PROGRAM PREDAVANJA IZ LATINITETA

PREGLED HRVATSKOG LATINITETA HUMANIZMA I RENESANSE

1. PREDAVANJE
- temeljne znaajke hrvatskog latinizma; uloga latinskog jezika u Hrvata
- istaknutiji hrvatski latinisti i knjievni krugovi; meusobne veze hrvatskih latinista
- pjesniki rodovi i vrste; proza; drama
- ope napomene o jeziku i stilu hrvatskih latinista; odnos latinista prema narodnoj
knjievnosti i jeziku
- hrvatski latinisti kao prevodioci; rad hrvatskih latinista izvan domovine; rukopisi i izdanja
2. PREDAVANJE
Renesansa
Renesansa je oznaka za razdoblje u europskoj kulturi od 1!"-1#""$ za koji je
karakteristina obnova duha klasike% procvat novih umjetnikih oblika% ubrzan razvoj
znanosti i &ilozo&ije individualizma$ 'ako je renesansa zahvatila itavu (uropu ona se
najpotpunije oitovala u 'taliji% gdje je tijesno vezana za razvoj i uspon talijanskih gradova i
graanskog stalea u njegovoj borbi s preivjelim oblicima &eudalizma$ )ahtjev za
emancipaciju postavlja u sredi*te interesa ovozemaljsku zajednicu i njezinu vlast% nasuprot
tradicionalnoj koncepciji +oje drave$ Jakob !"#k$a"%& ,Kultura renesanse u Italiji-
tvrdi da se renesansa jedino mogla zaeti i najcjelovitije ostvariti na tlu 'talije iji su se itelji
na svakom koraku susretali s ostacima antike% a njezine stvaraoce smatrali svojim precima$
Ideal postaje svestran i poduzetan ovjek jednako odan akciji i kontemplaciji ,uomo
universale-$ .slanjajui se na neposredan odnos prema ovjeku i svemiru kakav je ba*tinjen
iz antike% renesansna misao mijenja cjelokupni duhovni i drutveni ivot Europe s
dalekosenim posljedicama ne samo po &ilozo&iju i teologiju% nego i po pravo% teoriju drave i
sociologiju% prirodne znanosti% a osobito u svijetu umjetnosti i knjievnosti od otkrivanja
ljudskog tijela u slikarstvu do procvata knjievnosti na nacionalnim jezicima$ Renesansa
istie dotrajalost srednjovjekovne tradicije u najrazliitijim oblicima ljudskih odnosa% a
obnavlja i zagovara antike uzore uz samosvjesne modifikacije% koje su urodile grandioznim
rezultatima od nastanka nove &ilozo&ije% medicine i tehnike% preko arhitekture do izobilja
1
novih lirskih% dramskih i narativnih &orma$ /zavrelo i nesistematino% cjelokupno renesansno
razdoblje% karakterizira aktivistiki optimizam% univerzalistiki humanizam i neskriveni
prosvjed individue ,in-dividuus 0 ne-djelidben-% koja je toliko stoljea nakon antikog polisa
ponovno otkrila svoju posebnost i mo te ih nastoji a&irmirati na svim podrujima dru*tvenog
ivota$
U likovnim umjetnostima renesansa je stil zaet i razvijen u 'taliji tijekom 1!$ i 1#$ st$
.blikovao se u &azi opeg probuenog zanosa za antiku% ija djela ,osobito arhitektura i
kiparstvo- postaju uzori umjetnicima preporodnog doba$ .ni se ugledaju u njihov duh i
oblike% te ih primjenjuju istovremeno stvarajui novi humanizirani likovni i graditeljski izraz$
1e u predrenesansnom razdoblju 1$ i 12$ st$ kipar Niccol Pisano ,133!41356- i njegovi
sljedbenici nalaze uzore u antikoj plastici$ ,7isano inspiriran antikom plastikom% osobito
relje&ima s rimskih sarko&aga izgradio je svoj kiparski izraz$ 8a '"o'o()e%aon*#* u P*s* prvi
se put poslije antike pojavljuje akt$ 7isana nazivlju ocem talijanskog kiparstva$-
/ slikarstvu se Cimabue ,9enni di 7epo 132"41"3- oslobaa tradicionalne
ikonogra&ske sheme ,tj$ bizantske ikone- i poku*ava u sliku unijeti %*na+*k! 'ok"e&a i
*n%*(*%!a,ne osob*ne ,*ka :ciklus slika u bazilici sv$ ;ranje u <sizu% Raspelo u =$ 9roce u
;irenci>% a G*o&&o ostvaruje iluziju prostora i psiholo*ki di&erencirani ljudski lik ,?iotto di
+ononi oko 13##4 16-% njegovi likovi su smje*teni u "ea,n* k"a)o,*k 4 &reske u bazilici sv$
<nte u padovi% te kapelama Bardi i eruzzi u =anta 9roce u ;irenci$ 7rvi se put kod ?iotta
otkriva dubina ljudske du*e i ljepota pejzaa$ +io je imenovan upraviteljem kolegija za
gradnju katedrale u ;irenci i tada je podigao zvonik katedrale$
8a djelu se tih pretea izgrauje novi likovni izraz rane renesanse ili !uattrocento$
?raditeljstvo rane renesanse preuzima elemente antike arhitekture ,stupovi s grkim i
rimskim kapitelima% polukruni lukovi% pilastar% arhitrav- i po njihovom primjenom stvara
nove oblike monumentalnih graevina% koje u ;irenci podiu -*,*''o "!ne,,es#$* ,1664
122#- graditelj i kipar% koji primjenjuje elemente rimske antike arhitekture kod izvoenja
sakralnih i pro&anih graevina$ @onstruirao je kupolu "irentinske katedrale #$ %aria del
&ioreA osam vitkih kamenih rebara% trijem na polukrunim lukovima% korintski stupovi s
kapitelima% pilastri% izboeni korni* prozora$ 'zgradio je u dvori*tu &ranjevakog samostana
=anta 9roce u ;irenci kapelu Pa..* kombinirajui konstruktivne i dekorativne elemente i
time stvorio jednu harmoniju$ / crkvi S. Lo"en.o unutra*njost je podijelio u lae i dobio
prirodnu svjetlost u unutra*njosti crkve$
Leon a&&*s&a A,be"&* ,12"241263- prvi utjelovljuje ideal svestranog ovjeka 4 uomo
universale$ +io je pjesnik% slikar% kipar% graditelj% pravnik% matematiar i &ilozo&$ / 33$ godini
3
ivota napisao je komediju Philodoxeos 4 pravu himnu ovjekovoj djelatnosti$ 8jegova
glavna djela suA ' spokoju due( ' upravljanju ku)om; *tivo koje se ita uz veeru% potom
raspraveA ' slikarstvu% ' graditeljstvu% ' perspektivi itd$ 'zgradio je glasovitu palau
Rucellai u ;irenci% crkvu sv$ <ndrije u Bantovi% te nacrt proelja crkve =$ Baria 8ovella u
;irenci% gdje je praktino pokazao ralanjenu "asadu harmoninim nizom pilastara$
An&on*o %a San/a,,o ,12!!-1!2- prvi je ostvario na crkvi %adonna di #an Biaggio u
Bontepulcinu savr*eni primjer renesansne centralne graevine s kupolom$
G*!,*ano %a San/a,,o ,122!41!1#- u slubi obitelji deC Bedicei nedaleko od ;irence u
7oggio a 9aiano podigao je za svoje mecene ljetnikovac s portikom u obliku antikog hrama$
=udjelovao je u gradnji palae =trozzi u ;irenci% te bazilike sv$ 7etra i 1atikanske palae u
Rimu$
L!#*)an La!"ana V"an)an*n ,)adar oko 123" 4 7isa 126D- preureuje dvorac vojvode
;ederiga da Bonte&eltra u /rbinu$ 1ranjanin je izveo zapadno i sjeverno proelje s loama%
te unutarnje dvori*te s arkadama$ / njegovoj arhitekturi dominiraju bogate ra*lanjene
&orme% koje vode k visokoj renesansi$ / /rbinu je njegov uenik bio "a+an&e% koji je u
svojim djelima slijedio uiteljevu koncepciju ,bazilika sv$ etra u Rimu-$ Ra&aele =anti%
roen u /rbinu% proveo je djetinjstvo divei se 1ranjaninovim djelima$
.ni stvaraju tip gradske palae kubine mase impozantnih proporcija s jako nagla*enim
horizontalama% *to dijele pojedine katove ,palae S&"o..i i P*&&* u ;irenci- i s izboenim
korni*em ispod krovi*ta$ +runelleschi daje &irentinskoj katedrali dominantnu kupolu% a
proeljima pojedinih graevina trijemove sa stupovljem i lukovima; takva su arkadna
rje*enja esta u dvori*tima palaa$
/ ;irenci se raa i novi izraz u sk!,'&!"* obiljeen djelom Eorenza ?hibertija
:Lorenzo Ghiberti ,165412!!- kipar% zlatar% slikar% graditelj$ 8ajznaajniji je njegov rad na
sjevernoj vratnici krstionice u ;irenci% tzv$ +rata raja na kojima je u relje&u realistiki
modelirani likovi u pokretu s prizorima iz @ristova ivota% evanelista i crkvenih otaca$ 8a
tom relje&u je de&initivan prekid sa srednjovjekovnom shemom likova$ Luca dealla Robbia u
terakoti i snani realistiki modelirani likovi Dona&e,,a ,15#412##-$ Fonatello &ormira novi
izraz u plastici$ 8jegov talent izbija s prvim kipovima napravljenih za zvonik i proelje
&irentinske katedrale$ 8jegov David je prvi bronani akt poslije antike i prototip je lika% koji
u &irentinskoj skulpturi s*+bo,*.*"a sna/! * s,obo%a"s&(o "e'!b,*ke$ 'z ;irence odlazi u
Rim% a potom u 7adovu% gdje je izlio u bronci prvi renesansni konjaniki spomenik% koji
prikazuje mletakog kondotijera Ga&&a+e,a&a. Gakav spomenik radi i <ndrea 1errocchio
,9olleone u 1eneciji-$

/ s,*ka"s&(! je najvanija pojava otkria 'e"s'ek&*(e koja je omoguila da se

realistiki prikae dubina prostora$ /savr*ava se i tehnika &reske - uz religioznu tematiku sve
se vi*e obrauju mitolo*ke legende i historijske teme% te portret$ Masa##*o ,12"1412#D-
stvara prve realistike aktove$ Masa##*o otvara novu epohu u slikarstvu stvarajui ljudske
&igure ije oblikovanje oplemenjuje realizmom i jakim dramatskim izrazom u zatvorenim
skupinama likova 4 ka'e,a "an#a##* u #$ %aria del Carmine u ;irenca$
-*,*''o L*''* ,12"#412#D- daje svojim +ogorodicama ljudska obiljeja$ +io je uenik ;ra
<ngelica i Basaccia$ San%"o o&&*#e,,* ,122241!1"- unosi u svoje prikaze sakralnih i
mitolo*kih tema pro&injenu i boleivu njenost$ Ga..o,* i Do+en*#o G$*",an%a*o prikazuju
u ciklusima &resaka biblijske dogaaje prenesene u suvremeni &irentinski ambijent$ L!#a
S*/no"e,,* ,oko 122!41!3- slika dramatikom nabijenu viziju osljednji sud i ,ntikrista
,/skrsnue tijela 4 himna ljudskom tijelu - .rvieto-% Pe"!/*no ostvaruje smirenu
harmoninu kompoziciju od koje polazi njegov uenik Ra0ae,o San&*$
/ doba visoke renesanse 1#$ st$ tei*te prelazi iz ;irence u Rim gdje "a+an&e
razvija arhitektonsku kompoziciju u bogate i monumentalne oblike ,radovi u 1atikanu na
novoj bazilici sv$ 7etra-% -empietto uz crkvu =$ 7ietro in Bontorio$ ?lavno obiljeje ovom
razdoblju daju trojica predstavnika univerzalnog znanja i stvarala*tvaA .eonardo%
%ichelangelo i /a"aelo$ Leona"%o %a V*n#* obuhvatio je najvi*e podruje umjetnosti i
znanosti kao graditelj% slikar% kipar% izumitelj proizvodnih i ratnih strojeva% &iziar% astronom%
geolog% a osobito je bio okupiran anatomijomA ovjeka i ivotinja$
M*#$e,an/e,o !ona""o&* stvara titanskom snagom kipove u mramoru% slika &reske u
=ikstinskoj kapeli i zasniva golemu kupolu bazilike sv$ 7etra u Rimu$
Ra0ae, San&* ukra*ava &reskama vatikanske dvorane% slika idealizirane Badone% a osobito
znaajna djela ostvaruje u portretu$
8a talijanskom sjeveru 1o""e//*o otkriva nove mogunosti u primjeni svjetla i tame$
1enecija doivljava cvat svoga slikarstva obiljeenog bogatstvom i rasko*ju koloritaA -izian
uzdie do savr*enstva kompoziciju% akt i portret% alma %la0i ovjekovjeuje lik plavokose
ljepotice% aolo +eronese otkriva u motivima biblijskih gozbi bit mletakog luksuza$
/ to doba djeluju u 'taliji slikari iz hrvatskih krajeva <$ Beduli =chiavone% =$ 9rnota%
minijaturist Hulije @lovi i bakrorezac Bartin @oluni Rota$
Renesansa 2kn)*3e(nos& * 0*,o.o0*)a4
G!a"*n* %a Ve"ona ,162412#"- predavao je grki i latinski jezik u ;irenci% 1eneciji%
1eroni i ;errari% a njegovi uenici su bili brojni istaknuti humanisti i dravnici 1!$ st$ ?uarini
2
je jedan od najistaknutijih pedagoga renesanse$ 8jegova *kola je bila zatvorenog tipa sa
*kolovanjem podijeljenim na tri stupnjaA elementa( gramatika i retorika$ /enike je primao
cikliki$ =astavio je vi*e ko+'en%*)a /"a+a&*ke latinskoga i grkoga jezika$ = grkog je
preveo =trabonove Geo/"a0*)e% pisao je komentare tekstovima klasinih pisaca i redigirao
rukopise za tisak$ .sobitu knjievnu vrijednost imaju njegova isma ,Epistulae- oko D""
nastalih izmeu 12"!$ i 12#"$ upuivana brojnim uenjacima% pjesnicima i dravnicima$
Hedan od njegovih uenika bio je Han 7annonije$
Po//*o "a##*o,*n* ,15"412!D- veliki putnik nemirnog duha koji je proputovao
cijelu 'taliju traei stare kodekse po najzabaenijim samostanima$ 7rona*ao je Eukrecijev ep
1e rerum natura - ' prirodi% mnoga 9iceronova i @vintilijanova djela% te =tacijeve pjesme
#ilvae$ =mirio se tek kada je postao kancelar ;irentinske republike$ 8apisao je brojne
raspraveA ' krtosti% ' nesretnom stanju vladara% ' bijedi ljudske sudbine% a najznaajnija su
mu djelaA ovijesti &irence ,obrauje razdoblje od 1!"$ do 12!3$- u kojima se sluio
provjerenom graom kojoj je pristupao kritiki$ Bnogobrojnim znancima% uenjacima i
vladarima upuivao je pisma u kojima je brino izraivao sadraj i literarni izraz$ Ga pisma
su postala uzorima u epistologra"iji i dri se najboljim pismima *to su nastala u doba
renesanse$ 8ajpopularnije njegovo djelo je .iber "acetiarum ,Knjiga dosjetki- u kojem
prenosi svu puninu svakodnevnog ivota u ;irenci$ Go je bila ona kriom najitanija knjiga u
1!$ i 1#$ st$ u itavoj (uropi$
An/e,o A+b"o/*o Po,*.*ano ,12!2412D2-% istaknuti pjesnik i &ilozo&$ 1e je s 1!$
godina poeo prevoditi Homerovu Ilijadu$ / ranoj se mladosti istakao kao vrstan pjesnik na
latinskom i talijanskom jeziku$ /eni Eorenzo deC Bedici% mecena i du*a renesansne u
;irenci% povjerava mu odgoj svojih sinova% ali ubrzo 7oliziano dolazi u sukob s njegovom
suprugom i napu*ta ;irencu$ 8eko je vrijeme boravio u Bantovi na dvoru ?onzaga$ 7o
povratku u ;irencu 125"$ postaje pro&esorom latinskog i grkog govorni*tva na uvenom
uili*tu =tudio ;iorentino$ 7jevao je na grkom ,epigrame- i latinskom ,ode% elegije%
knjievne epistole- s nedostiivom elegancijom$ .sobito je uveno njegovo uvodno
predavanje #2lvae% koje je ispjevao u heksametrima$ =matra se da su njegovi stihovi na
talijanskom najskladniji i najsavr*eniji stihovi koji su napisani u 1!$ st$ +io je uzor ne samo
mlaim pjesnicima% nego svima koji su tada ivjeli% ali i onima koji e kasnije stvarati
stihove na talijanskom i latinskom jeziku$ .sobito je slavljeno njegovo djelo #tanze u kojima
je opjevao ljepotu mladosti$ / mit o .r&eju ,&abula d3 'r"eo- istakao je ulogu poezije u
stvaranju civilizacije$
!
Enea S*,(*o P*##o,o+*n* 212"!412#2% od 12!5$ papa 7io ''$- veliki je humanist koji
je mnogo putovao ,;rancuska% 8jemaka% 7oljska% Ie*ka% Baarska% <ustrija- zbog
upoznavanja naroda i njihove povijesti$ =udjelovao je na +azelskom koncilu ,121-122D-
gdje je upoznao velikana 'vana =tojkovia i podravao je mnijenje koncilijarista$ /
diplomatskoj slubi je bio kod cara ;ridrika '''$% gdje se upoznao s 'vanom 1itezom od
=redne$ Gu je kao pjesnik stekao laskavi naslov po4ta laureatus$ /brzo nakon te slube
dolazi do naglih promjena u njegovu nainu ivota i poimanja$ =tupa u sveeniki stale i
1226$ postao je biskup grada Grsta% zatim =iene% a 12!#$ kardinal i dvije godine kasnije papa
7io ''$ .sobito je bio zabrinut zbog prodora .smanlija% te je okupljao vojnu protiv njih$
7reko vrsnog diplomata biskupa 8ikole Bodru*kog nagovorio je Batiju @orvina% 1eneciju i
=kenderbega da pod njegovim vodstvom povedu kriarski rat protiv Guraka$ ' dok je ekao
ratno brodovlje 12#2$ zatekla ga je i smrt u <nconi$ / mladosti je ispjevao epilij ovijest
dvoje zaljubljenih% a njegova znaajna djela suA ovijest 5eha i ovijest vladavine &ridrika
III$ / njegovim autobiogra&skim spisima Commentarii rerum memorabilium nalaze se
dragocjeni podaci o svim ljudima s kojima je dolazio u kontakt i svim dogaajima kojima je
bio suvremenik$
Lo"en.o Va,,a ,12"6412!6- roen u Rimu gdje je dugo godina bio pro&esor
govorni*tva i dunosnik u 1atikanu$ )aetnik je vi*estoljetne polemike o odnosima
9iceronove i @vintilijanove retorike *kole$ 1alla daje prednost @vintilijanu$ 1eliku buru je
izazvao njegov spis ' izmiljenoj Konstantinovoj darovnici u koju se pogreno vjerovalo
,122"$-% koji je uperen protiv papine svjetovne vlasti$ 7aleogra&skom i &ilolo*kom analizom
teksta 1alla je dokazao da je ta isprava &alsi&ikat% a prema njoj je car @onstantin prepustio
papama vlast u gradu Rimu i itavoj 'taliji$ Gim je spisom 1alla utemeljio modernu kritiku
historiogra&iju$ .d &ilozo&skih djela znaajna je njegova rasprava ' slobodnoj volji$
8ajznaajnije njegovo &ilolo*ko djelo je 1e elegantia linguae .atinae libri +I ,' ljepoti
latinskog jezika- koje e postati mjerilo pravilnog i dotjeranog latinskog izraza u svim
buduim stoljeima$
Ma"s*,*o -*#*no ,12412DD- lijenik i &ilozo&% predavao je na akademiji u ;irenci$
.du*evljeni je prista*a 7latonova uenja i glavni predstavnik novoplatonske akademije$
7latonov nauk je smatrao pravim sredstvom za uvr*enje kr*anskog vjerovanja$ 7revodio
je s grkog na latinski djela 7latona% 7lotina i Fionizija <reopagita$ 8ajznaajnije ;icinova
djela suA ' besmrtnosti due u platonovskoj teoriji i Knjiga o kr)anskoj religiji$ ;icino je
imao silan utjecaj na sve pjesnike u doba renesanse i u kasnijim razdobljima$ 8jegov je
utjecaj osobito izrazit u poeziji Hana 7annonija$
#
G*o(ann* P*#o %e,,a M*"an%o,a ,12#412D2- jedan svestrani renesansni &ilozo& u
ijoj su &ilozo&iji vidniji utjecaji 7latona% <ristotela% neoplatonizma% kabale i &irentinskog
pro&ete ?irolama =avonarole$ 7ico je postavio tezu ovjeka kao mikrokozmosa% koji prema
ostalom makrokozmosu stoji kao u sebe zatvorena cjelina$ Iovjek je slobodan i moe se
odluiti za jedan izmeu tri vrste svjetskog bitka% koji opstoje u ovjeku% za materijalni%
animalni ili nebeski bitak$ ?odine 125#$ iznio je preko 677 "ilozo"skih teza i namjeravao je
pozvati sve znanstvenike svijeta% bez obzira na vjeru i uvjerenje% da dou u ;irencu i da
raspravljaju o tim tezama$ 8eke od tih teza teolozi su ocijenili heretikim% zbog toga je papa
zabranio skup% a 7ica ekskomunicirao i prokleo$ Bnogi su &ilozo&i i teolozi% a meu njima i
Huraj Fragi*i% ustali u 7icovu obranu% ali je on ostao JprokletK do potkraj ivota$
8ajpoznatija njegova djela suA ' ljudskom dostojanstvu% ' bi)u i jednom% /asprava protiv
boanske astrologije$ =va djela su napisana vrsnim latinskim jezikom ciceronovske dikcije$
8epunu godinu prije smrti izmirio se s papom i nije preminuo kao JprokletikK% *to je bilo
jako vano tada*njim &ilozo&ima i teolozima% a naroito brojnim njegovim prista*ama$
8jegovi &ilozo&ski nazori e izvr*iti silan utjecaj na itavi svijet$
5Ja#6!es D!bo*s ,Hacobus =Llvius - &rancuski anatom ,Eouvill kod <miensa 12654
7ariz 1!!!- 'ako nije zavr*io medicinu drao je javna predavanja koja su mu pribavila silni
ugled i *tovanje$ / zreloj dobi 1!1$ je promoviran u doktora u Bontpellieru% a potom je na
pari*kom medicinskom &akultetu predavao anatomiju% botaniku% &armakologiju i stare
medicinske autore$ / svoje vrijeme bio je najpoznatiji anatomist i prvi je drao predavanja
uz ljudski le*% kojeg je pred studentima secirao$ 7rvi je upotrijebio pojam injekcije u
anatomske svrhe$
5Jo$annes G!&enbe"/ ,Bainz oko 1D6-12#5- zapravo Jo$annes Gens0,e*s#$% koji
je po nazivu rodne kue Ho0 .!+ G!&enbe"/ uzeo ime ?utenberg$ 8i*ta se ne zna o njemu
prije njegova boravka u =trassburgu% kamo je stigao oko 12"$% a bavio se bru*enjem dragog
kamenja i proizvodnjom ogledala% ali je sigurno da je ve tada potajno radio na svom izumu$
Go je poznato iz spisa sudskog procesa voenog 12D$ s ba*tinicima <ndreasa Fritzehna% koji
je potro*io silan novac za posao kojega je ?utenber radio u tajnosti$ ?utenberg je 12!"$
ponovno u Bainzu i posuuje novac od Hohannesa ;usta koji je namjeravao izvui veliku
korist ulaganjem novca u ?utenbergovu tiskaru$ .premiv*i radionicu potrebnim materijalom
i uputiv*i dvadesetak radnika u tajne tiskarstva ?utenberg je 1782. poeo veliki projekt
tiskanja Biblije$ @ada je tiskanje +iblije ve bio pri kraju% do*lo je do estokih svaa izmeu
?utenberga i ;usta$ =ud% kojega je ;ust potkupio% presudio je u njegovu korist% tako je
6
?utenberg ostao i bez tiskare i bez naklade$ Mto je ?utenberg radio od 1!!!$ do 1!#3$ te*ko
je rekonstruirati$ ?odine 1!#3$ Bainz su napali vojnici kneza <dol&a iz 8assaua i poinili
stra*no krvoprolie% spalili su na stotine kua% a stanovni*tvo otjerali u progonstvo$ Beu
prognanicima se na*ao i ?utenberg$ 7osljednje je godine ivota proivio u bijedi i slijep$
/mro je 12#5$ najvjerojatnije u Bainzu$
?utenberg je 12!3$ g$ u Bainzu poeo tiskati +ibliju i za gotovo etiri godine% tj$ 12!!$ je
zavr*io remek djelo tiskarskog umijea s kojim je poela nova epoha u kulturnoj povijesti
ovjeanstva$ 7rva tiskana knjiga tzv$ Biblija u ! retka bila je otisnuta na 135" stranica
velikog &olio &ormata u 15" do 3"" primjeraka% od ega je tridesetak primjeraka tiskao na
pergamentu% a ostalo na papiru$ ?utenberg je u parnici s ;ustom izgubio tiskaru% koju e
struno voditi najsposobniji ?utenbergov uenik 7eter =chN&&er$ = uiteljem i neki uenici
napu*taju ;ustovu tiskaru% odlaze u druge gradove i otvaraju svoje tiskare$ Hednako vrsni
uenik ,lbrecht "ister 12#"$ poinje tiskati u +ambergu$ .n je prvi poeo tiskati ilustrirane
knjige$ )bog napada na Bainz 12#3$ razbjeali su se ?utenbergovi uenici i ubrzo poeli
otvarati u drugim gradovima svoje tiskare$ /rlich )ell 12##$ otvara prvu tiskaru u @Nlnu% u
kojem e do 1!""$ raditi oko " tiskara$ ?unther )ainer 12#5$ poinje tiskati u <ugsburgu% a
Hohannes @oberger u 8Ornbergu$ Koberger 126$ prvi poinje tiskati je"tine knjige
namijenjene *irokoj italakoj publici$ Fo 1!1$ u @obergerovoj tiskari iza*la su 3# izdanja$
Fvojica ?utenbergovih uenika% ,rnold annartz i Conrad #8e2nheim% bjeei od uasa iz
Bainza% tiskarsku vje*tinu donose u 'taliju% zemlju gdje e ta vje*tina za kratko postati
najrazvijenijom u tada*njoj (vropi$ 7rvu su tiskaru otvorili 12#!$ u benediktinskom
samostanu sv$ =kolastike u =ubiacu% nedaleko od Rima% a 12#6$ su pre*li u Rim$ Giskarska se
vje*tina brzo *irila po talijanskim gradovima% a najveu slavu kao proizvoa tiskanih knjiga
ostvarila je 1enecija u kojoj 9ohannes de #pira 12#D$ otvara prvu tiskaru$ Fo kraja 1!$ st$ u
1eneciji e djelovati preko 1!" tiskarskih radionica u kojima je tiskano oko 2""" naslova$
1enecija zauzima prvo mjesto po broju naslova i po broju tiskanih i po ukupnoj nakladi
inkunabula$ Beu mletakim tiskarima posebno mjesto zauzima :icolas 9enson$ @ad je
126"$ poeo tiskati u 1eneciji slovio je kao najvje*tiji tiskar u itavoj (uropi$ Frugu znaajnu
tiskaru u 1eneciji vodio je <ndrea Goressani iz <sole ,djeluje od 126D$ do 1!3D$- / toj je
tiskari radio i uveni kanonik +la +oroni i u toj je radionici +oroni dao rezati i lijevati
glagoljska slova za glagoljsku tiskaru u =enju$
5
/ 1eneciji e svoju slavu postii ,ndrija altai) iz @otora i Boninius de Boninis ,Fobri
Fobrievi- s Eastova$ 7alta*i je tiskao od 1266$ do 12D$% a njegova izdanja spadaju me0u
najbolja venecijanska izdanja toga doba$
Fri se da je u cijeloj (uropi do kraja 1!$ st$ radilo oko 11"" tiskarskih radionica u 3#"
gradova$ =matra se da je u 1!$ st$ tiskano """" do !""" razliitih naslova% a broj tiskanih
primjeraka penje na 1! do 3" milijuna$ 8aalost ni danas nije mogue navesti koliko se u R$
Hrvatskoj uva inkunabula$
Pe&a" Pa(ao Ve"/e"*)e S&a"*)*
,@opar% 16"$- +udim% 1222$-
=tudirao je pravo i medicinu na sveuili*tima u 7adovi% ;irenci i +ologni$ 8akon studija
poduavao je logiku u 7adovi% a poslije 19:1. djeluje na padovanskom sveuili*tu kao doctor
artium i doctor medicinae$ 17;<-171=. u Rim radi u slubi Rimske kurije
1ergerije je bio humanist senzibilna i temeljito obrazovana duha% *to potvruje
njegova korespondencija i srdani kontakti sa znaajnim linostima talijanskog humanizma
poput 1ittoria da ;eltre% =aluta% +arizze% )abarella i drugih$ +io je% zajedno s 1ittorinom%
veza padovanskog sveuili*nog kruga s kursom grkog jezika koji je od 1D# 4 12"" drao
Man!e, 1$">so,o"as i bio je prvi humanist koji nije ?grk% a koji je prijevodi s grkog na
talijanski$ )bog toga mu je 121!$ dodijeljena ast da sastavi epita& za 9hrLsolarisov grob u
@onstanci$
Frugi je ivotni krug 1ergerija% onaj u +udimu gdje je ivio kao poPta laureatus na dvoru
kralja =igismunda i 171?. do smrti 1777. kao 'oe&a ,a!"ea&!s boravi u +udimu na dvoru
kralja =igismunda% gdje je obna*ao visoke dravne &unkcije i o&ormio kraljevsku kancelariju
renesansnog tipa% pisao govore i poslanice i pjevao latinske stihove$ @roz 3# godina% koliko
je boravio u +udimu% stvorio je tu prvi humanistiki krug% ije je blagodati uivao i 'vana
1iteza od =redne kao mladi slubenik kancelarije$
- "itae #arrarensium principum ad annum circiter $###L"$ / tom nevelikom traktatu%
upuenom Ube"&*n! principu kue 1a""a"a% glavaru 7adove% 1ergerije je prvi koji se na
sustavan nain zalae za obvezatno ukljuivanje latinske knjievnosti u curriculum vi*eg
obrazovanja% pa je na taj nain izvr*io znatan utjecaj na kasniji porast klasinih studija$
D
=vjetsku je slavu stekao spisom De in%enuis moribus ac liberalibus studiis & ' plemenitim
obiajima i slobodnim naukama% koji je nastao poslije 12"3$ Go je najutjecajniji traktat u
cjelokupnom renesansnom razdoblju% koji je samo na talijanskom podruju od prvog izdanja
17=;$ u 1eneciji ,1enetiis% 9$ 1aldar&ert- do 1!""$ tiskan 2: puta% a kasnije jo* D puta$ 7ored
toga postoji oko 1;; rukopisa nastalih prije prvotiska$
7ored tih meu njegova najznaajnija djela% koja su imala vei odjek% ubrajaju seA
; De ,e/en%*s an&*6!o"!+ ,*b"*s.
- De nob*,*!+ '!e"o"!+ e%!#a&*one ,*be,,!s.
- De a"&e +e&"*#a. @ spis o klasinoj metrici
- Pe&"a"#$ae (*&a 4 Qivotopis 7etrarke
- De D*(o H*e"on>+o o'!s#!,a ili O"a&*ones '"o San#&o H*e"on>+o$ ,16#6-$
- Pa!,!sA komedija u Gerencijevom stilu
- De !"be I!s&*no'o,*.
8apisao je komentare uz 7lutarhovo djelo 1e liberis educandis$( Heronimove 1e o""iciis
liberorum erga parentes admonitio i @seno&ontovo djelo 1e t2ranide$
'stla +ergerijeva djela su<
- Fe Republica 1eneta &ragmenta$ RpovijestR
- <pologia pro 9arrariensibus contra <lbertinum Bussatum$
- 9armina pro reditu ;rancisci 'unioris de 9arraria$
- Fe cambii nomine$
- Fe dignissimo &unebri apparatu in eseSuiis clarissimi omnium principis ;rancisci =enioris
de 9arraria$
- Fe 1irgilii statua Bantuae diruta per 9arolum de Balatestis ad Eudovicum <lidosium
'molae principem ,datirano 1D6$-$
- (pistola sive Responsio ad epistolam 9olutii pro de&ensione libri sui Fe ingenuis moribus$
- .ratio ad ;ranciscum 'uniorem de 9arraria 7aduae principem pro communitate 7atavina
,dat$ 1D$-
- .ratio in &unere ;rancisci =enioris de 9arraria 7atavii principis die TT' 8ovembris anno
B999T9'''$
- (pistola de morte ;rancisci )abarellae patricii 7atavini et cardinalis ;lorentini$
- Foctissimo viro 8icolao Eentino% phLsico% epistola$
1"
,L*&$ =tanislav GuksarA =lazbeno;teorijski "ragmenti dvaj hrvatskih autora; )bornik
radova 2$ simpozija iz povijesti znanosti% prirodne znanosti i njihove primjene kod Hrvata u
srednjem vijeku; )agreb% 1D5% str$ D6- 1"6-
I(an S&o)ko(*B 219:;C:8. @ 1778.4
'ako je =tojkovi jedna od najmarkantnijih linosti dominikanskog reda u prvoj
polovici 1!$ st$% povjesniari reda su u njegov ivotopis upisivali dosta neistina$
8ajpouzdanijim se dri ivotopis ,Ioannes #toicus 'rd$ raed$- *to ga je napisao =aro
9rijevi ,Bibliotheca /agusina% ''$% p$ 32#-363- u 15$ st$ sluei se starim registrima
dominikanskog samostana u Fubrovniku% koji su nestali u plamenu na kojem su se grijali
8apoleonovi vojnici$ 7rema 9rijeviu 'van se rodio u siroma*noj graanskoj obitelji S&o*#!s
M*o,#$o(*#$ izmeu 1D"$ i 1D!$ g$ i kao djeak do*ao k dominikancima u samostan i tu je
zavr*io nie *kole$ @ako je Fubrovaka Republika iz vlastitog &onda pomagala one% koji su
se pokazali nadarenima% a nisu imali sredstava za studij dodijelila je 6$ 13$ 121$ &ra 'vanu 2"
zlatni dukata kao pomo za studij u 7adovi$Gako =tojkovi studira &ilozo&iju i teologiju u
7adovi 1212 4 1216$ i postie titulu baccalaureus iz =vetog pisma$ @ad je zavr*io studij
general dominikanskog reda Eeonardo Fati 1216$ *alje ga u 7ariz da na pari*kom sveuili*tu
tumai #entencije$ 7rija odlaska u 7ariz =tojkovi je 1216$ bio vrlo kratko na saboru u
@onstanzu i ve tada se istakao ,vjerojatno uenim propovijima- i stekao laskavu titulu
Jcarskog propovjednika i kapelanaK koju mu je podijelio car =igismund$ 8a sveuili*tu u
7arizu postigao je 123"$ titulu magistra znanosti i doktora =vetog pisma% pa kao takav ulazi u
pro&esorski zbor sveuili*ta% a ubrzo postaje i vodeom lino*u toga zbora$ 7ored ostalog to
dokazuje i veliki broj govora% koje je drao u ime =veuili*ta zalaui se u njima za obnovu
9rkve$ 8ajpoznatiji njegovi govori iz tog razdoblja suA "isitat pastor %re%em suum - astir
razgleda svoje stado i govor "oluit rationem ponere cum servis suis 4>tio je poloiti raun
sa svojim slugama$ +io je vrlo aktivan lan <nglonjemake nacije i esto ju predstavljao na
=veuili*tu% kod cara =igismunda i drugih velikodostojanstvenika$ Rektor pari*kog
sveuili*ta 1233$ pi*e Fubrovanima i Fubrovakoj republiciA J1iki( o gra0ani( sre)i i slavi
vaega grada svakako pridonosi da iz njega potjeu oni( koji proslavljaju ne samo va grad
nego i cijelu Crkvu$ ?ato vama i vaem bogatstvu estitamo to vam se nakon golemog i
naunog rada vra)a magister Ivan #tojkovi)( /eda propovjednika( va sugra0anin( prepun
ne prolaznog bogatstva( nego duhovnog i Boanskog znanja( te ovjenan doktoratom vjere $$$
11
+elika je( o gra0ani( krepost i potenje ovoga mua i u tom nadvisuje mnoge svoje
suvremenike$@ Ge godine je =tojkovi izabran za predstavnika 7ari*kog sveuili*ta na
buduem saboru% koji se imao sazvati 1729. u skladu s dekretom &re!uens$ .dmah se iz
7ariza zaputio u Rim gdje je 6$ 13$ 1233$ pred papom i kardinalskim zborom odrao glasoviti
govorA 'ni consilium( co%e concilium ; 1aj nam savjet( sazovi sabor$ / govoru je iznio
stanje u crkvi i svijetu podsjeajui papu Bartina 1$ da je svako zlo u poetku malo i da se s
vremenom% ako se ne poduzmu djelotvorne mjere protiv njega% sve vi*e *iri$ 7apa je bio
odu*evljen tim govorom i odmah je odredio datum i mjesto saziva sabora$ 8a otvaranju toga
sabora 1$ 2$ 1729. u 7aviji =tojkovi je u ime pape odrao govorA )iet unum ovile et unus
pastor - Bit )e jedan tor i jedan pastir$ / govoru je naglasio da sabor predstavlja cijelu
9rkvu i da je sazvan papinim apostolskim autoritetom$ Gakoer% hvali cara =igismunda% koji
je odigrao bitnu ulogu u prevladavanju raskola na )apadu$ =tojkovi jo* istie da je @rist
razdijeljen ne samo herezama ,husiti u Ie*koj-% nego i tolikim ratovima% koje kr*anski
knezovi vode jedni protiv drugih Jdok je sve ui krug koji oko njih steu -urci s istoka% ,rapi
sa zapada i #araceni s juga$K
@ad je zbog kuge sabor iz 7avije premje*ten u =ienu% =tojkovi razoaran pasivno*u
saborskih otaca 1$1"$ 123$ odrao je estoki govor Reformabit corpus humilitatis nostrae
4 'bnovit )e tijelo nae poniznosti% u kojeme optuuje biskupe zbog nemara i
omalovaavanja sabora$ /mjesto ozbiljna rada na obnovi 9rkve pojedini se saborski oci
gube u beskonanim osobnim svaama i borbi za isprazne asti odijevajui svoje sluge i
kuhare u rasko*na odijela kako bi imali vi*e glasova$ =tojkovi zastupa tezu da nema prave
Crkve bez etrova prvenstva% ali sabor je Crkva okupljena na jednom mjestu i papa nije
iznad nje; papa nije gospodar% nego slui Jzarunici Kristovoj%K tj$ Crkvi$ =tojkovi dokazuje
kako i jedinstvo i podvojenost potjeu od glave 9rkve ,#ic igitur diviso capite ecclesiae
necesse "uit et membra dividi 4 -ako dakle kad se razdijelila glava Crkve bilo je nuno da se
razdijele i udovi-$ 8aime prilikom povratka pape iz avignonskog suanjstva do*lo je do
izbora dvojice papa /rbana 1'$ u Rimu i @lementa 1'' u <vignonu% a nedugo potom e biti
ak trojica papaA ?rgur T''% 'van TT''' i +enedikt T'''$ Gaj raskol traje od 165$ do 1216$% a
sada su na vidiku nove razmirice% koje prijete novim raskolom% i do njega e doi ve na
saboru u +aselu 123$
7o raspu*tanju sabora u =ieni =tojkovi dolazi na kratko u rodni Fubrovnik% kako se vidi iz
govora% kojega je odrao u korizmi 1232$ i u kojem nagovara sugraane da i oni% po uzoru na
mnoge gradove u susjednoj 'taliji% otvori uili*te koje e biti na ponos Fubrovniku i
13
Republici$ )a ostvarenje te ideje stavlja sebe na raspoaganje te je spreman buduim
studentima tumaiti =veto pismo$
?eneral dominikanskog reda +artholomeo GaUier imenovao je =tojkovia generalnim
prokuratorom Reda ,123#$-12$-$ Go je period izmeu sabora u =ieni i +aselu$ Gada je
generalni prokurator bio veza izmeu =vete stolice i svojega reda$ Gako je =tojkovi mogao
lak*e pristupiti papi i raditi na sazivanju budueg sabora koji se% po odluci iz =iene% a na
temelju dekreta &re!uens trebao odrati 121$ u +azelu$ @ao predstavnik 7ari*kog
sveuili*ta =tojkovi ide u 8Ornberg k caru =igismundu i trai njegovu potporu da se odluka
iz =iene provede u djelo$ @ako su papa i kardinali bili ravnodu*ni prema toj sienskoj odluci%
=tojkovi krajem 123D$ dolazi u Rim i nastoji pridobiti papu i kardinale za ideju obnove
9rkve i odravanje koncila u +azelu$ 8eposredna priprema poinje njegovim govorom *ora
est iam nos a somno sur%ere 4 +rijeme je ve) da se trgnemo od sna kojeg je odrao $ 13$
12"$ u apostolskoj palai$ 7apa Bartin 1$ ve 32$ 1$ 121$ *alje kardinala 9esarinija kao
svog legata u njemake zemlje da slomi husiste i pripremi sabor u +aselu$ )a pomonika
9esariniju imenovao je =tojkovia$ 9esarini je pripremao vojsku za rat protiv husista% a
=tojkoviu je prepustio pripreme za sabor% koji je trebao poeti sa zasjedanjima poetkom
lipnja$ Fok su trajale neposredne pripreme umro je papa Bartin 1$ i izabran je papa (ugen
'1$% koji je odmah po izboru zamolio 9esarinija da im obavi svoju misije u Ie*koj% otvori
sabor$ @ako su pripreme za rat protiv husita potrajale due i 9esarini se nalazio pred
odluujuim bojem% *alje on =tojkovia u +azel da 3$ 6$ 121$ otvori sabor$ Gom je
prigodom =tojkovi odrao inauguralni govor "enit an%elus testamenti +uem vos vultis 4
1o0e an0eo zavjeta kojeg ste eljeli$ 7oslije izgubljene bitke protiv Ieha u +azel dolazi i
9esarini% ali =tojkovi i dalje ostaje generalni tajnik sabora$ 7apa (ugen '1$ je odluio da
sabor iz +azela premjesti u +olognu% te 3D$ 13$ 121$ *alje bulu% kojom raspu*ta koncil u
+aselu i premje*ta ga u +olognu$ =aborski oci su se tome usprotivili% ali papa nije popu*tao
te 1$ 3$ 123$ *alje drugu bulu% kojom raspu*ta bazelski sabor$ 1eina saborskih otaca nije
poslu*ala papu% nego sveano u crkvi i pred vratima crkve progla*ava dekret% koji je 1216$
izglasan u @onstanzu po kojem je sabor iznad pape$
/ sijenju 123$ iz +azela *alju poslanike u 9arigrad% jer im je bilo stalo do jedinstva s
'stonom crkvom$ =tojkovi u ime sabora pi*e senatu u Fubrovnik da se zauzmu kako bi na
sabor u +azel do*li predstavnici 9rkve bosanske$ =abornici su nai*li na vatrenog propagatora
jedinstva i pomirenja u bizantskom caru$ 8a nagovor bazelskih sabornika bizantski se car
obratio srpskom despotu +rankoviu da u +azel po*alje patrijarhu =rpske crkve% meutim
despot je to energino odbacio$ 7ored poslanstva bazelskog sabora% u 9arigrad je i papa
1
(ugen '1$ poslao svoje poklisare i pozvao carigradskog i grkog patrijarhu na sabor u
+olognu$ Fi*lo je do teih nesuglasica i obrauna izmeu tih dvaju poslanstava$ =tojkovi%
koji je predvodio bazelske poslanike vraa se u +asel razoaran papinim postupcima$ /
+azelu je =tojkovia ekala najtea rasprava s husistima$ 7lod te rasprave je glasoviti njegovA
,ratio de communione sub utra+ue specie 4 =ovor o priesti pod obje prilike u kojem e
iznijeti *esnaest pravila tumaenja #vetoga pisma u kojima je saeo sve poglede na biblijsku
hermenutiku% koja je u ono vrijeme bila tek u povojima$ Ga =tojkovieva pravila su odmah
ocijenjena kao velika novina i znaajan doprinos razumijevanju =vetoga pisma na koje su se
svi pozivali ,pravovjerni i heretici- i svi na njemu gradili mogue jedinstvo$ Ga =tojkovieva
pravila odmah su bila prepisivana i postala nezaobilaznim dijelom u biblijskom tumaenju i
prouavanju$
'z rasprave s husistima =tojkoviu je bilo jasno da se mora tono znati *to je 9rkva i
kako se moe i mora ona poimati$ Go e obraditi u svom moda i najznaajnijem djelu
-ractatus de .cclesia 4 /asprava o Crkvi i time postaviti temelje ekleziologiji$
=aborski oci u +aselu !$ 11$ 12D$ biraju novog papu ;eliksa 1$% koji e u znak
priznanja za uloene napore oko bazelskog sabora =tojkovia dignuti na ast kardinala 122"$
7apa ;eliks 1$ % kako ga je ve ranije nagovarao =tojkovi% odrekao se papinstva 122D$ i tako
je prevladan taj raskol$ 8akon *to se papa ;eliks 1$ odrekao papinstva% razboriti papa 8ikola
1$ ,1226$-12!!$- priznao je sve ,dignitates% bene&icia% o&&icia-% koje je podijelio ;eliks 1$% te
time i sve biskupe i kardinale% koje je on imenovao$ 'ako je =tojkovi tada ve bio mrtav
,umro je krajem 122!$- njegovo imenovanje kardinalom postalo je potpuno legalno$
.sobito je vaan period =tojkovieva boravka u 9arigradu za sakupljanje kodeksa na
grkom% latinskom i arapskom jeziku$ Bnogi od tih kodeksa e posluiti za prva tiskana
izdanja% kao npr$ 7tolemejeva =eogra"ija% Gukididova ovijest peloponeskog rata% 7latonova
rasprava haedrus$ 7ored antikih donio je veliki broj spisa istonih otaca i vei broj
ranokr*anskih kodeksa sa starozavjetnim i novozavjetnim tekstovima$ Gu su bile %isli cara
Barka <urelija 4 prvi cjeloviti tekst toga djela$ 7seudoplutarhov spis ' rijekama i
planinama% nekoliko gramatika grkog jezika i prvu Etimologiju grkog jezika$ 8jegovom se
knjinicom sluio (razmo Roterdamski kada je pripremao prvo kritiko izdanje :ovog
zavjeta$ 8a njima je =tojkovi izradio svoje najpoznatije djelo Concordantiarum partium
sive dictionum indeclinabilium totius Bibliae ,nastalo 122$-$ 'z 9arigrada je =tojkovi donio
na )apad i prvi prijevod Kurana i nekoliko polemikih spisa o Buhamedu i njegovom
uenju$
12
9. PREDAVANJE
I(an V*&e. o% S"e%ne
Ioannes de ?redna ,12"!R"5$ 4 1263$-
Roen u =redni 12"!$ ,ili 12"5$- iz obitelji =eleth de ?redna$ .sniva roda je
Fionizije ?eletov iz Gekovca% a 'vanov otac je bio tajnik vojvode HVnosa HunLadija ,Ioahnnes
dictus 'lah de >un2ad% 156$-12!#$-$ HVnosa HunLadi u na*im pjesmama poznat kao 9anko
#ibinjanin% stariji je sin 1ojka% viteza kraljeva dvora kralja =igismunda$
'van 1itez je studirao u +eu% +olonju i 7adovu% gdje je stekao brojna vrsta
prijateljstva$ )a 1iteza je bio vrlo vaan susret s 7etrom 7avlom 1ergerijem ,1216$- koji je
tada radio u dvorskoj kancelariji kralja =igismunda u +udimu$ / toj kancelariji 12#$ poinje
i 1itezovo djelovanje kao notara kralja =igismunda% koji mu poklanja posjed =rednu$ 7oslije
=igismundove smrti postaje custos ?agrabiensis ,125$-% a idue godine voljom kralja
<lbrechta ''$ postaje prothonotarius /egni >ungariae$ / toj ulozi sudjeluje 1itez u
poslanstvu koje u @rakovo dogovara s kraljem 1ladislavom Hageloviem njegovo
preuzimanja krune sv$ =tjepana poslije smrti kralja <lbrechta$ 8aime% na umoru 3$ 1"$
12D$ <lbrecht je ostavio kraljevstvo neroenom sinu ,njegova ena (lizabeta je bila trudna-
Eadislavu odrediv*i mu za skrbnike majku% njemakog cara ;ridrika '''$ i vijee od devet
osoba$
+urnih godina 12D$412!#$ 1itez vodi svu diplomatsku slubu velika*ke stranke% ije
su voe HVnosa HunLadi i 8ikola 'loki$ 7eriod je to kada su nastajala brojna njegova vrsna
pisama i govori$ / jeku ratovanja HVnosa HunLadija s Gurcima ,122"$-1225$- 1itez je glavni
savjetnik$ 8jegova kulturna i znanstvena djelatnost zapoinje 1223$% kada je bio imenovan
prepo*itom u 1elikom 1aradinu% koji tada izrasta u con"ugium bonorum omnium ac litterarum
as2lum% a neko su vrijeme tu se nalazi i radiliA 7$ 7$ 1ergerije% 8ikola Bodru*ki% 7hilippus
7odochaterus% 'van de Fominis% 8ikola Eassocki% Hohannes <rgiropulos% ?eorgius 7euerbach%
Batija @rol% ?rgur =anoki$ ?odine 1222$ 1itez postaje biskup velikovaradinski% pa su
okupljanja knjievnika% umjetnika i znanstvenika u 1elikom 1aradinu bila intenzivnija% a
1itez postaje poznat kao humanist koji prouava kozmos jer je bio sagradio i opremio
opservatorij$ 8a 1itezov biskupski dvor dolaze Hohann BOller iz @Nnigsburga
,Regiomontanus- i Fubrovanin 'van ?azulovi ,12""$-12#!$-% te najcjenjeniji astrolozi toga
doba% 7oljak ?eorgius 7euerbach ija su djela izravno utjecala na 8ikolu @opernika$
1!
Fo intenzivnijh diplomatskih poslova do*lo je zbog trzavica izmeu cara ;ridrika '''$
,skrbnika kralja Eadislava 7ostuma- i gubernatora HunLdija% a njih uglavnom rje*avaju u
+eu 1itez i tada*nji ;ridrikov kancelar (neo =ilvio 7iccolomini ,kasniji papa 7io ''$-$ Go je
doba i 1itezova angairanja na odgoju HunLadijevih sinova ,budueg kralja Batija*a
@orvina i njegova brata Eadislava- u =ibinju i intenzivnijeg izuavanja prirodnih znanosti
,geometrije% aritmetike i astronomije-$
1iteza je kao HunLadijeva ovjeka u bojnim akcijama kod +eograda 12!#$ zarobio
/rlih 9eljski% a iz tamnice ga pustio na intervenciju ;ridrikova kancelara (neja =ilvija
7iccolominija$ 1itez poslije beogradske tamnice i smrti HunLadija odlazi u 7rag% gdje nakon
smrti Eadislava 7ostuma 12!6$ uspjeva od cara ;ridrika pribaviti pravu krunu sv$ =tjepana za
svog *tienika Batiju @orvina$ )ahvaljujui ugledu oca i 1itezovoj diplomatskoj sposobnosti
na saboru u +udimu 12!5$ izabran je @orvin za kralja$ / @orvinovim vojnim akcijama u
+osni 12#$ ,oslobaanje i osnivanje banovina jajake i sredrenike- nazoni su 1itez i Han
7anonije$ 7apa 7io ''$ imenuje 12#!$ 1iteza ostrogonskim nadbiskupom% a time on postaje
primas Ugarske% te u tom svojstvu 3D$ $ 12#!$ u =tolnom +iogradu kruni Batija*a @orvina
krunom sv$ =tjepana$ / .strogon prenosi 1itez svoju bogatu biblioteku iz 1aradina% a tu je
podigao novi moderniji opservatorij i uvenu 1voranu zodijak% koja postaje centar
znanstvenih istraivanja$ / taj novi znanstveni i knjievni centar okupljaju se humanisti iz
'talije% 7oljske% ?ermanije i Hrvatske$ 1itez tada poinje rad na osnivanju sveuili*ta% kojega
smje*ta nedaleko .strogona u +ratislavu ,Istropolis-% a ugledni znanstvenici% 1itezovi
prijatelji% postaju pro&esori na tom sveuili*tu koje je sveano otvoreno 12#6$ kao ,cademia
Istropolitana$ 7ored teologije i prava na tom sveuili*tu predavale su se osnove prirodnih
znanosti% aritmetika% geometrija% astronomija% glazba i medicina$ ,cademia Istropolitana je
kruna 1itezova djelovanja kao istaknutog humanista u domeni odgoja i znanosti$ 1itez je time
okrunio svoju ideju% tj$ da je pravo plemstvo duha% a ne plemstvo steeno nasljedstvom$
'zmeu 1iteza i njegovog gojenika kralja Batija*a dolazi sve e*e do nesuglasica$
+udui da je 1itez zastupao interese srednjeg i nieg plemstva nasuprot velika*a ,koje su u
svemu vodili samo partikularistiki interesi-% on je nastojao stvoriti u +udimu dravu s
moderno organiziranom upravom% a @orvin je teio ka pretvaranju kraljeve vlasti u apsolutnu
monarhiju$ Gako se 1itez na*ao 1261$ u dru*tvu urotnika koji su htjeli smijeniti kralja
uzurpatora @orvina nudei ugarsko prijestolje poljskom kralju @azimiru$ @orvin je otkrio
zavjeru i starog primasa% oduzev*i mu sva imanja% bacio u tamnicu u kojoj je poetkom 1263$
g$ umro$
1#
=auvao se dio 1itezove korespondencije i 11 govora$ 1ei je dio pisama% nastalih u
razdoblju izmeu 122!$ i 12!1$ sadran u Epistolariju% zbirci od sedamdesetak pisama$ =tilske
su osobitosti njegova izraza pregnantni zavisni periodi% apstraktno izraavanje% este &igure%
arhaizmi i neologizmi$ =am u predgovoru istie da je ponosan zato *to Wopona*a antike
poganske i kr*anske autoreJ% a najizrazitiji su odjeci 9icerona% =eneke% Eukana% Eivija% sv$
Heronima i sv$ <mbrozija$ 1itezova pisma skupio je sveenik zagrebake biskupije 7avao
'vani ,de 'Xanich- u zbirkuA Epistolae in diversis negotiis statum publicum /egni >ungariae
concernentibus ab anno Christi %C1A.+ us!ue ad annum %C1.I$ ,koju je 1625$ u +eu
objavio Hohann ?eorg =chXandtner u zbirci #criptores rerum >ungaricarum-$ Ga pisma
predstavljaju znaajan dokument politikih prilika% vizana su za aktualna vojna pitanja i
obranu od Guraka% sukobe i pregovore s ;ridrikom '''$% za crkvena pitanja% osobito u vezi sa
)agrebakom biskupijom$ )birka je istovremeno sluila kao predloak notarima% jer je 1itez
suvereno vladao humanistikom epistologra&ijom$
?ovori ,odrani u +eu% 7ragu% ;rank&urtu i +ekom 8ovom Bjestu- politikog su i
diplomatikog sadraja$ 8ajznaajnija su meu njima 2 odrana 12!!$ u +ekom 8ovom
Bjestu% u kojima 1itez trai pomo od europskih vladara i pape za voenje rata protiv
.smanlija jer su opasnost koja prijeti svem kr*anskom svijetu% tj$ itavoj (uropi$ 7oznato je
da su ti govori bili prepisivani% netom ih je odrao% i da su se koristili u njemakim *kolama
kao uzorni moderni govori$ @ompozicija 1itezovih govora izgraena je na klasinoj
9iceronovoj retorici$
1eliki broj 1itezovih pisama koristio je 1jekoslav @lai pi*ui ovijest >rvata ,knj$ $
i 2$- i djelomino ih donio u prijevodu$ 8ajvei broj 1itezovih pisama u prijevodu nalazi se u
knjizi Uspon mirnog ovjeka% autori su .lga 7eri i Hosip 7aro$ Go je i najljep*e ispriani
1itezov ivot smje*ten u pravi historijski ambijent$
Biroslav @urelac zakljuuje Jda je znaenje 1itezove djelatnosti epohalno$ .no ga
uvr*tava u red izuzetnih likova kasnoga srednjega vijeka u nas$ 1isokih etikih principa%
no*en idejama kreposti i asti ,virtus et honor-% u duhu humanistikog devotio moderna 1itez
je bio jedan od onih humanista koji su tome podredili svoju govorniku vje*tinu% kao i svoje
kulturno% znanstveno i politiko djelovanje$ / izvanredno te*kim prilikama u kojima su se
na*li na*i krajevi% 1itez se zalagao za njegovanje knjige% *irenje obrazovanja% kulture i
znanosti% istovremeno ivo angairan u politikim% diplomatskim% pa i ratnim akcijama$K
1*'*ko DE*'*koFA Ko"*o,an
16
,Grogir% 123!$ 4 12D-
/ rodnom gradu stekao je solidno obrazovanje osobito u klasinim jezicima$ / 1!$ g$
ivota odlazi u 1eneciju% zatim u 7adovu ,122!$-!$- gdje je studirao humanistike discipline%
nautiku i strategiju$ Iini se da je kratko vrijeme% nakon studija radio kao sudac u 1eneciji%
potom se vratio u Grogira gdje se posvetio prouavanju klasinih starina i voenju svoga
imanja$ 1i*e puta je kao poslanik ,orator- zastupao Grogir u 1eneciji$ takoer je obna*ao razne
gradske slube i u samom Grogiru$
/ 7adovi je stekao mnoge prijatelje ,knjievnike% znanstvenike i umjetnike- i vjerojatno jedan
od njih je bio i kipar 8ikolo ?iovanni iz ;irence R;irentinacR koji je moda ba* na njegov
poziv do*ao u Grogir kada je pro*irivao u gotiko-renesansnom stilu palau 9ipiko i koji je
izradio relje& nad junim vratima s grbom 9ipico i @oriolanovim geslomA Nos#e &e *'s!+$
@ad su Gurci 126"$ osvojili (ubeju i ugrozili mletake interese na Eevantu% mletaki je =enat
organizirao vojnu ekspediciju pod vodstvom 7etra Boceniga$ / tom vojnom pothvatu
sudjelovao je i @oriloan kao zapovjednik trogirske galije; rat je potrajao 2 godine ,126"-62$- u
kojem je on obavljao povjerene mu zadatke ,izvianje% rje*avanje dinastikih sukoba na
9ipru-$ =ve to je opisao u svojim pomorskim memoarimaA Pe&"* Mo#en*#* *+'e"a&o"*s /es&a
,1enecija% 1266$- i posvetio Barkantunu Borosiniju% mletakom poslaniku kod burgundskog
vojvode$ Gu opisuje ratovanja na Eevantu% (gejskim otocima% 7eloponezu i na +alkanu te u
Baloj <ziji$ 'stiu se opisi osvajanja =mirne% poku*aj paljenja galipoljskog arsenala% opsada
=kadra itd$ @oriolan pripovijeda objektivno u treem licu$ @ao humanist na tim prostorima i
samom ratovanju zapaa sve *to je u vezi s antikim svijetom i civilizacijomA spominje
ru*evine hramova% kazali*ta% antike stupove i grobnice% a posebno su zanimljivi podaci o
na*im gradovimaA za Fubrovnik veli da je W!"bs ,*be"aA ,e/*ob!s e& +o"*b!s o'&*+e
*ns&"!#&aJ 4 a to su Fubrovani unijeli u svoj =tatut$ . na*im mornarima% koji su sudjelovali
u ratnim operacijama% pored inog je napisaoA W'a&en*s (*na '"o'*nan& #an&*#*s a% b*ben%!+
so#*os *n(*&an&esJ 4 dakle% dok su pili iz a*a vino pozivajui drugove na pjevanje pjesama$
Gaj je podatak dragocjen jer je to najstariji zapis o narodnim pjesmama$
8akon povratka s vojne dobio je 126#$ dopu*tenje da moe u trogirskom polju
sagraditi ka*tel s opkopom da bi mogao posluiti za za*titu ljudi i stoke od turskih napada$
@a*tel je podigao 1251$ vlastitim novcem od azijskog plijena ,kako pi*e na utvrdiA WeU
+an!b**s As*a&*#*sJ- 4 manubiae(/arum novac od plijena-% a ne*to pomogla mu je i 1enecija
jer je u tome vidjela svoje interese$ Fvorac je 12D3$ djelomino stradao u poaru% ali ga je iste
godine uz pomo Bleana obnovio$ Gom prigodom mu je M. A. Sabe,,*#o napisao utje*no
15
pismo i pjesniku poslanicu$ Ga je poslanica vana jer se iz nje &oznaje da je i sam @oriolan
pjevao pjesme na latinskome ,carmina-$ / poaru mu je poginula ena i @oriolan se nakon
toga povlai% bavi se odgojem djece i poljodjelstvom$
@oriolanovi memoari pisani su izvanrednim latinskim jezikom% a vani su i kao
povijesni izvor$ =uvremenici =abellico% 7aladio ;osco% <postol )eno% 1oss% jako hvale njegov
s&*,A %*na+*Gnos&A ob)ek&*(nos& * &oGnos& osobito opise miljea i dogaaja 4 ni*ta ne idealizira%
ne pre*uuje pljake njegovih vojnika i okrutnosti koje su vojnici i stratezi poinili u tom ratu$
.sobitu je panju posveivao raznim anegdotskim epizodama *to djelu daje posebnu dra i
osobito uivanje u itanju$ 'z svega se moe stei da je @oriolan bio pravi erudita svoga
vremena$ /brzo nakon tiskanja prevedeni su na talijanski% a na hrvatski 1D66$
N*ko,a Mo%"!Hk*
,prije 1236$ 4 Rim% 125"$-
/nato istraivanjima 8$ Qica% =$ Hrkaa% 9$ ;ratija i ?$ Bercatija 8$ Hovanovia
nepoznati su mnogi od osnovnih podataka iz ivota 8ikole Bodru*kog$ 7osve je nepoznato
njegovo prezime% godina roenja% a ni mjesto nije sasvim pouzdano$ 1jerojatno je roen u
?rblju kod @otora prije 1236$% jer kad ga je 12$ 11$ 12!6$ papa @alist '''$ imenovao senjskim
biskupom nije traena nikakva dispenza od propisane starosne dobi za posveenje% a prema
kanonskim propisima morao je imati najmanje " godina$ 'z njegovog djela 1e mortalium
"elicitate poznato je da je bio pitomac kotorske biskupije i da je nekoliko godina studirao u
1eneciji% a uitelj mu je bio poznati &ilozo& i teolog 7avao iz 7ergole ,7aulus de 7ergola-$
@oliko je poznato njegova prva sluba poslije studija vezana je za samostana sv$ Eucije na
@rku ,naime spominje se kao nadarbeni opat-% a trajala je samo nekoliko mjeseci 12!6$ prije
imenovanja za senjskog biskupa$ 7apa @alist '''$ imenujui ga 12$ 11$ 12!6$ biskupom
navodi da je 8ikola uitelj #vetog pisma - sacrae paginae pro"essor i tada zapoinje njegova
iva diplomatske sluba$ Fo 15$ !$ 12#1$ bio je senjski biskup% kada ga je papa 7ijo ''$
imenovao modru*kim biskupom% otud ima nadimak Bodru*ki$ 7oetkom 12#"$ g$ papa 7io
''$ poslao je 8ikolu u +osnu da prui pomo bosanskom kralju =tjepanu Goma*eviu u borbi
protiv .smanlija$ @rajem zime 12#1$ g$ vratio se iz +osne% a ponovo 12#3$ po papinu nalogu
putuje u +osnu da nagovori posljednjeg bosanskog kralja na istjerivanje .smanlija iz utvrda%
koje su bili zaposjeli$ / tom je poku*aju sudjelovao i sam 8ikola i tjekom nekog okr*aja
izgubio je 1D ljudi iz svoje pratnje% a sam je jedva izvukao ivu glavu$ Gi neuspjeli pothvati
uzrokovali su sukob izmeu kralja i biskupa% koji poetkom 12#$ napu*ta +osnu$ Iim se
vratio iz te misije% papa ga te iste 12#$ *alje na dvor Batija*a @orvina u /garsku s zadatkom
1D
da @orvina nagovori da pritekne u pomo bosanskom kralju u bojevima s .smanlijama$ Iim
se doznalo da su .smanlije zauzele +osnu 12#2$ papa 7ijo ''$ uputio je svoje poslanike k
svim europskim vladarima s namjerom da se organizira kriarska vojna za oslobaanje
+osanskog kraljevstva$ 8ikola 12#2$ ponovo odlazi na ugarski dvor% gdje je nagovorio
@orvina da krene s vojskom u +osnu kojoj se i sam pridruio poslije sline misije u
Blecima$ @orvin je uspio osloboditi dio +osne ,Bodru*ki pi*e da je Ykroz tri mjeseca
ratovanja s Gurcima oslobodio oko 16 gradova% a meu njima je i kraljevski grad HajceZ-$ /
pismu papi Bodru*ki tvrdi da bi vojna potpuno uspjela da je stigao novac koji su
poslanicima obeali zapadni kr*anski vladari$ 8a osloboenim podrujima @orvin je
&ormirao banovine jajaku i sredreniku% koje e tek u 1#$ st$ pasti pod Gurke$ 7oetkom
12#2$ Bodru*ki odlazi u 'taliju% gdje je ostao do kraja ivota$ / 'taliji se istakao kao okretan
diplomat i savjestan upravitelj u mnogim gradovima$ Gu je stekao glas vrsnog govornika i
uenog pisca$ +io je upravitelj u papinskim gradovimaA 1iterbo ,12#2-#5-% <scoli ,12#5-
6"-% ;anija i pridruenih mu gradova ,126"- 63-$ Gijekom 1263$ bio je papin povjerenik kod
mletakog duda% gdje s kardinalom .livierom 9ara&om priprema mornaricu za prvi rat pape
=iksta '1$ protiv Guraka$ 7oslije 1262$ ponovno je upravitelj ;ana% zatim =poleta% pa Godija i
opet =poleta do svibnja 1265$ 7ored toga esto se nalazio u ulozi papina poslanika raznim
gradovima-kneevinama u 'taliji$ 8e zna se *to je 8ikola radio posljednje dvije godine
ivota$ 8ije pouzdana ni godina njegove smrti% ali se pretpostavlja da je umro prije 3D$
svibnja 125"$% kada je papa =iksto '1 imenovao novog modru*kog biskupa$ 8ikola je
pokopan u crkvi =anta Baria del 7opolo u Rimu% a njegova neakinja ;ranciska iz
Fubrovnika postavila je na grob zanimljiv natpis$
1
/nato golemoj diplomatskoj aktivnosti i drugim dravnikim poslovima Bodru*ki je
napisao vi*e znaajnih djela% a bavio se sakupljanjem i prepisivanjem kodeksa$ / rukopisu su
sauvana ova njegova djelaA
1e cosolatione 4 . utjehi
1e bellis =othorum 4 . gotskim ratovima
1e humilitate 4 . poniznosti ,&ragmentarno sauvano-
1e"ensio ecclesiasticae libertatis 4 .brana crkvene slobode
1e titulis et auctoribus psalmorum 4 . naslovima i tvorcima psalama
1e Constantinopolis eBpugnatione oratio 4 ?ovor o osvajanju 9arigrada ,zagubljeno[-%
1
Deo Opt. Max. / Quem nullum latuit studium, vis nulla loquendi / Urna tegit celebrem
quantula Nicoleum. / ic meruit post te certas, ieron!me, laudes, / "lter #onos et spes,
$ll!ris ora, tibi. / Occidit, an vivit praeul, %arca improba& vivit, / Non timet ut rapias,
parva Modrusa, decus.'
3"
'ratio in "unere reverendissimi domini d$ etri cardinalis #ancti #iBti habita - =ovor na
pogrebu prepotovanoga gospodina etra kardinala sv$ #iksta% ,tiskanoA Romae% 'n aedibus
<ntonii et Raphaelis de 1ulterris 15$ "1$ 1262$-
1e mortalium "elicitate 4 . srei smrtnika
=lagoljsko pismo$
1e mortalium "elicitate 4 je nastalo za njegovog boravka u /garskoj na biskupskom
dvoru 'vana 1iteza od =redne 12#2$-12#!$ Go je gnoseolo*ko-teolo*ka rasprava o tome moe
li ovjek bez +oanske objave spoznati razlog svoga stvaranja$ 8ikola je u toj raspravi%
suprotsaviv*i se ostalim sugovornicima% zastupao tezu da je ljudski razum sam sposoban doi
do spoznaje da je ovjek stvoren za vjeno gledanje +oga$ @ako se djelo protivilo crkvenoj
tradiciji% 8ikola je prija objavljivanja zatraio mi*ljenje pape 7ija ''$ koji ga je odobrio$ Ga je
rasprava napisana u &inom dijalogu% po uzoru na 7latona i 9icerona$ Razgovor vodi 8ikolin
uitelj 7avao iz 7ergole sa svojim uenicima% a Bodru*ki je samo kroniar toga razgovora$
Fjelo je posvetio 'vanu 1itezu od =redne koji e kasnije zastupati to 8ikolino mi*ljenje$
1e consolatione je &ilozo&sko djelo re&leksivnog karaktera i tvori samo dio djela u
kojem je Bodru*ki Jnamjeravao razne duevne nemire pojedinih osoba istumaiti krepo*u i
stanjemK$ 7o savjetu nekih prijatelja taj je dio stavio ispred ostalih i samo njega poslao
biskupu 1icenze Barku +arbo da uje njegovo mi*ljenje koji je prema tom ulomku mogao
procijeni itavo djelo% tj$ da li Bodru*ki treba na taj nain obraivati tu &ilozo&sku materiju$
)ahvaljujui tom slanju% danas je od itavog djela poznat samo taj dio$ @ako se zvalo to
kompletno djelo i koliko je imalo dijelova nije poznato$ Iak neki sumnjaju da je Bodru*ki
dovr*io to djelo$ Fjelo obiluje primjerima i citatima uzetim iz klasinih grkih i rimskih
pisaca% +iblije i patristike knjievnosti% a pisano je po uzoru na =eneku Blaeg i 9icerona
koji su napisali djela s tim istim naslovom% ali su ona &ragmentarno sauvana$ @ad je bio
upravitelj 1iterba ,od rujna 12#! do kolovoza 12##- pisao je to djelo$ / 1D$ st$ je rukopis
pronaen u Rimu ,+iblioteca <ngelica- i objavljen s prijevodom na talijanskom$ Fanas su
poznata jo* dva prijepisa rukopisa% koji se uvaju u 1atikanskoj biblioteci
1e bellis =othorum @ govori o povijesti ?ota do 126$ oslanjajui se na Hordana u
pripovijedanju starijih dogaaja$ 7oetkom 126$ napisao je 2 knjige tog povijesnog djela$
8jegova je vanost prvenstveno u obradi nekih novijih povijesnih dogaaja% a naroito u
opisima mnogih mjesta koja je Bodru*ki upoznao na svojim diplomatskim misijama$ / tim
je dijelovima do*ao do izraaja 8ikolin osebujni stil$
1e"ensio ecclesiae libertatis 4 govori o uroti koju su 1265$ u ;irenci poduzeli 7azzi
protiv Bedicea$ Gada je Eorenzo dei Bedici zatvorio kardinala Ra&aela Riariusa% neaka pape
31
=iksta '1$% koji je Bodru*kog poslao k Eorenzu i ostalim prvacima u ;irenci da iz zatvora
puste kardinala$ ;irentinci su taj papin zahtjev odbili i Ynisu ni pomislili da puste kardinalaZ$
Bodru*ki s jedne strane brani papu =iksta % a s druge predbacuje ;irentinskoj =ignoriji i
vladarima drugih talijanskih komuna da ele zatrti kler i puk% ne vodei ni najmanje brige o
stalnoj opasnosti koja prijeti itavom kr*anskom svijetu od Guraka$ Fjelo zavr*ava da
Ynema ni mira ni sloge bez po*tivanja +oga i dostojanstva njegove crkve$ .vo djelo vjerno
ri*e tada*nje odnose crkvene i graanske vlasti u 'taliji% a odlikuje se &inoom i
odmjereno*u izraza$ Fovr*eno je ili krajem 126D$ ili poetkom 125"$
1e titulis et auctoribus psalmorum je teolo*ko djelo nastalo na traenje &eltrinskog
biskupa <ngela ;asola% koji je od 8ikole Ytraio da obradi autore pojedinih psalama i da
ukratko izloi prilike i grau$ / njemu se nalazi dosta podataka o 8ikolinim dunostima u
rimskoj kuriji% te vijesti o njegovoj obimnoj knjinici i njezinu sakupljanju$
'ratio in "unere reverendissimi domini etri cardinalis sancti #iBti habita$ @ada je u
Rimu !$ 1$ 1262$ umro neak pape =iksta '1$ kardinal 7etar Riarius posmrtni govor pred
kardinalskim zborom odrao je 8ikola Bodru*ki% kojeg su smatrali i nazivali Jprvakom
govorni*tvaK$ =uremenici pi*e da su taj 8ikolin govor suvremenici smatrali vrhuncem
govornike vje*tine% te je ubrzo doivio 6 izdanja$ Gaj govor je ujedno na*a prva inkunabula
koja je doivjela i najvei broj izdanja$
1e Constantinopolis eBpugnatione oratio 4 je govor o padu 9arigrada u turske ruke%
kako se moe zakljuiti iz naslova% jer se taj rukopis zagubio ili je propao prilikom
preno*enja knjinice +arberini u 1atikansku$ ;ranjo Raki% koji je prona*ao rukopis u
knjinici +arberini% navodi njegov naslov govoraA 'ratio :icolai #agundini episcopi
%odrusiensis( de Constantinopolis eBpugnatione CDCE$
=lagoljsko pismo - je poslanica koju je 126#$ uputio modru*kom kaptolu u kojoj odluno
brani uporabu glagoljice u bogosluju$ 'z nje se moe zakljuiti da je Bodru*ki bio
najvatreniji za*titnik glagoljice u 1!$ st$
8ikola ide u red najznamenitiji Hrvata u 1!$ stoljeu$
:.iteratura< =era&in Hrka% :ikola %odruki; 7rilozi za istraivanje hrvatske &ilozo&ske
ba*tine -2% )agreb 1D6#% str$12!-1!#; 8icolae Bodrusiensis% 1e mortalium "elicitate ,tekst i
prijevod-% Fobri 7astir TT1% =arajevo 1D6!$ str$ 121-3"">
7. PREDAVANJE
Jan Panon*)e ,Ian!s Pannon*!s-
33
122$-1263$
Bjesto pjesnikova roenja jo* nije pouzdano$ =am kae u panegiriku posveenom njegovu
uitelju ?uarinu ?uariniju da je mjesta na *kolovanje u 'taliju krenuo iz rodnog mjesta% tj$ od
tamo gdje 1rava teku)i laganim tokom sijee plodne oranice i tek to nije s 1unavom
pomijeala ime i vodeA YFua moB 1anubio miBturus nomen et undas R inguia culta secat leni
iam gurgite 1ravus$I ,7anegL$ ?uarini% 256s-$ Ho* je vea nepoznanica njegovo prezime% a
pouzdano je da nije toan najra*ireniji oblik 5esmiki% kao ni Kesniki *to je prijevod
latinskog oblika 9ohannes Cesinge iz pisma pape 7ija ''$ /gledni suvremenici ,(nio =ilvio
7iccolomini% Ra&&aello Ransan% 1espasiano da +isticci% Eudovik 9rijevi Guberon i dr$-
izrijekom potvruju Hanovo slavenstvo% dakle% nije bio Baar$ =am pjesnik kae da je svoje
krsno ime 'van zamijenio sa HanA Ivan mi bijae ime( a sad se piem 9an$
3
'z njegova
djetinjstva znamo malo podataka% a meu njima je dragocjen da je majka +arbara *to god bi
tkanjem i predenjem zaradila sve dala za plau njegova uitelja$

@ao trinaestogodi*njeg
djeaka poslao ga je ujak 'van 1itez od =redne na *kolovanje u 'taliju ,Cum tuus ,usonias
tradit me "rater ad oras R .ongin!uo et %usas !uaerere in orbe jubet$-
2
=edam je godina
proveo u ;errari kod glasovitoga ?varina ?uarinija gdje je nauio temeljito oba klasina
jezika$ 8akon ;errare 2 godine je studira u 7adovi% gdje je postao doktor kanonskog prava$
=am kae da je kroz 11 godina ,dum sol undecies per sua signa redit- proslavio mnoge
mletake gradove% a poslije toga italsko ga je tlo vratilo domovini ,post!uam patriae me
reddidit Itala telus- gdje ga je ve u 3#$ godini ivota% 12!D$ postao biskup u 7euhu ,juvenili
ponti"icalis honos-% ali po*tujui elju Batija*a @orvina boravi na kraljevu dvoru u +udimu i
prati kralja na vojnim pohodima$
!
Gako 12#$-12#2$ prati @orvina na pohodu u +osnu$ Gu se
(
Usp. ) *oannes +ueram, *anum quem pagina dicit, / "dmonitum ne te, lector amice,
neges. / Non ego per +astum sprevi tam nobile nomen,/ Quo nullum toto clarius orbe
sonat) / ,ompulit invitum mutare vocabula, cum me / -avit in "onio .ava /#alia lacu. ...
Nevol01og nagnala me 0e na prom0enu tu malu/ %lavo1osa /ali0a, 1ad me o1upala/ U
p0esni1om valu.' epigram De imutatione sui nominis -atins1i te1st i 2opovi prep0evi
u3ima0u se i3 1n0ige $van 456M$47$8$anus %"NNON$U6, Pjesme i epigrami 9preveo
Ni1ola 2op:, ;agreb, 1<=1., 1>?s
@
U elegi0i De morte Barbarae/ U smrt majke Barbare p0eva *an ) inc ubi 0am certo Axi
vestigia gressu, /Desiit et blaesos +rangere lingua sonos./ %rotinus ingenuas docilem
lenta domi./ Quicquid lana tibi, quicquid tibi tela lucelli/ ,ontulerat, merces erudientis
erat./ $nbiberam tenerae vix prima elementa Minervae,/ Nec mala venturi 0am
documenta dabam) B $ Cim #odati poCe# sigurni0im 1ora1om,/ $ 0e3i1 se presta lomiti
r0eCima tepavim,/ Odma# si osnovnom uCen0u marnog me privu1la/ $ ni0esi dala, da doma
bespoelen boravim./ 2to god si t1an0em svo0im i na svome preden0u/ ;asluDila, sve si
meni dala 3a uCen0e ...' Isto, 1?B1E.
?
Isto, 1E
=
$3r0e1om to potvrFu0e u p0esmi 5xcusatio upuGeno0 ratoborno0 gospodi) Helligeri
proceres, me regia castra sequentem/ Ne +rustra ignavi carpite, quaeso, metus 8 Ii,
3
te*ko razbolio *to je opjevao u elegijama 1e se aegrotante in castris i 1e se "ebricitante ad
Blasium militem$ 8a poetku veliA :os Blasi aesti"era correpit "ebre jacemus%R 1esidis et lethi
triste timemus iter$
#
Beutim% ve je 12#!$ predvodio kraljevo poslanstvo koje je i*lo u Rim
pozdraviti novoizabranog papu 7avla ''$ )atim je 12#5$ sudjelovao u @orvinovim obraunima
s e*kim kraljem$ ?odine 12#D$ bio je imenovan slavonskim banom s 'vanom Ghuzom% ali su
ubrzo bili smijenjeni$ @ako nije bio zadovoljan autokratskim Batija*evim vladanjem%
pridruio se skupini plemia i velika*a koji su krunu sv$ =tjepana ponudili poljskom kraljeviu
@azimiru$ Beu tim urotnicima nalazio se i njegov ujak 'van 1itez od =redne% zagrebaki
nadbiskup .svald Ghuz i njegov brat 'van$ @ad je kralj Batija* otkrio urotu% prija nego su
urotnici ostvarili svoj naum% Han se uspio spasiti od zatvora i sramotne smrti bijegom% ali se na
putu za 'taliju razbolio i sklonio se kod 'vana Ghuza% gospodara Bedvedgrada kod )agreba%
gdje je "$ studenog 1263$ preminuo$ 7okopan je u pavlinskoj crkvi u Remetama% no tijelo mu
je kasnije preneseno u stolnu crkvu u 7euh$
Hanov pjesniki opus uobiajeno se razvrstava naA oemata ili >eroica 4 tvore ih epilij
i odulje pjesme u daktilskom heksametru% zatim elegije ,Elegiae-% potom epigrami u
raznovrsnim metrima ,Epigrammata- i prozni radovi% tj$ prijevodi s grkog% pisma i govori$
Han je jedan od onih pjesnika% koji rano sazrijevaju i koji brzo i tako rei bez muke postiu
neobinu vje*tinu i lakou izraavanja$ 7rimjer su za to njegovi mladenaki epigrami$
6
Han je
ve od rane mladosti njegovao gotovo sve vrste pjesni*tva% koje su njegovali tada*nji
talijanski humanisti$ 1rlo rano se oslobodio utjecaja *kole i postao vrlo ugledno ime meu
pjesnicima$ 8jegovo izvanredno poznavanje antikih pjesnika i sposobnost imitacije ogleda se
i u najranijim pjesmama% a osobito u mladenakom epilijuA \]^_`abc seu Carmen de
certamine ventorum ,Eranemos ili pjesma o borbi vjetrova4 u kojoj se vjetrovi prepiru i
nadmeu istiui svaki svoje odlike% dok na kraju bog (ol ne dosudi prvenstvo +oreju$ Gu se
uvelike oslanja na 1ergilija$ 'z rane dobi je neka vrsta certamen ili prenja s kr*anskim
motivima pjesmaA 1e rerum humanarum conditione elegia 4 .judski udes% ,nije itava
sauvana-$ 8ajbolje se iz toga vidi kako se od samog poetka stvaranja ogledao u
najrazliitijim pjesnikim vrstama i metrima$
ratoborna gospodo, mene pratioca 1ral0evi# Ceta/ Nemo0te 3bog stra#a da u3alud grdite
sada./ ... " 1ad bi i p0esni1 u bit1ama bio i tu ga snaJla 1ob,/ /1o bi op0evao pogibel0i
vaJe, sa#rane vam s0a0ne i grob.' Isto, (=(s
E
" 0a, HlaDe, bolu0em, gro3nica l0uta me slama/ $ u stra#u oCe1u0em dosadne smrti Cas.'
Isto, KLs
K
5pigram De sua aetate poCin0e) 6extus #ic et decimus vitae mi#i ducitur annus,/6i
modo verum nato rettulit ipsa parens 8 2esnaesta evo godina moga Divota mi teCe,/ "1o
li ma0Cin 0e glas istinit d0etetu svom.' Isto, @1Es
32
(pskim vrstama pripadaju spomenuti epilij% nekoliko panegirika i svadbenih pjesama ili
epitalamija$ ,Fa bi pojasnio panegirik @ombol kaeA Y8ajmanje su dana*njem itaocu bliski
panegirici% omiljeni u ono doba probuene tenje za isticanjem linosti i udnje za slavom%
kad humanistiki pjesnici nisu imali pred oima samo vlastitu slavu% nego su kao
samouvjereni stvaraoci javnog mi*ljenja smatrali da su pjesnici zvani da je i drugima dijele%
*to je dakako zbog njihove zavisnosti od mecena esto dovodilo i do slavljenja nedostojnih$Z
5
-
.ko 12!"$-!1$ u jednom panegiriku opjevao je mantovanskog kneza Eodovica ?onzaguA
Carmen ad .udovicum =onzagam( rincipem %antuanum$ 'z 12!3$ g$ je prigodni politiki
panegirik Carmen pro pacanda Italia ,jesma za uspostavljanje mira u Italiji- upuen cara
;ridricha '''$ prigodom njegova prolaska na krunidbu u Rim$ 'znijev*i jadno stanje u
razjedinjenim i posvaanim talijanskim kneevinama% Han poziva cara da pod jednu krunu
ujedini sve te kneevine i zavede u njima mir% koji je uvjet svakog napretka i blagostanja$
Hedan je panegirik ispjevao kralju Rendu <nuincu kojeg je <l&onso <ragonski protjerao s
8apuljskog kraljevskog prijestoljaA aneg2ricus in /enatum% a jedan mletakom kondotijeru
aneg2ricus ad 9acobum ,ntonium %arcellum +enetum 4 u kojem s osobitom lakoom
opisuje ratne pothvate$ / ;errari je ve u glavnim obrisima nastao i njegov najpoznatiji
panegirikA ,d =uarinum +eronensem praeceptorem suum ,#vojem uitelju =uarinu iz +erone-$
YGo je njegov najitkiji panegirik% u kojemu na pojedinim mjestima kroz obiajnu retoriku i
em&azu probija iskrena zahvalnost i zanos% a ujedno se u njemu jasno nazire lik starog uitelja%
njegova naina rada i itave atmos&ere njegove *kole% tako da je spjev jo* i danas glavno vrelo
za historiju ?uarinova djelovanja$Z
D
/ tom panegiriku ima mnogo autobiogra&skih podataka$
Han je% povodei se za onodobnim obiajima% ispjevao nekoliko svadbenih prigodnica
epithalamia koji tvore onaj najslabiji dio njegove poezije$ Fva je ispjevao prigodom udaje
?uarinovih keri% jedan prigodom udaje keri ;rancesca +arbara% a najuspjeliji je onaj
ispjevan za svadbu ?uarinijeva uenika <ntonija Barije ,d ,ntonium %ariam de coniuge
ducenda$
8ajvei broj Hanovih elegija ne tvori samo najbolji dio njegova pjesni*tva% nego neke
od njih idu meu najbolja ostvarenja europske renesanse$ / ?uarinovoj se *koli mnogo
cijenila kraa elegija% koja se po duljini ne razlikuje mnogo od epigrama% a po sadraju i tonu
ne odgovara modernom poimanju elegije$ 'ako je Han ve u mladim danima pjevao elegije% tek
e se u *ezdesetim godinama stoljea u njemu eprobuditie prava lirska osobna proivljenost
>
Isto, M$I
<
$sto, M$Is
3!
pjesnikog izriaja$ Beu takvima je prva pjesma o smrti njegova sobara Rakacina 1e morte
/acacini cubicularii elegia% a najpoletnija :ajadum Italicarum principi divae &eroniae elegia
,ozdrav izvoru &eroniji- iz 12!5$ g$% gdje su klasini motivi usklaeni sa slavljenjem
ljekovitog vrela% koje je u rimsko doba bilo posveeno ;eroniji$ @ad se Han kasnije u /garskoj
kao pjesnik sve vi*e povlaio u se i kad za vee spjevove ,npr$ za epski spjev o HVnosu
HunLadiju% koji je obeao u panegiriku ?uarinu- nije vi*e imao poticaja ni daha% postala je
elegija% naroito u danima klonua% pored epigrama% njegov glavni pjesniki oblik$
7redbacivalo se Hanu da se ni u elegiji o smrti majke +arbare ,1e morte Barbarae elegia- nije
mogao osloboditi knji*kih primjera% ali mu se nije moglo porei proivljenost dogaaja i
visoko umijee kompozicije$
1"
Go je elegija tipina renesansnoj poeziji u kojoj se lirski
proivljaj% ljuta osobna bol i tuga vrsno stapa s antikim motivima i dikcijom klasinih
rimskih pjesnika$ Beu najbolje Hanove elegije o bolovanju na rati*tu 12#2$ 1e se aegrotante
in castris ,' svom bolovanju u taboru- i 1e se "ebricitante ad Blasium militem ,+ojniku Blau
o sebi dok boluje od groznice-$ Gu se pjesma malo po malo pretvara u potresan pjesnikov krik
za ivotom i njegovim ljepotama$ 'z istih su gorkih raspoloenja izrasle i njegove elegijeA ,d
somnum ,#nu- i ,d animam suam ,#vojoj dui-$ Bnogi dre da je tih *est elegija ono najbolje
i najpoetinije od svega *to je izi*lo iz Hanova pere$ Beutim te su romantiarske i kroeovske
procjene svele golemi Hanov pjesniki doprinos na minimum% *to nije po*teno$ =vakako meu
vrsna renesansna ostvarenja idu Hanove elegijeA Invehitur in .unam !uod interlunio matrem
amiserit u kojoj napada Eunu da je uzronica smrti njegove majke% zatim 1e inundatione
elegia u kojoj opisuje neku stra*nu poplavu koju je doivio kao novi opi potop$ 7ored toga tu
je niz &inih lirskih pjesama meu kojima se osobito istiu In Epiphaniam ,Bogojavljenju- i
,biens valere jubet #anctos /eges +aradini ,/astanak sa sv$ Kraljevima +aradina- gdje prua
vrstan opis zime sa zaleenim ravnicama i rijekama% te gorke tuge *to mora ostaviti @rievce i
bogatu knjinicu u 1aradinu radi odlaska na neki daleki put$
=vakako u najbolji dio Hanove Buze ide kojih 2"" epigrama vrlo razliitih po tematici
i metru$ Beu njima se nalazi nekoliko vrsnih epita&a$ 8edvojbeno su najuspjeliji njegovi
skoptiki epigrami s vrlo odmjerenom i estokom aokom po uzoru na Barcijala 4 inae sam
je Han sebe nazvao smia Bartialis - Barcijalovim majmunom% tj$ kako majmun opona*a
ovjekove kretnje% tako je on rimskog pjesnika Barcijala$ 7ored tih Han je gotovo jedinstven u
hrvatskom latinitetu po jako opscenim ljubavnim epigramima u kojima se kao junakinje
spominju Eucija% /r*ula i Eelija% a svi su ispjevani u prvom licu$ Boda u njima ima neega
1L
Usp. 7ombol, $sto, MI$
3#
knji*kog% ali se ne mogu porei ni pjesnikova iskustva$ )a ilustraciju &ine aoke evo kratki
epigram In Basinum ,rotiv Bazina-A
Cum sis Basinus( cur esse Basinius optasG
,ptius ut "iat( littera prima cadat$ ,'ako si +asinus% eli* se zvati +asinije R <
prikladnije bi bilo da ti prvo otpadne slovo-$ ,@ad bi otpalo prvo slovo od +asinus postao bi
<sinus% a to znai magarac$- Beu Hanovim epigramima ima prepjeva iz ?rke antologije$
7ored toga temeljno poznavanje grkog pokazao je prepjevom odlomka iz #$ pjevanja Ilijade
,1iomedis et =lauci congresus 4 1voboj 1iomeda i =lauka- i prijevodima iz triju 7lutarhovih
djela i pseudo-Feostenovih govora 7rotiv ;ilipa$ 7ored toga prozni dio njegova opusa tvore
tri govora i vei broj pisama$ Hednim je govorom 12#3$ u +udimu pozdravio papina legata
Eandina% a druga dva je odrao u Rimu 12#!$ pred papom 7avlon ''$ kao predvodnik
kraljevog izaslanstva$ / tim je govorima izrazita antiturska nota$ ' pseudo-Femostenove je
govore prevodio% kako sam navodi% zbog njihove poticajne note za borbu protiv Guraka$
YHan je najvei pjesnik ranog hrvatskog humanizmaZ% pi*e 8ovakovi Ykojega ne zaobilazi
nijedna internacionalna antologija novolatinskoga pjesni*tva$Z
/ 'taliju je po*ao iz rodnog mjesta za koje kaeA
J!a +oK Dan!b*o +*K&!"!s no+en e& !n%as
P*n/!*a #!,&a se#a& ,en* *a+ /!"/*&e D"a(!s ,7anegirik ?uarinu 256s-
laganim ve tokom
?iovanni ?uarini - u ;errari - 6 godina
= lakoom je nauio i latinski i grki te je ve s 1< /o%*na pjevao glatke epigrame na
latinskom$
u 7adova - prava 2 god f doktor kanonsko/ prava
- prepo*t crkve u Gitelu - kanonik u 1aradinu - bislup u 7euhu u 3#$ god$ ivota
- 12#$ prati @orvina u +osnu 4 obolio
- 12#!$ na elu poslanstva dolazi u Rim pozdraviti izbor novog 7avla ''$
- 12#5$ prati @orvina u pohodu protiv e*kog krlja Hurja Po%eb"a%sko/
- UROTA 17=1 braa 'van i .svald Ghuz 4 zavjerenici
36
e'ska %)e,a
g seu 1a"+en %e #e"&a+*ne (en&o"!+
<d ?uarinum 1eronensem praeceptorem suum
7anegLricus in Renatum ,posveen kralju Reneu-
7anegLricus ad Hacobum <ntonium Barcellum 1enetum
svadbene pjesme 4 e'*&$a,a+*a
3 udaje ?uarinovih keri - 1 udaje keri ;rancesca +arbara 4
$olba "eneri - svadbe <ntonija Barije jednog ?uarinova uenika
e , e / * ) e L
Fe morte +arbarae 4 / smrt majke +arbare
Fe se &ebricitante 4 . svom bolovanju od groznice
Fe se aegrotante in castris 4 . svom bolovanju u logoru
Fe rerun humanarum conditione 4 Ejudski udes
<d somnum cum dormire neSuiret 4 =nu ,kad se ne moe zaspati-
JURAJ MIMGORIE 2GEORGIUS SISGOREUS4 218. ST.4
J!"a) M*3/o"*B
=eorgius #isgoreus #ibnenicensis 1almata%
,oko 122!$ 4 oko 1!"D$-
/ zbirci 1e diebus "estis u mjesecu #eptember pjevaA Idibus ad laudem nostrum
natale -onantis R surgit et ad magni gaudia sacra dei$
11
dok se do godine roenja moe
posredno doi iz navoda da je 12#5$ izgubio dva brata% starijeg koji je imao 3!% a mlai 3"
godina$ =tudirao je pravo u 7adovi gdje je doktorirao u veljai 1261$ @ao sveenik obna*ao je
vane dunosti u *ibenskome kaptolu; bio je generalni vikar biskupa Euke Golentia i njegova
11
N/rinaestog u slavu IiJn0eg roFen0e se mo0e / *avl0a i 3a obred 1o0em se veli1i radu0e
Hog.O 9N. 2op:
35
nasljednika ;rancesca huirinija$ Iini se da je u rodnom gradu imao vrlo monih neprijatelja%
jer se u stihovima ali da je izgubio i oinsko imanje$
Migori je autor najstarije hrvatske pjesnike inkunabule Elegiarum et carminum libri
III H1enecija% 1266$- posveena *ibenskom patriciju 7etru Gaveliu ,Goboleus- i sadri #3
pjesme% veinom u elegijskim distisimaA 11 u sa&ikoj stro&i% &alekim jedanaestercima;
pjesme su njegovih prijatelja% a u zbirku su uvr*tene pozdravne prozne poslanice Mibenanina
<mbroza Biketia% Barka Barulia i njegova uitelja Gidea <ccardinija$ 7rema tvrdnji iz
predgovora% Migori je stihove pisao za vjebu ,pro eBercitatione $$$ utilitate- i to trojakim
povodomA Wshrvan jadima% okrijepljen utjehom i ugaajui nagovoru prijateljaJ$ Gematski
raspon zbirke uglavnom potvruje takovu najavu$ /z ne*to pjesama koje obrauju likove iz
antikih mitova ,2rami et -isbes epitaphium% :arcisi epitaphium% Iudicium aridis% Carmen
>2ppoliti% 1e ,more carmen- u zbirci vidljivo mjesto zauzimaju poslanice% pozdravnice i
epigrami upueni prijateljima% znancima% crkvenim i svjetovnim velikodostojanstvenicima$ 7o
vrijednosti istie se korespondencija s Gr*aninom Ra&&aelom )ovenzonijem% nekoliko elegija
svjedoi o razgranatim vezama s hrvatskim humanistima izvan Mibenika ,,d >ieron2mum
-raguriensem iurisconsultum% ,d etrum etrachium ,spalatensem% ,d Ioannem Chrisanum
>2aderensem-$ 8a tragu .vidijevih &asta nastao je kalendar crkvenih svetkovina 1e diebus
"estis u kojem ima i zanimljivih autobiogra&skih podataka$ 'ako u zbirci nema ljubavnih
pjesama% neke sastavnice pokazuju da Migori dobro poznaje anrovske konvencije rimske
ljubavne elegije% osobito pjesmeA ,d "ratrem =randinum /agusiensem i 1e miseriis
amantium$ 8ajdojmljivije su elegije u kojima govori o obiteljskoj nesrei Elegia de duorum
obitu "ratrum i o stradanju rodnoga grada u osmanlijskoj provali Elegia de #ibenicensis agri
vastatione$ 'ndikativno je da su samo etiri pjesme nabona sadrajaA ,d +irginem ,''% 3-% ,d
,ntonium atavum ,''% 3#-% ,d summum 1eum ,''% !- i Carmen ad Christum ,'''% 2-$
/ rukopisu je sve do 1D#3$ g$ ostala zbirka Migorievih latinskih pjesama u sa&ikoj
stro&i% posveena *ibenskom knezu <ntoniu 9albu% datirana 3$ 1$ 1256$ Go je 1# pjesama od
kojih je 1 himni apostolima ,svaka ima 3 stiha-$ 1ersi&icirajui ivot i mueni*tvo apostola
Migori je% prema vlastitim rijeima% htio obogatiti liturgiju; predgovor se odlikuje
odbojno*u prema antikoj poganskoj tradiciji% a iz pjesama potpuno izostaje mitski aparat$
)birku uokviruje posvetna oda 9albu te dvije pjesme u kojima prevladavaju osobni tonovi i
zagonetne aluzije na ezlobnog suparnikae ,1eprecationes pro triumpho% 1e in"esto triumphus-$
7o sveme sudei za Migoriem se poveo i Baruli pjevajui elegije o apostolima$
7ola godine poslije himna dovr*io je Migori proznu raspravu 1e situ Ill2riae et
civitate #ibenici koju je prvi izdao B$ Mrepel 15DD$ Rije je o zemljopisno-povijesnom ogledu
3D
u 16 poglavlja u kojem Migori prikuplja i vrednuje antike vijesti o svojem uem zaviaju
,7linije =tariji% 9ezar% <pijan% 7olibije- pokazujui istodobno da dobro poznaje i relevantne
humanistike izvore ,;$ ;ilel&o% 7$ 9andido Fecembrio% ?$ +occaccio% ?$ Berula% B$
?aleotti-$ 8ajzanimljiviji su oni dijelovi u kojima govori iz neposredna iskustva% bilo da je
rije o topogra&iji ,poglavlje 1"$-12$- ili etnogra&skim posebnostima ,poglavlje 16$ o nekim
*ibenskim obiajima-$
Fio Migorieva opusa je izgubljen$ / raspravi o 'liriji i Mibeniku spominje da je
zajedno s Hakovom 8aplaviem prikupio hrvatske narodne poslovice i preveo ih na latinski
,W=iSuidem proverbiis 'llLricis utuntur% Suae nos dicteria diUimus et eU lingua vernacula in
Eatinam vertimus cum 'oanne 8aupleo% viro docto et disertoJ-
13
$ / himnama navodi da je
pjevao Wu hitrom i u *epavom jambuJ% a tih stihova nema u njegovoj sada*njoj poznatoj nam
ostav*tini$
Migori je jedan od najznaajnijih autora hrvatskog latiniteta 1!$ st$ 7rilagodljivost
razliitim stilskim i anrovskim izazovima otkriva ga kao *kolovana latinista% koji se snano
oslanjao na antiku tradiciju i slikovnost preuzetu iz antikog mita$ Beu njegove najbolje
tekstove pripadaju oni u kojima je potresna osobna iskustva uspio posredovati bez pretjerana
pokazivanja uenosti$
8. PREDAVANJE
J!"a) D"a/*H*B 2?eorgius +enignus-
2oko 1778. @ 182;.4
7oznat je pod vi*e latiniziranih imenima% npr$A ?eorgius +enignus de =alviatis%
?eorgius de <rgentina% ?eorgius +enignus de ;elicis% ?eorgius ?recus de +osnia% ?eorgius
Bacedonicus$ Fragi*i je jedan od onih hrvatskih renesansnih &ilozo&a koji je kontaktirao s
najznaajnijim linostima talijanske i eurposke renesansne epohe i koji je sudjelovao u nekim
od najznaajnijih zbivanja svoga vremena koji su karakteristini za duhovne procese% a koji
su obiljeili epohu humanizma i renesanse$
Rodio se u =rebrenici ,,rgentina in Bosnia- oko 122!$ i tu je stekao osnovno
obrazovanje$ / ranom djetinjstvu% zbog turskog nadiranja% napu*ta +osnu i% nakon kraeg
zadravanja u )adru% odlazi u 'taliju i studira teologiju u ;errari% 7aviji% 7adovi i +ologni%
gdje 12#D$ ulazi u &ranjevaki red$ /brzo iz +olonje odlazi u Rim% gdje se susree s nekim
grkim &ilozo&ima i teolozima% koji su tamo stigli bjeei od Guraka% a taj e susret ostaviti
1(
Gako se slue ilirskim poslovicama% koje sam na latinskom nazvao Ficteria i iz domaeg jezika :tj$ s
hrvatskoga> preveo na latinski zajedno s uenim i rjeitim muem 'vanom 8aplaviemK ,1e situ Ill2riae et
civitate #ibenici% c$ 16-
"
znaajan trag u njegovom kasnijem djelovanju$ / Rimu ulazi u krug kardinala +essariona%
iju naklonost stjee spisom 1e"ensorium cardinalis Bessaronis 4 'brana kardinala
Bessariona kojeg su optuili za neke heretike teze u izno*enju 7latonove &ilozo&ije$
+essarion preporuuje Fragi*ia knezu /rbina tad monom ;rederiku Bonte&eltro za uitelja
i odgojitelja njegovih sinova$ / /rbinu nastaju njegove rasprave &redericus de animae regni
principe - &rederik o naelu kraljevstva due i rasprava 1e communicatione divinae naturae
4 ' komunikaciji boanske naravi$ Fragi*i iz /rbina odlazi na najprestinija uili*ta .U&ord
i 7ariz ,=orbona-% gdje neko vrijeme dri predavanja iz raznih &ilozo&skih i teolo*kih
disciplina$ 'z 7ariza je krenuo u =vetu )emlju te je 1253$ bio u Fubrovniku$ Fragi*i je
125!$ postao gvardijan samostana =$ 9roce u ;irenci% gdje je svojim propovijedima privukao
tada*nju inteligenciju ;irence i stekao laskav naziv propovjednik uenih$ /eni Eorenzo dee
Bedici povjerava mu odgoj svojih sinova% iji e mlai sin ?iovanni postati papa Eeon T$
Fragi*i u ;irenci ulazi u tijesni krug najuenijih i najpoznatijih linosti europske renesanse
kao *to su ;icini% 7ico della Biramdola% 7oliziano% 9risto&oro Eandini itd$ 8a nagovor
Eorenza dee Bedici preuzima obranu 7ica della Birandola ije su teze nai*le na osudu zbog
nekih heretikih stavova$ @ao istaknuti teolog i &ilozo& Fragi*i je 12D"$ izabran za
provincijala &ranjevake provicije Goscana% ali ta blistava karijera je naglo prekinuta
pobunom protiv Bedicea% kada je i Fragi*i bio uhien i zatvoren$ Iim se uspio osloboditi
zatvora% sklanja se odlaskom u Fubrovnik% gdje dovr*ava svoje glavno teolo*ko djelo 1e
natura coelestium spiritum !uos angelos vocamus 4 ' naravi nebeskih duhovnih bi)a koje
nazivamo an0elima ,;irenca% 12DD$- :poznatije po skraenom naslovuA 1e natura angelica>
koje je posvetio Fubrovakoj Republici% jer je osigurala novce za njegovo tiskanje$ /
Fubrovniku je napisao i svoje vrlo poznato djeloA ropheticae solutiones 4 roroanska
rjeenja ,;irenca% 12D6$- u kojima ustaje u obranu ?irolama =avanarole$ 'z Fubrovnika% u
kojem se osjeao vrlo usamljen ,solus et otiosus-% Fragi*i 1!"$ dolazi u Rim i papa Hulijan
''$ della Rovera imenuje ga ravnateljem &ranjevakog uili*ta ,<ntonianum- u Rimu% a 1!13$
naslovnim biskupom 8azareta$ @ao dokazani znanstvenik novih vidika 1!16$ Fragi*i ustaje
u obranu Hohannesa Reuchlina <ugenspiegela% koji se protivio spaljivanju idovskih knjiga$
Fragi*i je svoje mi*ljenje% koje je bilo presudno u dono*enju oslobaajue presude% iznio u
raspravi 1e"ensio optimi ac integerrimi viri illius 9oannis /euchlin ,;irenca% 1!16$-$
@ompletno je izdanje odmah razgrabljeno% te ve poetkom 1!15$ izlazi drugo izdanje te
rasprave$ 8ije posve sigurno je li u +arleti ili u Rimu 1!3"$ umro Fragi*i% jedan od
najpoznatijih &ilozo&a i teologa svoga doba$
1
/ svom teologijskom i &ilozo&skom radu i nauku Fragi*i se zalae za sveopu
obnovu ,renovatio- duha i uma koje je srednjovjekovlje dovelo u duboku maoralnu i
intelektualnu krizu% koja je sve rastakala i uni*tavala$ 'z te zaokupljenosti proiza*la je
naje*a Fragi*ieva tema 4 pitanje spoznaje budunosti% tj$ da ovjek moe spoznati
istinsku budunost samo ukoliko je sudionik sveope +oje spoznaje$ Go sudjelovanje
mogue je samo po milosti +ojoj koja trai ovjekov pristanak% tj$ ukoliko ovjek svojom
voljom pristaje$ J+og je naime ovjeku prepustio u ruke njegove namisli$K 7rema tome svaka
mogunost sigurnog znanja budueg ima svoje ishodi*te u slobodnoj volji$ < ako se zanijee
slobodna volja% nijee se i itava moralna &ilozo&ija i propast e sva savjetovanja i sva
sokolenja$ 7ostavlja se% dakle% pitanje je li mogua slobodna volja% ako +og sve unaprijed
znade odre0eno i nuno% dakle i ono *to e ovjek htjeti i uiniti$ 8a kraju Fragi*i istie
kako on Jispovijeda i slobodu na*e volje i tvrdi da +og sigurno zna *to e ova htjetiK$
=lobodna volja ovisi o intelektu% ali ima prvenstvo nad intelektom$ 1olja je za Fragi*ia ono
prvo u ovjeku i itavom svijetu ,Jvoluntas et homini et toti praesse orbiK-$ Mtovi*e% i za
+oga tvrdi da upravo voljom upravlja svime kao kralj$ )nanje samo po sebi nipo*to nije
dostatno$ Gako ni +oje znanje ,scientia 1ei- nije prvi uzrok stvari ,prima causa rerum- ve
je to volja Boja$ .tud znaajna njegova teza po kojoj je ovijek najvie I volja ,voluntas
maBime homo-$ 1ano je i njegovo poimanje odnosa kontemplacije i volje$ 1olja je za
Fragi*ia izvor ljudske sre)e$ @ontemplacija je najue povezana s ljubavlju% jer promatramo i
promi*ljamo ono *to nam se svia$ J#ve prema emu se odnosimo inimo to iz ljubavi prema
naoj volji 4 !uid!uid ad nos re"erimus% id ad placitum nostrae voluntatis "acimusK$ '
blaenstvo se sastoji u djelatnosti volje% jer se blaenstvo ,beatitudo- sastoji u ljubavi ,amor-$
MARKO MARULIE 2MAR1US MARULUS4 2178;-18274
Ma"ko Ma"!,*B
Ma"!,!sA %e Ma"!,*s ,15$ kolovoza 12!"$ 4 !$ sijenja 1!32$-
7otekao je iz stare splitske patricijske obitelji koja se nazivala i 7eeni ili 7ecini
,njegov se otac% inae gradski odvjetnik% u ispravama navodi pod imenom :icolaus ecenich
de %arulis-$ / =plitu je Barku bio uitelj poznati talijanski humanist T*%eo A##*a"*n*$ Barko
je cijeli ivot proveo u =plitu% jedino je izbivao za vrijeme studija ,vjerojatno je u 7adovi
studirao pravo-% nekoliko puta je zbog trgovine putovao u 1eneciju i za godine jubileja R18;;$R
u Rima i kao *ezdesetogodi*njak je dvije godine proveo na seoskom imanju u 8eujmu na
Molti$ Barko je bio gradski odvjetnik koji je% pored tih dunosti% bio vrlo okupiran knjievnim
3
poslovima i slikarstvom$ / =plitu je tada postojao jedan ovei broj ljudi ,trogirski biskup
Gomo 8iger% braa Bartini Heronim i ;ranjo% zatim braa 7apali Fime i Heronim% braa
<lberti 8ikola i <nte% ;ranjo +oievi-8atalis itd$- koji su prigrlili nove poglede% steene na
studijama% i njih konkretizirali kroz svoja djela$ 9entralna &igura tog dru*tva bio je Baruli$
=vojim latinskim djelima ,preko ?;N njegovih djela je na latinskom- preteno religiozno-
moralistikog sadraja% koja su doivjela brojna izdanja ne samo na latinskom nego i u
prijevodima% Baruli je postao poznat po itavoj (uropi$ / veini se njegovih djela oituje da
je bio uvjeren kako je kr*anski moral jedini sigurni temelj za oblikovanje ljudskog ivota
koji eli postii sreu i svrhu$ 'zvori*te je Biblija% a putokaz ivoti svetih I na tim osnovama
Baruli naje*e prua praktine upute za ivot% naravno% kr*anski$ ?otovo u cijelom opusu
zauzet je *iritelj i tuma temeljnih zasada kr*anske moralke% no uz duboku religioznost i
trajnu sklonost prema moralnoj pouci oituje i tipino humanistiku *irinu zanimanja
,knjievnost% povijest% politika% arheologija% slikarstvo- i svestranu erudiciju te renesansnu
sposobnost sinteze hrvatske% latinske i talijanske knjievne tradicije$ Qivei na razmeu
srednjeg i novog vijeka% preuzimao je mnoge srednjovjekovne sadraje% ali ih je obraivao u
novim ,obnovljenim- oblicima; ujedno je vi*ekratno i s velikom zauzeto*u pisao o
suvremenim zbivanjima 4 o turskim opasnostima i razjedinjenosti kr*ana$ 8a njegove nazore
utjecao je pokret devotio moderna$ Baruliev je pisao na hrvatskom i latinskom$ 8jegov opus
na latinskom mogue je razdijeliti na poeziju i prozu% a uobiajeno ga se dijeli na manja
,parva %aruliana- i vea djela$
De *ns&*&!&*one bene (*(en%* 'e" eKe+',a san#&o"!+ ,/puivanje u estit ivot po
primjerima svetaca% oko 12D#- zbirka pounih malih pria i anegdota iz ivota mnogobrojnih
svetaca u # knjiga$ =vrha je djela ivim i saetim primjerima% bez apstraktnih razmatranja%
ponukati itatelja na krepostan ivot$
E(an/e,*s&a"*!+ ,(vanelistar% 125"-1!""- najvanije je Barulievo moralno-teolo*ko djelo%
rasprava u 6 knjiga o praktinoj kr*anskoj etici% zasnovana na obradbi triju bogoslovnih
krepostiA vjere% nade i ljubavi% na *to se% po Baruliu% moe svesti itava +iblija$
De $!+*,*&a&e e& /,o"*a 1$"*s&* ,. poniznosti i slavi @ristovoj% 1!15- kristolo*ka rasprava na
osnovi starozavjetnih proroka% a nasuprot Qidovima% dokazuje da je @rist obeani Besija$
Da(*%*as ,Favidijada% 1!"#-1!16- u 12$ pjevanja s ukupno #6#! heksametara opjevao je djela
kralja Favida striktno se drei +iblije% ali nasljedujui u jeziku% stilu i stihu rimske i
ranokr*anske epske pjesnike$ (p je koncipiran alegorijski gdje Favid predstavlja @rista% Maul

Qidove koji ga progone$ 8a kraju je dodao prozni klju alegoreze -ropologica 1avidiadis
eBpositio 4 ,legorijsko tumaenje 1avidijade$ Gaj najbolji ep hrvatskog i vrhunski biblijsko-
vergilijevski ep europskog humanizma prvi put je tiskan 1D!2$
/ parva %aruliana ubrajaju seA
- 0uin+ua%inta parabolae & edeset pria ,1enetiis 1!1"- zbirka !" pria sastavljenih po
uzoru na 'susove parabole s moralnim poukama$ )birku je posvetio kanoniku splitskom Gomi
8igeru$ Baruli se u strukturi parabole pridrava <ristotelovog uenja ,visoka zornost
usporeivanja s jakom pragmatikom dimenzijom-$ Barulieva je parabola okrenuta
vrhunaravnom% a u njezinu je problemskom sredi*tu ovjekov odnos prema +ogu$ 1rlo drsko
*iba sve mane svoga doba kako plemia i puana% tako i sveenstva$ )birka je doivjela brojna
izdanja% a prevedena je na sve znaajnije europske jezike ,talijanski% njemaki% &rancuski%
portugalski% kastiljanski i katalonski% a 1D63 i na hrvatski-$
- "ita divi *ieron1mi praesbiteri a %arco %arulo aedita( adiectis miraculis !uae de illo
C2rillus :azarethi episcopus commemorat in summa!ue redactis breviorem 2Jivot sv$
9eronima prezbitera koju je sastavio %arko %aruli)K pridodana su( u skra)enom obliku(
udesa koja o njemu pripovijeda nazaretski biskup Liril$ 1!"6-$ .vo je djelo prona*ao pro&$
dr$ Farko 8ovakovi u Eondonu ,+ritish EibrarL- i objavio u Collo!uia %aruliana III( =plit
1DD2$ Fjelo je u uskoj vezi s Barulievim djelom u kojem dokazuje da je svetac potekao iz
hrvatskih krajeva% a ne iz krajeva koji se mogu smatrati 'talijom
- 'n eos +ui beatum *ieron1mum 'talum esse contendunt 2rotiv onih koji tvrde da je sv$
jeronim bio -alijan ,<ntverpiae 1#"1- Rasprava u kojoj je osobito do izraaja do*lo
Barulievo domoljublje i vrsno poznavanje patristike literature$ Gu Baruli rabi dijalog po
uzoru na 7latona i 9icerona$
- De ultimo #hristi iudicio sermo & ropovijed o Kristovu posljednjem sudu$
=rednjovjekovna tema u kojoj se zrcali Barulieva mo ivog risanja stravinih prizora koji
e se dogoditi$ Go je "e&o"*Gk* na)%o&)e"an*)* Baruliev tekst$
- Dialo%us de *ercule a #hristicolis superato ,1ijalog o >erkulu koga su nadvisili
Kristovi tovatelji$ ,1enetiis 1!32-$ / djelu raspravljaju bogoslov i pjesnik o uporabi
mitologije i alegorije u pjesni*tvu$ Gomasovi kae da Baruli J! n)e+! 'ok!Ha(a "*)eH*&*
'"ob,e+ 'o+*"be k"HBansko/ s()e&ona.o"a * an&*Gke k!,&!"o,oHke baH&*ne kao '"e%!()e&a
$!+an*s&*Gke ,*&e"a&!"e$K Gu se veliaju kr*anske vrline i neprestano se usporeuje
kr*anski nain ivota s dobrotvorima u antici$
2
- 'n epi%rammata priscorum commentarius 2-uma drevnih natpisa% poslije 1!"$- Go su
Barulieva obja*njenja uz natpise koji su otkriveni dijelom u Rimu i dijelom u =olinu$ 8a
poetku se nalazi pozdravna pjesma papi @lementu 1'' koji je izabran 1D$11$ 1!3$ Go
jedinstveno epigra&sko djelo ima tri dijelaA Epigrammata /omana 4 Rimski natpisi%
Epigrammata eBterna 4 8atpisi izvan Rima ,tj$ natpisi iz drugih talijanskih gradova- i
Epigrammata #alonis postea reperta 4 8atoisi kasnije otkriveni u =olnu$ 8atpisi su se nalazili
u zbirci Fime 7apalia$ Baruli ih je popratio obilatim stvarnim i moralistikim
komentarima$
- .pistola ad 2drianum "'3 Pontificem $aximum de calamitatibus occurrentibus et
exortatio ad communem omnium #hristianorum unionem et pacem ,ismo papi >adrijanu
+I o nesre)ama koje nas snalaze i pozivna op)e ujedinjenje i mir svih kr)ana% 1enetiis%
1!33$- / njemu Baruli izlae papi muke i nevolje koje trpi hrvatski narod zbog
svakodnevnih provala nevjernih Guraka$ Baruli je tu iznio svoj gotovo neprikriveni prijekor
upuen samom svetom ocu i kr*anskim vladarima koji skr*tenih ruku gledaju Gurke koji gore
od divljih zvijeri postupaju s zarobljenicima ,djevojkama% enama% djecom% muevima i
starcima-$ 'stovremeno je to poziv svim kr*anskim vladarima na zajedniki vojni pohod
protiv .smanlija$
- De "eteris instrumenti viris illustribus commentarium ,#tarozavjetne linosti% oko 1!16-
1!15- svojevrstan kompendij =tarog zavjeta$ Baruli je izgradio kratke ivotopise znaajnih
osoba iz =tarog zavjeta prema izvorima koji se nalaze u Bibliji$
- Re%um Dalmatiae et #roatiae %esta - 1jela dalmatinskih i hrvatskih kraljeva$
,<ntverpiae 1#"1- Baruliev prijatelj Fime 7apali je prona*ao u Bakarskom primorju
Ejetopis popa Fukljanina i zamolio Barulia da ga prevede na latinski% *to je on uinio 1!1"$
godine% a tiskao ja je tek 'van Euci$
- Repertorium ,/epertorij- donedavno to je djelo nazivano Bulta et varia 4 to je velika
zbirka izvadaka iz +iblije i djela antikih% patristikih i humanistikih autora% a uglavnom su ti
citatiRizvaci etike tematike% tj$ graa koja mu je sluila u radu na mnogim djelima$
Poe.*)aL
- #armen de doctrina Domini Nostri 'esu #hristi pendentis in cruce 4 jesma o pouci
=ospodina :aega Isusa Krista objeenoga na kriu$ @ratki jezgroviti razgovor izmeu
kr*anina i @rista u heksametrima$ Foivjela je bezbrojna izdanja pod raznim naslovima
samostalno ili u zbirkama i aneksima% a prepjevavana je na mnoge jezike i narjeja$
!
- De duodecim apostolis 2' dvanaestorici apostola% )gb 15DD$4 zbirka od 1 elegija u
kojima je opjevao apostole i sv$ 7avla% tema kojom se dokazivala sva pjesnika vje*tina jer se
govori o vrlo slinim ivotnim sudbinama za koje je imao vrlo malo izvora u 8ovom zavjetu$
- De +uatuor ecclesiae doctoribus 2' etvorici crkvenih nauitelja% )gb 15DD- Rsv$ Heronim%
sv$ <mbrozije% sv <ugustin i sv$ ?rgur papaR elegija sv$ Heronimu je dua od sve tri ostale
zajedno$ Baruli se u tim kratkim trima elegijama pokazao vrlo vje*t pjesnik koji s malo
stihova umije predoiti bitne karakteristike tih velikih nauitelja )apadne crkve$
- *1mbus ad Deum 211! heksametara4 promatra velianstvo +oga =tvoritelja kroz njegova
stvorenja i osobito nagla*ava njegovu ljubav prema ovjeku$ 'ako pjeva o Hahvi slui se
nazivljem poganskih rimskih pjesnika 4 tako spominje .limp% Buze% (ritreju% (ura% zatim uz
+ogu rabi atribute tipine za Hupitera ili )eusa i druge bogove koji se nalaze kod rimskih i
grkih epskih pjesnika$
- De humanitate et %loria #hristi 4 ' Kristovoj ovjenosti i slavi ,1enetiis 1!1D- djelo je
asketskog sadraja u kojem prekorava poroke sveenstva$
- #armen de %estis *erculi 2na kraju dialoga4
- 'n somnum diurnum 21nevnom drimu4 jedna od najljep*ih Barulievih elegija u kojoj se
tui na pospanost koja ga prijei u umnom radu ,ab ingenuo prohibes me% =omne% labore 4
za*to me prijei* u umnom radu- danju kad ti =ne ima* vlast za vrijeme noi 4 8oU data cum
tibi sit$
- Pjesni4ka poslanica ,-"an#*s#o Na&a,* Ma"#* Ma"! *n Va,,e S!"%a #o++o"an&*s
"es'ons*o- vrlo idilian opis seoskog mira i nepatvorene radosti zbog dolaska prijatelja u
posjet$ 7ored ostalog tu je vrlo ivo opisan jelovnik splitske vlasteleA kupus% blitva% slanutak%
razne morske ribe% pehari prepuni rujnog vina u koje se dolijeva hladna voda% zatim razne
vrste voa$
.pi%rammata ,Epigrami- 4 zbirka sadri 121 epigram veoma raznovrsni po sadraju i vrlo
razliiti po duini$ Gu zbirku Barulievih pjesama je nedavno prona*ao pro&$ dr$ Farko
8ovakovi u =veuili*noj knjinici u ?lasgoXu i objavio u Collo!uia %aruliana% 1'$%
=plit%1DD6$ 7jesme su ispjevane izmeu 1266$ i 1!3$% tj$ od rane mladosti do starosti$ 'ma
meu njima prigodnih u kojima Baruli iznosi estitke% npr$ pozdravna pjesma Eavu T$
povodom izbora za papu% zatim pozdravlja novog splitskog kneza )uana +attisti da Bolino%
elegija u kojoj slavi juna*tvo Fominica Balipiera itd$% u nekim su epigramima oigledne
aluzije na tada*nja dogaanja u =plitu% u nekima je opjevao smrt ivotinja koje je volio% npr$
epita& svome konju Foratu ,1-% tualjka nad smru prijateljevog sokola ,3- i elegija o
vlastitom psu ;usku kojeg je okrutno ubio neki nasilnik ,33-$ 'ma vi*e epigrama s ljubavnom
#
tematikom% npr$ o zavodniku ;ranku% o bludnici Bargareti% o pijanom 7e*i% o Eucinom
ljubavniku% o pokvarenoj Euciji itd$ Beu ovima najintrigantnija je ona posveena
raskala*enom bogu 7rijapu ,d riapum ,121- koja se vjerojatno ne sluajno nalazi na
zadnjem% tj$ na najnagla*enijem mjestu u zbirci$ .ve pjesme% koje je najvjerojatnije sakupio
Fime 7apali% razotkrivaju nam Barulia kakvim ga nije mogao nitko zamisliti iz njegovih
djela koja su bila ranije poznata i iz ivotopis kojeg je napisao ;ranjo +oievi-8atalis$
8eka Barulieva djela poznata su nam samo po naslovuA Ps*#$o,o/*a de ratione animae
humanae% huaestiones utriusSue Gestamenti% Fe pace 'taliae carmen heroicum itd$
<. PREDAVANJE
- J!"a) D*(n*B 2#. 178;-189;4
2O4
LUDOVIK 1RIJEVIE TUERON 2LUDOVI1US 1ERVA TUERO4 2178:-182=4
L!%o(*k 1"*)e(*B T!be"on
,Fubrovnik% 12!D$ - 1!36$-
.snovno i srednje obrazovanje stjee u Fubrovniku% a potom odlazi na studije u 7ariz gdje je
studirao &ilozo&iju% teologiju i matematiku$ 8adimak Gubero dobio je u 7arizu kao lan
tamo*nje humanistike akademije po rimskom povjesniaru @vintu (liju Guberonu$ /
Fubrovnik se vraa 1252$ gdje doivljava mnoge neugodnosti jer se pona*ao po &rancuskim
,pari*kim- obiajima i odijevanju$ )bog toga naglo razvrgava zaruke i povlai se u
benediktinski red$ .d tada je proveo oko 3" godina u osami na otoiu =veti <ndrija gdje se
posvetio itanju osobito povijesnih djela$ Fubrovaki senat ga 1!"3$ postavlja za opata
samostana sv$ Hakova od 1i*njice% u kojem iz rijetka izbivanja provodi ostatak ivota$ 8eko je
vrijeme obna*ao dunost vikara dubrovakog nadbiskupa% a pod kraj ivota bezuspje*no je
nastojao dvojiti stonsku biskupiju od korulanske$ /mro je najvjerojatnije od kuge koja je
1!36$ harala Fubrovnikom$
+avio se povije*u Fubrovnika i svoga doba$ 'ako njegovi suvremenici hvale njegovu
poeziju% od toga se njegova stvarala*tva ni*ta nije sauvalo$ 7oznat je po svome opsenom
djelu Commentariorum de temporibus suis libriAI 4 Komentari o vlastitom vremenu u kojima
6
je opisao turbulentne dogaaje na jugoistoku (urope od smrti kralja Batija*a @orvina 12D"$
do 1!33$% tj$ do smrti pape Eava T$ ili izbora pape Hadrijana 1'$ s mno*tvom regresija i
diskursa$ 7rvih pet knjiga sadri prikaz borbi za ugarsko-hrvatsko prijestolje koje su izbijale
nakon @orvinove smrti$ / !$ knjizi opisuje pro*lost Fubrovnika od prvih poetaka do njegova
vremena$ / #$ knjizi donosi saet prikaz turske povijesti$ / 6$ i 5$ knjizi zadrava se na
prikazu krvavih pusto*enja mletako-turskog rata$ / D$ knjizi opisuje dogaaje oko
9ambraiske lige$ / 1"$ opisuje Foszinovu bunu u /garskoj% a u posljednjoj opisuje borbe i
pad +eograda pod tursku vlast nagla*avajui da je to za kr*anski svijet vei gubitak od
9arigrada$ Ieste su digresije u daleku pro*lost% mnogo je etnogra&ije i anegdota$ .sobito su
interesantni Guberonovi &iktivni govori ,po uzoru na rimskog povjesniara ?aja =alustija
@rispa- koji razbijaju pripovijedanje i djelu daju beletristiki osobine$
@ojim se izvorima Guberon sluio te*ko je reiA jedino navodi da se pi*ui povijest
Fubrovnika sluio tzv$ Kronikom popa 1ukljanina ,tj$ ?rgur +arskiA .ibellus =othorum- i da
o povijesti Guraka doznaje od turskih pisaca$ 'ako je Guberonovo djelo prvi put tiskano 1#"$
u ;rank&urtu% neke su knjige prije toga doivjele vi*e izdanja% kao nprA 1e -urcarum origine(
moribus et rebus gestis commentarius - Komentar o podrijetlu( obiajima i povijesti -uraka%
1!D"$ 7ostoje pouzdani dokazi da je djelo bilo poznato u germanskim i ugarskim krajevima i
prije nego je bilo tiskano$
9rijevievo djelo i stilski i sadrajno jedan je od najboljih primjera ne samo hrvatskog
nego i europskog renesansnog latiniteta$ 8jegovi stavovi prema univerzalnim ljudskim
problemima u skladu su s onda*njim duhovnim strujanjima; posebno se to oituje u
nagla*enoj vjerskoj toleranciji i o*troj kritici devijantnih pojava u vrhu @atolike crkve zbog
ega je 162$ dospio na IndeB librorum prohibitorum% tj$ popis zabranjenih knjiga$ Guberon
nosi laskavu titulu dubrovakog =alustija zbog svoje stilske elegancije% a ima kod njega
mno*tvo reminiscencija iz gotovo svih rimskih povjesniara% a osobito iz Gita Eivija% ?aja
Hulija 9ezara% @ornelija Gacita i Ru&a @urcija$
=. PREDAVANJE
KARLO PU1IE 21AROLUS PUTEUS4 2178?-18224
5arlo Puvi6 / #arolus Puteus
2178?. @ 1822. 4
5
Roen je u dubrovakoj vlasteoskoj obitelji 12!5$ 7o uobiajenoj praksi obna*ao je
plemike asti i dunosti u Republici$ @Nrbler je pretpostavljao da se najvjerojatnije *kolovao
u ;irenci ili je tamo proveo nekoliko mladenakih godina$ .enio se 1!""$ kad je imao 23$
godini% a 1!11$ je bio knez u =lanom$ .d 7ucievih se pjesama sauvala zbirka .le%iarum
libellus de laidibus puellae Gnesae I Knjiica elegija o pohvalama djevojke ,gneze
,najvjerojatnije tiskana 17::. ! V*#en.* kod (nrica di 9ae)eno- iako od njegovih suvremenika
znamo ,Famjan +ene*a epigram za 7uciev grob- da se do posljednjih trenutaka ivota bavio
poezijom$ .sim te zbirke sauvala su se jo* 3 njegova epigrama u Fragi*ievom djelu 1e
natura caelestium spirituum !uos angelos vocamus ,tiskana 12DD$ u ;irenci- i jedan u
Fragi*ievom posmrtnom govoru Huniju iureviu ,'ratio "unebris habita pro magni"ico et
generoso Iunio =eorgio patritio /agusino% oko 12DD$-
7ucieva zbirka sadri elegije ispjevane u elegijskim stihovima% a 2$ pjesma je
ispjevana u hendekasilabima$ 7jesnik je tu ispriao cjelovitu priu prema modelu rimske
ljubavne elegije ,7ropercija% .vidija i @atula-A elegijsko YjaZ iznenadno podlijee ljubavnim
arima% zatim slijede godine patnje i Yvjerne slubeZ gospodarici-puellae sve do odricanja
ljubavi$ ?lede dikcije 7uci slijedi uzorne rimske elegiare% a po sadraju njegove elegije
pripadaju svojoj suvremenoj ljubavnoj poeziji kr*anskog platonizma% kakvog je nauavao
Barsilije ;icini$ 7rema tom poimanju zemaljska ljubav prelazi u idealnu nebesku ljubav$
'zabrana puella kroz ije oi i tijelo ,mor saevus namee eljezne okove i u ljubavno ropstvo
,carcere amoris- tjera mladia% te cijelo njegovo tijelo gori ,uror- i ljubavni plam mu ispija
sadrinu u ilama ,"lammae bibentes venis demanant- oduzimajui mu tako i samu elju za
ivotom pa on jadan pogiba ,perit- eljan samo jednoga% tj$ svoje izabranice bladae puellae$
8asuprot toj beznadnoj ljubavi gdje je uivao Jslatki plod nerada 4 desidiae dulce placeret
opusK% iznennada se javlja verus ,mor koji prui pjesniku spoznaju da uzalud trati vrijeme i
zapita ga eli li biti njegov vojnik ,JCur in cassum tempus inane teris 4 ?ato zaludu i
uprazno trati vrijeme[-
J<st ubi terrenas coepit depellere curas%
9revit et in nostro pectore verus amor$
8on mea mortales cupiunt praecordia &ormas%
8ec mihi ?nesa magis pulchra puella placet$
<sperior rusco &acta est et vilior alga%
8ec mihi plus cara est% ut prius illa &uit%
=it licet insigni &ormosior ore Fiana
.raSue caelicolis condidiora gerat$
:u( im zemaljske brige odgoniti pone(
i u grudima mojim izraste prava ljubav$
#rce moje ne ezne za ljepotama smrtnim(
:iti meni vie godi =neza djeva krasna$
ostala je gora od paroge( gora od alge(
niti mi je vie mila kao to je prije bila(
iako je po ustima krasnim ljepa od 1ijane(
i lica je bjeljeg nego u nebesnika$
D
Fiva placet summiSue parens innupta Gonantis%
huae recipit nostras virgo beata preces%
.mnibus in terra sublimior una creatis%
.mnibus in caelo sanctior una choris
#ada se 1jevica svi0a i neudata majka =romovnika
vinjeg j Blaena 1jevica koja zagovore moje prima(
divnija od svih stvorova na zemlji(
svetija od svih skupova na nebu$
jesnik se tada skrueno i pokorniki uzdie duhom prema vrhuncima neba i obra)a se %ajci
Bojoj i vjenoj %udrosti kao svojoj prvoj ljubavi$
7ucieve elegije su izgraene na plastinim slikama s izraajnim atributima i
vo*estrukom vrsnom kontrastu na planu znaenja i na planu izraza% odnosno glagolske
konstrukcijeA #i mea charta procaB% mens sine labe mea est ,<ko mi je knjiga razuzdana% duh
je bez ljage- A .asciva est nobis pagina( vita proba ,8a*e su stranice raspu*tene% ivot ist-
Katul$ 7rva je elegija Ynajzaokruenije ostvarenje% pravo remek-djelo u latinistikom
pjesni*tvuZ - kae 1ratovi i dodaje da se odlikuje Yi stupnjevanjem lirskog doivljaja% i
biranim mitolo*kom meta&orikomZ$
e'*/"a+*
#i mea charta procaB% mens sine labe mea est - <ko mi je knjiga razuzdana% duh je bez ljage$
.asciva est nobis pagina( vita proba - 8a*e su stranice raspu*tene% ivot ist$
5atul7
8am castum esse decet pium poetam 4 Iastan pjesnik je duan biti edan
ipsum% versiculos nihil necesse est$ 4 no za pjesmice propis taj ne vrijedi;
hui tunc deniSue habent salem ac leporem 4 tad tek imaju duha i miline
si sunt molliculi ac parum pudici 4 kad su raspusne i kad nisu edne
et Suod pruriat incitare posunt 4 kad uspaliti mogu ne mladie
non dico pueris% sed his pilosis% - nego rutave one ljude koji
Sui duros neSueunt movere lumbos$ 4 jedva mogu pokrenuti ukoena lea$
ILIJA 1RIJEVIE 2AELIUS LAMPRIDIUS 1ERVINUS4 217<9-182;4
I,)*a 1"*)e(*B
22elius Lampridius #ervinus( 17<9. @ 182;.4
2"
Rodio se u vlastelinskoj obitelji u Fubrovniku% nakon zavr*ene gramatike *kole% s
nepunih 1 godina odlazi na studije u Rim gdje se vrlo rano istakao svojim pjesnikim
talentom i studioznim radom$ /poznaje se s 7omponijem Eetom% strastvenim istraivaem
antike drame% ulazi u njegovu <kademiju na @virinalu% te kao glumac uestvuje u izvoenju
7lautovih i Gerencijevih komedija$ Bonog za*titnika i prijatelja je na*ao u kardinalu
<lessandru ;arnese ,papa 7avao '''$-$ )a svog boravka u Rimu stvara pjesme i bavi se
prouavanjem 7lautovih djela ,sastavlja komentare% popravlja i dopunjava osnovni tekst- i
1ergilija$ )a raspravu o 1ergiliju i zbirku ljubavnih elegija 125!. u ime <kademije ?asparo
+iondo je na @apitoliju okrunio lovor-vijencem 9rijevia$ 'zgleda da je nekoliko godina
,izmeu 125!$ i 12D"$- boravio u ;errari% ali je sigurno da se prije 12D"$ vratio u Fubrovnik
gdje ostaje do smrti ,1!$ D$ 1!3"$- obna*ajui od 1!1"$ slubu prvog rektora dubrovake
gimnazije$ @oncem 12D2$ i poetkom 12D!$ bio je zapovjednik tvrave =oklo% a potom
tvrave u =tonu do kraja godine$ .stav*i udovac oko 1!1"$ postao je sveenik i ubrzo je
imenovan kanonikom$ 7reminuo je kao kanonika na dunosti rektora gimnazije u !6$ god$
ivota$
.d njegovog raznovrsnog i plodnog knjievnog opusa za ivota tiskana su samo
epigrama i jedna pjesma$ 9rijevi% iako je prvenstveno pjesnik% u prozi je napisaoA .eBiconK
Raspravu o 1ergiliju% govoreA o pjesnicima ,'ratio de laudibus poetarum ad regem
+ladislavum- te govore nad grobom uglednih FubrovanaA pjesnika 'vana ?uetia% kneza
Bartula Famanjia% Fona =orkoevia% Barina ?radia itd$% zatim pisma prijateljima ili
okrunjenim glavama kao *to su &rancuski kralj @arlo 1'''$% poljsko-ugarski kralj 1ladislav ''$
Hagelovi% papa Eav T$ itd$
/ stihu je pjevao elegije% pjesnike epistole i epigrame$ Iitavi opus ima D knjiga oko
32" pjesama od kojih je najpoznatiji ciklus od 13 elegija posveen Rimljanki ;laviji$
7rema =averio +ettinelli lovor vijenac 9rijevi je dobio za zbirku elegija posveenu 'zabeli
?onzaga princezi od Bantove$ 9rijevi nije dovr*io svoj ep 1e Epidauro ,' 1ubrovniku-$
MIMUN KOPIQIE ENJA 2SIMON EGNIUS4 2oko 17<;-189<4
?. PREDAVANJE
JAKOV UNIE 2IA1OUS ONUS4 217<:-18974
21
JAKOV UNIE
Ia#ob!s on!s 217<: @ 18974
Rodio se u staroj uglednoj i bogatoj plemikoj obitelji u Fubrovniku gdje je stekao i
vrlo solidno obrazovanje% te je ve prije odlaska na studije u 7adovu i +olognu ispjevao svoj
prvi ep De raptu #erberi 4 'tmica Kerbera% kojega je tiskao prije 1!""$ vjerojatnije u
o,o/n*% nego u Rimu$ 7oslije studija vratio se u Fubrovnik gdje se pored knjievnog rada
uspje*no bavio trgovinom$ Grgujui sagovima i draguljima stekao je znatan imetak i dobro
upoznao mnoge zemlje zapadne (urope i na istonom Bediteranu *to e imati znaajnih
odjeka u njegovom glavnom djelu 1e vita et gestis Christi 4 Kristov ivot i djela ,Rim% 1!3#-$
@ao uglednu trgovcu i ovjeku sa *irokim krugom poznanika +uniu je Republika
povjeravala delikatne poklisarske zadatke% tako je 1!1$ predvodio dubrovako poslanstvo
novoizabranom papi Eavu T$ u Rim% zatim 1!3!$ papi @lementu 1''$ od kojeg je ponizno
traio i dobio preporuku za tiskanje epa 1e vita et gestis Christi$ 7ored toga bio je knez
Mipana i =tona% godinu dana lan Baloga vijea% a pet puta je biran za kneza Republike$
Bladenaki ep 1e raptu Cerberi ,ima 1""# heksametara- pjesnik je razdijelio u
nesrazmjerna pjevanja% a svako je pjevanje nazvao imenom jedne od ?racijaA A/,a*aA T$a,*a *
E!'$"os>na$ / epu je obradio dio grkog mita u kojem se Heraklo spu*ta u podzemni svijet
da bi (uristeju doveo troglavog psa @erbera$ ?rau je uzeo iz =enekine tragedije >erculeus
"urens% a epsku tehniku i dikciju% kao i ostali renesansni pjesnici% od 1ergilija$ 8ajsamostalniji
je +uni u velikoj epizodi u kojoj H*,a% ljubimac Heraklov s gornjeg svijeta% pria Heraklu
kako je nepokopan dospio u podzemni svijet$ 1ei dio $ pjevanja posveen je zornom opisu
stra*nih podzemnih eta i estokom boju u kojem je Heraklo svladao D*&a ,Plutona- i
oslobodio Te.e)a uz iju je pomo lancima sapeo @erbera i izveo ga na gornji svijet$ 7ored
ostalog +uniev se ep odlikuje mno*tvo svjeih mitolo*kih asocijacija% jasnoom deskripcije
podzemnog svijeta ,kako onog izmi*ljenogm tako i stvarnog morskog dna-$ +uni je tu
pokazao svoje vrsno znanje antike mitologije u koju unosi dosta kr)anskog nauka ,osobito
o vrhovnom vladaru .limpa% stvoritelju svijeta i ovjeka% te opisu =otone kojega prati 1"""
paklenih demona i ostalih zlih duhova-$ 'ako je to potpuno mitolo*ki ep% dodavanjem u
drugom izdanju epa ,Rim% 1!3#- podnaslova 8ub fi%ura *erculis #hristi praeludium 4
Kristov preludij u >erkulovom liku +uni svjesno sugerira alegorijsko kr*ansko tumaenje
po kojem bi Heraklov silazak u podzemlje odgovarao @ristovom silasku u limb$ +uniev ep
1e raptu Cerberi najstariji je ep hrvatske knjievnosti$
23
/ duhu proture&ormacije i kao odgovor na Eutherove teze% koje su se pojavile desetak
godina ranije% ispjevao je +uni svoje glavno djelo ep De vita et %estis #hristi ,1# pjevana%
1""2D stihova- u kojem se niu zgode iz ivota @ristova i njegovih uenika od ?abrijelova
navje*tenja +$ F$ Bariji do silaska Fuha =vetoga na apostole$ (p je razdijelio na dva dijela$
7rvi dio ima D pjevanja ,taj dio je nazvao #hori prema devet zborova anela- u kojima je
prikazano roenje% djetinjstvo i mladost 'susova sinoptiki prema evaneljima$ Frugi dio ima
6 pjevanja ,taj dio je nazvao Dona prema sedam darova Fuha =vetoga- u kojima je prikazana
opreka izmeu 'susa i &arizeja% te muka i smrt 'susova$ / tom epu +uni je nezavisan od
biblijske predaje samo u '"(o+ ')e(an)! gdje opisuje dugo vijee na nebu o potrebi slanja
=pasitelj ljudskom rodu i izno*enju konane +oje odluku o poslanju ?abrijela da navijesti
Bariji da e postati majka =ina +ojega$ )bog osjetljivosti teme i pjesnikove elje da *to
potpunije iscrpi grau ovdje nije do*la do izraaja +unieva inventivnost kao u prvom epu$
'pak je ova para&raza evanelja u stihovima obogaena .o"n*+ * ()e"n*+ o'*s*+a +)es&a%
bogatim poredbama iz mitologije i povijesti% te osobnim ')esn*ko(*+ "a.+a&"an)*+a
e(anReosk*$ 'o"!ka$ Fuh renesanse do*ao je do punog izraaja u stapanju antikih
mitolo*kih predloaka s kr*anskim naukom; 'o/ansk* bo/o(* n*s! sa+o "ek(*.*&* ne/o
sas&a(n* %*o s&*,ske 0ak&!"e$
+uni je prvi od hrvatskih i svjetskih humanista u stihovima obradio itavi ivot @ristov$
Giskanje njegovog epa popraeno je brojnim pohvalama% a znailo je ne samo krupan
knjievni dogaaj u tada*njoj (uropi% nego i poetak crkvene propagande ili proture&ormacije$
VINKO PRIOJEVIE 2VIN1ENTIUS PRIOEVIUS 218.-1<. s&.4
V*nko P"*bo)e(*B
,+incentius riboevius( druga polovica CE$ st$ I oko CEM7$-
7ribojevi je rodonaelnik ilirsko-slavenske mitologije% koja je po humanistikom
uenju poticala razvoj pojedinih nacionalnih identiteta% kao *to je panslavizam u T'T$ st$ bio
za*titni okvir za razvoj pojedinanih slavenskih nacionalizama$ @rajem 1!$ i poetkom 1#$ st$
javlja se niz hrvatskih knjievnika koji su se angairali na utvrivanju nacionalne politike
svijesti% hrvatskog nacionalnog jedinstva nagla*avajui potrebu i injenicu )e%*ns&(a bilo ono
ilirsko% slavensko ili hrvatsko upravo kad se kidalo hrvatsko dravno tkivo$ Hedan od
znaajnijih meu njima% koji je stekao i svjetski ugled% bio je Hvaranin 1inko 7ribojevi% koji
je naglasio jedinstvo slavenskog roda i slavenskog podrijetla Falmatinaca% a ujedno i 'lira i
Hrvata% koji su po njegovu mi*ljenju =laveni$ +io je to Ypoetak traenja >rvatske kroz
2
ilirsku priuZ ,F$ 9vietin-$ )bog posebnih povijesnih okolnosti% povezanih velikim dijelom s
otomanskim prijetnjama% utjecaj slavenske ideje dosegnuo je svoj vrhunac meu Hrvatima%
iako svoje zaetke ima kod poljskih i e*kih kroniara iz 1$ st$ ,:estorova kronika-$
=lavensku ideju prvi ra*irio je meu Hrvatima 7ribojevi% on je prvi koji je nedvosmisleno
tvrdio da =laveni potjeu od starih 'lira% a slavensko je ime smatrao mlaim od ilirskog$
7rema njemu 'lir je bilo ime jednog od dvanestorice nasljednika kralja Gira% koji je bio sin
Ha&etov ,Ha&et je sin patrijarha 8oe- praoca =lavena$ 7rema 7ribojeviu praoevi Ieha%
7oljaka i Rusa ,mitska braa Ieh% Eeh i Rus- bili su rodom iz Falmacije ,tj$ 'lirika- odakle su
zbog unutarnjih sukoba bili protjerani$
Y7ribojevi je prvi u Hrvata pro*irio i prilagodio ideje poljskih i talijanskih humanista% kako
bi sauvao povijest =lavena koja pokazuje zajedniko podrijetlo i veliku geogra&sku
rasprostranjenost$ Rije je o tome da je 7ribojevi katalog rasprostranjenosti Girasovih
potomaka vidio diljem istone (urope sve do <zije% od +altika do Hadrana$ ' drugo%
pokazujui ilirsko podrijetlo =lavena% on je njihovo podrijetlo vrsto vezao uz njihove
dana*nje domovine$ Gako su djela i odjeci slavenskoga i ilirskoga imena bili preneseni iz
mitologije u zbiljski svijet hrvatskoga imena$ Ge politike ideje% kako po nainu svoga
nastanka% tako i po svom temeljnom sadraju% a napose po onome emu tee i *to ele% imale
su i imaju u povijesti hrvatskih politikih ideja i didaktiku i integrirajuu i mobilizirajuu
svrhu i ulogu$Z ,@urelec-
?ovorom 1e origine sccessibus!ue #lavorum 4 ' podrijetlu i zgodama #lavena
,odrao u Hvaru 1!3!$- 7ribojevi je izveo cijelu humanistiku konstrukciju i izloio
povijesnu sintezu u slavu svoga roda i svoje domovine$ .slonac na povijesna vrela i spise%
geogra&ska i knjievna djela% koja su bila u blioj i daljoj vezi s njegovim predmetomA s
podrijetlom% povije*u i zaslugama =lavena% odnosno Hrvata
Hedini izvor za 7ribojeviev ivotopis je njegov govor pred sugraanima$ 'z njega
doznajemo da je podrijetlom puanin% da je u rodnom gradu Hvaru zavr*io *kole i potom
stupio u dominikanski red% te da je studije nastavio u 'taliji gdje je postigao stupanj pro&esora
teologije% zatim da je mnogo putovao i da je tri godine proveo u 7oljskoj$ Hedino sauvano
7ribojevievo djelo je spomenuti govor kojeg je posvetio hvarskom vlastelinu 7etru 1italjiu
s molbom da ga objavi$
7ribojeviev je govor 1!3$ g$ ugledao svjetlo dana u Blecima$ ?ovor je podijelio u dijela$
/ prvom govori openito o =lavenima poinjui s opim potopom$ Beu =lavene ubraja on
Graane% ?ete% ?ote% 'lire i 1andale itd$% a nadasve hvali njihov ratniki duh% preziranje smrti i
enju za slavom$ / epilogu tog dijela ali *to nije bilo povjesniara koji bi nepristrano
22
prikazali slavna djela =lavena$ 4 / drugom dijelu govora s osobitim odu*evljenjem opisuje
Falmaciju% njezin povoljni smje*taj% plodnost i bogatstvo kraja$ J, kakvim tek rijeima crta
lik 1almatincak %islim da ga nitko ni prije ni poslije njega nije toliko idealiziraoK 4 pi*e
1eljko ?ortan koji ga je 1D!1$ preveo na hrvatski$ ,.d 7ribojevieva tiskanog govora
sauvan je jedan primjerak% koji se uva u Biblioteci %arciana i primjerak koji se uva u
%etropolitani u )agrebu i on je cjelovitiji od mletakog primjerka$- / tom dijelu istie kako
je to rodno tlo Falmacije dalo brojne slavne ljude koji su stekli besmrtnu slavu svojim
knjievnim radom% pa navodi brojna imena pisaca iz @otora% Fubrovnika% =plita% Grogira%
Mibenika% )adra i osobito Hvara% a poinje sa sv$ HeronimomA J#ed nec 1almatis( !uamvis
bellorum semper "uerint studiosissimi( dulcia de"uerunt litteraria oblectamenta( cum
"amosissimos litterarum cultores hoc solum edat( !uorum nonnulli vitalibus adhuc vescuntur
auris( nonnulli( !uod eius est( terrae redentes( "elices spiritus caelestibus commendaverunt$
>inc maBimus ille peritorum decor divus "ulsit >ieron2mus( cuius( ,ut ,ugustinus 9ontra
'ulianum dicit- ello!uium ab oriente in occidentem instar solis re"ulget$ 4 :o( iako su
1almatinci bili uvijek vrlo skloni ratovanju( nije ni njima nedostajalo smisla za ugodan uitak
u knjievnom radu( jer ovo tlo ra0a vrlo glasovite knjievnike( od kojih neke jo i sada grije
sunce( a neki( vrativi zemlji to je njezino( predadoe svoj blaeni duh nebesnicima$ Iz ovog
je kraja zasjala ona najve)a dika uenjaka( sv$ 9eronim( ija rjeitost ,kako kae sv$ ,ugustin
u spisu 7rotiv Hulijana- blista poput sunca od istoka do zapada$K 7otom ukratko spominje
Jslavne 1almatinceK meu kojima se istiuA Barko Baruli% @oriolan 9ipiko% 'lija i 'van
?ueti% 'van =tojkovi% Huraj Fragi*i% 'van =ta&ili% 'van 7olikarp% Heronim 7ribojevi% 'van
Rabljanin% 7avao 7aladini% Gomo 8iger% Mimun +enja% 1inko i Fominik +ua% ;ridrik
?risogono% Heronim +artuevi% Hanibal Euci% 7etar Hektorovi% Bik*a 7elegrinovi%
Grankvil <ndreis% Huraj +izanti% ;ranjo 8igreti Ji mnogi drugi( kojih vrlina i obrazovanost iz
dana u dan sve vie izbija na vidjelo$ I u stara vremena bilo je vrlo uglednih mueva iz
1almacije $$$K$
/ treem dijelu s mnogo ara i patriotizma hvali svoj ui zaviaj% otok Hvar$ 8akon
op*irnijeg prikaza samog grada Hvara i ue okolice donosi pregled povijesti otoka poev od
najstarijih vremena$ / zakljuku ivo prikazuje junaka djela Hvarana$
Qivopisnim opisima mjesta% pojava i ljudi protkao je 7ribojevi svoje povijesno
prikazivanje$ 8erijetka je nezatomljena patetika u pripovijedanju; izrazit je humanistiki
dotjerani stil ure*en retorikim ornatom i protkan reminiscencijama iz klasinih autora na koje
se vrlo esto poziva kao dokaze za svoje tvrdnje% ali i kao potvrdu svoje naitanosti i vrsnog
poznavanja grke i rimske povijesti% knjievnosti i &ilozo&ije$ 7ri tom 7ribojevi ne
2!
zanemaruje ni noviju literaturu kao *to su (razmo Roterdamski% =abeliko% (nije =ilvije
7iccolomini% ;ilip iz +ergama itd$ 7ribojeviev govor je =plianin +elizar Balaspalli preveo
na talijanski i 1!D!$ g$ objavio ga u Blecima$
V*nko P"*bo)e(*B
+incentius riboevius
Hedini izvor za 7ribojevi ivotopis je njegov govor De ori%ine sccessibus+ue
8lavorum 4 ' podrijetlu i zgodama #lavena kojeg je 1!3!$ odrao u Hvaru pred sugraanima$
'z njega doznajemo da je podrijetlom puanin% da je u rodnom gradu Hvaru zvr*io *kole i
potom stupio u dominikanski red% te da je studije nastavio u 'taliji gdje je postigao stupanj
pro&esora teologije% zatim da je mnogo putovao i da je tri godine proveo u 7oljskoj$ Hedino
sauvano 7ribojevievo djelo je spomenuti govor kojeg je posvetio hvarskom vlastelinu 7etru
1italjiu s molbom da ga objavi$
7ribojeviev je govor 1!3$ g$ ugledao svjetlo dana u Blecima$ ?ovo je podijelio u dijela$
/ prvom govori openito o =lavenima poinjui s opim potopom$ Beu =lavene ubraja on
Graane% ?ete% ?ote% 'lire i 1andale itd$% a nadasve hvali njihov ratniki duh% preziranje smrti i
enju za slavom$ / epilogu tog dijela ali *to nije bilo povjesniara koji bi nepristrano
prikazali slavna djela =lavena$ 4 / drugom dijelu govora s osobitim odu*evljenjem opisuje
Falmaciju% njezin povoljni smje*taj% plodnost i bogatstvo kraja$ J, kakvim tek rijeima crta
lik 1almatincak %islim da ga nitko ni prije ni poslije njega nije toliko idealiziraoK 4 pi*e
1eljko ?ortan koji ga je 1D!1$ preveo na hrvatski$ ,.d 7ribojevieva tiskanog govora
sauvan je samo jedan primjerak% koji se uva u Biblioteci %arciana$- / tom dijelu istie
kako je to rodno tlo Falmacije dalo brojne slavne ljude koji su stekli besmrtnu slavu svojim
knjievnim radom% pa navodi brojna imena pisaca iz @otora% Fubrovnika% =plita% Grogira%
Mibenika% )adra i osobito Hvara% a poinje sa sv$ HeronimomA J#ed nec 1almatis( !uamvis
bellorum semper "uerint studiosissimi( dulcia de"uerunt litteraria oblectamenta( cum
"amosissimos litterarum cultores hoc solum edat( !uorum nonnulli vitalibus adhuc vescuntur
auris( nonnulli( !uod eius est( terrae redentes( "elices spiritus caelestibus commendaverunt$
>inc maBimus ille peritorum decor divus "ulsit >ieron2mus( cuius( ,ut ,ugustinus 9ontra
'ulianum dicit- ello!uium ab oriente in occidentem instar solis re"ulget$ 4 :o( iako su
1almatinci bili uvijek vrlo skloni ratovanju( nije ni njima nedostajalo smisla za ugodan uitak
u knjievnom radu( jer ovo tlo ra0a vrlo glasovite knjievnike( od kojih neke jo i sada grije
sunce( a neki( vrativi zemlji to je njezino( predadoe svoj blaeni duh nebesnicima$ Iz ovog
je kraja zasjala ona najve)a dika uenjaka( sv$ 9eronim( ija rjeitost ,kako kae sv$ ,ugustin
2#
u spisu 7rotiv Hulijana- blista poput sunca od istoka do zapada$K 7otom ukratko spominje
Jslavne 1almatinceK meu kojima se istiuA Barko Baruli% @oriolan 9ipiko% 'lija i 'van
?ueti% 'van =tojkovi% Huraj Fragi*i% 'van =ta&ili% 'van 7olikarp% Heronim 7ribojevi% 'van
Rabljanin% 7avao 7aladini% Gomo 8iger% Mimun +enja% 1inko i Fominik +ua% ;ridrik
?risogono% Heronim +artuevi% Hanibal Euci% 7etar Hektorovi% Bik*a 7elegrinovi%
Grankvil <ndreis% Huraj +izanti% ;ranjo 8igreti Ji mnogi drugi( kojih vrlina i obrazovanost iz
dana u dan sve vie izbija na vidjelo$ I u stara vremena bilo je vrlo uglednih mueva iz
1almacije $$$K$
/ treem dijelu s mnogo ara i patriotizma hvali svoj ui zaviaj% otok Hvar$ 8akon op*irnijeg
prikaza samog grada Hvara i ue okolice donosi pregled povijesti otoka poev od najstarijih
vremena$ / zakljuku ivo prikazuje junaka djela Hvarana$
Qivopisnim opisima mjesta% pojava i ljudi protkao je 7ribojevi svoje povijesno
prikazivanje$ 8erijetka je nezatomljena patetika u pripovijedanju; izrazit je humanistiki
dotjerani stil ure*en retorikim ornatom i protkan reminiscencijama iz klasinih autora na koje
se vrlo esto poziva kao dokaze za svoje tvrdnje% ali i kao potvrdu svoje naitanosti i vrsnog
poznavanja grke i rimske povijesti% knjievnosti i &ilozo&ije$ 7ri tom 7ribojevi ne
zanemaruje ni noviju literaturu kao *to su (razmo Roterdamski% =abeliko% (nije =ilvije
7iccolomini% ;ilip iz +ergama itd$ 7ribojeviev govor je =plianin +elizar Balaspalli preveo
na talijanski i 1!D!$ g$ objavio ga u Blecima$
YGi =vemogui .e i beskrajna moi% jedini
na* spase% bez ije se svete boanske volje ne
mie ni li*e pokrenuto vjetrom% jedini moe*
pru-iti pomo ako nisi zaboravio na ljude$
:. PREDAVANJE
- -"an)o o3*Be(*B Na&a,*s 217<:-18724
-"ano o3*Be(*B
&ranciscus :atalis ,12#D$ 4 1!23$-
26
- Gijekom T1$ i T1'$ st$ postojao je u =plitu krug renesansnih knjievnika% a najznamenitiji
dionik tog dru*tva ,coetus litterarius- bio je Barko Baruli% dok je du*u i voa njegov bio
;ranciscus 8atalis poeta doctus$
- Rodio se u =plitu u plemikoj obitelji 12#D$ .snovno je znanje% po tada*njem obiaju%
stekao u roditeljskoj kui% potom odlazi kod ujaka u 7adovu% gdje je zavr*io studij
utrius!ue iuris obaju prava i stekao stupanj doktorata$ / 7adovi je takoer stekao zavidno
znanje antikih ,grke i rimske- knjievnosti i poeo stvarati stihove$ 'z 7adove se vratio u
rodni =plit u dvadesetoj godini ivota% pa iako je stekao doktorat obaju prava% nije se htio
baviti odvjetni*tvom% kako je to elio njegov otac% nego se posvetio knjievnom stvaranju
u stihu i prozi$ 'z oskudnih arhivskih podataka sauvano je da je ;rano 1!"2$ g$ dijelio s
braom kuu koja se nalazila u predjelu ?rota% te da se 1!"6$ g$ oenio @larom kerkom
'vana Barulia% o kojem se brinuo njegov brat% a splitski kanonik Huraj de Barulis$
7rilikom udaje isplatio je on @lari #"" dukata u zlatu *to ih je ostavila baka$ +oievi je
umro u 6$ godini ivota od bolesti kamenca$
- 7rvi se +oievievim knjievnim radom bavi splitski pop Barko Fumani ,1#3D$416"1$-
u djelu #2nopsis virorum illustrium #palatensium% koje je 1511$ objavio <ndrija 9iccarelli$
Fumani pi*e o +oieviuA .atinis litteris non mediocriter eBcultus( poeticae operam
dedit( adeo utilem et diligentem( ut nemini suae aetatis secundus videretur% zatim da je
ostavio varii generis carmina non parum utilia( nec inelegantia( te da je u prozi napisao
+itam %arci %aruli; a sve se to nalazi kod njega% tj$ Fumania uredno ispisano ipsius
manu propria tj$ +oievievom rukom$
- =auvani +oieviev opus sadri 6! pjesama u rukopisnoj zbirci pod naslovom #armina
koja se uva u ?radskoj knjinici u =plitu$ 7jesme su uglavnom ispjevane u elegijskom
distihu% a generiki su i svojom tematikom vrlo raznovrsne$ 7revladavaju ljubavne elegije%
ima dosta panegirikih pjesama veinom upuenih mletakim dunosnicima u =plitu%
zatim epita&a i epitalamija prijateljima i znancima% i nekoliko vrsnih pjesnikih poslanica$
1remenski raspon postanka +oievieve pjesama u toj zbirci traje od 12D6$ do 1!#$ *to
ne znai da on nije stvarao stihove i izvan tog vremenskog okvira$ / 8arodnom muzeju u
+udimpe*ti nalazi se rukopis s njegovim pjesmama i nije poznato *to se sve u njemu
nalazi$ Boda su to iste pjesme koje se nalaze u splitskom rukopisu% a moda i neke
druge$ 'nae je poznato da se pjesame ;$ +oievia% koje sadri splitski rukopis% ima u
starim renesansnim rukopisima u Fubrovniku% Hvaru% Mibeniku% Blecima i 1atikanu$ Go
znai da su njegove pjesme bile rado itane% prepisivane i da su kolale po literarnim
krugovima$
25
- =vakako poznatiji dio njegova opusa tvori prozni ivotopis Barka Barulia +ita %arci
%aruli u kojem se oituje +oieva objektivnost u skladu s veremenom i o*troumnost u
prosuivanju% kao i umje*nost prezentacije knjievnog djela$ +oievi kao humanist u
skladu sa svojim antikim uzorima% biogra&iju ne smatra povijesnom vrstom% nego je
radije usporeuje sa slikarskim djelom ili s odrazom u ogledaluA prva je svrha ivotopisa
predoiti itatelju svojstva pojedinca% njegov izgled i duhovni znaaj% ali ga ne obavezuje
da iscrpno izno*enje ivotnoga puta i dokumentiranje dogaaja iz ivota osobe o kojoj
pi*e$ W)bog vanosti osobe o kojoj govori% ali i zbog povla*tene blizine iz koje je pisana%
+ita %arci %aruli #palatensis dragocjeno je svjedoanstvo o knjievniku ija nam se
puna veliina ukazuje tek danas$$J ,Euin- +oieviev ivotopis B$ Barulia je doista
kratak% ali je ispunjen dubokim prijateljstvom i divljenjem$ 8uno je spomenuti da je on
prevodio s talijanskog na hrvatski$ =auvan je prijevod 7etrarkine kancone +ergine bella(
che di #ol vestita 4 1ivice( svitlostju sunenom ka siva$
- I(an Po,*ka"' Se(e"*&an 217=2-182<4
I(an Po,*ka"' Se(e"*&an
,9oannes olicarpus #everitanus CDNO$ ; CEM7$-
Rodio se u Mibeniku 1263$ svoje neuobiajeno prezime uzeo je od roditelja 4 otac mu
je bio ?audencije 7olikarp ,vjerojatno doseljenik iz Bezije-% a majka Mibernanka Eaeta
=everitana$ =am navodi da su mu roditelji bili vrlo siroma*ni$ / Mibeniku je imao strica Euku
u dominikanskom samostanu i njemu najvjerojatnije duguje svoje *kolovanje$ Iini se da ga je
zapoeo u gradskoj gramatikoj *koli% u kojoj se% po ve ustaljenom programu% osim itanja%
pisanja i latinske gramatike upoznavalo uenike s osnovama rimske knjievnosti$ 'z njegovih
osobnih uspomena moe se zakljuiti da je bio vrlo nadaren i da je imao osobitu sklonost
prema poeziji$ .ko 125D$ g$% kako sam pi*e% po*ao je u Rim gdje je nastavio *kolovanje u
poznatoj knjievnoj akademiji huirinale% koju je 12#2$ otvorio poznati humaniste ?iulije
7omponio Eeto ,1235$-12D5$- uenik glasovitog Eorenza 1alle ,12"!$-12!6$-$ Mkolovanje mu
je omoguio moda stric% prijatelji ili pak *ibenske gradske vlasti% jer siroma*ni roditelji nisu
mogli% a tada je ve otac mu kao pomorac bio izgubio ivot u brodolomu kod =enigallije$/
Rimu su mu pro&esori bili% kako sam spominje% 7alladio ;osco iz 7adove ,autor djela 1e situ
orae Ill2ricae-% Barco <ntonio =abellico zvan 9occio% poznati povjesniar Bletake
2D
Republike% ?iovanni =ulpizio 1erolano i sam voditelj akademije 7omponio Eeto$ =tudijski
program rimske akademije bio op*irniji od drugih% uila se povijest% arheologija% etnologija%
zemljopis% prirodne znanosti% &ilozo&ija% pravo% gramatika i &ilologija% razgledanje spomenika i
skupljanje epigra&a itd$ 7ored toga pisali su se komentari% izvodile dramske predstave%
analizirale pjesme najpoznatijih klasinih pisaca i prireivala natjecanja u pisanju i recitiranju
pjesama na latinskom$ Ga su natjecanja doivljavala svoj vrhunac na dan palilija% ,31$ travnja
dan osnutka grada Rima-% kada se progla*avao pobjednik koji je na osobito svean nain bio
okrunjen lovor vijencem na @apitoliju$ 7obijediti na jednom takvom natjecanju% biti progla*en
najboljim pjesnikom i okrunjen lovor vijencem bio je san svih polaznika akademije i najvea
ast koju je mogao postii neki pjesnik$ Fa je =everitan bio veoma nadaren pjesnik% pokazuje
injenica *to je u 15$ godini ivota 12D"$ ili 12D1$ g$ bio okrunjen pjesnikim lovorovim
vijencem kojom je prigodom% po obiaju akademije% dobio pjesniko ime 7ompilius$
1rativ*i se u Mibenik kao ovjenani pjesnik ubrzo ulazi u dominikanski red oko 12D1$
ili 12D3$ godine$ ;ilozo&iju je poeo slu*ati kod uvenog dominikanca ?rgura +abe u
Mibeniku% potom u )adru i nakon reena za sveenika 12D$ nastavio u ;errari% a studij
teologije u +ologni$ 8akon toga je 12D5$ imenovan uiteljem studija u ;errari% gdje je u
oujku 1!""$ poloio doktorski ispit$ Gada ga je general dominikanskog reda imenovao
rektorom generalnog uili*ta u 7erugi% ali kako se elio vratiti u Mibenik% premje*ten je za
rektora u <nconu$ @ad su mu *ibenske vlasti ponudile slubu uitelja% prihvatio ju je radije
nego rektorsku u 'taliji$ 7unih deset godina bio je gradski uitelj u Mibeniku% koju je napustio
poetkom 1!1"$ zbog spletki nekih Mibenana koji su mu pokrali zaraena dobra$ Gada je
prihvatio slubu pro&esora humanistike knjievnosti u =ulmoni% rodnom mjestu rimskog
pjesnika .vidija$ Gu mu je 1!12$ kao uglednom pjesniku bila povjerena ast da sveanim
govorom pozdravi napuljsku kraljicu majku 'vanu <ragonsku$ 7ored predavanja knjievnosti
u gradskom uili*tu% =everitan je u samostanu predavao &ilozo&iju$ Gu je priredio komentar
Fonatovoj gramatici$ 8akon =ulmone prelazi u /rbinsko vojvodstvo i neko vrijeme je
predavao gramatiku i knjievnost u +evagnu% a nakon tri godine prelazi u ?ubbio% gdje je
predavao &ilozo&iju i gramatiku$ ?odine 1!3!$ povlai se iz javne slube i odlazi u sredi*nji
samostan Fominikanskog reda =$ Baria sopra Binerva u Rimu% gdje je vjerojatno i umro oko
1!"$ godine$
=everitan je vrlo mlad poeo pisati pjesme koje su mu otvorile vrata Eetove akademije
u Rimu gdje je bio okrunjen lovor vijencem$ Fanas se ne zna s kojim je pjesmama stekao tu
visoku nagradu$ 8akon ulaska u dominikanski red poeo se baviti &ilozo&ijom i teologijom i
ve 12D2$ kao student napisao je komentar =enekinoj etici prema tekstu jednog prastarog
!"
rukopisa kojeg je prona*ao u 7erugi ,time se uvrstio u vrlo rijetke hrvatske humaniste koji su
se bavili izdavanjem i komentiranjem klasinih pisaca 4 koliko se danas zna 7olikarp je prvi-$
'stie da je proputovao pje*ice ili na konju Wmnoge krajeve na*e 'lirijeJ traei stare rukopise i
jako ali za nekim povijesnim rukopisom kojeg je ostavio u Mibeniku prije odlaska u 'taliju
,najvjerojatnije 1!1"$- i kojeg je namjeravao izdati$
.d djela =everitan je objavioA
1$ =pjev #olemnias libri tres ,in Suibus tradidit creationem% lapsum et reparationem
humani generis-% Romae 1!"D$ ,drugo izdanje 1!33$- iako ga je ispjevao kao student teologije
12D6$ obradiv*i u pjevanja ,D6D heksametara- stvaranje% pad i otkupljenje ovjeka$
3$ 'ratio ad #erenissimam Ioannam reginam utrius!ue #iciliae et opusculum de
retrogradi natura carminis ,1!12$-$ /z govor je tiskao i djelo u kojem je izloio osnove
latinske metrikeA 1e retrogradi natura carminis$
$ 1ionisii ,ppollonii 1onati de octo orationis patribus libri octo ad novum et
optimum limam deducti 4 et- #enecae 9unioris< Catonis Cordubensis eth2corum libri !uattuor
cum commentariis$ ,7erugia% 1!16-$ (lije Fonat je poetkom 2$ st$ sastavio dvije gramatikeA
za poetnike ,rs minor ,ili ars prima- i za naprednije uenje latinskog jezika ,rs maior ,ili
ars secunda- koje su od antike do 15$ st$ sluile kao *kolski prirunik$ 7rvi dio sadri
=everitanov jednostavni ,preko pitanja i odgovora- komentar Fonatovim gramatikama% kojega
je napisao oko 12D5$% kad je predavao =entencije u ;errari$ / tom peruinskom izdanju
=everitan u dedikaciji pi*e da se odluio Wponovo izdati Fonatovu gramatiku i =enekinu etiku
zbog toga *to se njihov tekst ve stoljeima iskrivljavaoJ$ 'z toga se moe pomi*ljati da je to
drugo izdanje% iako se moe i drugaije shvatiti$ Gi su komentari znaajni i zbog toga *to iz
njih doznajemo najvi*e pojedinosti o =everitanovu ivotu i openito o poimanju antike u to
doba$ Ge*ko je nai gramatiku nekog jezika koja je natopljena tolikim domoljubljem kao *to
su ovi =everitanovi komentari% npr$ tumaei prijedlog ultra pi*eA Wultra mare est mihi patria
4 s onu stranu :Hadranskog> mora je moja domovinaJ; zatim uz prilog certum kao primjer
navodi WCertum est mihi nun!uam ire in meum 1almatiam barbaris plenam $$$ 4 sigurno je
da ja vi*e nikada neu ii u svoju Falmaciju koja je puna barbara ,tj$ Guraka-J itd$ =everitan
uzima po nekoliko Fonatovih reenica koje vrlo op*irno tumai i na nekoliko stranica
polemizirajui s drugim gramatiarima i iznosi svoje mi*ljenje koje potkrepljuje citatima
velikog broja rimskih pisaca% a gotovo redovito etimolo*ki razlae pojedine latinske i grke
rijei$ Gaj njegov komentar izdao je <ugustinus de 1icomercato 1!26$ u Bilanu$
/ drugom dijelu knjige nalaze se komentari djela Eth2corum libri !uattuor koju je =everitan
pogre*no atribuirao =eneki Blaem% a zapravo su to vrlo poznati 1isticha Catonis ,na
!1
hrvatski ih je prepjevao B$ Baruli #tumaenPje Kata-$ @omentar sadri razna etika naela
opih vrijednosti% dok u 2$ knjizi =everitan obja*njava preko 6" knjievnih pojmova ,lura de
"iguris locutionis-A meta&oru% pleonazam% alegoriju% paranomiju% sarkazam% paradigmu itd$
pokazujui tako zavidno znanje teorije knjievnosti$
2$ =rammatices( horisticae( methodicae et eBegeticae libri tres 4 et 4 1e arte metrice
libellus cum arte retrogradi carminis ; opus tum brevissimum tum omnium artis grammatices
utilissimum ,7erugia% 1!15$-$ Radi se o sustavnoj latinskoj gramatici namjenjenoj studentima
retorike% koja je bila ideal humanistike izobrazbe$ W8apisana je sustavno i pregledno po svim
znanstvenim kriterijima koji su jo* uvijek na snazi% tako da se je i danas mogue njom korisno
posluitiJ - pi*e @rasi$ =everitan tu obrauje slova% izgovor% vrste rijei u prvoj knjizi% u
drugoj sintaksu% a u treoj iznosi pravila za sastavljanje govora% pisma i poslanice te osnove
rimske metrike$
!$ =pjev &eretreis lib$ III$ ,1enecija% 1!33$- prigodni je epilij u kojem slavi obitelj
urbinskog vojvode ;rancesca Barije Bonte&eltro iznosei itavu povijest svih njezinih grana i
rodbinskih veza do 1!33$ g$ 7osvetio ga je ;rancescovu sinu ?uidobaldu ''$ prigodom
njegova devetog roendana$
#$ 8ajinteresantnije je 7olikarpovo djeloA %onoregia eU Sua conijuitur totius humanae
vitae modus libri Suatuor% ,1enecija% 1!33$- u prvoj knjizi govori o vladarevim osobinama% u
drugoj o dobro ureenoj dravi% u treoj o osnutku grada% a u etvrtoj o pripravi za rat$
7ored tih sauvanih zna se da je =everitan napisao jo* nekoliko djela koja su danas
nepoznataA >istoria 1almatiae ili 1e laudibus Ill2riae% zatim povjest urbinskog grada
?ubbijaA /eipublicaeEugubinae historia% takoer nepoznat je njegov ep opuleis kojeg je
ispjevao dok je bio u =ulmoni% potom prirodoznanstveno djelo u kojem govori o sredi*tu
)emlje ,nepoznatog naslova-% te komentare za 7erzeja% Huvenala satire i sva 7linijeva djela$
.d 7olikarpa su nam sauvana 3 epilijaA #olemniadis libri tres 4 #olemnijada u M knjige ,1$
izdanje 1!"D$ iako je ispjevao ve 12D6$- a 3$ izdanje 1!33$
Frugi ep je &eretreis libri tres ; &eretreja u M knjige , /rbino%1!33$-
- govor u =ulmonu pred kraljicom 'vanom <ragonskom enom napuljskog kralja
;erdinanda '$A 'ratio ad #erenissimam Ioannam /eginam utrius!ue #iciliae ,1!"5$-
- 1ionisii ,ppollonii< 1onati I 1e octo orationis partibus libri octo ad novam et optimam
limam deducti I #enecae 9unioris <Eth2corum libri !uattuor cum commentariis$ ,7erusiae
1!16-
!3
- =rammatices( historicae( methodicae et eBegeticae libri tres et de arte metrica libellus
cum arte retrogradi carminis I opus tum brevissimum( tum omnium artis grammatices
utilissimum$ ,7erusiae 1!15$-
- %':'/E=I,E I eB !ua conjicitur totius humanae vitae modus libri !uattuor; 1enetiis
1!33$
- 'zgleda da su mnoga njegova djela ili izgubljena$
DAMJAN ENEMIE 2DAMIANUS ENESSA4 217==-189:4
DAMJAN ENEMA ,1amianus Benessa 17==. @ 189:. -
Rodio se u vlasteoskoj obitelji koja pripada starijem sloju dubrovakog plemstva$
7retpostavlja se da rod +ene*a svoje podrijetlo vuku iz @otora$ Famjan je humaniora zavr*io
u Fubrovniku kod pjesnik I,*)a 1"*)e(*B% a studirao je najvjerojatnije u 'taliji$ 7o svr*etku
studija posveuje se trgovini% u kojoj je proivio neke tee probleme o kojima govori u uvodu
epa De secundo bello Punico =ilija I&a,*ka% koje je priredio za tisak ,tiskan u L>on! 1817-$
/ rodnom je gradu obavljao niz javnih slubiA lan je Baloga vijea% providur% lan
1ijea umoljenih% a bio je tri puta i knez Republike$ .enio se tek 1!36$% a umro je potkraj
1!D$ g$ kao prva rtva neke velike epidemije koja je zahvatila Fubrovnik$
=av je +ene*iev opseni opus u stihovima jo* u rukopisu% izuzev epigrama tiskana
12DD$ i dvije poslanice uz spomenuti 'talikov ep tiskan 1!12$ g$ 'spjevao je opsean ep De
morte #hristi @ ' Kristovoj smrti u 1" pjevanja preko 5!"" heksametara opisujui tri
posljednja dana @ristova ivota$ .snovna radnja je isprepletena brojnim digresijama% npr$
epizoda o 'vanu @rstitelju i njegovu nauavanju; o ivotu + F Barije% epizode iz @ristova
djetinjstva i drugih perioda @ristova ivota$ / 2. ')e(an)! se nalazi epizoda o stvaranju
svijeta i pregled povijesti ljudskog roda od <dama do @ristovoga doba$ 8ovost je *to +ene*a
u ep uplie dogaaje o kojima *ute kanonska evanelja% npr$ kako vijest o 'susovom uhienju
dolazi do njegove majke i zadaje joj te*ku bol% zatim scena s 8ikodemom% koji pred 1elikim
vijeem brani 'susa% itd$
'spjevao je oko 13" epigrama ,od kojih je D na /"Gko+ jeziku- razdijeljenih u knjige
.pi%rammatum libri od kojih je neke uputio prijateljima u Fubrovniku% u nekim se zrcale
aktualni politiki dogaaji% a neki pak pripadaju s&eri nabonih stihova$
!
)iatim je pjevao #atire ,8ermonum liber- knjiga sadri 11 peckavih satira% koje je po
uzoru na Horacija nazvao sermones I razgovori$
Beu vrlo uspjela i bolja +ene*ina ostvarenja ubrajaju se ekloge tj$ izabranih pjesama
,Bucolicorum liber- ispjevane po uzoru na 1ergilija ,11 ih je u heksametrima% a 1 u
elegijskom distihu - l 3 para&raze-$ U 7. ek,o.* progovara o problemima koje zadaju
.smanlije i pogani kako Fubrovniku% tako i ostalim hrvatskim krajevima% te*kom sunjeva i
podlonika tom nemilosrdnom jarmu i obraa se papi i europskim vladarima da se ujedine i
protjeraju nevjernike iz (urope$
8ajboljim se dijelom smatraju njegove lirske pjesme% koje sadre 9< o%a rasporeenih
u 3 knjige #arminum l1ricorum libri$ 'ako u njima ne dostie svoj uzor Horacija% njegove se
pjesme odlikuju raznoliko*u i teno*u metara$ 1eina njegovih lirskih pjesama obrauje
ljubav i ljubavne jade zbog prekrasne Zanne$ Ga )anna je ;rancuskinja% koja priznaje
pjesniku da ga voli i da je zbog toga sretnija od svih ena% jer e se itava ;rancuska diviti
njegovim stihovima i vjerovati da slu*a drugoga L*na$ /skoro potom +ene*a tje*i )annu *to
joj je smrt otela mua% te time ugasila smijeh na usnama i ispraznila branu lonicu$ .n bodri
)annu da strpljivo podnese kri% jer e se poslije smrti ponovno sresti s voljenim muem$ /
opisima )anne% u pjesnikovom strahopo*tovanju prema tom biu sve je '"eGe%no% sve
o'Ben*&o; on se divi njenoj tjelesnoj ljepoti po kojoj se ona istie meu svojim vr*njakinjama$
/ pjesmi ,d ,morem ; ,moru pjesnik mu pokazuje ljubljenu djevojku i moli ga za pomo A
J8on vides% Suali speciosa vultu ?ar ne vidi kako ?anna krasna lica
'nter aeSuales socias re&ulget% blista me0u svojim vrnjakinjama(
?rande discrimen speciosa ponens kako se ljepotom naroito istie
)anna puellis[ me0u djevojkamaG
hualis aut &ulvo religatur auro Kakav je ilQ zlatom dragulj optoen
?emma% seu verno rosa spirat horto% utim( ilQ kad u vrtu proljetnom rua
9um recens rupto pudibunda &rontem zamirie i tek rascvjetala pomoli usta i
7rotulit ore$ stidno lice$
!2
+ene*i svoju dragu poredi s draguljem koji je zlatom utim optoen ,zapravo se
meusobno vezuju 4 religatur-% a njena usta i elo s procvalom ruom 4 crvena boja rue i
)anninih usana te lica i ela koji se zarumene zbog stida ili srama od ljubavi$ @ad <mor
savlada djevojku pjesniku e svanuti sretni daniA
J. diem nobis niveum et illos R' dane moj bijeliS ' preisti oni
9andidos neUus% Suibus attinebork zagrljaji kojima )u milovan bitiS
BeSue% cum cernam% prope ter beatum% ' presretnog li me dok gledati budem
.ra puellaek J djevojkino liceS
eneH*Be(a )e Zanna 'o%)e%nako a's&"ak&na * konk"e&na; njegova ,)!ba( )e
Ge%naA '!na +*s&*ke * ,)e'o&e$ +ene*a je humanistiki pjesnik i njegovu poeziju nuno je
gledati kroz poeziju njegovih uzoraA @atula% Gibul% 7ropercija% Horacija i 1ergilija itd$

Na)(*H* )e ')esn*Gk* %o+e& eneH*B os&(a"*oA 'o o'Be+ s!%!A ! &!3a,)ka+a s
ko)*+a )e o',akao s+"& s(o)*$ s!/"aRana ')esn*ka Jako(a !n*Ba 22<9 $eksa+e&"a4 *
I,*)e 1"*)e(*Ba.
8edavno pronaena pismaA koja je +ene*a 1!2$ istodobno uputio najmonijim
kr*anskim vladarima svojega vremenaA @arlu 1$% ;ranji '$% ;erdinandu '$ Habsbu*kom
pozivajui ih da udrue svoje sile protiv Guraka svjedoe o iskrenoj zauzetosti za sudbinu
kr*anskog svijeta$
1;. PREDAVANJE
-"an)o T"ank(*, An%"e*s
,<ndronicus GranSuillus 7arthensius% Grogir 12D"$-1!61$-
Hedan tipini humanist pro&esor klasinih jezika% poslanik% politiar% epistologra&%
pjesnik i &ilozo&$ Rodio se u Grogiru$ Mkolovao se u Fubrovniku% 7adovi% Rimu% +eu%
'ngolstadtu i Eeipzigu$ Ho* mlad postao je poznat svojim biranim pjesnikim poslanicama u
stihu i prozi$ 1e se na *kolovanju upoznao s mnogim znaajnim humanistima iz gotovo svih
europskih naroda% koji e mu kasnije pruiti znatnu pomo u obavljanju brojnih poslova na
dvorovima u slubi nekolicine vladara$
<ndreis je pisao iskljuivo na latinskom% i to govore% &ilozo&ska dijaloge% pisma% poslanice i
pjesme ,ima i prigodnih epigrama-$ / govorima i pjesmama poglavito se zalae za vojnu
kojom bi se suzbio turski prodor% pri emu je za <ndreisa karakteristian kozmopolitski
!!
pogled 4 nije zabrinut samo za svoj zaviaj ili koje drugo podruje% nego uvijek za itavu
kr*ansku zajednicu ,res publica 9hristiana-$ Bladi <ndreis odu*evljen govorima hrvatskih
biskupa na lateranskom koncilu ,+ernard )ane% Mime @oeti-% a i sam doivjev*i provale
Guraka u okolicu Grogira% vrlo rano je shvatio neslogu i nehaj europskih vladara s jedne strane
i stra*nu tursku silu s druge strane% on se obraa za pomo samom +ogu .cu u pjesmi ,d
1eum contra -urcas oratio carmine heroico ,%olitva Bogu protiv -uraka u heksametrima%
3#2 heksametra-% koju 1!15$ objavljuje u 'ngolstadtu$ Go je uena humanistika lamentacija
zbog turskih osvajanja i zlodjela kao i zbog razjedinjenosti kr*ana$ Ga pjesma mu otvara put
do katedre latinskog jezika u Eeipzigu po zagovoru uenog Hieronima de 9roarija$ =voje
nastupno predavanje 1e laudibus elo!uentiae ,' pohvalama govornitva- tiskano je 1!15$ u
Eeipzigu i steklo brojne pohvale$ Go je zapravo prava demonstracija njegove govornike
vje*tine bi naobrazbe$
@ao poslanik bana +erislavia na saboru njemakih knezova u <usburgu ,kojeg je sazvao car
Baksimilijan- odrao je 1!15$ 'ratio contra -urchas ad =ermanos habita ,=ovor :ijemcima
protiv -uraka-% a 1!21$ se ponovno na nagovor kralja ;erdinanda obraa njemakim
knezovimaA 'ratio ad =ermanos de bello suscipiendo contra -urcos I =ovor :ijemcima o
ratu koji treba poduzeti protiv -uraka ,+e% 1!21-$
/ jednom govoru se obratio poljskim velika*ima ,d optimates olonos admonitio I
'pomena poljskim velikaima( ,doivio je 3 izdanja- apel je za slogu pred neprijateljem i spas
poljske drave% posljednje slobodne slavenske zemlje$
)a svog boravka u 7oljskoj objavio je u @rakovu 1ialogus philosophandumne sit I 1a li je
potrebno baviti se "ilozo"ijom u kojem raspravlja o najboljem nainu ivljenja% o svrsi
ovjekovog ivljenja i koji nain ivljenja prua ovjeku najveu sreu$ Go je ivot u skladu s
prirodom% *to istovremeno znai ivjeti u skladu s vrlinama$
1ialogus #2lla ,1ijalog #ula% 1!36$- rasprava je koji vode 9ezar i =ula u podzemlju o
najboljem obliku vladanja% o nevoljama vladara i prednostima privatnog bezbrinog ivota
nad vladarevim$ / predgovoru spominje Fioklecijana koga naziva Whomo nostrae nationis 4
ovjek na*e narodnosti$
7ored brojnih pjesama upuenih carevima ,,d Caersarem %aBimilianum- i
velika*ima% te pisamaA Epistla ad onti"icem ium +$ I ismo papi iju +$ )animljiva je i
vana njegova poslanicaA 1e rebus in >ungaria gestis ab illustrissimo et magni"ico .udovico
=ritti de!ue eius obitu epistola I oslanica o djelovanju preslavnog i velemonog .udovika
=rittija u Ugarskoj i o njegovoj smrti ,1!2$- u kojoj je ivopisno oslikao stanje u /garskoj
poslije Bohake bitke 1!3#$ Gu je prikazao posljednjih nekoliko godina ?rittijeva ivota koji
!#
je bio poslanik sultana =ulejmana '' 1elianstvenog u /garskoj% a <ndreis se nalazio u
njegovoj slubi$ ?rittija su ubili /gri% dok je <ndreis jedva spasio ivu glavu$
Fri se da Grankvilov opus veim dijelom jo* nije ni otkriven$ Bnoga su mu djela izgubljenaA
1ialogus inter virum et uBorem;
1ialogus de pecuniae utilitateK
1ialogus de homineK
EBpositio de contentione =alli et >ispaniK
'ratio ad Carolum +$ imperatoremK
'ratio ad regem ,ngliaeK
Epistola ad &erdinandum /egem /omanumK
Epistola ad >ieron2mum ?anne;
Epistola ad =regorium 1rascovich itd$
8akon etvrt stoljea burne poslanike djelatnosti i tajnih zadataka <ndreis se 1!2D$
povukao u rodni Grogir gdje je i preminuo$
<ndreis je pisao iskljuivo na latinskom% i to govore% &ilozo&ska dijaloge% pisma%
poslanice i pjesme ,ima i prigodnih epigrama-$ / govorima i pjesmama poglavito se zalae za
vojnu kojom bi se suzbio turski prodor% pri emu je za <ndreisa karakteristian kozmopolitski
pogled 4 nije zabrinut samo za svoj zaviaj ili koje drugo podruje% nego uvijek za itavu
kr*ansku zajednicu ,res publica 9hristiana-$
Y<ccumulatSue opes gladiosSue in cote
cruentos eUacuit cunctas donec &erus
occupet oras Eittus ad Hesperium
$$$$proprio dum Barte +ritannos
1incat et eUtremis Gulem SuoSue &inibus
orbis
Blago gomila i maeve u brus krvave oti
dok divljak ne osvoji sve krajeve obalu na
?apadu $$$ dok u vojni Britance ne
savlada i -ulu na kraju svijeta$
mGaj grozni rod $$$ kojem nikakvo
bogatstvo ne moe utaiti e% po*to se u
strahovitoj pohlepi doepa zemlje%
poku*at e zatim da se uspne na nebo i
Gebe% kralju ljudi i oe bogova% hoe da
protjera s nebeskog prijestolja% a svece *to
su na nebesima da obori i nogama odagna
u predjele *to se ispod :zemlje> prostiru$
!6
LUDOVIK PASKALIE 2LUDOVI1US PAS1ALIS4 2oko 18;;-18814
LUDOVIK PASKALIE ,Ludovicus Pascalis-
oko 18;;. @ 1881.
Rodio se oko 1!""$ u uglednoj kotorskoj obitelji$ .snovnu naobrazbu stekao je u
rodnom gradu kod Eodovica da 7onte uitelja astronomije% astrologije% meteorologije i
klasinih jezika$ 7oslije 1!3"$ studirao je u 7adovi% a kratko je vrijeme proveo u <&rici kao
zarobljenik maurskih gusara$ Hedno je vrijeme kao mletaki dravni slubenik boravio na
otoku @reti ,u gradu Retimnu% gdje je bila postavljena obrambena linija prema Gurcima-
odakle se 189?. g$ vratio u @otor$ / Blecima je 1!2D$ objavio zbirku pjesama na talijnskom
Rime vol%ari% a njegov prijatelj talijanski pjesnik Eodovico Folce 1!!1$ g$ ,nekoliko mjeseci
nakon 7askalieve smrti- objavljuje njegovu zbirku pjesama na latinskom 1a"+*na ,2 knjige
4 knjige elegija i 1 knjigu u heksametrima s naslovom s2lvae nazvane po uzoru na =tacija-$
.d 7askalia se sauvalo jo* 3 epigrama% elegije i 1 s2lva tj$ pjesma u heksametrima$
7askalieva elegija tematski je tako raznovrsna% da bi se moglo rei kako se on
elegijskim distihom posluio za razne knjievne vrste$ (legija upuena hvastavom ,tiku u
kojoj tje*i Herolima +artuevia ili onih upuenih drugim pjesnicima blie su knjievnim
poslanicama% nego antikim elegijama$ / nekim se elegijama obara na udno pona*anje
sugraana i neke umi*ljene stihoklepce te su one blie pojmu satire$ Fio zbirke proet je
aluzijama na suvremene politike dogaaje i osobe ,@arlo 1$% ;ranjo '$% =ulejman ''$- 4
7askali upuuje poziv kr*anskim vladarima da se udrue protiv Guraka% slavi sklapanje
saveza In Caroli Caesaris annonicam eBpeditionem% j ,d =alliae regem reli!uos!ue
principes Christianos$ 8eke njegove elegije su pune iskrenog rodoljublja po opisima zaviaja
ili pozivima kr*anskim vladarima da se udrue u borbi protiv Guraka iji grozni jaram trpi
pjesnikov narod$ Go su prave lirske ode Horacijevog tipa ili pak ekloge vergilijansoga
poimanja$
8aziv s2lvae posudio je 7askaljevi od =tacija% ali se u dikciji i obradi tema uglavnom
povodi za elegiarima Gibulom% 7ropercijem i .vidijem% zatim osobito za 1ergilijem i
Horacijem$ 7ored antikih pjesnika u njegovoj poeziji vidni su odrazi latinske poezije
suvremenih talijanskih pjesnika - =anazzara i +emba$
@arakteristino je za njegove pjesme da su pune autobiogra&skih podatakaA o
zarobljavanju ,1e natali die-% o opra*tanju s prijateljima% ilirskim *umama% brdima i rijekama
uoi odlaska na @retu% gdje se zaokupljenost mitskom pro*lo*u mije*a s enjom za rodnim
krajem i prijateljima ,,d %arianum Bizzantium% ,d Eugenium Bucchium-$
!5
+rojne poslanice govore o velikom krugu poznanika i temeljnom poznavanju
anrovske tradicije$ / skladu s antikom i humanistikom praksom% rije je o vrlo
raznorodnim elegijamaRposlanicama s razliitim sadrajem$
7remda ne preteu brojano% ljubavne pjesme imaju iznimno vano mjesto u
7askalievu opusu$ 7osveene su @otorki =ilviji% *to je zacijelo pseudonim% prema
postupcima antikih i humanistikih pjesnika$ .blikujui svoju ljubavnu ispovijest u nizu
mitskih slika ,,d amnem =urdum- elegijsko YjaZ uvr*tava =ilviju u niz ljepotica koje su
proslavili .vidije% @atul% Horacije% Gibul% 7ropercije$ )a razliku od nekih antikih uzora% pa i
bliskih primjera u hrvatskom latinizmu ,7uci% 9rijevi- 7askaliev elegijski korpus ne
pokazuje pripovijednu zatvorenost% tj$ ne nastoji ispriati Ypovijest ljubaviZ$
Carmina su posljednja velika tiskana zbirka latinskih pjesama u hrvatskom
humanizmu koja je jo* u potpunosti proeta zanimanjem za svjetovno$
11. PREDAVANJE
- Ma&*)a G"b*B CG"ba# I,*"*k 218;9-188:4
2O4
a"&o, S!"Re(*B 2J!")e(*B4
2Ma,a M,aka 2T4 oko 18;<. @ R*+ oko 18<;.4
. ivotnom putu +artola iurevia ,Hurjevia- zna se gotovo jedino ono *to je sam
zapisao pi*ui *to je sve proivio za vrijeme svoga zarobljeni*tva i nekih reminiscencija na
svoje mladenake dane prija pada u tursko ropstvu 1!3#$ na Bohakom polju$
.snovno obrazovanje stekao je kod ostrogonskog biskupa$ / .strogonu je zareen za
sveenika i kao takav sudjelovao je u Bohakoj bitci i tada je zarobljen$ @ao rob vi*e puta je
prodavan i preprodavan% poku*avao je vi*e puta i pobjei% a konano mu je po*lo za rukom
1!!$ kada je kroz pusta mjesta .smanskog carstva uspio doi do <rmenije i =irije odakle je
pje*ice do*ao u 7alestinu gdje je na*ao skloni*te u &ranjevakom samostanu u Heruzalemu$ 'z
Heruzalema je pje*ice kroz <&riku do*ao u 9ompostelu ,Mpanjolska-% zatim u Rim% odakle je
1!22$ stigao u <ntverpen% zatim putuje krog 8jemaku u @apuvar ,kod +udima- gdje je neko
vrijeme boravio na imanju gro&ova 8adadija% od 1!26$- 1!!"$ je bio u +eu gdje je radio kao
uitelj i odgojitelj djece jednog ogranka gro&ovske obitelji 8adadi$ / to je vrijeme%
!D
najvjerojatnije 1!!"$ u pratnji <ntuna 1rania% putovao u 7oljsku ,@rakov- gdje je kralju
=igismundu poklonio svoje 1isputacije s posvetom$ 'z @rakova je preko +udima i +ea
otputovao na grobove apostolskih prvaka% kamo je stigao 1!#"$ i tu se gubi svaki trag pa se
pretpostavlja da je tada ili koju godinu kasnije preminuo u Rimu$
/ <ntverpenu se sastao s (razmom Roterdamskim koji je napisao preporuku za
njegovo djelo 1e a""lictione$$$% a na proputovanju kroz 8jemaku susreo se i s Bartinom
Eutherom i ;ilipom Belanchthonom koji su takoer pohvalili i preporuili svojim vjernicima
njegov opis robovanja pod Gurcima$
7utujui (uropom izdavao je knjiice u kojima je opisivao svoje te*ko robovanje pod
Gurcima% pisao o obiajima Guraka njihovim vojnim% politikim i vjerskim prilikama% zatim o
nainima kako bi se .smanlije mogle istjerati iz (urope i Bale <zije$ 7ored toga opisao je
hodoa*e u =vetu zemljuA #pecchio della peregrinatione uz djelo je dodao kratki rjenik na
talijansko 4 arapskom 4 hebrejskom i kaldejskom jeziku$ +udui da je osobno posjetio sva
sveta mjesta i sve te krajeve pro*ao pje*ice% njegov opis je sasvim vjeran i jedan od najboljih
putopisa 1#$ st$
1e a""lictione tam captivorum Suam etiam sub Gurcae tributo viventium 9hristianorum
cum &iguris res clare eUprimentibusA additis nonnullis vocabulis% Fominica oratione% <ngelica
salutatione% =Lmbolo apostolorum linguae =clavonicae cum interpretatione Eatina libellus $$$ %
autore +artholomaeo ?eorgii peregrino HierosolLmitano% Sui per duos menses catena collo
vinctus% saepe venandus T''' annos apud eosdem servitutem serviens% omnia eUperientia vidit
et didicit$ <ntverpiae% 1!22$
1e -urcarum ritu et ceremoniis autore$$$<ntverpen 1!22
1e ritibus et di""erentiis =raecorum et ,rmenorum tum etiam de captivitate illius ac
ceremoniis HierosolLmitanorum in die 7aschatis celebrandis libellus R <dditis nonnullis
vocabulis et salutationibus in lingua vernacula Hungarica sua cum interpretatione Eatina$ 8ije
naznaeno ni mjesto ni godina izdanja% a najvjerojatnije je tiskano takoer 1!22 u <ntverpenu
ili normsu$ / dodatku se nalazi iurevieva autobiogra&ija$
rognoma sive praesagium %ehemetanorum primum de 9hristianorumcalamitatibus%
deinde de suae gentis interitu eK Pe"s*#a ,*n/!a *n .atinum sermonem conversus$ norms%
1!2!$
EBhortatio contra -urcas ad illustrissimum principem BaUimilianum archiducem
<ustriae $$$% <ntverpiae% 1!2!$
iurevi je jedan od najzauzetijih europskih renesansnih pisaca za oslobaanje
(urope i Bale <zije od Guraka$ Go je jedino mogue ukoliko doe do stvarne sloge meu
#"
kr*anskim vladarima$ Fjela su pisana vrlo ivo s osobitom kompozicijom jednostavnim
stilom s vrlo istananim osjeajem za &ini humor$ iurevi je nedvojbeno najizdavaniji pisac
starije hrvatske knjievnosti% a s brojno*u jezika% narjeja i dijalekata na koje je sve bio
prevoen ne moe se usporediti nijedan hrvatski pisac$
ANTUN VRANQIE 2ANTONIUS VERANTIUS4 218;7-18=94
2O4
S&)e'an "o%a"*B
,oljana ili 9eroin kraj Koprvnice% oko 12D"$ 4 1oc 1!D$-
1jerojatno se poeo *kolovati u 7euhu% a nastavio studij u 7adovi i +ologni odakle se
vratio u domovinu kao doktor kanonskog prava$ 7rva mu je sluba dvorskog tajnika i
peujskog biskupa =zathmara$ Gada se upoznaje s kraljevskim dvorom Hagelovia i same
kraljeve 1ladislava ''$ i Eudovika '' koji ga 1!31$ uzima za svog tajnika% a 1!3#$ imenuje ga
kancelarom$ 'stovremeno je napredovao na ljestvici crkvene hijerarhijeA prvo je bio
zagrebaki% zatim peujski te potom ostrogonski kanonik% a 1!3#$ postao je srijemski biskup%
a 1!6$ godine premje*ten je na 1aku biskupiju koja je imala znatno vee prihode od
=rijemske$
@ao kraljev poklisar obavljao je brojne diplomatske misijeA dvapu putuje u Rim papi
Hadrijanu 1'$ i @lementu 1''A zatim poljskom kralju =igismundu da bi potaknuo preko njih
kr*anske vladare na zajedniku vojnu protiv .smanlija i isposlovao konkretnu vojnu i
novanu pomo Hageloviima za obranu od Guraka$ Iini se da su +rodarievu neuspjehu
najvi*e pridonijele prilike u samom /garsko-hrvatskom kraljevstvuA naime% veliki otpor je
prualo domae plemstvo koje je otkazalo poslu*nost mladom kralju Eudoviku ''$ Gakav stav
ugarskog plemstva uvelike je pridonio katastro&alnom porazu na Bohakom polju !$ 'T$
1!3#$ u kojoj je bitci poginuo i sam kralj$ +rodari poslije bitke% u kojoj je i sam sudjelovao%
prelazi na stranu 'vana )apolje% u ijoj je slubi ostao do kraja ivota$
Fok je bio na studijama u 'taliji +rodari se bavio poezijom% a htio je tiskati i jedan
rukopis Hana 7anonija% ali po povratku brojni su ga poslovi udaljili od pjesni*tva i knjievnog
rada$
8jegov opus tvori veliki broj pisama ,uglavnom su jo* u rukopisu i neistraena-% nekoliko
pjesama% a najznaajniji su njegovi govoriA 'ratio ad ,drianum +I ponti"icem maBimuma
,1!33$-% i opis Bohake bitke u malom djelu 1e con"lictu >ungarorum cum #ol2mano
-urcarum imperatore ad %ohach historia verissima ,1!36$- - to je zapravo izvje*e o bitki
koje je napisao kao pismo i poslao ga poljskom kralju =igismundu u proljee 1!36$ Go je
#1
najvaniji povijesni izvor za tu bitku$ +rodari je vjerno kronolo*kim redom opisao dogaaj i
uzroke koji su mu prethodili$ 7ored ostalog cilj je spisu bio pobiti lane glasine koje su se
*irile oko same katastro&e$ 8a poetku pisma +rodari daje geogra&sko-politiki opis
hrvatskih i ugarskih zemalja$ =pis se odlikuje prvorazrednom historiogra&skom vrijedno*u% o
emu svjedoe njegova mnogobrojna izdanja i prijevodi$
+rodari je vrlo uen pisac koji vrlo ivahno prikazuje samu bitku iz ega se jasno
prepoznaje autorovo vrsno poznavanje antikih pisaca$ =vakako da su i literarne kvalitete
spisa uvelike pridonijele njegovoj velikoj meunarodnoj popularnosti% ali se meu njima
nadasve istiu objektivnost i vje*tina izno*enja ili opisa samog tijeka bitke$
7rvi put je tiskano 1!36$ u @rakovu% a poslije toga vi*e puta u +aselu% +eu% Grnavi%
;rank&urtu% @aloi % =trasbourgu% a 1DD"$ i u 1inkovcima s prijevodom na hrvatski$
12. PREDAVANJE
IVAN ONA @ OLI1A 2IOANNES ONA DE OLI1IS4 2oko 182; @ oko 18=;4
I(an OLI1A
2onaA o,*#*sA o,*"*sA o,*.a4 ,@otor oko 1!3"$ 4 @otor 1!63$-
Mkolovao se u rodnom gradu% potom studirao pravo u 7adovi$ 7ovratkom u domovinu
obna*ao je u gradu znaajne pravno-upravne poslove$ /gledan plemi% jedan od
najutjecajnijih @otorana iz doba renesanse$
7jevao je na latinskom i talijanskom$ 8ajpoznatiji je kratki epilij ,1 heksametar- Descriptio
2scriviensis urbis ,1escriptio sinus et urbis ,sciviensis- nastao izmeu 1!5$ i 1!!1$
1ergilijanski intoniran opis grada @otora uglavnom sadri opis prirodnih ljepota i povijesnih
znamenitosti bokokotorskog zalijeva s putopisnim obiljejima$ 1i*e od polovine je posveeno
samom gradu @otoru% posebno prikazu njegovih sakralnih graevina 4 pa moe posluiti i kao
povijesno vrelo$
#3
Rukopisni prijepis iz 1513$ s obimnim tumaem pojmova% imena i mjesta nalazi se u
<rhivu Bale brae u Fubrovniku$ 7rvi ga je objavio =era&ino RazziA La storia diu Rau%ia%
1!D!$
7ored toga objavljena 1!!!$ jedan epigram i dvije pjesme na talijanskoj posveeni
slavnoj 'vani <ragonskoj u zbirci razliitih pjesnika i pjesamaA 'l tempio della divina si%niora
donna Giovanna d92ra%ona$
=uvremenici su +olicu hvalili kao vrsna pjesnika nagla*avajui njegovu pjesniku mo
slikovita izraza ,descriptio-% eleganciju stiha i vje*tinu kompozicije$ +olica je dobar pjesnik
vergilijanskog izraza% ali bez jaih pjesnikih sposobnosti$
MATIJA VLAQIE ILIRIK 2MATTHIAS -LA1IUS ILLURI1US4 2182;-18=84
MATIJA VLAQIE
$atthias )lacius 'll1ricus ,1!3" 4 1!6!-
Batija 1lai% jedna od najutjecajnijih i najprijepornijih osoba njemakog
protestantizma% rodio se u obitelji prilino imunog posjednika u Eabinu$ )apoeto *kolovanje
u Eabinu nastavlja u Blecima kao *esnaestogodi*njak kod znamenitog pro&esora klasinih
jezika ?iambattista (gnacuja$ .datle 1!D$ po savjetu uenog ujaka &ra +alde Eupetine odlazi
na studij u +asel% odakle idue godine ide u GObingen gdje je grki i hebrejski predavao
uveni Batija ?rbac
1
koji 1laia preporuuje Belanchthonu$ @od Belachthona u
nittenbergu u 31$ godini ivota 1lai se upoznaje s B$ Eutherom kojega se duboko dojmila
1laieva uenost ,naziva ga noster notissimus homo et magne "idei- i u njega polae velike
nade za znanstvenu obranu protestantizma$ / nittenbergu je 1!22$ 1lai postao magister
artium i pro&esor hebrejskog jezika na sveuili*tu$ 8akon Eutherove smrti ,1!2#$- i vojnih
poraza vodeih protestantskih knezova veina je protestantskih teologa% predvoena
Belachthonom% bila spremna na kompromis s Rimom tako da je na saboru u <ugsburgu 1!26$
zajedniki usvojen dekret tzv$ ,ugsburki interim po kojem je do sazivanja opeg koncila za
sve jedino vaee bilo uenje katolike crkve$ 1lai pak% ne slaui se sa zakljucima
dekreta% stalno je nagla*avao da oni moraju ostati vjerni Eutherovom nauku% a to po njemu
znai ostati vjeran istinskoj @ristovoj crkvi$ )bog toga se osobito okomio na kolebljivost
Belachthona ,koji e kasnije priznati da je tada radio protiv vlastite savjesti- te objavljuje spis
De vocabulo fidei @ ' pojmu vjera ,nittenberg 1!2D- i odlazi u Bagdeburg gdje sastavlja
1@
. Matt#ias Pabritius $ll!ricus 91=L> 8 1==<: 6uraFivao 0e s /rubarom, Iergeri0em,
IlaCiGem i dr. Napisao 0e viJe nauCni# d0ela. %reveo 0e na latins1i esiodov sp0ev Djela i
dani i 5s#ilova Prometeja. $sp0evao 0e veGi bro0 p0esama na latins1om i grC1om 0e3i1u.
#
opseno polemiko djelo #atalo%us testium veritatis 4 Katalog svjedoka istine ,+asel 1!!#-$
1lai se u tom djelu utekao pro*losti% te je *to u tiskanim djelima% *to u rukopisima prona*ao
#!" svjedoka koji su se minulih stoljea protivili papinom primatu$ Katalog je plod napornog
rada istraivanja rukopisa i druge grae$ Fokumentirano i zanimljivo napisano djelo steklo je
ogromno mno*tvo itatelja% pa je svojim uspjehom nadma*ilo sva oekivanja$ / Bagdeburgu
1lai zajedno s grupom suradnika pi*e prvu povijest crkve #enturiae $a%debur%ensis 4
%agdeburke centurije ,+asel 1!!D 4 1!62-$ Go je opsena povijest crkve razdijeljena na 1
svezaka u kojima se graa obrauje po stoljeima ,centurijama- od 1$ do 1$ st$ 9ilj je djelu
bio obnoviti kr*anstvo u protestantskom duhu$ 1lai se osobito zalae za autonomnost
znanstvenog izstraivanja zbog ega je morati esto mijenjati mjesto svoga prebivali*ta$ Gako
iz Bagdeburga odlazi u Henu koju je zbog deterministikog uenja o istonom grijehu morao
1!#1$ napustiti i dolazi u Regensburg gdje poinje pisati svoje najznaajnije djelo 1,a(*s
S#"*'&!"ae sa#"ae - Klju #vetoga pisma% a nastavlja ga u <ntXerpenu i u ;rank&urtu$ Gu
napadnut% odlazi u =tassburg odakle se opet vraa u ;rank&urt gdje 1!6!$ u bijedi umre$
8apisao je oko 12" spisa$ 1laia se danas zbog njegove vi*estruke uenosti smatra
zaetnikom nekoliko danas neizostavnih strukovnih disciplina duhovnih znanosti$ kao odlian
poznavatelj +iblije% te vrstan hebreist i grecist% 1laia se smatra zaetnikom moderne
biblijske egzegeze$ =a stanovita povijesnog djelovanja i recepcije ideja moda je ipak
najznaajniji 1laiev rad na teoriji interpretacije teksta$ Fa bi pokazao prista*ama i da bi
uvjerio svoje protivnike kako je =veto pismo mogue razumjeti kao i svaku drugu knjigu
1lai pi*e op)evae)a pravila za razumijevanje teksta ijom se primjenom dolazi do
ispravnog razumijevanja =vetoga pisma$ 1laievo najznaajnije djelo Klju #vetoga pisma
bio je svojedobno jedan od najitanijih spisa koji je dugo vremena sluio kao osnovica i
naputak za tono poimanje +iblije$ 'z njegovih e se pravila razumijevanja teksta poetkom
1D$ st$ razvit hermeneutika kao sveopa metoda razumijevanja% koja e u 3"$ st$ postati jedan
od najutjecajnijih &ilozo&ijskih pravaca u (uropi$
MARKO ANTONIJE DE DOMINIS
$arcus 2ntonius de Dominis 218<; @ 1<274
Roen u patricijskoj obitelji u Rabu$ Humaniora polazi u Eoretu% a studij u 7adovi$
@ao isusovac preddavao je 1" godina u raznim kolegijimaA klasinih jezike u 1eroni%
matematike u 7adovi% a &ilozo&iju i retoriku u +resciji$ 7otom 1!D#$ napu*ta isusovaki red i
dolazi k stricu% koji je tada bio senjski biskup% za administratora$ / Blecima je 1#""$
#2
posveen za senjskog biskupa% a 1#"3$ je preuzeo splitsku nadbiskupiju$ )bog sukoba s
kaptolom 1#1!$ ide u Bletke% ali kako ni tamo nije imao mira% odlazi u Eondon$ ?od$ 1#16$
izlaze u Eondonu prve etiri knjige njegovog glavnog djela 1e republica ecclesiastica I '
crkvenoj dravi% a 1#3"$ g$ peta i *esta knjiga u Eondonu % a sedma i deveta u ;rank&urtu na
Bajni$ @ad se poelo govoriti da e se prestolonasljednik 9harles vjenati sa *panjolskom
in&antkinjom Barijom to zbliavanje Eondona i Badrida nije odgovaralo Fominisu% a kako je
tad izabran za papu ?rgur T1$ inae njegov prijatelj iz mladih dana% Fominis se odlui 1#3$
na odlazak u Rim$ /brzo po njegovom dolasku u Rim umro je papa ?rgur T1$ i naslijedio ga
/rban 1'''$ koji je Fominisa odmah predao inkviziciji$ )atvoren u <neosku tvravu ve
1!3$% a idue je godine poetkom jeseni umro i tek 31$ 13$ 1#32$ je zajedno sa svim
primjercima njegovih tiskanih djela i rukopisa bio spaljen na trgu 9ampo dei &iori u Rimu$
)naajna su djela A 1e radiis visus et lucis in vitris perspectivis et iride ; ' vidnim i
svjetlosnim zrakama u le)ama i o dugi$ ,Bleci 1#11$-; Euripus seu 1e "luBu et re"luBu maris
sententia 4 Eurip ili o morskoj plimi i oseci ,Rim% 1!32-; %arcus ,ntonius de 1ominis $$$
suae pro"ectionis consilium eBponit ,Heidelberg 1#1#-; %arcus ,ntonius de 1ominis $$$ sui
reditus eB ,nglia consilium eBponit ,Rim 1#3-
19. PREDAVANJE
-RANJO PETRIE 2-RAN1IS1US PATRI1IUS4 2182:-1<:=4
2O4
D!%*B An%"*)a
,+udim 1!$- +reslau ,nroclaX- 1!5D$
@ao djeak od 5 godina izgubio je oca% koji je poginuo u bitki s Gurcima za +udim
1!21$% tako se o njegovu odgoju brinula majka i njezina utjecajna rodbina osobito ujak <ugust
=bardellatus% biskup u 1acu$ 8akon nauka u +udimu% studira u +reslau ,7oljska- a potom u
1eroni% 7aviji% 1eneciji i 7adovi$ 8akon studija ulazi u diplomatsku slubu pratei papina
izaslanika kardinala Reginalda 7olija po zapadnoj (uropi do (ngleske za vrijeme tih
putovanja upoznao je mnoge nove sredine i vane ljude$ 7oslije toga radi na kraljevskom
dvoru u +udimu% a potom u +eu kod ;erdinanda '$ @ad se postavilo pitanje odlaska
predstavnika ugarskog i hrvatskog sveenstva i plemstva na tree zasjedanje Gridentskog
koncila Fudi je imenovan kninskim biskupom da bi mogao na koncilu s anadskim
biskupom zastupati hrvatsko i ugarsko sveenstvo i nie plemstvo$ 8a koncil bio je Fudi od
veljae 1!#3$ do polovice srpnja 1!#$ 8a koncilu se Fudi zalagao za temeljitu re&ormu
#!
9rkve i vjersku toleranciju da bi do*lo do povratka protestanata staroj vjeri i time se ojaalo
jedinstvo kr*ana i njihova sposobnost za obraun s .smanlijama$ 8a koncilu je odrao pet
uvenih govora iz kojih zrai duh humanizma najbolje erazmovske tradicijeA 'rationes
!uin!ue in Concilio -ridentino habitae I et govora odranih na -ridentskom komcilu$ )bog
toga% a i zbog izvrsnog klasinog latinskog izraza ti su govori doivjeli vi*e izdanja ,1DD1$ su
prevedeni na hrvatskiA %ogu)nosti% 5$% =plit s radom Q$ 7uratia-$ 7rema procjeni sudionika
na itavom koncilu nije bilo boljeg govornika od Fudia% a rado su ga usporeivali s
9iceronom$
)bog svojih kritikih pogleda na crkvenu hijerarhiju i zbog popustljivosti prema
protestantizmu koncilsko ga je vodstvo odbacivalo$ 7o elji papina legata polovicom 1!#$
Fudi napu*ta koncil i prihvaa posredniku ulogu izmeu koncilskog predsjedni*tva i
bekog dvora$ @rajem te godine naslijedio je Fra*kovia na biskupskoj stolici u 7euhu% ali
zbog Giuraka% koji su drali 7euh% biskupsku stolicu premje*ta u =iget$ /oi glasovite
sigetske opsade Fudi po nalogu cara Balsimilijana ''$ odlazi u 7oljsku da na dvoru zastupa
interese bekog dvora$ / @rakovu se zbliio s mnogim prista*ama re&ormacije i oenio se
dvorskom damom Reginom =traszoXskom i napustio biskupski poloaj ime je izgubio
kraljevsku naklonost$ 8ajprije prelazi na kalvinizam% a potom prihvaa evangeliku vjeru$
@ad je 1!63$ umro poljski kralj =igismund <ugust% Fudi se zauzeo da na prijestolje doe
habsbur*ki aspirant% ali je bio izabran brat &rancuskog kralja% koji je ubrzo napustio poljsku$
Gada dolazi na prijestolje stari Fudiev neprijatelj% pa Fudi odlazi u Mlesku i nastanjuje se u
+reslau i povlai se iz javnog diplomatskog djelovanja$ .d tada se iskljuivo bavi
znanstvenim radom$ @uga je 1!5D$ zadesila grad% pa je najvjerojatnije od nje umro i Fudi$
Fudi je sudjelovao u svim kulturnim% znanstvenim i knjievnim gibanjima tada*nje
(urope$ .dravao je veze s najistaknutijim intelektualcima svoga vremena$ 8jegova bogata
korespondencija i mnoga djela nalaze se jo* neobjavljena po europskim knjinicama i
arhivima$ +avio se mnogim teoretskim i praktinim disciplinamaA teologijom% &ilozo&ijom%
pravom% matematikom% astronomijom% povije*u% geogra&ijom i medicinom$ 7revodio je s
grkog i talijanskog na latinski% pjevao pjesme na latinskom i grkom$ )naajne su njegove
rasprave o Gukididu% Femostenu% 7lutarhu% komentari (vaneljima% gramatike i teolo*ke
studije% a osobito matematika i astronomska prouavanja$ )animljive su njegove tvrdnje o
povezanosti &ilozo&ije i medicine s astronomijom$ .dravao je veze s najistaknutijim
intelektualcima svoga vremena ,<$ <lciati% <$ ?entile% H$ =ambucus% ;$ 1imercatius% H$
9amerarius% H$ Easicius% H$ Eipsius% H$ @ochanoXski-$ 8ajznaajnijim se djelom dri njegova
rasprava o kometamaA De #o+e&a"!+ s*/n*0*#a&*one #o++en&a"*o,!s$ .stavio je tridesetak
##
djela pisanih na uzornom latinskom jeziku% od kojih su neka tiskana i vi*e putaA Epistola ad
9oannem .asicium in !ua de divina -riada disputatur I oslanica 9$ .asiciju u kojoj se
raspravlja o Boamskom -rojstvu ,1!61-% ,d 9acobum %onaviaum carmina tria I -ri pjesme
9akovu %onaviju ,1!D!-% Fuaestio ubi vera et catholica 9esu Christi ecclesia universa sit I
=dje se nalazi prava i katolika crkva Isusa Krista( rasprava ,1#1"-% 1ialogus de electione
regis oloniae I /azgovor o izboru poljskog kralja% zatim zbirkeA Epistolae medicinales 4
oslanice iz medicine i Epistole philosophicae I &ilozo"ske poslanice itd$ 7otpisivao se
naje*e kaoA 1udith% 1udics% 1uditius% 1udelius% #bardellatus% ab >oreho8icza$ Fjela mu
zbog mnogostrukosti imaju preteno publicistiki karakter$ / svim disciplinama kojima se
bavio redovito je uoavao i zastupao naprednije poglede$ )bog nesumnjivih zasluga koje je
stekao na oivljavanju znanstvenog ivota i humanistikim znanosti u sredinama u kojima je
djelovao% kao i zbog vlastitih prinosa% Fudia se s pravom dri jednim od najznaajnijih
humanista sjeverne (urope u drugoj polovini 1#$ st$ F$ 8ovakoviA WFudi je jedan od
najsvestranijih humanista druge polovice 1#$ st$ 7remda mu enciklopedijska znatielja i
diplomatske dunosti nisu ostavljale dovoljno vremena da se posveti knjievnosti% njegova je
proza pri samom vrhu suvremene latinistike produkcije$J
#6