ISSN 1330-7487

BOSNA FRANCISCANA
ASOPIS FRANJEVAKE TEOLOGIJE
SARAJEVO
Godina XVI Broj 28
28
Sarajevo, 2008.
BOSNA FRANCISCANA
asopis Franjevake teologije
Izdava
Franjevaka teologija Sarajevo
Uredniko vijee
Mile Babi, Anelko Barun, Velimir Blaevi, Mirko Jozi, Anto Kovai,
Boo Luji, Luka Markei, Ivo Markovi, Anto Popovi, Marko Semren,
Vitomir Slugi, Slavko Topi, Velimir Valjan, Miro Vrgo,
Benedikt Vujica, Andrija Zirdum
Glavni i odgovorni urednik
Marko Karamati
Zamjenik glavnog i odgovornog urednika
Ivan arevi
Urednitvo
Ivan Bubalo, Stjepan Duvnjak, Petar Jele,
Miro Jeleevi, Marko Karamati,
Vili Radman, Miron Sikiri, Ivan arevi
Lektor
Ivan Nuji
Naslovna stranica
Ljubomir Perinli
Grako oblikovanje
Branko R. Ili
Tisak
Mller - Sarajevo
Adresa urednitva
BOSNA FRANCISCANA
Aleja Bosne Srebrene 111, 71000 Sarajevo
Tel: +387 33 45 32 66; Fax: 46 05 07
E-mail: karamat@bih.net.ba
ivansar@bih.net.ba
GRB I ZASTAVA BOSNE I HERCEGOVINE
U 20. STOLJEU
Emir O. Filipovi
Uporedo sa estim promjenama politikih reima koji su se tokom bur-
nog 20. stoljea smjenjivali u Bosni i Hercegovini, takoer su mijenjana
i bosanskohercegovaka dravna obiljeja. S obzirom da su grb i zastava
svojevrstan odraz i vizualna manifestacija politikih ideja, te da je svaka
nova vlast u tom smislu iskljuivala prethodnu, tako ni elementi starih bo-
sanskohercegovakih simbola nisu mogli biti inkorporirani u sastav novih.
To je dovelo do toga da je Bosna i Hercegovina ula u red rijetkih zemalja
koje su u 20. stoljeu mijenjale svoje simbole ak etiri puta, a da pri tome
nije postojao kontinuitet meu njima jer su se svi usvojeni simboli bitno
razlikovali jedni od drugih.
Po svojim karakteristikama, dravna obiljeja predstavljaju pogodan ma-
terijal za obradu jer omoguavaju da se kroz praenje njihove upotrebe i
analizu likovnog sadraja stekne detaljnija slika o stanju politike atmosfe-
re vremena tokom kojeg su bili na snazi. U dosadanjoj literaturi ovo nije
bilo zanemarivano, te je pitanje bosanskohercegovakih obiljeja vie puta
bilo predmetom rasprave. Meutim, izostalo je detaljnije istraivanje koje bi
pokualo ovu problematiku sagledati u cjelini i postaviti je u kontekst irih
politikih deavanja.
U ovom radu namjeravamo na osnovu zakonskih spomenika i relevantnih
izvjetaja kronolokim slijedom predstaviti znamenja koja su bila upotreblja-
vana tokom 20. stoljea ili kao dravni simboli Bosne i Hercegovine, ili kao
dijelovi simbola drugih politikih jedinica koji su je trebali predstavljati. Na-
stojat emo objasniti ulogu i znaaj svakog obiljeja ponaosob, te njegovu
kasniju upotrebu, pri tome ne zanemarujui njegov utjecaj u zemlji i prihva-
enost od strane naroda. Kako je svaki izbor novih obiljeja uvijek bio praen
uarenom diskusijom, u radu je takoer posebna panja posveena obrazlaga-
nju argumenata zbog kojih su odreeni simboli bili usvajani ili odbacivani.
104 Emir O. Filipovi
1) Prva polovina stoljea (1900-1945.)
U 20. stoljee Bosna i Hercegovina
ula je kao sastavni, ali i poseban dio
Mustro-Ugarske monarhije (Corpus se-
paratum) u ijem je sklopu imala i na-
roit zemaljski grb.
1
Zbog politike
osjetljivosti i odsustva heraldike tradi-
cije, koritenje novih znamenja poelo je
tek posebnom naredbom 1889. godine,
tj. vie od jedne decenije nakon prvobit-
nog ina okupacije.
2
Poto je izbor sim-
bola bio politiki motiviran, duga i una
rasprava o autentinom bosanskom grbu
zavrila je tako to je po naredbi iz Ze-
maljske vlade odreeno da taj grb bude
na utom (zlatnom) polju crvena ruka
naoruana maem.
3
(Slika 1.) Kako je
ovaj grb predstavljao ktivno znamenje
pokrajine Rame, koja se jo od 12. stoljea povremeno sretala u vladarskoj
tituli ugarskih kraljeva, gdje je trebala predstavljati Bosnu,
4
ovim izborom
trebale su se istai teritorijalne aspiracije i historijsko pravo Ugarske na Bosnu
i Hercegovinu.
5
Osim toga, boje grba, crvena i uta, predstavljale su dodatnu
pogodnost, jer su prenijete i na zastavu, kako bi se potisnule hrvatske i srpske
trobojke, koje su aktuelnim vlastima priinjavale mnoge probleme u provo-
1
Problem grba Bosne i Hercegovine za vrijeme Austro-ugarske uprave nee u ovom radu biti
predmet detaljnijeg razmatranja jer on po svemu zasluuje iru raspravu.
2
Tomislav KRALJAI, Kalajev reim u Bosni i Hercegovini 1882-1903, Veselin Maslea,
Sarajevo, 1987, 213.
3
Ovaj grb je izabran unato injenici da je Franjo Raki u svojoj opsenoj studiji dokazao da
on nije uope prihvatljiv kao bosanski. O tome: Franjo RAKI, Stari grb bosanski, Rad
JAZU, knj. CI, Razredi loloko-historiki i lozofsko-jurisdiki, XXX, Zagreb, 1890, str.
127-169.
4
O poloaju i ulozi Rame u ugarskoj vladarskoj titulaturi detaljnije vidi: Nada KLAI, Sred-
njovjekovna Bosna, Eminex, Zagreb, 1994, 35-42; Tibor IVKOVI, Rama u titulaturi
ugarskih kraljeva, Zbornik radova Vizantolokog instituta, Beograd, 2004, 153-164. Ovaj
grb je u Ilirskim grbovnicima esto predstavljao i pokrajinu Primorje, a njegovo realno
historijsko-heraldiko porijeklo treba traiti u grbu bosanskog vojvode i splitskog hercega
Hrvoja Vukia Hrvatinia.
5
Jedan autor navodi i neispravno miljenje da je to bio grb male, beznaajne srednjovjekov-
ne bosanske pokrajine Rame koju su, bezrazlono, ugarski kraljevi drali u titulaturu i gr-
bovniku svojih krunskih zemalja. (istaknuo E.O.F.) Hamza BOTONJI, Bosanski dravni
simboli, Bonjaka pismohrana asopis bonjake nacionalne zajednice Hrvatske, br.
9-12, Zagreb, 2003, 230.
Slika 1.
Slubeni bosanski grb za vrijeme
Austro-ugarske uprave (1878-1918)
(crte: Hugo G. Strhl)
105 Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeu
enju svoje nacionalne politike.
6
Uvedeni grb i zastava trebali su simbolizi-
rati posebnost Bosne i Hercegovine u okvirima Austro-Ugarske, a upotreba i
jednog i drugog sluila je armaciji bosanske nacije.
7
Ti simboli su isticani na
svim slubenim dokumentima i zgradama, a nali su svoje mjesto i na slube-
nom grbu Austro-Ugarske monarhije.
Unato injenici da su grb i zastava bili nametnuti od strane okupatorskih
vlasti te da su sluili kao orue strane politike, naroito ih je dobro primi-
lo muslimansko stanovnitvo Bosne i Hercegovine. Tako se u jednom dijelu
Memoranduma Ujedinjene muslimanske organizacije, kojeg su austro-ugar-
skom caru Karlu 1917. godine predali erif Arnautovi i Safvet-beg Baagi,
nakon kraeg izlaganja o historijskoj slobodi i neovisnosti Bosne, navodi
da su bosanskohercegovaki muslimani tu svoju neovisnost uvijek branili
maem to i na grb pokazuje.
8

Ulaskom u sastav kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, Bosna
je izgubila svoj prijanji status, a time i posebni grb. Znamenje kraljevine SHS
sastojalo se od starog kraljevskog grba Srbije, s tom razlikom da su umjesto
dvoglavog srebrenog orla sa krstom i ocilima, koji je zauzimao cijeli prostor
crvenog tita, na tit takoer postavljeni i povijesni simbol Hrvata, kao i polu-
mjesec sa zvijezdom Danicom, koji je trebao predstavljati Slovence.
9
Ovim se
eljelo pokazati da prijanji grb Bosne, koji su nametnule austro-ugarske vla-
sti, nije odgovarao novouspostavljenoj politikoj konstelaciji u kojoj svakako
nije bilo mjesta ni za kakav poseban bosanskohercegovaki subjektivitet.
Poto je veinu vremena trajanja Drugog svjetskog rata Bosna i Hercego-
vina bila u sastavu Nezavisne Drave Hrvatske, na njenoj teritoriji su vaila
6
Tadanji zajedniki ministar nansija Benjamin Kllaj je mislio da crvena i uta boja kao
nacionalno neutralne izgledaju potpuno podesne za Bosnu i Hercegovinu i da e one morati
uiniti kraj zloupotrebama injenim sa hrvatskim i srpskim bojama. KRALJAI, Kalajev
reim, 213.
7
Isto, 214
8
Luka AKOVI, Poloaj Bosne i Hercegovine u austrougarskim koncepcijama rjeenja
jugoslavenskog pitanja 1914-1918, Univerzal, Tuzla, 1980, 164.
9
To je ustvari bio simbol Ilirskog pokreta, ali on na grbu predstavlja Slovence, iako, kako
tvrdi Aleksandar Solovjev, ilirski pokret nikad nije bio slovenaki monopol. Aleksandar
SOLOVJEV, Istorija srpskog grba i drugi heraldiki radovi (priredio Aleksandar Palave-
stra), Pravni fakultet u Beogradu/AIZ Dosije, Beograd, 2000, 96. Nakon nepune tri godine,
slovenaki dio grba je izmjenjen tako to je usamljena zvijezda iznad polumjeseca zamije-
njena sa tri zlatne estokrake zvijezde, koje su poticale sa grba Celjskih grofova. Takav grb
je konano sankcioniran Vidovdanskim ustavom iz 1921. godine, u kojem je grb opisan u
lanu 2 prvog odjeljka: Grb je Kraljevine Dvoglavi Beli Orao u poletu, na crvenom titu.
Vrh obe glave Dvoglavog Belog Orla stoji Kruna Kraljevine. Na prsima orla je tit, na kome
su grbovi, srpski: beo krst na crvenom titu sa po jednim ognjilom u svakom kraku; hrvat-
ski: tit sa 25 polja crvenih i srebrnastih naizmenice; slovenaki: na plavome titu tri zlatne
estokrake zvezde. Ispod toga beli polumesec. Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca,
od 28. juna, 1921. god, Izdavaka Knjiarnica Gece Kona, Beograd, 1921, 1.
106 Emir O. Filipovi
obiljeja te drave. Prema lanu 1. Zakonske odredbe o dravnom grbu i za-
stavi, grb Nezavisne Drave Hrvatske je tit s 25 etvorinskih polja bijelih
(srebrnih) i crvenih (boje krvi), poredanih naizmjence u pet redova tako da je
poetno polje bijelo (srebrno). Nad grbom je znak u obliku zvjezdolike trople-
te vitice iste crvene boje koja uokviruje bijelo polje u kojemu je veliko slovo
U tamno modre boje.
10
Zastava je ureena lanom 2. iste odredbe: Zastava
Nezavisne Drave Hrvatske je zastava sa tri poloena polja i to: najvie crve-
no (boja krvi), pod njim bijelo, a pod tim modro. Visina te zastave prema irini
je u omjeru 2:3 ili 2:5. U sredini bijelog polja je dravni grb Nezavisne Drave
Hrvatske bez troplete vitice. Postavljen je od crvenog i modrog polja daleko
koliko je duga stranica jedne etvorine u grbu. Na crvenom polju kraj koplja
nalazi se vitica, kao ona u grbu, izvedena crveno tako, da je njena povrina
ostavljena bijela. U njenom bijelom polju je veliko tamno modro slovo U.
11
Ovdje je vano spomenuti i da se Hrvatska SS dobrovoljaka divizi-
ja (osnovana 1943.), kasnije poznata i kao 13. SS Handar divizija, tokom
Drugog svjetskog rata sluila jednim amblemom koji nesumnjivo podsjea
na austro-ugarsku verziju bosanskog grba.
12

(Slika 2.) Kako je iskljueno da su pripadnici
ove divizije nosili specijalne noeve za kla-
nje, zvane handar, tako ona sasvim sigur-
no po njima nije ni dobila svoje ime. Divizija
je ustvari nazvana Handar po amblemu, i
to nakon svog osnivanja, jer je sam amblem
mnogo stariji od slubenog imena kojeg je ta
divizija kasnije ponijela.
13
Kako je divizija
Handar veinom bila sastavljena od musli-
mana postoji mogunost da je stari grb Bosne
koji je bio na snazi u periodu 1878-1918. po-
sluio kao direktan uzor za formiranje njenog
10
Zakonska odredba o dravnom grbu, dravnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, dravnom
peatu, peatima dravnih i samoupravnih ureda, Broj XXXVII 53 Z. p. v. p. 1941. od
28. 4. 1941, Narodne novine Slubeni list Nezavisne drave Hrvatske, god. CV, br. 15, 30.
4. 1941, Zagreb 1941.
11
Isto.
12
Da se ovaj amblem poistovjeivao sa bosanskim grbom slikovito govori i injenica da se
u 5. knjizi serije Nemaka obavetajna sluba, koju je tampao Dravni sekretarijat unu-
tranjih poslova FNRJ (Uprava dravne bezbednosti, III. odeljenje), nalazi tekst potpisan
ispod fotograje pripadnika divizije Handar koji glasi: Uniforma divizije Handar bila
je istovetna s uniformama naoruanog SS, s tom razlikom da se na okovratniku nalazio
stari bosanski grb, a pored njega i kukasti krst. Uz to, umesto apke, pripadnici ove divizije
nosili su fes s grbom Treeg rajha i mrtvakom glavom. (Istaknuo E.O.F.) Zija SULEJ-
MANPAI, 13. SS divizija Handar Istine i lai, Kulturno drutvo Bonjaka Preporod,
Zagreb, 2000, 147.
13
Isto, 152.
Slika 2.
Amblem 13. SS Handar divizije
kojeg su njeni pripadnici nosili
na okovratniku (1943-1945)
107 Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeu
amblema. To bi bilo tim vjerovatnije zato to je kod muslimanskog stanovni-
tva ovaj grb i u ranijem periodu nailazio na dobar prijem. Njegova upotreba
u ostvarivanju ciljeva kojih su sluili faistikim vlastima dovela je do toga
da on uope nije ni mogao biti razmatran kao simbol koji bi u poslijeratnom
periodu mogao predstavljati Bosnu i Hercegovinu, te je bilo nuno potraiti
inspiraciju za nova obiljeja na drugim mjestima.
2) Socijalistiko razdoblje (1945-1992)
Nakon zavretka Drugog svjetskog rata 1945. godine, ponovo je aktuali-
zirana kako problematika bosanskog grba, tako i pitanje uvrtavanja Bosne i
(ili) muslimana u dravni grb Jugoslavije. Povodom toga se vodila i estoka
rasprava, i to o broju buktinja koje su trebale biti zastupljene u slobodnom
polju novog jugoslavenskog grba. Prvobitno je bilo propisano da grb ima
pet zapaljenih baklji koje bi simbolizirale pet jugoslavenskih nacija (Srbe,
Hrvate, Crnogorce, Slovence i Makedonce), jer je smatrano da bi svaka
nacija trebala imati svoju baklju. Meutim, ovome se usprotivio poslanik
Ustavotvorne skuptine iz Mostara, Husein Husaga ii, koji je otvoreno
prigovorio Predsjednitvu Ustavotvorne skuptine to se u Ustavu uz ostale
narode nisu pojavljivali i muslimani, kao i to to oni nisu uvrteni u novi grb
sa jo jednom buktinjom.
14
Unato ovom prijedlogu, Ustav FNRJ je usvojen
31. januara 1946. godine bez predloene izmjene. Sljedeim Ustavom iz
1963. godine na jugoslavenskom grbu je konano zapaljena i esta buktinja,
ali sada na sasvim novim osnovama buktinje su trebale predstavljati repu-
blike a ne nacije ili narode.
15

Ni izbor posebnih obiljeja za Bosnu i Hercegovinu 1946. godine nije iao
sasvim glatko. U nacrtu ustava kojeg je Vlada uputila Ustavotvornoj skuptini
bila je postavljena i odredba o grbu:
14
Navodei da je skuptini stigao niz raznih prijedloga, ministar za Crnu Goru i zamjenik mi-
nistra za Konstituantu, Milovan ilas, je posebno istakao karakteristian predlog od jednog
muslimana da bi trebalo unijeti estu buktinju u na dravni grb. Predlog se motivie time da
su muslimani posebna nacionalnost, da su muslimani odobrili nacrt ustava u svim njegovim
pojedinostima, ali da su bili nezadovoljni time to nije u dravni grb ula esta buktinja kao
simbol muslimanske nacionalnosti ... Ako bi se jedan takav predlog motivisao time da bi
estu buktinju trebalo unijeti kao simbol este federacije, on bi mogao da bude predmetom
pretresa. Ali, poto se stalo na gledite da svaka nacionalnost dobije svoju buktinju onda u
svakom sluaju mora biti samo pet buktinja. Tim, razumije se, ja ne mislim negirati poseb-
ne crte kod muslimana koje danas postoje. air FILANDRA, Bonjaka politika u XX.
stoljeu, Sejtarija, Sarajevo, 1998, 201-202; ii je u svom stavu bio naroito istrajan, te je
odbio glasati za Ustav. Mustafa IMAMOVI, Historija Bonjaka, BZK Preporod, Sarajevo,
1997, 555.
15
Ovu mogunost je jo ranije naglaavo ilas. Vidi prethodnu napomenu.
108 Emir O. Filipovi
lan 4.
Dravni grb Narodne Republike Bosne i Hercegovine predstavlja polje
okrueno itnim klasjem. Klasje je dolje povezano trakom na kojoj je ispisan
datum 1-VII-1944. Izmeu vrhova kla-
sja je petokraka zvijezda. Usred polja
nalazi se obris bosansko-hercegovakih
planina, a naprijed buktinja koju dre tri
ruke.
16
(Slika 3.)
Izvjetaj Ustavotvornog odbora koji
je podnesen Ustavotvornoj skuptini
predviao je da se sa lente koja je po-
vezivala klasje oko grba izbaci datum 1.
VII 1944. godine. Ovo je uinjeno sto-
ga to se smatralo da se postavljanjem
datuma odravanja Drugog zasjedanja
ZAVNOBiH-a kopira dravni grb FNRJ
na kojem se nalazio datum Drugog za-
sjedanja AVNOJ-a, 29. IX 1943, te da
nije postojalo opravdanje za unoenje
datuma na bosanskohercegovaki grb.
17

Prijedlog je Ustavotvornoj skuptini
uputio potpredsjednik Ustavotvornog
odbora Demal Bijedi, koji je mislio
da bi bilo zgodnije da traka kojom je
povezano klasje na grbu bude bez datu-
ma, obzirom da ima i drugih znaajnih datuma u istoriji narodno-oslobodila-
ke borbe.
18
Sa ovim prijedlogom su se sloili i narodni poslanici Vladimir
aldarevi i Duan Josipovi, pa je Ustavotvorni odbor jednoglasno prihvatio
lan 4. sa Bijedievom primjedbom.
Pored ovog, moglo se takoer naii na miljenja da buktinju koju, prema
predlogu dre tri ruke, treba da dri samo jedna ruka, kao izraz jedinstvene
16
Nacrt Ustava NR BiH, Sarajevski dnevnik, br. 429, god. II, Sarajevo, petak 15. 11.
1946, 2.
17
Duko JOSIPOVI, Sadanji amblemi Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine (grb i
zastava) sa posebnim osvrtom kako su utvreni, Pravna Misao, br. 9-10, god. II, Sarajevo,
1971, 6.
18
Zasjedanje Ustavotvornog odbora Ustavotvorne skuptine NR BiH, Sarajevski dnevnik,
br. 450, god. II, Sarajevo, srijeda 11. 12. 1946, 4. Prilikom jedne javne diskusije na kojoj su
uestvovali mlai ljudi, jedan od omladinaca predloio je da se umjesto datuma o zasje-
danju ZAVNOBiH-a u grbu, stavi datum ustanka naroda Bosne i Hercegovine 27 juli.
Omladina Sarajeva diskutuje o nacrtu Ustava, Sarajevski dnevnik, br. 458, god. II, Sara-
jevo, petak 20. 12. 1946, 2.
Slika 3.
Prvi prijedlog za grb NR BiH (1946)
(Ilustracija je objavljena
u Sarajevskom dnevniku,
br. 432, god. II, Sarajevo,
utorak 19 novembra 1946, 1.)
109 Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeu
volje naroda.
19
Iako se ova koncepcija grba mnogima sviala jer je pred-
stavljala zajednicu muslimana, Srba i Hrvata, u daljim se raspravama sve vie
udaljavalo od ovog rjeenja, ali, kako pie Duan Josipovi, sekretar Ustavo-
tvornog odbora, uzrok toga nije bila injenica da se u to vrijeme dovodila u
pitanje muslimanska nacionalnost, ve je to uinjeno zbog toga to je primje-
eno da ne postoje sline tendencije takvog izraavanja na grbovima ostalih
socijalistikih republika, te da se takvo neto ni ne postavlja na dravne grbo-
ve.
20
U vezi s ovim, efket Maglajli, predsjednik Glavnog odbora Jedinstve-
nih sindikata i narodni poslanik, je na 12. sjednici Ustavotvornog odbora, na
kojoj je zavren pretres nacrta Ustava NR BiH, podnio amandman na 4. lan
nacrta Ustava, istakavi da je u razgovoru sa drugovima doao do zakljuka
da u predloenom grbu Narodne republike Bosne i Hercegovine treba izbrisati
tri ruke koje dre buktinju, jer te ruke nisu izvedene estetski i ne odgovaraju
simbolu jedinstva koji je izraavala buktinja.
21
U ovoj diskusiji je takoer
napomenuto da su ruke, naroito prsti, teko izvodive u tehnikom smislu,
te da ih je skoro pa i nemogue postaviti na tambilje.
22
Tim obrazloenjem
je odbor jednoglasno dao podrku Maglajlievom amandmanu pa je lan 4.
usvojen u sljedeem obliku:
lan 4.
Dravni grb Narodne Republike Bosne i Hercegovine predstavlja polje
okrueno itnim klasjem. Klasje je dolje povezano trakom. Izmeu vrhova
klasja je petokraka zvijezda. Usred polja nalazi se obris bosansko-hercego-
vakih planina, a naprijed je buktinja.
23
Meutim, ni ovaj prijedlog nije naiao na odobravanje pa je dolazilo do
intenzivnih diskusija prilikom traenja novih rjeenja. Naime, cijeli Pokra-
jinski komitet Komunistike partije Jugoslavije se po ovom pitanju neko-
liko puta sastajao u zgradi broj 1. u nekadanjoj ulici Borie Kovaevia u
Sarajevu (sadanja ulica Mehmeda Spahe). Koliko je problem bio ozbiljan
pokazuje i podatak da je sastancima prisustvovao i sekretar PK KPJ uro
Pucar, kao i vei broj slikara, umjetnika, historiara, pravnika i drugih, koji
su prelistavali razne enciklopedije, ustave i grbovnike, pravei brojne skice
na kojima su posebno bili angairani akademski slikari Voja Dimitrijevi i
19
Pored toga predlagano je da se ne stavlja nikakav datum na grb. Diskusija lanova pozori-
ta o nacrtu Ustava NR BiH, Sarajevski dnevnik, br. 457, god. II, Sarajevo, etvrtak 19. 12.
1946, 4.
20
JOSIPOVI, Sadanji amblemi Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine..., 6.
21
Zastava Republike Bosne i Hercegovine bie crvena, Sarajevski dnevnik, br. 453, god. II,
Sarajevo, subota 14. 12. 1946, 2.
22
Isto.
23
JOSIPOVI, Sadanji amblemi Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine..., 5.
110 Emir O. Filipovi
Ismet Mujezinovi.
24
Tadanji predsjednik Vlade, Rodoljub olakovi, je
takoer nekoliko puta isticao da su drugovi u Beogradu, posebno Moa
Pijade i Edvard Kardelj, traili da se, koliko mogunosti doputaju, u no-
vom bosanskohercegovakom grbu izrazi kontinuitet njene dravnosti, uzi-
manjem u obzir i nekih elemenata iz srednjovjekovnog grba kralja Tvrtka.
25

Zbog ovoga je olakovi konsultirao i historiara profesora Antu Babia,
sa kojim je u razgovoru doao do zakljuka da u grbu Kralja Tvrtka nema
elemenata koji bi potvrivali identitet Bosne i Hercegovine, jer su svi grbo-
vi iz tog doba bili grbovi pojedinih velmoa.
26
Poslije toga se kao spona
izmeu srednjeg vijeka i tadanjeg doba odabrao grad Jajce, koji je najbolje
predstavljao kontinuitet bosanskohercegovake dravnosti od najranije do
najnovije historije zbog toga to su u njemu stolovali bosanski kraljevi, a
ujedno je to bilo i mjesto gdje je 29. novembra 1943. godine odran AVNOJ
na kojem je Bosna i Hercegovina dobila sve atribute drave.
Kada je konano dolo do suglasja svih strana po ovom pitanju, povjerenik
Vlade Duan akota je, za vrijeme razmatranja odredbe o grbu u Ustavotvornoj
skuptini, povukao prethodni amandman na 4. lan i umjesto njega podnio u
ime Vlade novi amandman koji je konano i usvojen u sljedeoj formulaciji:
lan 4.
Dravni grb Narodne Republike Bosne i Hercegovine predstavlja polje
okrueno s lijeve strane granicama bijelogorice, a s desne strane granicama
crnogorice, koje su dolje povezane trakama. Iznad vrhova granica nalazi se
petokraka zvijezda. U polju iznad trake su dva fabrika dimnjaka, a u podno-
ju lee dva snopa ita. U pozadini se ocrtava silueta grada Jajca.
27
(Slika 4.)
24
Autorstvo konane verzije bosanskohercegovakog grba je jo uvijek otvoreno pitanje, iako
se s dosta vjerovatnoe moe pretpostavljati da ga je izradio beogradski graar ore An-
drejevi-Kun, kojem se, izmeu ostalog, pripisuje i autorstvo novog jugoslavenskog grba,
kao i mnogih drugih jugoslavenskih republika.
25
Edvard Kardelj je u razgovorima koji su voeni u Beogradu o bosanskohercegovakim sim-
bolima izrazio miljenje da bi bilo dobro ako bi se moglo nai neto adekvatno iz stare
historije ime bi se izrazila bosanskohercegovaka dravnost, slino kao to su to uinile
i druge jugoslavenske republike (mislio je na srpski i hrvatski grb op. E.O.F.), ali da tome
ne treba pridavati isuvie velik znaaj. Takoer je naglasio da se po ovom pitanju trebaju
konsultirati historiari. JOSIPOVI, Sadanji amblemi Socijalistike Republike Bosne i
Hercegovine..., 8.
26
Isto, 6
27
Prema svjedoenju povjerenika Vlade u Ustavotvornoj skuptini, Duana akote, u izradi
ove konane kompozicije dravnog grba, naroito se angaovao Hasan Brki, tadanji mi-
nistar u Vladi NR BiH. Isto. Bosanskohercegovaki grb ostao je nepromijenjen i u lanu 7.
Ustava iz 1974. godine. Odluka o proglaenju Ustava SRBiH, Slubeni list SRBiH, god
XXX, br. 4, 25. 2. 1974, str. 98.
111 Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeu
Posljednja promjena takoer je
ui njena i zbog toga to se mislilo da
prvobitna verzija grba ne odraava ni
ekonomsko bogatstvo Bosne i Herce-
govine jer na njemu nisu adekvatno
predstavljene bosanske ume i orijen-
tacija na industrijalizaciju. Interesantno
je uoiti da se nigdje ne spominje da
prvi prijedlog grba izmeu ostalog nije
mogao biti prihvaen zato to je njego-
vo polje bilo okrueno itnim klasjem
za koje se takoer ne bi moglo rei da
na adekvatan nain predstavlja prirod-
na bogatstva Bosne i Hercegovine.
Ovaj novi bosanskohercegovaki
grb bio je izraen po sovjetskom prin-
cipu i predstavljan u duhu socrealisti-
ke umjetnosti. Naime, socrealizam nije
bio umjetniki pravac nego zvanina umjetnika doktrina u kojoj je kljuni
zahtjev bio da se istinito i historijski-konkretno prikae stvarnost u njenom re-
volucionarnom razvitku, ali tako da se ta historijska konkretnost umjetnikog
prikaza mora spojiti sa zadatkom idejnog preobraaja i obrazovanjem radnika
u socijalistikom duhu.
28
Poto ovaj zahtjev povlai za sobom i pristupanost
umjetnikog djela irokoj publici, to je znailo i prihvatanje realistike tradi-
cije. Osim toga, osnovna ideja socijalistikog realizma jeste povlaenje otre
granice prema staroj umjetnosti, tako da su njeni nosioci poznavali heraldiku,
ali su je svjesno odbacivali jer su smatrali da se umjetnikoj prolosti treba odre-
i kreativni doprinos u suvremenosti. Stoga prilikom kreiranja novih grbova u
socijalistikom periodu, dolazi do raskida sa heraldikom tradicijom i postie
se jedan likovni izraz koji ima realistiki karakter, ali samo u duhu lakiranja
stvarnosti (rus. ), tako da je on jednostavan,
optimistian i vedar, bez prevelike stilizacije. Prema ovome, grbovi iz tog doba
se apsolutno uklapaju u revolucionarno vienje umjetnosti propagande, i vie
lie na plakate, ambleme ili bedeve sastavljane od vijenaca, ukraene obaveznim
crvenim zvijezdama, zupanicima, itnim klasjem i sl, dok je polje grba ispunjeno
predstavama suvremenih predmeta ili, to je najei sluaj, prirodnim ljepotama
te zemlje. Po pravilu, ovi su grbovi trebali opisivati zemlju, njen geografski i hi-
storijski razvoj, borbu njenih naroda za osloboenje, i njihovu elju za razvojem
drave i privrede, u emu se uoava da je tu rije o programu i tendenciji.
I pored toga to su u grbovima sovjetskog tipa, koji su bili zastupljeni
u gotovo svim socijalistikim, nesvrstanim i zemljama narodne demokratije,
28
Ovi zakljuci sa Kongresa Unije sovjetskih pisaca formulirani su u njihovom Statutu i
objavljeni u moskovskoj Pravdi od 5. 6. 1934. godine.
Slika 4.
Grb SR BiH (1946-1992)
112 Emir O. Filipovi
bila naputena heraldika pravila, doktrina socrealizma podrazumijevala je da
umjetnost treba biti socijalistika po sadraju, a nacionalna po formi, pa su
neke od tih zemalja svoj novi socijalistiki grb dopunjavali starim tradicional-
nim elementima tako da heraldiki amblemi iz prolosti nisu u potpunosti bili
eliminirani. Tako je na grbu SR Bugarske zadran lav, na grbu SR Hrvatske
ahovnica, a na grbu SR Srbije ocili, kao i godina poetka Prvog srpskog
ustanka (1804.), i td.
U sluaju bosanskohercegovakog grba nacionalna forma je vjeto izbjeg-
nuta, poto je oigledno predstavljala problem, pa ne samo da na njemu nisu za-
drani stari motivi, nego nije postavljen nijedan prepoznatljiv bosanski simbol.
Silueta grada Jajca je isuvie apstraktna jer se nalazi u drugom planu na polju
grba. tavie, uope se ni ne moe prepoznati da su u grbu sadrani obrisi jaja-
kih kula osim ako se to ne proita u slubenim dokumentima. to se dimnjaka
tie, oni su trebali predstavljati apologiju industrijalizacije i simbolizirati bazno-
-energetsku orijentaciju privrede republike za ta je Bosna i Hercegovina bila
predodreena kako zbog svojih bogatih mineralnih resursa, tako i zbog geostra-
tekih i vojnih razloga jer je bila centralna republika u jugoslavenskoj federaciji.
Ali oni ipak nisu u tolikoj mjeri specini za Bosnu, tako da bi se pogledom na
bosanskohercegovaki socijalistiki grb posmatrau moglo oprostiti ako pomi-
sli da je u pitanju obiljeje neke sasvim druge zemlje.
Ni izbor nove zastave, kao uostalom ni grba, nije tekao bez stanovitih na-
pora u rjeavanju problema i pokuaja da se iznae najbolji rezultat. Diskusije
o ovom pitanju su takoer bile veoma intenzivne, a posebno su se zaotrile
nakon to je prvi prijedlog republike zastave objelodanjen u nacrtu Ustava
NR BiH, koji je izgled zastave regulirao lanom 5:
lan 5.
Dravna zastava Narodne Republike Bosne i Hercegovine sastoji se iz tri
boje: plave, bijele i crvene, koje se nalaze u vodoravnom poloaju. Odnos
irine i duine zastave jeste jedan prema dva. Na sredini zastave nalaze se
dvije petokrake zvijezde, crvena i zlatna, iji se kraci meusobno ukrtavaju.
Donja, zlatna petokraka zvijezda je manja, sa irim uglovima i manjim vrhovi-
ma. Njen donji krak ulazi do treine crvene boje zastave, tako da gornji kraci
zvijezde dobivaju odgovarajue mjesto u plavoj boji zastave. Gornja, crvena
petokraka zvijezda je vea, sa zlatnom ivicom. Njen gornji krak ulazi do po-
lovine plave boje zastave, tako da donji kraci zvijezde dobivaju odgovarajue
mjesto u crvenoj boji zastave.
29
Osnovni kamen spoticanja u sluaju nove bosanskohercegovake zastave
bila je njena boja. Odmah nakon to je otvorena javna diskusija o nacrtu Ustava
29
Nacrt Ustava NR BiH, Sarajevski dnevnik, br. 429, god. II, Sarajevo, petak 15. 11. 1946, 2.
113 Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeu
dolo je i do polarizacije suprotstavljenih miljenja o tome kako bi zastava
trebala izgledati. Naime, jedna grupa je zastupala miljenje da se za novu
zastavu Bosne i Hercegovine treba prihvatiti prva predloena verzija, tj. jugo-
slovenska trobojka (plava, bijela, crvena) u kojoj bi samo petokraka zvijezda
u sredini bila izvedena drukije kako bi se bosanskohercegovaka republika
zastava razlikovala od jugoslavenske federativne. Druga strana je zahtijevala
da zastava bude crvena. Kako dvije grupe nisu nale zajedniki dogovor javila
se i mogunost da se na zastavi izrazi da je Bosna i Hercegovina domovina
Muslimana, Srba i Hrvata. Ali poto takvo neto nije bilo uobiajeno za zasta-
ve, a bilo je i teko izvodljivo u tehnikom smislu, od ove ideje se odustalo.
Kako su se za crvenu zastavu izjasnili skoro svi koji su uestvovali u ras-
pravama, ona je kao opcija izbila u prvi plan. Poto su sugestije izreene u
javnim diskusijama takoer ile u tom pravcu, prilikom zasjedanja Ustavo-
tvornog odbora dolo se do zakljuka da je prijedlog naveden u nacrtu Ustava
neodgovarajui. Predsjednik odbora, dr. Vaso Butozan, saopio je da se iz
opte-narodne diskusije o nacrtu Ustava, iz predloga koji su podnijeli sindi-
kalne podrunice i konferencije graana vidi da e se predloena zastava izmi-
jeniti po elji najirih slojeva naroda.
30
On je smatrao da se nakon zavretka
diskusije odbor mora jo jednom vratiti na prijedlog lana 5. nacrta Ustava, te
da se mora izvriti njegova konana redakcija.
Koliki se znaaj pridavao ovom pitanju svjedoi i injenica da su se ra-
sprave o zastavi u zgradi Pokrajinskog komiteta znale oduiti ak i kasno
u no. Osnovni motivi kojim se obrazlagala potreba za crvenom zastavom
bili su to to je ustanak u mnogim mjestima Bosne i Hercegovine podignut
upravo pod crvenom zastavom, te da se na podruju te zemlje u toku rata
prolilo najvie krvi tokom estokih borbi sa neprijateljima. Ali iako su razlo-
zi za usvajanje ovakve zastave bili doista jaki, ipak se smatralo da je to u
koliziji sa politikom linijom izgradnje naeg drutva na tadanjem stepenu
njegovog razvoja.
31
Meutim, takvo shvatanje se promijenilo nakon to je
Rodoljub olakovi u Beogradu razgovarao sa Edvardom Kardeljem, koji je
traio par dana da razmisli o najboljem rjeenju problema bosanskohercego-
vake zastave. U Beograd su zatim otili Duan akota, povjerenik Vlade u
Ustavotvornoj skuptini, i Duan Josipovi, sekretar Ustavotvornog odbora,
gdje ih je Kardelj primio u svom kabinetu u Predsjednitvu vlade FNRJ, i
gdje im je obrazloio da su argumenti za crvenu zastavu dovoljno jaki te da
nova bosanskohercegovaka zastava moe i treba biti crvene boje. Jedino to
je dodao jeste da bi bilo neophodno zastavu napraviti takvom da se vidi da je
Bosna i Hercegovina sastavni dio FNRJ. Dok je obrazlagao svoje stavove, na
papiru je crtao mogua rjeenja i improvizirao izgled zastave. Te prijedloge su
akota i Josipovi ponijeli sa sobom u Sarajevo gdje su ih predoili Rodoljubu
30
Zasjedanje Ustavotvornog odbora Ustavotvorne skuptine NR BiH, Sarajevski dnevnik,
br. 450, god. II, Sarajevo, srijeda 11. 12. 1946, 4.
31
JOSIPOVI, Sadanji amblemi Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine..., 7.
114 Emir O. Filipovi
olakoviu, koji je izjavio: Neka samo Bevc [Kardelj] kae da moe crvena
zastava a ovdje nee bit problema oko toga. Mi smo svi za crvenu zastavu.
32

Poslije toga je efket Maglajli prihvatio da u Ustavotvornom odboru, pored
amandmana na lan 4, podnese i amandman na odredbu o zastavi (lan 5.), da
ga posebno obrazloi, te da iznese prijedlog novog teksta te odredbe:
33

lan 5.
Dravna zastava Narodne Republike Bosne i Hercegovine je crvene boje.
Odnos irine i duine je jedan prema dva. Na gornjem uglu zastave do koplja
nalaze se zlatnom (utom) bojom oiviene boje dravne zastave FNRJ, sa
crvenom petokrakom zvijezdom na sredini, koje zapremaju jednu etvrtinu
irine odnosno duine zastave. Zvijezda ima pravilan petokraki oblik i zlatnu
(utu) ivicu. Gornji krak zvijezde ulazi do polovine plave boje, tako da donji
kraci zvijezde dobivaju odgovarajue mjesto u crvenoj boji.
34

Maglajli je to uinio jer je smatrao da prva predloena zastava nema neku
posebnu tradiciju u Bosni i Hercegovini, kao i zbog toga to se narod, koji je
uzeo uea na velikom broju konferencija, izjasnio da eli crvenu zastavu.
35

Nakon njegovog izlaganja, u diskusiji o ovom amandmanu je uestvovalo vie
poslanika koji su bezrezervno podrali novi prijedlog, posebno obrazlaui
svoje stavove. Tako je dr. Branko ubrilovi naglasio da je pod crvenom za-
stavom podignut ustanak te da su srpske i hrvatske zastave u Bosni tek novijeg
porijekla. Poslije njega je govorio dr. Vladimir aldarevi koji je posebno
istakao da je crvena zastava sigurno najljepi simbol poto Bosna treba da
bude industrijska zemlja radnog naroda.
36
Vladin povjerenik, Duan akota,
izjavio je da je zastava koju predlae drug Maglajli najsretnije rjeenje, i
to ne samo radi nae budunosti, nego i zbog toga to ona izraava ono to je
na seljak osjeao jer je on u cijeloj Jugoslaviji digao ustanak pod crvenom
zastavom. Ona nas je ujedinila i, prema tome, zastava izraava simboliku koja
je bila izraena u toku Narodno-oslobodilake borbe.
37
Poslije ovih rijei svi
su lanovi odbora jednoglasno prihvatili novi lan 5.
32
Isto, 8.
33
Maglajli je 28. 12. 1946. godine ponovio i proirio to svoje obrazloenje govorom koji je
ostavio snaan utisak na prisutne. Cijeli govor donesen je u citiranom lanku na str. 8-10.
34
Zastava Republike Bosne i Hercegovine bie crvena, Sarajevski dnevnik, br. 453, god. II,
Sarajevo, subota 14. 12. 1946, 2. Isti opis bosanskohercegovake zastave nalazi se i u lanu
8. Ustava iz 1974. godine. Odluka o proglaenju Ustava SRBiH, Slubeni list SRBiH, god
XXX, br. 4, 25. 2. 1974, str. 98.
35
Zastava Republike Bosne i Hercegovine bie crvena, 2.
36
Isto.
37
Isto.
115 Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeu
Pored svega to je navedeno da je ona simbolizirala, usvojena socijalisti-
ka bosanskohercegovaka zastava bila je takoer i jasna asocijacija na uvenu
frazu da je Bosna Jugoslavija u malom,
38
iako se i onda, kao i danas, moglo
naii na tvrdnje da je takva zastava negirala historijsku utemeljenost drav-
no-pravnog subjekta kojeg je imala simbolizirati.
39
3) Zadnja decenija stoljea vrijeme rata
i daytonskog mira (1992 1998)
Nova politika situacija u Bosni i Hercegovini stvorena poetkom 90-tih
godina prolog stoljea svakako je iziskivala i promjenu u dravnim obiljeji-
ma. Specini uvjeti nalagali su da je u traganju za novim dravnim simboli-
ma najpogodnije bilo posegnuti u davno vrijeme srednjeg vijeka kada je Bo-
sna imala jasna i sasvim odreena heraldika i veksiloloka znamenja. Time
se eljela istai obnovljena bosanska dravnost, pri emu nije zanemarena ni
nacionalna neutralnost novog grba. Iako je to samo po sebi bilo problema-
tino, jer se uzusi iz srednjeg vijeka ni po emu nisu mogli preslikavati na su-
vremenu nacionalnu stvarnost,
40
rjeenje se inilo zadovoljavajuim. Naime,
izborom simbola iz starije prolosti, u kojoj nije bilo etnikih podjela, nasto-
jalo se izbjei podizanje nacionalnih tenzija koje su u to vrijeme bile dovoljno
zategnute. Novi grb i nova zastava trebali su Republiku Bosnu i Hercegovinu
staviti na kurs multietnikog jedinstva, u kojem bi pobijedili principi mira
i meusobne tolerancije svih bosanskohercegovakih stanovnika bez obzira
na nacionalnu, vjersku, ili pak bilo koju drugu pripadnost. Meutim, simboli
usvojeni 1992. godine posluili su, a i danas slue, razdvajanju i cijepanju
kako Bosne i Hercegovine, tako i naroda koji ive u njoj. S obzirom da zastave
i drugi simboli u novim dravama obino ne uspijevaju zadovoljiti sve njene
stanovnike i predstaviti jedinstvo drave, oni esto postaju izraz snanih po-
djela unutar nje.
41
To samo po sebi ne znai da su simboli glavni uzronik po-
djela u drutvu. Uglavnom je situacija sasvim obrnuta; te podjele dolaze prve,
dok su neslaganja oko dravnih simbola tek jedna od njihovih posljedica.
42
38
Ivo LUI: Je li Bosna i Hercegovina Jugoslavija u Malom?, Status - Magazin za (politi-
ku) kulturu i drutvena pitanja, br. 2, Mostar, veljaa/oujak 2004, 105.
39
Mesud ADINLIJA, Jedno vjetako poglavlje o zastavi, Prilozi Instituta za istoriju, 34,
Sarajevo, 2005, 278.
40
Apsurdnost takve situacije najbolje ocrtava izjava Ejupa Gania koji je u jednom intervjuu
zagrebakom Veernjem listu rekao da mu nije jasno zato se Hrvati bune protiv nove bo-
sanske zastave kada je ona pripadala bosanskim kraljevima za koje se zna da su bili Hrvati.
Tarik KULENOVI, Prisvajanje i otuivanje bosanskog srednjovjekovlja, u; Bosanska
srednjovjekovna drava i suvremenost (Zbornika radova), Sarajevo, 1996, 152.
41
Pl KOLST, Dravni simboli u novim dravama: znakovi jedinstva i podjele, Prilozi
Instituta za istoriju, 33, Sarajevo, 2004, 187.
42
Isto, 204.
116 Emir O. Filipovi
Stvaranje nove bosanskohercegovake zastave i grba poelo je ve na za-
jednikoj sjednici vijea odranoj 27. februara 1991. godine kada je Skup-
tina SR Bosne i Hercegovine na prijedlog 86 poslanika donijela Odluku da
se pristupi promjeni Ustava SR BiH, te da se donese ustavni zakon o nazivu
i dravnim simbolima Republike Bosne i Hercegovine. Radna grupa za za-
konodavnu, izvrnu i sudsku vlast Komisije za ustavna pitanja SR BiH, u
ijoj nadlenosti je bilo i ovo pitanje, pristupila je imenovanju strune grupe
sastavljene od eminentnih znanstvenika, koji su trebali odrediti izgled i gra-
ku prezentaciju novih dravnih obiljeja Republike Bosne i Hercegovine. Na
poziv za uee u izradi grba i zastave odazvali su se: iz Zemaljskog muzeja
arheolog Hasan-Mirza eman i povjesniar Tihomir Glava; iz Instituta za
istoriju dr. Boris Nilevi; a za potrebe vizuelnog oblikovanja idealnog rjeenja
angairan je samostalni dizajner Zvonimir Bebek. U timu je bio i dr. Enver
Imamovi, profesor starog vijeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, dok je
za koordinatora i sekretara strune grupe izabran diplomirani pravnik Vedran
Hadovi. Pravni konsultant ispred Ustavnog suda SR BiH bio je Kasim Trn-
ka.
43
Grupa je dobila status Strune podgrupe Radne grupe za zakonodavnu,
izvrnu i sudsku vlast Komisije za ustavna pitanja.
44
lanovi ove komisije su predlagali da osnovna boja nove zastave bude svjetlo
plava, koja inae simbolizira pozitivne karakteristike mira, blagostanja, zajed-
nitva i sl, i to po uzoru na boju zastave Ujedinjenih nacija. Takoer je predloe-
no da ona bude pravougaonog oblika i proporcija 5:3.
45
Na sredini nove zastave,
veliine 7:12 u odnosu na njenu visinu, stajao bi novi bosanski grb koji je bio
temeljen na izgledu sauvanom na nekolicini srednjovjekovnih kraljevskih pe-
ata i novaca. Ipak, lanovima Strune grupe je kao najvaniji predmet za iden-
tikaciju srednjovjekovnog bosanskog grba posluio mrtvaki pokrov, tj. plat
kralja Tvrtka I. Kotromania naen prilikom iskopavanja krunidbene i grobne
crkve bosanskih vladara u Milima (dananjim Arnautoviima) kod Visokog.
46

Tada je odreeno da novi dravni simbol postane ljiljan (heraldiki eur de
lys) iz doba bosanskog kraljevstva poto ne predstavlja nijednu posebnu etniku
grupu u Bosni i Hercegovini. Uporedo sa time, Struna grupa je istakla da bi
porijeklo ljiljana trebalo zasnivati na posebnoj, endeminoj bosanskoj podvrsti
43
Enver IMAMOVI, Historika podloga dravnih i vojnih obiljeja Bosne i Hercegovine
sa znakom ljiljana, u: Nauni skup Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a, ANU
BiH, Posebna izdanja, knj. 124, Odjeljenje drutvenih nauka, knj. 37, Sarajevo, 2007, 202.
44
Enver IMAMOVI, Rad na dravnim i vojnim obiljejima. Od ideje do realizacije, u;
Korijeni Bosne i bosanstva, Meunarodni centar za mir, Sarajevo, 1995, 361-362.
45
Isto, 367-368.
46
Enver IMAMOVI, Pod znamenjem predaka. Kako su nastali grb i zastava Republike
Bosne i Hercegovine, u; Korijeni Bosne i bosanstva, Meunarodni centar za mir, Sarajevo,
1995, 139. (lanak je prvobitno bio objavljen u Osloboenju od 18. 8. 1992.); Mirza Hasan
EMAN, Grb i zastava Republike Bosne i Hercegovine, u: Safet Halilovi: Restitucija
bosanske dravnosti (Izbor priloga i dokumenata), KDM Preporod Zenica, Centar za bosan-
ske studije, Posebna izdanja, Knjiga 1, Zenica 1993, 134.
117 Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeu
ljiljanovog cvijeta (Lilium Bosniacum Beck), koja raste na obroncima planina
Igmana i Sutjeske,
47
te je predloeno da se zastavno koplje ubudue treba zavr-
avati na vrhu sa stiliziranim ljiljanovim cvijetom, a ne uobiajenim ratnikim
kopljem.
48
Meutim, tvrdnje koje su se tada poele javljati s tim u vezi, da lji-
ljan nai preci nisu trebali upoznavati i prihvatati od Francuza i drugih, te da
sve govori da je bio obrnut sluaj, ne mogu izdrati znanstvenu kritiku, jer
heraldiki ljiljan uope ne korespondira sa pravim cvijetom ljiljana kao biljke.
Osim toga, porijeklo ljiljana na grbovima srednjovjekovnih bosanskih vladara
se neosporno vee za anuvinsku dinastiju koja je u 14. stoljeu imala veliki
utjecaj na razvoj bosanske heraldike.
Novi simboli bili su predstavljeni kulturnim drutvima Preporodu, Napret-
ku, Prosvjeti i La Benevolenciji, kako bi se sasluale i usaglasile eventualne
sugestije. Sva su drutva pristala na predloeno rjeenje, osim srpske Prosvje-
te, koja je bila stanovita da sastavni dio nove zastave moraju initi i srpska
obiljeja.
49
Kako je u to vrijeme izbio rat, Struna podgrupa nije bila u mogunosti da
dovri zapoeti posao. Naime, prijedlozi su trebali ui u ustavnu proceduru, na-
kon ega bi uslijedilo njihovo zvanino proglaenje za nova dravna obiljeja,
ali je cijeli proces morao biti obustavljen jer se komisija jednostavno raspala.
Tada su rad samoinicijativno nastavili Enver Imamovi i Zvonimir Bebek, koji
su za oko 40 dana izvrili, politikim argonom reeno, samo kozmetike pro-
mjene; promijenili su boju obruba tita grba iz srebrene u zlatnu, i osnovnu
boju zastave iz svjetlo plave u bijelu.
50
Takoer su u tom periodu okonali i rad
na vojnim obiljejima grb je ostao isti kao i dravni, s tim da su se iza tita
nalazila dva ukrtena maa. Sav rad je zavren poetkom maja 1992. godine.
51
47
IMAMOVI, Pod znamenjem predaka..., 140. O bosanskom ljiljanu vie vidi: Safer ME-
EDOVI, Citogenetika istraivanja vrste Lilium bosniacum Beck, GZM n.s. Prirodne
nauke, sv. XV, Sarajevo, 1976, 80-90.
48
EMAN, Grb i zastava Republike Bosne i Hercegovine, 134.
49
IMAMOVI, Rad na dravnim i vojnim obiljejima..., 368.
50
Postoji mogunost da je osnovna boja zastave promijenjena izmeu ostalog i zbog toga to
je u to vrijeme u Sarajevu bilo mnogo zastava vojnih jedinica UN, koje su liile na tadanji
prijedlog bosanskohercegovake zastave, pa se nastojala izbjei i zabuna. EMAN, Grb i
zastava Republike Bosne i Hercegovine, 135. Jednom prilikom je u Skuptini RBiH klub
poslanika Stranke demokratske akcije predlagao da se povijesni bosanski grb s ljiljanima
postavi na zeleno-crveno-plavu trobojnicu. BOTONJI, Bosanski dravni simboli, 233.
51
IMAMOVI, Rad na dravnim i vojnim obiljejima..., 370. Zeniki graar i heraldiki
entuzijasta, Mile Sranovi, prenosi jednu interesantnu, ali neistinitu tvrdnju, da je tvorac nove
zastave Republike Bosne i Hercegovine tadanji ministar odbrane Jerko Doko. Naime, on je,
prema Sranovievoj prii, u atmosferi ope urbe i konfuzije, na zahtjev UN da im se u
momentu priznavanja BiH odmah dostavi zvanina zastava koja se ima izvjesiti ispred zgrade
UN, a koja u tom momentu jo nije bila rijeena, nabrzinu donio najpraktinije i najbre rjee-
nje: bacio je grb na bijeli stolnjak i rekao evo zastave! Mile SRANOVI, Sudbina naih
obiljeja - Line, dvoline i trogrbe zastave, Svijet, Sarajevo, 25. 1. 1998, 14.
118 Emir O. Filipovi
Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine je na svojoj sjednici od
4. maja 1992. godine (Uredba br. 02-011-343/92.) prihvatilo ponuena rjee-
nja za grb i zastavu bez ikakvih primjedbi, ime su ti simboli postali zvani-
na dravna obiljeja, kao privremeno rjeenje,
52
dok su preienim tekstom
Ustava R BiH, lanom 7. za grb, i lanom 8. za zastavu, usvojeni kao trajno i
konano rjeenje:
lan 7.
Grb Republike Bosne i Hercegovine je
titastog oblika, plave boje, podijeljen na dva
polja dijagonalnom gredom bijele boje sa po
tri ljiljana zlatnoute boje u svakom polju.
(Slika 5.)
lan 8.
Zastava Republike Bosne i Hercegovine
je pravougaonog oblika sa grbom Republike
Bosne i Hercegovine u sredini na bijeloj pod-
lozi. Odnos irine i duine zastave je jedan
prema dva.
53

Ovi simboli su istaknuti 21. maja 1992.
godine ispred zgrade Ujedinjenih naroda u
New Yorku, a Predsjednitvo je na sjednici
od 1. augusta 1992. godine, pored dravnih,
takoer prihvatilo i prijedloge za armijska obiljeja (Pr. br. 1263/92.). Zastava
i grb bili su regulirani lanom 12. Uredbe sa zakonskom snagom o slubi u
Armiji Republike Bosne i Hercegovine.
54

Prilikom izrade prvih primjeraka nove bosanskohercegovake dravne za-
stave, nailazilo se skoro na nepremostive tekoe; pored svakodnevnog gra-
natiranja i pucanja, u Sarajevu se nije mogao jednostavno nai ni adekvatan
materijal od kojeg bi bile izraene prve dvije zastave. Cijeli grad je bio poharan,
52
Uredba sa zakonskom snagom o utvrivanju privremenog grba i zastave Republike Bosne
i Hercegovine, Slubeni list R BiH, god I, br. 4, 20. 5. 1992, 141. Takoer: Uredba sa za-
konskom snagom o upotrebi privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine,
Slubeni list R BiH, god. I, br. 15, 5. 9. 1992, 361.
53
Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Preieni tekst), Slubeni list R BiH, god. II, br.
5, 14. 3. 1993, 85.
54
Uredba sa zakonskom snagom o slubi u Armiji Republike Bosne i Hercegovine, Slubeni
list R BiH, god. I, br. 11, 272.
Slika 5.
Grb Republike Bosne i
Hercegovine (1992-1998)
119 Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeu
nije bilo ni struje, a sve su radnje u meuvremenu bile ili opljakane ili zatvo-
rene. U takvim uvjetima su autori idejnih rjeenja za nova dravna i armijska
obiljeja Republike Bosne i Hercegovine, stupili u kontakt sa Salemom Malo-
viem, vlasnikom grakog ateljea Linea, koji je izaao u susret njihovim
zahtjevima. Unato svemu, zapoeti projekat je i uspjeno zavren tako da se
ubrzo zastava i zavihorila na zgradi Predsjednitva, gdje je stajala samo petna-
estak dana. Naime, prilikom estokog granatiranja dotinog objekta, stradala
je i zastava na njemu, te je bila sva izreetana i izbuena, a time i neupotreblji-
va.
55
Meutim, i kao takva je sauvana te se danas dri u Historijskom muzeju
Bosne i Hercegovine gdje je bila izlagana kao jedan od eksponata u izlobi
Opkoljeno Sarajevo 1992-1995.
Zastava i grb sa ljiljanima ubrzo su se nakon usvajanja nali i na svim
slubenim i neslubenim mjestima; grb je postavljan na pasoe, novanice, na
registarske tablice, line karte, vozake dozvole, i td, a ljiljan je svoje mjesto
naao ak i na amblemima svih sportskih reprezentacija Bosne i Hercegovine.
Zastava je isticana na mnogim mjestima, a njome se mahalo kako u prilikama
sveanog i dravnog karaktera, tako i u onima privatnog i lokalnog znaaja
(npr. svadbe, sportske utakmice, kolske priredbe, i sl.). Meutim, vremenom
se bosanskohercegovaka zastava sa liljanima poela asocirati iskljuivo sa
Bonjacima, iako je ispoetka nailazila na izuzetan prijem i kod nekih Srba
i Hrvata.
56
Tako je prvobitno graanska, nad-etnika zastava povezana sa
jednom od zaraenih strana i u odreenom smislu etnizirana. Zastava, koja
je bila svjesno i namjerno dizajnirana kao simbol jedinstva, postala je znak po-
djela i razdora.
57
Osim toga, za vrijeme trajanja rata u Bosni i Hercegovini su
se pojavili i razni drugi simboli koji su predstavljali, ili zaraene strane, ili pak
frakcije unutar njih. Hrvatska strana koristila je uglavnom stiliziranu ahov-
nicu sa tropletom u obrubu, dok su Srbi svoje simbole, koji bi predstavljali
Republiku Srpsku, potraili u heraldikoj tradiciji srpske drave.
58

Okonanjem rata, i potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma, bilo
je jasno da se dravna obiljeja moraju ponovo mijenjati, jer su u toku rata bili
ispolitizirana i povezana sa etnikim ienjem i ratnim zloinima. U lanu
I.6 novog daytonskog Ustava bilo je predvieno da e Bosna i Hercegovina
imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skuptina i
55
IMAMOVI, Rad na dravnim i vojnim obiljejima..., 400-402.
56
O tome: Ignacije GAVRAN, Bosansko obiljeje (Uz dravni grb Bosne i Hercegovine),
Svjetlo rijei X/109-113, Sarajevo, 1992, 12-13; Mile SRANOVI, Povodom natjeaja
za grb Federacije Ljiljan - Dravni ili nacionalni simbol?, Slobodna Bosna, Sarajevo,
12. 1. 1996; Selvedin AVDI, Simboli drave Ljiljan za sve narode, Veernje novine,
Sarajevo, 10. 2. 1996, 5; Zlatko DIZDAREVI, Drava i simboli Pod tuim zastavama,
Svijet, Sarajevo, 13. 6. 1996, 10-11; Nedjeljko NII, Trebaju li se Hrvati u BiH odrei
ljiljana, simbola obitelji Hrvatinia?, Nedjeljni Vjesnik, Zagreb, 26. 9. 1999, 19;
57
KOLST, Dravni simboli u novim dravama..., 193.
58
O simbolima bosanskohercegovakih entiteta spremam poseban rad.
120 Emir O. Filipovi
potvrdi Predsjednitvo. Savjet za implementaciju mira na Londonskoj kon-
ferenciji 4. i 5. decembra 1996. godine je naglasio da bi se dogovor o zastavi i
drugim zajednikim simbolima Bosne i Hercegovine morao postii najkasnije
do 15. februara 1997. Meutim, bez obzira na to, problem dravne zastave i
grba nije bio stavljan u arite politikog zbivanja. Tako je paragrafom 29.
Ministarskog sastanka odranog u Sintri 30. maja 1997. posebno istaknuto
kako Upravni odbor za implementaciju mirovnog sporazuma u BiH oekuje
brzu odluku o zajednikoj zastavi Bosne i Hercegovine, i to najkasnije do 1.
septembra 1997. godine.
59
Nakon tog datuma, Upravni odbor savjetovat e
svim zemljama i organizacijama da ne priznaju postojee zastave i simbole,
osim ako nisu denirane ustavom. Poto odgovor bosanskohercegovakih
vlasti nije uslijedio ni nakon godinu dana,
60
poele su se javljati i informa-
cije da bi se meunarodna zajednica, u sluaju da domae vlasti ne iznau
rjeenje, mogla odluiti na skidanje tadanje bosanskohercegovake zastave
ispred zgrade Ujedinjenih nacija na East Riveru u New Yorku, kako bi kaznila
nekooperativne politiare. Tada se oglasio i ambasador Bosne i Hercegovine
pri UN, Mohamed Sacirbey, koji je izjavio da on nee dopustiti da se zastava
sa ljiljanima skine sa jarbola, sve dok se ne napravi nova zastava i dok to od
njega ne zatrai Predsjednitvo BiH.
61

Kako je jedna od osnovnih odredbi Konferencije Vijea za implementaci-
ju mira odrane 10. decembra 1997. godine u Bonnu, tretirala i nove bosan-
ske simbole, Visokom Predstavniku je preporueno da ustanovi proces koji
bi doveo do konane odluke o izgledu nove zastave i simbola. Ukoliko se
ne bi nalo rjeenje u parlamentarnoj proceduri do 31. decembra 1997. godi-
ne, Visoki predstavnik je dobio ovlatenje da nametne zastavu koju on bude
smatrao odgovarajuom.
62
S obzirom da do predvienog datuma nije iznae-
no odgovarajue rjeenje, tadanji Visoki predstavnik, Carlos Westendorp, je
do 12. januara 1998. godine imenovao sedam lanova nezavisne multietnike
Komisije koju sainjavaju ljudi sa dobrom reputacijom i koji e garantovati
pravednu zastupljenost naroda Bosne i Hercegovine.
63
Ta komisija koju su
59
Dokument iz Sintre, Hrvatska misao asopis za umjenost i znanost, br. 5, Sarajevo, listo-
pad-prosinac 1997, 191-192; Mirko MIRETI, Prijedlozi zastave BiH Za Olimpijadu i
budunost, Alternativna informativna mrea, Banja Luka, 2. 2. 1998, http://www.aimpress.
ch/dyn/pubs/archive/data/199802/80202-012-pubs-sar.htm (pristup ostvaren 8. 12. 2007.)
60
Meu rjeenjima koja su ula u ui izbor za zastavu Bosne i Hercegovine, predloenim od
strane Komisije za utvrivanje ovih pitanja, najzapaeniji je bio prijedlog da nova zastava
treba biti svijetloplave boje sa zlatnom maslinovom granicom poloenom dijagonalno. Fa-
ida RAHMANOVI, Znamenja Zastava BiH - Ne BiH, Svijet, 14. 9. 1997.
61
Sandra KASALO, Sudbina bosanskih ljiljana - nismo mi, kriv je Westendorp!?, Alterna-
tivna informativna mrea, Sarajevo, 4. 9. 1997, http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/
data/199709/70904-034-pubs-sar.htm (pristup ostvaren 8. 12. 2007.)
62
Bonnska konferencija o implementaciji mira, Hrvatska misao asopis za umjenost i
znanost, br. 6, Sarajevo, sijeanj-oujak 1998, 205.
63
MIRETI, Prijedlozi zastave BiH Za Olimpijadu i budunost.
121 Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeu
koji su inili Mladen Kolobari, Neo Milievi, Sadudin Musabegovi, Mar-
ko Oroli, Ranko Risojevi, Vehid ehi i Gajo Sekuli,
64
trebala je iznai
rjeenja za novu zastavu koja bi morala biti ustanovljena do poetka XVIII
Zimskih Olimpijskih igara u Naganu 7. februara 1998. godine.
Izmeu 12. i 22. januara 1998. godine, ova Komisija je odrala etiri sa-
stanka na kojima jedino nije prisustvovao Gajo Sekuli zbog odsustva iz zem-
lje. Ve 26. januara Komisija je predstavila svoj izvjetaj sa tri alternativna
rjeenja. Osnovni principi kojih se ona pridravala bili su da svi elementi nove
zastave, kao i cijeli simbol, moraju biti jednako prihvatljivi svakom graaninu
i svakoj grupi u dravi.
65
Iz tog razloga nijedna boja, niti simbol odreene
etnike skupine nije bio uvrten u tri dizajna iako je Visoki predstavnik u
ranijem periodu osobno favorizirao zastavu sa tri boje, zelenom, crvenom i
plavom, graki stiliziranu da izgleda kao zastava eke Republike. Umjesto
toga, Komisija je odluila da bi svaka od predloenih alternativa morala biti
sainjena od geometrijskih simbola i boja jednako prihvatljivih za sve. Sva-
ka od predloenih alternativa imala je svijetlo-plavu podlogu koja bi trebala
predstavljati Ujedinjene narode i pripadnost Bosne i Hercegovine svjetskoj
zajednici drava. Izbor ute boje u odreenim elementima svakog prijedloga
bio je motiviran time to se ta boja nije vezala ni za jednu grupu posebno, te da
je ona simbolizirala sunce kao izvor svjetlosti i ivota. Dvije varijante zastave
imale su geometrijski simbol trougla koji se moe asocirati sa geografskim
izgledom Bosne i Hercegovine, kao i sa brojem konstitutivnih naroda koji je
ine. Jedan od tih prijedloga imao je i niz bijelih zvijezda koje bi trebale sim-
bolizirati i Evropsku Uniju.
Carlos Westendorp je tri mogua rjeenja za izgled zastave predstavio po-
slanicima Predstavnikog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, ali sastanci
odrani u Lukavici 3. februara, nisu urodili plodom jer nijedan od prijedloga
nije dobio potrebnu veinu.
66
Naime, srpski su delegati odbili svaki predloeni
prijedlog jer su ostali pri stanovitu da bi nova zastava trebala imati simbole
etnikih grupa. Slian stav su zastupali i Hrvati, dok je Bonjaki zastupnik,
Zlatko Lagumdija, samo predloio da se osnovna boja promjeni iz svjetlo
plave u evropsku tamno plavu.
67
Izabrani dizajn imao je 16 glasova za i
64
Jos POELS, Bosnia and Herzegovina: A new neutral ag, Flagmaster, No. 89, Flag
Institute, Spring 1998, 9-12.
65
Isto.
66
Isto. Pl Kolst je upozorio da se moe vjerovati da srpski poslanici nisu odbijali sve pri-
jedloge zato to su bili protiv nekog konkretnog detalja dizajna, ve samo da bi porekli
legitimitet drave kao takve. KOLST, Dravni simboli u novim dravama..., 194.
67
Govorei o pismu koje mu je uputio Visoki predstavnik, Carlos Westendorp, u kojem ape-
lira na ujedinjenje socijaldemokratske opozicije, lider Socijaldemokratske partije, Zlatko
Lagumdija, izjavio je: Ne elim da nas izabere Westendorp pa da traimo podrku na-
roda, nego da nas narod odabere, a onda da nam i Westendorp pomogne. Ne treba nama
Westendorp praviti stranku! Nismo mi zastava da nas crta! (Istaknuo E.O.F.) Stav
122 Emir O. Filipovi
18 uzdranih. Visokom Predstavniku nije ostala nijedna druga mogunost
nego da, u skladu sa svojim ovlatenjima, nametne zastavu koja je imala naj-
vie glasova. Sutradan je glasnogovornik Ureda visokog predstavnika na pre-
ss-konferenciji sveano predstavio novu zastavu,
68
sa predloenom izmjenom
boje, iji je izgled kasnije reguliran Zakonom o zastavi Bosne i Hercegovine
kojeg je 11. februara 1998. donijela Parlamentarna skuptina Bosne i Herce-
govine na sjednici Predstavnikog doma odranoj 3. februara 1998. godine i
na sjednici Doma naroda odranoj 3. februara 1998. godine, a na osnovu lana
4. Ustava Bosne i Hercegovine:
lan 3.
Zastava Bosne i Hercegovine je plave boje. Desno od centra nalazi se trou-
gao ute boje. Paralelno lijevoj strani trougla, od gornjeg ruba zastave do do-
njeg ruba, protee se red bijelih petokrakih zvijezda. Zastava je pravougaonog
oblika. Odnos izmeu duine i irine zastave je 1:2.
69
(Slika 6.)
Istu zastavu su bosanskohercegovaki sportisti pronijeli na ceremoniji
otvaranja Zimskih Olimpijskih igara,
70
dok se dan prije ona slubeno zaviho-
rila pred sjeditem Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Iako nova zastava treba izraavati jedinstvo konstitutivnih naroda, izborom
nacionalno neutralnih, opih simbola, zapravo je dobiveno obiljeje koje ne
SDP o ujedinjenju sa UBSD Nismo mi zastava da nas Westendorp crta, Alternativ-
na informativna mrea, Sarajevo, 7. 2. 1998, http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/
data/199802/80207-015-pubs-sar.htm (pristup ostvaren 8. 12. 2007.)
68
Prilikom predstavljanja nove zastave na pres konferenciji, glasnogovornik Ureda Visokog
predstavnika, Duncan Bullivant, je istakao da je nova zastava zastava budunosti koja
predstavlja jedinstvo a ne podjele, te da je to zastava koja pripada Evropi, meutim, ni
on se nije uspio suzdrati od smijeha kada je jedan novinar izrekao miljenje da ona najvie
lii na kutiju kukuruznih pahuljica (cornakes box). Robert M. HAYDEN, Why political
union cannot be imposed by foreign powers Bosnia: The Contradictions of Democracy
without Consent, East European Constitutional Review, New York University Law School
and Central European University, Volume 7, Number 2, Spring 1998, http://www.law.nyu.
edu/eecr/vol7num2/special/bosnia.html (pristup ostvaren 8. 12. 2007.). Pored ovoga izgled
nove bosanske zastave poreen je sa danskim jogurtom, te je isticano kako ona ima skandi-
navske boje i afriki dizajn.
69
Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, god. II, br. 1, 11. 2. 1998, 2.
Boje zastave su: Reeksna plava i uta 116c.
70
Dan prije otvaranja Olimpijskih igara, glasnogovornik japanskog ministra vanjskih poslova,
Sadaaki Numata, odrao je pres konferenciju na kojoj je izrazio zadovoljstvo to se tako
vaan korak prema pomirenju i jedinstvu drave po prvi put predstavlja upravo u Japanu,
te da je zastava koja je proizvedena u Sarajevu, posebnim letom prevezena u Nagano gdje
je stigla to jutro (6. 2. 1998.). Njegovo izlaganje moe se nai na slubenoj web stranici
Ministarstva vanjskih poslova Japana, http://www.mofa.go.jp/announce/press/1998/2/206.
html (pristup ostvaren 8. 12. 2007.)
123 Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeu
upuuje ni na ta karakteristino.
Kao to s pravom istie Pl Kol-
st, nova bosanskohercegova ka
zastava lii na komercijalni logo
neke tvrtke.
71
On dalje dodaje da
kompromis ne mora biti estetski
ili umjetniki konzistentan, te
da to moe biti i kola naizgled
nespojivih elemenata, ali da se
mora ispotovati bar minimum
heraldikih konvencija,
72
to u
Bosni nije bio sluaj. Odmah nakon to je Westendorp nametnuo zastavu Bo-
sni i Hercegovini, sarajevski intelektualci su poslali otvoreno pismo protesta
Visokom predstavniku. Po njima je to bio posljednji in ubijanja drave,
pa su traili i referendum da graani sami izaberu svoju zastavu. Ni politiari
nisu mirovali pa je na pres konferencijama veine stranaka izraeno zadovolj-
stvo eliminacijom nacionalnih obiljeja, ali takoer i razoarenje estetskim
izgledom zastave na kojoj nije adekvatno predstavljena bogata batina dra-
ve Bosne i Hercegovine. Neki su takoer isticali da se komisija zaduena za
konstruiranje zastave nije prilikom svog rada drala osnovnih elemenata koji
moraju odraavati obiljeja drave, te da bi se morali na to obazirati prilikom
sastavljanja novog grba.
Do takvog razvoja situacije ipak nije dolo.
Poto je bio zadovoljan prethodno uinjenim poslom na zastavi, Visoki pred-
stavnik je svojoj komisiji produio mandat sa zadatkom da se izrade i prijedlozi
za novi grb Bosne i Hercegovine. Komisija je na odranim sjednicama, izmeu
9. i 11. aprila 1998. godine, prouila mnoge ideje i prijedloge, da bi se na koncu
odluila za tri varijante koje su proslijedili Visokom predstavniku meunarodne
zajednice i njegovom Uredu.
73
Sva tri prijedloga nainjena su sa namjerom da se
uspostavi veza izmeu novog grba i nove zastave, kako bi se grb lake uvrstio
i tako skupa sa zastavom inio jedinstvenu cjelinu dravnih obiljeja.
Prilikom izrade prijedloga za grb konsultirane su i mnoge znaajne insti-
tucije od kojih je najznaajniji Britanski College of Arms (Savjet za grbove) u
Londonu. lan komisije, Ranko Risojevi je u Londonu razgovarao sa Tho-
masom Woodcockom, koji mu je potvrdio da su prijedlozi komisije uraeni
profesionalno, te da oni mogu biti zadovoljni svojim poslom. Osim toga, usta-
novljeno je da predstava kontinuiranog niza zvjezdica u grbu predstavlja novu
71
KOLST, Dravni simboli u novim dravama..., 195.
72
Isto, 205.
73
Mirko BOROJEVI, Simboli BiH - Grb stroge neutralnosti, Alternativna informativna mre-
a, Banja Luka, 17. 4. 1998, http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199804/80417-
011-pubs-sar.htm (pristup ostvaren 8. 12. 2007.)
Slika 6.
Zastava Bosne i Hercegovine (1998)
124 Emir O. Filipovi
pojavu u heraldici, ali da nije problematino ako komisija svjesno odstupi od
heraldikih pravila jer je i njena pozicija, kao i same Bosne i Hercegovine,
takva da se mora misliti na nov nain. Taj novi nain podrazumijeva jasna
geometrijska strogo neutralna rjeenja.
74
Svoje prijedloge Komisija je obrazloila na sljedei nain: Komisija
predlae gospodinu Karlosu Vestendorpu, odnosno Parlamentarnoj skupti-
ni Bosne i Hercegovine, tri rjeenja za dravni grb. Svi prijedlozi rjeenja
grba slijede osnovno idejno rjeenje zastave Bosne i Hercegovine. To znai
da je Komisija, vodei rauna o grbu kao posebnoj formi, ostala privrena
likovnim elementima i univerzalnim simbolima sadranim u izgledu zastave
Bosne i Hercegovine. Svi prijedlozi rjeenja grba Bosne i Hercegovine imaju
uobiajeni oblik tita koji je u donjem dijelu zaotrenog izgleda. U odnosu
na zastavu novost je u prvom prijedlogu linijski strukturirani trougao sa ne-
prekinutim dijagonalnim nizom zvijezda, i u treem rjeenju linije koje se
proimaju i formiraju trougao sa horizontalnim linijskim neprekinutim nizom
zvijezda iznad. Podloga svake varijante grba je tamnoplava boja koja moe
da simbolizuje pripadnost Bosne i Hercegovine ujedinjenoj Evropi. uta boja
simbolizuje izvor svjetlosti i ivota. Bitni elementi rjeenja grba, kao i za-
stave, jesu osnovna tamnoplava boja, uta boja trougla i neprekinuti dijago-
nalni niz zvijezda koje su i ovdje, kao i u veini svjetskih grbova, ak i onih
srednjovjekovnih, porodinih, simbol trajnosti i stabilnosti, poto asociraju na
zvijezde koje u nebeskom svodu zatiemo uvijek na istom mjestu. Novi grb,
kao simbol nove drave, ne budi nikakve asocijacije na prolost, nego svo-
jom univerzalnom simbolikom otvara perspektivu napaenom narodu Bosne
i Hercegovine i vjeru u bolju budunost. On treba da se koristi iskljuivo u
prostorima zajednikih institucija, kao i na peatima kojima e se ovjeravati
dokumenta koja donose te institucije. Tradicionalni grbovi i dalje e se upo-
trebljavati u sredinama koje su ih koristile i do sada, jer nisu u koliziji sa ovim
novim, zajednikim grbom.
75
Kao i u sluaju zastave, prijedlozi komisije su uzeti u razmatranje, a poto
bosanskohercegovaki politiari nisu mogli postii dogovor do 15. maja, kada
je bio predvien rok za usvajanje novog grba, Visoki predstavnik je izabrao
ono rjeenje koje je najvie podsjealo na zastavu pa je, sukladno svojim ovla-
stima prema Aneksu 10. Mirovnog sporazuma i lanku XI Bonskog dokumen-
ta, odluio da Zakon o grbu Bosne i Hercegovine stupi na snagu, ali samo na
privremenim osnovama, tj. dok ga ne usvoji Parlamentarna skuptina u odgo-
varajuoj formi. U tom zakonu, izgled novog grba bio je reguliran lanom 4:
74 Isto.
75 Isto.
125 Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeu
lan 4.
Grb Bosne i Hercegovine je plave
boje i u obliku tita sa zailjenim zavr-
etkom. U gornjem desnom uglu tita
nalazi se trokut ute boje. Paralelno li-
jevoj strani ovog trokuta protee se red
bijelih zvijezda petokraka.
76
(Slika 7.)
*
*
*
Pitanje odabira adekvatnog grba i zastave koji bi predstavljali Bosnu i Her-
cegovinu kao politiki subjekt javljalo se nekoliko puta tokom 20. stoljea,
to je neuobiajeno za drave sa bogatom heraldikom i veksilolokom tradi-
cijom, meu koje se, s punim pravom, moe ubrojati i Bosna i Hercegovina.
Iako takvi simboli u mnogim zemljama, jo od vremena svog postanka, pred-
stavljaju trajne kategorije, este promjene bosanskohercegovakih obiljeja
uglavnom su bile motivirane razliitim stavovima politikih reima koji su se
tokom prolog stoljea smjenjivali na ovim prostorima. Politiari su simbole
koje su zatekli prilikom dolaska na vlast obino smatrali neodrivim i ideo-
loki nekompatibilnim, te su ih uklanjali uvodei obiljeja koja su bila blia
njihovom politikom ukusu. Osim toga, postojali su i praktini razlozi za ra-
sprave o autentinim i pravim znamenjima. Jedna takva rasprava vodila
se za vrijeme Austro-Ugarske uprave kada je Bosna i Hercegovina dobila svo-
ju prvu zastavu i grb u modernoj historiji (1889.), jednostavno zbog toga to
ih u prethodnom periodu nije imala, a administracija Habsburke monarhije je
zahtijevala da se oni uvedu jer su i ostale pokrajine u carstvu imale svoja obi-
ljeja koja su onda postavljana na peate, dokumente, isticana na slubenim
zgradama i td. Takoer, slina diskusija se razvila i nakon zavretka Drugog
svjetskog rata jer su za Bosnu i Hercegovinu morali biti obrazovani posebni
simboli, koji nisu postojali u prethodnim reimima za vrijeme kraljevine Ju-
goslavije i Nezavisne drave Hrvatske.
76
Zakon o grbu Bosne i Hercegovine, Slubeni list BiH, god. II, br. 8, 25. 5. 1998, 351.
Slika 7.
Grb Bosne i Hercegovine (1998)
126 Emir O. Filipovi
U takvim situacijama, u kojima se grb i zastava moraju praviti gotovo iz
niega, esto se posee za elementima ili amblemima iz prolosti koji najbo-
lje ocrtavaju historiju, tradiciju, specinost zemlje, kao i ulogu koju su joj
tadanje vlasti namijenile. Slini sluajevi irom otvaraju vrata idejama i pri-
jedlozima o izgledu dravnih simbola, pa se moe naii na veoma interesantne
komentare i miljenja koji ocrtavaju politiku atmosferu vremena u kojem
su izreeni. Jedan dio takvih prijedloga uzimao je u obzir historiju i realne
interese Bosne i Hercegovine kao drave, ili politike jedinice u sastavu neke
druge drave, pa joj se trudio i namijeniti takva obiljeja. Meutim, ti prijed-
lozi su ili preuivani, ili se preko njih namjerno prelazilo, pa su prevladavali
stavovi iji je cilj bio da se uspostave simboli koji su vie odgovarali tadanjoj
politici. Ponekad je uzrok ovome bilo nepoznavanje heraldike i veksiloloke
prolosti, te je dolazilo do manipuliranja i izmiljanja raznih grbova i zastava
koji ni po emu nisu mogli biti uzimani u razmatranje kao dravna znamenja,
a ponekad je to injeno svjesno i sa namjerom da se postignu odreeni politi-
ki ciljevi. Zbog toga je osnovna karakteristika veine bosanskohercegovakih
dravnih simbola, koji su bili na snazi tokom prolog stoljea, to da oni ni po
emu ne predstavljaju ni historiju, ni tradiciju, niti specinost Bosne i Her-
cegovine kao drave. Izuzetak su bili grb i zastava koriteni u periodu izmeu
1992. i 1998. godine, koji su, iako bez dugih korijena u tradiciji stanovnitva,
ipak imali realnu historijsku pozadinu. Oni su, s obzirom na komplikovanu i
teku situaciju u kojoj se drava nala, ispunjavali gotovo sve nacionalno
osjetljive kriterije i inili su se kao sretno i dugotrajno rjeenje. Meutim,
u kasnijem periodu je dolo do njihove pretjerane politizacije te su se poeli
shvatati kao simboli samo jednog od tri bosanskohercegovaka naroda, pa je
njihova sadanja upotreba tim nainom i sprijeena.
Sadanja dravna obiljeja nisu ni nakon skoro deset godina od njiho-
vog uvoenja prihvaeni kao istinski simboli Bosne i Hercegovine. Iako ih
je predloila multietnika komisija, oni su u osnovi nametnuti od strane Vi-
sokog predstavnika, te se unato velikoj propagandi Meunarodne zajednice
ipak nisu uspjeli nametnuti na cjelokupnoj teritoriji drave, gdje se prvenstvo
uglavnom daje starim nacionalnim simbolima.
Izbor grba i zastave Bosne i Hercegovine u 20. stoljeu, koliko god uva-
avao realne i konkretne politike okolnosti, nije uspijevao uvijek naii na
ope odobravanje. Opisani eksperiment izbora dravnih obiljeja 1998, koji
je dosta liio na onaj iz 1946. godine, pokazao je da strogo neutralni simboli
nisu uvijek i najsretniji. Oba puta je bila zaobiena bogata heraldika i vek-
siloloka prolost Bosne i Hercegovine koja e se, u sluaju da se u dogledno
vrijeme pone tragati za boljim rjeenjima, morati uzeti u obzir kao inspiracija
pri sastavljanju novih bosanskohercegovakih obiljeja.
KAZALO
RASPRAVE I LANCI
Anto Popovi: Biblijski kanon
u idovstvu i kranstvu ....................................... 5
Velimir Blaevi: Otputanje redovnika
iz redovnikih ustanova ..................................... 37
Marko P. uri: Jezik ribara i(li) jezik sholastike.
Nekoliko stranica o pravoslavlju
i rimokatolicizmu ................................................ 59
Damirka Mihaljevi: Utjecaj meunarodnog javnog mnijenja
na meunarodne odnose .................................... 75
Esad Bajtal: Sumiye umjetnost trenutka.
Filozofsko-psiholoki zasadi tradicionalne
istonoazijske umjetnosti ................................... 85
Emir O. Filipovi: Grb i zastava Bosne i Hercegovine
u 20. stoljeu .................................................... 103
Josip Mihaljevi: Odnos Stranke prava prema okupaciji
Bosne i Hercegovine 1878. i
1879. godine u listu Sloboda ........................ 127
Sanja Cvetni: Andrea Alciato: Emblemata s opsenim
komentarima iz 1621. u Bosni Srebrenoj ........ 151
Zoran M. Jovanovi: Prilog prouavanju povesnice Franjevakog
reda na podruju Srbije u srednjem veku.
O prvobitnoj kapeli u manastiru Gradac
i kraljici Jeleni Anujskoj ................................ 163
Ante kegro: Balojenska biskupija
(Ecclesia Baloiensis) ....................................... 173
Salmedin Mesihovi: Maes, zvan i Titianos na putu
u Hansku Kinu ................................................. 191
Salmedin Mesihovi: Rimsko izaslanstvo Hanskoj
Kini 166. god. n. e. .......................................... 197
334 Bosna franciscana
IZ PISANE ZAOSTAVTINE
Vitomir Luki: Ljubav i smrt u poeziji
Antuna Branka imia ..................................... 203
POVODI
Miron Sikiri: Staro i novo pravo. Uz 90. obljetnicu
proglaenja prvog Zakonika
kanonskoga prava (1917) ................................. 217
Marko Semren: Spisi Franje Asikoga i ponovno otkrie
franjevake karizme. Doprinos
fra Kajetana Essera (1913-1978) ..................... 249
Alen Kristi: Umjetnici pred dogaajem
Kristove muke .................................................. 279
Esad Bajtal: Pogubna iskljuivost teizma i ateizma ............. 283
NA IZVORIMA BATINE
Milo Juki: Potkivanje jaja u Kreevu ................................ 289
Milo Juki: Tate (Bosansko zvono) u Vrancima ............ 295
OCJENE I PRIKAZI
Darko Rubi: Tristota obljetnica stradanja samostana
i crkve u Olovu (1704-2004),
Zbornik radova, Sarajevo 2008. ....................... 303
Ana Novak: Povijest obitelji Zrinski, Zbornik
radova, Zagreb 2007. ....................................... 305
imo Ivelj: Kalendar svetog Ante 2008,
Sarajevo 2007. ................................................. 309
Nikola Kozina: Bilten Franjevake teologije Sarajevo,
god. XXXIII, br. 1-2, Sarajevo 2006. .............. 312
Roberta Niki: S. S. Kranjevi, Izabrane pjesme;
Pjesnika proza, kritika, pisma,
Sarajevo 2007. ................................................. 314
Fabijan Lovri: Zdravko Kordi, Unutarnji svemir (pjesme),
Zagreb-Sarajevo 2008. ..................................... 318
Vili Radman: Hans H. Grelan, Filozoja oseanja,
Beograd 2007. .................................................. 322
335 Kazalo
Vili Radman: Jose Rodriguez Carballo, Prosjaci smisla,
voeni Rijeju: molitveno itanje
Boje rijei, Zagreb 2008. ................................ 324
Zdenka Kolak: Vladimir Vratovi, Latinski u
hrvatskom kontekstu, Zagreb 2007. ................. 325
Boris Divkovi: Ivan Balta, Julijanska akcija u Slavoniji
s osvrtom i na ostale hrvatske krajeve te
Bosnu i Hercegovinu poetkom
20. stoljea, Zagreb 2006. ................................ 327
AUTORI U OVOM BROJU .................................................................. 331
KAZALO .......................................................................... 333
AUTORI U OVOM BROJU
Mr. Esad BAJTAL, psiholog, nezavisni intelektualac, Breza
Dr. Velimir BLAEVI, kanonist, franjevaki samostan, Petrievac / Banja Luka
Dr. Sanja CVETNI, Filozofski fakultet, Zagreb
Boris DIVKOVI, postdiplomski studij, Sarajevo
Marko P. URI, teolog, Velika Ivana / Beograd
Emir O. FILIPOVI, Filozofski fakultet, Sarajevo
imo IVELJ, Franjevaka teologija, Sarajevo
Mr. Zoran M. JOVANOVI,
povjesniar umjetnosti, Beograd (Filozofski fakultet, Pritina)
Milo JUKI, novinar i publicist, Kreevo
Zdenka KOLAK, postdiplomski studij, Sarajevo
Nikola KOZINA, Franjevaka teologija, Sarajevo
Alen KRISTI, postdiplomski studij, Sarajevo
Fabijan LOVRI, Knin
Dr. Salmedin MESIHOVI, Filozofski fakultet, Sarajevo
Mr. Damirka MIHALJEVI, voditeljica slube za odnose
s javnou u up. vladi, Livno
Josip MIHALJEVI, dipl. povjesniar, Zagreb
Roberta NIKI, postdiplomski studij, Sarajevo
Mr. Ana NOVAK, Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Dr. Anto POPOVI, Franjevaka teologija, Sarajevo
Dr. Vili RADMAN, Franjevaka teologija, Sarajevo
Darko RUBI, postdiplomski studij, Sarajevo
Dr. Marko SEMREN, Franjevaka teologija, Sarajevo
Dr. Miron SIKIRI, Franjevaka teologija, Sarajevo
Dr. Ante KEGRO, Hrvatski institut za povijest, Zagreb