskih govora u Maarskoj za HJ A, i to u zapadnoj, otkrie mi je bio
govor Bizonje. (Neweklowsky, u najboljoj knjizi o govorima u Gradiu i okolnim krajevima,
spominje selo, ali ga nema na karti govora toga podruja.) A to je jedan od najouvanijih
gradianskohsrvatskih govora u Maarskoj, naravno u generaciji koja ga je govorila kada
sam ja istraivao (zadnjega desetljea prologa stoljea). Naravno, to je bio isti govor kao i u
unovu, ali se u unovu brzo mijenjao zbog slovakoga jezika, koji je takoer slavenski, a od
nejunoslavenskih jezika najblii mu je.

Kako za hrvatski jezik jo uvijek nisu provedena sva istraivanja za atlas, to je najvaniji
zadatak hrvatske znanosti i kulture. (Nije nam nikakva utjeha da ta istraivanja nisu zavrena
ni za slovenski jezik.)
Istraivanje leksika znatno je obimniji i dugotrajniji zadatak.

* *

10
Kasnije su slino izraeni fonoloki opisi 29 svjetskih knjievnih jezika, to je objavljeno na engleskom
jeziku u Handbook of the International Phonetic Association. Meu njima je i fonoloki opis hrvatskoga
knjievnog jezika (Lonari, Landau , Horga, kari).
11
Homok (Umok) je i punkt Opeslavenskoga lingvistikog atlasa (OLA), pa bi bolje bilo kao punkt HJ A uzeti
govor Vedeina (Hedein; Hidegsg).
12
Sa idanom je bilo malo problema najprije ga je istraila kolegica mr. Snjeana Stri-Marec, ali je to zbog
traginih okolnosti negdje zametnuto (napustila nas je zbog teke bolesti 2001., pa sam 2004. godine to ponovno
ja istraio. Nadam se da emo nai i grau kolegice Snjeane te emo onda moi usporediti.
12


stoji 4

Ovdje neu prikazati cjelokupnu povijest istraivanja tojskih govora, to je poznato
(za starija razdoblja v. Neweklowski 1979). Osvrnut u se na svoja istraivnja, pregledna,
preliminarna, i na istraivanja za Hrvatski jezini atlas. Istraivanja za HJ A gradiansko-
hrvatskih govora, kao i drugih govora u dijaspori, intenzivirali smo nakon 1987. godine, i
posebno nakon 1989., u okviru meunarodnoga projekta koji su vodili profesori
Neweklowsky i Nyomrkay.
tojski govori su tokavskoakavski prijelazni govori, a po Neweklowskom u njima
preteu akavski elementi. Od Vlaha razlikuje ih -l u l-participu, imaju v u *vzeti, kresti za
krasti, ren zacren i jo neke pojedinosti.
Razgranienje od akavaca ikavaca junoga Gradia nije tako izrazito, tj. postoji
postupni prijelaz, s djelominim jednakostima i razlikama. Sigurno su akavski govori oni koji
imaju umekani ploziv , prema afrikati u toja. Zajedniko im je proteza v- (vuiti), prijelaz
> j, lik vlii i neke leksike razlike, npr. peth, prema pvac. J asna je kao granica izoglosa
tili tili.
Neweklowsky je u toje svrstao mjesta: u Austriji >Militrof (Miedlingsdorf), Sabara
(Zauberbach), ajta (Schachendorf), emba (Schandorf); u Maarskoj > Narda, atar // etar,
(Csatr), a pod pitanje je stavio Hrvatske ice (Hrvtlv) i Petrovo Selo (Szentpterfa).
13
Moja su istraivanja su bila dvije vrste: za Hrvatski jezini atlas (HJ A), po
jedinstvenom upitniku, i pregledno, preliminarno istraivanje, kratko, preliminarno
istraivanje svakoga mjesnoga govora, nekih u vie navrata. Za HJ A istraeni su emba u
Austriji i etar u Maarskoj.

Kod toja posebno je karakteristian razvoj slogotvornoga r () i vano pitanje
porijekla govora. To su govori ikavski s nekim ekavizmima.
Neweklowsky je saeo dotadanje spoznaje o slogotvornom r., To je slijed s popratnim
vokalom a, dakle ar, u embi i Vincietu, i to obino u naglaenom slogu, dok se u
nenaglaanom uva slogovno r. Zbog parcijalne metatakse naglaska u embi i kraenja
vokala u prednaglasnom poloaju te duljenju izvan ultime, ne moe se uvijek pretpostaviti
kvantiteta slogovnoga r. Za Vinciet moe se pretpostaviti da je dugo pokraeno, napr. k'a:rf
krv'a:vin. U ajti (koja je najblia embi na austrijskoj strani), icama, Nardi, etaru
(najblii embi u Maarskoj)
14

13
Moja istraivanja pomogli su, osim hrvatske, takoer austrijska strana (Landesarchiv und Landesbibliothek
eljezno, Ost-West-Projekt Austrijske akademije, Znanstveni institut gradianskih Hrvata, Hrvatski kulturni
i dokumentarni centar) i maarska strana (Visoka kola u Sombatelu), na emu im i ovaj put zahvaljujem.
razvio se slijed s popratnim vokalom e, dakle slijed er, ali u
svim poloajima, dakle i pod naglaskom i nenaglaeno, npr. g'erlica, p'e:rvo (od prvo)
kervun. Zanimljiva je pojava u ajti da je taj e otvoren, dakle ' ( ak i , dakle glas tipa
a, zatvoreniji i pomaknut prema e), npr. m'ru, 'uver. Moglo bi se rei kajkavski razvoj. U
ajti je i d'ober, v'iter, prema inae a za poluglas, npr. vzak, r'ekal. Dakle, za er moglo bi
se polaziti od slogovnoga r u osnovi. U skladu s tom prvenstveno kajkavskom crtom, imamo e
i u Isg. line zamjenice 1. l., dakle iz m'e:non, ne samo u ajti nego i u embi, Nardi i ataru.
(Zato je i izabran i jedan govor sa er za HJA, upravo atar.)
14
Poznato je da je na mjestu starijega hrvatskoga, odnosno panonskoslavenskoga (slovenskoga) slogotvornoga
r u maarskom jeziku u starih posuenica slijed vokal+r, npr. csetrtek, szerda. Zanimljivo je da je u balatonskih
Hrvata, 'Raca', juno od Blatnog jezera, slogotvorno r dalo slijed r+e, npr. bredo, prest u Sentpalu
(Somogyszentpl). Tamo je bilo mogue istraiti govor za HJ A, nekoliko je osoba jo govorilo hrvatski , dok u
Budaku (Buzsk) i drugim mjestima u kojima je bilo Hrvata nisam naao govornika hrvatskoga jezika.
stoji 5
Moja su istraivanja potvrdila ono to je reeno za sudbinu slogotvornoga r. Nije bilo
podataka za ice i Petrovo Novo Selo.
U icama na mjestu slogotvornoga r dolazi i slijed er i slogovno r, ali ne samo kao
pozicijske varijante, nego je i u naglaenom slogu jedno i drugo, upravo u jednim leksemima
jedno, a u drugima drugo. Vokal e je u tom slijedu otvoren, npr. krf , xr, xrzal, ali p'rvi,
prst, t'rga. U nenaglaenom slogu, npr. vrb'a, 'umerl, to e biti prema um'erla, pa xravo.
U Petrovom je selu ar, kao i u embi, npr. s'arce, s'arp, Harvt.
Stari mekani dental okluziv izjednaen je sa etimolokim u srednjem palatalu
afrikati (trorogi ), npr. ki, u kao lov'ik. Meutim, postoji zvuni palatalni okluziv, npr.
mea, xara, slai, r'oen. Njegovo uvanje mogao bi biti maarski utjecaj.
to se tie pripadnosti tih dvaju govora viem idiomu, govor ica moe se svrstati u
tojske govor, a govor Petrovoga Sela jednako tako i meu june akavce. U govoru
Petrovoga Sela specifian je razvoj dugoga e i o (u ak. obino ie uo), iako samo fonetski.
Vokal e dao je dvoglas iji je drugi dio ili a pomaknuto prema e, ili ak a, npr. pit // piat,
miaso. Paralelno s tim, dugo o dalo je dvoglas kojemu je drugi dio takoer ne o nego a, npr.
nua 'no', kruav 'krov'. Stranje, nisko inicijalno u- ima protezu v-, npr. v'udica, v'ujac,
vue, v'ugarski. U nekim rijeima inicijalno o- ima protezu x-, npr. xorj, xor'at, prema
'otava u icama.
Specifian je i naglasak. U embi je ukinuta fonoloku opozicija po melodiji (tonu),
uva se opreka po kvantiteti. Neweklowsky kae da dok Ivi, Brabec, Ivi biljee intonaciju,
on je nije mogao utvrditi, kao ni ja.
15
S leksiko-semantikoga polja donosim samo nekoliko rijei, to je manje poznato,
t'aman znai 'lijen', a zabiljeio sam i tavaru, nski etnik od emba, l'abda 'lopta' iz
maarskoga.

Kao podruje porijekla tojskih govora pretpostavlja se klin izmeu Kupe i Une, juno
od Kupe i zapadno od Une (Neweklowsky). Naravno, za to podruje moemo pretpostaviti da
je bilo kajkavsko, pa onda treba pomaknuti toje dalje na istok i jug.
Nuno je monografski obraditi govor toja (mogla bi se napisati odlina dizertacija o
njima), kao to bi monografski trebalo opisati jo neke skupine gradianksih govora, dok ih je
u hrvatskom jeziku kao cjelini jo mnogo takvih. Monografija bi mogla rijeiti tonije i
pitanje njihova zaviaja.


Prilozi

1. KARTA HRVATSKI JEZINI ATLAS


15
Naravno, intonacija je uvijek prisutna jer ne moe se izgovoriti neto bez nekoga kretanja tona ili visine
glasa, samo je bitno je li intonacija ili visina fonoloka. Jo esto se pie, npr. da u nekom govoru postoje dva
naglaska kratkosilazni i dugosilazni, to je fonoloki naravno krivo, jer ako nema opreke prema uzlaznome, to
je onda samo fonetski ostvaraj, gdje norma moe biti, odreuje da se naglaeni slog realizira uglavnom silazno,
jer sigurno nije uvijek tako ostvaren. Slino je kada se kae, npr. da se nastavak im. . r. u Asg. realizirao kao -
o. To se kolokvijalno i moe rei ,tako ako se zna o emu se govori, meutim to je loe jezikoslovno,
terminoloki realizacija je fonetika, izgovor, a ne morfologija. Moe se lingvistiki rei: nastavak je -o ili:
dobiveno je -o, a to se o kao nastavak moe realizirati // ostvarivati tako i tako (zatvoreno, otvoreno,
diftonki....).
stoji 6
2. POPIS PUNKTOVA ZA HRVATSKI JEZINI ATLAS U DIJ ASPORI, u
zemljama: eka, Slovaka, Austrija (Gradie), Maarska
(Broj ispred imena mjesta broj je punkta Hrvatskoga jezinoga atlasa, slijede
istraiva(i) po Upitniku HJA, a u zagradi, za akavske punktove, autor fonolokoga opisa.)
Upitnici istraenih govora za Hrvatski jezini atlas uvaju se u Institutu za hrvatski
jezik i jezikoslovlje u Zagrebu.
16
eka

371. Frelitof (J eviovka, ranije Frlichsdorf) uro Blaeka, Mijo Lonari (Mijo Lonari)
(a 86)
Slovaka
372. Novo Selo (Devnska Nov Ves) Stipe Kekez, Mijo Lonari
(Augustin Dvorsky, J ozef Bal, Emil Hork, Mijo Lonari) (a 87)
373. Hrvatski Grob (Chorvtsky Grob) Ines Vir, Mijo Lonari
(Mijo Lonari) (a 88)
374. J androf (J arovce) Stipe Kekez (Antun ojat) (a 89)
Austrija
376. Pajngrt (Baumgarten) Gerhard Neweklowsky (Helene Koschat)
(a 90 || OLA 148a)
377. Veliki Boritof (Growarasdorf) uro Blaeka, Mijo Lonari
(Zorka Kinda) (a 91)
378. File (Nikitsch) Irena Milo (Boidar Finka, Antun ojat) (a 92)
379. emba (Schandorf) uro Blaeka, Mijo Lonari (Mijo Lonari)
(a 93, OLA 147a - G. Neweklowsky)
380. Bajngrob (Weingraben) uro Blaeka, Mijo Lonari (Mijo Lonari) (a 94)
381. Stinjaki (Stinatz) Gerhard Neweklowsky (Helene Koschat) (a 95/OLA 146a)
382. Nova Gora (Neuberg) Martina Kuzmi (Snjeana Marec) (a 96)
383. Bandol (Weiden) (to)

Maarska
386. Bizonja (Bezenye) Ankica ila impraga (Mijo Lonari) (a 97)
387. Homok/Umok (Ferthomok) /kaj/OLA 153/
388. Koljnof (Kphza) Maja ivko, Mijo Lonari (Antun ojat) (a 98)
389. Hrvatski idanj (Horvtzsidn) Stipe Kekez (Mijo Lonari) (a 99)
390. etar (Csatr) Stipe Kekez (Mijo Lonari) (a 100)
391. Serdahel (Tothszerdahely) (Mijo Lonari) /kaj/
392. Sentpal (Somogyzentpl) (Mijo Lonari) /to/
393. Lukovie ( Lakocsa) (Antun ojat) /kaj/
394. Martinci (Felsszentmarton) (Ernest Bari) /to/
395. Kukinj (Kkny) /to/ (Mijo Lonari, Ernest Bari)
396.Poganj (Pogany) (OLA 150/to/
397. Katolj (Ktoly) (Ernest Bari, Stevan Popovi) /to/
398. Hajma (Nagyhajms) Ankica ila impraga, Mijo Lonari

16
Zahvaljujem najprije mnogobrojnim ispitanicima, izvornim govornicima u svakom pojedinom mjestu,
kolegama iz Maarske i Austrije koji su pomogli pri istraivanjima, kao i ustanovama iz Maarske, Austrije,
Slovake i eke.
stoji 7
(Mijo Lonari) (a 101)
399. Sveti Andrija (Szentendre) (Mijo Lonari) /to/
400. Tukulja (Tkl) (Mijo Lonari) /to/
401. Bain (Batya) (neistr.) /to/
401a. Dunok (Dusnok) (Dalibor Brozovi) (OLA 151)
402. Santovo (Hercegszanto) (Mijo Lonari) /to/
402.a Kamar (Katymr) (neistr.) /to/



































LITERATURA
Za ostale radove o gradianskohrvatskim govorima i govorima u susjednim zemljama
vidi u djelima: Neweklowsky 1978, Lonari l998, Lisac 1996, imunovi 2011.
stoji 8
Ernest Bari: Maarska. "Hrvatski jezik", 265-270.
Nikola Beni: Gradianski Hrvati. "Hrvatski jezik", 249-262.Werner Besch u. a.
(Hrsg.): Dialektologie. Ein Handbuch zur deutschen und allgemeinen Dialektforschung. 2
Halbbnde. Walter de Gruyter, Berlin und New York 1982-1983.
Ivan Brabec 1996: Govori podunavskih Hrvata u Austriji, Hrvatski dijalektoloki
zbornik, knj. 2, Zagreb 1966, str. 29-118.
Burgenland ORF : Ungarisch wird fr Sprachatlas gesammelt. 11.iv. 2o12. (Internet)
Ankica ila impraga, Lonari, Mijo: Najistoniji akavski govor. Kajkaviana &
alia, 401-405.
Gradianskohrvatski rjenik (1) Nimko-gradianskohrvatsko-hrvatski rjenik /
Deutsch-Burgenlndischkroatisch-Kroatisches Wrterbuch. Eisenstadt-Zagreb 1982. (2)
Gradianskohrvatsko-hrvatsko-nimki rjenik / Burgenlndischkroatisch-kroatisch-deutsches
Wrterbuch. Zagreb-eljezno 1991.
FO =Fonoloki opisi srpskohrvatsih / hrvatskosrpskih, slovenakih i makedonskih
govora obuhvaenih opteslovenskim lingvistikim atlasom. Sarajevo l981.
Stefan Geosits (ur.): Die burgerlndichen Kroaten im Wandel der Zeiten. Wien 1985.
Hrvatski jezini atlas upitnici istraenih govora u Institutu za hrvatski jezik i
jezikoslovlje u Zagrebu.
J osip Lisac 1998: Uvod. tokavski i torlaki idiomi Hrvata. "Hrvatski jezik" (ur. Mijo
Lonari), 177-194.
++ 2009: Hrvatska dijalektologija 2. akavsko narjeje. Zagreb.
Mijo Lonari 1984: Porijeklo gradianskih kajkavaca // Gradianski Hrvati,
Zagreb 1984. p. 121-132 (preraeno Porijeklo kajkavaca u Vedeinu i Umoku // Kajkavci
Vedeina i Umoka : zbornik radova regionalne konferencije "Kajkavci med gradianskimi
Hrvati" Koljnof 2001. Budapest 2004. 115127.
++1996: Maarska i njemaka interferencija u hrvatskom jeziku. Studia Slavica
Savariensia 1-2 (Szombathey1995) 212-221.
++ 2005: Kajkaviana & alia ogledi o kajkavskom i drugim hrvatskim govorima.
akovec-Zagreb 2005.
++(ur.) Fonoloki opisi, 1. akavsko narjeje : fonoloki opisi akavskih govora
obuhvaenih Hrvatskim jezinim atlasom; izvrni urednik Anita Celini (u tisku).
Mijo Lonari, Ernestina Landau, Damir Horga, Ivo kari, Croatian. Handbook of
the International Phonetic Association: A Guide to the Vse of the International Phonetic
AIphabet...by International Phonetic Association. London : Cambridge University Press,
2000.
Muhr, Rudolf/Schranz, Erwin/Ulreich, Dietmar (Hrsg.): Sprachen und Sprachkontakte
im pannonischen Raum. Das Burgenland und Westungarn als mehrsprachiges Sprachgebiet.
Wien 2005.
Edith Mlgaszner, Apollonia Veraszto: Die Mundart von Schandorf im Burgenland.
106 S. Graz, Univ., Dipl.-. Arb. 1986.
Gerhard Neweklowsky 1974: Die akavische Mundart von Schandorf (emba) im
sdlichen Burgenland. Wiener Slavistisches Jahrbuch 20(1974) : 123-143.
++ 1978. Die kroatischen Dialekte des Burgelandes und der angrenzenden Gebiete.
Wien.
++ 1981: Stinjaki (Stinatz; OLA 146a), emba (Schandorf; OLA 147a), Pajngrt
(Baumgarten; OLA l48a) FO : 283-294.
stoji 9
++ 2010: Die Sprache der Burgenlnder Kroaten / Jezik gradianskih Hrvatov.
Gradianskohrvatske studije 7.
++ Kroatische Dialekte im Burgenland, in Ungarn und der Slowakei, projekt,
Leitung G. Neweklowsky, 1994-1996, gefrdert durch Ost-West-Projekt, sterreichische
Akademie der Wissenschaften in Zusammenarbeit mit der Universitt Budapest. Upitnici
istraenih govora v. Hrvatski jezini atlas.
Istvn Nyomrkay: Sprachhistorisches Wrterbuch des Burgenlandkroatischen mit
einem rcklufigen Verzeichnis der Titelwrter. Eisenstadt 1996.
Phonogrammarchiv 1999: The First Expeditions 1901 to Croatia, Brazil and the Isle
of Lesbos. Tondokumente aus dem Phonogrammarchiv der sterreichischen Akademie der
Wissenschaften; Gesamtausgabe der Historischen Bestnde 1899-1950. Series 1. Comments
by Friedl Grnberg et al. OEAW PHA CD 7, 1999.
++ 2009: Croatian Recordings 1901-1936. - Series 11/1: Herausgeber: Dietrich
Schller. Bearbeiterin: Gerda Lechleitner. Assistenz: Christian Liebl und J aka Primorac. Mit
Beitrgen von Walter Breu, Naila Ceribai, Radoslav Katii, Franz Lechleitner, Gerda
Lechleitner, Mijo Lonari, Grozdana Maroevi, Dario Marui, Gerhard Neweklowsky und
J aka Primorac. OEAW PHA CD 27, 2009.
Ivor Ripka: Reliktn chorvtske nareia v okol Bratislavy. Chorvti na Slovensku.
Bratislava 1996, 52-56.
Petar imunovi: akavska itanka tekstovi, prikazbe, priruni rjenik, bibliografija.
Zagreb 2011.
Sigfried Tornow: Burgenlandkroatisch. Wieser Enzyklopdie des europischen
Ostens. Bd 10: Lexikon der Sprachen das europischen Ostens. Klagenfurt/Celovec 2002 :
235-245.
Vclav Vn: akavsk nre v slovenskm Podunaj. Sbornk Filosofick fakulty
university Komenskho v Bratislave, V 47 (2), Bratislava 1927, 3-216.
Sanja Vuli 2004: Gradianskohrvatski govori toja u Maarskoj, Pogledi, god.
III., br. 1., Budimpeta - Peuh, 2004., str. 118.-121.
Der Ungarndeutsche Sprachatlas: Sdungarn. Erster Halbband. Budapest 2008.


stoji 10

stoji 11






.