Professional Documents
Culture Documents
3
4
?
I'!3p::t ;p 'fI16YKa: l) TeCaJ-hC TaCJ1aK3, 2) CTP7r: JhC 'I!1CYKa Ha '1CKP:(Y, ::;) :u,P:: 3a:hC K3!JJj :J. y
;>;
o
o
TaBI1L\11, 4) ruapa&e MaJ1I1X '1J16YKa vl illIr.3'_: :: J1YKa. ...,
0\
-
....
OI:
:s:
O'l
'<
;.;
OJ
:s:
()
OJ
:s:
'o
OJ
OJ
'<
>-j
o
l:ol
'<
E
:s:
;>;
o
J:'1
to
'o
:o;
o
cl
:s:
::Jr
:so:
w
'o
Dl
):j
OI:
tt>
E
tr
EJ
Al
OI:
?" :s:
0\
....
.... :o;
....
Dl
:s:
(')
til
:s:
il
Dl
I-j
):j
j j
,
li tl
o
:o;
E
5 :s:
o
):j
1.,
'--'
to
it
f
:s:
4 o
(')
to
:o;
o
..,
Pa3HM 06JJM1\M 1\H,rapaJIYKa: 1-5) cTapMjM '1'MO, 6e3 YKpaca, 5-10) HOBHjM, wapaHM 6ojoM H YKpaWeHH KaJJajeM.
3. M ap K ofl 11 ll: Jl13pa,l\a <reWJLeBa, <1l16yrca 11 CBVlpaml y rO,l\YWI1 KOP:
Tac. IV
e
u
n
L--
d
j
...---
AJIaT 3a 113pa,l\Y 'i116YKa 11 l\l1rapaJlYKa: a) JIl1je1'o, 6) 3apy6aTI1l\a, ll) 3y6<1l\, ,1\) JIYKJIl1ja, c) MLcaT,
CP) BpQeBHJ1, r) MaTKacp mlLlle'iap, x) MaTKacp 1ll11BQaml, 11) MaTKacp KyjpYQap, .il WH8'Ka,
K) JI y'i<1l\, JI) TaBI1l\a.
alssnl k Zemaljskog muzej a - Istorlja l etno!lraf1 j <l
12
3. M a p K o E VI tJ.: "IeWJbeBa, Cll10YKa YI CBVlpaJla y rO,>:lYWVI BVlCOKor
Ta6. V
(
!
6
CL
I
I1PI100'P 3a wapal-be CBYlpaJle: a) wapaJbYl4a 6) JIeTKa 4BjeTywa, 4) HO:IK 3a rrpaBJbel-be
pyrra Ha CBVlpaJlH, KapaKTepI1"CTYI"IHa wapa ILl CBHpaJlaMa (1 - rrYljaBYl4e, 2 - 504e, 3 -
4BHjeT).
cpa3e KO):\ M3pa,>:le CBYlpaJlc: e) TaCJlaK, CP) cBHpa.JIa, r) rOTOBe CBMpaJla ca p.eJJO-
BVlMa : a, - rJlaBa, 6, - BpaT, 1.\1 - CBYIpel-baK.
Dr HAJRUDIN
zapaanja o stanju u Bosni 1834 godine
Mjeseca jula 1954 sam u Dravnom arhivu u Zadru za bo-
istoriju XIX v. Tom prilikom, pored ostalog, naao sam dva
dokumenta na talijanskom jeziku koji se odnose na prilike u Bosni u 1834 godini,
dakle ubrzo poslije sloma pokreta protiv refOTama.
Prvi od tih dokumenata je pismo provincijala bosanskih franjevaca fra Mije
pisano u Sutjesci 30 a!prila 1834, i d-r Markokiji , ljekaru
u Travniku. Markokija (Marcocchia) je bio sanitarne komisije koja je te godine
boravila u Bosni. se raduje Markoldjevu dolasku i iznosi mu teko stanje ka-
tolika u Bosni kako bi ga zainteresovao da bude iskren posrednik i vjeran
suza koje na podnoje prijestolja austriskih careva. Stanje
nasilja u koje je doveden puk je neopisivo. upnika posta-
le su svratita Turaka koji nepravedne zahtjeve svake vrste prate raznim uvredama,
narpadima i Samo latinska ne mogu na vlastitim terenima
popravl j ati poruene i za skupe novce kupuju dozvole. Po drumovima vre se
i ubistva od strane pijanih Turaka, a krivica se pripisuje katolicima. Ako im
uspije da dokau svoju nevinost, moraju sudske trokove. U protivnom,
ih smrt. Potrebna bi bila knjiga da se podrobno iznese stanje ka-
',Juka. Samo hog i Franjo mogu njegove rane. Zla bi bila jo
da mu boja providnost nije dala podrku u viteza Bartolomea D'
Epira, ljekara bosanskog vezira.
Inspirisan sadrajem pisma, i se jednim dijelom njim, d-r
Markokija je, po svretku svoje misije u Bosni, uputio 20 maja 1834 iz lazareta Han
u Sinjsikom srezu izvjetaj Okrunoj kapetaniji u Splitu pod naslovom
zapaanja o savremenom stanju u Bosni 1834. To sJanje ne moe biti gore. U
zemlji vlada despotizam i crpti duh sklon revoluciji i anarhiji. Sef provi!ncije je za-
sluna ali je prema bosanskim velikaima koje ne moe da ukroti
jer nema dovoljno trupa. Njihovi prestupi su se umnoili, nasilja se vre svako-
dnevno. Najvie se progone Kada iz svojih sela donose u oblinja
mjesta robu na prodaju i kada ele da se snabdij u najpotrebnijim stvarima, onda im
se na silu oduzimaju njihove stvari i im se samo upola cijene ili se
bez ikakve naknade. Iako turski zakon 'Propisuje da se porez samo
od lica uzrasta, ove godir.e to se proizvoljno, tako da napla-
i od su obavezni i na stalne druge namete. Zene i dje-
vojke nisu sigurne od tw-skih nasilja. Velikai podbadaju stanovnitvo na ustanak
protiv sadanje vlade. Na taj prouzrokovali su u Derventi i drugim mjestima
beskrajne pokolje, ih kao uzrok naciji (pravoslavnim), zbog kujih
su se i majke s vlastitim nemilosrdno gonjene, ive bacale u rijeke da
bi izbjegle smrt. Ova strana djela proizvela su alosne posljedice. Odmetnici u pro-
vinciji na'padaju po danu mirne putnike i Usljed toga trpi mnogo trgovi-
na, a neimatina i bijeda uhvatili su najdublji korijen. (katolici) ele pri-
sustvo jednog konzula u Bosni, koji bi bio 11 stanju da ih zatiti od ugnjetavanja i
nepravde. Apeluju na milost prvobranitelja katolicizma, cara Franju I, da
ususret njihovim eljama. Ovaj ' prikaz je dovoljan da upozna cara sa tolikim zlom
koje nemilosrdno tare katolike Ll Bosni. U svim drugim dijelovima Turskog Carstva
katolici su mnogo sretniji i su od tolikih
182 Dr Hajrudin
Svome izvjetaju d-r Markokija je priloio navedeno pismo fra Mije
naglasivi da bosanski katolici zaista zasluuju samilost.
Oba dokumenta nalaze se u Atti presidiali dell ' L R. Governo della Dalma-
zia, anno 1834, busta XI, categoria X / 1-6 (164). Obj avljujem ih doslovno sa svima
pravopisnim, i stilskim grekama koje se nalaze iII originalima, zbog
mogu da zainteresuju ilingviste.
1
Pismo fra Mije
Illustrissimo Sig. Dottor
Qualfausto baleno, nella prossima della Nave di questa dolente
Missione, e stata la notizia ricevub del di Lei accesso in queste inospitali contra-
de. La mia Speranza ic. diffusa neUe anime aflit.te di questo numeroso popolo
Cattolico, il quale spera, che il grande animo di Francesco penetrato una volta dalla
larimevole (!) Sua condizione, voglia estendere verso di esso la gia rinomata augu-
sta Clemenza Sua. Si! oh Sig. Dottore, Il bisogno assoluto diprotezione, di cui la
Cattolica Religione abbisogno in Bosna, e della quale- essa Sola manca, mi obliga a
non tacere giammai; considerandola una delle parti integrali del mio Sacro mini-
Capo della Missione, e Provinciale non posso Senza macchia dell 'indolenza
dimenticar solo instante la dolente condizione dei miei figliani, ed incoseguenza
debbo profittare della di Lei Cristiana encomiabil e Pi eti) , onde interesario annome
di GieSl! Cristo ad essere L'organo sincero, L' il1terprete fedel e delle communi
lacrin1e, che al pic(!) del Tronodei Cesari diriziamo.
Indescrivibile elo stato di violenza in cui eormai la Cattolica gente
in questa provincia ma perfar sene una ideagli bastera conside.rarecheleCasedei
Parochi Cattolici sono lesol e Locande dei Tm-chi, i quali l e esigenze ingiuste di
ogni genere pagano con il1Sulti, ferite, e cose simili che tutti possono erigere delle
Case, e che i Frati Latini solamente nei proprj terreni non possono accomodare le
Case dirrocate dal t empo, e temporie Si camprano a caro Iprezzo le permissioni, e
per conservarie bisogna pagare tutte le volte che amana aver monete, e perche si
eCristiani, e Cattolici.
I delitti si commettono, delle morti succedono nellestradedi ubriachiTurchi,
e la colpa si mena su dei Cattolici; perchetali. (!) Seloro rieseedigiustificarela pro-
pria innocenza, la procedura vien da essi pagata e la vita si compra con le sostanze,
e con la vendita dell 'opra futura: Se mai egli riesee a nemici, e al gia pre-venuto
Giudice d'inviluppare i miserabili, allora al patibobolo (!) vengono inviati sema ver
unaremissio'l1e, e gli sconsolati, ed innocenti eredi vengono spogliati, e ammiseriti
per la vita....Ma che? Avrei bisogno di un Volume infiglio, se tutti i mali di que-
sta disgraziata gregge di Giesl1 Cristo volessi dettagliarle. Essi son tali, e tanU, che
Iddio, e Francesco posson solo rimediare, sanare le piaghe, delle quali Siam coverti.
Termineru, oSignore, facendogli osservare che questi mali sarebber magi-
ori, se la Divina providenza non ci avesse offerto nella persona del Cavalier
Bartolomeo D' Epira, Medico di Sua Altezza il Vezir di Bosna, un appoggio, un
ferma sostegnio.
L'opra stessa gli servira di merito perche L'Altissimo non lasua irricom-
pensati servi.zj di simU sorte resi alla Religione Sua Sacrosantissima
Colgo questa occasione dichiararmi per La Vita
Di V. S. Illustrissa. Sutjeska Li 30. d Aprile 1834.
Umil illo Servide. P adre Michele Duich di
Livno Ministro Provinciale di Bosna
Ottomano Argentina
183 zapaanj a o stanju u Bosni 1834 godine
-Pismo je adresirano:
Al Sua Signoria Illustriss.a, e Pregiatissima I L Sigr:
Giacono Markochia Dottor Emerito in Medicina
Prone Colendissimo
Travnik
2
Izvjetaj d-r Markokije
Osservazioni politiche
sullo stato attuale della Bossina 1334
..,- -=-..
Lo stato attuale politico della Bossina non puo essere peggiore, mentre vi
sovraneggio la insubordinazione, il despotismo, uno Slpirito generale inclinato alla
rivolta all 'anarchia.
Il Capo della Provincia eun personaggio. veramente di merito, e di sapere,
ma innutilmente vi pressieda al governo della medesima.
I Suoi voleri, correlativi a quelli dalI'Ottomano Cesare, non sono osservati
dai Grandi dena Bossina, i quali nOn ne fanno alcun calcolo, anzi vi si opongono
diametralmente. Egli non puo coIla forza vincere e domare l ' insubordinazione,
l ' orgoglio, e il lQoro dispotismo, mentre non ha truppe bastantiperfarlo. Rassegna
continui rapporti alla Corte, dimostrando la Sua situazione, ricercando i necessarj
rinforzi, ericeve lusinghiere Ipromesse, senza verificati effetti.
I suoi subalterni, che attrovansi al regime governativo delle popolazioni
della Provincia, saccheggiano le sostanze de'sudditi con innaudite ingiustizie, ris-
cuotono i tributi , e ricusano di esbol'sarli aU'erario. Le instanze continuate de'sa-
crificati non sono esaudite, e lOTo cagionano, invece, maggiori disgrazie. Per impo-
tenza, e per tema di non essere sacrificaio egli stesso dal despotismo Bosnese, non
asarda di gastigare i disubidiente, il Rettor Bel Governo, ed intanto i delitti si
accrescono, le viQolenze si commettono giornalmente dapertutto, sono derubate le
sosta-nze, e di spesso per fino innocentamente vengono sacrificate le vite. Tutte le
Nazioni pero sono mena perseguitate del Cristianesimo. I soli Religiosi Cristini,
se vogliono erigere qualche saccello per celebrare il Sa,crosanto Sagrifizio della
Messa, o fabricare le rispettive lor case di alloggio, od amipiarIe al quanto per la
loro massima ristrettezza, devono, a caro prezzo pria, ottennerne il permmesso, e
ripagarlo poi ad arbitrio della volonta dei Capi delle rispettivelocalita della Pro-
vincia, allorche abbisognano ogni volta di danaro, e quando vengonooangiati.
Se per effetto di riportata ubbriacchezza od altra causa, alcuno della Turca
Nazione rimane vittima de suoi disordini sulle pubbliche strade, od in quaIsiasi
altra situazione si oprime col pitl spietato orgoglio i soli Cristiani di quella vicina
localita, adossando il delitto al rispettivo Parroco, ed a suoi Parrocchiani; quindi
succedono le detenzioni de'Religiosi, e de'Cristiani, si passa alle percosse, e si
obbligano coIla forza all'esborso di rilevanti summe di dannara, se vogliono esser
posti in liberta, e se loro riesce coIla finissima Musulmana malizia di avvillupare i
Cristiani nel delitto, abbenche in fatto sieno del tutto innocenti, succedono le
morti, ed i tonnenti.
Allorche portano i Cristiani dai proprj Villaggi, ai convicini Paesi, generi per
vendere, e procacciarsi col loro esito gli olportuni famigliari bisogni, si strappa
con violenza le lora sosta-nze, e non si compe-nsano che per meta del loro valore,
o totalmente con forza sono ad essi derubate.
La legge Ottomana prescrive, che sia pagata la personale imposizione da
quelli soltanto che giungono all'altezza di certa stabilita misura, e questo anno in-
vece venne stabilito arbitrariarote. ai Cristiani di essere pagata perfino dai bam-
bini lattanti.
184
i
D L' Haj rudin
A continuata altra imposizloni viene obbligato il Cristianesimo, il quale
m,inacciato se non le paga, e costretto di vendere campi, e perfino
proprj vestiti per soddisfarle,
Le case dei Parrochi, e dei lOTo Parrocchiani sono tante locande pegJi Ot-
tomani Bosnesi, Esigono a loro talento violentemente alloggio, cibarie, generi , e
dannaro.
Le mogli al fianeo dei lol'o rtspettivi maTi ti non sono sicure dalla violenza
dei Turchi, e le figlie vengono strappate dal seno da'loro Genitori per servire di
sfogo alle impure lihidillose volonU! dei musuImani. Fomentano i Grandi della
Provincia insurrazioni contro l' attuale Governo, ed ill tal guisa causarono in Der-
venta, ed in altra loca1ita infiniti massacri, addossandone la causa alla Greca Na-
zione, pei quali, ',)e.rfino le Madri coi proprj figli, spietatamte. perseguitat.e, si get-
tarono vive ne.i fiummi ad incontrare la morte.
Questi orribili fatti produssero conseguenze fLmes te, mentre i fuggitivi per
sottrarsi all' insidiose vitali Turchesche violenze, si abbandonarono alla stradda,
e quindi s mfettarono le terre della Pr-ovincia di malviventi, che alla giornata
sacrificano i tranquilli viandanti , ed assassillano le lora sostanze.
In cons guenza di ci o venne di moito avenat o il Comercio, e la indigenza, e
la misera estendono le pi II profonde radici.
Le Nazioni tutte, fuori della ],/Iusulmana, e specialmente la Cristiana, coIla
piu viva intensita, ricercano la presenza di un Console in Bossina fornito di sapere,
di fermezza, e di contegno deco.roso, onde in esso ritrovare un e un di-
fensore oportuno a tanta oprimenti ingiustizie.
La permenenza di questo potentissimo mezzo in Bossina, basterebbe per certo
a mtimorire sufficient emente il Bossinese orgoglio, pil! assai che il proprio loro
Governo, e ponerebbe un argille insuperabile alle continuate violenze.
Il Cristianeslmo, in modo innesplicabile lo implora dalla clemenza del
potente de' Sovrani, dalla pietcl r eligiosa del Principe difensore del Cattolicismo,
dal pili magnanimo fra tutt i Monarchi della terra, dal Benefattore attuale della Re-
ligiosa Crtstiana Nazione Bossinese, dal pili augusto fra CesaTi Francesco Primo.
Dubitar non osa il Popolo Cristiano di quella Provincia, che Cesare benigno
vod sollecito condiscendere a suoi voti , e che in tanta calamita possa egli essere
abbandonato, da chi con inveterato diritto pua estendere il Suo dominio
su di esso.
Che se l ' avverso destino volesse fatalmente oporsi ad ottennere un tanto
bene; lo st.ato di sua insoportabile estre-mma violenza, in cui si attrova oppresso con
minacciante total eccidio, lo costringerebbe ad implorare colle pilI vive voci del
CLlore la prottezione di quaIsiasi altro Regnante. Ma esso confida nella pieta, e
nella clemenza di Cesare, e me fa istrumento oportune per innalzare, e far giun-
gere i surpplichovoli suoi voti al mtsericordioso Suo Trono.
La qui unita lettera del Rendmo Padre Ministra Provinciale, che in originale
si allega, conferma resposta sti..tuazione infelicissima del Cattolico Popolo Bosnese,
che merit.a veramente pi eta, e compassione.
Infinitissimi altri anedoti, si potrebbero annoverare suHe avversita de' Cri-
stiani Bosnesi verfanti , i quali basterebbero per certo ad empiere
l
un volumme; ma
per ora il brevi manu e.sposto e giil bastante per far conoscere a Cesare lo stato
di tanih mali, che spietatamente tmvaglia il Cattolica gregge Ottomano da
barbarissima politica nella sola Bossinese Provmcia, mentre in ogni altra dello stesso
Impero, si attrova di molto pili felice, e privo di tante sciagure.
Il Medico Commiso.o: 'PeHa Bossina
Giacomo Dr. lVIarcocchia
pismo pisano je iz aspekta svetenika, franjevca, koji ne
trpi tursku vlast i i spas od susjedne Austrije.Njegov stav i miljenje
d-r Markokija kao austriski podanik i privrenik.
-------------------------
185 zapaanj a o stanju u Bosn i 1834 godine
elje i njegovih istomiljenika ostvarene su jednim dijelom 1850 go-
dine, kada je uspostavljen Austriski generalni konzulat u Sarajevu. On je postojao
do 1878 i likvidirao ubrzo poslije okupaci j e. Stav bosanskih franj evaca prema Au-
striji, nep.osredno pred okupadju, bio je II sutini elja fra i d-r Markokije
u drugom izdanju.
OBSERVATIONS POLITI
L'auteur de l'article
QUES SUR
.publie mot fl
RESUME
L'ETAT ACTUEL DES
mot deux documents
C
en
HOSES
langue
EN BOS
italienne,
NIE DE 182<1
dans
les "Atti presidiali dell' L R. Govemo della Dalmazia, a nno 1834, busta XI, categoria X/1-6
(164) des a rchives d'Etat fl Zara.
Le premier document est une lettre du provincial des franciscains de Bosnie, Miyo
Douitch, ecrite II Souti"esca le 30 av ril lS34 et adressee au docteur Giacomo lVIarcocchia II
Travnik, m embre de la commi ssion sanit nire, qui a f.a it, cette annee-lil, un sejour en Bosnie.
Douitch y h'tat grave des cat r. oliques de Bosnie. La lettre est r edigt:e sous l 'aspect
d'un pretre catohlique qui ne supporte l'autol'it e tur-que et qui attend l'aide et le salut de
j'Autl'iche voisine.
Le second document, c' est lill compte rendu du docte ul' lVIarcocchia en da t e du 20 mai
1834, adl'esse a la capitainerie departement::l le a Split sous le titre "Observations politiques sur
[ eta t actuel des choses en Bosnie de 1834. Utilisant, en partie, la lettre de Douitch, le docteur
lVIarcocchia r epresente un peu plus en ddail ['dat grave des eatholiques de Bosnie en 1834.
Le compte rendu est SOU}; l' aspect d'un su jet il l'Autriche, dont les corres-
pondaient ,'l ceux des franci sca ins de Bosnie.
MARKO VEGO
Pisma o ustanku 1875 god.
U Dravnom arhivu II Zadru su dokumenti austriskog Namjesnitva za
Dalmaciju kojima se nalazi i o ustanku 1875-
1878 g. O Bosanskom ustanku 1875 i dalje su se oni dokumenti koji Se odnose
na juni dio Bosne dok se oni o sjevernoj Bosni nalaze u Zagrebu, Beogradu
i
Kad se radilo o vanijim poslovima koji su se odnosili na Hercegovinu i junu
Bosnu, Ministarstvo Vanjskih Poslova je slalo obavjetenja iz Namjesniku u Zadar.
Ono je slalo u Zadar i prepise turskih nota da bi se Namjesnitvo moglo ravnati,
naravno, samo one koj e su se odnosile na dogadaje koji su se deavali na turskoj
granici ili su bili vani za austrisku politiku Razumije se da su austriski diplo-
matski pretstavnici u Bosni i Hercegovini r edovito obavjetavali Namjesnika u Zadru,
oni u Hercegovini.
Neki od tih dokumenata nalaze se u tajnom arhivu, a neki u Presidijainom
protokolu u poj edinim, kategorijama i bus Lama. A,rhiv nij e hronoloki pa sam
naao akta i bez bToja ili su uldopljeni u drugi akt koji ima svoj broj. Zato sam i
citirao ponekad i broj akta u kojem se nalazi dokumenat koga ovdje objavljujem. Uz
broj protokola je slubenik Namjesnitva stavio P. ili Pr. to
da je to broj protokola, Namjesnitva (Pre sidiuma ili Presidence) . Zato ispod svakog
pisma ili telegrama staviti DAZ to Dravni arhiv u Zadru, a uz to broj buste,
kategorije i godinu protokola, bilo Presidijala ili tajnog arrhiva.
je pisama pisana na stranim jezicima, pa sam smatrao da je najbolje da
na kraju donesem kratku sadrinu tih pisama i da objasnim pojedine i mjesta
koja se u njima spominju.
Ovaj put objavljujem samo dio originalnih pisama ili telegrama jer nemam
da obuhvatim sve zbog prostO!fa u Glasniku. Tako je izostavljen
jedan dobar dio jo vanih dokumenata koj e moda, objaviti drugi put.
sam se na ustanak 1875 g. iz toga Tazloga to su izvjetaji
potpuni i to obuhvataju Hercegovinu. Da bi se dobila prava i realna slika o
ustanku u Hercegovini, potrebno je da se pregleda.ju i drugi arhivi, oni u
Cetinju i u Sar,ajevu. Mislim da bi se nalo dragocj ena materijal o ustanku i u
arrhivima u Dalmaciji u koliko nije propao u vrijeme dva svjetska
rata.
Napominj em da sam originale 'prepisao onako kako su i napisani, a u telegra-
mima sam ispraviO samo pravopisne g.reke, neke interpunkcije radi boljeg razumjevanja.
Br. l - Br. telegl'ama 1194
Telegram je od 3ustr iskog komesara Ekspoziture 'iz 1 jula
1875 g. Namjesniku u Zadar.
Commissar.
Laut erhaltenen Nachrichten Insurgenten Nevesine bedrohen Stolac. Civil MilHar Gouverneur
Herzegovin<13 von Insurgenten bloquirt. wird mit eiJlem Batailion heute abends
188 Marko Vego
l\IIc 3t nr enva rten. Von Mosta r, Stolac all es Militar kannonen abgegangen, Insurgenten ll.mbe-
kannt sollen hinteri ader Montenegrinisehen Anzug tragen. Kris ten Stolac Ti.irken bodroht. Leute
Gabell a Draeevo den Insurgenten angesehlossen, andere we ige l'n 31'be it en gehen. Tiirken be-
flirchten allgemeinen Aufstand ...
(DAZ , Pl' esid ia l 1875 g., cat. XIV/3, br. 1194 p.)
Br. 2 - Ope t jedan t e legram od - k c)g Ga brita i z 2 jula 1875 g.
Telegram glasj : - Turci iz C:lI je a (za pra vo Celj eva) kao
bj e'ni navalie oruanom !'Ukom na , iz puaka. se oda-
pee, u goru. - spra vl jaju se iZil Ll vn [l av, j li . prOsi
pl'bj dni];: GlL ; cevic. - - Isto,'!; da na 'avl ja i komesar 'iz
Exponirtel' Commi s-,;.aT.
Vel'gangene v n Gavran Ibraimbeg li nd [ usu j beg befehli.gt,
wollen 2 mil l n Met e vi c cnUernt i.ibe rIallen. Es fielC!l1 t>inige SchiLiS , T i.i r kcn gingen
zuriiei-:. I braim bE.>g ven;pn' ch mit gro;; eJ.' fI..! z.a hl Ti.ir:, ell K.i.'mft ig acht alle Kl' Lst en liber
Klinge springen la sen. P erko Mabirn Brst ina fi.i l' a ll e :)rt.bcwohner ba ten Kinder
und Wei bel' Metkovi s ichNoringen, s':e s.elbst fl lich tcn zu I n';1.l r genten. "
Bitte Instruktionen f alls Kri.si c.n a uf un.s er Boden vedolgt. TUl' ken fri.icht en (sic!).
(DAZ, Presid., busta la, cat, IV :3, I, 1875 g. , bl' . 11 . 6i p.)
Br. 3 - Austris ki K;) me!;: ar .i po.,; lao .i ed em teLegra m iz na :3 jul a 1875 u kome
javlja da .ie knez od 'Cl .i a \r! o da jc dO"lo na most n 'l K rupu oko 100 ust a nika iz Rasnn.
(DAZ, Pre cnt. XIV 3, I iz 1875 g. Vkj:i br. elegr :1 iz Ptotokolis an
pod br. 12Wi p.)
Br. 4 - Au."triski Komesa r' iz j a vlj n u Znda r 4 Jula 1875 g.
33 Exponil'tcl'
Kri si en bloquLrten Stolac. Hk htung Neve.;; ine hor te man v rga ngene <le ht bis II Uhr gegcn
300 KanonenschUsse.
(DAZ, 187:3 g., bus t a la, cat XIV 3, l, bl'. 12.l3/ p,)
Na 5 jula 1875 alj e ope t slj edel:i. t ' 18
0
'am usw.ni (:J.:: Ul k.nezova iz okolice
Turci na valie na logeane. SeLl G 3. bal.a i Dr ce\' n. opri. es e pukom i
pot jerae ih s prCl vlja juse l;:l'v<tvi sukob. Svi Gabele, Ra. n:J i sve
Luke ele od AL t ri e, Ce3a r a ka svoga. Nepu;lajte d 11'3.5 tmci kOI.iu.
Nema mo debane nit l uja. Prosimo p ovi dcll .i a. Au Lie pred nami j e.
fr a Stipan Nalet i!' upnik od Gabele, l\.1a r j,:m lm je..: od Gabelc, Marti n Bl', jkoviC
pr vi od Gabel e, Stef an. knj ez od Gabe1e.
(DAZ, cat. XIVI3, I, pust a 1:1 Pf'esidial, br. 1233 p. iz IST g.)
Br. 5 - Knez Nikol a pE", iz Ceti ni' bar onu u Zadar G jula 1875 g. A Son Eccel-
lence Baron de Rodich Gouverneur G ' 1el'al de la D?lma tie a Z<.! ra .
J ' ap:pr ends que les Di s,t l'Lcts de POpJ VO, Stol atz, Neve3igne e t LuJw V'ich wnt revoltes.
Des re.ssemblements nombreux se sont form.es j a ns tous ce'; encircits et ont com-
munication qui vi en _,t de il Tr bign3, a Stol atz, it Galzlm et "Les districtl; de,
Zoubzi, Bagnani, Piva et Chazanzi confi mmt a \' cc nous scnt encor e tranqui!s.
Pre.squ, El pre Emt il n' y a P3:S eu de ang. Veuil.lez communiquer au Compte
Ancira'5sy.
En a.pparence le mouvement est general et si vou;, sav E' Z quelque chose du Nord de 1,
Herzegovina et de la Bosni e, vous nDUS ob!igcr cz beaucoup en f aLsa nt part.
Le pri nce du Nicol as I
(DAZ, 1875 g. C1 t. XIV/3, l, bus l.a l a kopi j a pod br . 1238 pt .)
Br. 6 - Kopi ja p. ma ;cc-konzula Austro -Ug rske Vuka koje :ie uputio austro-
LIgarskom konzulu u Mos tar pod. br. 34!r i:.s ., B .iula 187:' g., a koje .ie istodobno <uputio u
Dubl'ovni.k ika.pet.ll1U P " vl u Reet a ru s preporu om ds ga poal je Ncunj esnitvu u Zndar.
"N. 34/Ris.
Inclito I. R. Consolato!
Dal preddisle RaPPol' to S giugno 28 dal qu Ct !' to punto del Rap-porto polirico riifcribile
al p. p. mese di giugno N- 351 avn:t pot uto e ntire l, I nc1iio CunsoLa t o che tutU i raj a del
Distretto di Nevesinje si e reclsamente rivolto cont r o il l eggit imo Governo riiluggiandosi
nei cLrcovicini boschi e selve.
189 Pisma o ustanku 1875 god.
Coniepore3 mente alla esposla l'el azione si vocuerav,l che per impuLso dei capi raja di
Nevesinje si avrebbe sollevat:! pure b popoLazi one cri stia n"! del i, J,ntero DistreUo politico di
ed a ques.ti ultimi si avrebbe associati aLuni Comun' del DLs tretto di Tl'ebinje.
Quest a ulteriore notizia non era in prin ::ipin i ' le ct ::! pr t ar gl isi pienr"l fede ma oggidi
divenne un compiuto, perche dcl relHzioni po:;;t ive ed indubbio si ha che oli influenti due knez
del kaimek arMlt o di Glig r ;" Va 3ili Sforz;m si )Cosero qual insorgenti.
Fl'att an t o la gb dcnnun7..i.:.i. ta arda di malviventi raj - diretta daj tre famiger,a.ti c3po-banda
Stoj a n e Filip Jovan Dumguz (Tu!1" uz, op. NI. V.) da oltre qU"l.tro mesi centinUa\i3
a commettere ogni sorta di delitU, pero a danno dei soU musulm<lni locali rispeHando f'in qui
le vite e le so:; tanze dei cris ti a ni come pure di . tutti i uddit i 3unt r i3ci che r ecDmi a quelb vJita
per aff3;ri speculativi.
Non mi e data eli rilevan; suli, silo delle pl' a tiche attivate da S. E Vice- govematore di
JliIo'star che da lunga data trovaS'i in commiss i on e cl Neves in.i e, e tanto meno s ulle albuali mene
delle autorita a perche troppo di,tante da Treb;" ..je, e perche non sono autorizzato ui
spedil'e colil rel a tori secreti, pero sono al casa di inform'we l, Inclito Consolato s'lule giol'naliere
disposizi cni dalle lOC 31i autor itd cio'2 :
a) Tutto il militare regolal'e come pure t u Lio il corpo i,l"l'egolare (Cordonieri , di questo
Dis tretto fumno richi,;lmClti a Nevesinje e fiu al ' n ente j panduri sal a,r iati, tutti occujBti gioI'!1D.I-
mente', con ordine di procedere con contm quiuque e qualsia j f aHo offensivo da
parte degU in5orti raja.
b) Aj musu.limani d'ambo due i Disil' e tli itl30rti fu sommini st rat cl s ufficienza del la
munizione dal locule deposito militare, ed i !1llHl.llmani di Trebinje sono in m9ggior parte occu-
pati nella formazione delle c:lrtatuccie, asse r v chc questi ullimi non azzardon:o recarsi
fuori di casa senon arm9ti in !:ulto punto
c) In ogni dove lunge la frontiera furono a,ttiva te delle pattuglie notturne
d ai musobnani sorvegliando sevel' a mente ogn.i movimento dei r a.ia rimasti fedeli.
d) Oltre i due loe91i Cons igli, civile e milit ar e, venne istit. uito un terzo composto dei piu
infi<uenti notab ili mm;ubnani fornando compr<=s ;iv<ol mente ogni giorn() venn lc I II a. m. una '
seduta secreta sul modo di conte-nersi casoccheccopisse uml ge nerale ins.urrezi'One e finalmen.te.
el Lungo la front.iera di Ra gusa e eJ I urono posti i pandul' i s.alariati con
espresso incari co di visit are ogni collo o perso na r ecantesi verso Trebinje per ass icurarsi se
dalle pubbiiehe vendi te nelle surri.fe'r ile pL9. 7.ze venghi traspa rtata o meno 1, occorente l11 un.i-
zione per conto dei raja.
Oggi e il terzo giorno che a lTestarono a Carine due relj :l di Gccko ce n circa 4 oke di
polvere da fucile che gli venne confi cato pone!1do ambidue nell e locali carceri.
Cio esposto ari verita notizi a dell, 111clito Como.lato e dell a pl'cp sbci wperiorita, raggi-
ungo che ebbe 1. occas.i() ne di parrla..r e con vari Ira i p l'imat.i sacerdoti e Knez dell, "insorta
pDpohizione, pero in via l a p;u cauta e tutti se .17.a ct istiDzione mi <lssicurarono con pienoI cO!lfi-
denza che 1, dei l'aja armati non tende a CJlnlsi a.s i f' t t o otien, ivo, 111'3
che d 3:l\e cOc:' tituenti Rutorita vcn gh i posto ripOl"O alle continue vesazio'ni che 10 ,1'0 vengo.no
contro 1, usuale indiferenza e trascul' a nza dei ris pett.ivi giuc1ici L quali in vece di prestarsi
con quel dovuto impegno per punire a legge i PC(:C9. nO non poco di inveterata venalita.
Fui n ello stesso tempo che in Jtte,:;u dell , invocat a giust'zb i di sh'ettua1i di
NevesJ,nje e dichi a rarono al pmpl'io Govel'l1O di non voler frattanto conoscere gli OI'dini
dei rispet. tivi K3jmekam, di non corri spCI.. dere l e pubbliL'he imposte dccim ne vel' u.na aUra
e tanto meno ass'Jggetarsi a l1a .fazione gratuiia o somrninj:;\.razio ne del Wors.pame aUri
mezzi d'i. trasporto .
Mi perm '" o .in fine di os.se.r are che se il Governo dell a Subblime Porta constretto
di usure ann:a!t.a mano contr o gli insarti raj :.J ond indur1i a,l l'l spetto delle leggi, .a mio
scmmesso parere, e i'l1dubbio che incoll1trarebbe per mnmento 1, in nevitabile sanguinosa oppo-
s izione, e si inte.nde da se che ag1i due Distretti di Nevesinje e si associ.arebbero
tosto i due 1imHrofi di Gacko, Piva con raj a di Banj ani , e che nella s uesposta ipp.otes i pot.rebbe
essere rnecessariamente savvenuti i raj-a dai piu vieini lVlontenel'ini, forso -anche all, insaputa
del lol'O Princ\pe e quind,1 potrebbe di l egieri la guenr a l.ocaJe convcrtir.si in quella di car :.l1t e l'e
palitico.
Trebinje 8 L io 187,5.
L. r. R. Vice Console
190 Marko Vego
(DAZ, cat XIV/3, I, busta la u Pres.idhllnom protokolu 1875 g., broj dopisa
Reetaru 37/Ris., umetnut u aktu 1311 pr.).
Br. 7 - Sifrira ni telegram kneza Nikole iz Cetinja Namjesniku u Zadar 12 jula 1875 g.
Br. 1320Jp.
Un certain refugie d'Herzegovil1e a Tdeste samedi dernier
avec intention de \se rendre en Herzegovine.
En ses .antecedent et cons'iderant que pourparles pacifiques doivent avo,ir lieu en Cc
moment il Nevesine entre les Commissaires de la Porte Ot.tomane et les insurges dont la reU5-
site est desirable, je crois qu, il mieux que cet induv:dus oit empeche d'entre de Herze-
govine. (er) (eo)(Ovo je umetnuto posebnom rukom.)
Le Prince du Montenegro Nico,las
(DAZ, Pl' esid. , tusta la, cat. XIV/3, I br. 1320, g;od. 1875)
Br. 8 - Pismo don Ante iz Slanog Namjesniku za Dalmaciju baronu 14
jula 1875 g.
Preuzvien'i Gospodine!
Uslied mojih brzojava i pisc1ma generaltv Barunu moj u IpJdlonu
dunost poslati Vaom Preuzvienosti ovi lIklopljeni list koji mo; ba danas dode. Vaa preuzvi-
enosti jadno, ali veselo stanje l' aje u Ercegovini ko.ia je sva ustala na puku
Boga i Allst.rije. Meni se ne dostoju:ie da ja od ovomu govorim. AH usilovan onieh ljudi
iz Erceg.ovine mogah smanje. Ova prigoja da:ie Bog blagosovi i da bude sretno po puk
po Austriu.
Akoje od Sa pukom i zairom neka se nekasni. G.iuro
glas sretni, dabi mu se znati jesuli Vae Pi uzvienosti. Ali sada
ili-ikada-Bog ivio naega Hrvatskoga Cara i Kra,lja, Bog blagosovio njegovu obitelj. Da mou
imati pet do est glavara za upra vu.
Dos.tojte se primiti pcmini poklon ponil1og sluge.
U Stonu na 14 Srpn.ia 1875. Ante
S ovim pismom uklopljeno je i pismo don Iva.na koj e je pisao don Anti II
Slano.
Pismo glasi: -
gospodinu g. AntUll,;u u Slano
gospodine!
Na Trebinji na 13 r.orJ; nja 1875.
Zelim od Boga da Vas ova moja II dobru zdravlju! se pucnj<l-
VJnJ<I na Nevesinju, 'a grmlj avi.na n a Rasnu neznamo toje i kakoje, a zatim nam ba nistalo
nebi bHo, da imamo jasne gromove i svietle munje. Evo P. g. jada iznenada, udrie Turci kakose
pod ist'inu ali barem brzo udrit; a unas pusta oruja nejma. daklen zapla-
kat? se okrenut? od iska,t nego od Bog,a, i sVIoga starog i najmiIo-
srdnijeg Otca i zatititelja nas u suanistvu jadni,kah postavljenih vi.e od vieka
i Vas najmilije Brat.je nae?
Okrenite se daklen Vi o ljubitelju sl avni tavnog Naroda naeg! Okreni te se
tunim gl<lsom 'i obrnite se n<1 sve h' a ne, i spremajte brzojave i poslan.ice bistrini
P. g. Umom Providjajte najprvo s orujim 'ovom nevoljnom N<1rodu, zatim i ostalom
troku. A osobito onim ko.ii i t.amo i amo od sv.ke muke i nezgode za tasn'i Krs t i svoju domo-
vinu gotovi su poginut.! .Javi te mi daklen molim Vas nas Cesar pod svoj Veli-
skut primiti i to odmah. Jo togod ako b i ht.jeli obimije i od Vojnik.a j-avit mi
vehoma bi mi milo bilo.
Vie nita nego Va Prijatelj D. Ivan Pawk II Ravnom.
Pozd:ravlja VC\!S takoder D. (DON, op. M. V.) Ivo
(DAZ, Presijial, busta la, cat. XIV/3 I, pisma k 3ktu br. 13SSlpr.)
Br. 9 - Telegram provikara T.rebinjske biskupije don Lazara iz Stona,
Baronu 1517 1875 g.
Turchii Stolaz pressero forzosamente letteI'a C:.Jl1solato Austriaco Mostar direttami, carcerato
latore, con:s.egnaromi sotto sigi1lo attentato r,ep:ikatamente vita, stento au/ fuggii Stagno, lasci-
ando ea._a e servitu di s udditanza Austriaea senza diffesa degnisi pre.3 tare 60ccorso.
Lazarevic Laza-r,o Provicario
191 Pisma o ustanku 1875 god.
(DAZ, Presidial, busta Ila, cat. XIV,3, I iz 1875-1876, br. la5l / pr.)
Br. 10 -Austriski Komesalr Karlo alje telegram iz Namjesniku u Zadar
17 j ula 1875 g.
Br. l3821ipr.
Seit meinem telegl;amme Z. 18 die ZusUinde am linken Narenta Uffer, nach dem was
mir beka nnt IUnveri:indert und nicht neues vorgeffallen. Im Vradi aluc, Ljubuski, die gefan-
gene[n) Kristen von welchen mehne Telegramm Z. 16 tin Freiheit gesetzt. In di esem Kadiluk
sind die Kristen von Grabovnik und Klobuk welche zu einer Action driingen wollen, werden
aber von jenen der librigen LokaliUiten nicht unterstutzt. Die FranZ'iskaner von Herzegovin.a
nicht alle rlicksichtlich etnem Ausstande gegen die Regi erung unter sich einig. Von den
Emissaren welche zur Insurestion d'rangen, ste LIen einige die Hilfe Osterreichs, andere jene
Montenegros in AlIssicht. Von einer Ankunft Lubibratich noch nichts bekannt. Plir eine Be-
fahrdung der Neuh-alitat an unserer Granze nichts flir jetzt Zu sorgen, da die Reden e.i niger
Hitzkopfe sowohl hier als in Vergoraz nicht in Betmcht zu :de.chen sind. Dem im Telegramme
Z. 1323 enthaltenem Auftrage habe ich lailisogleich folge geleistet seit dem 10 1. M. (siehe Tele-
gram Z. 10) bis gestern, weiters h!ieher gefliichtet: zwei Manner, drei Weibel' , zwei Knaben
und acht Madchen, aus Dracevo, Gn'iJiite und Stolaz -
Kutschig
(DAZ, Presidial, busta la', cat. XIV/3, I, br. 1382 'pr. ,iz 1875 g.)
Br. II - Izvjetaj stanju ustanka II Hercegovini na 21 jula 1875 g. bez potpisa. Po
sadrin'i izgleda da je od austTougarskog vice-konzula iz Trebinja Vuka
1 capo raja del Distretto politico di Nevesinje dopo il ritorno dal Montenero, ove eransi
per qU3rlche tempo riffuggi ati, a mezzo di 101'0 mi,ssionari spedi.ti nei Distretti di Piva, Gacko,
fecero conoscere che per espresso ordine del Principe del Montener() tutto il raja dell,
Ercegovina deve insorgere e coli , armata mano oPPOl-,si contro il leggitimo loro Governo finno
a tanto che verrebbe formalmente garantite le lol'O vite che sostanze, e di essere consid;erati
nel di,pjltto di sudditanza 'pari ai musuImani locali.
Soggiunsero gli anzidetti calPo raja aver il Pl'inci pe Nikola assicurato di voler d'accordo
del governo austriaco favorire il raja i1n ogni eventualita, col dan:a!ro , colla munizione e perfino
di sorza armata nel caso che il raja 10 redamasse.
Sifatta noUzia. la quale il raj'a 'l' itie ne per Jllndubbia, si as sociarono pure tutti i cristiani
del Disbretto di Stolac. nonche i comun\i politici ,del Distretto di Trebinje, Ljubomir, Popovo e
Bobaini. Gli altri comlIni politici di Summa, Zubei, Kruev'ice, e Banjani, fin qui non
diedero prove di insllbbordinl3Zione, pero ad un Iprimo fatto d'anmi sarrehbeno rl' J3posti di com-
partecipare unendosi agIi insorti, os.servando che quest, 'ul1Jiani citati quattro Oomuni si rifiu-
tano per ora di corrispondere le pubbliche impo ,te come pure di voler' assogetarsi alle :usuali
gratuite :liazion.i.
Lungo la frontiera vel-SO Ragusa i cordonieri vis'iitano tutti ,i cordonieri onde non intro-
ducano polvere da fucile, e all, incontro permete:l() ai musuimani l. introduzione ,anche a pattite
rivelanti. II r aJja provede pero s ufficienza deUa mun.izlione via e Gl-ahovo Monte-
nerino.
Le autorita militare e civi'li in Trebinj e. sono persuasi dietro generale dichiarazione dei
musuImani che l , odierna insul1'ezione e sta ta promessa espressamente per iniziativa del
Govern() aus,triaco, e che oil Prindlpe di l\'lontenel'o e un semplice organo promotodo cona scopo
di impossessarsi della Boznia ed ErcegovLna colI. ajuto dei raj.a.
Le autorita di Trebinj e,. siccome non prese finora a1cuna ingrenza attiva contro gli insorti
raja, e perechemantengono verso di me le solite relazioni di amicizia 'e dovuto .riguardo, i
turchi tutto dicono che il Sultano ha ceduto all, Austria ambodue le Provinc>:e
surricordate.
Fl-a queste emergenze vari capi popolazi ,) :1e cri<,tian3 nonche Preti e calogeri
conventi di i:;umma, Z:lv,aI3' e viventi meso relazionJi piti su-ette si insinua'rono
giorni s corsi isoletamente chiedendomi ad info 'marli con leaIta se l, AustriJa fosse intenziol1,ata
di occogli<erli con quell. affettro con - quale sarrebbero dis;posti di sotlomettersi. Oltre i
succetati ra;ppresentanti, sabba-to scor50 cattolicidi Ravno e StoIat: con uno dei piu Influenti c<J pi
interrogandomi ed esprimendos,i pari al precedenta.
A tutto lo diedi la r i.s posta, che dli cio io sono all, oscu.r.o, e che sul non
saprei dargli qua Isiasi raggllaglio, s'0ggiurgendo che sucoprindo (val<ida sucoprendo, op. M. V.)
il sul proposto una quale relacione non manchero diav:i'sarli con tutta preeauzione E;!
192 Th[arko __________________________________
la debila secretezza. Li consiglai di as.tenerli da ,azione sanguinosa contro i rispettivi
mu,ulmani sino a tantoche si vedra I'es.i:to della commiss ione mista raccoit,aJS.i a Nevesinje da
oltre l l() giorni onde pro\'edervi un riiparo nell,essenzzia,le interesse dei raja.
O servo invine che il nuovo kaimakam di Trebinje Suleman Bey venne a me raccomandto
da S. E, il Governatore Dervi-PascL:1 con lettera emiufj'oiciJa le 18 Maggio a. c. 81 'pres., il
qual e mi confida pres- oiche le prindpali d.isipo>'lizioni superiori , pero invia affatto confidenziale,
e fra le aItre che .i turchi di Trebinje dichiar.arono di voler ole se.nza l'assistenza delia miIizia
combattere contro i raja nel caso che il Sultano f ' - e intenziona to dicedere il lo,ro tercen.o ali,
Austria ovver-o al Mon tenero.
Var i fra li piu aggiati crl.,tiani di Trebinje t rasportano a Ragusa degli oggettL preziosi,
e diversi ,affidarono nel mio alloggio.
I hu'chi poi tras.pol'atano nella fortezza di Trebinje, evanno provvedere gli un.i e gli
di sufficient,i provigioni neril vitto emunizioni. Fi'nalmente: Lun
0
1i dalla pretesa di penetrare
nelle secrete i11tenzion\i d eU, Ecceiso nostro Governo, ma es.ponendo .iJ fatto, la mia odiema
posizione e tale di rivolgermi a lucro di tempo implorando che venghi graziato dl i lm superiore
consiglio quale s.arebbe il mio contegno nel caso che tra i raj. 3- locali ed i musuimani comin-
ciasse il tatto d'armi. Con:sigHo questo che per oggl non posso invocarlo dal mio immediato
mperiore per che t olta ogni communieazi,one f,ra Trebinje e Mostar (Po ovom zadnjem pasusu
se vidi da je izvjetaj piS1ao vice-konzul uTrebinju).
(DAZ, Pres. 1875 g" cat. XIV,3 l, br. 299/pr. broju 1459/lpl',)
Br. 12 - Kopija pisma don Lazara Kapetanu P avlu Reel aru II Dubrovniku
2:3 jul a 1875 g.
Ill'us.tri sSlimo Si gnore!
NelIa difficile posizione in cui mi trovo, credo di compiere'ltn dovere .rivolgendomi
a lla Signoria Vostra ed esponendolc con verita la condi Zlione attuale della vieina Ercegovina,
dalla quale 'in questi giorni ultimi devetU fuggire per non rest.are vittLma dell, irragi.onevole
tirania turca, Figlio quel svenl urato pacse, rua giovinctto abbracciai la cariera eccl esiastica
e feci i miei studi in Roma, ed ora oecupo Ql posto di Provicario Episco.poIe per la
di Trebin,ie.
10 che fino dal mi o nascet'e ho div,iso il pane del dolore Don guel popolo appresso che
feci a 'parte dei. suoi pati'menti e delle sue sperotnze, in questo mome.nto supremo crederei di
mancare ad ogrLi mio dovere di patriota e di eristli ano qualora non fazess-i giungere fino al
Govreno Imperiale una franca parola sul suo stato presente e stille sue a. pirazioni.
Le estorsion.i turc.he e le vessazioni d'ogni genere degli organi d'ull. Governo ormai
diven.to imposs.ibile hanno di l lunga mano prep arato i germi del presente mov' mento.
L'imposs'ubilita di sopportare piti a lungo le secolari persecuzioni ha condotto alLa di&po-
Slizi.one il povero Raja che impugo le armi col proposi1o di morh'e o di vedere ,;punt.a,re il giorno
riparatore della sua liberazione. E quest::! libe razione att ende d::!1 Cavalet'esco SOViranno
dell , Austria, da ques ta disc n dente dei cento Monarchi i curi avi gloriosi gi.a in ,altri tempi
ahnno combattuto per quelJe terre che ora dal sanguo C.ri tiano vcngol1Jo il1JaJfiate, e su CUt la
glori'Osa dinastia degli AshUt' go, come quella che ti ene l e COl'one d'Un.gheri a e Croazia, ne
vanta degli imprescri t(,bi l i diritti, sia che,si consideri la cosa dal punto di vi ta del dir,itto stOl'ico
o da queJIo delkt nazionali ta. Ora '['itornando sulJo sl alO attuale del pacse quello che potrei
accerlare sie; che tutti i Cri-st:all1i, tanto di confess.ione greca quanto i cat.toIici miei
corre1igionarii, hanno dato laudo alle antiche dlif.fidenze, e non hanno che una sol,a as.pirazione,
quella doe di dedicarsi allo Stato Austriaco ed alla gloriosa dinastia che regge le sorti dei
paesii che 10 compongono, ed anche fra i turchi, alcune delle famiglie prindpali, e molti del
basso popolo vedrebbero .senza diJS1piacere alcuno la realizzazione di siffatta combLnazione, nella
quale s i presenIti ed ftns.opportabil i balzelli con c-,ti gli aggrava il Governo ottoma.:1o, tronc'3ndo
ogni 1prosperitit eoonomica del IDe3 ' neUe radiei.
Che le mie taffermazioni relativamente alle a!Spirazioni del popolo Crll'Stiano s.lano vere,
10 comprava il :tiatto, che gl, ipsorgen1ii nel momento in cui abbandono le pro'prie famigli e e
le pro/prie I;;tostanze (sic!) li racc.olgano sotto il vesillo .A!ustriaco che tengono sptLegato in .testa
alle loro colonne.
Farei poi torto alla vel'ite ed userei d'una reticenza ingiustificabile se qui appertamente
pon manifestas i un fatto che non ammette dub bio di sorta.
193 Pisma o ustanku 1875 god.
Questo conSlis,te in cio, che 10 scoppio del presente ,movimento estato per 10 meno acce-
lerato dal viagg'io di Sua Mae3ta Apostolica in Dalmazia. Il passa,ggio trionfale del Monarco
fra 1. indescrivibi!e entusi.asmo del suo popolo slavo, a cui assistettero non poehi abit:mti delle
fini.time :tePre dominate dia lla mezza luna, ha eccitato in questi la speranza di un' avvenire
migkore, in eui le loro sorti sarebbero divise con quelle dei fratelH che a,bit.ano pili vicino all,
Aa.driatico. Ritm'nati alle loro famigiie, come era ben natural e, hanno hanna l'aceontato quanto
avevano veduto e con cio diedero un, impulso ale aspimzlioni che coravno da lungo e che ora
vanno appertamente manifestandosi. Qual menvig.i,a quiindi se gli occhi di tutti sono rivolti
all, Impel'atore d' Austria nel cui potente ajuto hanno riposto ogni 101'0 speranza?
Convuene ritenere quindi che quando di o-pportunita e convenienza politi.ca, non
eonsi,gl'iassero momentaneamen,te un' intento e diretto del GoverIl.o Imperiale, sopra un'
appoggio benefica del Govenno Imperi-ale, sopra un appogglio benefi.co ed indiretto di questo
non si abbi'a a d;ubitare. Ma che tale a:ppoggio sia quanto si pua maggiormente efficoee, dop-
poiche quei miseri per quanto di.sposti tutti a saeriJ.1iea,re vlita e sosistenza, per la Irealizz-azione
delle I,oro as.pi'razioni, abbandonati a se sarebb"ro deboH e poehi.
I !;entimenti di divozione ed affetto profondo da me nutrito verse L' Augusta persona del
Mon31rca Austriaco e la Sua casa, hanno guidato la mia pennra nel questo breve sen:Ho,
che io presento alla Sigl1.lori:a Vostra perche si corilpiaccia di inoltrarlo alle Autorita Superiori.
Prtimo d'i condudere non credo che sia inJiportuno che ,ancora una volta affermi, le eon-
dizioni di :tiatto esser tali quali ilO brevemente le traccai. Nutro per cio le pili dolei lusinghe che
il mio povero popolo tr,Dver:! degli appoggi pctenti, del che mi sono arza(?) anehe le parole
poche, che pero resternno per sempl'e scol:pLte nella mia menrte, dette da Sua Maesta Imp. e R.
Apost., a me ad a lteri quattro ecclesiartici miei compagni allo.rquando gli porgemmo il no-stro
omaggio g-ili a Ragusa.
Il magnanirno Monarco in quelI, incontro ci assiouro che si sarebbe curato delnolstro
avveruj,Te. e noi alla nostra volta tutto attendiamo da esso. Con cio mrl dichial'O col pi.li profondo
rispetto di V. S. Iilust!'. Devotissimo serv-itore.
LaZZ3l'O
Pr'ovicari::> Veseeovile
Ragusa li 23 Luhlio 1875.
(DAZ, Premdial 1876, busta Ila, cat. XIV/3, l, br. 1482/ p.)
Br. 13 - Telegram iz Namjes Cl,iku u Zadar poslan od knezova iz
okolice Capljine 24 jula 1875 g.
Odgovor Tursko varvarstvo progonstvo Gabele, Luke, gornjeg i
donjeg Rasna, Gradca" Carica, Burmaza" Gorici, trebiet.a dC! onljem bra.'1i vjeru i
mu prava, Turci kao bjesni vuci nasrnue sa sviu stralna na mu ito
hajvan, mu u mlincam br.azno ene koje se jo nahode kod da
djecu olJi da jih kolju kao Na ovaki .i,ad i varvarstvo zemlja puca
a nebesa podpisate stareine i vod.ie svijh -usiUaa mole vaa preuzvienost da od
carske milosti to prIje dzpros,i da aUlStrianska Vojska preduzme u zati.bu i obranu
nau Djecu .ruae zemlje, jer bit svi i od tU1rskog varva,rstva.
Austrij'i bl'anliteljici prosvjete - imalo bi stati na srdcu da se nedogodi poraz
nesretnog
U ovi Z>Jpalie svio GOl'icu ene duecu doba su! Oli sada ali
nikada.
Marl'an (sigurno 'Op. M. V,) knez Gabele, Stipan knez Gorice,
Andria knez Boko knez don:ieg Rasna, V1doje knez gornjeg Rasna,
Todor Pribilovaca, Nikola Budjan knez Gradca, Fl1Mle Bakalar knez Trebieta,
Marian Papac knez Burmaza.
(DAZ, Presidiai 1875 g., bista la, cat. XIV3, I, br. 1459ip;r.)
Br. 14 - Prevod telegrama knezova iz okolke Capljiine na jezik
za upotrebu Namjesnitva.
),1459 Pr.
Telegram aus 24/7 875, I Uhr n. M. erhal.ten 8 Uhr Abends
An.twort bezahit Tiirkische Barbarei zwang Christen su Gabela, Gradiac, Burmaz,
Gorica, TrebliZat ihl' Glaube und ihre zertreteneRechte mit Waffen zu vetheidigen.
Die Ttirken gleich wi.ithenden Wolfen von allen SeHen die Chdsten an. Ihnen ihl' Getreide.
wegnehmend, das Vieh wegtreiben, un den Muhlen ihr Mehl 7.uruckha!tend, ihre zu Hause
Glasnik Zemaljskog muzeja ._. Istol'lja 1 ctnograf1ja
13
194 Marko Vego
rr eblliebenen Fl-auen zweigend ihre Kinder entweder Zu Ti.ir en zu mache.n oder wie Hunden
umzubringen. Bei solchen Jamme.r und B::,rbarei spal tet die Erde und es
weli nt der Himmel!
Die gefer tigt en Vorstande urtd Fi.ihrer aUel' Aufstandischen bitte:1 warmstens Euer
ExceUenz von der kai.;serlichen Gnade sobaid als zu er bi das die
Arme unsere Kinder, U!1se re En!e un Schutz Llnd Vcr t hei digung i.ibernehme da w.i.r s:1mt alle
von de tii rkischen BRrbarei nie vergametzelt(?) und zertreten werden.
()steneich al :; Verlheidjger des Chr ist ent hll.ms und der Aufklarung, sollte es am Herzen
iiegcn ei n Geme el der u ngli.ickl icher Chris ten nlicht stat tfinde.
In d'esem Augenbli.icki.inden sie g,anz Gorica an, niedermatzeld die Frauen, erdrossend
die Kinder. Jetzt ist es die Zeit! Entweder jet zt, oder nie!
Mari ,m (treb a knez von Ga bela, Stipan Dragicevich, knez von Gorica,
Andl'ias knez von Bosko M3lS1ac (treba knez von Unter Ras.c1o Vid::> je
,knez Ober Rasno, Teodor Bulut, knez von Pribilovac (treba P l' ibilovci), Nocola Budg:H1 (tt-e-
ba Buda n), knez von Gradac, F l'oano Bakalar. knez von Trebiat, Marian Papac, 'k nez von Bur-
mazi.
Drugi telegr am a ustro-ugarskog kO!1zula iz Mostara od 24;7 1875 g. Namjesniku uZadal'.
II. Chiffrs . Teleg; r amm des Cons.uls ill Mostar d. dIo. 24/7 1875. 3 Uhr, 30
1'.'lin. N. M.
Der CathoLiscl',.:! Bischof Monsignol' Kralj ist heute Mittags Uber tclegrafischen Befehl
a us Sarajevo nach GabeLa abgegangen um d ',0 aufslandischen calholische Bevolkerung zu
beruhigen. Aufregung gross: tendezios.e Geru<:hte im Umlauf das s LU1sere Truppen Grenze
i.iberschritien. Mu;s ulmanen drohen den Christen mit 1VIas5akr.
(DAZ, iz protokol 1875 g. busta la I, XIV 3, 1.)
Br. 15 -Austdski iZ\' j e, tit el j i komesar Allodi Metod alje telegram N ) mjesniku u
Zadar 25 jula 1875 g. -Cl potp:som iz.
Am 23 vormitags griffen Krisien die Ti.irken EingethUmer von St.rughe welche sich in
ihren Wochnungen befestigt mit FlinteI1sc!lUs se an, wurden aber zurUckgeschl.agen. Einige
vc.rwundert, man sagt 3 KI' l.5 ten und 7 Turken. Stazich meldete vorges tcrn abends bei Expositur
w1d ze',gte das ihm Telegl'3cm von ZaTa regemassige Pa,;;s 13 L. m. Z 22 Ungeachtet
ilim verbothen wurde wieder Uber Gl'enze zu schreiten gelang es .ihm doch wieder hi.iniber zu
gehen. Mehrere knez wollen eine Petition an um di'plomatische Interwention zu
Ihren Gunsten r ichten. Ge31era nachmit ag aus ti.irkil! chen Zollhause in Unka einige Schi.isse
auf ein m vorUber gehenden Raj a gethan. Die Zollbeamten Unk'1, IS dn Zollhause
jedoch ti.irkischer ver sUirkt en Kordonsvvache b ?setzt. Kristen s chienen entmuthigt zu Verhan-
lungen geeignet. Mehrere fli.ichteten herliber und es wurden ihnen beim Dbertritt, 4 Pistolen,
9 Gewehren, und I ha ndar -equeslriTt. Um D bertritt, bewaffnel e zu verhindern wurde eine
patraille am l'echten Nar ent.a Ufer aktivu- t.
Kutschig
(DAZ, Pre-sidia l 1875, cat. XIV 3, I, br. 1476/ pr.)
Br. 16 - Pismo sre-skog kapet ana Pavla Reet,a,r a nz DubrovnLk a, pisano 25 jub 1875 g.
Namjesnitvu u Zadar.
Reetar javl.i a da je 23 jula doao u Sr e ,ki ured Dr. P ero Cilllgrij.a, prisjednik
(assesor), IVlatej de Ma tale, Nikob. L udvig l\brotti, sekretar MihJa.jlo Mar-
chefe rie Bona, Lu i o Dr. Ivan Rubricius i Pe t a r da mole da im se dozvoli da
osnuju Odbor za pomaganje raje. Reetar im nij e dozvolio. On pie dalje: .. . Aggiungll qui
rispet ooamente, cnl v:: po1'e di Venerdi scm'so, due Crls ti ni dell, Erzegovina occidentale dei quali
uno catolico. l. altro greco-orientale si recasi a Cat ta,ro pei' t"r as ferit"s i nel Monte!1egro e per
conferirne col Nicnl, in oggeti come ill sup;,)on e, r el aHvi all, a.ttualc nell,
El'zegovilna . . . Nadali e pi e da su neki crnogo,rski emisa ri do; 1i u Hercegovinu da agitiraju
za 'ustanak
(DAZ, bUSJta Il a, cat. XIVi3, I iz 1875 g. u PresidJb lu, br. 1482 /p1'.)
Br. 17 - Vojni detaman 12 je poslao telegram svojoj Vojnoj Komandi o stanju
na 25 jula 1875 g.
Ab:.schrift
Einsich!.ssWck des k. k. Militarkomandos ddla 25 7 419 Pras.
Telegram des Detachements Commando in an das Militaer Kommando Zara
dda 25/7 9 uhr 50 M. v. M.
195 Pisma o ustanku 1875 god.
Seit 23 Mittag flilchtige Weiber mi!t Gepack von Gahela ilber osterreichische Grenze.
Bis 10 Uhr abends widerholte Schils.se zwischen Struge, Bela (misli Gabela), Doljane, feuer auf
Hohen I Zug Bereitschaft linken Narentauser bei Dberfuhr. 3 PatroullE'l1 .ie ein Gend3rm 4
Infanteristen eine linken, eline rechten Narenta ufer beide an ti.lrkisehe Greme vorges ehoben.
Dritte bei Dberfuhr recheten Insurgenten. 24 n .1ehmitagin Gorica 'einen unbewaffneten Rajah
von ti.lrkisehen Finanzwilehtern des Zolhauses am Unken Narentaufer 67 SchUsse !Lachgesendet.
Tilrk'iseher Cordon 14 Mann in Hausse.rgruppen rechten Narentaufer gegenUber' Skuuthaus
ej,ngebroffen. Patroullen Berei:tsehaft wie 23 Nacht mehrere FIUchtlinge sonst ruhig.
25 7 875
Detaehement
(DAZ, Presidi al, cat. XIv/3, I od 1875 g.)
Br. 17a - 2andarski E. Paglioli iz Dubwvnli<ka pie Nam.i esnilku u Zadar 25
jula 1875 god.
Be-nicht l459/Pr.
Mit Berufung auf den letzten Berieht vom 23 ten 1. M . Z. 1442/Pr. erlaube ich mLr E. H.
d !.e Anlage einige weitere Telegramme und Eing3ben, welche, auf die Bewegung Herzegovina
Bezug haben, lin Ausichteste vorzulegen.
Unter diesen befindet sich die wortiiche de'ul:o che DbeE etzung eines ges<iern Abends aus
eLngelangten Telegrammes der Knezen (Ortsvorsteher) der herzegovinischen Orschaften
Gabela, Gorica, Ober-und Unter-Ras no, PrJlbi1ovci, ' Gradac, T,rebiat und Burmaza
wonin dieselben, als FUhrer der Aufstand'ischen bitten von der Kaiserlichen Gn3do .obald als
mogl!i'ch zu erwirken, dass osteneichische Trup zu ihren GUIllSten intel'veniren.
Da die Bittsteller ohnehin im Sinne der telegraphi'Schen WoiJSung Euerer Excellenz de
dto Toko-Foihhes
'
21 I. M. von der Auffassung der gegenwii.l-t1gen in verHisslichen Weis e
bereits vers.tandigt werden W<3Ten und sich eine .wfodi'ge Beantw0'rtung dieses Ul1JS'innens dr in-
gend darstelIte, so zogel'te ich .nicht in Seidel' Excellenz des seits gestem frUh
antworten und ei,n PaaT Tage hindurch die Ru he bcdal'ftigen Statt. . . denselben neuerdings
wissen, zu lassen, dass Slie auf Unterstlitzung seiten3 kai:ser1.ichen Regierung nicht zi:ihlen
dUrfen.
Dbrigens ast , w,ie ohnehin Euerer Excelle nzz schon beka,nnt sein wird, noch gester n in
Folge Auftrages des Genel'aIguverneur von B')sniE'n , der Bischof von Most a r nach
Gabela abgegangen, um dile Auf:standi5che cath.,li!Sche Bevolkerung zu beruhigen.
Ferner erlaube ich d ie Aufmersakeit E. E lauf den beihlegenden Bel icht des Hofna<ths
Reschetar zu lenken, womit derselbe eine vertrualiche ... der in 121US Trebin.ie e ingelang-
ten Viceconsu4s anher gele iltete. Nach dem Hofarth Reschetar ohnehin behufs vertra-
ulicher Verstandigung der Insurgentenfilhrer eine im Sinne des obererwahnten Tele,grammes
Euer Excellenz vom 21 ' julli 1. m. ,abgefassten Weisung in Handen hatte, !iO erhielt er den
Auft.rag im Sinne derselben auch die Aufpage des Herrn Vice-conlSul zu beantworten.
Genehmigen
E. Paglioli lad 1459,1..
(DAZ, Pres id. 1875 g. , XIV/3, 1, br. 1459 'pr.)
Br, 18 poglavan;tv,o u Imotskom poslalo je izvjetaj o stanju raje u Herce-
govini i to najprije Sreskom u Imotskom pa poslije i Namjesnitvu u Zadar. Pismo
je d3tiwuno 26 jula 1875 g.
Br. 698
Dopis!
Iz p:Jsve vjerodostojna izvora doznalo je Opraviteljstvo da se u nedjelju, na 18
tek., u .sakup ilo u iza Gorice jedno 30 V1idjenijih iz okolice Turaka, ter da su
medju ::; t ::; m zbog dr!ali i da kad bi buna preko Neretve prela, iznenada II
svaki n a noge ter nasrne puk<om i glavnjom na (austrijsku zemlju) i
uprav na Imocko - staru nau babovinu (pod (to 'im bijae prava <izreka), pak to se
ubiti nemoe neka se barem popa.iliil. Dina mi rekoe, osvetiti Nevesinjsku
a i Ljubuaci i l\1ostarani (sve u orliginalu) su s nama.
O potenju osobe koja je taj dogovr izpod kule turske sluala, ne moe se ni posumnjati.
Opraviteljstvo nemoe se uvjeriti, da bi turCi bili ]v dri u okolnostima
toUk::J ali pa}{ i opravdana jali neopravdana, koje medu
pjima da i m je gospodarenje II )\1':n1 svrilo, moglo oi ih na svaku prama ovom
13'"
196 Marko Vego
kotaru nepriliku tek veliku tetu ovomu varou pak i selim na granici
ti.
Da od sebe svaku odgovornost a od ovoga naroda svako zlo odbije, se Opravi-
teljstvo danas brzoj a.vnim putem obratilo na Nj. Preuzv,ienost Namjestniku Zemlje
ga da se barem jedna satnija vojnika u ovaj varo poalje.
Opravitelj stvo prinosi toliko na znanje tomu Slavnomu Poglavarstvu s
molbom da izvoli jo danas brzojavnim putem poduprieti molbu na
Njegovu PI' euzvienost upravljenu.
Netreba ni spominjati tomu Slavnomu Poglavarstvu da bi glas, da je u Imooki
Can;ka voj ska prispila, zauzhio svaku l11avalu od tUl'3ke strane na miornu ovu krajinu.
Od Opravi teljstva Imocki 26 Srpn}a 1875
Prisidnik
Kolumbar
(DAZ, Pre.;Jidial 1875 g. busta I,a, cat. XIV/3, 1, u aktu pod br. 1418/ pr.)
Br. 19 - andaTmeri ske postaje iz Slanog na 27 jula 1875 g.
K. ik. 9 Commando
5-te Abtheilungs Commando
Posten zu Stagno N2 5
208/St. D. B.
Vorfallenheits Rapport 'auf dem 27 juli 1875.
Di e Gendarmen Stefan und Luca welche der Geferbigte behufs Ausfor-
schung der am 21 Mts !in Osglie stattgehabten geheime Versamlug von ti.irkischen Insurgenten
Fiihrern am 25 d . ensendete, riickten am 27 d. Mts mit der Meldung dass im pfarrhaus in
Gegenwart des Adimini.stra.lors don Antonius LiepopiU1a '1n der .obi gen Tage erwanten gehe-
imen Versammlung, bei welcher Gelegenheit Uber die Massnahmen uber den in del' Herzego-
vina auszubrechenen bewaffneten Aufstande Ber,atstagungen unter tilrkischen Insurgenten
FiihreI1n geflegen wurden, und welcher Aufsliand den bereits erwahnten noch
Don Rietro Dekant (misli na dekana) von Stagno, Don Mijo von Gradac, Don
Nicolo von Rasno, Don Ivo von Trebigna, Don Stef.ano Putizza von Dubrava,
ferner Nicola Pu,tizza von Prapratnica, Mijo Bnstina, Marijan P apac, Jozo aus Rasno,
G:uro detto und Mijo von Trebjgna, andIich Pero Komac von Ragusa
beiwohn.ten.
In den Behausungen des Ivo Vodopija detto Matija in Imotizza und Iva gm. Matteo
Vragulii1 von Toppolla rowie noch in mehreren anderen \vurden in letzter Tage tilrkische
Habseligkeiten von ei.nigen ChIi:slichen Familie n aus der Tilrkei in ers<tgemachter (e?) Ortschaft
auch Thilren in Aufbewahr.ung ilbergehen, grossere Sendungen derlei Effekten stehen jeden
Tag zu erwarten.
In Toppolla befindet skh .sei<t kilrzer Ze it der civil Bilchsenmacher Kersto
von Castelonuovo welcher fUr die Aufstandl:schen in der Ttirkei mehrere Arheiten tibernom-
men, und solche auch bereits geliefert hat .
In der von Stolaz nachst Dabra hatte am 26 und 27 nicht wie dm Telegr:ammu vom
28erwahn1 ein gr6sseres Gefecht zwischen AufsHindische und Ttirken stattgefunden bei velcher
Gelegenlei1 die Ersteren Sieger bleiJben.
Auch wird in del" Umoebung von Nevesinje gegen Mostar gekampft deI'en Resultat
hier nur sparlich bekannt werden, da zwischen Nevesd,gne und Stolac s ich ein grosserel' Haufen
Ttirken beJhndet wodurch die Communication gegen Stagno ge:'.pehrt ist.
Jeder wichtiger Vorfall nacht der Grenze sowie der Verlauf der auf tUrk ischen Gebiethe
stattfindeten Gefechte und soil:S,tige Vodallenheiten werden der k. k. Bezirkshauffi>annschaft
nach deren Kentnissnahme unverweilt mitgetheilt werden.
Stagno, 28 Ju1i 1875 g.
Sa sh-ane pie uz 'izvjetaja Geheime Versammlung in der Ortschaft
Oglie bei welcher ilber Ma;:'snahmen der Aufstandischen in der TUI'kei gegentiberihrer
Regierung gepflegen wurden. Opet kod imena Iva gm. Matteo Vragu1in stoji: - Ankumpft und
Aufbewahrung tilrkischer Habseligke.iten auf osterreichischen Gebiethe.
(DAZ, PresidiaI 1875 g. cat. XIV/3, 1, bez broja u protokolu.)
Br. 20 - Generalni austrisIti Konzulat u Sarajevu alje 15 jula 1875. g. baronu
prepis izvjetaja koji de poslao grofu Andraiju.
Berichtes an Gr6lfen AndI1assy ddto Sarajevo 15 Juli 1875 :>1,
Pisma ustanku 1875 god. 197
Im Verfolge meines gehorsamsten Berichi;es vom 8 d. M. M 48 beechre ich mich Euer
Excellenz ergebenst anzeigen, dass dlie Verhandlungen der Renitenten von Nevesinje mit dem
kaiserlichtlirkischen Commiissaren Hassan Pasch) und Constant Effendi heute beg:innen sollen.
Der Generad Gouverneur Dervisch Pascha theilt mit, er habe zwar vorgestern 4 Compagnien
regularen Militars zur Versti:irkung der Garnison zu Mostar von hier dahin a,brnarschen
lassen, er wolle aber gegen die Renitenten kleine Militargewalt gebrauchen, sondern er werde
durch Polizeim!lssregeln, durch dio Gendarmerie (Zapties) Ordnung zu machen trachten und
zwar um so mehr, als der Fi.kst von Montenegro seine NeutraJitat del' il'aglichen I3ewegung
gegenuber noch immer behauptet, Wld die Stamme an der Grenze von Montenegro sich bi:sher
vollkommen .richtig verhalten.
Geruhen
Mit Bezug auf meinen vorgestrigen Bericht 51 beeme .ich mich E. E. gehorsamst
anzuzeigen dass hier die Stimme verlautet, und dieselbe auch bi:s zu Ohren des Dali (misli
Dervi-pae, ap. M. V.) Paseha gedrungen als wurder unsere Behorden in Dalmatien der
Bewegung in der Herzegovina nicht ganz fremd sein in dem insbesondere 5 Compagnien regu-
laren Militars von RJagusa nach an die Grenze vorgeruckt und dadul'ch die Katho-
liken der Herzegovina welche bisher nie a!ll einer Bewegung Thei! nahmen, ermuthigt waren,
sich der Renitenten zu nahren, um mit den.sel,ben geme[nschastliche Sache zu machoo,
Unter solchen Umstanden ist heute ein wetteres bosnisches Bataillon in der Starke von
600 Mann von hier nach Mostar abgegangen und es soll, laut Telegrammes unseres
Consuls Stt1a.utz, die Kreisregiemng zu Mostar die VeLtheilung jener Waffen, welche ehemal.s
Omer Pascha der Bevolkerung abnahm, unter diie waffenlosen Muhamedanar angeornet haben.
Dagegen vers'ichert mich der General Gouverneur Dervisch Pascha, das die Renitenten
im Sinne meines gediachten Beric'ltes, wir'klich in friedliche Vel' handlunog mit
den kaiJser1ichen Commissaren bereits getreten seien, nach dem sie die Bitte vorausschikten,
nicht als BebelIen sondern als Ingluchliche betrachtet zu werden welche durch abnormale
Auforgerungen und emp(irende Beha.ndlung zu Renitenz gedrangt werden siind.
Geruhen
Adresirano: Von k. u k. o. u. General Cons,ulats Pr. M 272.
Seiner des HelTn Freiherr von Rodich etc. Excellenz in Zara zur geffal'igen Kenntnis-
snahme.
Sal13jevo, 15 Juli 18715.
Protokol.isa!ll(): br. 24/7 875).
(DAZ, Pres., cat. XIV/3, 1, ad 1459.R)
Br. 21 - Izvjetaj kia;petana Pavla Reetara Dubrovnika Pretsjednitvu u Zadar 31
j<ula 1875 g.
Eccelsa L R. PresidenZl3'!
In addizione al mio sommesso Rapporto 25 corrente 314/pr. ho l'onore di partecipare
all, EcceL.,a Pres'idenza, che il Comi1;ato '.il quale erasi cos.1liltuito qui collo scopo nel Rapporto
stesso indicato, non 11nsinuo, per quanto mi cons.ta, reclamo ,contro il mio delibe11aio. In data
pero 28 corrente il locale Ufficio Telegrafico ,pZ!r ordine della prepostag1i Dkezione, mi com-
munico copia d'un Telegramma in queJla data pervenuto qui a Ragusa daJ Stagno, e consegnalto
al Dr. Pietro Cingri.a. Il letterale tooore del detto TelegL'amma e il segunte.
PiEtro Cingri,a Ragusa Fen'e azi,oni Stolaz 'assignatll'i telegmficamente possibile denaro,
mUrlItzioni. Conti ad altri. Notizi.ate se a.ppooto deveaUendere.
Marinica
Siccome in via confidenziale e per pubbEca vociferazione qUI ill Ragusa, mi consta, che
l'Avvocato Dr. Cingrba coli, a3sistenzadel Antol1!iJo Selak si presta attivamente
a raceogliere denaro, armi e munizioni per provide.rne a mezzodell, Avvocato Dr. Marino di
Giorgi qui conosciuto ;Eotto il nome Marinica, ed aucora trovantosi la. Stagno, gli Insorti dell,
Erzegovina, cosi onde l'operare delle soprame!1zionate tre persone non compromettesse per
avventura i l'iguardi dovuti od uno Stato vicino, credetti bene dipor.tare denunzia del suse.sp0,5,to
a quaesto l,. r. Procuratore di Stato per gli even ',uali opportl1lni usi di suo Uff icio in pen:jle,
Quel recte di cui feci cen-no nel .l1ispettoso mio Rappodo 28.
corrente 328/pr., e compar,so di poi qui a Ragusa, e prese alioggio in un Albergo.
Non ha aItro indosso che ,i soLi vestiti alla foggia sel'viana bisogno.so di vivere :Ln credenz3
e di prendere a prestiIto unla camida ,per sambiarsi. Lo feci chiamare'ed mi dichial'o di
essersi accas ato in Servia, di esser munito di Passaporto Serviano da lui r'posto coi suoi effetti
198 Marko Vego
in run Baule, che a ttende col prosoi:mo V'a.pore da Ris13no. Chi racconto egli, che venuto neli,
Erzegovina coila deterrninat a volonta di coopera're alla liberazione della mia Patria, vi fu
scacciato via da run Montenegrino, che troViavasi fra gLi Insort.i non sDlo, ma spogliato anche dei
suoi den ari, anello, ed orologio. Trattandosi quindi di Individuo res-pinto dai Cristiani, e profugo
ris pertto alle AlItOl'ita ottomane, acc01i t6 nel nesso del Pri ncipato Serviano, qui furestiere e
privo di occupazione e di mezzi di slIssistenza,e con mer itevole di fiduZlita, lio sono in,tenzionato
di vidima.re il :suo passaporto, quando come gli ingLunsi, me lo esibi.ra, per la Servia di
Trli.es te.
n rifuggiato Sacerdote Lazzarevich Pr{)vicario di Trebinja, qui ClJnCOlra .trovan.tesi, mi fia
vooale ri'petuta Instanza, onde supplicassi L'Eccel s.a Presidenza, a voler col mczzo dell, I. R.
ContSolato Austro-Ungarico in. Mostar procurare, che da parte delle Autonita ottomane non fosse
posto Glcun ostacolo al libero passaggio da Stohz tSui t er ritorio Austria co, della sua Serva perti-
nente Austria'ca, e dei suci effetti di uso di casa. Egli mi diss e, che per conseguire dio piu
facilmenl e si sarebbe quesli giorni recato .a Stagno.
Le !ll tizie, chc circola110 qui, e che probabilmente piu depu mte st.ate partecipa te
da Metcov';;ch all, Ecce15a Pres idenza, sono le seguenti: Ai 25 cOlTente sarebbe seguit presso
Stolac na sanguinoso ccnflitto fra gli Insorgenti e fra i Turchi coila perdita di 74 uomini da
parte di primi, e dli 300 e pili da pa rte dei secondi, fra i quali Maggiore della
Truppa di Confine (Cerduni) e Smail Aga uno dei piu influenti Turchi di Stolac. I cris tiani
avrebbero conguhs tato 3 cannoni da mont13.gna ed un:! sessantina circa di fucile aretrocarica.
Una cavana bia nC8 dell, uccico Maggiol'e prementovato. stata eomperata da lui qualche giorno
prima per 100 Zecchini sarebbe caduta anehe in potel'i degli Insorgenti, !i quali la avrebbero
s.pedita in dono al l"i nc:pe del Mon.tenego.
Nel giom:) 26. gli Insorgenti avrebbero conquistato Struge, uccidendo Agia Ugljin ed
altri 7 Turchi, ed imposse! sandosi delle .pl'Oprie fi3Jr ine che til'ova1i ln quei Molini, i qua!i di poi
3tbbando.na'l'ono.
I TUI'chi in seguito entrati in Gorica, 1'a vrebbel'O Lneendiata, masacrando gli abitanti non
atti alle armi. Avrebbero i Turchi occupato anehe Gabella poeo dopo, che vi e-ra entrato il
Vescovo di Most ar Kra!jevich a ccomaguwto da 40 gendarmi TUI'chi, eioche fu la causa che gli
abitanti Cri sti an i non opposel'O res!stenza agli occupanti, e si ritiral'Ono.
Vuolsi, che anehe il s uddetto Vescovo sia,i reeato II Metkovich.
Ai 27 e ai 28 sarebbero seguiti dei f tti d'.armi a Krupa ma se ne ignara no i r isult a ti.
10 espongo t.utto que.st e notizie, cosi come circolano, senza pero essere in grado di assieu-
rare, se ed in quanto sLano vere.
Nelle pertJlnenze di Trebinje i vel'SO il Montenero segut ta l'apparente traquiUita.
Ragusa 31 Luglio 1875. Rescetar
(DAZ, Presidial 1875 g, cat. XIV!3, I" br. 1537!pr.)
Er. 22 - Telegram Ekspoziture iz Namj e.snllitvu u Zadar
4 augusta 1875 g.
1662 Pr.
4-8-/ 1875
Exponirter Kommissar
Gegen 1.000 Bazibozuk 'Und Askernach Klek mit 2 kan:wanen abgeri.icht. Insurgenten
in Zahl von 250 worunter II Monteneg11iner erwarten dieselbe bei Vranov (Vranj evo Selo, op. M.
V.). Ein Gefecht soll staUfinden haben da man andauerende Gewehr lind Kannonen Schi.isse
harte. Ausgang unbekannt ", .
(DAZ, iz P,r esidalnog protokola 1875--1876 g" busta lIt, o",t XIV 3, l, br. 1662iPr.)
Ur. 23 - Telegram od kaJpetanata iz Dubrovnika Nlamj esnitvu u Zadar 5 avgustn 1875 g.
Capit ano Di s tr et tu::l le.
In50rgenti occu!l3 0!10 in grosso numero il convento Duz:. le alt-ure attorn:> furono
pure occupate da altI' i COl-pi christiauL Questa mattma ore 10% si combatteva a Zgonjevo
abitto dal turchi ed ove gia si vedeva,no aI'dere ease. I Aur-chi di Trebinje e parte del presid,:o
si ditrssere verso Zgonjevo.
Uz ovaj telegraam n alazi se jedan drugi dopis od 3 avo. 1875 kojim kapetan Reeta,l' .iz
Dubrovnika izvjetava ,pad. br. 3441pr. on pie da je dekan i pa.rok Petar u
Stonu naklonjen 'Ustan:cima i da je poao 3 avg. u Kotor da bi
pos,jetio Cetlnje. Napominje da putuju u Cetinje L neki sl-pski oficiri i dva stnanea civila: j edan
Engle;>; a drugi Nijemac.
Pisma o ustanku 1875 god. 199
(DAZ, Pres:idial, cat. XIV/3, I, 1875 g., oba telegrama k br. 1561/pr.); broj tele-
grama od 5/8, 1375 g. je 152, a brDj dopisa Reetana 344/pr.)
Br. 24 - Telegram sreskog Reetara iz Dubrovnika Pretsjed!1Jistvu u Zadar 17
avgusta 1875 g.
Zubci ed aItre popolazioni cristiane verso il Montenero sarebbero pure j,nsorti. Quei di
KruEevice ancore tLtubu..nti. Si concetrarono d:i n uovo in Duzi ins'orgenti: Igumeno giorni
fa ritil1artosi aBreno, riwrno di nuovo in qual Convento, e si credono imm:,n ,mti nuovi conflitti
attorno Trebi.nje. lnsorgent,i ovunque possono nell, Erzegovina, incendiano per l'apPI''saglia
case .tUl'che. E'una guerra dl distrazione, che nelI, invel'l1o avra tristissime conseguenze per
entrambi, e le ne risentiremo 'anche noi.
Si vocifera, che turchi albanes: inermi sbaTcheranno qui per passare in Erzegovina, ove
riceverebbeH> armi, E da permittere lona il tran:;ito, se muni ti di ricapiti?
&ifirir-anL telegram kneza Ni:kole iz Cetin j.a Namjesniku b. Ll Zadar 18/8 1875 g,
Je remercie Volre EccelIence pour ses communica.tions Aujourd'hui nous apprenons que
les insusrges sont empare a Trouss,ilnf} d'un fort, tueplusieurs turcs et pris des fusil.s.
Selim Pascha a brule tout a Nevessi.nje, mallisons, .bles et fains appartenant aux chrdien.s.
Dans la Djli:nov,a mala les Turo.:; eux memes ont un food apres l'avolr fai,t evaeuer.
De le;uTs cote les Chretiens de Neve5sinje ont incenelie tout ce que :appart;ent aux MU!Sul-
mans. Nevessinje est en cendres; les femmes et enfants dirigent 'Sur noh'e fu' ontiere, plus de
80.000 bes-tiame les y precedent.
L'insurrection gagne de pro.p:Jrtion,
Le Prince du Montenegro
(DAZ, PreSl:dhal 1875 g, bus-ta It, C<l. t, XIV/3, I. br. 1703/P. i bl'. 1684 pr.)
Br. 25 - Kario .javlja iz namjesn.iku u Zadar 26 avg. 1375
A'll'f einem Theile der von Klek :J.bmanschirten Truppen indem sie gestern frUh eLn
Defilee in der tJukischen gennant Gemeinde Gradaz wen,i>g entfernt von Lokali,tat Blazza pas-
sirte wurde von einer auf den hi.ihen passirten ('I) Gruppe von 20 bis 30 InsUl'genten
wobei einige der Truppe todt und einige vorwunde t bleiben. Als Truppe zum Angriffe sc:hrei-
tete war di Bande im Gebi'rge verschwunden der Marsch danl1 ohne ZW;GchenHille
wei tergesetzt.
Kutschig
opet alje drugi telegram I se,pt. 1875 g. Namje iku u
Die drei Tabor.' welche am 27 in Klek ,ausbarkil't s ind von dort alle dreL vorgcstern
gegen lVBttag abmarschirt, ges tern a>bends in angelangt, und dUrfte heute frUh nach
Mostar sich dirigirt haben, da sie eiligst hin b2rufen wurden indem man fi.irchtet dass die
Insurgenten welche rdie Cerrllierung vo,n Trebinje aufgela:o sen, Mo-star angreifen woLlen. Gestern
NachmJiJttag sind hiel' von Mostar elie Majoren Omer Bey flugel-adjut,ant des Sultan und Jaja
Bey adjutant des Kriegsminister angekommen, und sind heute frUh nach Klek um von dort
mittel Sit Danffer nach Constantinopel zuri.iokzukehren.
(DAZ, Presidial, bus-ta la, cat. XIV/ 3, I, 1875 g., ,br, 1768 pl'. i br. 1800/p.)
Br, 26 - Ka,do alje telegnam j,z NamjesnLku u Zadar 3 septembra 1875 g.
Server Pa.scia um 9 Uhr 29 Min,uten f'rUh nach Mostar abgel' eis,t. J\lLich ersucht Euere
Excel1enz fUr elen con Seite kaiserlichen Organen sovvohl in Klek als hiel' ihm erwiesenen Auf-
merksemkeiten z,u danken. Kons-uln noch n,icht an gel a ngt.
Kutschig
(DAZ, Presid;' l, busta la, cat. XIV/3, I; 1875 g" br 1864pr.)
alje i dana (4/9) 1875 g. telegram iz Namj es.niku u Z.1da r.
Consu ln heute morgen:; um ntun Uhr n ach ,,1' abgcre' si.. I ch r ei 3e heut e rvl ittag
nach ForloplIs und von dort um 10 Uhr abends wenn Witterung Th::lch
Klltschig
(DAZ, Pres'idial, cat. XlVi 3, I; 1875 g., br. 1864Ip1'.)
Br. 26a - Tri ustani<ka piu pismJ haranu u Zada:!' 39 1875 g.
Go :;pn. Barunu Rodioll C. k. n amjestniku -i genef'31u itd itd.
u Dubrovni!nl
Vaa PI'euzvienosti!
Mi tri doll kriom potpisani Gjuro Gjuro Vica i Nikola Vico iz Zubaca, turski
podanjci, l smo naJjcgli n a Rijeku l prikazali smo se seosk'om glavaru llmeta, koji
200
Marko Vego
nam je dao dVla pisma i rondaQ'a da na pr,ati do granice i da prinese nasa oruja preko c. k.
zemlj e do granice.
Kad smo doli na Bergat, neki c. k. andar da nepoznaseoskog ghvar.aani rondara
ni pLsmo a da nami zaustaviti oruja i ponbti ih do CiTukula.
Tako je bilo, ah na Cirkulu rekli su nam da nJam vratiti oruja jer da je Vaa
Pl'euzvienost tako naredila.
lVrolimo zato ponizno Vau Preuzvienost da bl,agoizvo1i nam javiti jeli :iJS1iiU'lita Vaa
naredba jer smo siroma:;.i i ao nam je izgubiH oruja :i dane zaludu gubiti u o vom grradu.
Vae Preuzvienosti ponizne :i ,prepokorne 1S'luge
Gjuro
Gjuro Vico
Nikola Vico
Durovni.k, 3 rujna 1875.
U popratnom. al,tu 2119 kapetan Reetar pie da je Vico i!Uao pitolj handa-r
Nikola puku i pitolj, a puku.
(DAZ, Pres. , XIV/3, l, 1875 g., uz 716pr.)
1914i Pr.
Br. 27 - Sresk'i kapetan iz Dubrovnika alje p isma od 4 sept. 1875 g.
u Zad'alr.
In ordine all, Incis o ad 6 del rivel'ito Presidenziale Decreto 31 Agosto pp. N. 1817/pres.
ho aperto le quatt.r1O Lettere, di cui ivi viene fatta menzione...".
Prvo pismo je pjsano koje glas i:
Dragi
Danas primio slam iz Kastelnovog brzojavno vae ime od Jova Mrava koji l5 e nalazi u
stanju on telegrafira da vi onamo .i ,asam odgovorio daVIi ste u Manasbi.r otili.
Danas javjosam tri telegr,afa u Kragujevac za drijen za Metohiju za Krst-ac. Ona gospojica
dola je u mene u vi naredite goreimenitoj njezin i,zvren drugi novosti jz
Manastl,ra ovde nem3 novoga nita pozdravi svu
Prijatelj Lazar
Maksim prekosutra dolazi sad neznamo ali ovd'k(ovdje) oli u Bok. jerbo depeu nisam
mogo razumjeti.
Drugo pismo pie Dr. Pero Cingrij,a latinicom. (To se VI ldi po pismu i
na koverti, posve malenoj).
Moj Dragi gosp. c.
Primio sam vae pismo pred Jutr03 odma poslao sam zvati Dum La.zara,
da Dum Ivan nalazi se kod svoje u Ravnom. Premdi3. nije sam imao nikakve ,nade da
on na vau elju povoljno odgovol'iti ipak javios,a.m mu tanko po tanko to ste mi pil5ali. On
mi je odgovoni'O da tamo nemoe, dia tu njemu s.a strane onog Biskupa s.<lsvim vezane
puke. Za ono t,o se Dum Ivana ja nemam sredstva da mu va poziv j-avim, a clnImi se
da i: Vi isti bl gia mogli dozvati do petka. Ipak, ako moete nemojte odmanj e,
da potlje nemoe da ga !le nije pozvalo.
Cuo sam mnogo Ir,ado da tu se nai pribliili Cari.ni i Dnijenu. Ja nemogu neg
V.am da radite sve to u znate da je za bolje, i to nada,!Sve, da ra.dite s, opazorn svegj
oko na s ve .strane.
Ne znam to smjerate u KOSlije.revu, ali, u koiiJw mogu uvigjeta da tu
da se jedna izjava, koja bi ;imala jzjave svega naroda. Ako je tako to je vrlo
doh-m, pak nemDgu neg vam da t-akipostupaik sasvim ko vrlo pametan odobravam. Po
mome mj enju SkupUna bi imala posLati jednu izjavu na narodnu Skupbinu u Beograd
jednokrvne U ovaj isti doao j e mali da uzme ovaj list. Aliprije nego 2laltvorim
treba da vam jevim, kako sutra 010 prekosutra odavle ide za Trebinje preko K.onavale pedeset
(50) muke, Imajteih na oku.
Nazad :uru primili smo vjest da su nai uegli Foj-ruicu i KorLte izmegju Nevesinja
Gacka, ali vi to znati bolje od mene.
Prilimi.te sad moj pozdrav i estajem
Va Pero
Dubr. 25/ 8, 75.
pismo h'govc3. Natalisa iz Dubrovnika pi sano nekom
i
Pisma o ustanku 1875 god. 201
Dubrovnik 13 Avgu;;.ta 1875
Veletovani Gospodine!
Vae milo pismo pirimi jo sam, Zao mi je to ,amo nijoeste doli, da se malo porazgovorimo,
i porazumimo, jer ima s,tvari koje se nemogu opisati" :ii nebijeh Taina to samo Vama mogu
povjeriti i to us tveno a Vi kome znate ali do ovoga mislim da pet ili 6 dana daklen
je navrijeme, iz Vaeg ovog pisma da je doo G. bilolbi dobro, da Vi na svaki
odete .i.- da kako bi i tabi on nao za dobro Ik<lko da se vladate da Illna.pl'ljede
vladajtes8 pametno nemojte vele zbolrit, ni Srbiju falit velo akJ() do toga .razgovora Vi
najvEe zborite da Vam da Crna Gora u oruou i i da Vam poalju nekolike
stotdne ljudi za da odu tu to seje III iskrcali i ko:ise sada nalaze u
Gabeli i jo je jedan Vapor doao s Vojskom i GIJi ostaJijem ba za pravo Vam
rijeti da je grehota sa toHkom Vojskom nita se je da to rade, turci Trebinjci
.pa kad nim ta .kad jedva tijem da moete odoljeti,
svijet imate. Amo da se je moglo dosta vie a ja .branim ivelLm skijem,
doli su ovdi od tole dva bokelj a da nemadu o.panaka sam da .poslat neko],iko
pobjed gotove ufaama 25. pa razdjelite ,ko nema, imo sam jutros telegraf da su
puke dole u Grahovo. poaljHe konje i ljude sa V<lijem pismom Vojvodi da Vam .ih poalje,
i djeHteih ko mirita koje junak, samo zapii,te koLikosite kojoj jafti dali, gledajte
najvie a drugijem kako vidite, da bit .POU jutros na Drijen, ako to nesvre u dva
tri dema bog zna to biti ja nevidim nekog .poretka pa od toga vrlo zebem, barem da imate
dosta hrane za tolike ljudi, pa ni ,toga Vi ml rekOSIte da ima,te neta dokle to aljchte zna'te
da samelju jerboje grehota da barem te nemadu ni Ijeb3! a s,'e po svjetu
znati, evo d:anassa barkom Cavbj <kom poslae 50 brana preko Konavala u Dubce
za Kllle i za onijih to se nijesu odmetli, ne'ljernjem da od tole nekoliko druga
prifatit i tu tako da imadu hambaT.i u Popovu pa Ma radite to nea-
Ijete uzet i provis tu od s'vega onog to Ge moe .nabaviti, jer nevalj,a na
ja se uzdam to bolje da se u naprijeda uredit, Vi odma Sutra a u petak
ili u SubOltu se vratite i ak<oje likako da odma OVdi bilobipotrebLto, ako pa,k
nikako nemoete, a Vi mi piite sve potanko ta s,te bilo bu dugo i dugo jo pisanja
ali kao to Vl3an i kazat, istinito znamo da je Fojnica i Korika iz polja
i Nevesinj.a 400 turaka se je predalo poloili o,ruje la istLsniliih sa pratnjom poslali
u StoLac bez i jednome l'ta a Sela mjasto zapaliti i izvan onije kula od Krsibaca
na Gncku jo;; su dJh 7 zapalili, poaljite jednog kotla da s e poa,ljepraha z'a toga topa da se
taj fini ,primite ilSikreni pozdrav tako G. G. Luki i svemu dmstvu.
Va Boschk (ovich).:
Prednja tri pisma se nalaze u DAZ, busta Ha, ca,t. XlIV/3, I iz 1875--1876 u Presidijainom
protokolu pod br. 1914/Pr.
Br. 28 -- Komesar Eks'poziture u Herceg-Novom Grisogono .alje izvjetaj kapetanu Cir-
kula u Dubrovniku 7/9 1875 god.
Illus.tr,issimo Signor Cav.alliere
Jeri mattina presentaransi. al mio ufficiol'a.rchimadrita Melen'bha del
Convento di Duzi ed IiI Superiore del Convento di presso Mostar, Kirsto
avvertendo che, essendo 'Stati oos,tTetti di fugg.irsi d,all, En:egovina, erano venuti qui, onde
mettersi sotto la pr.otezione del Governo Austriaco.
Col primo trovasi eziandio i ka.Jogieri Prokopio Jeosrtatia e
Dionisi.o Kevelja; i qua!i tutti dichiarono non aver mezzi di .sussi9tenza che per soli giorni
dieci..
I! poi che per ragioni di ,;;alute abbandono il convento da due mesi fi pcrt-
andosl a Ragusa per fare usa dei bag.ni e da ultimo qui ven:uto listato di convalescenza,
avverte di aver esaurJti OI'mai tuttD i mezzi di cui .possedeva.
Siche entrando i Superi'OJ'i anzidetti implorano un conveninte ajuto diaI nostro Governo
e m'interes sano vivame:nte a sottopO'rre dale una preghiera a superiore conoscenza.
La :SCOI-a notte arT,ivo <3 Celo del cc. di Topla Stane moglie di Jovan Pravica da
di SUffiil con due bambi.ne, una di sette, l'altra di due 'anni e si ricovero presso V:ule Pravica
nativo dj, Trebinje e domiciJi.ato ill Celo da oltre 6 anni.
La -ricoverata :tlamiglia non ha alcun mezzo di su.sS<i.st1nza e la povelia del ricoveratore e
tale che la prima nullla poss.a da esSo .sperare, maJgrado 1a pili buona volonta come consan-
guinico. Detta famig1i.a domanda SOCCOl130.
202 Marko Vego
Anche hD l'onore di ariverita conoscienza di Vossignoria Illustrissima con avviso
che a "e ruso delle d i-sposizion.i comunic.atemi col venerato deereto 1>0 agosta p. d. 440 ris.
furono a.sS1Unti gla tatti l dati voluti eriportati nell, appoi3ito Regisi r e coUa preghiera voglia
abbattannJ in proposto congrlle istruzionli.
Oastelnuovo 7 Settembre 1875.
Grisogono
(DAZ,cat XIV 3, I, 1875 god., ,br. 651/ l'. za,vedeno pod dabllm 8/ 9 1875 u Pre.>id. prot.)
Br. 29 - Turski guverner Bo"Sne Ahmed Hamdi alj e pi smo a ustro-ugarskom konzulu
Strautzu u Mostar, pisa no 7 septembra 1875 g.
Gouvcrnement grnerale de Bosnie
Mostar, le 7 Septembre 1875
Copie
.Monsieur le COlliul
Les .nommes Maltin Brankovich (sigurno Ivan SekoncLch, Mariin Rounich,
Pero Kiratab:ch (,,-igurno Tchalov Ra1kovich et Anton Pehonye, sujets ottomans, habi-
tants de Gabella (viellx) fai sant ,partie des r':v,ol tt' s qui s' eta.ient re[ugi ecs Gur le terittoire
Imperial et Royal, viennent armes, de temps il la destxuclion des champs apparl,enant aux
habitanh qui ont t ait soummission au Gouvernement Impe rial.
Quoique des co.rpe de garde ont etablis pour l'arrest a,tion de ces malIa.iLeurs, il reste
toutfois chose impoos ibile de les arreter, ou que le village est justement situe SUl' la fronti ere
et qUe le,;dits <itndividus s'enfllient tout directement aMetkovich.
Le Colonel de Gendarmerie Hall i! Bey, u me rapportant ce fais'me transmet encore
une reqLlete signeee par le Remplacant de l'Eveque L"t in et donne partie de la population,
lesqueLs i5011icitent a ceque fin coLt mise il cet etat de choses.
La presen.ce de ces gens arm.s sur 1a fro pode a1teinte au repas de la population,
et leur condud est aussi fautive que puniscable; et en port ant ce qui pr ecede il vatre cOllJ"lais-
sance, je vau," prie, Mons ieur le Consul devauloil' bien provoqu ' de l ' Aautorite, competente
de Metkovich, que ce indiv.idu.5 soient mis en d6meure il ne pOLlvoir plus mol6.'>te le repos et
les biens de la population de frontiere 'ou qU,aS s oient anetes et desarmes remis entre les
mains de l ' Autorite Imperiale Ottomane la plus proche, a ux fins que de droit .
Je sai!s.i:s l 'occalSion de vou oi'f nir, Monsieur l e Consul, l'express ion de m ;} consideration
tres di s.tinguee.
La Gouverneur Generale de Bos nie
Ahmed Hamdi
busta IIa, cat. XIV/3, I od 1875-1876, br. 2295 pr.)
Br. 30 - Kopija pisma generalnog guverner.a Bos ne iz Mostara .austriskom konzulu u
Mostaru od 22 septembra 1875 g.
Gouvernement Generale de Bosnie
Mostar, le 22 septembre 1875
MOllSlieur le Consul
Je vieno d'etre informe, que les hahitants du vilJ age d e Mebkovich, sis sur le territoire Im-
peri.al et Royal, ISe cont armes et partisans de:;; revoltes.
Sur l a Montagne, se troLIvant deri el' e le grand depos des vivres a Gabella, ont lieu
con.tinuellement des dechal'ge,:; durant <toute la nuit j usqLl, la bon ne mat' nee; - meme des
bandes et groupes de revoltes s'y font voir.
De p1ul.S, dans la journee d'h'ier le Lieutenant Isma il Effendi avec deux sous-oHiciers, s,
etant rendu a MetkJovich pour recevoir de Mr. Gabrich y domici.ii e, mille ocques de SeI 'Jlai.>ant
pa,rtie des fournitures du Kontrattdji Tellat Effendi, une foule de la popUlation se rassembla,
et enlevant aux dits militaires, dix betes de charges, leur dicta encore: de l'E'broU55cr .immedi-
a<temeni chemin, - si non, - qu, ils feni.i ent us uge de la force.
Des ,parej]s pl'Ocedes sont ,tout contraire, 'aux tralr1:es existants entre les deux Tres-
Hantes Pu['ssances, et l'Ambassade lirnperiale a Vi nne, en ayant ete informe, je V'iens, MiOnsi-
eur le Consul, Vous en donner aussi communication.
Si les susdit, revoltees passera.ient la Irontiere pour venir SLl r le territoia' e Ottoman et
porter dounnage a l'un et autl'e je Vel'a' hs 1<1 neceso.ite la farce militaire, et de faire
donner chasse eas gens j usqu, aux
Je vo us 1=rie con,sequemment, Mons:elll' le Con 1U1, de vouloir bien intervenir alUpre.s qui de
droilt, pour la non recept ion dan.s toute la Dalm: tie de gens armes, fugitifs .politiques et de
Pisma o ustanku 1875 god. 203
provoquel' aussi, l'urres,ta.tion et puni'tion des ,;ndividus, coupabies envers lesd'its militaires
ottomans.
Agreez Monsieur etc. etc. etc.
Le Gouverneur Generale de Bosnie
L. S.
(DAZ, busta Ila, cat. XIV/3, I, Presidiai iz 1875-1876, br. 2W2 pr.)
Br. 31 - Wunderl iz Du.bllOvnika obavjetava andarmerisku Komandu u Zadru
23 e.ptembra 1875 g. o borbi kod Glavske (kod Trebinja).
"I. R. 9-0 - Comando Provi-nci ale di Gendarmeria
5-to Comando du Rippar.to
Posto di Ragusa M I
AIJ, L R. 9-0 Comando Provincia;te di Gendarmeria in Zara La matt-ina del 18 m. c. di
buon ora ;pmtiva da qui una carovana di 55 mul,i brenesi coDa provianda peHa truppa turca,
che il speditore Pa:squale invilava verso il oompenso dei nolo, senza veruna scona.
Arriva.t o il convoglio presso GIavko, sopra Ragusa'vecchiu, verso alJa Dre 9 ant. s'in-
contro con una b:anda di circa 400 insorgenti, che da Popovo giunseno cola, ed im'possessaronsi
dei muli e delJe merci las ciando pero in liberta i mulatieri.
Tale nO'tizie 5<i sparse a Trebinje, etosto lev,aronsi tra chviLi e truppe regolare circa 700
turchi, ad inseguire gl, insorti verso quelLa parte, ed a-rrivati verso :il tramonto din una v.allata,
poco pili in qua di Glavko, furono presi nel mezzo ed assaliti proditoriamente dagIi stessi
in.sorgenti che cola alPPDst.ali Ii attesero coperti.
Segui un accani,to combattimento che duro sino a notte inoltralta, ed a quento si dice dei
turchi sarebbeno caduti 40 morti ed assa-i pili feriti, mentre gli s'impadronirano di
oltre 20 calvalli da sena e di 23 fuciJi, !asciand o Isoli 3 morti e 8 o 10 ferLti.
Dopo di che, ambi le parti abbandonarono tale posizione, oj turchi riti'randosi in Trebinje,
e gl, insorgenti vers'o Castelnuovo.
Ieri pero gl, .i:nsorgenti restitui'l'ono le mule prese ai nostri brenes.i, all, infuor.i di due
appartenenti .allo stesSQ mentre una buona parte della pl'Ovi.anda, vendettero a Breno
nel dis,tretto di Ragusavecchia.
Locche trovandomi in dubbi'O ,se l'appostamento di Ragusavecchb aves.se annuncialto, mi
fo dovel'.e di rapportare <ld Ess. L R Comando Provinciale.
Ragusa, 23 Settembre 1875.
Segent2 Wunderl impedito
Paut. Capoposto tit.
(DAZ, Presid. 1875 g., cat. XIV 3, I, br. 2103 pr.)
Br. 32 - Ministarstvo Vanj.skihposlova iz alje Namjesnitvu tl Zadar verbalnu
tursku notu od 2 okt. 1875 g.
Abschri.ft.
Praes;idial-Section des Min'steriums des Ai.issern zur Z. 11 16!Dep. II
Nu. 5614 Ambassade de Turgnie fl Vienne
Note verbale
Les chefs Eukso Borbat Radics et Hubmeyer Petrovics, epres avam: reuni un grand
nombre d'insurges sur le terrLto"ire Austro-Hongrrus, entre Metkovi03 et Castelnuovo, ont de
nouveau passe la frontiere pour en,trer en Herzegovine, de pLus le nomme Miopara Pavlovics
et le pope Parka, sorut en residall1t fl Raguse ne cessent d'aV'Olr la direction des Insurges.
D'un autrc cote les chefs Mika Brestina, Lovre l'Jaslacs et d'autres, sont habitants de
villageas entre Gabella et Kleck, qui s'etaient a Metkovics, ont laisse leuI's familles
dans ceMe derniere ville et se sont mis ala tete de nouvelles bandes, avec lecquelles ils recom-
mence fl exercer leurs depredations, en pillant et brulant les maisons des habitants paisibles,
dont ils enterent les bestiaux.
En produisan,t les fa;ills qui ,precedent, de 'TIurquie a l'honeur de prier, 'au
nom de son Gouvernemen:t, Le Ministere 1. et R. des Affaires Etrangeres de vouloiT bien
reiterer aux Autorltes competentes les ordres necessaires, pour le desarmement et l'Ln,terne-
ment rigoureux de pareils individus, afin de les mettre dans l"impossubilite de se livrer ft
l'aveni<r a des actcs de cette nature, et de lui faire connai,tre en meme temps la deci.sion qui
aura ete prise acet egard.
Vienne, le 2 octobre 1875.
(DAZ, !busta Ila, caJt. XIV3, I, !iz PreS'id. protokola 1875-1876, br. 2261/pr.)
204 Marko Vego
Br. 33 - Zandarmeriski ef postade Gazin iz Cavtata alje izvjetaj svojim pretpostav-
ljenim o u Hercegov1ni 5 oktobra 1875 g.
Rapporto d'Avvenimento del giorno 5 OUobre 1875
E&sendo ieri pervenuti da Trebinje tre Ba,ttag1ioni di militare turco a Polizze e Gla.vsco,
e eosi chiuso il passaggio agI, insorti su linea da Trebinje sino al confine, gl, t1nsorti prove-
nienti dalla parte di Klek e diretti per Zupzi, non possono passare per il territtorio ottomano
e percio sono costretti di pas.s.are 'per il territorio Austl'iaco a grosse compagnie oltre Iagnilo,
Stravcie e Duba, e dopo passati wuest, ultima locali,ta ed il campo della truppa turca s, 1ntro-
ducono nuovamente nel tenritorio ottomano.
Questa mane verso le ore 7, mentre la pattug1ia composta dei gendarmi Gliovanni Radigoi
e Gregorio M,amich perlustrava le adi.acenze di IagnUo, localita appal'tenente alla comune cen-
su:aria .di Stravde, glli comparvero 4 lt1l5orti armati 'provenienti dalLa parte di Jessenizza, ed
appena avvicin,aH', la pattuglia interrogo loro Ove fossero diretti; a questa domanda 5enz.a null3.
rispondere si dIedero alla precipi,tosa fuga nel monte Gradine, ma inseguit:i con tutto l'impegno
dalla pattugl<b3', La quale riusci di ragg;ilUngere due medesimi ed <l!rres'tarli 'e gli altri due
diretti per altra via fuggirono.
Menh'e la pattugHa disanmav3. i due areSItati, c,;oe Barissa Teodorov i Novak Milovich
ambidue da Grahovo sudMti mcntenegrini il pdmo di una pistola ed una tasca di pelle conte-
nente 12 cartuccie, ed il secondo di uno schioppo con bajonetta, pistola ed una tasca di pelle
contenente 30 carotatucol e, un terzo, cioe Elia Kostiich pure mOl1ltenegrino si avicinta.v,al di sop-
piato aUa pattuglia, non si sa pero con quale intenzione; oppen3. vedutolo, il gendarme Bodigoi
con un raro spLano l'arma su di lui, d!l1tim3.ndogli nello ste.;;so tempo 1'arresto, II quale visto
l'energia del gendarme si arrese senza opposizione, quindl venne arrestato e disallmato di uno
schloppo ed urua, tasca di contenente 20 ca'I'tatuccie. Appena la pattuglia m.traprese la
marcia coi tre arrestati verso Jessenzza, molti insorgenti gridarono d3. una montagna ivi non
lungi la PdUuglia : "Dojdi dl.iJO ako ima srcaJ!! un pastore da Iagnilo avv!iso nello sltesso
tempo la pattugjj,a" che la strada da I<agnil<o che mette a Jessenzza e occupata dagl, insorti e
che proba.bilmerute si trov.3I11O in ,attesa coli, i.ntenzione di li>berare gli arrestati', h pattugLia
in segu.ito a cio prese un altesa strada e passo senZJa che dai medesimi fosse veduta.
GH arrestati, unitamen.te alle armi seq:uestratighD, fUl'ono 5cortati nelie carcel1j politiche
di Ragusa e con rappol'to fari N2 consegnati a di:3Iposizione di quell, I, R. DLstret-
tua,le.
Ragul5 avecchia lL 5 Ottobre 1875 Gazin capoposto
S<l! strane akta napisano: - Masso d'insorti Erzegovinesi passall10 per il terI1Ltorio Aus:tri
aco. Tre di questi furono arrestati.
(DAZ, Pres., busta, cat. XIV, 3, I, 1875 god., br. 2246 pI'.)
Br. 34 - Kapetan Pavle Reetar alje tetegram Namjesnitvu u Zad.a,r 5 okt. 1875 g. u
kome ga izvjeltava o kretanju turske vojske ill Hercegovini.
Notizie da Breno recano, che 11 tras'porto di cavalli con viveri jeri passo senza o.pposi-
zione fino Trebinje e che nel mentre alcuni ba.t.ta:glioni tUl'chi marzLarono lungo dl conIine
versJ Poljice, il P3,soi<l erroneameme jeri .indicatomi come Sefver Pascia, direttosi da Trebinje
con 3 battaglioni e cannom verso Zubd aveVa devi"ato invece verso Police. I Turchi non avreb-
bero :impadronLti di molti 101'0 anLmali grassi e minutt. Con tale notizia combina il segunte
telegramma perven'lltomi dalla gendarmeria di Ragusavecchia. Tre battaglioni turchi prove-
nlen.<ti da, Trebinje ch<i,usel'o I5trada >a'gl, linsorti presso Polizza, Gavsco (misli G1avsko) fi>no al
confine. Gl. insorti pass.ano a grosse compagnie pel territorio austriaco per Stravcta e Jagnilo
dirigendosi verso Zubci. Tre insorti furono oggi arresta,ti. Rapporto ,segue.
(DAZ, Pres., busta la, ea,t. XIV, 3 I, iz :1875 g., uz akt hr. 2186,'p.)
Br. 35 - Komesar Ekspoziture iz javlja Namjesniku u Zadar da je turski
valija Ahmed Hamdi doao u (kod Capljine) ,radt savjetovanja (12 X 1875). Telegram je
poslan 13 okt. 1875 g. ;J,z
Exponirter Commissar.
Vl3'li Ahmed Amdi mit generalen Osman Pacha und Tchefget Pacha ist in :sei
ges'tel'n abends um mit denselben Ube,r einen neuen Esecutionsplan gegen die Insurgenten zu
berathen und ,ausfUhren. FUnf BatailIone sind in Visic, 2 in Utovo, <dann sollen nach die in
Klek aJusgeschifte Truppen zusamenge,zogen werden.
(DAZ, Presdd., cat. XIV, 3, I iz 1875 g., br. 2176 pr.)
205 Pisma o ustanku 1875 god.
Br, 36 -Kapetan Reetar alje iz Dubrovnika telegram Namje5niku b. 22/10 1875
g. u kojemu javlj,a dolazak Crnogoraca u Popovo.
Adesso ebbi dana Comune di Slano seguente teleg'l'amma: Avute notizie telegraphiche
degne di fede, oggi dovranno scendere 2.0000 insorti Montenegnini lungo Popovo per massacrare
i Raja che si sottomiser ,senza Iiispettare terr;rtorio ove sono rifuggiat.i. Chiedesi perci<') di
urgenza il militrure entro domanJ.
Da altra parte non ebbi qualsiasi pal'tecipazione i proposto ne se qui,nd-i proporre so e
quali mi ure sarebbero da prendersi.
(DAZ, Presid., busta la oa,t. XIV, 3, I, 1875 gxxI., br. 2355!pr.)
Br, 37 - Komesa,r Ekspoziture u Metod Allodi 25 okt. 1875 Namjesnitvu
u Zadar prepi!S pisma austro-ugarskom u Mos,tar.
2435.'pr.
All, IncUto l. R. Consolato AUl5,tro-Ungarco Mostar
Nota
Codesto Inelito l. R. Cons.olato coIla mia g'radita nota 7 corrente 219ipris. m, involtra
la lettera 'inviatogli(?) da S. E .ii Govern'atore Generale della Bosnia ed Ercegovina con cui(?)
quest i muove acerbi lagni contro li Parrochi di Dubrave, Rasno, Doljane e Gradac, quali autori
di libelli e scritti contro il Governo ottomano e come sollevatori !alliti nel Kadiluk di Ljubuki,
per cui viene richieste il 101'0 internamento oppu.re la loro estrauizi:one. I paTrochQ Putica,
e sono sudditi Ottomani men' re il Padre Orazio Torino e nativo da Busca
presso Torino e quindi suddito italiano. I due primi e 1. ulHmo Gono rifuggiati a il
terzo invece a Imotica di Stagno e su lui quindi non mi LSoffermo.
Il cotegno non mi diede mai motiva ad .oss:ervazione ed a.nzi devo dich-iarare, che
tutti e tre si ,trov.ano gia da 10. settimane a questa parte s'enza essersi rnai 'allontan-ati, avendoli
io e tutta la !pOpolazione di giornalmente vedu,tj. Slia in chiesa sia 'al 'passeggio, ed e
qindi in errore il Governo Ottomano, ch, essi si siiano recati a Ljubuki per far insorgere quella
popolazione.
QUllJanto a scr:i1tlo e libelli, devo far osservare, che di tremila droa rilfugg>iati che s,
alternarollJO sul territorio del mio d:stcetto non trovai uno solo che sappia scrivere e :dtengo
che gl, insorgent:i lSieno a par,i passe di coltura coi rifuggJ,ati; e qUindi per esti gli scdtti non
servano. Se poi scarabacchiasseropei fogli quanto agl<i nulla varrcebbe e quanto .all,
EurQPa ed al mondIo ; vi sono troPPi corrispondenti dei pnimi giornali mondia1i, perche essi
potes.sero riescire a troviare l'opinione pubblica.
Non vi s3ifebbe, che anooraun caso cioe che essi s,tHizassero suppliche o domande agli
il1iSorti ed ali rifuggiati. Ma anche cio sarebbe in-utile,perche la Commissione dei Consoli deve
aver giil formato iJ. suo giudizio. In tutti questi ca3li ad eS:5i compl'endendol'l s, ostengono da
scritH o non compreTIidendoli sono innooui.
Cio prernetto in via d. osserva.z1one. Entrando poi in merito della domanda del Governo
Ottomano non mi ri,tengo autoI'izzato a prendere veru-n d.ngerenza in argomento.
li 25. Ottobre 1875.
L, l. R. Commissari'o Esposto firmato
Allodi
(DAZ, Presidial, busta na, cat. XIV!3, I iz 1875- 1876 g., .br 24.5 '!pr.)
Br. 38 - Izjave izbjeglica iz Kadilu.ka Stolac 4 sept, 1875 g. pred vlastima u Kri.voijama.
Glavarod familije Lazo Todorov selo Ergud Nachie Stolac kae.
Ad I
Od turskog zuluma jesam bio prenude.n amo u Dragagl jer "ve moje s.iromatvo
jest popaljeno, oi taik,o u na 2. tek. j esmo dOli ovde i nahodirno se u Nikole
Tripkova iz Dr-agagla, sobom niesam nita drugo imao za ponjeti niti vie ta imam
van 2 krave.
Moja familija obsto.ji S!Kmp3. samnom jz 6. dua, ato ja
Lazo 40 godina star
moja ena Ani'ca 39
moj sin Tripko ' n
moj drugi sin Miho , 5
moja prva Vidna 13
moja druga Sava 2
Suma tl
206 Marko Vego
Savo Todorov gospodar druge familije iz istog mjesta kae.
ad 2
O,povjedam isto. kao i Lazo i jesam samo sebom doveo 2 krave i jedn:>g vola. Moja familia
skupa samnom obstojl iz o.,: obe .ato ja
Savo 47 godina star
moja ena Tonka . 4.1
moj prvi sin J:>vo . 12
moj drug>i sin Simo. ______7_--"-__-"-_
Suma 4
Milica pokojnog Todora a mati ovi dvaju naprvo napomenuti Laza i Sava kae.
ad 3
Opovjedam ilSto i niesam nita drugo van samo sobom 2. krave jednog vola dognala,
jer mi je drugo to neotelo to popaljeno.
Moja familij '3 ,skupa samnom obstoji iz 4. osobe, ato
ja :Miliea . . . . . . . . . 70 godin3 s tara
Pero moj najmladji sin. 35
Mara njegova en:! . 30
Jovanka njihov3- . ____ _ _2_ -"-__-"-_
Suma 4
(DAZ, Presidi aI. busta la cat. XIV/3, I, 1875 god., uz br. 652 pr.)
Br. 39 - Minish'astvo V. P. iz poslalo je sadraj note turskog poslanika u
Namjesniku b. Ll Zadar sadra:i turs-\, e note je pisan I dee. 1875 g. od barona Hofmana.
2685Jpr. (Tako protokolisano u Pres.id. protokolu Ll Zcldru)
Presidial-Section des Ministeriums des Aiissern
Copie zur Z. 1499!Dep. II
Monsieur le Baron,
D'Aopres un telegramme qui vient de parvenir a l'Amba,s;ade Imple, S. E. Server Pacha,
commissaire extraordinaire a Mostar, requiert le;; bons offices du Gouvernement Imp\. e Rl.
dans le but de faire operer la saisie de 705 fu GiiJs a aiguille et de 250 eaisses de cartouches,
nouvellement debarquees a Ris3no, pour etre introduits pa'!" Montenegro en Herzegovine.
En pon-ant ce que prececte a votre connaissance et en a votre Excellence l'initi-
ative doo misures d'urgence a prendre dans celte circonstance pour faire droit e la demande
legitime de S. E. Server P,ach3, je sad;sis cette oecasi'on pour VOU3 renouveler, Monsieur le
Baron, les assU!"anceS de ma haute consideration.
Vienne le ,1-e Decembre 1875
Son Excellence Monsieur le Baron de Hofmann e e e
(DAZ, Presi.dilal, busta Ila, cat. Xlv /3, I iz 1875-1876, br. 2685/pr.)
Br. 40 - Aus1:ro-ugal' 3ki vice-konzul iz Trebinja Vuk alje Namjesniku kopiju
pisma koje je uputio au tro-ugarskom Ministar. tvu Vanj. Po s\. u 26-12 1875 god.
N 137
Pres.
All. Ecceiso 1. R. Ministero degli Esteri !in1 Vienna
In seguito mi.o telegramma 20 cor'rente N 133/ris. mi prego riferire che S. E. Il
Governatore della Bosnia con tutto l'eserdto giun6e a il giorno andante senza incon-
trarsi eogli unsorti. Pero ha dovuto prendere la strada di Duga via Gasko, anzioche quella
progettata di Banjani, ove le bande degli 'insoTti neU, appross imativo numero di 4.000 .atten-
dewIJIlo la milizia per impedirgli il pasaggio.
Da vociferClQ:ioni sparsesi nelle locale Borgata vuolsi credere che prdma dell, arrivo di
Vali Pascia ebbe Juogo la sanguinosi.s3'im3. 10Ha fra gll insorgenti ed i Nikicami, nella quale
rimasero ucd i il Commandante militare ed il 03ipO politico di questa Citta. Noticia guesta
per cio io non PO, 50 perora garaniire con sicurezza stante la non diHerente cUstauza che passa,
tra Trebinje e e per mancanza oi dati piu preci6
l
j epos itivi,
207 Pisma o ustanku 1875 god.
Domenica soorsa 19. corrente' il nuovo Mutesarif P,as.cie Kostachi-Efendi, di cui tratta il
mio Telegramma 18. corrente N 126/r Ls. ebbe a Rsgllsa un alcunche Iungo coloquio secreto
col pili infllUente capo insorgenti Arhimad!'ita Melentie. Mi consta da fode indubbia che tutte
le cond6zioni favorevoli offerte dal primo al ,secondo cHata non ottenero aJcun desiderato effetto.
Il Protopopa sic! di Njegus Minja che <:la 10. giorni trovaS'i a Zubci con un
forto numero di Montenerini per maggioramen te so\stenere l'insurrezione-fece fucol a re da 12.
1. influen.te e vaIoroso Vojvoda di Zubci Belo Il motivo che indusse il
a sifatto giudizio dicesi che l'anzi detto decesso mmteneva delle relaziani secrete col
Console Ottomano, rescidente a Ragus a. I prim ati capi di Zubci, risentJitLsi del1a perdita del
loro capo, spedirono t03io tre uomini a Cetigne onde chiedere il PrineiJpe Nikol a con quaile
autm'izzazDone il commise premeditalamente il fatta .a danno dello
GH insorgenti dimoTatJi nei due Comuni Politici di Summa e Popovo occuparono la
strada Treb'.inje--Ragusa, non permettendo a q llalsiasi persona a tr.agittarl a senza distlnzi'one
di suddittanza o sesso ed uccidendo coloro che si oppongono.
In fartti massacrarono giorni sono sulla pubblica s t:rada un tale Marko Lene n ostro
sudditto da Breno.
Nel corso dell a presente .settimana i sudde tti insarti agrdirono il villaggio 'turco di Slano,
ra,ppindo 318 animalli minuti e 37 bovini. leri quelH stazionati a Zubci ass alirono la gregge
dei hU'chi di app!'opriandos i di considerevole nomero di a nim',l li da maccello
e di cavalli semma. Ad onta dell, oppo, izione dei turchi d'ambo 'i citati due vil1aggi non si
ebbe adeplorare alcuna mort alita, m::! bensi du e turchi ed un r aja liveme nte ferito.
n l"eci proco commercio e to.talmente SOSPeso, seguatamente dopo la pa:rtenza delb milizia
a gLacche i locali speculatori approffita vano nell o pas;-ato nel trasporto delle lOra merci
e generi allorqLLando J'a truppa regolare accompagnava le proviande da:! confine fin) Trebinje.
Le loeali C\lutoritil ammin'otrativa e g,iudi ;oiari.9 da qualche giorno di edel'o coILa lOllO ins;uf-
ficienza suJiicien\i prove della dovuta attivita, ma ad onta di tutto cio neSrSuno dei cristiani
vuolse nel corpo dei ZJ ptie loro acccd3.lto, ne d'altronde veruno f.ill1or a si presento
allocale giudizio a prelevaze la giornaliera mezza oka di grano roncessagli cl grati s dal Govenlo
Ottomano.
La maggior parte delle famigilie musul m,1one di questo Distretto politico-fra cui r:;ure
alclIni Bey locali comineian gia a quest , ora, ri,enti1'3i del le privazioni anche piu indispensibiLi,
e sono obbligate di vendere degli eHeUi preciosi e mobili rui casa onde ill t al modo provvedere
il loro .sostentamento.
Trebinj e 26 Decembre 1875
firmato (Vercevich)
(DAZ, P rE5id., busta l a, cat. XIV/3, I, 1875-1876, br. 2805/p.)
Br. 41 - Komesar Ek;:poziture u Herceg-Novom Gr i;:ogono alje obavijest car. i kr. kava-
ljenI Nikoli u Kotor (sreski kapetan) 8 .iem. 1876 g.
N2 6 'pr.
Illustr Dssimo Signor C,wal:iere
Certa Rossi da Trieste attrovasi qui da due settimane. Desso giornalmente v a pass ig-
giaindo in Suttori<na dove, come ril evo, dirige l a fabbricazione di pi ccolle bombe, con"dmili a
quelle cosidette ,aJla Orsini. Qui 1n loco il Ros si non ti ene in gredi enti alClmi s.ervibili alla
fabbricaz<ione delle bombe.
Da aleu-ni giorni a n 'ivo qui 'lin capit. no dell , e.serci-to Russo ed uUiciale delle guardje
i mpel"ia,li, certa Slerovalski , V2Sti;tO aHa Desso proveruva da Ragusa dove sa'rebbe
di\S ceso ,in seguita ad una ferita al ginocchio rip':Jrtata a K ievo neIl, ultjmo scontro. AttuaJment e
si OCCUP3 di corrispoil1denze per tre giol naE politiCi ed uno illustrato della Russia.
Di cio ho l'onore di rendere informata Vossignoria Illustris;;.ima per opportuna notizi a.
Cas tilnuovo 8 Genna jo 1875
Grisogono
(DAZ, Presidial, busta Ha, cat XIV 3, I iz 1875-1876 g. , br. 311pr.)
Napomena: Pis mo je pisano 8 januara 1876 god. i ako u originalu stoji 8 jan. 1875
Rad i ISe o dagadaj'ima iz decembra 1875 g. , 'pa smatr am da se .ie pisac zabunio. vidi i iz
protokola j er j e protokolisano u janu a ru 1876 g.
208 Marko Vego
Sadraj pisama
Br. 1 - Centri izbjeglica iz Hercegovine poslije Nevesinjske puke i one na Tijeci
Krupi kod Gabele bili su u crnogorskom Grahovu, Dubrovniku,
Novom i Kotoru. Austriski komes<lr Ekspoziture u budno je pratio
borbe ustanika u donjoj Hercegovini i stalno izvjetavao o tome austriskoga
nika barQna u Zadru kao to su li i ostali komesari i kapetani iz
austriskih STezova.
U ovom telegramu komesar iz javlja 1 jula 1875 godine da su ustanici
iz nevesinjske okolice opsjeli Nevesinje i da je zato Dervi-paa da dode u
Mostar s jednim bataljonom vojske da turske regula'I"ne trupe. U isto doba hri-
su (pravoslavni i katolici) zaprijetili turskoj pos adi u Stocu. Njima su se
ustanici iz Gabele i (kod Iz toga se vidi da je prva puka pulda
uistinu uNevesinju 27 juna 1875 godine.
Br. 2 - iz javlja Namjes;nitvu da su turske
trupe regularne i iregularne napale na selo 2 jula 1875 godine.
To isto javlja i austriski komesar iz da su turske trupe O'I"gani-
zovali Gavran Ibrahim-beg i Mustaj-beg Prvi je bio prvak
u a drugi u Oni su prvi organizovali baibozuk da ugue bunu jer
se radilo o njihovom imanju koje su pobun.ieni kmetovi u dolini 'I"ijeke
Neretve. I danas ive te familije u i Perko bio je rodom iz
a Maksim Brstina iz Gabele.
Br. 3 - Austriski komesa,r iz izvjetava telegramom od 3 jula 1875
godine da su kmetovi - iz Hrasna doli u ustanicima iz i
Gabele sa stotinom ljudi da bi na rijeci Krupi, kod mosta, otvorili borbu protiv Turaka
pod komandom kapetana Lovre
Br. 4 - Austriski komesar Ekspoziture iz poslao je telegram
Namjesnitvu u ZadalI" 4 jula 1875 g. u kome govori o blokiranju Stoca od strane usta-
nika i o tome kako se 3 jula 300 topovskih hitaca u pravcu Nevesinja.
dana poslije poslanog telegrama (tj. 5 jula) Turci su napali na Gabelu i
O tome su izvijestili Namjesnika u Zadru upnik u Gabeli fra Stj epan Nale-
knez Gabele Marijan i prvak Gabele Martin (u ime katolika),
a Stefan ( u ime pravoslavnih).
Br. 5 - Knez Nikola, gospodair Crne Gore poslao je telegram generalu i
niku barunu u Zadar 6 jula 1875 g. ga da su se pobunili
u predjelu Popova, Stoca, Nevesinja i Lukavca i da su ustanici pr ekinuli
Mostara, Stoca, Gacka i Jo su u to vTij eme bili mirni predj eli u Zup-
cima, Banjanima i Kazancima. Knez ga moli da ga baron obavijesti ako to
znade novo u sjevernoj Hercegovini i Bosni.
Treba napomenuti da Crna GO!l"a nije tada imala na Cetinju austriskoga pretstav-
nik'a pa je vodila korespodencu direktno s dalmatinskim Namjesnikom u Zadru.
Br. 6 - Austro-ugarski vice-konzul Vuk je uputio pism c. kr. konzulatu
u Mostaru 8 jula 1875 g. kojim ga izvjetava o buni u Nevesinju i da se
stavio na pobunjenika u GUgor i Vasilj Sforcan i kako se ponaaju
komita Sto.ian Filip i Jovan (!) Tunguz. Za ovoga posljednjeg
mislim da nije Jovan Tunguz nego Pero Tunguz. Turci su strae na granici Crne
Gme. ujedno naglaava kako je u Trebinju uspostavljen savjet (osim onog
vojnog i civilnog) od muslimana koji dre u svojim domovima sjednice.
o prenosu praha iz Dalmacije za potrebe ustanika i o tome kako ustanici
iz Nevesinja i ne daju dravi porez niti marvu za prevoz turskih stvari
kako je prije bio
Br. 7 - Knez Nikola je poslao ifrirani telegram iz Cetinja Namjesniku u Zadar
12 jula 1875 g. u kome ga izvjetava da je otputovao iz
Trsta s namj erom da u Hercegovini organizuje ustanak. Knez moli Namj E*>nika da
austriske vlasti ulazak u Hercegovinu.
To je vrlo interesantan podatak jer jeu svojoj istoriji o ustanku
1875 g. knez Nikola tvrdio da nije nikad imao p,r,otiv Ovo pismo
209 ___________ ustanku god. 1875
dokazuje da j e on bio veliki protivnik Ljubi jo u samoga dolaska istoga
(Vidi Marko Vego Don Ivan i Hr va li u ustanku 1875-1878
godine , Saraj evo 1953, str. 37).
Br. 8 - Kad j e buknuo ustanak u do njoj Hercegovini, don Ivan i ostali
prvaci iz donj e Hercegovine stalno su odra vali veze s naim narodom i s dalma tinskim
upnicima koj i su ivj eli uz granicu Hercegovine i Dalmacij e. Ustanici su od naeg
naroda u Dalmaciji i narodnog dobivali materijalnu i a naro-
onih naprednih ljudi koji su se okupij ali oko zadarskog Narodnog lista koji je
don Juraj Biankini. Zato je don Ivan upnik u Ravnom, poslao svoga
kurira Kritu (zvanog u Ston da odnese njegovo pismo don Anti s
molbom da poradi da se pomogne ustanak. Don Ivan j e u tom pismu jasno rekao da je
prva puka pukla u Nevesinju pa onda u donjoj Hercegovini. &u ustanici
mislili da ih car Austro-Ugarske monarhije jer im j e to prilikom
svog putovanja po Dalmaciji u aprilu 1875 godine. Ustanici su kao i don Ivan
mislili najpri je na vojnu a poslije toga na materijalnu i moralnu. Don Ivan
zbog toga i pita don Antu da li j e to o dolasku austriske vojske
koja bi im pomogla. je don Anti da u prvom redu skuplja oruje.
Ovo mil jenj e j e don Ante Namj esniku u Zadar i prepo-
ga toplo, i t o odmah dana nakon p[' ij ema pisma. j e pisao
pismo n a Trebinji kod Slanoga, na turskom teritoriju.
Br. 9 - Provikar Trebinjske biskupije don Lazar je pobjegaQ
s a svoj e upe u Stocu odmah usta nka i sklonio se j edno vrijeme II
Slanom a zatim u Dubrovniku. On je odravao stalne veze s a ustriskim :konzulom u
rv'IoSJtaru tako da su uhvatili i zatvorili kurira austriskog konzula u Mostaru koji je donio
pismo don Lazaru s napomenom da ivot od Turaka.
Br. 10 - Aus t riski ik sr eza j e poslao telegram
Namjesniku u Zadar 17 jula 1875 stanje ustanika. Napominj e da su zbog pobune
bili zatvoreni n eki katolici u Ljubukom, ali su bili na slobodu. Uj edno dos,t avJja
kako su se spremali na ustanak katolici iz sela Grabovnika i Klobuka, ali nisu bili
potpomognuti od drugih sel a, j er ni franj evci sobom nisl! bili j edinstveni. Zato
pita da li treba pomagati u-stanak ili ne treba. Nadalje govori o izbj eglicama iz sela
Gnjilita i Stoca koji su stigli u
Br. 11 - Austrouga[' ski vice-konzul Vuk opis uj e stanj e ustanka u Herce-
govini 21 jula 1875 g. kako je knez Nikola rekao glavarima da se
diu na ustanak dok im turska vl,ada ne os ig ura jednaka prava kao i muslimanima.
ustanka Sll da im j e knez Nikola u oruju i municiji u sporazumu
s aU!s triskim vl astima i ako bude potrebno im i vojnu Izvj etava da j e jo
mirno u umi , Zupcima, Kruevici , i Banjanima, i da raja dobiva oruje
preko lVIe t kovi6a i crnogorskog Grahova. kako su muslimani uTrebinju
govorili da j e us t anak buknuo na poticaj A ustrij e, a uz kneza Nikole da bi se
Bosne i Her cegovine. iz Dui (Sume), i Zavale ele da ih
Aus llrija primi pod s voju zatitu, a isto tako su se obratila u Dubrovniku dva
upnika iz St oca i Ravnoga i jo jedan ugl edni ustanika. Tu
misli na upnika don Lazara i na don Ivana upniku u
Ravnom. im je savj etovao da ovaj razgovor dre u tajnosti dok komisija u
Nevesinj u ne svri SiVOj posao.
Vice-konzul dalj e kae da j e doao u Trebinje novi kajmakam Sulejman-beg koga
je bosanski guverner aa. Zbog straha od
su ostavljali svoje dragocij enosti i predmete u austriski konzulat ili ih nose u
Dubrovnik dok Turci spremaju hranu i municiju u trebinjskoj On -trai upute
kako se drati ako boj Turaka i uTrebinju.
Br. 12 - upnik i provikar don Lazar pie kapetanu dubro-
okruja 23 jula 1875 g. o stanju ra je u Hercegovini i o uzrocima ustanka. On
naglaava da se ustanici nadaju u austriskog cara jer su se i pobunili potstak-
nuti njegovim putovanjem po Dalmaciji.
Glasnilt Zemaljskog muzeja - Istorija i etnografija
14
210 Marko Vego
Br. 13 - Knezovi iz okolice Capljine poslali su iz telegram s
odgovorom 24 jula 1875 god. Namjesniku za Dalmaciju baranu u Zadar u kojem
ga izvjetavaju o nasiljima u okolici Gabele. U telegrlamu se spominje
Luka. Pod tim se razumijeva dolina Neretve oko Capljine, Gabele i Potpi-
sani knezovi su od obadva vjerska. obreda koj i su kasnije igrali vidnu ulogu
u ustanku, osobito Andrija iz i Boko iz Donjeg Rasna.
Iz ovoga telegrama Se vidi da je buna obuhvatila i krajeve s desne strane Neretve.
Potomci gorespomenutih knezova i danas ive u istim selima i slavnu tradiciju
o ustanku.
Br. 14 - Ovo je pismo isto kao i ono pod brojem 13, samo prevedeno na
.iezik. 24 jula 1875 g. Austro-ugarski konzul iz Mostara, javio je Namjesniku da je kato-
biskup fra otiao u Gabelu po nalogu turskog guvernera u Sara-
jevu da umiri
Br. 15 - Komesar Metod Allodi poslao je telegram austriskog
iz Metkovi6a, Namjesniku u Zadar 25 jula 1875 g. kojim ga izvjetava da su
Turci napali Struge (kod Capljine) i da knezovi ele da poalju molbu Velikim
Silama i da mnogi ustanici prelaze na aus1riski teritorij koj e austriJske vlasti razoru-
avaju prema ugovoru s Turskom.
Br. 16 - Austriski sreski kapetan Pavle Reet.ar pie pismo Namjesnitvll u Zadar
25 jula 1875 g. kako su neki Srbi i Hrvati iz Dubrovnika doli k njemu s molbom da
im dozvoli da osnuju Komit.et za pomaga nje izbjeglica u Dubrovniku.
Kapetan im nije dozvolio, nego je dozvola dola za to malo kasnije. Uz to javl.ia da je
iz zapadne Hercegovine doao jedan katolik i jedan pravoslavni s namjerom da preko
Kolora posjet.e kneza Nikolu i da se s njim porazgovore () ustanku.
Br. 17 - Vojni detaman iz pie Vojnoj Komandi u Zadar 25 jula 1875
g. o borbi uStrugama. Gabeli i Doljanima i o izbjeglicama na aust.riskom zeml jitu.
Ujedno doda.ie da je znak raspoznavanja medu ustanicima bio pucanj.
Br. 17a - andarmeriski E. Paglioli pie iz Dubrovnika Namjesnitvu u
Zadar 25 jula 1875 g. o peticiji koju su us tanici iz okolice Gabele poslali u Zadar. Isti
telegram je bio iz u Dubrovnik (Vidi pod br. 14).
Br. 18 - Dalmacije pomagali su 'lIstanike sa svim sredstvima, ,ali im
nije bilo drago da Se borba vodi oko njihove granice, jer su Turci prelazili i na
njihov teritorij i im tete. Zato je Poglavarstvo u Imotskom budno pratilo
na granici njihove u ustanka u Hercegovini digli Su se
kmetovi iz dijela ljubukog Sreza, iz Klobuka, Veljaka, Grabovnika, Posuja i
Orah-ovIja. Da bi se osigurala zatraila je da u Imotski austriska vojska
jer su se nadali tunkim upadima.
Br. 19 - 2andarmeriska postaja u Stonu alje izvjetaj svojim pretpostavljenim
o stanju ustanka u Hercegovini na 27 jula 1875 god. Tu Se da je odran sastanak
u Oljima kod Slanoga, i to tajni, sastavljen od vooa iz donje Hercegovine.
Oni su II upnika don Ante Li popillia gdje su bili prisutni don
Petar deka n iz Stona. don Mijo J e upnik u Gracu, don
Nikola iz Rasna. don Ivan iz Trebinje (kod Slanog), don Stefan Putica,
upnik iz Dubrava (kod Stoca) i Nikola Pu tica, kapetan iz Prapratnice, zatim
Mijo Brstina iz Gabele, Marijan Papac, Krito (zvani Mijo iz
Trebinje, komandir i Pero Komac iz Dubrovnika. Cetkar Krsto iz
Herceg-Novog doao je u Topolu i radio neke poslove za ustani ke. postaja javlja
da se Nevesinja i Stoca nalazi veliki broj turske vojske.
Br. 20 - Prepis -jednog izvjetaja grofu Andraiju od 15 jula 1875 g. poslanog od
generalno!;, austro-ugarskog konzula iz Sarajeva dostaVljen je namjesniku baronu
u Zadar. Generalni konzul pie da su pregovori ustanika sa carskom turskom komisijom
15 jula 1875 g. pod rukovodstvom Hasan-pae i Konstant efendije. Dervi-paa
poslao je vojnika iz Sarajeva da mostarski turski garnizon. Paa misli
da uspostavi red zaptija, jer je uvjeren da je knez Nikola, prema njegovu (Niko-
linu) neutralan, .
211 Pisma o ustanku 1875 god.
U di'Ugom pismu generalni konzul ja vlja da ISe kako je kod dolo
pet austriskih kompanija da ohrabre katolike za ustanak. Okruna uprava u Mostaru
- pie konzul - misli da podij eli oruj e nenaoruanim muslimanima, i to ono koje je
nekad Omer-paa uzeo od naroda.
Br. 21 - Kapetan P.avle Reetar iz Dubrovnika javlja Namjesnitvu u Zadar 31
.iul a 1875 g. o nekom t elegramu koji je iz Sl anog,a advokatu dr. Petru Cingriji u
koj em se izvjetava da se boj bij e kod Stoca i da se ustanicima poalje novac i municija.
Brzojav je poslao neki Marinica.
Dr i Ante Selak kupili Sll novac za komitet . Reetar misli da se
ime Marinica odnosi na dr Marina Reetar napokon izvjetava da je
otsjeo u jednoj gostioni u Dubrovniku i da je don Lazar
isto tako u Dubrovniku. Prema izvj et aju iz vidi se da je bila bitka kod Stoca
u kojoj j e poginulo 74 ustanika, a 300 i vi e od strane Turaka kojima je i major
Korduna i Smail-beg jedan od najuticajnijih muslimana. Tu
je zar obljeno: tri brdska topa, oko 60 puaka ostragua, bijeli konj koga j e
malo prije bItke kupio za 100 cekina. Us ta nici su ga poklonili knezu Nikoli.
Na 26 jula ustanici s u zauzeli Struge kod Capljine ,gdje j e poginuo aga Uglj en i
sedam drugih Turaka.. T3da su ustanici uzeli svoje brano iz mlinova u St ruga ma koje
je bilo i povod kavgi. Poslije toga su Turci zauzeli i popalili Goricu (kod
Malo posl i.i e odlas,ka fr a Anel J a Turci su zauzeli Gabelu. U pratnji ist oga
biskupa bilo je 40 turskih 7.aptija. Nakon bisl<up se povrat io u a
borbe s u se nast:1vile 27 i 28 jula kod rij eke Krupe. Ipak izvj est.itelj dodaje da ni je
siguran da li s u sve ove vij esti potpuno t a
Br. 22 - Komesar Ekspoziture u javlja 4 augusta 1875 . da je dolo
1.000 baibozuka i askera u Kl ek i da su bili napadnuti od 250 ustanika (od kojih je 11
Crnogmaca) kod Vranj eva Sela.
Br. 23 - Sreski kapet an Pavle Reetar iz Dubrovnika izvjet ava Namjesnitvo
u Zadru 5 augusta da su ust anici zauzeli manastir Dui i druge visove oko Trebinj a i
da su napali Zgonj evo kod Trebinja i zapali I i muslimanske Uz isti t elegram nalazi
se j edan dopis od 3 augusta s napomenom da dekan iz Slanoga don P etar
pomae ustanak i da je otiao u Kotor da bi posj etio kneza
Nikolu u Cetinju.
Br . 24 - Kapetan Pavle Reetar iz Dubrovnika izvj etava Namjesnitvo 15
augusta 1875 g. da su se i Zupci pobunili, a da selo Kruevice jo okl ijeva i da se
iguman manastira Dui (Mil entij e vratio u manastir oko kojega su se koncen-
t r isali ustanici. Upozorava da Turci u Treb inju Albaneze koj e misle naoruati.
Zato Ree tar pita da li im to dozvoliti.
Knez Nikola je posl'ao t elegram iz Cetinja barunu u Zadar 18 augusta 1875
g. u koj em javl j a da su ustanici zauzeli Trusinu (kod Stoca), i ubili vie Turaka
i zapl ij enil i nekoliko puaka, Selim-paa, pi knez Nikola, zapalio j e s ve i ito
ustanika II okolici Nevesinja. Ustanici isto pale muslimanske tako da je Nevesinj e
u plamenu, Zbog t ak ih us Lan familij e bj ee na austriski t e.ritori j i tj eraju
Jko 80.000 stoke,
Br. 25 - U prvom t elegramu od 26 augusta 1875 g. allstris'ki komesar Karlo
javlj a namjesniku kako se ust:mici napali tursku vojsku blizu Blace
(kod Kleka) gdje su neki Turci poginuli a neki ranjeni.
U drugom t elegramu od 1 se ptemb_ra 1875 g javlja da su iskrcala u Kleku tri
turska tabora vojske 27 augusta, a da su 30 augusta otputovali u e kod Gabele
odakl e su poli l septembra u Mostar jer se boje da ust anici ne udare na Mostar.
Nadalj e pie da su 30 augusta stigli u major Omer-beg, sultanov
i Jaja-beg, Ministra rata i da putuju preko Kleka u Carigrad.
Br. 26 - Komesar Karlo alje Namj esniku u Zadar telegram 3 septembra
1875 g, ga da je carski izvanredni komesar Server-paa otputovao u
Mostar, a dana da su otpu,tovali iz u Mostar konzuli Velikih Sila
koji sp da vode pregovore s rajom.
14*
212 Marko
Br. 26a - ustanici ro Vico i Nikola Vico alju
pismo baronu u Zadar i mole ga. da im kapetan u Cirkulu povrati oruje koje
su im austriski andari oduzeli na granici. Napominjem da su gorespomenuti ustanici
igrali veliku ulogu u kasnijem ustanku u Zupcima (Vidi Gl. Z. m.
1954 II dio IX sv. str. 59) .
Br. 27 - Sreski kapetan iz Dubrovnika Reetar alje tri pisma herce-
prvaka od 4 septembra 1875 g. pismo nisam objavio jer se radi o
trgovini. Ono je u obliku brzojava poslato od Jova Putice i Sava iz Dui.
je bio ugledna u ustanku. Reetar nije mogao ustanoviti
LaZ!ra U pismu se spominje neki Maksim i njegov dolazak u Dubrovnik ili
Kotor. Mislim da tu radi o Maksimu B banjanskom vojvodi ili ustaniku
Maksimu Prema pisanju Gavra i usta-
nak 1875 i 1876" str. 67 moglo bi se u zeti da se tu radi prvenstveno o Maksimu
Advokat dr Pero bio je (as-sesor) u u Dubrovniku i
Komiteta za pomaganje izbjeglica. On je s trgovcem Bokom Boko-
bio glavni priloga za izbjeglice i za sami ustanak. Odmah u
ustanka dr je bio u tij esnoj vezi s vojvodom kao to
se vidi iz njegovih pisama. U drugom pism u spominje se don Lazar i don
Ivan POd imenom biskupa" dr misli na biskupa Zaffrona
koji je ujedno bio i administrator ispranjene Trebinjske biskupije.
U pismu trgovca Boka (Natalisa) nekom
nepoznatom govori se o oruju koje je stiglo u crnogorsko Grahovo.
mu savjetuje da poalje nekoga k vojvodi Petru da primi dio oruja za Herce-
govce koji sc bore u okolici Trebinja. O tom oruju govori i Gavro u
citiranom dj-elu str. 72. On kae da je neki vojvoda poslao pismo vojvodi Bogdanu Zimo-
u kojem se spominje da je Boko poslao oruje u Grahovo, a poslije toga
i pismo s napomenom da se oruje daje na dar Hercegovcima.
Ja mislim da se ovdje radi, vjerovatno, o vojvodi i arhimandritu Milentiju Pero-
na koga je ovo pismo koje objavljujem
Br. 28 - komesar Ekspoziture u Herceg-Novom izvjetava kapetana
Okruja II Dubrovniku 7 septembra 1875 g. da su doli u Herceg-Novi arhimandrit
Milentije iz Dui i iguman manastira Krsto sa jo nekim
i da trae od austriskih vlasti za svoje izdravanje. Ujedno komesar
moli i za druge izbjeglice iz Trebinja koji se nalaze na njegovu teritoriju
Br. 29 - Turski guverner Bosne Ahmed Hamdi je poslao pismo austrougarskom
konzulu traucu (Strautz) u Mostar u kome ga izvjetava o zlodjelima Martina Braj-
Ivana Martina Raonice, Pera i Ante Pebonje(?)
iz Stare Gabele. IVIoli da se isti razoruaju i zatvore pa da se otomanskim vlastima
Br. 30 - Turski guverner iz Mostara pie austriskom konzulu u Mostar 22
septembra 1875 g. i moli ga da upa de na turski teritorij austriskim podaniCima
jer se to protivi ugovorima.
Br. 31 - 2andarmeriski narednik Wunderl iz Dubrovnika alje izvjetaj svojoj
pretpostavljenoj Komandi u Zadar 23 septembra 1875 g. u kojem pie da je
Pako iz 2upe sa svojim mulama tjerao tursku ,robu i da. su istu
ustanici zaplijenili kod Glavske, a kiridije pustili. Zbog toga su doli trebinjski Turci
(oko 700) i napali na ustanike blizu Glavske. Tom prigodom poginulo je 40 Turaka i 3
ustanika. Ustanici su zaplijenili 20 konja i 23 puke. Zaplijenjene mule su bile
vlasnicima, osim dvije koje su pripadale Paku
Br. 32 - Ministarstvo Vanjskih Pos[ova iz poslalo je u prepisu verbalnu
tursku notu koja je predat-a u 2 oktobra 1875 g. ministru grofu Andraiju. U noti
sek3.e da Borbat MiJroslav Hubmayer i drugi skupili veliki broj ustanika na
teritoriju i Herceg Novog. Napominj se uz to da su Miopara
i pop Perka doli u Dubrovnik da diriguju ustankom.
Ko je pop Perka, meni nije poznato. Mjesto Mika Brstina treba da stoji Miho
Brstina iz Gabele (Vidi Gavro o. c., str. 100). Lovro iz Rasna bio je
213 Pisma o ustanku 1875 god.
kapetan kod Krupe (kod Gabele). On je komandovao prvim napadima na
Turke na mostu na rijeci Krupi u jula 1875 godine.
Br. 33 - Zandarmeriski ef postaje Gazin iz Cavtata alje izvjetaj 5 oktobra 1875
g. svojim pretpostavljenim da su dola u Police i Glavsku tri bataljona turske vojske
da prelaz trupa iz Kleka u Zupce pa su bili prisiljeni da preko
austriskog teritorija i da preko Jagnila, i Dube opet na turski teritorij.
Br. 34 - Kapetan Pavle Reetar alje telegram iz Dubrovnika ba'ronu u
Zadar 5 oktobra 1874 g, u kome ga izvjeta va da je turski karavan Sa namirnicama
stigao iz Dubrovnika u Trebinje i da je Sever-paa s tri bataljona poao iz Trebinja u
Zupoe i sretno stigao bez otpora s velikim brojem zaplijenjene stoke. Drugi dio izvje-
taja sadran je u prethodnim izvjetajima.
Br 35 - Komesar Ekspoziture iz javlja Namj esnitvu u
Zadar 13 oktobra 1875 g. da j e valija Ahmed Hamdi sa generalima Osman-paom i
efket-paom doao u selo (kod Ga bele) 12 oktobra radi savjetovanja o planu
borbe protiv ustanika. U se skupilo pet turskih bataljona, na Hutovu dva i nastoje
da se spoje sa onim trupama koje su se iskrcale u Kleku kao turskim trupama
u Hercegovini.
Br. 36 - Kapetan Pavle Reetar javlj a iz Dubrovnika baronu 22 ok-tobra
1875 g. da ce u Po.povo 2.000 Crnogoraca da kazne raju koja se pokorila ma gdje
se ona nalazila. Zbog toga Slano trai da austriska vojska dana da
zatiti granicu.
Br. 37 - Turski guverner Bosne uputio je pismo austro-ugarskom konzulu u
Mostar u kojem se tui na upni ke jz Dubrava, Rasna, Doljana i Graca koji
<;u toboe bili pisci raznih pisama koje su ustanici pisali pro.tivturske uprave. Guverner
J'- t.raio njihovo ili internaciju jer su oni ujedno krivi to su pobunili Kadilllk
LjubuJki.
Tu se radi o upnicima don Stefanu Putici iz Dubrava, don Lazaru iz
Stoca, don Mihu iz Graca i fra Horaciju Torino iz Gabele. Don Stefan Putica
i don Lazar i fra Horacije Torino pobjegli su u a don Miho
u Imoticu kod Stona.
Komesar Allodi opirno dokazuje da pomenuti upnici nisu pisali nikakve molbe
ustanicima, nego da mirno ive na njegovu teritoriju.
Ovaj dopis Metoda Allodija poslan je u prepisu Namjesnitvu u Zada.r.
Br. 38 - broj izbjeglica iz okoline Stoca pobjegao je u Krivoije bez sred-
stava pa su se ausbriskim vlastima za
Br. 39 - Baron Hofman iz je pisao u Zadar 1 decembra
1875 g. da je Server-paa, izvanredni sultanov izaslanik", Mostaru, molio da Se zaplijeni
705 puaka na iglu i 250 kaseta patrona koje su iskrcane u Risnu da bi se prebacile preko
Crne Gore u Hercegovinu. Zato Hofman moli da preduzme mjere.
Br. 40 - Austrougarski vice-konzul Vuk pie Ministarstvu Vanjskih
Poslova u 26 decembra 1875 g. da je turski guverner Bosne stigao s vojskom u
(26 decembra) bez otpora. Ujedno ja vlja da se u Banjanima nalazi 4.000 ustanika
i da je bila jedna bitka Turaka i ustanika u kojloj je poginuo
i dodaje da to jo nije provjereno.
Nadalje pie da je 19 decembra doao novi mutesarif paa Konstant efendija u
Dubrovnik i da j e vodio tajne razgovore s arhimandritom Mil entijem Pop
Minja - pie - nalazi se s Crnogorcima na Zupcima gdje je ubio
12 Crnogoraca i samoga vojvodu Belu zbog odravanja toboe
tajnih vez-a s otomanskim konzulom u Dub rovniku (Daniom). Zbog toga su
prvaci poslali 'tri knezu Nikcli da ga pitaju ko je ovlastio popa Minju ela to
Dalje izvjetava da \s u ustanici iz ume i Popova zauzeli P.ut Trebinja i
Dubrovnika i da su napali tursko selo Slano, a oni u Zupcima da su napali n" Arsla-
(kod Treoinja) i otjerali 318 bra va i 37 goveda. On napominje da je trebinj-
skim Turcima ponestalo namirnica.
214 Marko Vego
Br. 41 - Komesar Ekspoziture u Herceg-Novom Grizogono izvjetava 8
januara 1876 g. kapetana Nikolu u kotoru da je neki Rossi iz Trsta doao
ima dvije n edjelj e u Sutorinu i da pravi male bombe za ustanike po modelu Orsini. (Vidi
Gl. Zem. m. 1954 II istorisko-geografskoj svesci, str. 64, br. pisma 7 u M. Vego
Pisma o ustankuod 1875 do 1878 god.). Ujedno ga izvjetava
da je doao iz Dubrovnika II Herceg-Novi r uski kapetan Sierovalski koji je korespodent
od tri evropska dnevnika i jednog ilustrovanog ruskog lista.
Napomena: U prolom Gl. Zem. m. objavio sam Pisma o
u.9ianku od 1875 do 1878 god. u istorisko-etn ografskoj s vesci (IX) pa mi se potkrala
poneka greka Na str. 66 br. 23 u 21 redu treba staviti navodno pred
austriski pij un. Na str. 43 i 67 br. 28 stoji da .ic Laza bio srpski poslanik u
to nij e Mjesto toga treba da stoj i srpski knjievnik i sekretar srpskog
poslanstva u P etrogradu.
ZUSAMMENFASSUNG
BRIEFE UBER DEN HERZEGOVINISCHEN AUFSTAND 1875.
Im Staatsarchiv von Zadar im Prasidial-Protokoll oder im Gehei'mal'Chiv befir,det .s ich
eine betrachtUche Anzahl von Dokumenten, d ie liber den gros3en herzegovinischen Aufstand
berichten. Da diesel' Aufstand sowohl fUr 'lin;; als auch fUJ' die Weltgeschichte, in zweit er
Ralfte des XIX. Jahrhundert3, sehr wichtig ist, habe j ch mich entschlossen, wenigsten3 einige
der wi'chtigeren Dokument e im Original oder in der Abscbrift zu pub)'Lzi eren.
Ich be.schranke mich nul' auf das Jahr 1875. Dalmatien war e.Lne s pezi elle iister reichische
Provinz mit der Residenz in Zadar (Zara), die ein iisterrei chischer Gener.al verwaJtete. ZU!'
Zeit d es Aufstandes in Herzegovina auI del' Ste He des S tat1ha.lters wa.r Feldm:t l'Schall Baron
von der die Bel'ichte vom Aufstande von den politischen Exposituren und Bezi r ken ent-
gegennahm. IMontenegro mit FUrst Nik ola an der Spitze pfiegte freundliche Beziehungen mit
Osterreich. Da auf Cetinje kein osterreichischer Resident vor 1876 \Val', flihTt e Fiil'St Nicola eine
dirEkt e Korre5"podenz mi t dem StatthaHe!' von Dalmatien und ,; endete ihm r egelmiissig Bedchte
uber den Aufl'uhr.
Der :Statth,llter von Dalmatien erhieU Berichte aus 'VVi en. dann von den iisterreich.Ls chen
Konsulen und Vize-Konsulen aus Sarajevo, Mostar, Trebinje u nd von seinem Berichterstatter
aus Livno. Der osterl'eichis che Genera1konsul residierte in Saraj evo, der Konsu1 in Mostar, der
Vize-Konsul in Trebinj e.
Die Ber'ichte waren in serbo-kroatis che!', franziisischer' , deuts cher, italienischer u nd manch-
mal auch ti.il' kis cher Sprachen abgefasst.
Die meis ten Dokumente haben d ie Form der Briefe und Telegramme. Diesmal publiziel'e
i ch nur 41 Dokmnente, ein jedes unter einer Nummer. Ausnahmswei.s e ha!be ich in
ein paar Fallen auch unt er einer NummeI' zwei oder mehr Dokumente ve.riiffentlicht.
Um ein reeUes Bild von den hel' zegovini.schen Aufstand zu bekommen, ware es notwendig,
auch andere Archive zu besuchen : in Wien, Za g'reb, Belgrad, Cet inje und Sar a,jevo, aber ich
halte, d ass das Archi.v in Zadar' an Dok umenten vom herLeguvini.schen A:ufstand 1875-1878 das
reichs.te li st.
Unter jedes Dokument schrieb ich die AbkUrzung DAZ,das heis st, das es aus dem Staats-
ar chiv von Zadar stammt.
I V npllKaall II 6UJbeULKe
BJ.lJITEH J.lHCTJlTYTa 3a npoY'IanalLe IPOJlJ{JIopa Bp. 2 - 1953 - 3a pa3JlHKY
0,!1 npBor 6poja BI1JITeHa OBa j je 60raTI1jl1 pa3HOBpcHO;;1 Ca,!1p)KI1Ho:\l, 11 ,!10K cy Y rrpH01\! 6pojy
Capa,!1HHL\11 611JIl1 HCKJbY'!I1BO CJIY)K6eHHL\H J1HcTHTYTa, ca ,!1a je BI1We 0,!1 nOJIOBI1He Capa,!1HHKa
113BaH J1HcTI1TYTa. - Y pa,!10BI1Ma lli y 611 L\ e C 11 li (IIjecMe jaj a'!Kor cpe3a), M 11 JI H L\ e
O 6 p a,!1 o B 11 li (.n;PYWTBeHe Hrpe ca nO,!1pY'!ja Kynpeca H cpe3a JajL\e). M H .rl. C. CP 'H JI H n o-
B H li a (Pa3JIl1'!l1Ta eTHOJIOWKa rpalj a H3 P aMe). A y r y C T 11 H a K p 11 C T l1 li a (KpeweBCKa '!ap-
Wl1ja H KpeweBCKa cep;;IHja) 11 'li a Ml1 JI a C H j a p 11 li a (v!3 HapO,!1HOr )KI1BOTa Bl1xopa 11 IIe-
WTepl1) - ,!1aTa je 0611JIHa rpalja 113 pa3HI1X 06JlaCTI1 HapO,!1HOr )Kl1BOTa. li!;\1a Ty l1 HOBI1X 11 I1H-
TepecaHTHHX npHMepa, aJIl1 611 611JIO cYBl1we OnWl1pHO ,!1a Ty r.p'aljy HaBO,!1I1M MaKap l1 HajKpa-
liH1\! OnHCO;;l. CTora Iiy ce ca nap pe'!u oCBpHynr caMO Ha OHe p a.l\OBe Y KojUMa cy nHCL\11 y.rra-
311 JI 11 li Y TYMa'!eIbe rpalje Kojy ,!10Hoce.
LJ; B j e T K o P 11 X T M a H: HapO.l\Ha MY3HKa jaja'lKor cpe3a - AYTOP je Hawao '!eTI1PI1
My311'!Ke Tpa,!1I1L\l1je y jaja'!KOM cpe3Y, ,!1Be cTape H ,!1Be HOBl1je. Y "lJI3HKy je CBaKa oBa Tpa-
,!111L\l1ja CTP,)''!HO 06paljeHa 11 l1JIycTpoBaH3 6POjHHM npl1Mjepl1Ma y HOTaMa. li!3 06JIaCTl1 ,!1pyre
CTape ceOCKe Tpa,!1l1L\Hje - 113Meljy Bp6aca 11 IIJIl1Be - I1CTl1"le ce neBaIbe TeXHI1KOM noTpc-
caIba (rpoTaIba, YCTpecaIba) - je,!1Ha BpcTa pY,!1I1MeHTapHor TpHJIepa. li!3BaH JaJa"lKOr cpe3a
noTpecaIb3 I1Ma jOlJl Ha Kynpecy, y .n;YBHY l1 JII1BHY, a 113BaH BocHe I1Ma ra y JII1L\H. li!3BaH
OB or no,n;pY"lja, Hl1 KO,!1 Cp6a Hl1 KO,!1 XpBaTa, Hl1r,!1e BI1We HeMa OBe TeXHl1Ke neBaIba. PI1XTMaH
Ml1CJIl1 ,!1a je OBa cneL\mpl1'!Ha TeXHl1Ka neBaIba y CBaKOM CJIY"lajy npl1na,!1aJIa y ,n;aBHoj npo-
WJIOCTl1 je,!1Hoj je,!1l1HCTBeHoj eTHH'!Koj cKynl1r1l1. - Y '!.rraHKY ce onl1cyjy H My3l1'!KI1 I1HCTpy-
MeHTH ca OBor nO,!1PY"lja, IbHXOB Ha"lI1H 113pa,!1e l! aJl3TKe Kojl1Ma ce npme. - Y 3aKJbY"lHO;;!
,!1eJIY pacnpaBe aYTOp ce He CJla)Ke ea 3aCTapeJIl1M rJIe,!1l1WTeM, ,!1a je enCKa Hapo,n;Ha noe311ja
YCTBapl1 nOe3l1ja <peY,!1aJIHI1X ,!1BOpOBa npeHeceHa y H3P0,!1. 3a l1CITI1Tl1BaIbe HapO,!1He enCKe
nOe3l1je Ba)KaH je IbeH ca,!1p)Kaj, a HapO"ll1TO 06JIl1L\l1 y Kojl1Ma ce jaBJba, jep ce ca,rw'JKaj JIa-
KO l1 6P30 MeIba. Y TOMe norJIe,n;y IbeHl1 CneL\H<pl1"lHl1 ;;!eJIOnOe'l'CKl1 OOJII1L\l1 YKa3yjy Ha nocTa-
HaK enCKe noe3Hje' ,!13BHO npe Hawe epe. AYTOP npeTnOCTBaJb<l. .l\a ce OB,n;e pa.l\11 0 ;;IY311'!KOj
Tpa,!1HL\l1jl1 Hapo,n;a Koje cy CJIOBeHl1 OB,!1je 3aTeKJII1, Tj. O MY3l1"lKOj Tpa,!1l1L\l1jl1 CJI3Bl13I1paHl1X
BJIaxa. OBOM npe'NIOCTaBKOM ce ,n;aje l1 MY3l1KOJIOWKI1 npl1Jlor 3a pewaBaIbe nl1TaIba O nOpeKJIY
HaWliX BJIaXa (He BJIaX3!).
J e JI e H a .n; O n y lj a: lIapO.l\He Hrpe KynpewKor nOJLa - Meljy Onl1eaHHM l1rpaMa Ha-
pO'!I1Ty na)KIbY 3aCJIY)Kyje )KaJIOCTI1BHO KOJIO l1 CI1TaH TaHaL\. )KaJIOCTI1BHO KOJIO ce I1rpa npl1
nOrpe6HI1M 06w'I3j11Ma 11 TO Y cynpoTHoM cMepy Tj . C,!1eCHa HaJIeBO, HaOnOCYH (38. CYHL\eM;
Tpar npaCTapDr KYJITa CYHL\a). OBe cy ce l1rpe HeWTO y,!1aJbI1JIe 0,!1 npB06I1THl1X norpe6HI1X I1ra-
pa li no 06m1ll:y li no MeCTY I1rpaIba, aJII1 je .n;onyl)a IbI1XOBOM TeMeJbHOM 06pa,n;oM 11 nopeljeIbeM
ea CJIH'!HI1M I1rpaMa y ,!1pyrl1M HaWI1M peny6JIl1KaM3, Kao 11 CJII1"lHI1M I1rpaMa y MHorl1M eBpon-
CKJ1M 3eMJbaMa HeCYMIbI1BO nOKa3aJIa ,n;a cy IIpoJIl1liHO KOJIO, )KaJIOCTI1BHO KOJIO 113 Kynpeca
Kao li I1rpaIbe 113BaH rp06Jb.aHCKe orpa,n;e O 33,!1yrnHI1L\aMa y BOCHI1 H XepL\erOBI1HI1, Ka,n; ce
Hrpa HaonaKO, y cynpoTHoM cMjepy 0.1\ OHora KaKO ce I1rpa y BeCeJbY - O"lI1Tl1 npl1Mjepl1
OCTaTaKa norpe6HI1X 05H'! aja. Y Be311 ca OBI1M nOrpe6HI1M l1rpaMa .n;onylja c,e oCB;p'lie l1 Ha
npeTCTaBe KOJI a Ha HaWl1;;1 cTeliL\l1lfa 11 CaCBl1M onpaB,n;aHo npeTnOCTaBJba ,!1a cy JIl1KOBl1 KOJIa
Ha 60caHCKO-xepL\erOBa"lKl1:\! cTehL\I1Ma CJII1Ke I1rapa y nOrpe6Hl1;;1 0611'iajI1Ma, CI1M60JII1"lHO 0611-
JIa)KeIbe OKO nOKojHI1Ka 11 OKO rp06a n01{OjHI1Ka y 06pHYTOM cMjepy a,n; I1rpaiH>a y aeceJby. --
216
)J;pyro KOJIO, Ej, CI1TaH TaHaL\, Koje Ta'Kol)e YKa3yje Ha p;aJleKY CTapi1HY, 'rell!eJbHO je 06pap;HO
y p;pyroM 'lJlaHKY p;p JOBO BYKOBHh, Te he TaMO 6HTH O lbeMY - JeJleHa )J;ony}ja je OBI1M
'Ulal-lKOM nOTBpp;I1J13 p;a je 036H.1ba!-l pap;l-lI1K Y 06pap;vr HaWT1 X HapOp;HI1X I1rapa, 11 TO He caMO
KopeorpacpCKI1, Beh H y HacTojalbY p;a vIM oTKpHje CMI1CaO YI nOpeKJlO 11 TYlMe ,l1a,l1He CBeCTpaHY
06pap;y.
A 6,l1 y.lI a x III K a Jb H h: O OiiJ1'lajHlIla If BjepoOalLHMa Y cpe3Y jaja'lKOM. - I1peMa ca-
,Ilp.IKajy 0611'f3jH cy nO,l1eJbellH y rpyne, nope,l1 06vr'laja 1-13 Hapop;He Mep;v!IJ;HHe, Be.pOBalba
YI raTalba. AYT(\P je HapO'fYlTO nop;BYKao 0611'laj )} BYKOBa O .lKeHl'IfJ;6Y1 (KOp; CBeTpl1 Bepe) H
omllHpHHje ra O AUJlCKoj CTapl1H11 rOBope HaM YI '-106uHCKH 0611'f 3jl1 'f apojI1L\e 11 1'.1a-
waJle, a MD-Jl<p;a Jo! OTMI1L\e p;eaojaKa. AYTOP ce npH onHcvlBalhY nojep;HHHx 06H'faja oCBphe li
Ha CJIvl'fHe npl1Mepe 06jaBJbl1BaHe Y I-Iawoj CTPY'lHOj JlHTepaTypH, WTO p;onpIHIOCI1 npaBHJlHHjeM
pa3YMeBalbY THX
B JI a j K O Il a JI a B e C T p a: Hapo,[lue npJlnOBItjeTKe e KynpelIIKOr I10.1ba II e nO,[lPY'Ija
jaja'IKor cpe3a. - Me!)y Hal)eHHM npl1nOBeTKaMa Ha OBOM TepeHY ay'rap je y'fI1HvlO vI360p )} C
06311POM Ha p acnpOCTpalbeHOCT MOTHBa, KapaK'rep'HCTI1'-lHe Oc0611He npHnoBjep;a'fKe npaKce, Te
1{0Ha'fHO no cpopMa,lIHln1 oc06HHm.1a npI1'falba. Beh n o ce BHP;H p;a je ayTop npa BI1J1HO
npI1CTym10 pap;y, aJlH 113 caMe 06paAe I1Ja6pal-ll1x npYlnoBHjep;aKa BI1P;U ce p;a je OH 11
Bp.TIO 03611JbHO CXBaT!oIO oBaj pap; H BaJbaHO r<l 06aBuo. 06jaBJbeHe cy 4 6acne, 9 6ajK11, l HO-
Be.TIa, 2 WaJbHBe npH'l e, 3 CKaCKe 11 7 JlereH,!l,11 - ea HanOMeHaMa r,!l,e cy p;o cap;a 06jaBJbl1BaHC
Bapuj.aHTe OBUX IlpvllJOBep;aKa KOP; Hac 11 ro; y r l1x HapOAa.
)J; P J a a n K y H C T: KYJlTypnO-xHcTOPHjCKII O,[lnOCH Ba.TIKana H HH,[IOHe3Hje -
(IlpeBop; 'fJlaHKa 06jaBJbeHOr y )}K6nigl. Tropeninstltut, 103 - AiI!CTep,n;aM 1953). )J;p KYHCT,
rr03HaTI1 My311'lKJ1 CPOJlRJlOpHCTa, cKpehe na}KlbY na CJlI1'fHOCTH y MY3Vl
L
lKl1M MeJlOp;HjaMa, r,na-
36eH11M I1HcTpYMeH'I'HMa, nJleCOBHMa u HeKHM 0611'f.ajHMa BaJlKaHa H MHp;oHe3Hje VI He c.na.IKyhH
ce ca ",rn:WJbelbeill O nOJlHr eHeTCKOM KapaK'I'epy OBHX nOjaaa npeTnOCTaBJb3, p;a cy OBH nO:Z\ Y.1\apHH
06J1I1L\H Ca'fHlbaBaJlH ,liVIO npacTape HeoJlI1TCKO-MeraJll1TCKe KyJlType. H3iBo,n;H 11 MV1WJbelbe npocp.
von Heine-Geldern-a, KOj H CMaTpa, BepOBa'I'HYljVIM,n;a ce nO,lly,n;aij;HH 1I!Y3WIIUI eJleMeHTVI Mory p;OBe-
CTVI y Be3Y ca nOHTl1CKOM Ce060M, 800 ro,n;I1Ha npe !-l . e. y KOjoj cy Y'-leCTBOBaJlH TaKol)e 11
MJlVIPvr VI Tpa'faHVI. - H a BeJlVIKY CTapOCT Hawer Ha'PO,ll Hor BI111IerJl3iCOBI-lOr neBalba YKa3ao
je H I.J;Bje'I1KO PHXTMaH. Am'l , IH3 c-aMe oJOCTI1 VI3BeCHHX eTHorpacpCKHX v! CPOJlKJlOPH'l1X eJle-
MeHaTa 3aKJbY'f.I1BaTH Ha KyJlTypHe Be3e OBaKO y,n;aJbeHHX 06J1acnl je BPJlO CMeJla npe'I'nOCTaBKa
3a KOjy, ceM CJll1'-!HOCTJoI Tpe5a I1MaTH VI p;pyry p;OKYMeHTaL\Joljy, HapO'-lI1TO ja'fHX vlCTOPHCKI1X
M a j a B o W R o B 11 h-C 'l' Y .11 11 : enJJeT IfalIIlIX I1apO,[lUHX npa3Honjepja OKO BjelIITHl\e II
nona. - Y 'lJl aHKY ce YKa3yje Ha OCTaTKe y xpHwl'laHCTBY, noce6HO y !-ia-
PO,llHOM CXBaTalbY xpHillhaHCKor nona Kao 'lap06lbaKa, KOjH cTO.iH Y Be311 vl ca BewTHL\aMa. 3 a
npaBv!J1HO pa3YMeBalbe nOpeKJl a MI!brr'lx ,lIaRaWlbl1X npa3HOBepl'll1a '-IJlaHaK ,n;aje p;06p'Y OPI1-
jeHTaL\l1jy.
J O Il a H B Y K O B H li: Hrpa ToUllH -- Haw n03Ha'I'U J1HHrBHCTa ,l1p J. BYI<DBl1h ,n;ao je
BpJlO J1en npHJlOr o nopeRJlY 11 Ha3V1BY Hrpe CI1TaH TaHaq (IlJl eTI1 KOJlO, JOBaHOBO KOJlO,
KOJlapHhy IIaHHli.y HT,n;.). Y I.J;PHOj rOpH, !lo,n; )J;YPMHTOp0M, OBa ce Hrpa 30Be " TOHL\H. Ha
OCI-lOBY CTa:pOCJlOBeHCKe pe'-IH T O H e T O 11 rJlaCOBHOr 06J1HKa TeHeTO, WTO 3Ha'-ll1 Nlpe.IKa, H
Mpe.IKe 3a XBaTalbe nnlQa Koj a ce y Cal-Il,laKY 30Be TOHaTa, p;p BYKOBl1h Be.lIl1: 3aTO je, MH-
e,nHM, CaCBI11,-l npHpop;HO ohl1 Ha H,L(ejy: npBO, ,lIa je Hawa I1rpa CHM60JlvlCaJla HeKa,L(a Mpe>K)"
a, :Z\pyro, p;a je OHa ilO nopeKJlY KaKaB pI1TyaJlHI'i06pep; y Be3VI C J10BOM. Ilpe;Vla Ha'fI1HY KaKO ce
Hrpa H3BO,ll 11 3aRJbY'fyje: Mrpa HallIa, CBeMY OBO:l-:e, Hl1je n o nOpelLTIY HI1Ilrra
.1\pyro Hero je,n;Ha BpCTa HaTypaJlI1CT.I1'-1Ke Mal)11je 113 ,n;06a t(HBJballITsa.
A JI VI j a B e j T VI ti.: IIIHlJJ0311 npoY'laOaJbY ualIIux napO,[lHllX - Y 'fMlHKY .ie He-
KOJlHKO necaMa 06pal)eHo C r Jle,n;11wTa lbl1XOBe Be3e ca CTBapHHM ,[joral)aj viMa 11 J111'-1HOCTI1MC1.
j ep 11 HaOKO 06wIHe mlpCKe njecMe ' ! eCTO onj eIlajy HCTHHCKy npOWJl OCT H 'p'eaJlHe ,lIoral)aje.
217
OBaj je 6poj EI1.nTeHa TeXHI1'IKI1 BP.nO A06po OIIpeMJbeH. Hac.noBHa CTpaHa je OA c.nl1-
Kapa Pa,!leHKa Ml1weBl1ha. JeAHa IIp11MeA5a: HeKo.nHKO c.nHKa je IIOCTaBJbeHO Y3 Cal\iH py6 .n11-
CTa, Kao KOA TYPI1CTWIKI1X IlpOCIleKaTa.
,n:PynI 6poj EH.nTeHa AOKa3yje Aa je Haw MHCTI1TYT 3a IIpoY'IaBaH>e cPo.nK.no:pa IIpe5pOAI10
KPH3Y OcPopMJbaBaH>a H Aa ce CHrYPHHM IIYTe1<1 H3rpaljyje Y HaY'-IHY YCTaHOBY.
D;n. D. nonoBuli
Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 8, Split, 1954 - CBOjHM KpaTKHlIl a.n11 Ca}KeTI1M
11 Ba}KHHM '-I.Tl a Hl.\HMa , OBa IIy6.nI1Kal.\Hja 3HaTHO AOIIPHHOCH II03HaBaH>Y 11 paCBeTJbaB<lH>Y IIpO-
6J1er.m H3 YMeTHI1'-IKe Ae.naTHOCTH Y ,n:aJIMal.\HjH.
L j u b o K a r a m a n: Zapis o Radovanovu portalu u Trogiru - Y OBOM KpaTKOM HaIII1-
cy, Y3 IIOXBaJlY 113AaH>Y PaAOBaHOBe MaIIe, aYTOp I1CIIpaBJba H3BeCHe HKOHorpacPCKe AeTaJbe KO-
je je :U:B. <l>I1CKOBHh (aYTOp MaIIe) I13Heo 'KacHl1je Y CBOM 'I.naHKY o I1KOl-lOrpacPl1jl1 Ha PaAOBaHO-
BOM IIOpTaJIY Y TPOrl<IPY 11 Aaje aprY1<leHTal.\Hjy 3a cBoje paHl1je M'I1WJbeH>e 11 aHa.nH3Y.
C v i t o F i s k o v i Biljeke o Radovanu i njegovim - I1HCal.\ ca
.lD. KapallIaHOM IIOBOA01<1 IIpl1MeA611 H3HeTI1X Y IIpeTxoAHoM 'I.naHKY OBe cBecKe, oCBphyhl1 ce
HapO'-IHTO Ha IIpHMe,!l6y o OrpaHH'-IeHHM MoryhHocTHMa YMeTHI1Ka paHor cpeAH>er BeKa y 110-
r.neAY peaJll13Ma H pea.nI1CTH'-IHOr IIpHKa3HBaH>a H HaBOAehH CKYJlIIType cPpaHl.\YCKHX
KaTeApa.Tla Kao IIpHMep pa3BHjeHOI' peaJll1CTI1'-IHOr CMl1c.na Y IIOCMaTpaH>Y H IIpHKa3HBaH>Y IIpl1-
pO,!le 11 }KI1BOTa. AYTOP OBY CIIoc06HOCT IIpHIIl1cyje H PaAOBaHY H H>erOBHM Y'-IeHHl.\HMa KOJH
cy MeCTO cPaHTaCTH'-IHI1X }KHBOTI1H>a H CI11<150Jla YHOCHJlH IIpl1pOAHe 06JlHKe 11 cPO.nKJlOpHe Ae-
TaJbe Y cBoje paAOBe, OCBe)KaBajylm TpaAI1l.\HOHa.nHe, IIpOIIl1caHe weMe. AYTOP, AaJbe, Ber.HM
5pojeM IIpl1Mepa IIOTKPeIIJbyje CBOjy paHHjy I1KOHOI'p'acPCKY aHaJIH3Y IIOpTaJla 11 '-II1HH HeOCHO-
BaHHM IIpl1MeA5e .lD. KapaMaHa. :U:B. <l>HCKOBl1h IIJleAl1pa 3a IIOTIIYHl1je IIpOY'IaBaH>e YMeTHI1'-IKI1X
;!IeJIa Koje 6H 06YXBaTI1.n0 H ecTeTCKY aHaJlI13Y, Aa 611 ce AOWJlO AO IIpaBe BpeAHOCTI1 MajcTopa
H AeJla (WTO 611 AOBeJIO H AO CTI1JlCKOI' Al1cPepeHl.\l1paH>a 11 Ta'-IHOr YTBp!jI1BaH>a AeJlaTHOCTI1 AO-
1<IahHX paAI10HI1l.\a), Kao 11 3a I1CIII1TI1BaH>e Be3<1 H3:\feljy JIl1KOBHHX YMeTHOCTI1 H KlbI1)KeBHOr
C'IBapaH>a, paAI1 Ta'-IHl1je c.nI1Ke KYJlTYIPHor )KI1BOTa paHl1jl1X BeKOBa y I1PI1MOpjy.
I v o P e t ric i o l i: Crkvica sv. Ivana Krstitelja u Preku - I10cJle CaCBI1M KpaTKor YBO-
,!la o cpe,!llbeBeKOBHI1l<1 l.\pKBaMa Ha IIO,!lPY'-Ijy 3aA<l!pCKor apXeOJlOWKOr MY3eja, aYTOp ce 3aAP-
:lKaBa Ha AocaAa He06jaBJbeHoj pyCTI1'-IHOj U;PKBI1l.\11 CB. MBaHa KpCTVlTeJba y I1peKY Ha OCTPBY
YrJbaHY. OCHosa l.\pKse Kojy 'II1He Y3AY)KHa .nalja ca jeAHocTaBHI1M IIOJlYIIHJlaCTpHMa Ha KojHMa
nO'-IHBajy CJleIIH .nYKOBI1, npB06HTHO BepOBaTHO IIO.nYKpY)KHa aIICHAa 11 YKpWTeHH CBOA, IIpeT-
CTaBJba THII '-IeCTO YIIOTpe5JbaBaH TOKOM 'IHTaBOr cpeAH>er BeKa, AOK CIIOJbHOM 06paAoM u:p'KBHl.\a
oAaje pOMaHCKI1 Tlm (3HAHa nJlaTHa nO,!leJbeHa JIe3eHaMa Koje IIO'-II1Bajy Ha COK.ny 11 cPPl13 CJIe-
IIHX apKaAI1l.\a IIPH BpXY 3H,!Ia). CaAaWH>a npaBoyraoHa aIICI1Aa 11 3BOHI1K Ha npec.nl1l.\y cy H3
19 B. Ha 3aIIaAHoj cPacaAH OA npB0611THI1X eJIeMeflaTa Ca'-IysaH je caMO MaJlI1 MeAaJbOH y 06pa-
AH pOMaHCKor CTHJIa, ca IIpaCTapl1M MOTHBOM 'PYKe Koja 6.narocI1Jba. Ha WKPOIII10HI1l.\11 ce Ha-
Jla311 HaTIIHC 113 Kora ce BHAI1 Aa je u;pKBa IIPB05HTHO 611Jla IIocBeheHa CB. JOBaHY EBaHljeJlI1CTH;
OA ,!Ipyror HaTIIHca I1CIIOA OBOl' OCTaJlI1 cy caMO He'-II1TKI1 TparOBI1. ,n:pBeHI1 OJI Tap 11 IlaJla cy
5apOKHor THIIa. Ha OCHOBY 113BeCHI1X aHaJlOrl1ja (y HeAocTaTKY nOAaTaKa KOJH 511 or.lOryhl1JlI1
cl1rYPHl1je AaTHpaH>e) nl1cal.\ cMaTpa 13 BeK HajKacHl1jl1M Bp'eMeHCKI1M TepMVlHOM HaCTaHKa OBOl'
CKPOMHOl' CIIOMeHHKa.
Lu k a B e r i t i Ivan Krstitelj de Tollis - KpaTKH YBOA 05aBeWTaBa Hac O yIIO-
1'pe511 apTHJbepl1je YOIIWTe (II. IIO.n. 13 B.) 11 y ,n:y6pOBHI1KY (14 B.), o H>eroBoj .nHBHI1l.\11 TonOBa
11 3BOHa Ha PeBemmy 11 O HajII03HaTI1jeM MajcTOpy Ha OBOM IIOJbY 11 ynpaBHI1Ky Ay5pOBa'-IKe
Ji:I1BHHl..\e y I IlOJI. XIV B., - MBaHY KpCTI1TeJbY ,!le TOJll1C 113 Pa6a. KBa.TlI1TeTO;>'f CBojl1X paAoBa
CTeKao je BI1COKI1 peHOllfe, TaKO Aa je IIopeA paAOBa Koje je H3BOAI10 npBeHCTBeHO 3a PeIIy5J1HKY,
paAl10 VI 3a TBpljaBe jY)KHe MTaJIl1je, Kao VI 3a IIpl1BaTHe 6po,!lOBJlaCHI1Ke. Ha Kpajy, rrpeMu ap-
XI1BCKHM IIO,!lal.\HlIfa, IIl1call Ha5paja H>erOBa Ae.na, KOjl1X je Ca'-IYBaH peJlaTI1BHO :\fa.nH 6poj,
Yl'JlaBHOM 3BOHa.
K r u n o P r i j a t e l j: I. Zapaanja uz sliku Bogorodice s djetetom u crkvi
u Zadru - AYTopa 3aHI1Ma jeAaH IIp05J1eM - CIIelll1cPl1'-IHOCT y c.nI1KapcTBY IIojeAVlHl1x rpa-
AOBa y OKBI1PY jeAHe lleJlI1He - AaJlMaTI1HCKC CJlI1KapCKe WKOJle. I1oBoA '-IJlaHKY je jeAHa AO-
218 IIpwKa3w W 5WJbeUIKe
ca,l\a He05jaBJbeHa cmlKa W3 nOJl. XV B. M3 3a,l\pa. IIocJle MCTopwjaTa HaJ!a3a onwca CJlMKe
(1-13 npl1J10meHe clJoTorpaqll1je ,l\05wja ce YTwcaK ,l\a EorOpO,l\Wl:(a CTOjW a He ,l\a Ce,l\M, KaKO nH-
calj HaBO,l\W) nHcalj 3aKJbY'-Iyje ,l\a je OHa pa,l\ ,l\05por, OpHrl-!HaJlHOr MajcTopa. Pa,l\M KOMnapa-
l1wje cJle,l\}1 OW1C Tpl1 CJlI1Ke MCTora BpeMeHa H3 3a,l\pa, Kojl1Ma cy H3BeCHW eJle:'leH-
TW, KapaKTepWCnl'-lHI1 3a rOTcKY KOHljenl1wjy. IlopeKJlo OBe nojaBe rOTWKe ayTop 05jaUll'baBa
YTWljajeM BeHeljHje liJ1W ceBepHe l'!TaJI wje; OH 7\aTWpa CBe onwcaHe 3a,l\apCKe CJlWKe y InoJI.
XV B. Ha OCHOBY HaBe.l\em'IX 3aje.l\HW'-IKWX ljpTa, jep H nope,l\ H3Becne WH.I\l1BI1.1\yaJlHOCTl1 y CBa-
KOj 0.1\ H>WX, Y nopel:)eH>Y ca CJlHKapcTBOM OCTaJIl1X .l\aJl",mTl-IHCKWX I'pa.l\OBa OHe '-IWHe je,l\HY
noce6HY rpyny npwcTyna'-lIDljy HOBOCTI1Ma 1lero jYJKHW npw:'lOpCKH rpa.l\OBW, KOjH cy .l\yro 6WJlli
cnYTaHH Bl13aHTHCKHM Tpa.l\Hljwja:.m.
II. Marginalija uz tri ibenska poliptiha - rJlaBHa Te:.m OBor KpaTKor aJIW cameTor Ha-
nMca je W1TaI:be BeJll1KOr wlIDeHcKor nOJlHnTI1Xa .l\aTl1paHOr y paHM XV B. Ha OCHOBY CTWJlCKe
UHaJlH3e (jaCHe npl1MeCe rOTHKe .l\aTe opWfWHa.lIHOl\l PYKO;\I). OBa 0'p'l1rWHaJlHOCT y OKBI1PY YTH-
ljaja 6l1THa je O.l\JlWKa .l\aJlMaTWHCKe CJlWKapCKe UIKOJle XV B. Ha OCHOBY HeKOJlI1KO .l\OKYMeHa-
Ta, y3 113BeCHY pe3epBY, K. IIpl1jaTeJb npHnl1CYje OBO .l\eJlo HHKOJIH BJla.l\aHOBY, Wl15eHCKOM CJIH-
Kapy npBe nOJl. XV B., .l\ajyhH 1432 r. Kao HajK3CHMjH l\IOryhH TepMHH nOCTaHKa OBor nOJll1n-
THxa, je.l\HOr 0.1\ HajBaJKHl1jwx .l\eJla CJlHKapCKe WKOJle yonwTe.
L II lc a B e r i t i Frano Antica Lastovac - OBaj '-IJlaHaK je KpaTKW HarIUC o
TonOBa, 3BOHa H YMeTHH'-IKHX npe.l\MeTa 1-13 Kpaja XVI BeKa. Pa.l\WO je y ,n;y6pOBHHKY .1\0
1585 g., Y}KWBajyh H nOBepeIhe BJla.l\e H BJlaCTeJle. H y WHOCTpaHCTBY (l'!TaJll1ja - peMeK .l\eJlo,
6pOH3aHa orpa,L\a npe.l\ OJITapOM 5a3WJlHKe y raH.l\HHY, YI IIoJbcKa). <t>paHO AHTHKa je nOCJle.l\H>l-1
.!JI1Balj 3BOH3 y KacHl1ja cy .l\06an )baH a 113BaHa, yr.TJaBHOM H3 BeHeljHje.
V i n lc o For e t i Porijeklo Nikole dell' Arca - AYTOP HaBo.l\W HeKOJlI1KO ny5J1wKoBa-
IIHX .l\OKYMeHaTa (yrJlaBHoM xpOHHKe 113 Bo.T10Ihe) KOjl1 rOBope o CJlOBeHCKOlM }IJlI1 6J1I1JKe, .l\aJl-
nopeKJlY OBor n03.HaTor peHecaHCHor CKYJlnTopa. y je.l\HOM .l\OKYMeHTY HaBO,!lH
ce ,n;y6pOBHHK Kao Iheron 3aBI1'-1aj. qecTw HaBD.I\li Eapw-a y .l\OKYMeHTWMa H3 BpeMeHa H>erOBO"
50paBKa y EOJlOIhH YKa3yjy Ha H>erOB ,L\Y}KH 60paBaK y rpa7\Y, a He 11 .l\a je pO,L\Ol\"l
O,l\aTJle. IIO.l\<'tljH o IheMY ,L\onYWTajy npeTnocTaBKy .l\a je Beh y caCBH,,1 paHHM rO.l\HHaMa Hany-
eTWO ,n;y5ponmlK 11 OTHwao y Eapl1, a 0.l\aTJle y EOJlOIhY r,l\e ce 11 npoCJl3BHO. Y AY6poBa'-lKOM
apXHBY Hl1CY .l\oca.l\a npoHal:)eHw HI1KaKBI1 nO.l\3ljH o Ihe"IY.
D II lc o K e lc e m e t: loa u Splitu - J13BecTaH 6poj apXWBCKHX .l\OKYMe-
HaTa oilwryhaBa ,L\aTHpaH>e YI JlOljHp3H>e npBe rpa.l\CKe BHjehHYllje HJlW rpa,l\CKe Jlome y CnJlH--
TY. AYTOP C"taTpa .l\a je .noma nO.l\V1rHYTa Y XIII B. (IheH npBH cnOMeH je Y13 1267 r.J H .l\a je
5HJla y ynoTpe6H .1\0 cpe,L\. XIV B., vl Jloljwpa je Ha Tpr CB. ,n;yje (IIepHCTHJlJ, Ta,l\aWIhe Cpe,l\HWTe
l'r:;a,l\a. IIpeTnocT3BKa ayTopa nOTBpl:)eHa je OTKpHBaIhe,,1 cTynlja JlOJKe (y npH3eMJbY naJlaTe
Ha 3ana,l\Hoj .l\oTw!HOr Tpra), Ha KOjH cy ce OCJlaIhaJla ,l\Ba JlyKa. IIoBpUIHHcKa 05pa,L\a
peJbeclJa Ha Kam-ITemIMa cTyrrlja yrryhyje Ha paHy PO:ltaHYlKY, MeIjYTHM, 113BecHW ,L\eTaJbW (3Ma-
jeBa rJlaBHlja H CHTHa '-IoBe'-lja rJlaBa y yrJlY) rOBope wnaK 3a KacHwjH, 3peJlOpOMaHCKH
'-IeMY H.l\e y npWJJor H CJlOJKeHa H I1!PaBHJlHa 06pa,L\a cTynlja. CBI1 OBl1 MOMeHTYI rrOTBpl:)yjy npeT-
nOCTaBJbeHO .l\aTl-lpaIhe, Ti. XIII BeK; KOH3epBaTHBHa 05pa.l\a .l\eKOpaTHBHvIX y
Onpe'-lHOCTH je ca Harrpe,l\HI-IM 06J1wKOM CTYlllja 11 YKa3yje Ha orrWTY nojaBy -
MewaIhe Tpa,L\WljWOHaJlHe BH3aHTHCKe KOHljenWlje ca HOBHM pOMaHCKI1M eJleMeHTW:lIa. KaKO nO
CBojHM 03HaKaMa oBaj cTynalj He npW1l3,L\a rpal)eBHHH !p'eJll1rW03HOr KapaKTepa, HHTW je npl1-
BaTHa 3rpa,l\a, rrYlcalj 3aKJbY'-lyje .l\a ce MOJKe pa.l\I1TI1 HJlH O BwjehHHljl1 HJlH o 1130JlHpaHoj
rpa.l\CKoj JlO>KH (,l\Oca.l\a je.l\I1H<l n03HaTa JlO}Ka pOMaHCKor nepHO.l\a y CnJlHTY).
r v a P e r i Rad zadarskog graditelja i kipara Jurja Dimitrova u Rijeci - HeKoJlHKo
110KYMeHaTa pwje'-lKor apXWBa npY1Kajy jacHl1'jy CJlI1KY o pa.l\y OBora MajcTopa npe H>erOBOr ,l\0-
JlaCKa Ha Pa6; 1442-1445 pa,l\wo je Ha Pwjel111 Ha lIl;J'KBll CB. Mapwje. Pa.l\OBW mlcy ca'-lysaHII,
OCHM H3BeCHJ.IX .l\eJJOBa; npona.nYl cy npYlJlHKOM nperpa.l\Ihe Y XVIII B. Pa,L\ OBora MajcTopa nO-
TBp\JeH je je,L\I1HO apXHBCKI1:'1 .l\OKYMeHTI1Ma l1 WTypH orrHC y IhYlMa HHje ,L\OBOJbaH 3a HeKY CH-
rYPHl1jy aHaJll13Y IherOBlIX pa,l\OBa y PHje,-\w. IIo,L\aljl1 cy HnaK BaJKHM 3a YTBpl:)l1BaH>e .l\eJlaTHO-
CTW ,l\oMahl1x MajcTopa 113 ,n;aJlMaL\wje M y OBHM ceBepHWM KpajeBWMa.
H. MHJIeTHh
l V Bibliografija
Dr. MATIJA LOPAC
Bibliografski podaci o histoiijskim radovima
o Bosni i Hercegovini
OBRADOVIG, STOJAN:
za istoriju naroda okruga pod rinjskog - Glasnik Srpskog drutva
Beograd, 1872; knj. XXXVI; 120-154;
[dosta podataka o Bosni - (Zvornik, Travnik).
_Occupation Bosniens, Die, und der en Folgen - Als Manuscript gedruckt -
Wien, 1878 - Druck u . Verlag von. J. C. Fischer; 1-52.
Occupation, Die, Bosniens und der Hercegovina durch k. k. Truppen im Jahre
1878. - Nach authentischen Quellen da rgestel1t in der Abtheilung fUr Kriegsge-
schichte des k. k. Kriegs-Archivs - Mit Karten u. Planen - Osterr. militar. Zeit-
schrift, 1879 (Mittheilungen des Kriegs-Archivs) ; 1-369.
Odakle ime Bosna - Vienac zabavi - Zagreb, 1901; god. XXXIII - 257 -
258; latin.
(ODESCALCHI) :
Erlebtes in Bosnien - Aus dem Tagebuche eines k. k. Offiziers (Juli u. August
1878) - Wien, 1878; 1-31.
Odjek Srpskog pravoslavnog svetenstva iz Bosne Hercegovine - Novi Sad,
1899; 1-125;
Odnoaj Bosne prema Hrvatskoj za narodne dinastije - Osvit - Mostar, 1899;
II; br. 34, 1-2; br. 35, 1-2; br. 36, 1-2; br. 37, 1-2; br. 38, 1; br. 39, 1-2; latin.
OEHLER, WILHELM:
Vom Deutschtum in Bosnien - Sonderabdruck aus Deutsche Kultur in der
Welt - S. l. et a.; 1-7.
l) Prvi i drugi dio tampan je u Glasniku Zem. muzeja za god. 1953 i 1954.
220 Dr Matija Lopac
OEHLER, W. J,:
Als pfarrvikar in Bosnien - StiftungsverlaginPotsdam,s. a.; 1-24.
M. TAJIB:
Jedan zaboravljeni XVIII veka (Ahmed iz Prusca) -
Gajret-kalendar 1939 - Sarajevo, 1938; 159-191;
OLESNICKI, ALEKSIJE:
Zadaci orijentalistike u Jugoslaviji - Gajret-kalendar, 1940 - Sarajevo, 1939;
111-114; latin.
OLESNICKI, ALEKSIJE A.:
Bosanska vojska pod zapovjednitvom u rusko-turskom ratu
god. 1737 - Rad Jug. Akad. znanosti i umjetnosti, 296 - Zagreb, 1940; 111-150;
latinicom.
OLIVIER, LOUIS:
La Bosnie et Herzegovine (Revue generale des sciences pures et appliquees). -
Edit. Armand Colin Librairie - Paris, 1901.
OMAN, EMIL:
Turski jaram i prelaenje u Islam - Prilozi za knjievnost, jezik, istoriju
folklor - Beograd, 1930; knj . X; 105 - 175;
OMCIKUS, ALEKSANDAR:
Bosna i Hercegovina u 1910 g. - tamparija d. d. Branika - Novi Sad, 1910;
1-80;
OMER, Effendi KADI:
Kriege in Bosnien in den Feldziigen 1737, 1738 und 1739 - Aus dem Tiirkischen
iibersetzt von Johann Nepomuk Dubsby .- Wien, 1789; 1-216 (u kratkim poglav-
ljima prikazane ratne epizode).
ORBINI, MAURO:
Il regno degli Slavi. hoggi corrottamennte detti Schiavoni - Historia di don
Mauro Orbini Rauseo... - Pesaro, 1601; 1--473.
O spomenicima - Iz kojega Su doba i kojega li naroda grobni spomenici Crne
Gore, Dalmacije, Bosne i Hercegovine ttO ih na n8lI"od zove mramorima
ili maetima? - Bosanska Vila - Sarajevo, 1887; II; 57-58;
OVSANAGO, N.:
Bosnija i Gercegovina - S. Peterburg, 1898; 282-300; ruski.
P.:
Gradnja i srp.-pravosl. c.rkve u selu protoprezvi-
terata - - Duhovni za crkveno-prosvjetne potrebe srpsko-pravo-
slavnog svetenstva i naroda u Bosni i Hercegovini - Sarajevo, 1899; god. XIII;
br. 2; 25-28;
P. H. :
SO-godinjica gimnazije - Napredak - Kalendar .- Sarajevo, 1932;
68-70; latin.
221 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
P. K. :
Ali-paa i Petar II - Gajret - Sarajevo, 1933;
XIV; br. 12; 194-196; br. 19; 303-305;
P. S. I. :
Spisak Nekih svetenih lica u Dabro- bosanskoj eparhiji, monakog - Bosan-
- Sa'rajevo, 1896; god. X; sv. 6; 209-212; sv. 7-8;
252-254;
P---og, dr. M. :
Safet beg - K ratka. uputa u prolost Bosne i Hercegovine
- Be har - List .za zabavu i pouku - Sarajevo - IX (1908,09); 13-14; latin.
(prikaz).
B. M.:
Historijat crkve i zavoda sv. Jeronima - Napredak . - Glasilo Hrvatskog kul-
turnog drutv,a Napredak u Saraj evu - Sarajevo, 1942; god. XVI; br. 1-2;
14-15; latin. (spomen o Bosni i bosanskoj kraljici Katarini!) .
JOANIKIJ:
iznj Ali-pai Stol VIZIr]a gercegovinskago. - Perevel
D. Krjakin. - (Primjerak nema naslovnog lista); 1-70; ruski.
PAPPENHEIM, Dr. MARTIN:
Gavrilo Princips Bekenntnisse - Ein geschichtlicher Beitrag zur Vorgeschichte
des Attentates von Sarajevo - Mit Einfi.ihrung u. Kommentar von R. P. - Rudolf
Lechner & Sohn - Wien, 1926; 1-32.
PATSCH, CARL:
Siidosteuropaische Skizzen u. Studien - I. - Aus Herzegowinas letzter Feudal-
zeit (Mit 12 Abbildungen) - Sonderabdruok aus Mitteilungn der Geographischen
Gesellschaft in Wie n - Wien, 1922 - Band 64; 153-186.
P A ULER, dr. JULIJE pl.:
Kako je i kada je Bosna pripala Ugarskoj? - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. --
Sarajevo. II (1890); sv. 2; 119-124; Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus
Bosnien u. d. Hercegovina - Wien, Bd. II (1894); 158- 162.
DRAG, M.:
Pokret u Bosni i u Albaniji proti vu reforama Mahmuda II -(Po arhivskoj
- Posebna izdanja Srp. kralj. akademije - knj . XL - Beograd, 1913; VI
+ 105;
IV.:
Ispisi iz francuskih arhiva - Spomenik, II - Beograd, 1890; 11-12; 16-17;
44-46; 55-101; francuski.
dr. MILIVOJ:
U je problem Bosne - Gajret - Sara.jevo - XX (1939); hr. 14; 253-254:
PECZ, KARL:
Poljedni dani Hercegovine - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo, 1891;
III ; sv. 2; 221-222; latin. - Vidi: Wissenschaftliche Mittheilungen 'a.us Bosnien u. der
Hercegovina - II (1894) - Wien, 1894; 344-347.
222 Dr Mati ja Lapac
PEe, KARLO:
Bojevi u Bosni i Hercegovini od 1682-1699 - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. -
Saraj evo - XX (1908); 91-93;
kod gradnje manastira u Sutj eskoj - Glasnik Zem. muzeja u B.
H. - Saraj evo - II (1890) ; sv. 2; 239 ; l atin.
PLEZ, KARL:
Otomanske valije (namjesnici) u Bosni - Glasnik Zem. muzeja u B. iH. - Sara-
jevo - I (1895; sv. 2; 60-65; latin - Vidi : Wissenschaftliche Mittheilungen a us
Bosni en u. der Her cegovina - II (1894) - Wien, 1894 ;
PEEZ KARL:
Ahmed-paa - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo - VI
(1894); 361- 363; - Vidi i : Wissenschaftliche Mittheilungen aus B. u. der H. -
Wien - IV (1896); 395-396.
PEEZ, KARL:
Mostar und sein Culturkreis - Ein SUidtenbild aus der Hercegovina - Mit
drei Abbildungen u. e inem Plan - J . A. Brockhau -- Leipzig, 1891 ; XIII + 245.
PEEZ, KARLO:
Glasovit Bonjak - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo -- III (1891); sv.
4; 454-455; latin. - Vi di : Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien u. der Her-
cegovina - II (1894) - Wien, 1894; 349 -350.
Kulturno-prosvetno - socijalna drutva u Bosni i Hercegovini za vreme austrij-
ske vladavine (Prilog ist oriji Bosne i H ercegovine) - Pregled - Sar aj evo - God.
III (1929); 266-274 ; 332-339; IV (1930) ; 21-30; 86- 93 ; 343-353; 412-423; 468-475;
Stampa u Bosni i Hervegovini - Pre gled - Sarajevo - knj. IX (1933); sv.
109; 38-46; sv. 110; 98-106; s v. 111; 167-173; sv. 112; 226-231 ; sv. 113; 294-298;
s v. 114; 361-368; sv. 115-116; 467- 473;
Stanovnitvo II krajevima bive Bosne Hercegovine - Gajret - Saraj evo -
XX (1939); br. 3; 43-45 ;
Pomijeanost muslimana lt Bosni i Hercegovini sa pravoslavnim i katolicima -
Gajret - Sarajevo - XXI (1940); br. 4; 67-70;
Stampa u Bosni i Hercegovini za vreme tur3ke uprave - Pregl ed - Sarajevo
- XVI (1940); sv. 204 ; 585- 594;
PETAR:
Spomenica pohoda Bunjev3ca II svo ju staru postojbinu tampar. Globus
- Subotica, 1934; 1-55; latin.
223 Bibliografski podaci o histor ijskim radovima o Bosni i Hercegovini
VASO:
Istorija bune u vezi sa srpsko-turskim ratom (tudija za
narod i dravnike) - Drugo pretampa no izdanje - Budimpeta, 1880; 1-131;
VASO:
Borba za - Istorija bune u svezi sa srpsko-
vl ako-bugarsko i rusko-turskim ratom u godini 1875, 1876, 1877, 1878 (Studija za
narod i dravnike) - (Sa slikom - III popunjeno izdanje - Beograd,
1882; XXVI + 221 ;
PERIN,
Ekonomski razvitak sela od 1878- 1928 - Napor Bosne Hercegovi ne -- Sara-
jevo, 1929; 278-303;
MARKO:
Kralj Zvonimir i Bosna .. - Napredak - Glasilo Hrvatskog kultu:> nog drutva
Napredak u Saraj evu - Saraj evo, 1941 ; god. XVI; br. 4-5; 42-44; latin.
MARKO:
ena iz bosansl{e povijesti - Na predak - Glasilo Hrvatskog kulturnog drutva
Napredak u Sarajevu - Sarajevo, 1941; god XVI; br. ll; 127-129; br. 12; 139-
141 ; god. XVII (1942); br. 1-2; 6-8; latin.
PERTEV:
Okupacija ili ulazak austro-ugarske vojske u Bosnu i Hercegovinu 1878 godine
- Po stranim i izvorima priredio . .. Izd. i naklada Mihajla -
Sarajevo, s. a.; 1-64: satin.
PERTEV:
Bosanski guverner reformator Topal Osman Serifpaa - Sarajevski List - Pri-
log - Sarajevo - XXIX (1906) ; br. 44;
dr. VLADIMIR:
Iz starog srpskog ivopisa. - 1. Lik Sv. Save u Mileevi. - 2 Lik kralja Milu-
tina kao sIVetitelja u - Prilozi za knjievnost, jezik, istoriju i folklor -
Beograd, 1928; knj. VIII; 107-109; (o Bosni I dio).
B.:
Bogumili, crkva bosanska i krst jani - U Zadru. 1867; 1-180;
BOGOLJUB, Jer.:
pri preosvetenog mitropolita bosanskog Gospodina Dionisija,
u Sarajevu na Spasovdan 1868 - UBosan. vilajetskoj tampariji - Saraj evo, 1868;
1-41;
PETRINJENSIS, Dr.:
Bosnien u. das kroatische Staatsrec ht - Eine historisch - juristische Studie
- Druck von Antun Scholz - Agram, 1898; 1-261.
Petrovac u Bosni - (K slici!) - Vienac zabavi i pouci - Zagreb, 1880 ; XII;
456; latin.
J .:
Starine III - Narodno predanje o manastiru u selu Drivui kod Zenice -
- Sarajevo - 1894; god. VIII; sv. 4-5; 180-lIH;
(vie etnografije, ali ima i histori jskih podataka).
224 Dr Matija Lopac
dr. fra. LEO:
Oporuka Radina - Napredak - Hrvatski kalendar, 1944 - Sa;ra-
j evo, 1943; 48-62; latin.
dr. fra . LEO:
bosanske crkve - Napredak - Hrvatski kalendar, 1945 - Saraj evo,
1944; 183-188; latin.
PIFFL, HUGO:
Kurze Orientierung uber die Gesc hichte von Bosnien u. der Hercegovina -
& Comp. - Saraj evo, s. a. ; 1- 31.
PIJADE, M. S.:
Poloaj radnika u Jugoslaviji i trajk rudara u Bosni 1920 - Nova Evropa -
Zagreb, 1922; knj VI; 304-314; lat rn.
PILAR, dr IVO:
Bogomilstvo kao religijozno- povjes tni te kao socijalni i problem. -
Dva predavanja ... to ih j e na 10. i 10. oujka 1927 odrao u Sociolokom
drutvu II Zagrebu - Nakladom - Zagreb, s. a.; 1-73. latin.
PINTER:
S rasprave - Govur dravnog odvjetnika Pint era, dran 6-7 marta
- Saraj evski Li st - Saraj evo, 1916; XXXIX; br. 100; 4-9; br. 101 ; 4--8; br. 102;
5-8; lat in.
Pisma Jovana Filipu od 1870 do 1873 i od 1877 do 1880 - Zbor-
nik za istoriju, jezik i kjnievnost srpskog naroda - Beograd, 1931 ; Iodelj .; knj.
XX; 1-287; (na vie mjesta o Bosni i Hercegovini).
POGATSCHNIG, LUDVIG:
Stari rudokopi u Bosni - Glasnik Zem. muzeja II B. i H. - Sarajevo II (1890);
125-130; latin. - Vidi i: Wisse n.schaftliche Mi ttheilungen aus Bosnien u. der Herce-
govina - Wi en, 1894; II (1894) ; 152-157.
Pogled na Bosnu sa vojenog vida - Nar. tiskara dra Ljudevita
Gaja - Zagreb, 1862; 1-36; latin.
Pogled na istoriju srbske crkve prvoga perioda (Od ednoga Dru-
tva Srbske slovesnosti) - Glasnik Drutv a Srbske slovesnos.ti - Beograd, 1858; sv.
X; 159-210; (o Bosni str. 194-195).
MILE:
i njegova okoiina - Bosanska Vila - Sara jevo, 1886; I; 169-170;
HADI MILE A.:
Opis crkve (u protoprezviteratu) -
- Sarajevo, 1890; god. IV; sv. 2; 77-79;
HADI MILE:
Opis crkve - Bosansk'O- - Sarajevo, 1893; god.
VII; sv. 10-11; 502-503;
225 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
MILE:
Opis crkve (u protoprezviteratu) -
- Sarajevo, 1893; god. VII; sv. 10-11; 503-504;
H. MILE A.:
Opis crkve (u m pro>topreviteratu) Bosansko-hercego
- Sarajevo, 1893; god. VII; sv. 11-12; 501-502;
POPARA, MILO.") :
Bosanci i Hercegovci u Novom Sa:lu u XVIII veku - Kalendar Prosveta -
Sarajevo, 1941; 27-33;
BARTUL:
Hercezi svetoga Save (50 godina povjesti - Otisak iz kolskoga
Programa c. k. Velike Gimnazije u Spljetu za godinu 1894-1895 - USpIjetu, 1895;
1-106; latin.
BARE:
Tuna povijest Hercegove zemlje 1437-1482: - Mala Knjinica o stotoj godi-
njici Matice Hrvatske 1842-1942 - Kolo VI - sv. 40. - Izdanje Matice Hrvatske
- Zagreb, 1942; 1-151 ; laitn.
.J. ALEKSA:
Hadi-Lojina buna u Bosni - Memoari ... - Beograd, 1897; 1-96;
J . ALEKSA SARAJLIJA:
Posljednje vl adike u Bosni -tamp. Bos. Pote - Sarajevo 1905; 1-27;
J . ALEKSA SARAJLIJA:
Sarajevska revolucija 1878 - Stamp. Bos. Pote - Sarajevo, 1906; 1-37;
J. ALEKSA:
Zivotopis znamenitih Sarajlija - K nj . I - Islam. dion. tamparija - Sarajevo,
1910; 1-35;
CVETKO,
Oko sarajevskog atentata - Pregled - za i kulturni ivot -
Sarajevo, 1930; V; 31-37; 94-100; 284-288; 338-343; latin.
A.:
Mlada B sna i organizacija Ujcdinien:je ili Smrt (Iz u Novoj Evropi
od 26 nov. 1937 - Pripremanje za balkanski rart ) - Pregled - za poli-
i kulturni ivot - Sarajevo, 1927; 1; br. 44; 4-6;
A.
Srbija i Bosna (Odlomci iz ru kopisa SrbiJ a i Bosna) - Nova Evropa
Zagr eb, 1931; knj. XXIV; 63-76; latin.
DUAN:
Varo Zenica sa okolinom - Prilog poznavanju Bosne - Bosans'ka Vila -
Sarajevo, 1892; VII; 153-154; 167-168;
Sember ija - Bosanska Vila - Sara jevo, 1906 ; XXI; 269- 270;
GIMn1k Zemalj 5Kog muzej B - I5torlja I etl1Ogfllflj!l
226 Dr Matija Lapac
JOVO:
Dvije prirodne starine manastira i - Glasnik Zemaljskog muzej a u B.
i H. - Sarajevo, 1927; XXXIX; 53-57; (ima i histor. podataka!).
KOSTA:
Nekolike starine - - Sarajevo, 1891; god. Vj
sv. 11-12; 442-444;
M. S.:
Iz crta - - Sarajevo, 1890; god. IVj
sv. 12; 466-473 ; (u obliku pripovij edanja; ima etnografskih i histor. podataka).
M. S.:
Srpske starine - - Sarajevo, 1891 ; god. V; sv.
9-10; (zapisi i natpisi iz starih crkvenih knjiga).
MAR. S.:
Iz crta - - Sarajevo, 1892; god. VI;
sv. 3; 117-121;
MAR. S. - Rodoljub:
Jedan dan na. Kukanju - - Sarajev.o, 1892; god.
VI; sv. 10-11; 533-536; (Prikaz je u obliku pripovijedanja, ali ima i histor.
podataka!).
MAR. S.:
Srpske starine
sv. 9; 347-353;
- Sarajevo, 1894; god. VIII j
MAR. S.:
Srpske starine
7-8; 280-283; sv.
-
9;
326-327;
- Sarajevo, 1896; god. X; sv.
MIH. D.:
Balkanski narodi muhamedanske vere - Nova Evropa - Zagreb, 1923; knj. VII;
447-452;
MILORAD:
Pokreti tl Bosni 1820 i 1832 po L. Ranku i R. Kunibertu - Glasnik Srp-
skog drutva - Beograd, 1867:, sv. XXI (staroga reda); 171-225;
MITAR:
Nekoliko starina u kotaru - - f:=a-
rajevo, 1896; god. X; sv. 1-2; 36-39;
MITAR:
O srpskoj crkvi II gradu Sokolu (U lwt. -
- Sarajevo, 1896; god. X; 9; 329;
MITAR:
Jedan stari i srpske starine - - Sara-
jevo, 1896; god. X; sv. 10; 377-378; (za istoriju i za etnografiju).
J. PATRIKIJE:
Serafim ae. i mitropolit - Njegovo
i prva vizitacija svoje eparhije u Mostaru 1890 - Zem. tamparija -
Sarajevo, 1890; 1-118;
227 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
PAVLE:
Franjevci u naoj knjievnosti, nau ci umjetnosti - Vijesnik -
Saraj evo, 1927 ; XXXIV; 12-14; latin.
PAVLE:
1. V. Kako je vojvoda Radoslav prodavao Ko-
navije (1423-27). - Godinjica N. C. , 36, 1927. - 2. V. Despot
prema konavoskom ratu (1430-32). Glas S. K. Akademije, 110 (1929) . -
Prilozi za knjievnost, jezik, istor iju i folklor - Beogm d, 1930; knj . X; 144-145;
osvrt!) .
dr. VASILJ:
Politika Francuske i Austrije na B alkanu u vreme Napoleona DI - Posebna
izdanja S. K. Akademije - Beograd, 1925; knj. LVII; 1-194; (na vie mjesta
spominje i Bosnu i Hercegovinu!).
dr. VASILJ:
Trgovina u prvoj polovini XIX - P0"3ebni otisal{ iz Narodne
starine - Zagreb, 1927; 1-14; latin.
VASILJ :
Program ustanika u bosansko-herce gova buni 1876 god. - Kal endar Prosveta
- Saraj evo, 1927 ; 25- 27 ;
dr. VASILJ:
Trgovina i promet Bosne u Napoleonovo doba - Spomenik - Beograd, 1929;
LXIX; 85-91 ;
dr. VASILJ :
Vaso Bosanski ustanak 1875-1878 - Srpski knjievl'li glasnik -
Beograd, 1931; XXXIII ; 51-53; (prikaz!).
dr. VASILJ :
Jedan spor o nasledstvo sarajevskih s kraja 18 veka - Godi-
njica Nikol e - Beograd, 1933; knj. XLII ; 182-189;
dr. VASILJ:
Politov stav protiv okupacije i aneksije Bosne i Hercegovine - Let opis Matice
Srpske - Novi Sad, 1933; knj . 338; 141-153;
VASILJ:
Vaso Bosanski ustanak 1875- 18878 - Posebna izdanja S. K. Aka-
demij e, LXXXIII, Beograd, 1930. - Jug oslovenski istoriski - Ljublj ana -
Zagreb-Beograd, 1935; god. I ; 205- 210 ; (prikaz!).
VASILJ:
L. Pfeffer, Istraga o sarajevskom atentatu - Zagreb, 1938 - Jugoslovenski isto-
ris ki - Ljubljana-Zagreb-Beogr ad, 1938; god. IV; 129-131; latin. (kri-
osvrt!).
dr. VASILJ:
Bosanske izbeglice u Vojvodini pedesetih godina XIX veka - Glasnik Istori-
skog drutva II Novom Sadu - Novi Sad, 1939; sv. 35-38; 174-185;
J. VLADIMIR:
Istorijski pregled manastira Tvrdoa i Dui - Trebinj e, 1928; 1-36;
10*
228 Dr Matija Lapac
Povijest hrvatsl{ih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do
godine 1463 - Knj. I - Izdalo Hrv. Kulturno drutvo Napredak - Sarajevo,
1942; VII + 853; latin.
Povijest hrvatskih zemaiju Bosne i Hercegovine - Napredak - Glasilo Hrvat-
skog kulturnog drutva Na.preciaJk u Sarajevu - Sarajevo, 1941; god. XVI; 1941;
br. 12 ; 150; latin. (prikaz!).
Dvije-tri o Cazinu - Po narodnom - Postanak manastira i grada. -
Osvojenje Cazina. - Bosanska Vila - Sarajevo, 1887 ; II; 264;
Pregled svih i drutvah u carevini Austrijanskoj i izvan nje,
to se nalazi u savezu s drutvom za povjesnicu i starine jugoslavenske - Arkiv za
povj estnicu jugoslavensku - Zagreb, 1854; III; 343; latin.
Pregled Turskog carstva u Europi - Bosanski Prijatelj - Zagreb, 1851; sv.
II; 33-38; 1861; sv. III; 42-70;laitin.
PRELOG, dr. MILAN:
Povijest Bosne u dobu osmanlijske vlade - I dio (1463-1739). - Naklada J.
i druga - Sarajevo, s. a.; 1-178; latin.
PRELOG, MILAN:
Povijest Bosne od najstarijih vremena do propasti Kraljevstva - Naklada J. Stu-
dn i druga - Sarajevo, s. a.; 1-78; latin.
PRELOG, dr. M.:
tudije iz bosanske povijesti - Izvjetaj Vel. gimnazije Ll Saraj evu god. 1908.
- Sarajevo, 1908; 3-25; latin.
PRELOG, dr. IVI.:
za istoriju ustanka i ratova 1875-78, od Ivana - Bosanska
Vila - Sarajevo, 1912 ; XXVII; 31-32;
PRI COT DE SAINT-MARIE, E.:
Les Slaves mer idiommx, Jeur origine et lenr et ablissement dans l'ancienne Illyrie
- Paris, 1874 ; 1 + 179. - Izdanje i: Paris, 1886.
Proganjanje islamskog naroda u Herceg-Bosni - Srp. tamparija Dra Sv. Mile-
u Novom Sadu, 1900; 1-74; latin.
PROHASKA, D.:
Husiti i bogomili - Jug. Njiva, III; 1919; 437-443; latin.
PROKle, DRAGOMIR:
Muslimani u Bosni Hercegovini - Gajret - Sarajevo - XII (1928); br. 8;
11R-120; latin,
229 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
NEVESINJAC,RIS. T.:
Buna 1874 i ustanak u Hercegovini 1875 godine - Odeljak I - Od Vukalovi-
ustanka do pobune uNevesinju - Po najmj erodavnijih
pismenijem dokumentima i drugim istorijskijem izvorima - Dr. tamparija -
Beograd, 1902; XVI + 72;
- NEVESINJAC, RIS. T.:
Jedno ljeto - Po Harambae Stojana i drugim
izvorima - Iz ivota j edne istoriske - Knj iga I - Iz Godinjice - knj XXIII
- Dr. tampJrija - Beograd, 1904 ; 1- 104;
- NEVESINJAC, RIS. T. :
Nevesinjska buna 1874 i us tanl{a u Hercegovini 1875 godine - Izdanj e
Zadubine Ilije M. Kol arca - Beograd, 1905; knj. 109; XI + 172;
Proslava Gazi Husrevbegove u Sarajevu 19-21 oktobra 1932
- Sa 36 slika u t ekstu i 4 table - Pretampano iz Glasnika Vrh. starjeinstva
Islamske vj er ske zajednice Kralj evine Jugo.:;lavij e, br. 4-5 - Dravna tamparija u
Sarajevu - 1933; 1-81;
MEDO
Spomenici sr'bski od 1395 do 1423 tojest pisma pisana od Republike
Kraljevima, Despotima, Vojvodama i Knezovima Sr'bskiem, Bosanskiem i Primor-
skiem - Prepisao si arhive ... - Sa snimkom, uvodom iprimetbama
Beograd, 1858, 1862; sv. I-II; l atin. (dosta za bosansku historiju).
Grof ORSAT:
Zur siidslavischen Heraldik - Archiv fiir slavische Philologie - IV (1880) -
Belin, 1880; 339-342;
PUNTIGAM, ANTON, S. J.:
Unsere Zukunft in Bosnien Styda, - Graz u. Wien, 1909; 1-31.
Pravoslavna Dalmacija. Istorijski pregled. Napisao E(piskop) N(ikodim) M(ila)
- Novi Sad, 1901 - - Duhovni list za crkveno-prosvjetne potrebe srp-
s ko-pravosl avnog svetenstva i naroda u Bosni i Hercegovini - Saraj evo, 1902; god.
XVI; br. 1-2; 39-42; prikaz dj ela, u kom se donose i neki histor.
podaci o Bosni!).
dr. FRANJO:
Izvadci iz kralj . osrednjega arkiva u Napulju, za jugoslovjensku poviest - Arhiv
za povjes tnicu jugoslavensku - Zagreb, 1863; VII; 5-71; latin.
dr. FRANJO:
Prilozi za zbirku srbskih i bosans!{ihlistina - Rad Jugoslavenske ak.:! iemi.J e ,:na-
nos ti i umjetnosti - Zagr eb, 1867; knj. I; 124-163; latin.
dr. FRANJO:
Bogomili, cr'kva bosan' ska i kr'stjani - rasprava. Napisao dr. ll oidar
u Zadru 1867; 1- 172; - Rad Jugoslavenske akademij e znan J;: i i umj et-
nosti - Zagreb, 1867; knj . I; 242-250; latin. (prikaz!).
230 Dr Matija Lopac
dr. FRANJO:
Pokret na slavenskom jugu koncem XIV i XV - Rad Jugo-
slavenske akademije znanosti i umj etnosti - Zagreb, II (1868); 68-160; III (1868);
63-156; IV (1868); 1-103; latin.
dr. FRANJO:
Arkiv za povjestnicu jugoslavensIm. Uredio Saksins.\<i - Zagreb, 1oG8
- Knj. IX; 1-343. - Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umj etnosti - Zagreb,
1868; V; 203-209: latin.
dr. FRANJO:
Povjest Bogomilfi i Pataren
fi
- Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjet-
nosti - Zagreb, VII (1869); 88-179; VIII; (1869) ; 121-187; X (1870); 160- 263;
latin.
dr. FRANJO:
Prilozi za povjest bosanskih Patarena - Starine - Zagreb, 1869; I; 93-140;
latin.
dr. FRANJO:
Borba Junih Slovena za dravnu neodvisnost u XI vieku - Rad Jugoslovenske
akademije znanosti i umjetnosti - Zagreb, 1873-1875; XXIV; 80-149; XXV; 180-
243 ; XXVII; 77-130; XXVIII; 147-182; XXX; 77-138; XXXI ; 196-239; latin.
dr. FRANJO:
spomenici o odnoaju naprama Bosni i Turskoj
godine razspa bosanske kraljevine - Starine - Zagreb, 1874; VI; 1-18; latin.
FRANJO:
Dopisi krajikih turskih i hrvatskih - Starine - Zagreb 1879
-1880; XI; 76-153; XII; 1-41; latin.
dr. FR.:
Zur siidslavischen Heraldik - Uber das alte Wappen Bosniens - Archiv fur
slavische Philologie - Berlin, 1880; IV; 342-349.
dr. FR. :
Zur silds!avische Heraldik - Auszuge aus der weiteren Polemik uber die sud-
slavische Heraldik - Archiv fUr slavische Philologie - Berlin, 1880; IV; 501-510.
dr. FR.:
Hrvatska prije XII vieka glede na z obseg i narod - Rad Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnog,ti - Zagreb, 1881: LVII ; 102-149; latin.
dr. FRANJO:
Dva Ilova priloga za poviest bosanskih patarena -- Starine - Zagreb, 1882; XIV;
1-29; latin.
dr. FRANJO:
Prilozi za opis bosanskoga paalika - Sta.rine - Zagreb,
1882; XIV; 173-195; latin.
dT. FRANJO:
Izvodi za jugoslavensku poviest iz dnevnika l\'Iarina ml. Sanuda za g. 1526-
1533 - Stalrine - Zagreb, 1883-1884, 1889, 1890, 1892; XV; 176-240; XVI; 130-
208; XX; 133-183; XXIV; 161-203; XXV; 103-133; latin.
----------------
Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini 231
dr. FRANJO:
Povelja bosanskoga bana Tvrtka od god. 1366 -- Starine -- Zagreb, 1889; XXI;
81-82; latin.
dr. FRANJO:
Stari grb bosanski - Pretampano iz CI knjige Rada Jugoslav. akademije zna-
nosti i umjetnosti - Zagreb, 1890; 1- 45; latin. - Vidi i: Rad Jugosl. akad. zn. i
umjetnosti - CI (1890); 127-169; latin.
dr. FRANJO:
Borba junih Slovena za dravnu neodvisnost - Bogomilli i patareni - II izdanje
u spomen stogodinjice od Franje - Za tampu spremio Dr. Jovan
- Beograd, 1931; XXXV + 599; latin.
dr. FRANJO:
Bogomili i Patareni - Posebna izd anja Srpske Kraljevske Akademije. - Beo-
grad, 1931; knj. LXXXVII; 337-599; latin.
PETAR:
Starodrevni manastir Lovnica (u protoprezviteratu) - Bosansko-
- Sarajevo, 1890; god. IV; sv. I; 32-33;
dr. ANTE:
Nai turci -- Novi Behar - List za pouku zabavu - Sarajevo, 1939-1940;
XIII; br. 19-22; 282-286; latin.
dr. E. von:
Ein Kampf ums Recht - Beitrag zur der orthodoxen Kirche in Bosnien
und der Hercegovina - Prag, 1879; 1-51.
RADICS, P. v.:
Das befreite Bosnien -- Prinz Eugen, 1697; London, 1788; 1878 -
Dem Volke arzii.hlt . .. Verglag von Kall'l Prochaska - Wien u . Teschen, 1879;
VIII + 171.
RADIMSKY, V.:
Podor-gradine Tuhelja u Bosni - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo,
1891; III; sv. 1; 53-54; latin.
NIKOLA:
O zemlji i imenima Bogomila - Prilozi za knjievno t, jezik, i-storiju i folklor --
Beograd, 1927; knj . VII; 147--159;
dr. NIKOLA:
Odakle je preuzeo Mavro Orbi ni svoj grb Bosne? (Sa 2 slike u tekstu) - Glasnik
Zem. muzeja u B. iH. - Sarajevo, 1929; XLI; sv. 2; 103-108;
dr. NIKOLA:
Bosna, Dubrovnik i Srbija - Kalendar Prosveta - Sarajevo, 1941; 2-4;
NIKOLA:
Obred krunisanja bosanskog kralja Tvrtka I - Posebna izdanja Srpske Kraljev-
ske Akademije - Beograd, 1934; !knj. CXLIII; 1-82;
232 Dr Matija Lopac
dr. NIKOLA:
Dva odlomka Ilariona Ruvarca - Glasnik Zemaljskog muzeja u
Sarajevu - Sarajevo, 1950; N. S. sv. IV-V (1949-50); 201-214;
NIKOLA:
Srpska istorija Mavra Orbinija - 8. Bosna. - 9 Hercegovina. - 10 Hum -
Posebna izdanja Srpske Kraljevske Aka demije - Beograd, 1950; CLII; 41-67;
VLAD.:
Kratka uputa u prolost Bosne i Hercegovine od Safetbega - Bosanska
Vila - Sarajevo, 1901; XVI; 186-189; 215-219 ; 253-254; 281 i dalje ;
VLAD. J. :
turske drave poloaj Srba u njoj - Bosanska Vil a - Sarajevo,
1901; XVI;
Sp.:
Grdea (Grd), trebinjski upan XII veka - Prilozi za knjievnost, jezik, istor iju
i folklor - Beograd, 1931; knj . XI; 155-156; osvrt!)
JOVAN:
Der Grossvojvode von Bosnien Sandalj - Archiv fUr slavische
Philologie - Berlin, 1897; XIX; 380-465.
JOVAN:
O kn ezu Pavlu - Prilo ak istoriji Bosne kraj em XIV i XV veka
- Letopis Matice Srps ke - Novi Sad, 1902; knj. 211; 39-62; knj. 212 ; 34-61;
prof . dl'. JOV.:
Harion Ruvarac i njegovi radovi na polju crkvene istorije - - Zva-
organ Velikog crkvenog suda Za duhovne potrebe - Sarajevo, 1906-1907;
god. XX; br. 20 ; 523-533; god. XXI; br. 1-2; 15- 27;
JOVAN:
Putovanje Evlije po srpskim i hrvatskim zemljama - Godinjica Nikol e
- Beograd, 1910-1912; knj . XX [X; 33-101; XXX; 259- 276; XXXI; 233-
297;
JOV.:
Donado da Lezze i njegova Histori cl Turchesc3 - Prilog kritici izvora za is-to-.
riju Evrope u XIV i XV ve ku - Godi njica Nikole - Beograd,
1913; knj . XXXII; 302- 337; (na vie mjesta podaci o Bosni).
J .:
Uvod II 2. izdanje Bogomila i Patare;:Ul - Posebna izdanja Srp. Aka-
demi.i e nauka - Beograd, 1931 ; LXXXVII; I-XXXV;
dr. JOVAN:
Iladon Ruvarac i njegovi radovi na polju crkvene istorije - Gl asnik Istoriskog
drutva u Novom Sadu - Sremski Karl ovci, 1932; knj. V; 229-244 ; (nekoliko
podataka koji se odnose na B. i H.).
JOVAN:
akta i povelje - Knj. I; sv. 1-2 - Zbornik za. istori.iu, jezik i
lm.jievnos t srpskog naroda - Beograd, 1934; IIIodeljenje - knj. II-III; 1- 1000;
(nekoliko povelja o Bosni).
233 Bibliograf ki podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
JOVAN:
akta i povelje knj. II, sv. 1-2 - Zbornik za istoriju, jezik i k;1ji-
cvnost sTpskog naToda - Beograd, 1935-1938; III odeljenje; knj . V; I-V + 534;
knj. VIII; XVI + 670; (podaci i o Bosni!).
JOVAN:
akta i povelje - Knj. III, sv. l, 2 - Zbornik za istor iju, j ezik i
njievnost srpskog naroda - Beograd 1939; knj. IX; XXVI -+ 544; knj. X; XIV +
545-1098; (vie poda'taka o Bosni).
JOVAN:
Izvori za istoriju Junih Slovena - akta i povelje - Knj . IV; sv.
1-2 - Zbornik za istoriju, jezik i knjievnost slrpskog naroda - Beograd, 1941-
1942; III odj eljenj e; knj. XI-XII; IX + 787 ; VI + 859. (manje podataka o Bosni).
JOVAN:
akta i povelje - Knj. V - Zbornik za istoriju, jezik i knjievnost
srpskog naroda - Beograd, 1951; III odeljenje; knj. XVI; V-XXXI + 765; (nekoliko
podataka i za bosansku historiju) .
arh. MILIVOJE:
(Sa 2 table i 6 slika u tekst u) - Glasnik Zem. muzeja u B. H.
Saraj evo, 1934; XLVI; sv. 2; 83-90;
GAJO:
Nekol iko misli prigodom aneksije Bosne Hercegovine - Brzot. Kat. Hrvatske
tiskare - Zadar, 1909; 1-23; latin.
JOVA :
Kratka kraHIva povestnica s nemeckoga na slavenskij
1793 a 1847 sa slavenskog na srbskij prevedena - M. Ersenovca -
U Beogradu, 1847; XVI + 66;
MIHAILO:
Opis Rudoga i njegove okolice - - - Saraj evo,
1892; god. VI; sv. 4-5; 157-159;
REFIK, AHMED:
- Preveo s turskog M. - Gajret - Sarajevo - IX(1925) ; br. 6;
85-87; br. 7; 104-105; br. 8; 124-127 ; br. 9-10; 142-144; br. 11; 168-170; br.
13-14; 222-223; br. 16; 247-249; br. 17-18; 272-275; br. 19-20; 296-301; br.
2!; 322-324; br. 22-23; 347-350; br. 24; 379-381; X(1926) ; br. 2-3; 28-32; br.
4; 51-53; br. 5; 74-75; br. 6; 89-90; br. 7; 104-106; br. 8; 122-123; hr. 10; 155-
157; br. 11 ; 174-175; br. 12; 186- 188; br. 13; 200-203; br. 14; 210-212; br. 15-16;
235-238 ; br. 17; 259-261; br. 19; 289-292; br. 21; 325-328; br. 23; 356-358; XI
(1927); br. 2; 24-26; br. 3; 38-40; br. 4; 60-62;
REFIK, AHMED:
- Preveo s turskog M. R. - tamparij a Bosanska Pota -
Sarajevo, 1927 ; 262 + 16 slika;
IVAN:
Baruni od Olova - Na pr dak -- Gl as ilo Hr vatskog kulturnog dru-
tva Napredak u Saraj evu - Saraj e vo, 1931; god .VI; br. 1-2; 12- 16; br. 3-4;
39-45; latin.
234 Dr Matija Lapac
IVAN:
Tursko-bosanski novci - Napredak - kalendar za 1933 - Sarajevo, 1932; 168
-183; latin.
IVAN:
Zadnje godine samostana u Olovu - Napredak - Glasilo Hrvatskog kultumog
drutva Napredak u Sarajevu - Sarajevo, 1933; god. VIII; br. 2; 14-17; latin.
prof. IVAN:
Kada je naputen samostan u Olovu - Napredak - Glasilo Hrvatskog kultur-
nog drutva )) Napredak u Sarajevu - Sarajevo, 1934; god. IX; br. 11- 12; 143-
146; latin.
Zlatni novac bosanskog kralja Stjepana - Saraj evo, 1937; 5-23;
laltin.
RENGJEO, IVAN:
Nepoznati bosanski novac - Num vijesti - Zagreb, 1939; 1; br. 1;
3-5; latin.
RENGJEO, IVAN:
Kraljevski novac Tvrtka I - vij esti - Zagreb, 1939; I; br. 2;
1-3; latin.
RENGJEO, IVAN:
Ne:Jbj avljeni dinar Stjepana - vijesti - Zagreb,
1939; I; br. 4; 2-6 latin.
RENGJEO, IVAN:
Olovo u drugoj polovini XVII vijeka - Napredak - Kalendar za 1941 - Sara-
jevo, 1940; 67-76; latin.
RENGJEO, IVAN:
Novac bosanskih banova i kraljeva - Glasnik Hrv. dr. muzeja u Sarajevu -
Sarajevo, 1944; LV(1943); 237-292; latin.
AZIZ:
Grad Viegrad i okolica - Istoriska monografija - Izdanje pisca - Sarajevo,
1934; 1-78;
REETAR, M.:
Iljinskij, Urkunde des bosno Banus Rulin - Archiv fUr slavische Philologie -
Berlin, 1907 ; XXIX; 149-154;
REETAR, M.:
Stari bosanski novci - Bosanska Vila - Sarajevo, 1913; XXVIII; 73-76;
REETAR, M.:
Novci krivotvoreni od bosanskih vl adara - Kalendar Prosveta - Sarajevo,
1925; 80-83;
RICHTER, Dr. EDUARD:
Bosnien - Oes terreichische Rundcha u - Wi en, 1906; Band VI; Heft 69; 139-152.
235 Bibliografski podaci o hist orijskim radovima o Bosni i Hercegovini
katedrala u Sarajevu (PO)) Vrhbosni) - Sarajevski List - Sara-
jevo, 1889; XII; br. 114; 1-3 latin.
MILOVAN:
Bosna od smrti bana Matije Ninoslava do vlade sremskoga kralja Stevana Dra-
gutina 1250-1284 - Istoriska rasprava - Izdanje optine beogradske - Beograd,
1910; VIII + 175 + prilozi;
Rmanj u Bosni - Vienac zabavi pouci - Zagreb, 1884; XVI; 419 ; latin.
ROBERT, CYPRIAN:
Die Slaven der Tii.r1tei, oder die l\'Iontenegriner. Serbier, Bosnial{cn, Albanesen
und Bulgaren, ihre Krafte u. Mittel, ihr Streben u. ihr politischer Fortschritt - Aus
dem Franzi:isischen ilbersetzt, eri:irtert u. ber ichtigt von Marko Fedorowitsch - II
TheU - Drezden u. Leipzig, 1844; 1-85.(opi.s naroda i zemlje; historija Bosne od 17
v., napose opis bune pod od Bosme) . Isp. i drugo izdanje - Stuttgart,
1851 ; 1-102.
HODOLJUB:
Srpska crl{vina u Ustikolini - - Sarajevo,
1892; god. VI; sv. 6; 224-225;
ROSENFELD-BUCHENAU, DIONYS:
Kreuz u. Halbmond. Skizzen aus der Tiirkei, Bulgarien, Griechenland, Montene-
gro, Rumunien, Serbien und den Osterreichischen Reichslanden - Verlag von Robert
Baum - Leipzig, s. a.; 1- 12'1.
ROSKIEWICZ, JOHANN:
Studien ilber Bosnien und die Hercegovina - Mit elf Abbildungen in Holz-
schnitt u. einer lithographirten Karte - Leipzig u. Wien - F. A. Brockhaus, 1808;
XIV + 414.
RUFFER, EDUARD:
Land u. Leute von Bosnien u. der Hercegovina - Nach den besten Quellen bear-
beitet von ... MiJt l Karte-Verlag von Carl Bellmann - Prag, 1878; 1-96.
RUKAVINA NIKOLA:
Historijat razvoja pote u Bosni i Hercegovini - Pote Vojne Kraj ine, Ilirije,
Hrvatske i ostalih naih pokrajina u i doba - Sara-
jevo, s. a.; 1-64; latin.
RUKAVINA, NIKOLA:
vanost Bosne i Hercegovine za doba Napoleonove Ilirije - Tipogra-
ofija eLd. - Zagreb, 1941; 1-29; 1 karta; latin.
Ruevine manastira Tvrdoi kraj Trebinja - Nada pouci, zabavi umjetnosti
- Saraj evo, 1900; VI; 73 (slika!); 78 (opis slike).
RlIevine srp. prav. manastira Tvrdoi - Bonjak - Kal endar 1901 - Sarajevo,
1901; 69 (sliJka!); 71 (opis s lil{e!).
236 Dr Matija Lopac
Ruevine gradine kod Hutova - Bonjak - kalendar - Sarajevo, 1902; 61;
(opis slike).
RUVARAC, ILARION:
Neto o Bosni dabarskoj ili dabro- bosanskoj episkopiji i o srpskim manastirima
tl Bosni - Godinjica Nikole - Beograd, 1878, IIa; 240-261;
RUY ARAC, ILARION:
Priloci k objanjenju izvora srpske istorije - Gl asnik Srpskog drutva
- Beograd, 1881, knj. XLIX; 1-52; (na vie mjesta i o Bosni).
RUVARAC, ILARION:
O rodu Hrvoja velikoga bosanskoga vojvode -- Glasnik Srpskog drutva
- Beograd, 1881; XLIX; 45-52;
RUKVARAC, ILARION:
Zaablje u Hercegovini - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo, 1890; II,
sv. 1; 12-17: - Vidi i : Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der
Hercegovina - Wien, 1894; II ; 228-234.
RUVARAC, ILARION:
O - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. -
Saraj evo, 1890, II, sv. 3; 263-267 ; Vidi i: Wissenschaftliche MiHheilungen
ClU3 Bosnien und der Hercegovina - Wien, 1894; II ; 215-127.
RUVARAC, ILARION:
Draga, Danica, Resa - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo, 1891; III; sv.
3; 225-238; Vidi i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Her-
cegovina - Wien, 1894; II; 163-172.
RUVARAC, ILARION:
Pismo rmanjskih iz prolo
6
a vijeka -
- Sarajevo, 1891; god. V; sv. 1-2; 38-40;
RUVARAC, 1.:
Opis turskih oblasti i u njima naroda, a naroda srpskoga,
sastavljen god. 1771 srpskih patrijarhom Vasilijem - Spomenik X - Beo-
grad, 1891, 54-58 (43-66);
RUVARAC, ILARION:
Katar ina, Tvrtka I bana (od 1353-1377) i od 1377-1391 kralja bosanskoga
- Glasn ik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo, 1892; IV, sv. 3; 205-211; Vidi i:
Wi ssenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien u. der Hercegovina - Wien, 1894; II ;
173-178.
RUVARAC, ILARION:
O natpisima u Ozrenskoj Cl'kvi i o ivopiscu popu Strahinji - Glasnik Zem.
muzej'!. u B. i H. - Saraj evo, 1892; IV; sv. 4; 293-301;
RUVARAC, ILARION:
Dvije bosanske kraljice - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo 1893; 1394
V; sv. 3; 467-477; sv. 4; 565-574; Vidi i: Wissenschaftliche Mittheilungen auS
Bosnien u. der Hercegovina - Wien, 1895 ; III; 372-387.
Bibliografski podaci o hi storijskim radovima o Bosni i Hercegovini 237
RUVARAC, ILARION:
Banovanje Tvrtka bana 1353-1377 Zem. muz:eja u B. iH. - Saraj evo,
1894; VI; 225-240; Vidi i : Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien u. der
Hercegovina - Wien, 1896; IV; 324-342.
RUVARAC, ILARION:
Tri dodatka lt raspravi Banovanje Tvrtka bana (1353-1377) - Glasnik Zem.
muzej a - Saraljevo, 1894; VI ; 611-620;
RUVARAC, 1. ARHIM.:
Priloci k poznavanju izvora srpske istorije - IV Trebinjski Pomenik ili ti
Opti List - Godinjica Nikole - Beograd, 1894; knj. XIV; 228-238;
RUVARAC, ILARION:
Draga Danica, Resa - Posebna izdanja 5r1psike kraljevske akademije - Beograd,
1934 ; knj . crn; 329-347;
RUVARAC, ILARION:
Katarina, Tvrtka I bana (od 1353-1377) i od 1377-1391 kralja bosanskoga
- Posebna izdanja Srpske kralj evsk e akademije - Beograd, 1934; knj. CIn; 351
-358;
RUVARAC, ILARION:
Dvije bosanske kraljice - Posebna izdanja Srpske kraljevske akademij e -
Beograd, 1934; knj. CIn; 446-468;
RUVARAC. ILARION:
Banovanje Tvrtka bana (1353-1377) - Posbna izdanja Srpske kralj evske aka-
demij e - Beograd, 1934; knj. CIn; 469-487;
RUVARAC. ILARION:
Tri dodatka k raspravi Banovanje Tvrtka bana (1353-1377) - Posebna izdanj a
Srpske kraljevske akademije - Beograd, 1934; knj . CnI; 488-498;
MILOV.:
Postanak varoi Bijeline Botmaska Vila - Saraj evo, 1887; n; 120;
S.:
Starine u gracanicitOm kotaru - - Sarajevo,
1897; god. XI; sv. 7-8; 290-291;
S. A. (SOLOVJEV ALEKSANDAR):
Prilog pitanju bosanske crkve - zbornik - Zagreb, 1950; nl ;
215; latin.
S. P.:
Tok sarajevskog atentata - Nova Evropa - Zagreb, 1925; XI ; 572--574; latin.
S. T. P.:
Arhimandrit Melentije - vOjvoda umski 1835-1887 - - Du-
hovni lislt za crkveno-prosvjetne potrebe srpsko-pravoslavnog svetenstva i naroda u
B. i H. - Sarajevo, 1902; god. XVI; br. 23; 550-557; (biografija s podacima i
bosanske historije). . .
238 Dr Matija Lapac
SAFET, MIRZA:
Pabirci iz stare biljenice: Pohod Bonjaka na Mletke 1499 - Novi Behar -
List za pouku i zabavu - Sarajevo, 1930 Bl; IV; br . l; 5-6 latin. (narodna pjesma).
SAINTE-MARIE, De, E.:
- Etude geogra:phique, historique et s latistique - Paris, 1375;
1-161 (za historiju ispo napose pogl. : II. De temps h eroiques a l'an 1389 apres J . C.
- III. Les ducs d'Herzegovine, de 1389 a g83 - IV. L a domination turque de 1183
a 1832 - V. Ali-Pacha Rizvanbegovitsch, de 1832 a 1849).
MEHMED:
Tuzla u prolosti i sadanjosti - Gajret-kal endar - Saraj evo, 1940; 248-255;
SANUDO, MAZINO:
Odnoaji skupnovlade prema junim Slavenom iz ljetopisah
Marina Sanuda - Arkiv za povjestnicu jugoslavens ku - Za.greb, 1859, 1863, 1865;
V; 1-160; VI; 161-476; VIII; 1-256; latin.
Sarajevo (k slici!) - Vienac zabavi pouci - Zagreb, 1878; X; 598-599;
lat:n.
ABDULAH-STRUNJA, DRAGUTIN:
Prvi dani ustanka II Drvaru i okolini - Godinjak Istoriskog drut va Bosne
- Saraj e 0 , 1950; II; G-18;
Sasko-poljska pukovnija Bonjaka i holandijski kopljanici Bonjaci (o raspravi
koju je napisao Franjo Gente u Glasniku Zem. muzej a, 1902) - Sarajevski List
Sarajevo, 1915; XXXVIII ; br. 9; 11; latin.
SAVVA, H. (mitropolit):
Pregled bil jeaka ili izvora o dabarskim episkopima i dabro- bosanskim mitro-
politima - - Duhovni z;:J. crkveno-prosvj etne potrebe srpsko-pra-
voslavnog Isvetensrlva i naroda u Bosni i He-rcegovini - Saraj evo, 1898; god. XII;
br. 1; 8-14; br. 2; 19-23; br. 3; 40-45; br. 4; 55-58; hr . 5;70-72; br. 6; 63-85;
SAX, KARL:
Skizzen tiber die Bewohner Bosniens, mit einer geographischen Einleitung
Separat-Abdruck aus den Mittheilungen d r k.k. geographis chen Gesellschaft
Wi en, 1864; VTI (1 863); 1-15.
SCHIMEK, MAXIMILIAN:
Politische Geschichte des Konigreichs Bosnien u. Rama, vom .Jahre 867 bis 1741
- Mit zwei Kupfertafeln-Christ. Friedr.Wa ppler - Wien, 1787 ; XXXVIII + 431.
SCHLESINGER, F.:
Zur Geschichte de r wirthschaftlichen Entwickelung von Sarajevo bis zur Gegen-
wart - Bosnischer Bote - Sarajevo, 1902; 41-51.
SCHMID, DT. FERDINAND:
Bosnien und Herzegovina unter der Vervaltung Oesterreich- Ungarns - Leip-
zig, 1914; 832 + 1 kart a,
Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
239
SCHWANDTNER, JOAN G.:
Scriptores rerum hungaricarum-Tomus I-III - Vindobonae, 1746 ; I; XXI +
888; II; XIII + 859 ; III; XLII + 794.
SCHNEIDER, dr . ARTUR:
Najstarije slike hrvatskih gradova u Bosni - Hrvatsko Kolo -
Zagreb, 1943, XXIV; 108- 129;
SCHWEIGER-LERCHENFELD, AMAND Freih. v.:
Bosnien, das Land u. seine Bewohner - GeschichtIich, geogr aphisch, ethnogra-
phisch. u.s.ocial-politisch geschildert von. . . Mit 8 Original ...:.- Illustrationen u. einer
kolorirten tTbersichtS'karte - Druck u. Ver iag von L. C. Z a marsiki - Wien, 1878;
IV + 198; IIvermehrte u. verbesserte Auflage - Wien, 1879, mit 9 Holzschnitt-
Tafeln u. einer tTbrsichts-Karte; VIII + 212.
A. H.:
Vakuf Gazi Husrev begov - Novi Behar - List za pouku i zabavu Saraj evo,
1930-31; IV; 2-3; 41-22; latin.
SEMIZ, SAVO, N.:
Blagaj i njegove znamenitosti - Bosanska Vila - Sarajevo, 1898; XIII; 42-43;
53-55;
Stjepan - Poljednji kralj bosanski - Iz knjiga sta!rostavnih
Novi - Kal endar za 1893 - Saraj evo, 1893; 81-89;
SERGEJEVSKI, DIMITRIJE:
Srednjevjekovna groblja u Stuparima iRastiku - Glasnik Zem muzeja u Sara-
jevu - Saraj evo, 1942; LIII (1941); 95-100; latin.
SERGEJEVSKI, DIMITRIJE:
Putne biljeke sa Nevesinjskog polja - Glasnik Zem. muzeja u Sarajevu - Sara-
jevo, 1948 - Nova Serija, sv. III ; 239-250; (dosta se govori o
cima) .
SETON-WATSON, R. W.:
Ko je odgovoran za ubijstvo Franje Ferdinanda? - Iz dela dr-a Sitona Watsona
- Sar,a jevo. Studija o uzrocima Svetskogo. Rata - Nova Evropa - Zagreb - XI
(1925); 426-438; latin.
SETON-WATSON, R. W. :
Jugoslovenski revolucionari pokret (III glava iz jo netampane knjige Dr-a
Setona Vatsona. Saraj evo. Studija o uzrocima Svetskoga Rata) - Nova Evropa -
Zagreb, 1925; XII; br. 12 ; 349-361 ;
SETON-WATSON, R. W.:
g. Ljube (Iz knjige Sarajevo) - Nova Evropa - Zagreb,
1926; XIV; 35- 40 ; latin.
SITON-VATSON, Dr. (R. W. SETON-WATSON):
Sarajevo - Studija o uzrocima sve tskog'a, rata - Izdanj e Nove Evrope -
Zagreb, 1926; VII + 214;
VLADISLAV-NURI NIKOLA:
Bosna i Hercegovina pod austro-ugarskom upravom - Srpski narod u XIX
veku - Beograd, s. a.; 1-166;
_ ____ _______ ___ _ Dr Matij a Lopac
VLAD.:
Jedna naredba o rajinom odijelu iz doba otomanske vladavine - Gl asnik Zem.
muzej a u B. i H. - Sar ajevo, 1902; XIV; 557-559;
VLAD.:
Srpsko-pravoslavna osnovna kola u Sarajevu - .Jedan prilog za nj ezinu istoriju
- L - Duhovni list za crkveno - pros vj etne pot rebe srpsko-pravoslavnog
s vetenstva i nar oda u Bosni i Hercegovini - Sar aj evo, 1902, god. XVI ; br. 1-2;
22-26; br. 5; 110-113;
VLAD.:
Porijeklo pr avoslavnog naroda u sjeverozapadnoj Bosni - Gl asnik Zem. muzeja
u B. i H. - Sar aj evo, 1908; XXX; 219-265;
VL.:
Katastih manastira Zavale iz 1817 godine - Glasnik Zem. muzej a u B. H.
- Sar aj evo, 1920; XXXII ; 207-209;
VLADlSLAV:
Postanak krsnoga imena - Gl.asnik Zem. muzeja u B. H. - Sarajevo, 1920;
XXXII ; 245-272 ;
VLADISLAV:
Istoriski izvori na tur!!]{om jeziku - Srpski knjievni gl asnik - Beograd, 1921;
N. S. III; 209- 210;
VLADISLAV:
upa i grad Borac II Bosni - PrilOl i za knjievnost, j ezik, is toriju folkl or--
Beogr ad, 1922; knj. II; 184-188;
VLADISLAV:
Srpsko-pravoslavna sarajevska paro hija u 17 i 18 vijeku (Izvod iz studij e) -
Bosanska Vila - Sar a j evo, 1913 ; XXVHI; 10- 12;
VLADISLAV;
se bavio srpsko-pravoslavni narod u Sarajevu u 17 i 18 vij eku (iz
studije) - Bosanska Vila - Sarajevo 1913 ; XXVIII ; 89-90; 108-110; 122-123;
138-139; 156-157; 175-176;
VLADJSLAV:
Prilog starim zapisima od V. - Bosanska Vil a - Saraj evo, 1913;
XXVIII; 95 ; 181- 183; (prikaz) .
VLADISLAV:
Povijest Bosne u doba Osmanlijske vlade - I di o (1463-1739) od dra M. Preloga
- Bosanska Vila - Sarajevo 1913 ; 204-206; (prikaz).
VLADISLAV:
Iz sarajevske prolosti - Biljeke pokojnog Gligorije H. - Bosan-
ska Vila - Sarajevo, 1913; XXVIII; 222-223;
VLADISLAV:
Sarajevska mahala Ferhadiju 1850-55 god. - Bosanska Vila - Sarajevo, 1913;
015-.316; 331- 332; 344- 345;
241 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
VLADISLAV:
Iz tevtera i pisama - ITevter Nikole i pisma Had.i-
trgovaca u Sarajevu - Privredna knjiara i tamparija - Sarajevo,
1914; 1-60;
VLADISLAV:
muslimani -G aj ret - Saraj evo, 1926; X; br, 2-3; 22-25;
latin.
VLADISLAV:
Kudugeri (Povodom rasprave dr. V. Gluca Srednjevekovna bosanska crkva
- Prilozi knj. IV) - Prilozi za knjievnost, istoriju i folklor - Beograd, 1926; VI;
107-110;
VLADISLAV:
. Grobni natpis \1 Cadovini - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. -
Sarajevo, 1927; XXXIX; sv. 2; 193-196;
VLADISLAV:
Vanost Bosne i Hercegovine u naoj dravi - Kalendar Prosveta - Sarajevo,
1927; 17-19;
VLADISLAV:
Mula-Musta.fa Baeskija sarajevski 18 vijeka - tampano trokom sara-
jevske Gradske - Sarajevo, 1927; 1-14; latin. Vidi i: Novi Behar - Sara-
jevo, 1928-29; II; br. 4; 51-52; 66-67; 83-84; 106; 114-116.
VLADISLAV:
Srpski pravoslavni narod i crkva u Sarajevu i 17 18 vijeku - (Sa 10 slika)
- Dr. tamparija - Sarajevo, 1928; 1-163;
VLADISLAV:
Jedan slovenski uzOr bosanskih mramorova (Sa 5 slika u tekstu) - Glasnik
Zemaljskog muzeja u BiH. - Sarajevo, 1928; XL; sv. 2; 141-144;
VLADISLAV:
Postanak Sarajeva i njegov teritorijalni razvitak u 15 i 16 vijeku (Sa 1 planom
u tekstu) - Glasnik Zem. muzja u B. iH. - Sarajevo, 1929; XLI; sv. 2; 41-56;
VLADISLAV:
Davni tragovi motiva u predanju o smrti kralja Vukaina - Glasnik Zem.
muzeja u B. iH. - Sarajevo, 1929; XLI;sv. 2; 1-3;
VLADISLAV:
Popis bosanskih spahija iz 1123 (1711) godine - (Sa 1 tablom, 2 slike u tekstu i
6 karata) - Glasnik Zemaljskog muzeja u B. i H. - Sarajevo, 1930; XLII; sv. 2;
1-100;
SKARIC, VLADISLAV:
Podaci Za historiju Hercegovine od 1566 do sredine 17 vijeka - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo, 1931; XLIII; sv. 2; 55-72;
VLADISLAV:
Princ Evgenje Savojski u Sarajevu u oktobru 1697 - Narodno Jedinstvo -
Ilustrovani Almanah - Kalendar Drinske Banovine - God II (1931) -
Sarajevo, 1930; 295-297;
glasnik ;Z;emllljskog muzeja - Istorija i etnorratljl\
lS
242 Dr Matija Lopac
VLADISLAV:
Bogumilski grobovi i - Dvije historijske zablude - Narodno Jedin-
stvo - Ilustrovani Almanah - Kalendar Drinske Banovine - God. III
(1932) - Sarajevo, 1932; 356-358;
VLADISLAV:
Trebinje u 18 vijeku (Sa 2 karte u tekstu) - Glasnik Zem muzeja u B. i H. -
Saraj evo, 1933 ; XLV; sv. 2; 39-70;
VLADISLAV:
Tragovi radarstva u okolini Kreeva - Glasnik Zem. muzeja u B. H.
- Sarajevo, 1934; XLVI; 73-80;
VLADISLAV:
Grob i grobni spomenik gosta Milutina u Humskom i srezu - Sa 2
table - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo, 1934; XLVI; sv. 2; 79-82;
VLADISLAV:
Turski agrarni zakonici za sandake Bosnu i Hercegovinu od godine 1047
Glasnik Zem. muzeja u BiH. - Sarajevo, 1934; XLVI; sv. 2; 107-112;
VLADISLAV:
Tragovi starog rudarstva u okolini Kreeva i Fojnice (sa 2 tabele i u tekstu, 5
karata i jedna slika) - Glasnik Zem. m uzeja u B. i H. - Sarajevo, 1935; XLVII;
23-34;
VLADISLAV:
Balkan pod turskom - Knjiga Balkanu - IzdaJI1je Balkanskog instituta
- Beograd, 1936; 147-158;
VLADISLAV:
Stari turski zakon o orizitima - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo,
1936; XLVIII; sv. 1; 37-48;
VLADISLAV:
O Kreevu (sa 2 tab. i 1 planom u teikstu) - Glasnik Zem. muzeja II BiH. -
1936; XLVIII; sv. 1; 73-80;
VLADISLAV:
upa Zemljanik i stara nahija Zmijanje (sa 1 kartom u tekstu) - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo 1937; XLIX; sv. 1; 37-54;
VLADISLAV:
Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austro-ugarske okupacije
- Izdanje optine grada Sarajeva Sarajevo, 1937; 1-290; latin.
VLADISLAV:
Sirenje islama u Bosni i Hercegovini - Gajret - kalendar, 1940 - Sarajevo,
1939;
VLADISLAV:
Berat jednog spahije - :Kalendar Prosveta - Sarajevo 1941; 20-21;
243 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
SKARIC, VLADISLAV:
Iz prolosti Bosne i Hercegovine XIX vijeka - Godinjak Istoriskog drutva
Bosne i Hercegovine - Saraj evo, 1949; 7-14;
SKOK, P.:
Bogomili II svjetlosti lingvistike - Jugoslovenski ist.oriski - Ljubljana
- Zagreb-Beograd, 1935 ; god. I; 462-472; latin.
P .:
Nai dobrovoljci u Svetskom ratu - Nova Evropa - Zagreb, 1925; XI ; 511-534;
latin.
PERO:
Omladina i Sarajevski Atentat - Nova Evropa - Zagreb, 1925; XI; 543-552;
PERO:
Staro groblje po Gacku - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo 1928; XL;
sv. 2; 57- 64;
PERO:
Napor Bosne i Hercegovine za oslo i ujedinjenje. Obradio... Saradnici:
Vladimir Vasilj Risto itd. - Saraj evo, 1929; 1-400 + 8
list . slika ;
Slike starih bosanskih gradova - Bonjak - Kalendar - Sarajevo, 1904.
FUAD:
Povodom jedne knjige o Mostal"U - Gajret - Saraj evo, 1934; XV; br. 1; 9-11 ;
(p.rikaz knjige: V. Mostaru).
FUAD L:
Povodom studije o poreklu muslimanskog plemstva u Bosni Hercegovini-
Gajret - Saraj evo, 1937; XVIII ; br. 3; 45-46; latin.
OSMAN ASAF:
Jedna stara turska biljeka iz prolosti Mostara - Novi Beha.r List za pouku
i zabavu - Sarajevo, 1931132; br. 7-l3; 123; latin.
OSMAN A.:
Vezir Ali-paa privredni pionir Hercegovine
List za pouku i zabavu - Saraj evo, 1932; VI; br. 2; 19-21; lati
-
n.
Novi Behar -
OSMAN ASAF:
Iz nae prolosti - Najstariji poznati dokumenti
XVI ; br. 6; 99-101; latin.
- Gajret - Sarajevo, 1935;
OSMAN A. :
Teanj prije tri (1639-1642) - Pretiskano iz Kalendara Narodna Uzda-
nica iz godine 1942 - Dr. tiskara - Sarajevo, 1941; 1-15; latin.
OSMAN A.:
Prilike u Bosni podkraj xvn (Prilog za poviest Bosne Herce-
ga ine) - Sarajevo, 1943; 1-30; latin,
16"
244 Dr Matija Lopac
SOKOLOVIC, OSMAN A.:
popis trgovaca - muslimana jz Bosne i Hercegovine pod kraj turske
uprave - Pretiskano iz "Novog Behara - God. XV; br. 24. - Islamska
tiskan - Sarajevo, 1943; 1-4l; latin.
SOKOLOVIC, OSMAN A.:
O kreditima u Bosni za turske uprave (1463-1878) - obzirom na
vakufske i pupilarne gotovine) - D pretiskano iz Osvita - Sarajevo,
1944; 1-48; l atin.
SOLOVJEV, dr. ALEKSANDAR:
nacrt zakona za ustae - Spomenik - Beograd, 1939;
XCI; 139-151;
SOLOVJEV, dr. ALEKSANDAR:
Trgovanje bosanskim r obl j em do god. 1661 - Glasnik Dr. muzeja u Sarajevu
- Saraj evo, 1946 ; - Nova Serija - Drutvene n auke, sv. 1; 139-164;
SOLOVJEV, dr. ALEKSANDAR:
Gost Radin i njegov testamenat - Ottampano iz "Pregleda - God. II; sv. 7;
310-318; - Dravnal tamparija u Sarajevu, 1947; 1-11; la t in. '
SOLOVJEV, dr. A.:
Postanak i pad bosanske crkve - Prosvjetni Radnik - Sarajevo, 1947; br. 6-7;
SOLOVJEV, dr . ALEKSANDAR:
Jesu li bQgomil i potovali krst? - Posebni otisak iz Glasnika Zem. muzeja u
Sarajevu, 1948 - N. S. sv. III - Sarajevo, 1948; 81-102; 4 tab. ; Vidi i: Glasnik
Zem. muzeja.
SOLOVJEV, dr. ALEKSANDAR:
Vjersko bosanske crkve - Poseban otisak iz 270 knjige Rada Jugoslav.
akademije znanosti i umjetnosti - Odj el za f.ilozofiju i drutvene nauke - Zag reb,
1948; 1-46; latin. Vidi i: Rad Jugosl. ak ademije.
SOLOVJEV, A. V.:
La docirine de l'eglise de Bosnie - Extrait du Bulletin de l'Academie royale
de Bel gique (Cl asse des Lettres) - Seanee du 4 octobre 1948; Seri e - Tome XXXIV
-Bruxelles, 1948; 481-534.
SOLOVJEV, A. V.:
Nestanak hogomilstva i islamizacija Bosne - Godinjak Is toriskog drutva Bosne
i Hercegovine - Saraj evo, 1949; - God. I; 42- 79; Vidi i separat.
SOLOVJEV, dr. ALEKSANDAR:
Vl as teoske povelj e vladara - P osebni otisak iz I stori sko-pravnog
zbornik a , sv. 1; - Saraj evo, 1949; 79-105 ;
SNAVI, ALI :
A propos de I'Herzegovine - Avec deux cartes et un portrait de l'auteur -
Paris, 1875; 1-96.
SPAHb, FEHIM:
Tursiti rudarski zakoni - Glasnik Zem. muzeja u B. iH. - Saraj evo 1913; XXVi
134-194; latin. - Vidi i separat.
-------------------
245 Bibliografski podaci o histori.iskim radovima o Bosni i Hercegovini
SPAHO, FEHIM:
Gazi Husrefbegova knjinica - Novi Behar - List za pouku i zabavu - Sara-
jevo, 1930-31; IV; br. 2-3; 31-33; latin.
SPAHO, FEHIlVI :
Hrvati u Evlija putopisu - Hrvatsko KolIo - Zagreb, 1932; XIII;
41- 50; latin.
SPAHO, FEHIM:
Ferman, kojim je n usejin kapetan proglaen odmetnikom i
na smrt - Napredak - Glasilo Hrvatskog kulturnog drutva Napredak" u Sara-
jevu - Sarajevo, 1932; god. VII; br. 3; 27-28; latin.
SPAHO, FEHIM:
Pobune u tuzlanskom srezu polovicom osamnaestog vijeka Glasnik Zem.
muzeja u B. iH. - Sarajevo, 1933; XLV; sv. 2; 71-76; latin.
SPAHO, MEHMED:
Gazi Husrevbeg Slika iz bosanske prolosti - Behar - List za pouku i zabavu
- Sarajevo, 1906; VII; 99-101; 112-114; 124-125; 135-137; 148; latin. - Vidi i
separat.
SPAITS, ALEXANDER:
Der Weg zum Berliner Kongress - Historische Entwiecklung Bosniens und der
Herzegovina bis zur Okkupation 1878 - IllUls'triert von Hauptmann Otto Gstottner
- Unsere Truppen in Bosnien u. der H erzegowina 1878 - Einzeldarstellungen -
I Band - C. W. Stern-Wien u. Leipzig, 1907; 1-94.
SPALAIKOVITSCH, M. - J .:
La Bosnie et Etude d'histoire diplomatique et de droit inter-
national - Arthouil' Rousseau - Paris, 1899; XLIII + 343.
SPALENY, NORBERT:
Wahrnehmungen und Erfahrungen der k. k. Tl"uppen bei der Occupation Bosniens
u. der Hercegovina im Jahre 1878 - Nach dem Odginal - Materiale des Militar -
Wissenschaftlichen Vereines zu Wien bealI'beitet von. " Sepa1rat - Abdruck - Ver-
lag des Milit1ir-Wissensch. Vereines - Wien, 1884; 1-133.
SPASIt, dr. M:
Neto o naoj crkvi pod turskim vladeniem, i o tome, to se vise Srba
u Bosni, nego u Srbiji i Hercegovini - Glasnik Drutva srbske slovesnosti - Beo-
grad, 1847; sv. I; 140-153;
Spomen knjiga iz Bosne. - Uredio dr. Ivan - Zagreb, 1901; 1-231; latin.
Spomenica prilikom temelja srpsko-pravoslavne o:movne muke i en-
ske kao i vie kole u Sarajevu 22 septembra (4 cktobra) 1897 - Bosan-
- Sarajevo, 1897; god. XI; sv. 10; 396-399; (kratak
historijat kola u Saraljevu i popis
Spomenica o postanju osnivanja eparhije - nad prepiska. -
S. i sino'vi - Banja Luka, 1914; 1-55;
246 Dr Matija Lopac
Spomenica o ustanku 1875 godine - Izdao Odbor za podizanje
nevestinjskog spomenika - Beograd, 1928; XIX + 220; slike, 1 karta;
Spomenica Petra - Beograd, 1928; XI + 125;
Spomenica Vasilja - Izdanje Drutva Prosvete - Sarajevo, 1935 ; 1-278;
Spomenica Millana (1880-1937) - Sarajevo, 1938; 1-254;
Spomenici bosanski i crnogorski - Arkiv za povjestnicu jugoslovensku - Za-
greb, 1852; II; 35-48; latin.
SRB-KOSTADIN:
I1arion Ruvarac: Draga, Danica, Resa Bosanska Vila - Sarajevo, 1892; VII;
26-27; (prikaz).
SRB PECIJA:
Selo i njegove starine - - Saraj evo, 1895;
god. X; sv. 4; 135- 136;
Srpska pravoslavna mitropolija pri kraju 1900. god. (s
dodatkom) - Izdao Serafim mitropolit . - Uredio Jovan - Paher
i - Mostar, 1901; 1-226 + stat. pregledi;
Srpski ljetopis - KalendaT Prosvjeta za god. 1910 - Sarajevo, 1909; 170-172;
St.:
Fojnica k/Kiseljaka - Almanah - Kalendar Drinske banovine - Sarajevo, 1931;
II; 323-325;
STAKI\: V. i
Starine iz okoline maglajske - Bosanska Vila - Sarajevo, 1886; I; 267-268;
VASO:
O manastiru Ozrenu - Bosanska Vila Saraj evo, 1887; II ; 198-199;
VASILIJE:
O manastiru - Dabro-bosanski - Sarajevo, 1889; god. III; br.
21-22; 336-339; br. 23; 358-359; br. 24; 377-379;
JEVREM:
s okolinom i stanovnicima svojim - Prilog poznavanju Bosne - Bosan-
ska Vila - Sarajevo, 1887; II; 22-24; 41---44;
24.7 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
ST.:
Istorija Bosne i Hercegovine - Dr. tamparija kralj . Srbije - Beograd, 1909 ;
1-96;
STANOJE:
Srpski ustanci u Bosni i Hercegovini - Kalendar Prosvjeta za god. 1910 - Sara-
j evo 1909; 165-168;
ST.:
Studija o srpskoj diplomatici - b) Bosna. - v) Hum. - Glas Srpske kraljevske
akademije - Beograd, 1912; XC; 86-104; 1913; XCII; 110-142; 178-189; 205-206;
1914; XCIV; 200-208; 236-252; 1920; XCVI; 84-97; 122-131; 145-149; 1922; C;
13-26; 1923; CX; 7-18; 1928; CXXXII; 13-21; 36--45; 1933; CLVI; 53-56;
CLVIr; 167- 185; 1934; CLXI; 12-17; 31-38; 1936; CLXl X; 59-63; 90-93; 110-
114;
ST.:
VI. Teritorijalni razvoj bosanske drave u srednjem veku. - Pristupna
akademska beseda - Glas 167 (1935) - Jugoslovenski istoriski - Ljubljana
-Zag,reb-Beograd, 1935; god. I; 614-615; (prikaz) .
dr. STANOJE:
Istorija srpskog naroda u srednjem veku - Poshna izdanja Srpske kr aljevske
akademije - Beograd, 1937; knj . CXXI; 1-388;
Stanovite, Hrvatsko, prema zakonskoj osnovi o aneksiji Bosne i Hercegovine -
Napisano godine 1908. - Prva Hrv. tiskara - Osie-k, s. a.; 1-29; latin.
---'-:
Stari grb bosanski (K slici na s tr. 492--493) - Vienac zabavi pouci - Zagreb,
1890; XXII; 495; latin.
Stari bosanski gradovi iz XI - Vienac zabavi pouci - Zagreb, 1893;
god. XXV; 597; (slika,).
Starine na - I Crkva hram sv. Arh. Mihaila na Stranici - II
Crkva hram sv. Jovana na Drijenu - - organ Velikog crkvenog
suda, za duhovne potrebe - Sarajevo, 1907; god. XXI ; br. 16; 373-376; br. 17-18;
402--405;
Starine bosanske - Bosanski PriJatelj - Z ag'I'eb , 1850; sv. I; 21-24; latin.
Starine bosanske - Rodoslovlje popa Stanislava - Bosanski prijatelj
- Zagreb, 1851; sv. II; 78-82; latin.
podaci o Bosni i Hercegovini i jednom kraju Stare Srbije - Glasnik
Sr'p:Slkog drutva - Beograd, 1866; sv. XX (starog reda); 222-228;
Stav Muslimanske i Srpske narodne organizacije prema aneksiji Bosne i Herce-
govine - Gajret - Sarajevo, 1938; XI X; br. 13; 225-226; latin.
248 Dr Matija Lapac
STEF VELIMIR:
Kralj Matija prema Vlakoj i Bosni - Pretampano iz Ljetopisa Matice srpske
knj. 331; sv. 1-3; g. 1932 - Izdanje Knj:are Slavije - Novi Sad, 1932; 1-27;
STEF VILOVSKY, THEODOR:
Die Serben im siidlichen Ungarn in Dalmatip.n, Bosnien und der Herzegovina -
Wien (j. Teschen, 1884; 1-339 (Die Volke r Oes terreich - Ungarns - Ethnographische
und culturhistorische Schilderungen, XI).
STERNECK:
Geograph. Vel'hliltnisse, Communica tionen u. die Reisen in Bosnien, der Hercego-
vina und Nord-Montenegro - Wien, 1877; 1-56.
STERNECK, H. (preveo B.):
Staro nadgrobno kamenje u Bosni i Hercegovini - Vienac zabavi pouci
Zagreb, 1878; 549-551; 566-567; latin.
JOSIP:
Tko je bio otac zadnjeg kralja Bosne? - Vijesnik -- Sarajevo, 1931;
XXXVIII; 7-10; 35-41; latin.
STOIANOVITSCH, NIKOLA:
Bosnie-Herzegovine Preface de Maurice Muret - Edition Atar - Geneve,
1917; l-II9.
STOIANOVITSCH, NIKOLA:
Bosnie-Herzegovine Imprimerie Albert Kundig - Geneve, 1917; 1-105.
LJ.:
Srpski rodoslovi i letopisi - Glasnik Srpskog drutva - Beograd, 1883;
knj. III; XVI + 160; (podaci i iz Bosne) .
LJUBOMIR:
Jedan prilog k poznavanju bosanskijeh Bogomila - Btarine - Zag.reb, 1386;
XVIII; 230-232; latin.
LJUBA:
O natpisima na u Glasniku Zem. muzeja za god. 1890 1891 - Bosan-
ska Vila - Sarajevo, 1892; VII; 91-92;
LJUB.:
Zapisi i natpisi - 1. Iz Sarajeva - Spomenik Srpske Kraljevske Akademije -
Beograd, 1896; XXX; 38-42;
LJUB.:
Stari srpski zapisi i natpisi - Vol. I-VI - Beograd, 1902-1926; (U svim
knjigama ima grade za bosansku historiju. podataka uzeta je iz Glasnika Zem.
muzeja u B. i H.).
LJUB.:
Stare srpske povelje i pisma - Knj. I, prvi deo: Dubrovnik i susedi njegovi
Beograd, 1929; knj. I, drugi deo: Dubrovnik i susedi njegovi - Beograd, 1934;
(za bosansku historiju dosta
----------------
249 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
NIKOLA:
Autonomija Bosne i Hercegovine - Jedan nedran go-vor - tampa SI1pske
tamparije u Zagrebu, s. a.; 1-16;
dr. NIKOLA:
srpske-muslimanske bOl'be protiv Austrije - Gajret - kalendar -
Sarajevo, 1941; 40-41;
dr. NIKOLA:
jedna francuska knjiga o ustanku 1875-76 godine -
Godinjak Istoriskog drutva Bosne i Hercegovine - Sarajevo, 1950; - Godine II;
271-277;
SIMO:
Dopuna opisu manastira Motanice - - Sara-
jevo, 1890; god. IV; br. 3; 125-127;
SIMO:
P03tanak Prijedora - Bosanska Vila- Sarajevo, 1891; VI; 230-231; 249;
SIMO:
Kozarac s okolinom - - Sarajevo, 1896; god. X;
sv. 10; 378-382;
Stolna crkva u Sarajevu (K slici!) - Vienac zabavi pouci - Zagreb, 1889;
XXI; 591; latin.
DRAGOSLAV:
Buna Srba u Bosni 1843 - Godinjica Nikole - Beograd, 1931;
knj . XL; 122-169;
dr. DRAG.:
propaganda Srbije u jugosl,)venskim pokl-ajinama 1844-1858 - Glasnii{
Istoriskog drutva u Novom Sadu - Novi Sad, 1936; knj. IX; 155-179; 300 - 315;
dr. DRAG.:
Pop buna u Bosni 1834 godine - Kalendar Prosveta - Sarajevo, 1939;
54-60;
dr. DRAG.:
Jedan plan o Bosne iz 1860 godine - Kalendar Prosveta - Saraje-
vo, 1941; 22-26;
stetak - Glasnik Zero. muzeja u B. i H. - Sarajevo, 1926 XXXVIII;
45---46;
Stari most Ila - Glasnik Zem. muzeja u BiH. - Sarajevo, 1925; XXXVII;
91-92;
Starinarske biljeke - l. Crkvina k)d Vidotaka. - 2. Hisardik - Glasnik Zem.
muzeja u E. iH. - Sarajevo, 1925; XXXVII; 85-86;
250 Dr Matija Lapac
GEORG:
Notizen aus der Gegend von Viegrad - (Mit 6 Abbildugen im Texte) - Wis-
senschaftliche MittheUungen aus Bosnien u. der Hercegovina - Wien, 1894; II;
327-330.
GEORG:
Bosnische KonigsschlOsser - (Mit tafel IV und 2 Abbildungen im Texte) - Wis-
senschaftliche Mittheilungen aus Bosnien u. de.r Hercegovina - Wien, 1894; II ;
322-327;
O crkvi oZl'enskoj - Glasnik Zem. muzeja u B. H. Sarajevo, 1892;sv. 1; IV;
68-70;
Opet o crkvi ozrenskoj - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo, 1893; V;
309-310;
Opis polja Glasinca - Glasnik Zem. muzeja u B. iH. - Sarajevo, 1891; III; sv. 4;
323-334;
Kr<lljev3ki dvori Sutjeska i Trstivnica - Glasnik Zem. muzeja u B. iH. - Sara-
j evo, 1891 ; III ; sv. 3; 318-319;
Grad Bobovac - Glasnik Zem. muzeja u B. H. - Sarajevo 1891; III ; sv. 2;
203-208; - Vidi i separat.
Grad Visoki - Glasnik Zem. muzeja u B. iH. - Sarajevo, 1891; III; sv. 2; 220-221;
Vidi i : Sarajevski List - Sarajevo, 1891 ; XIV; br. 84; 2;
STI1AUSZ, ADOLF:
Bosnien Land u. Leute - HistJorisch-ethnographisch-geographische Schilderung-
Band III - Druck u . Verlag VOn Carl Gerolds Sohn - Wien, 1884; VIII + 328.
ANTONIJE, A.:
ematizam srpsko-pravoslavne mitropolije i arhidijeceze
za god. 1890 - Bosanska Vila - Sarajevo, 1890; 219-220;
STRNAD, EUGEN:
Reminiszenzen aus der Okkupation Bosniens und der Hercegowina - AnHisslich
der 30 Jahreswende - Pozsony 1900 - Verlag der Kato!. literar. Aktiengesellschaft;
1-151.
STROHAL, R.:
Nekoliko skih isprava o dopisivanju turskih begova sa hrvatskim - Vjesnik
hrvatsko-cslavonsko-dalmatinskog zemal jskog arhiva - Zagreb, 1914; XVI; 45-50;
latin.
fra IGNACIJ:
crtice Kreeva i samostana - Sa jednom mj esto-
pis nom kartom i petnaest slika - Tisk.1m Bosanske Pote - Sarajevo, 1899; 1-
151 ; la t inica.
251 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
STRUKIC, fra IGNACIJ:
crkva u Bosni - Spomen-knjiga iz Bosne - Zagreb, 1901; 151-192;
latin.
SULEJMANPAIC, DEVAD:
Zavretak agrarnog pitanja u bivoj Bosni i Hercegovini kao ekonomskog
i zadrunog pokreta - Gajret - Sarajevo, 1929; 343-345;
SULJAGIC, SULEJMAN:
Zanimljivosti iz planinskih krajeva oko Sarajeva - Novi Behar - List za pouku
i zabavu - Sarajevo, 1936/37; lX ;br. 9-13; 136-138; latin.
SURYKOFF, BORIS M.:
Bosniea im Spiegel des Berliner Kritiker - Berliner Kritiker - Berlin,
1912; No 12; 1-5 No 16; 4-8;
SVARA:
Arhitektura Husrefbegovih gra,1evina - Novi Behar - List za pouku zabavu
Sarajevo, 1930/31; IV; br. 2-3; 22-25; latin.
S. F. :
Povjestno biljeke - Prosvjeta - List za zabavu, znanost i umjetnost - Zagreb,
1893; 1; 276-277; latin.
ABANOVIl:, HAZIM:
Ibrahim paa Novoeherlija, veliki vezir Muhameda III - Novi Behar - List za
pouku i zabavu - Saraj evo, 1936; IX; br. 17; 225-227; latin.
ABANOVrl:, HAZIM:
Popis kad,iluka II Evropskoj Turskoj od lVIostarca Abdulaha - Glas-
nik Hrvatskog Zem. muzeja u Sarajevu - Sarajevo, 1943; LIV (1942); 307-356; latin.
ABANOVIl:, HAZIM:
Novi turski dolmmenti - Glasnik Hr. Zem. muzeja u Sarajevu - Sarajevo,
1943; LIV (1942); 357-370; latin.
ABANOVIl:, HAZIM:
In Memoriam Fehimu Spahi - Gla.>nik Hrv. Zem. muzeja u Sarajevu - Sara-
jevo, 1943; LIV (1942); 536-537; latin.
ABANOVIl:, HAZIM:
Turski izvori za istoriju naih naroda - Prilozi za orijentalnu filo-
legiju i is,t:oriju jugoslovenskih nailoda pod turskom vladavinom - Sarajevo, 1950;
I ; 117-149; latin.
AFARIK, dr. JANKO:
Dodatak kopisaniju stary srbski novaca - Novci bosanski Glasnik Drutva
srbske slovesnosti - Beograd, 1851; sv. III; 253-256;
AFARIK, dr. JANKO:
Dodatak kopisaniju stary srbski novaca - Novci bosanski i primorski - Glasnik
Drutva srbske slovesnosti - Beograd, 1853; sv. V; 218-220;
AFARIK, dr. JANKO:
Dodatak kopisaniju stary srbski novaca - Novci bosanski - Glasnik Drutva
srbskc slovesnosti - Beograd, 1854; sv. Vl; 206-208;
:252 Dr Matija Lopac
AFARIK, dr. JANKO:
Dodatak kopisaniju srbski novaca - Novci Hrvoja velikog bana
bosanskog i duke spletskog - Glasnik Drutva srbske sl ovesnosti - Beograd, 1857;
sv. IX ; 281-282;
AFARIK, dr. JANKO:
Popis akta k istoriji Srha i ostali Jugoslovena se u Mleta-
generalnom arhivu - Glasnik Drutva srbske slovesnos ti - Beograd, 1858;
sv. X; 3-158; latin.
SAFARIK, dr. JANKO:
Srbski istorijski spomenici arhiva - Glasnik Drutva sloves-
nosti - Beograd, 1859; knj. XI; 319-462; 1860; knj. XIl ; 3- 396 ; 1861; knj . XIH;
1862; knj. XIV; 3-232 ; 1862 ; knj. XV; 139-246. (na vie mjesta doku-
menti iz Bosne).
o. VILKO:
Znamenit prilog Hrvatstvu Bosne i Hercegovine - Napredak - Hrvatski narodni
kalendar - Sar ajevo, 1915 ; IX; 238- 240; latin.
HUSE1N-AHMEDOV:
Kako je nastalo begovsko pleme - (Prema na rodnoj - Novi
Behar - List za pouku i zabavu - Sa rajevo, 1935; VIII ; b r. 19 ; 330-331 latin.
ematizam pravoslavne mitropolije i arhidijeceze dabrobosanske za godinu 1882,
1883, 1884-1885-1886. - Uredio - Sarajevo, 1882, 1883, 1886;
54 -I- 67 + 156;
Sematizam Srpsko-pravoslavne mitropolije i arhidijeceze
za god. 1890, 1900, 1906, 1912 - Saraj evo, 1890, 1912; Mos-tar, 1901, 1907;
ematizam, Prvi, pravtlslavne srpske mitropolije za godinu
1901 - Uredio: Aleksa .- Ba nj a Luka, 1903; IV + 289 + 30;
ematizam sl'pl> ko-pravoslavnih optina, kola i u Bosni i Hercegovini -
Novi - Kal endar II Bosni i za 1892 - Saraj evo, 93-97; 125-
127;
ematizam svijeh oblasti u Bosni Hercegovini - Bonjak-kalendar za 1889 -
Saraj evo, 1888, 81-125; l a tin.
ematizam svih oblasti u Bosni i Hercegovini (Prema stanju od 1 studenog 1907)
- Napredak - Hrvatski narodni kalendar za 1908 - II; Saraj evo, 184-260; latin.
HAZIM:
Iz prolosti Dubice - (Prij e turskog osvoj enj a) - ovi Behar - List za pouku
i zabavu - Saraj evo, 1937-38; XI; br. 9-11 ; 161-164; br. 12; 176-179; br. 13-16;
239-241; latin.
253
Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
HAZIM:
Iz prolosti Dubice - (Za turskoga g ospod3tva) - Novi Behar - List za pouku
i za bavu - Saraj evo, 1938- 39; XII; br. 1-4; 29-:31; br. 5-6; 68- 72; br. 7-14;
108-112; latin.
HAZIM:
rat - Borbe austrije i Turske oko Dubice 1788-1790 godine -
Gajre-t - kal endar - Saraj evo, 1939; 109-125; latin.
HAZIlVI:
Borba Hrvata i Turaka oko Dubice za vrijeme velikog rata -
- Gajret - kalendar - 1940 - Saraj e vo, 1939; 149-156; latin.
HAZIM:
Iz prolosti Dubice - (Historija dubice iz XVIII -- Novi Behar - Lis t
za pouku i zabavu - Saraj evo, 1941/42 ; XIV; tr. 7-9; 215-217; XV (1942 /43; br. 1;
18-21; XVI (1944); hr. 3; 39-43; br. 5; 79 ; br. 6; 95 ; br. 7; 109-111; br. 8; 123-124;
br. 9; 140-141: br. 10; 157-158; br. 11 ; 173-174; br. 12-13; 208-109; latin.
ESTAK, J. F.- SCHERB, F. von:
Militarische Beschl'eibung des Paschaliks Hercegovina u. des Fiirstenthums Crna
gora sammt Karte - Im SeJbsiverJa:ge ,der Verfasser - Wien, 1862; 1-89.
Pisma fra M. o premjetaju bos. klerika iz u Ostrogon - (Iz
os tavtine) - Vij esnik - Saraj evo, 1930; XXXVII ; 237- 241 ; latin.
EELJ, IVAN:
Hercegovo vrelo .- Glasnik Zem. m li B. i H. - Sarajevo, 1889; I; 92 latin.
Sezdesetogodinjica dra Konstantina - Saraj evski List - Saraj evo,
1914; XXXVII; br. 116;
IDAK, JAROSLAV:
Probiem hosansl<c crkve" u naoj historiografijj od do Gluca -
Rad Jugoslavenske akademij e znanosti i umj etnosti - Zagreb, 1937; knj. 259 ; 37-
182 ; latin.
IDAK, JAROSLAV:
Pravoslavni Istok crkva bosanska - Savremenik - Zagreb, 1938; XXVII;
769-793; latin.
IDAK, dr. JAROSLAV:
Crkva bosanska" i problem bogumilstva II Bosni - Mala lmjinica Matice Hrvat-
ske - Nova Serij a - Kolo V - Svezak 28 - Izdanj e Matice Hrvatske - Zagreb,
1940; 1-163; latin.
ANTE:
Osman-paa Bonjak - , Novi Behar - Li9t za pouku zabavu - Saraj evo,
1931 /32; V; br. 19-20; 274-276; latin.
ANTE:
Osnove za trovanje Mehmeda n i pae bosanskog od repu-
blike - Napredak - kalendar za 1932 - Sarajevo
l
1931; 197-200; latin,
254 Dr Matija Lapac
SIMCIK, ANTE:
.Jedan o u Bosni 1463-64 - Napredak - Glasilo Hrvat-
skog kulturnog drutva Napredak u Sarajevu - Sarajevo, 1932; god. VII; br. 11-
12; 142-144; latin.
ANTE:
Car sultan ili - Glasnik Zem. muzeja u B. iH. - Sarajevo, 1932;
XLIV; sv. 2; 63-65; latin.
IMCIK, ANTE:
ili - Napredak - Glasilo Hrvatskog kulturnog drutva Na-
predak u Sarajevu - Sarajevo, 1933; br. 11-12; 146-194; latin.
IMCIK, ANTE:
Odsutnost Husref-begova iz Sarajeva god. 1534-1536 - Glasnik Zem. muzej3 u
B. i H. - Sarajevo, 1934; XLVI; 91-106; latin.
IMCIK, ANTE:
Oblamanje koplja o gradska vrata - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Saraje-
vo, 1936; XLVIII; sv. 1; 81-84; latin. Vidi i separat.
IMCIK, ANTON:
Turbe bosanske kraljevne u Sl<oplju - Novi Behar - Lis t za pouku i zabavu -
- SGraj eva, 1938-39; XII; 15-19; 176-177; latin.
IMCI K, ANTON:
Jesu li samo Turci kopali ikonama? - Novi Behar - List za
pouku i zabavu - Sarajevo, 1939-40; br. 13-18; 192-193; latin.
IMCIK, ANTON:
Hasanaga Kuna - Hamdiji Kreevij - Novi Behar - List
Za pouku i zabavu - Saraj evo, 1939-40; br. 11-12; 141-143; latin.
IRCA, A.:
Rad bosanskih Franjevaca za vrijeme Patarena - Serafinski Perivoj
naboni list - Sara jevo, 1902; XVI; 311 - 314; 334-337; latin.
FERDO:
O dvoboju bana Nikole Zrinjskoga i bosanskoga pae l\fehmeda 1554 -
Vi enac zabavi i pouci - Zagreb,- 1893; god. XXV; 433-435; latin.
F. :
Bitka na krbavskom polju (11 rujna 149::t) _. Vienac zabavi pouci - Zagreb,
1893; god. XXV; 518- 519; 564-568; 580-583; 598-600; latin.
FERDO:
Biskupi bosanski - Prosvjeta - 1895; III ; 466-470 ; 500-503;
559-562; latin.
FERDINAND:
Bitka kod Nikopolja (25 septembra 1396) - Historijska rasprava - Glasnik Zem.
muzeja za B. i H. - Sarajevo, 1896; VIII; 49-95; Vidi i separat.
dr. FERDO:
Pad Mladena bana hrvatskoga i bosanskoga - Glasnik Zem. muzeja u
:S. i H. - Sarajevo, 1902; XIV' Vidi i separat
255 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
FERDO:
Vojvoda Hrvoje i njegovo doba (1350-1416) - S jednim tlo-
Tisom i zemljovidom te s rodoslovne table - Izdanje Matice Hrvatske -
Zagreb, 1902; rv + 288; latin.
FERDO:
Studije iz bosanske historije - Glasnik Zem. muzeja u B. iH. - Sarajevo, 1903;
XV; 319-350; latin. Vidi i separat.
dr. FERDO:
Herceg-Bosna prigodom aneksije - Geografsko-etnografsko - i dra-
vopravna razmatranja - Predavao u Ljubljani dne 14 stud. 1908 - Zagreb, 1908;
1-42; latin.
dr. FERD.:
Nach der Annexion - Erorterungen geographischer, ethnographischer, histori-
scher u. staatsrechtlicher Fragen Herz eg-Bosnien betreffend - Ein Vortrag zu
Leibach am 14 November 1908 gehalten von. .. Zagreb, 1909; 1-41.
dr. FERDO:
Bosna pod turskim gospodstvom - Napredak kalendar za 1913 - Saraj evo,
1912; 178-186; latin.
dr. FERDO:
Neto o biskupiji u katedrali - Godinjica
Nikole - Beograd, 1935; knj. XLIV; 54-70;
FERDO:
Nekoliko isprava iz XV - Starine - Zagreb 1938; 129-320;
latinica.
FERDO:
Bosna i Hercegovina za vezirovanja Omer-pae Latasa (1850- 1852) - Rasprave
iz dr. arhiva - Zbornik za istoriju, jezik i knjievnost srpskog naroda -
Drugo odjeljenje - Spomenici na jezicima - knjiga XrII - Srpska kralj .
akad. - Subotica, 1938; XXxr + 602 ;
$KARrCA, pop PETAR:
Doba naseljenja bosansllO-ugarskih u bivoj upi Poljica (Pretampano
iz Smotre DaIrnat.) - U Zadru, 1901; 75 + Rodovnik; latin.
dr. NIKOLA:
Vidovdanski Atentat i u njemu (Povodom jedne polemike) - Nova
Evropa - Zagreb, 1925; XII; 361-362; latin.
NELER. dr. HANS:
Dravno-pravni poloaj Bosne i Hercegovine - Preveo dr. Mil. - Izdanje
knji. fonda Ilije M. Kola,rca - Beograd, 1893; VI + 159;
URMIN,
Hrvatski spomenici - Sv. I (1100-1499) - Monumenta histor. -'- juridica Sla-
vorum meridionalium - Zagreb, 11198; knj. VI; VIII + 500; latin. (ima nekoliko
isprava Zq bosansku historiju, a .odnose se na P.or.odicu Hrv.oja
256 Dr Matija Lapac
URMIN, dr .
Iz nedavne prolosti Bosne - Bosanska Vila - Sarajevo, 1914; XXIX; 99-101;
RISTO:
Sl'pske kole 11 Bosni i Hercegovini za turske vlade - Kalendar Prosveta za 1941
- Sarajevo, 71-76;
T.:
samostan na Humcu - Napreda k - Glasilo Hrvatskog kulturnog
drutva Napredak u Saraj evu - Sara jevo. 1932; god. VII; br. 3; 25-27; l atin.
T. Z.:
Vezir Ali-paa i franjevci - Napredak - Glasilo Hrvat-
skog kulturnog drutva Napredak II Saraj evu - Saraj evo, 1941; god. XVI; br. 12;
146-148; latin.
T. NIKOLA:
Livno - Grad - Napredak - Glasilo Hrvat skog kulturnog drutva
Napredak u Sara jevu - Saraj evo, HHO; god. XV; br. 6; 73-74; l<ltin.
dr. JORJO:
Pismo i upustva re!lHblike - Zbornik za ist or iju, j ez ik i knjievnost
srpskog naroda - Beograd, 1935; III odelj enj e; knj. IV; XLVIII + 553 ; latinski (o
Bosni n a str. 8- 9, 10-11, 113-114; 146-147 ; 187-189; 298-300; 330-333; 356).
dr. JORJO:
Novi dolmmenli o muslimanima - Gajret - Sarajevo,
1939; XX; br. 4; 66-67;
dr. JORJO:
Marin o Mehmed-pai - Gajret .- kalendar za 1940 - Sara-
jevo, 1939; 198-199; latin.
NIKOLA:
Livno pred austrijsku okupaciju - Napredak - Glasilo Hrvartskog kulturnog
drutva Napr edak" u Sarajevu - Saraj evo, 1937 ; god. XII; br. 2; 15-19; latin.
DRAGAN:
Bogomilskoto dvienje - is tori s.ka biblioteka, br. l - Izdanje na
niot ins t itut za nacionalna ta istorija na makedonskiot nar od - Skopje, 1949; 1-75;
TAUSK, HERMANN:
Bosnische Erlebnisse - Si.idslavisch e Revue - Saraj evo, 1912-1913; Jahrg. I;
Nr. 28 ; 731-735; Nr. 29 ; 757-760; Nr. 30; 786-788; Jahrg. II; No 1; 25-28; Nr. 2;
75-78.
DUAN i A. JAKOV:
eparhija i njeni mitropoliti - - Duhovni list za crkveno-
prosvjetne potrebe srpsko-pTavoslavnog Svetenstva i nar oda u BiH. - Sarajevo,
1904; god. XVIII; br. 5-6; 69-72; br. 7; br. 8; 117-119; br. 9-10;130-132i
br. 11-12; 169-172;
Bibliografski podaci o hi storijskim radovima o Bosni i Herceg'- o_v_in_i___ __2_5_7
L.:
IByr. Czimergyi.ijtemenyek Turul, 1888; Budapes t, 1888; 1-114.
TALOCI , dr. LJUDEVIT:
O imena Bosna - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sar aj evo, 1889;
1; 5-11; - Vidi i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosn ien u. der Herce-
govi na - Wi en , 1893; I ; 333- 336; zatim: Sarajev,ki List - Saraj evo, 1889 ; XII; br.
43; 1- 2; Ima i separ at.
THALLOCZY, dr. LJ.:
Vojvoda Hrvoja i njegov grb - Glasnik Zem. muzej a u B. iH. - Saraj evo, 1891;
IV; sv. 2; 170-187; la tin. - Vidi i : Wis senschaf tliche Mit t he ilunden a us Bosnien u.
der Hercegovina - Wien , 1894; II; 108-124.
THALLOCZY, dr. LJ. :
Glagolski misal hercega Hrvoje u Eski-saraju u Carigradu - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - S3raj evo, 1892; IV; sv. 2; 104-107; latin.
THALLGCZY, dr. LJ.:
Prilozi k objanjenju izvora bosanske historije - Gl as nik Zem. muzeja u B. iH.
- Saraj evo, 1893; V; sv. 1; 3-34; sv. 2; 175-229; latin. (Vidi i: Saraj evski List -
Sara jevo, 1893; br. 43; latin.
TALOC!, dr . LJUDEVIT:
Kulturni periodi Bosne i Hercegovine s osobitim obzirom na njihove monumen-
taIne preostatke - Predavanj e. " u Skuptini arheologa i antropologa u Sarajevu
od 15 do 21 augusta 1894 - Zem. tamparija u Sa,rajevu, s. a.; 1-15;
THALLOCZY, Dr. LUDWIG:
BruchsWcl, c aus del' Geschichte der nOl'dwestlichen Balkanlander (Mit Tafel
X und 8 Abbildugen im Texte) - Wis 7enschaftliche Mittheilungen aus Bosnien u.
der Her cegovina - Wien, 1895; III; 298-371.
TALOCI , dr . LJUDEVIT:
Kako i kada je Hrvoje postao veliki vojvoda bosanski? - Glasnik Zem. muzej a
u B. iH. - Sarajevo, 1897; IX; 183-191; V1di i : Wissenschaft1iche Mittheilungen
aus B. u. d. Hercegovina - Wien, 1899; VI; 284-290.
THALL(ICZY, DR. LUDWIG:
Geschichte der Grafen von Blagay - Wi en, 1898 ; 1-160.
THALL() CZY, dr. LJUDEVIT:
Istraivanj e o postanku bosanske banovine sa obzirom na povelje kor-
mendskog arkiva - Glasnik Zem. muze ja u B. iH. - Sarajevo, 1906 ; XVIII; 401--444;
l atin. Vidi i: Wissenschaft1iche Mitthe il ungen aus Bosnien und der Hercegovina -
Wi en , 1909; XI; 237-285.
THALLOCZY, LAJOS:
Bosnyak es Szerb elet - s nemzcdehrajzi tanulmanyok - Budapest, 1909; Fran-
k1in-tarsulat; XII + 559.
THALLOCZY-KARACOSN:
Eine Staatsschrift des bosnischen Mohl:!mmedaners Mol1a Hassan Elkjafi Vber
die Ar lI <1d Weise des Regierens - Archiv fi.ir slavische Phi101ogie - Berlin, 1911;
XXXII ; 139-158.
"lasnik Zemal jskog muzeja - Istorija 1 etno,rafJja
l7
258 Dr Matija Lapac
THALLOCZY (L. ):
Notiz von einem bosnischen Kalendf>f -- Archiv fUT ..he Philolo:,; ie Ber lin,
1914; XXXV; 625.
THALL(l CZY, dr. LJUDEVIT pl. :
Povijest (banovine, grada i varoi) J ajca 14 0-1527. - Jz p .-; ebnog otiska MOflu-
menta Hungariae historica - Vol. 40 -Izdanj t> Ug:rrske akademij e, 1915 - P r eveo dr.
Milan pl. uffl ay. - Znanstvena knji n i c.a t o je izdaje Kral j. Hrv. slav. -
zemaljska vl ada, odio za bocrotovlj c i nas t a. Ll - Zagreb, HIHi; I X + 312; l atin.
THALLOCZY, LAJOS es BARABAS, SAMU:
A Bla ay - csallid Okleveltlira. Be vezct'; 1..anu}m1inyoyal a c'!aFrl ti ' rt ".net "hez
- Terk<eppel, kei leszarmazaci e II - Monumenta Hunga riae
histarica Diplomat:uia, XXVIII - Kiadj::t a. m. tud. ak demia - B uda pest 1897'
CCXCIV + 597.
THEINER, o. AUGUSTIN:
Veter a Monumcn aSlavorum meridionalium hi toriam illustrantia - Tol. I
1198- 1549), Roma ', 1863 ; XXXVIII + 667: Vol. II (1524- 800) - Zagrabiae, 1875 ;
XVI + 346; (oba d.i ela ima 'u !!rade Z<J b osansku historij u, Za patar nstvo i
bogumilstvo).
THOElVIMEL, GUST V: .
Geschich tIiche polit ische u. t.opogra hisch- (aUsti che Beschreibung des Vilajet
Bosnien das ist da ei 'entliche Bo nien neh. t tiirk' ch Croatien del' Hercegovina u.
Raseien - Verlag von AlbeTt A . Wenedikt - Wi en, 1867; I V +
Tko je pri premao r at - I z ar hi va :c r pskog miJlli; t ars tva "poljn'h po ala - Sara-
.jevski List - Saraj e o, 1917; XL; br. 222; 1-2; l ati n.
JOV. N.:
Opis dvaju ilUtovanja preko Balkanskog Poluo trva francuskog poslanika De
He-a u 1631 i 1626 god., od nepoznatog pisca. P riopti o i objan jenj a cl o . . , III.
Opis puta iz Mletaka p!feko Dubrovnika II Ni - Spomenik - Beogr d, 1900; II ;
86-96; franc.
JOVAN:
St. Istorija Bosne Hercegovine - Beograd, 1909 - XXll; 783-789;
. 846-855 ;
J OV. N.:
Turski pohod na Crnu Gont 1756 - Glas kra liev -kj akademij e - Beo-
grad, 1913; XCII ; 256-340;
.JOV. N.:
Izvje taj (kotorskog providura Nikole Erice) lt
Arbaniji, Crnoj G ri, Brdima i II sa popisom t.amonjeg ljudstva i stoke
iz god. 1692 - Spomenik - Beograd, 1914 ; LI! ; 69 3;
JOV. N.:
Pohod Numan-pae na Crnu Goru 1714 godine - Glas Sr pske k r alj ev-
ske akademije - Beograd, 1932; CXLVII; 47-132 ; (pomi n.i e Hercegovinu!).
JOV. N. :
Pisma Dragomana Frana Med1.ma s puta u Travnik 1766 god, - Spomenik -
13eograd, 1933; LXXIV; 41-63; talijanski.
259 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
JOV. N.:
za istoriju pokreta na Balkanu protiv Turaka krajem XVI i poretkom
XVII veka - Zbornik za istoriju, j ezik i knjievnost s;rpskog n:uoda - Beograd,
1933 ; II <odelj . knj. VI; 1-603; ciril (dokumenti i o BiH).
P. M.:
Pravoslavlje u Bosni Hercegovini - Izdanj e knjiare Mite - Beograd,
1898; 1-112;
Tomislav prvi kralj hrvatski . - Osvit - Mostar, 1899; II; br . 1-2 br. 70 ; 1-2;
br. 71; 1-2; latin.
TOUIMSKY JOS. J.:
Bosna a Hercegovina v minolosti a pritomnosti - Matice lidu XVI ,
5 (Bene 95) - Nakladem spolku pro vydavani lacinych knih - Tiskem
dra Edvarda Gregora - V Pr aze, 1882 ; 1-125.
SEID M.:
Sarajevski grad na Vratniku - Novi Behar - List za pouku i zabavu - Sara-
jevo, 1935-36; VIII; br. 14; 231-234; latin.
SEID MUSTAFA:
Sarajevski grad Vratnik - Pretiskana iz Jugoslavenskog Lista Bos. Pota
- Saraj'evo, 1937; 1- 6.
SEID M.:
Sarajlija na Osman-paino doba - Novi Beha r Sarajevo, 1937-38; XI;
br. 13-16; 227-228; latin.
TRETIK, JAN:
Samostan Kreevo - Kapitala s dejin bosenskych katolikli st r . 334-338;
435-439; 537-541; 631-639. (Izvadak iz nepoznatog
Trgovina u Bosni za vreme prvog srpskog ustanka i francuskog cara Napoleona
I - Prosveta - List za zabavu, pouk u i - Saraj evo, 1932; XVI; 168
- 171;
STEVO:
Blauj i okolina - Bosanska Vila - Saraj evo, 1887; II; 281-282 ; 294-296; 310
-311; 327-338;
2. ILIJA:
Bosanci i Hercegovci kao - Prosveta - List za zabavu, pouku i prosve-
- Saraj evo, 1930; XIV; 199-200;
NIKOLA:
. Oko Sarajevskog atentata (uspomene) - Pregled - za i kulturni
ivot - Saraj evo, 1928; II; sv. 60 ; 367-372; 1929; III ; sv. 61; 19-24;
NIKOLA:
Traganje austro-ugarskih vlasti za Muhamedom
P r egl ed -
Saraj evo, 1940; XVI; sv. 193; 31-39; sv. 194; 81-64;
l 71j!
260 Dr Mati ja Lopac
NIKOLA:
Danilo borac - Pregled - Sarajevo, 1940; XVI; 595-599;
NIKOLA:
Sarajevski atentat u svjetlu bibliografskih podataka - ivot -
za knj ievnost i kulturu - Saraj evo, 1952; god. I; knj . I; sv. 3; 193-197;
NIKOLA:
Uspomene na Muhameda Mehmedbai<:a - Povodom desetgodinjice smr t i -
Pregled - za drutvena pitanj a - SJraj evo, 1953; br. 7- 8; 57-59;
NIKOLA:
Ko su zai:ehlici, tvorci i organizatori sarajevskog atentata - Pregled -
za drutvena pitanja - Saraj evo 1953 ; br. 11-12; 365-370; latin.
TRUHELKA, dr.
Bericht tiber die Nachforschungen am Ki:inigsgrabe in Jajce - Separat Abdruck
aus der Bosn. Post - Gedruckt al s Manuscript - Saraj evo, 1888; 1-24.
TRUHELKA, dr.
Geschichte und Denkwiirdigkeiten von Jajce - Buchdruck - Bosnische Post -
Saraj evo, 1888; 1-78.
TRUHELKA, dr.
Zanimljiv turski novac, kovan u Sarajevu - Glasnik Zem. muzeja LI B. i H. -
Sarejvo, 1889 ; I ; sv. 1; 57-59; l atin.
TRUHELKA, dr.
Ko je bio slikar grbovnik!l? - Gl asnik Zem. muzeja u B. i H. - Sara-
jevo, 1889, I ; sv. 2; 86-90; latin. Vidi i: Wi ssenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien
u. de r Herc.egovina - Wien, 1894; II ; 337-341).
TRUHELKA, dr.
Listina kralja Matije Korvina - Gbsnik Zem. muzeja u B. iH. - Sarajevo, 1889;
I; sv. 2; 77-78; latin.
TRUHELKA, dr.
Epigrafske crtice iz Bosne i Hercegovine - Natpis hercega Stj epana na crkvi
u Goradu - Glasnik Zem. muzeja u BiH. - Sarajevo, 1889; I ; 65-72;
TRUHELKA, dr.
Izvadak iz ljetopisa fra Nikole Lavanina, po prijepisu fra Stjepana
- - Glasnik Zem. muzeJa u B. i H. - Saraj evo, 1889; I; sv. 3; 77-80;
sv. 127-134; II (1890) ; sv. 2; 220-225; sv. 3; 304-305; latin. - Vidi i: Mittheilun-
gen aus Bosnien u. eler Hercegovina - Wien, 1894; II; 281-300.
TRUHELKA, dr.
Katakombe u Jajcu - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo, 1892; IV; sv.
1; 57-68; latin. - Vidi i: Wissen1SChaftliche Mitteilungen aus B. iH. - Wien, 1894;
II ; 94-107.
TRUHELKA, dr.
Bosanski, s rpski i bugarski novci Zemaljskog muzeja u Sarajevu - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. Sarajevo, 1894; 389-410; - Vidi i: Wissenschaftliche Mit-
theilungen aus Bosnien u. der Hercegovina - Wien, 1896; IV; 303-323.
261 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
TRUHELKA, dr.
Jo jedan u Bosni kovani turski novac - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sara-
jevo, 1894; VI ; 419-420; latin.
TRUHELKA, dr.
Starobosanski pismeni spomenici (sa 14 slika u tekstu i 2 tabl e) - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Saraj evo, 1894; VI; 771-782; - Vidi i: Wissenschaftliche
Mittheilungen aus Bosnien u. der Hercegovina - Wi en, 1896; IV; 373-355.
TRUHELKA, dr.
Isprava Skender-pae od godine 1486 - Glasnik Zem. muzeja u B. iH. - Sara-
jevo, 1894 ; VI; 609-610 ; latin. - Vidi i: Wissenschaftliche Mittheillungen aus Bos-
nien u. der Hercegovina - Wien, 1896; IV; 393-395.
TRUHELKA, dr.
Iz starih rukopisa. - I Naredba protiv praznoverja po jednom starom nomoka-
nonu. - il Rukopisna kronika iz XVI vijeka - Glasnik Zem. muzeja u B. iH.
- Saraj evo, 1894; VI ; 449-463;
TRUHELKA, dr.
Shaa bosanska metalurgija - Nada pouci, zabavi i umjetnosti - Saraj evo, 1895;
I; 291- 293 ;
TRUHELKA, dr.
Bi!je5ke o postanku Sarajeva - Nada pouci, zabavi umj etnosti - Saraj evo,
1895; I ; 263-265;
TRUHELKA, dr.
Crne godine na slovjenskom jugu -Nada pouci, zabavi umjetnos ti - Sara-
j evo, 1895; I; 193- 195;
TRUHELKA, dr.
Starosjedioci dananje Bosne - Na:la pouci, zabavi umjetnosti - Sarajevo,
1896; II ; 204-206; 226-227 ; 247-248;
TRUHELKA, dr.
Eine til.rkische in Sarajevo gepragte Miinze - (Mit 1 Abbildung im Texte)
Wissenschaf tliche Mittheilungen aus Bosnien u. der Hercegovina - Wi en, 1894; II;
350-351.
THUHELKA, dr.
Eine neue in Bosnien gepragte tiirkische Miinze - (Mit 2 AbbiIdungen im Texte)
- Wiss enschaftli.che Mittheilungen aus Bosnien u . der Hercegovina - Wien, 1896;
IV; 396-397.
TRUHELKA, dr.
Slavonski banovci (Prinos hrvat skoj numizmatici) Glasnik Zem. muzej CI u
B. i H. - Saraj evo, 1897; IX; 1-160; latin.
TRUHELKA, dr.
Natpis Kulina bana - Glasnik Zem. muzeja u B. iH. - Saraj evo, 1898; X; 617--
622 ; latin. - Vidi i : Wissenschaftliche Mittheilungen a u:> Bosnien und der Herce-
govina - Wien, 1900; VII; 215-220.
262 Dl' Mati j a Lopac
TRUHELKA, dr.
Bosniens Handel u. Gewerbe in fruheren Jahrhunderten - Bosnischer Bote -
Sarajevo, 1899; 3 Jahrgang; 281-294.
tt ,-
TRUHELKA, dr.
Neto o bosanskim solanama - Glasnik Zem muzeja u B. i H. - Sarajevo, 1900;
XII; 575-580;
TRUHELKA, dr.
Bosanska vlas ela srednjeg vijeka - Nada pouci, zabavi i umjetnosti - Sara-
jevo, 1901 ; VII; 323-326; 337-339; latin. - Vidi i: Sarajevski List - Sarajevo,
1901; XXIV; br. 140; 142; latin.
TRUHELKA, dr. CIRO:
Dravno i sudbeno ustrojstvo Bosne u doba prije Turaka - Glasnik Zem. muzeja
u B. i H. - Saraj evo, 1901; XIII; 71-112; 155-199; latin.
TRUHELKA, dr.
Geschichte von Sarajevo - Bosnisc:1er Bote pro 1902 - Sarajevo, 1902; 31-40;
TRUHELKA, dr.
Nat gradovi - Sa 6 slika - Nadapouci, zabavi i umj etnosti - Sarajevo, 1902
-1903; VIII ; 271-274; 284-287; 299-301; 313-314; 328; IX; 7'; 19; 75-76; 90-91;
103-105; 119-120; 134-135; 146-147: 159- 160; 174- 175; 188-190; 203 ; 216-218;
231-232; 243-245; 258-259; latin.
TRUHELKA, dr.
Nai gradovi - Opis naj ljepih gradova Bosne i Hercegovine -
Naklada knjiare J . i dr. - T iskom Bos. Pote - Sarajevo, 1904; 1-96:
latinica.
TRUHELKA, dr . IRO:
Die Konigsburg Jajce - Geschichte und Sehenswurdigkeiten - Sara j evo, 1904;
1-79.
TRUHELKA, dr.
Kraljevski grad Jajce - Povijest i znamenitost - Izdaje potporom gradskog
zastupstva Jajca nakladna knjiara J. i dr. - Sarajevo, 1904; 1-75; latin.
TRUHELKA, dr.
Nalaz groa iz Kuprea - Glasnik Zem. muzeja u B. iH. - Sarajevo,
1905; XVII; 491-492;
TRUHELKA, dr.
Opis Dubrovnika i Bosne iz god. 16:)8 - Gl asnik Zem. muzeja u B. iH. - Sara-
j evo, 1905; XVI I ; 415-440;
TRUHELKA, dr.
Nalaz hosanskih novaca, obreten kod - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. -
Sarajevo, 1905; XVII ; 1- 51; latin.
TRUHELKA, dr.
bil j eke tl Liber Reformationun1 arkive - Glasnik Zem.
muzej a u B. iH. - Saraj evo, 1906; XX; 2'37-274 ; latin.
263 Bibliografski podad o historiJskim l'adovima o Bosni i Hercegovini
TRU}IELKA, dl' .
Da m.iUelaterliche Staats - u. Ge . ichtswesen in BGsnien - Wissensehaftliehe
MiHheihmgen Bosnien u. der H ree govina - Wien, 1907; X ; 71-155.
TRUHELKA, dr .
Tri tur. elistin . manastira Dua - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo,
1908; XX; 113-116:
TRUHELKA, dl' .
Crtice iz srednjeg vijeka ( a osnovu arhivalija) - Glasnik Zem.
muze ja u B. i H. - Sara jevo, 1908 ; XX; 419-431;
TRUH',LKA, dl'. crno:
Dvije listine iz Dubra va .ke arhive Glasnik Zem. muzeja u B. i H . - Sarajevo,
1909; XXI ; 519-524; i l ati n .
TRUHELKA, dr.
Dvije rllbrovacke zavjernice - Glasni k Zem. muzeja u B. i H . - Sarajevo, 1909;
XXI; 519-524; i lati n.
TRUHELKA, dr.
hronika - Glasnik Zem. muzeja u BiH . - Sarajevo, 1909; XXI; 443
- 460; (faks. r ukopis) . - Vi di i: Wi.ssen scbafliche Mittheilungen aus Bosnien u . der
Hercegovina - Wien, 1912; X U; 301-323.
TRUHE LKA, dr. IRO:
vijesti o godin i 1463 - Gle Zem. muzeja II B. iH. - Saraj evo,
1910; XXJ1; 1-24; l a tr n.
TRUHELK , dr.
T tRlilt>nt gosta Radi.nn - P rino p t ren:.kom pit anju - Glasnik Zem. muzeja
II B. i II. - Salajevo, 191J; XXIII; 355-376; latin. - Vidi i : Wissenschaftliehe Mit-
theilunge n au .. Bosni II U. der Her cegov ina - Wien, 1916; XIII; 52-90.
TRUHELK;: , dl'.
Tursko-slovje ski spomenici e arhive - Glasnik Zem. muzeja u B. iH.
- Sarajevo, 1911 ; XXIII; 1-162; 303-350; 437-484; latin.
THUHELKA, dr.
Die geschlchtliche Grun dl age der bo:mischen Agrarfrage - Verlag des Sarajevor
Tag bllatl " - Saraj evo, 1911; 1-59.
TRUHKLKA, dr.
Gazi Hus.refbeg, njegov i vot i njeg ovo doba (Sa 1 tablom 56 slika) Glasnik
Zem. muze ia II B. i H. - Sarajevo, 1912; XXIV; 91- 232; latin.
TRUHELKA, dr. tIRO:
Iz Rame - Sar aj v k i List - Sarajevo, 19 J.2 : XXXV; bl'. 126; 127; 128; 131; latin.
TRmIELKA, Ir.
Prv IZJava lojalnost i Hah ' hurgovcima 1604 - Sarajevski List -
Saraj vo, 1912; XXXV; 73; l atin.
TRUHELKA, dr. CIRO;
O pori j eklu bU:uD.lwga agaluka - Sarajevski List, 1912; br. 105; latin.
264 Dr Matija Lopac
TRUHELKA, dr.
Der Brussabesisten - Bosnische PO..>l t , 1912; br. 80 od 6 aprila
TRUHELKA, dr.
Jo o testamentu gosta Radina i opatarenima - Glasnik Zem. muzeja u B. iH.
- Sarajevo, 1913; XXV; 363-381; latin.
TRUHELKA, dr.
Osvrt na kulturne spomenike Bosne - Sarajevo, 1914; 1-61; latin.
TRUHELKA, dr.
Vuk Po vijestima arhive - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo, 1915; XXVII ; 358-363; latin;
TRUHELKA, dr.
podloga agrarnog pitanja u Bosni - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
- Sarajevo, 1915; XVII ; 109-218; latin.
TRUHELKA, dr.
Isabeg, brat hercega Stefana - J edna genealoka hipoteza - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Saraj evo, 1917; XXIX; 213-215; latin;
TRUHELKA, dr.
Konavoski rat (14:10-1433) - studij a po spomenicIma
arkive - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo, 1917; XXIX; 145-211; latin.
TRUHELKA, ell".
Bonjaci i prvi srpski ustanak - Glasnik Zem. muzeja u B. H. - Saraj evo,
1917; XXIX; 245-296; latin.
TRUHELKA, dr.
Pabirci iz jednog sidila - Zem. muzeja u B. H.
Saraj evo, 1918; XXX; 157-175; latin.
TRUHELKA, dr .
Kolijevka i groblje prvih Kotromani<:a -Nastavni vjesnik - Zagreb, 1932-33;
XVI; 189; latin.
TRUHELKA, dr.
spomenici Bosanske Hr vatske Hrvatsko Kolo - Zagreb, 1942;
XXIII; 1-13; latin.
dr. RADOVAN:
Jedan dokumenat iz osamdesetdruge Glasnik Zem. muzeja II B. H. -
Sarajevo, 1933; XLV; sv. 2; 91-94; tiril.
dr . RADOVAN:
- Gla nik Zem. muzej.a. u B. i H. - Saraj evo, 1934; XLVI; sv. 2; 69-78;
dr. RADOVAN:
Neto iz usta kog doba - Glasnik Zem. muzej a Kralj evi ne Jugoslavij e - Sa ra-
jevo, 1938; L; sv. 2; 111-128;
265 Bibliografs ki podaci o historij skim radovima o Bosni i Hercegovini
u Travniku - Bonjak -Kalenda.r - Saraj evo, 1903 (slika!).
TIBOLD, ing. DRAGUTIN:
Rudarstvo i rudnici u Bosni nekad i danas - Napr edak Glasilo Hrvatskog
kulturnog drutva Napredak u Sarajevu - Sarajevo, 1928; br. 4; 40-42; latin.
dr. L.:
Iz jedne zbirke pisama zasluenih Srba - 8. Memed - Ali Paa
- Godinjica Nikole - Beograd, 1923 ; knj, XXXV; 241-251; 252;
\1 Bosni - Bosanski Prijatelj - Zagreb , 1870; sv. IV; 191-192; latin.
Un cenno semJllice sui gravami - Causa principale delll insurrezione delle popo-
lazioni christiane in Hercegovina - Ercegovina 17 Settembre 1875; 1-29.
UREDNITVO GLASNIKA:
Jedna vana naredba - Glasnik Zem. muzeja u B. H. - Saraj evo, 1892; IV;
sv. 3; 249-252 (o istorijskih spomenika).
UREDNI TO GLASNIKA:
Dr. 'l'ruhelka - Glasnik Hrv. Zem. muzeja u Saraj evu - Saraj evo, 1943;
LIV (1942); 530-532; latin.
Ustanai{ u Bosni od 1875 do 1878 god. - za noviju srpsku istoriju rata za
- tamparija A. - Novi Sad, 1884; 1-220;
Uzr oci svjetskom ratu (o Andrassy-a Julij a koji je tampan u P es ter
Lloydu) - Saraj evski List - Saraj evo, 1914; XXXVII ; br. 317; 318; 322; 323; latin.
ESSAD Eff.:
Net o ogradu (katelu) sal'ajevsi{om - Glasnik Zem. muzej a u B. i H. -
Sarajevo, 1890; II; sv. 1; 113-114; latin. - Vidi i : Wis,senschaftliche Mittheilungen
aus B. u. der Hercegovina - Wien, 1893; I ; 502-503; zatim: Saraj evski List , 1890;
XIII ; br. 45; latin.
V. K., proto:
Opis Manastira Krupe (Po predanju i narodnom pripovijedanju) - Dabro -
bos anski - Sarajevo, 1889; god. II ; br. 16; 267-269;
V. S. D.:
1(0 je naslednil{ srpske patrijarije i kome za danas po pravu pripada
vI'hovno pravo nad sarajevsl{om pravoslavnom mitropolijom? - -
cTta - Glasnik Srpskog drutva - Beograd, 1885; knj. 62; 125-171 ;
VANINO, MIROSLAV:
iz Zvornika o radu vojnog g. 1688/89 - Croatia Sacra - Arkiv
za crkvenu povijest Hrvat a - Izdaje Hrv. akademija - Zagreb, 1931;
115- 133 ; l::ttin.
266 Dr Matija Lapac
VANINO, MIROSLAV:
Bartola Svetoj Stolici za spas i procvat II Turskoj
(1613 i 1614) - Croatia Sacra - Arkiv za crkvenu povijest Hrvata - Izdaj e Hrvat-
ska bogoslov. akademija - Zagreb, 1934; 217-254; latin.
VANINO, dr. MIROSLAV, D. J .:
Prve p{)jave u Bosni - Pretiskana iz povijesti Bosne Hercegovine
I ' - Nova' ti.skara i dr. - Sara.j evo, 194J ; 138- 158; l ati n.
DU:::;AN:
O Bosni i Hercegovini - Pr davanj e . .. dr ano 12 aprila 1909 u Drutvu Slo-
venske Uzajamnost i u Petrogradu - Nova tamp. - Beograd, 1909; 1--48 ;
VASS!LIEVITSCH, DOUCHANE:
La Bosnie et I' Herzegovine - ConI' rence ten ue h l de la reci procite
slave il. St. P etersbourg, le 12 avril 1909 - 1!: dit ' on du journal hebdomadaire "La
Question Serbe - "Nouvelle imprimeTie Davidovi ch" Bclgr acl, 1909 ; 1-26.
VEGO, MARKO:
Povijest humske zemlje (Hercegovine) - Tisk ara Dragutina Spullera - Samo-
bor, 19:37 ; 1-166; latin.
VEGO, MARKO:
Nal az bosanskog novca II seln kod Ze ke - Glasni k Zem. muzeja II
Sar ajC'lL1 - Sarajevo, 1951 ; N. S. VI ; 223-332; la,tin.
'Vd iki l'at za i ujedinjen je Srba, Hr vata i Slovenaca 1914- 1918 -
Prosveta - List Za zabavu, pouku i - Saraj evo, 193'1; VIII ; 157-
170;
M. V.:
Manastir Pavlica ispod Jadovnika - Glasnik Zero. muze ja u B. i H. - Sarajevo,
1891; Ill; sv. 3; 316-317 ;
TIMOTIJE, iguman ozrenski:
Manastir Ozren - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo, 1889; I; sv. 2;
32-38;
TIMOTHEUS:
Das Kloster Ozren. Mit einem Anhange u.iner Erwiderung von Georg Strati-
und ein Nachwarte von Hil arion Ruv' l'ac - Wissenseh ft. Mitt. aus
B. u H. - Wien, 1893; Bd. I; 392.
L.:
Nobilissimae familiae Comitum Dobre ich oli m r egni Bosniae optima1is genealo-
gus Uber - V n lis, 1775; 1- 38.
BOIDAR:
Slobodan Ustavno pl'av{) Kral.ievine I'ba, Hrvata Slovenac
Srpski knjievni glasnik - Beograd, 1924; N, S. XLI; 71- 73;
267 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
Vojvoda Bogdan - Kalendar Prosvjeta za god. 1910; Sa!l'aj evo, 1909;
IV;
MILIVOJ :
grebIje i gradina - Bosanska Vila - Saraj evo, 1891; VI ; 119
-120;
VRANDUK (k slici!) - Vi enac zabavi i ,pouci - Zagreb, 1897; god. XXIX; 550; lat.
GAVRO:
Robstvo u slobodi ili ogledah pravde u Bosni u tri sveske - Novi Sad, 1872;
Srpska nar. zadruna tamparija. Sv. I; 1-121: sv. II; 1-254;
proto SL.:
Manastir Motanica - Monografija sa 20 slika - Stamp. - Banja
Luka, 1933; 1-55;
TATOMIR:
Srebrnica u srednjem veku - Glasnik Dr. muzeja u Saraj evu - Saraj evo,
1946; N. S.; drutvene nauke, sv. 1; 51-80;
- Nacrt iz povij esti) - Saraj evski List -
Sarajevo, 1903 ; XXVI; br. 146; latin.
MIL. M.:
Starina Novak - Bosanska Vila - Saraj evo, 1893; XIII ; 106-107; 120-123;
MIL. M.:
Hasan-aga Krajinik - Bosanska V ila Sarajevo, 1898; XIII ; 300-302; 320-
321; 337-338; 349-356;
MIL. M.:
Iz starih Srbulja - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo, 1901; XIII; 31-
70; 289-350;
MILENKO:
Kako je iveo srpski narod u Bosni za vreme raspadanja Duanova carstva -
Bosanska Vila - Saraj evo, 19l1; XXVI; 334-336;
MILENKO:
Ustanak u Hercegovini i Bosni 1874-1875 - Prosveta - za narodno
- Saraj evo, 1922; XII; 4-5;
GAVRO:
i Ustanak 1875 i 1876 g. Memoari .. .. . Stamparija
Bosanska Pota - Sarajevo, 1925; 1-223;
VUKAN, TOMISLAV:
Der Ursprung von Dolnji Vakuf - Wissenschaft1iche Mittheilungen aus Bo-
snien ll. der Hercegovina - Wien, 1893; I; 501-502.
268 Dr Matija Lopac
VID:
Starobosanska listina - Tajno pism.:> knezu i gospodi - Glasnik
Zem. muzeja u B. i H. Saraj evo, 1889; I; sv. 2; 57-60;
VID:
Starobosanska listina - Poslanica Ibrahim-pai bosanskom od kneza i vlastele
u Dubrovniku - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo, 1889; I; sv. 3; 16-18;
latin.
VID:
Napomena o natpisll Herceg-Stefana kod Gorada - Bosanska Vila - Sarajevo,
1890; V; 305-305;
VID:
Rodovnik stari nom Bonjaka, a sada (Gozze) u
Dubrovniku - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo, 1890; II; sv. 2; 158-
ril.
VID:
Stari manast. iz Duvna (upa njca) - Glasnik Zem. muzeja u B. H.-
Sacr'aj evo, 1891; HI; sv. 2; 213-214;
VID:
Stari nacrt upe usred kralj. Bosne - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. -
Saraj evo, 1891; III; sv. 3; 274-280;
VID:
Biljeke o starinama u Bosni i Hercegovini - -
Sar ajevo, 1891; god. V; sv. 4-5; 143-146;
VID:
Uvjet Hrvoje, vojvode spljetskoga i proti Ostoji, kralju bo-
sanskome - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo" 1894; VI; 761-764;
- Vidi i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien u. der Hercegovina -
Wien, 1896; IV; 390-393.
VID:
Siegel aus Kom!lina in Bosn. - Usora - (Mit 1 Abbildung im Texte) - Wis-
Mittheilungen aus Bosnien u. der Hercegovil13. - Wien, 1894; II; 316.
VID:
Altbosniche und verwandte Denk-maler - (Mit 9 Abbildungen im Texte)
Wissenschaftliche Mittheilungen ,aus Bosnien u. der Hercegovina - Wien, 1894; II;
192-214;
VID:
Starina Novak iii borbe za krst i slobodu zlatnu - Bosanska Vi-
la - Saraj evo, 1898; XlII; 9-10;
VID:
Gavran u i Hadibeg na Hutovu - Bosansk3 Vila - Sarajevo, 1899;
XIV; 89-90; 104-106;
VID:
Cirilica kod pristaa crltve do svretka XVIII veka u Bosni, u
Dalmaciji i-t-d, - Spomenik - Beograd, 1903; XXXIX; 117-125;
269
Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
VID:
Rodoslovlje porodice plemenite gospode bosanske - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sa-raj evo, 1904; XVI; 367-374;
L. :
Povodom 100-godinjice Ilirskog pok reta - Prosveta - list za zabavu, pouku
narodno Sarajevo, 1935; XIX; 1935; 57-60;
WENZEL, G.:
Codex diplomaticus Arpadianus cO!ltinuatus - Budapest, 1860-1874; Vol. l-
XII ; - Vidi i; Codex diplomaticus.
WEINGARD, MILOS:
Recenzija knjige S. Georgijeva, Les Bogomiles et presbyter Kosma -
Musea kral. duchovedny oddil - Praha, 19.21; XCV; 148-160.
WILKE, GEORG:
Uber die Bedeutung emlger Symbole an den Bogumilendenkmlilern - Glasnik
Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo, 1924; XXXVI; 27-38.
X. :
Bosna i Hercegovina srpske su zem Ije pn krvi i jeziku - Istorijske podatke sku-
pio i napisao Vlatko - Most3.r, 1908 - Behar - List za zabavu i pouku
- Sarajevo, 1908-09; IX; 130-131; la tin.
X.:
Tekije u Sarajevu - Narodno Jedinstvo - Ilust.rovani Almanah
Kalendar Drinske Banovine - Sarajevo, 1932; god. III; 366-369; latin.
x.:
Dokumenti o borbi mus l imana i pravoslavnih u
ustanku (Povodom najnovijeg broja Glasnika Zem. muzeja) - Gajret - Sarajevo,
1939; XX; 1939; br. 5; 88-90
-Y. - :
i intalacija mitropolita i Vasi!ija
1908 - Odtampano iz - N aklada Urednitva - Saraj evo,
1908; 1-21;
YRIARTE, CHARLES:
Bosnie et Herzegovine - Souvenirs de voyage pendant l'insurrection - Ouvra-
ge em'ichi de quinze dessins de vierge et d'une carte s peciale - E. Plon et Cie -
Paris, 1876; 1-326.
Z. J .):
O natpisu Hercega Stefana na gora koj crkvi - Bosanska Vila - Sarajevo, 1889;
IV; 149-152; 168-170;
Z.
Odziv napomeni o hercegovom natpisu na gorakoj crkvi - Bo-
sanska Vila - Sarajevo, 1891; VI; 261-263:
Z. JOVAN):
iUstikolina - Bosanska Vila - Sarajevo, 1893; VIII; 82-84; 105-107;
270 Dr Matija ________________
Z. -:
Staro-srpske knjige u gorakoj crkvi - Sara-
jevo, 1892; God. VI; 412-416; sv. 10-11; 522-528; sv. 12; 562-567;
Z.-:
Dopuna i ispravak i Ustikotlina - Bosanska Vila - Sarajevo,
1892; VIII; 374;
Z. - :
Zadubina Hercega Stefana kod Gorada - Novi - Kalendar u Bosni
i Hercegovini - Sarajevo, 1892; I; 70-73;
Z. :
Zadubina Hercega Stefana kod Gorada - -
Sarajevo, 1890; IV; sv. 6; 244-247; sv. 7-8; 269-274; sv. 9-10; 339-346;
Z. J.:
Bosanska pozadina za vreme rata - Nova Evropa - Zagreb, 1925; 535-537;
Z.:
Nacionalna povijest unasIm srednjim kolama - Napredak - Glasilo Hrvat-
skog kulturnog drutva Napredak u Sarajevu - Sarajevo, 1926; god. I; br. 1-2;
7-9; latin.
Z. LJ., fra.:
Prolost i obnovljenje olovskog pl'Otenita - Napredak - Glasilo Hrvatskog
kuitturnog drutva Napredak,< u Sarajevu - Sarajevo, 1931; god. VI; br. 3-4; 32
-37; latin.
Z. FR. LJ. (Fra Ljudevit) :
Protenite u Olovu - Napredak - Kalendar- Sarajevo, 1932; 166- 168; latin.
ZAPLATA, RUDOLF:
Prilog povijesti crkve u Sarajevu - Neobjavljeni dokumenti iz arhive
austrijskog generalnog konzula u Sarajevu 1850-1870 - Jugoslavenski List -
Sarajevo, 1932; br. 234; 252; latin.
ZAPLATA, RUDOLF:
Trapisti u Bosni za turske vlade - Separatni otisak iz Croatia Sacra - Za-
greb, 1933; 8; 217-257; latin.
ZAPLATA, RUDOLF:
Privredne prilike Bosne i Hercegovine polovinom XIX vijeka (Iz povjerljive ar-
hive austrijskog generalnog konzula u Sarajevu) - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
- Sarajevo, 1933; XLV; sv. 2; 79-90; latin.
ZAPLATA, RUDOLF:
Prilog bos.-herc. kolstvu prije okupacije (Iz arhive austrijskog generalnog kon-
zula u Sarajevu (1858-1878) - Napreda'k - Glasilo Hrvatskog kulturnog drutva
Napredak'< u Sarajevu - Sarajevo, 1933; god. VIII; br. 2; 17-19; br. 3--4;38-41;
br. 6; 70-71; br. 9; 114-115; br. 11-12; 151-154; latin.
ZAPLATA, RUDOLF:
Katolici utrebinjskoj diecezi 1872 godine - Dokumenti iz arkiva austrijskog
konzulata li Sarajevu - Otisal<; iz Croatia Sacra,< 1934 - Zagreb, 1934; 99-111;
latin.
271 Bibliografski podaci o historij skim radovima o Bosni i Hercegovini
ZAPLAT . , RUDOLF:
Predstavita berceg katol ika s u t nu 1869 godine (Posebni oti:sak iz Cro-
at ia Sacr a, 8; 1934) - Saraj evo, 1934; 133-142; latin.
ZAPL T RUDOLF:
Neostvareni pr ojeka t za slobodnu trgovinu Dalmacije sa Bosnom, Hercegovi-
nom, Srbij om i Crnom Gor om volovinom XIX - Glasnik Zem. muzeja u B.
i H. - Saraj evo, 1934 ; XLVI; 2; 195-208; latin.
ZAPLATA, RUDOLF:
Inter es za muzeja za bosa nske starine u tursko doba - Neobjavljeni
povj erljiv i clokumenti iz arhive austr ijs kog generalnog konzulata u Sarajevu
1878) - Napredak - Glas ilo Hrvatskog kulturnog drutva Napredak u Sarajevu,
Sar aj evo, 1934; god. IX; br. 3-4; 45-46; latin.
ZA.PLATA, I UDOLF:
Anstri j ki konzul o pr ilikama za Omer-pae Latas a - (Pretampano iz Novog
B har a , br. 9-10; god. VilI) - Saraj evo, 1934; 1-24; latin. - Vidi i: Novi Behar
- Saraj evo, 1934; VIil ; br. 9-10; 143-149; latin.
ZAPLAT ,RUDOLF:
Str os mayer , bosanski franjevci i ka tol ici u Srbiji - Vijesnik -
Beograd, 1935; XLII; 231-235; latin. - Vidi iseperat.
ZAPLATA, RUDOLF:
Car inska tarifa u Bo n i i H er cegovini polovicom XIX vijeka (Dokumenti iz ar-
kiva austrij s'kog genel" alnog konzulata u Saraj evu) - Saraj evo, 1935; 1-15; latin.
- Vi di i: red:lk - Gl asilo HTvatstkogkulturnog drutva Napredak u Sarajevu
- Sarajev o, 1935; X; br. 5; 59-63.
ZAPLATA, RUDOLF:
Smrt Nafiz-pae, sina Ali- pae II Imotskom - (Pretampano iz lista
Gajret , XVI, br. 2) - SaTaj eva, 1935; 1-8; latin. - Vidi i: Gajret - Sarajevo,
1935; br. 2; 30-32.; latin.
ZAPLATA, RUDOLF:
Projekat tur):ke via le zn isuenje Livanjskog Polja - Napredak -
Glasilo Hrvatskog kulturnog drutva J'bpredak II Sarajevu - Sarajevo, 1936;
god. XI; br. 3; 28-31; l a tin.
ZAPLATA, RUDOLF:
Komunikac' j II Bosni i Her cegovini za turske vlade - Svijest - Hrv. omladin-
s.ki - Saraj evo, 1936; sv. G; 118-120; latin.
ZAPLA . , RUDOLF:
Strani konzuli tl Bosni i Her ceg vi ni za turske vlade - (Pretampano jz Gaj-
reta- ka l ndar a :>:a 1937 godinl:) .. - Saraj evo, 1936; 1-:32; latin. - Vidi i: Gajret-ka-
lendar za 1937 - Saraj evo, 116-147; latin.
ZAPLATA, RUDOLF:
l dej o j adransk oj pruzi za turske vlade - Novi Behar - List za pouku i zaba-
vu - Saraj evo, 1937-38; br. 3-4; 49-50; latin.
ZAPLATA, RUDOLF:
Rudar stvo i obrti u Bosni za t rskc vac - Novi Behar - List za pouku i zab,,-
yu - Sal'ajeva, 1937-38; XI; br . 9-11; 152- 153; latin ,
272 Dr Matija Lapac
ZAPLATA, RUDOLF:
Bosanska vlada i muslimani knjie.. nici - Gajret-kalendar Saraj evo, 1938; 185-
189; lat in.
ZAP LATA, RUDOLF:
Bosna i Germani kroz vijekove - Novi Behar - List za pouku zabavu -
Sarajevo, 1938-39; XII; br. 7-14; 153-155; latin.
ZAPLATA, RUDOLF:
50 godina rada Zem. muzej a II SarajeVlI - Novi Behar - List za pouku
i zabavu - Saraj evo, 1938-39; 252-253; latin.
ZAPLATA, RUDOLF:
Nijemci u Bosni - Za turske vlade - GajTet-kalendar za 1939 - Sarajevo, 1940;
203-207; latin.
ZARZYCKI, ARNDT
Alada-damija II - Glas nik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo, 1891; III;
sv. 2; 103-115; latin. - Vidi i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bos nien u. der
Hercegovina - Wien, 1894; II 248-257.
ZARZYCKI, MIRON:
Varoica Ustikot1ina - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo, 1891 ; III; sv.
2; 209-213; latin. - Vidi i: Wissenscha ftliche Mittheilungen aus Bosnien u der Her-
cegovina - 1894; II; 341-344.
Zbornik, I: Tri carska memoranduma o srpsko-pravo-
slavnim prilikama i vjersko-prosvjetne samouprave II Bosni i Hercegovini
- Izdan.ie Drutva "Rada - Novi Sad, 1902; 1-161;
ZIMKA, CORNELIUS:
Das Drama von Sarajevo, die Vrsac he des We1tkrieges - II vollsUindig umge-
arbeitete u. erganzte Auflage - Leipzig, 1915; 1-139; 3 tab.
STIPAN:
Izvj etaj o Bosni god. 1640 o. Pavla iz Rovinja - Starine - Zagreb, 1890; XXIII;
1-38; latin.
fr. LJ.:
Obnavljanj e Gospinog svetita tt OI1)"u - Vij es n il: - Sarajevo,
1930; XXXVII; 313-322; latin. (historija Olova).
ZORE, LUKA:
Prilog istoriji manastira Trebinja - Glasnik Srpskog drutva - Beograd,
1885; knj . 63; 237-239 ;
ZORE, L.:
Bosanski grobovi - Program C. k. Vel. dr. gimnazije u Dubrovniku za k. god.
1880-1881 - Dubrovnik, 1881; 1-20; latin.
ZOVKO, IVAN:
Narodno pncanje o imenu Hercegovina - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sa-
rajevo, 1891; III; sv. 2; 219--220; latin.
273 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
ZOVKO, IVAN:
Hrvatstvo u narodnoj predaji i ajima II Herceg-bosni - Osvit - Mostar,
1899; II; br. 20; 6-7; br. 21 ; 6-7; br. 22; 5-7; br. 23; 6; br. 24; 6; br. 26; 6; br. 28; 6;
b .29; 6; br. 30; 7; br. 31; 6; br. 32; 7; br. 33; 6; br. 34; 7; br. 35; 7; br. 36; 6-7; br. 37;
6-7; br. 38; 5--6; br. 39 ; 6-7; latin.
JOVO:
Naa predratna omladina - Nova Evropa - Zagreb, 1926; XIV; 217-224;
OMER:
Najstarija damija u Bosni - Novi Behar - List za pouku i zabavu - SaFaje-
vo, 1930-31 ; br. 22-23; 330-331; latin.
. B. BLAGOJE):
Mehmed - Prosveta - L ist za zabavu, pouku i - Sara-
j evo, 1934; XVIII; 121-123;
AKULA, ST.:
Herceg-Bosna sokolstvo - Nova Evropa - Zagreb, 1922; knj. V; 331-333; la-
tin.
AKULA, ST.:
Pred sudijom islerlnikom - Iz uspo mena - Pregled - za
kulturni ivot -- Sarajevo, 1927; I; br. 25 ; 8-10;
ARKO, proto-pop:
Kraeugolnog kamena temcljca kao i cijele osnove, temelja srp. prav.
crkve u Bos. Dubici na 30 aprila 1895 i opis -
- Saraj evo, 1895; IX; sv. 9; 346-354; (u predgovoru _.. str. :3-10--347,
govori se oistorijatu B. Dubice i o manastiru Motanici).
IC, NIKOLA:
tampane knjige II sveu knjinici u Zagrebu - Napredak -
Gl asilo Hrvatskog kulturnog drutva N apredak u Sarajevu - Saraj evo, 1933; god.
VIII ; br. 1; 4-6; latin.
IC, NIKOLA:
Knezovi od Jajca - Napredak - Glasilo Hrvatskog kulturnog drutva Napre-
dak u Sarajevu - Sarajevo, 1933; god. VIII; br. 3--4; 34-35; latin.
IC, NIKOLA:
Inkunabule bosanskog autora - Na predak - Glasilo Hrvatskog kulturnog dru-
tva Napredak u Sarajevu - Sarajevo, 1933; god. VIII; br. 11-12; 130-134; latin.
IC, NIKOLA:
Fra Matej Bonjak Zadranin - Napredak - Glasilo Hrvatskog kulturnog dru-
tva Napredak II Sa raj evu - Sarajevo, 1934; br. 2; 17-18; latin.
IC, NIKOLA:
Pbmo bosanskih ustaa iz godine 1788 - Napredak - Glasilo Hrvat,skog kultur-
nog drutva Napredak u Sarajevu - Saraj evo, 1934; god. IX; br. 1; 3-5 latin.
IC, NIKOLA:
Bosanski rukopisi u knjii nici - Napredak - Glasilo
Hrva -kog kult1.unog d utva Napredak u Sarajevu - Sarajevo, 1934; god. IX;
3-4; 39-41; latin.
91asnik Zemaljskog muzeja - Isto!'I] ,l i etno' f flji\
18
274 Dr Matija Lopa-c
IC, NIKOLA:
Rodoslovlje gospode bosanske - Napredak - Glasilo Hrvatskog kulturnog
drut va Napredak u Sarajevu - Sarajevo, 1934; god. IX; br. 9-10; 117-121 latin.
2IV MOMCILO:
Sa divizijom od Krfa do Sarajeva - Srp. Zora - Sarajevo, 1918;
1-16;
MITA:
Srbulje u Sarajevu, I do XIV - Glasnik Srpskog drutva - Beograd,
1885; knj. 63; 179-220;
MITA:
Saraj,evo od svog postanka do danas - Poarevac, 1894; 1-160; + vie slika;
Zivot jednog heroja (Veljka - Pregled - Casopis za
kulturni ivot - Sarajevo, 1927; I; br. 43; 7-8;
ivotopis F. Nikole poslijednjeg bosanskog Biskupa - Bosanski Pri-
jatelj - Zagreb, 1951; sv. II; 74-77; latin.
Zivotopisi slavnih Bonjaka - 4. Ot. Marijan - Bosanski Prijatelj -
Zagreb, 1870; sv. IV; 188-190; latin.
M.:
Crtice o bogumilima a napose u Bosni i Humu - kolski Vjesnik - Sara-
jevo, 1906; XIII 119-130; 373-378; 531 -537; 600-607; 697-710; 782-790; 891--
942;
DODATAK
A. A. :
I
Petovar, Rudi, Sesta proleterska brigada Izdanje Vojnoisto-
ris kog Instituta - Beograd, 1951; 322 - Istoriski glasnik - Organ Istoriskog drutva
N. R. Srbije - Beograd, 1952; sv. 1-4; (prikaz).
B. A.:
Ispitivanje u okolini Sirokog Brijega - Zbornik zatite spomenika kul-
ture - Beograd, 1952; knj. II (1951) ; sv. 1; 206 ;
ANTO:
Neto o karakteru bosanske feudalne drave - Pregled - Casopis za drutvena
pitanja - Sarajevo, 1953; br. 2; 83-86; latin.
ANTO:
Noviji pogledi u nauci o pitanju srednjevjekovne crkve bosanske - Pregled -
Casopis za drutvena pitanja - Salrajevo, 1954; br. 2; 101-107; latin.
SULEJMAN:
H. Kanun-nama sultana Sulejmana - Historijski zbQxnik -
god. IV; br. 1--4; 359-360; latin. (prikaz),
275 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
MEHMED:
Tragovi naeg srednjevekovnog prava u turskim pravnim spomenicima - lsto-
riski - Organ Istoriskog instituta SAN - Beograd, 1951-1952; 67-83;
ALIJA:
Banja Luka pod turskom vladavinom - Nae starine - Godinj ak Zem. zavoda
za zatitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti - Sa raj evo, 1953; I; 91-116;
latinica.
BENAC, dr. A. :
Jedan problem nae istoriugrafije - Pregled - Casopis za drutvena
pitanj a - Saraj evo, 1953; br. 4; 285--287; latin.
RISTO:
izdanje Istorije bune ivot
za knjievnost i kulturu - Saraj evo, 1953; god. II: kl:j III; sv.
14; 374-376;
SEFIK:
Zatita spomenika kulture u Bosni i Hercegovini - Zivot - i
za knjievnost i kultur u - Sar:1jevo, 1!l52; god. I; knj. 1; sv. 1; 39- -4 3: latin.
SEFIK:
i :latita - Nae starine - Godinjak Zcm zavoda za
zatitu spomenika kult ur e i prirodnih rijetkosti N. R. B. i H. - Saraj evo, 1953; I;
167-175; lat.
VOJISLAV:
ustani(a Luke U852-1853) - Godinjak Istoriskog dr utva
Bosne i Hercegovine - Sarajevo, 1952; IV; 205-223;
VOJISLAV:
Namjerno naseljavanje Marka Miijanova u Bosni - Istoriski zapisi - Organ
Istoriskog instituta N. R. Crne Gore - Cetinje, 1953; god. VI; knj. IX; s v. 1; 223-
227;
VOJISLAV:
Arhivi u Bosni i HerccgQvinl i njihova vanost za - !'ad -
Pregled - Casopis za drutvena pitanja - Sa;rajevo, 1953; br. 4; 331-332; latin.
VOJISLAV:
Tri pisma Vladimira iz 1914 god. - Pregled - Casopisa za drutvena
pitanja - Sarajevo, 1953; br. 6; 469-472; latin.
VOJISLAV:
Gavrilo Pl'incip o svojim idejama (Neobjavljeno Principovo pismo) __
Pregled - Casopis za drutvena pitanja - Sarajevo, 1953; br. 9; 169-172; latin.
VOJISLAV:
Uloga knjievnih u B. i H. u doba KaIajevog reima - 2ivot -
za knjievnos.t i kulturu - Sarajevo, 1953; god. II; knj. II; sv. 9; 438-443;
knj. III; sv. 10-11; 69-74;
BOGICEVIC, VOJISLAV:
KaIajev reim u Bosni prema knjievnicima i knjievnosti (1882-1902) - 2ivot
- za knjievnost i kulturu - Sarajevo, 1953; god. Il i knj . TIl; sv.
14; 361-365: latin.
276 Dr Matija Lopac
VOJISLAV:
Jovan u analima Crnog kabineta - 2ivot - za knji-
evnost i kulturu - Saraj evo, 1954; god. III; knj . V; sv. 22-23; 584-587 ;
prilike u B. i H.).
Borbe u Bosni i Hercegovini 1941 godine - Zbornik dokumenata i podataka o
r atu Jugoslovenskih naroda - Beograd, 1951; Tom IV; knj.
1; 805 ;
BOGOMIR:
Vatikanska politika
za drutven a pitanja -
u
S
prolosti
arajevo, 1
prema
953; br.
Bosni i Hercegovini - Pregled -
4; 280-285; latin.
Casopis
NIKOLA:
Povijest ustanka u Hercegovini i boj kod Stoca - Hrvatska tiska'rna .-
Mostar, 1911; 1-227; latin.
CICMIL, OBRAD M.:
Nae prve veze sa bosanskim partizanima i predlog za likvidaciju decembra
1941 - Istoriski zapisi Organ Istor iskog drutva - Cetinje, 1951 ; god. IV; knj .
VII ; sv. 10-12; 454---463;
Crna Gora i u Bosni, Hercegovini i Sandaku (1878-1882 godine) -
Istoriski zapisi - Organ Istoriskog drutva N. R. Crne Gore - Cetinj e, 1949; knj .
IV; s v. L1-6 ; 195-214;
dr. HAMDIJA:
Postanak i razvoj narodne vlasti u Bosni i Hercegovini za vrijeme narodno-oslo-
borbe - Godinjak I storisikog drutva Bosn e i Hercegovine - Saraj evo,
1951; III; 53-94; latin.
HAJRUDIN:
Nekoliko podataka o stanovniiitvu Bosne i Hercegovine u XIX vijeku
- ivot - za knji evnost i kulturu - Saraj evo, 1952; god. I; sv.
3; 238-239;
DEMAL:
Obnova mosta u Viegradu - Nae starine - Godinjak Zem.
zavoda za zatitu spomenika kulture i prirodnih r ijetkosti N. R. B. i H. - Saraj evo,
1953; I; 177-181 ; latin.
D2EMAL:
lUusafirhana blagajske tekije - Nae Starine - Godinjak Zem. zavoda za
zatitu spomenika kulture i prirodnih rij etkosti N. R. B. i H. - Saraj evo, 1953;
I ; 189-193; latin.
CREMOSNIK, dr. GREGOR:
Bosanska kraljica Gruba - Godinj ak Istoriskog drutva Bosne Hercegovine
- Saraj evo, 1952; IV; 147-163;
CREMOSNIK, dr . IRMA:
Dva Srednjevjekovna grada u okolini Grahova - Glasnik Zem. muzeja u Sara-
jevu, 1953 - N. S. VII; 349-351 ; latin. Vidi i separat.
277 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
dr. IRMA:
arheologije u istraivanju Srednjeg vijeka - Pregled - za dru-
tvena pitanja - Sarajevo, 1953; br. 3; /185-186; latin.
dr. IRMA:
Glasnik Zem. muzeja u Sarajevu od 1946-1952 godine - Pregled - za
drutvena pitanja - Sarajevo, 1953; br. 3; 253-254; latin. (prikaz).
dr. IRMA:
Odraz istoriskih zbivanja na arheolokim u Bosni i Herce-
govini - Pregled - za drutvena pitanja - Saraj evo, 1954; VI ; knj . 1; br.
4; 331-334; latin.
VASA:
Dva pitanja iz istorije austrijske vlasti u Bosni i Hercegovini - Pregled -.
za drutvena pitanja - Sarajevo, 1953; hr. 4; 277-280; latin.
DEDIJER, V.:
Dnevnik - iz rata I II deo - Be ograd, 1945,
1946; str. 413-602; latin.
EVANGELOS:
Obnova manastirskog konaka uLovnici - Nae starine - Godinjak Zem. zavoda
za zatitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti - Sarajevo, 1953; I; 195-197;
latin.
MIHAILO:
Veliki bosanski zlatnik (sa pet snimaka novca i jednim geog. crteom) - Isto-
riski - Organ Istoriskog ins tituta SAN - Beog.rad, 1951-1952; III; 41-53;
DIZDAR, HAMID:
Prva slikarska kola u Bosni ivot - za knjievnost
kulturu - Sarajevo, 1952, god. I; knj. I; sv. 1; 44-48; (kulturna istorija).
DIZDAR, HAMID:
Priznanje radu sarajevskog - ivot - za
knjievnost i kulturu - Saraj evo, 1952; god. I; knj. I; sv. . 1: '13;
MIROSLAV:
O potrebi rasvetljavanja odnosa Bosne i Hercegovine prema Srbiji u XIX veku
- Pregled - za drutvena pitanja - Sarajevo, 1953; br. 3; 181-185; latin.
MIROSLAV:
Bosna i Hercegovina u strategiskim planovima srpskih ustanika - Pregled -
za drutvena pitanja - Sarajevo, 1954; br. 1; 1-9; latin.
BRANISLAV:
O knezovima pod turskom upravom Istoriski - Organ Istoriskog insti-
tuta SAN - Beograd, 1948; I; sv. 1-2; 132-166;
BRANISLAV:
Neke u ispitivanju istorije Bosne i Hercegovine - Pregled
za drutvena pitanja - Sarajevo, 1953; br. 2; 86-89; laiin.
278 Dr Matija Lopac
BRANISLAV:
Osvrt na anketu o problemima istorije Bosne i Hercegovine - Pre-
gled - Casopis za drutvena pitanja - Sarajevo, 1953; br. 6; 467-468; latin.
MILORAD:
G()dinjak Ist()risk()g drutva Bosne i Herceg()vine III i IV (1951-1952) - Histo-
rijski zbornik - Zagreb, 1953; VI; br. 1-4; 100-107; latin. (opirniji prikaz sistor.
podacima).
MIlLENKO:
- Zbornik zatite spomenika kulture - Beograd, 1951; knj.
I; (1950); sv. 1;
NEDIM:
Pogled na osmanlijski feudalizam (s posebnim obzirom na agrarne odnose) - Godi-
njak Istoriskog drutva Bosne i Hercegovine - Sarajevo, 1952; IV; 5-146;
NEDIM:
Osvrt na neke probleme istorije Bosne kod nas - Pregled - Casopis za drutvena
pitanja - Sarajevo, 1953 ; br. 2; 89-93; latin.
NEDIM:
Jedan dokumenat o odjeku komune kod nas - Pregled - Casopis za drutven:!
pitanja - Sarajevo, 1953; br. 6; 477-478 latin.
NEDIM:
Nel!.i novi podaci iz ranije istorije Sarajeva pod Turcima - Pregled - Casopis
za drutvena pitanja - Sarajevo, 1953; br. 7-8; 67-76; latin.
MLADEN:
Konzervatorski zahvat na Ferhad-painoj clamiji u Banjoj Luci - Nae starine
- Godin.iak Zem. zavoda za zatitu spomenika kulture i prirodnih rij etkosti N. R.
B. i H. - Saraj evo, 1953; I; 117-121; latin.
VOJISLAV:
Ognjita revolucije - Iz memoarskih biljeaka Vojislava - Pregled
- Casopis za drutvena pitanja - Sara.i evo, 1953; br. 10; 213-224; latin.
MILENA:
Prilog bosanskoj ist()riji (1395-1399) - Istoriski glasnik - Organ Istoriskog
drutva N. R. Srbij e - Beograd, 1953 ; sv. 1-2; 55-63;
GLUAC, dr. VASO:
Istina o Bogomilima - Istoriska rasprava - Beograd, 1945; 1-273;
GLUAC, dr. VASO:
Zapis od 1329 godine nema istorijske vrednosti - Glasnik Zem. muzeja u Sara-
jevu - Sarajevo, 1952 - N. S. - VII; 161-166; - Vidi i separat.
GLUAC, dr. VASO:
Problem bogomilstva - Godinj ak Istoriskog drutva Bosne Hercegovine --
Sarajevo, 1953 ; V; 105-138; latin.
GORENC, MARCEL:
Povodom prve kataloke publikacije - Historijski zbornik - Zagr:. b,
1951; god. IV; 1-4; 283-289; latin.
279
Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
HAMID:
Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom
vladavinom - Pregled - Casopis za drutvena pitanja - Sarajevo, 1953; br. 4;
332-334; latin.
MUHAMED:
Uz prilog prof. Vojislava - Historijski zbornik - Zagreb, 1950; god.
III; br. 1-4; 188-192; latin.
MUHAMED:
IUasno-konfesionalno razlikovanje u ranijem razvoju Bosne
i Hercegovine - Pregled - Casopis za drutvena pitanja - Sarajevo, 1953; br. 3;
177-181; latin.
MUHAMED:
Kaimija i bogomili - Zivot - za knjievnost kulturu-
SaTajevo, 1953; II; sv. 4; latin.
Hercegovina - Izdao Stevan - Beograd, 1939; 1-70; (za histo-
riju vidi str. 6-10).
HRABAK, BOGUMIL:
Prilog datovanju - Glasnik Zem. muzeja u Sarajevu -
Sarajevo, 1953 - N. S. VIII; 325-328.; - Vidi i separat.
HRABAK, BOGUMIL:
ili bosanski azur - Glasnik Zem. muzeja u Sarajevu - Sarajevo,
1954 - N. S. IX (sveska za istoriju i etnografiju); 33-42; latin. - Vidi i separat.
I. K.:
Jedan podatak o otporu protiv ri msko-vatikanske politike u Bosni i u prvoj
polovini XIX vijeka - Pregled - Casopis za drutvena pitanja - Sarajevo, 1953;
br. 10; 204; latin.
Istorija naroda Jugoslavije - Prva knjiga (do XVI veka) - Beograd,
1953; 1-821; (za Bosnu vidi str. 515-570).
JOVAN:
Crna Gora i u Bosni, Hercegovini i Sandaku - Istoriski zapISi
Organ Istoriskog drutva N. R. Crne Gore - Cetinje, 1948; knj . II; sv. 1-2; 78-88;
knj. III; sv. 3-4; 201-212;
JOVAN:
Atentator Muhamed u - Istoriski zapisi - Organ Isto-
riskog drutva N. R. Crne Gore - Cetinje, 1949; knj. III; sv. 1-2; 35-49;
JOVAN:
Dokumenta o atentatoru Muhamedu - Istoriski zapiSi - Organ
Istoriskog drutva N. R. Crne GOTe -- Cetinje, 1949 ; knj . III; sv. 1-2; 95-103;
Izvadak iz knjige istranog sudije u procesu protiv sarajevskih atentatora (L.
Pfefer: Istraga o Sarajevskom atent.i/.tu, izv. "Nove Evrope - Zagreb, 1938, str.
280 Dr Matija Lapac
103-104) - Pregled
za drutvena pitanja - Sarajevo, 1953; br. 11-12;
371-372; latin.
RISTO, dr.:
Prilozi is toriji zdravstvenih i medicinskih prilika Bosne i pod
skom i Austrougarskom - Biblioteka Srpskog lekarskog drutva - Beograd, 1951;
knj. 8; 1-136;
DUAN:
Neki podaci o razvoju i djelovanju odbvra - Godinjak
Istoriskog drutva - Saraj evo, 1951; III; 211-212; latin.
HAMDIJA:
Prilozi istorij i ustanka iz 1882 - Godinj ak Istoriskog drutva Bosne Heree-
gavine - Sarajevo, 1951; III; 237-286;latin.
HAMDIJA:
Jedan f ran.::uski izvjetaj o Bosni iz 1810 godine - Godinjak Istoriskog drutva
Bosne i Hercegovine - Sarajevo, 1952; TV; 253- 268;
HAMDIJA:
Odnosi i viadike P etra I Njegoa - Istoriski
zapisi - Organ I storiskog drutva N. R. Crne Gore - Cetinje, 1952; god. V; knj.
VIII ; sv. 1-3; 69-98;
KECMANovrc, ILIJA:
Dva priloga kulturnoj i t orij i Bosne i Hercegovine - ivot -
za knjievnost i kulturu - Sarajevo, J.952 ; god. I; knj . I; sv. 2; 151-154;
ILIJA:
Ivan Frano - Narodni prosvetitelj i borac - Pregled
za drutvena pit anja - Sarajevo, 1953; br. 4; 289-298; lat in.
MITA:
Preglea bosansk muhadira i njihovih prvaka po kosovskim vila
jetu 1883 godine - Istoriski - Organ Is toriskog instituta SAN - Beograd,
1948; god. I; sv. 1-2; 252-253;
DESANKA:
Gde je bila kovnica novca bosanskih vl a dara? - G{)dinjak Istoriskog d.rutva
Bosne i Hercegovine - Saraj evo, 1952; IV; 269-276;
HAlVIDIJ A:
Stari bosanski gradovi - Nae starine - Godinjak Zem. zavoda za za titu spo-
menika kulture i prirodnih rijetkosti N. R. B. i H. - Sarajevo, 1953; I; 7-44:;
latin.
HAMDIJA:
Sarajevske daire - Nae sta.rine - Godinj ak Zem. zavoda za zati tu spomenika
kulture i prirodnih rijetkosti N. R. B. i H. - Sarajevo, 1953 ; I; 163-166; latin.
KRLJANIN, MIROLJUB:
Osvrt na prepisku Franje Josif i l ik le II povodom aneksione krize --
Pregled - za drutvena pitanja - Saraj evo, 1954; god. VI; knj. 1; br. 4;
334-336; latin.
281 Bibliograf ki podaci o historijskim r a dovima o Bosni i Hercegovini
KRUEVAC, TODOR
Jedna m onografjja o Vasi (Risto Vaso Izdanje Svjet-
1051 - Sara.i e vo, 1951) - ivot - za knjievnost i kulturu -
Sarajevo, 1952; god. I; sv. 1;
KRUEVAC, TODOR:
Neke karakter istike II razvitku bosanskog - Pregled - za
drutvena pib nja - Sarajevo, 1953; br. 1; 43-49; lat.in.
KRUEVAC, TODOR:
Vladimir . Mlada Bosna - Pregled - za drutvena pitanja
- Saraj eve, 1954; br. 10-18; latin.
PIRO:
Razmatranja o porijekl u Muslimana II Bosni i Hercegovini - Glasnik Zero.
muzeja u Sar ajevu - Saraj evo, 1952; N. S. VII; E5- 158; latin. Vidi i separat.
dr. D AGO:
Mjesto Mlade Bosne II Bosne i Hercegovine
Pregled - 'opis za drutvena pitanja - Saraj evo, 1953; br. 2; 109-114; latin.
Zatita spomenika koltme u Bosni i Hel'ccgovini - Zbornik zatite spomenika
kulture - Beograd, 1951; knj I (1950); sv. 1; 131-137;
Stari grad Jajce - Glas nik Zem muzeja u Sarajevu - Sarrajevo, 1952 - N. S.
VII; 59-100; latin. - Vidi i separat.
Teanj - Glasnik Zem. muzeja u Saraj evu - Sa'l'aj evo, 1953 - N. S. VIII; 289
-302; latin. - Vidi i separat.
O jednom oktoihu - Glasnik Zero. muzeja u Sarajevu - Saraj evo, 1953 - N. S.
VIII ; 321-323; - Vidi i separat.
MAZALIC,
Dvije tare sUke i nj ihov majstor - Nae starine - Godi.njak Zcm. zavoda
za zatitu spomenika kulture i prirodn ih rij etkosti N. R. B. i H. - Sarajevo, 1953;
I; 47-88; latin.
SLAVKO:
Zastava o Bosni i Hercegovini -- Izdanje )}Svj el1osti, Saraje vo, 1953 - ivot
- za knjievnost i kul turu - Sa.raj evo, 1953; god. ll; knj. III;
sv. 13; 300-301;
MIKOLJI, dr. VINKO:
Historija n a -eg rnd l'stva i Sasi (O..wrt na knj igu dr. V. - Glasnik
Zem. muzeja II Sarajevu - Saraj evo, 1953 - N. S. VIII; 368-371; latin. - Vidi i
separat.
NIK .:
Koje razdoblje n ae istorije ispitivati prije svega - Pregled - za d,-'l-
tvena pi ta nja - Saraj evo, 1953; br. 2; 86; latin.
282 Dr Matija Lapac
dr KOSTA:
Pl' oterivanje Vase iz Trsta i Austrije - Godinjak Istoriskog drutva
Bosne i Hercegovine - Sarajevo, 1951; III; 223-235; latin.
dr KOSTA:
Proterivanje Vase iz Novog Sada - Godinjak Istoriskog drutva Bosne
i Hercegovine - Sa,rajevo, 1952; IV; 225-252;
dr. NIKOLA:
Borba Mihaila protiv okupacije i aneksije Bosne i Hercegovine
. - Pregled - Casopis za drutvena pitanja - Sarajevo, 1953; br. 6; 473-477; latin.
LJUBICA:
Zatita spomenika kulture u Sarajevu - Zbornik Zatite spomenika kulture -
B co,grad, 1952; knj. II (1951); sv. 1; 171-176;
LJUBICA:
Spomenik Gavri1u Principu - 2ivot Casopis za knjievnost i kulturu - Sara-
j evo, 1953; god. II; knj. II ; sv. 9; 446-447 ; latin.
PETAR:
Jedna kopija Longinove ikone u Sarajevu - Zbornik zatite spomenika kulture
- Beograd, 1953; knj. III (1952); sv. 1; 95-103;
PETAR:
Dve drvene crkve u Bosanskoj Krajini - Nae starine - Godinjak Zem. zavoda
za zat it u spomenika kulture i rijetkosti N. R. B. iH. - Sarajevo, 1953; I;
151-162; latin.
PETAR:
Zapis jednog savremenika bune - Glasnik Zem. muzeja u Sara-
jevu - Sarajevo, 1954 - N. S. IX (sveska za istoriju i etnografiju); 41-73; -
Vidi i separat.
MOIN, VL. :
G. Bosanske i humske povelje srednjeg vijeka - Historijski zbornik
- Zagreb, 1949; God. II ; br. 1-4; 315-321; latin.
MEHMED:
Obnova natpisa na mostu u Viegradu - Nae s tarine - Godinjak
Zem. zavoda za zatitu spomenika kultu re i prirodnih rijetkosti N. R. B. i H. -
Sarajevo, 1953; I; 183-188; latin.
2ARKO:
izvjetaj o prilikama u Hercegovini u 1788 god. - Godi-
nj ak Istoriskog drutva Bosne i Hercegovine - Sar,ajevo, 1952; IV; 277-285;
NEIDHARDT - D2EMAL:
Stari most u Mostaru - Nae stari'le - Godinjak Zem zavoda za zatitu spo-
menika kulture i prirodnih rijetkosti N. R. B. i H. - Sarajevo, 1953; I ; 133-140;
latin.
NOVAK, VIKTOR:
Jugoslovenska istoriografija dva svetska rata i njeni savremeni zadaci-
Istoriski - Organ IstoTiskog in, tituta SAN - Beograd, 1948; I; sv. 1-2;
199-217;
283 Bibliografski podaci o historijskim radovima o Bosni i Hercegovini
PETOVAR, RUDI:
Sesta proleterska brigada - Izdanje Vojno-is toriskog instituta
J. A. - Beograd, 1951; 1-322;
CVETKO:
Da li su Bosanci u XVII veku znali za bogomile? - Zivot - Casopis za knji-
evnost i kulturu - Sarajevo, 1952; god. I; knj. I; sv. 3; 187-189;
CVETKO:
Apis i sarajevski atentat - Pregled - Casopis za drutvena .pitanja - Sa.ra-
jevo, 1953; 11-12; 370-371 ; latin.
R. MILAN:
Boravak atentatora Muhameda Mehmed u Crnoj Gori nakon atentata 1914
- Istoriski zapis.i - Organ Istoriskog drutva N. R. Crne Gore - Cetinje, 1949; knj.
In; sv. 5-6; 280-285;
R. MILAN:
Aush'o-ugarska politika u Bosni i Hercegovini i na Balkanu koncem
XIX - Pregled - Casopis za drutvena pitanja - Sarajevo, 1953; br. 4;
287-288; latin.
M.R.:
Plansko naih arhiva od strane okupatora tokom poslednjeg
rata - Pregled - Casopis za drutvena pitanja - Sarajevo, 1953; br. 7-8; 60; latin.
(o sudbini dokumenata, koji se odnose na ,austro-ugarsku upravu).
STEVO:
Nekoliko podataka o razvoju i djelovanju odbora u
noj Bosni u toku N.O rata - Godinjak Istoriskog drutva Bosne i Hercegovine -
Sarajevo, 1951 ; III; 181-209; latin.
MIRJANA:
O odnosima Dubrovnika sa Bosnom i Hercegovinom (1480-1500) -
Isto,riski Glasnik - Organ Istoriskog drutva N. R. Srbije - Beograd, 1952; sv. 1-4;
3-20;
PRIKLl\1AJER, ZORICA:
Srpska socijaldemokratska i aneksiona kriza - Povodom 50-godinjice r()snivanja
Srpske socij,aldemokratske stranke - Pregled Casopis za d.rutvena pitanja
Sarajevo, 1953; br. 7-8; 61-66; latin.
NIKOLA:
O jednom naslovu velikoga vojvode bosanskoga Hrvoja Istoriski
- Organ Is-toriskg instituta SAN - Beograd, 1948; I; sv. 1-2; 37-53;
J .:
Reim fanariota u turskoj Hel'cegovini - I storiski zapisi - Organ Istoriskog
drutva N. R. Crne Gore - Cetinje, 1948; knj. II; sv. 1-2; 39-50;
J .:
Ruski uticaj u Hercegovini u XIX veku - Istoriski zapisi - Organ Istoriskog
drutva N. R. Crne Gore - Cetinje, 1948; knj . II; sv. 5-6; 269-289 ;
J.:
Poloaj Srba u Hercegovini sredinom XIX veka - Istoriski zapisi - Organ Isto-
dskog drultv,a N. R. Crne Gore - Ceilnje, 1949; knj . III; sv. 5-6; 260-279;
284 Dr Matija Lopac
JOVAN:
Odlomak iz hronike Mostara - Istoriski zapisi - Organ Istoriskog drutva N.
R. Crne Gore - Cetinje, 1950; god. III; knj. V; sv. 1-3; 28-39;
JOVAN:
veze Hercegovine i Vojvodine u drugoj polovini prolog vijeka
- Istoriski Glasnik - Organ Istoriskog drutva - Cetinje, 1950; god. III; knj. VI;
sv. 10-12; 414-432;
dr. J.:
Fra Petar Bakula - Zivot - za knjievnost i kulturu - Sara-
jevo, 1954; god. III; knj. IV; sv. 18; 199-211; latin.
PERO:
Borba za Prozor u februaru 1943 gorl. - Godinjak Istoriskog drutva Bosne
Hercegovine - Sarajevo, 1951; III; 169-180; latin.
ENVER:
Vaso o pitanju Bosne i Hercegovine - Pregled - Casopis za drutvena
pitanja - Sa.rajevo, 1953; br. 9; 159-167; latin.
S. S.:
Borbe u Bosni i Hercegovini 1942 god. maj-juni - Pregled - Casopis za
drutvena pitanja - Sarajevo, 1953; br. 11-12; 455 (prikaz pete knjige IV tomn
Zbornika dokumenata i podataka iz NOB-e).
ABDULAH:
Stanje u sarajevskoj oblasti prije ustanka - Godinjak Istoriskog dru-
tva Bosne i Hercegovine - SaiI'ajevo, 1951; III; 95-168; latin.
MILORAD:
Neke Ustanka u Bosni i Hercegovini 1941 i prvih mjeseci 1942 god.
- Godinjak Istoriskog drutva Bosne i Hercegovine - Sarajevo, 1951; III; 9-51;
latin.
SOLOVJEV, dr. ALEKSANDAR:
Engleski izvjetaj xvn vijeka o bosanskim Poturima - Glasnik Zem. muzeja
u Sar-ajevu - Sarajevo, 1952; - N. S. VII; 101-109; latin. - Vidi i separat.
SOLOVJEV, dr. A.:
Novi podaci za istoriju neomanihejskog pokreta u Italiji i Bosni - Glasnik Zem.
muzeja u Sarajevu - Sarajevo, 1953 - N. S. VIII; 329-334; latin. - Vidi i separat.
SOLOVJEV, dr. ALEKSANDAR:
pravoslavnih izvora o bogomilstvu na Balkanu - Godinjak Isto-
riskog w'utva Bosne i Hercegovine - Sarajevo, 1953; V; 1-103; latin.
DRAGOSLAV:
Vasa i Mitropolit Mihajlo (prepiska i dokumenti) - ivot - Casopis za
knjievnost i kulturu - Sarajevo, 1954; god. III; knj. IV; sv. 19; 259-284;
HAZIM:
Upravna podjela jugoslovenskih zemalja pod turskom vladavinom do Karlo-
mira 1699 god - Godinjak Istoriskog drutva Bosne i Hercegovine - Sara-
jevo, 1952; IV; 171-204; latin.
285
Bibliografski podaci o historij skim radovima o Bosni i Hercegovini
IDAK, JAROSLAV:
Glasnik Dravnog muzeja u Sarajevu - N. S. - 1946 - Dr utvene nauke I -
Historijski zbornik - Zagreb, 1948; god I; br. 1-4; 258-261 ; latin. (prikaz) .
IDAK, JAROSLAV:
Oko pitanja crkve bosanske i bogomilstva - Historijski zbornik - Zagreb,
1950; god. III; 1--4; 316-348; l atin.
IDAK, JAROSLAV:
Truhelka - njegov ivot i rad - Historijski zbornik - Zagreb, 1952; god.
V; br. 1-2; 103-110; latin.
IDAK, JAROSLAV:
Pitanje crkve bosanske u novijoj litemturi - Godinjak Istoriskog drutva Bosne
i Hercegovin e - Sar'aj evo, 1953; V; 139-160; latin.
IDAK, JAROSLAV:
Mirjana, O odnosima sa Bosnom i Hercego-
vinom - Historijski zbornik - Zagreb, 1953; VI; 1-4; 134; latin. (prikaz) .
TAKOVSKI, DRAGAN:
Koja je prava domovina bogomila - Pregled - za drutvena pitanja
- Sarajevo, 1953; br. 5; 379-382; latin.
S. M.:
Hazim, Turski dokumenti u Bosni iz 2 pol. XV st. - Historij ski zbor-
nik - Zagreb, 1950; god. III; br. 1-4; 420-422; latin. (prikaz) .
S. M.:
V. Agrarno pitanje u Bosni i turski neredi za vreme reformnog rezlIna
- His!oorijski zbornik - Zagreb, 1951; god. IV; br. 1-4; 351-353; latin. (prikaz).
S. M. :
Glasnik Zem. muzeja u Sarajevu - N. S. (1947); nl (1948); IV-V (1949-1950;
VI (1951); - Historijski zbornik - Zagreb, 1952; god. V; br. 1-2; 159- 165; latin.
(prikaz).
S. M.:
C. D. Da li su Bosanci u XVII vijeku znali za bogomile? - Hisbo,rij-
ski zbornik - Zagreb, 1952; god. V; 3-4; 409-410; latin. osvrt).
VEGO, MARKO:
Pisma o ustanku od 1875-1878 - Glasnik Zem. mu-
zeja u Saraj evu - Sarajevo, 1954; N. S. IX (sveska za istoriju i etnografiju) ; 43-70;
latin. Vidi i separat.
VEGO, MARKO:
bosanske crkve od dr. Lea - Glasnik Zem. muzeja u Saraj e-
vu - Sarajevo, 1954; N. S. IX (sveska za istoriju i etnografiju) ; 183-185; iatin.
DRAGO:
Bibliografski podaci o - Zbornik zatite s pomenika kulture - Bcq-
Wad, 1953 ; knj. III; sv. l i 149-180; latin.
286
i
Dr Matija Lopac
RADOVAN:
Od Durmitora dQ Igmana 1942 godine - Istoriski zapisi - Organ Istoriskog
drutva N. R. Crne Gore - Cetinje, 1951; knj. VII; sv. 10-12; 529-532;
Vojnoistoriski glasnik - Izdaje Vojnoistoriski institut .J. A. - Beograd, I (1950);
br. 1-4; II (1951/ 52); III (1952); br. 1, 2, 5, 6) ; IV (1953); br. 1-5; i latin. (Ima
dosta podataka o borbi u Bosni i Hercegovini).
TODOR:
Uz Sarajevskog atentata - Pregled - za drutvena
pitanja - Saraje vo, 1954; god. VI; knj. 1; br. 6; 433-436; latin.
ZDRA
Opravka kula kod starog mosta u Mostaru - Nae starine - Godinjak Zem.
Zavoda za zatitu spomenika kulture i prirodnih rij etkos.ti N . R. B. i H. - Sarajevo,
1953; I ; 141-143; latin.
ZINKEISEN, IOH. WIL.:
Geschichte des osmanischen Reiches in Europa - Rd. I-VII - Hamburg, 1840
d. (isp. napose : Theil II; 40-164).
V Izvjetaj o radu
l) ISTORISKO ODJELJENJE
Istoris:ko odjeljenje Zemalj.skog muzeja u Sarajevu, osnovano prole godine, ima djelo-
krug rada vezan -za turski !period, od pada Bosne i Hercegovi-ne pod tursku vlast do austro-
ugarske o'kupacije.
S obzirom na to da u drugim zbil,kama Zemaljskog muzeja ;postoji veliki broj predmeta
iz turskog !perioda koje treba prenijeti u Istorisko odjeljenje, je -popis tih predmeta
kako bi se mogla izraditi tematska sti'uktura zbitke.
U Odjeljenju rade dr Hajrudin saradnik, kao rukovodilac, i Nada
kustos.
Hajrudin je gradu za istODiju kolstva u Bosni i Hercegovini u XIX v.
Iz te oblasti odbranio je doktorsku disertaciju "Skolske prilike muslimana u Bosni i Hercegovini
(1000-1878) pred Komisijom Univerziteta u Beogradu i promovisan za doktora istoriskih nauka.
Od 7 jula do 2 avgusta 1954 god. je II Dravnom arhivu u Zadr.u za bosan-
istoriju XIX v. Za Glasnik ZemaljSlkog mUJzeja naJPisao je ;Poli-
zapaanja o stanju u Bosni 1834 godine, a na osnovu materijala u Orijental-
nom institutu Prilozi istoriji cmogomko-turskih odnosa 'pred kraj turske vladavine
u Bosni i Hercegovini.
Nada je pored ostalog u :iskotpavanju neolitskog naselja lU
U Dravnom arhivu u Zadru radio je L Marko Vego. je o Bosansko-
'Ustanku 1875-1878 i n8lpisao :oiPisma 'o rus'tanku 1875 g..
2) ETNOGRAFSKO ODJELJENJE
Kako ni u !proloj godini nije reeno pitanje prostorija za magacioniranje predmeta,
to se rad II zbirkama u ovoj godini odvijao 'u okviru U samim ,izlobe-
nim !prostorijama nisu vrene nikakve izmene, dopune, osim legendi na stranim je21icima
(francuskom i koje su postavljene radi lake orijentacije stranaca 'u zbil' kama. U
magacinima nije bHo 'promena, jer suvie prostor ne dozvoljava za sada
dalje izmene, odn.
Terenska istraivanja vrena su u ovoj godini ko!lektivno i ispi-
tivanja kustosa obavljena su u okolini Sanskog Mosta i oko Ova :poslednja pret-
stavljala su 1P0sebanzadatak Odeljenja. U seIima Jasenici kod i Graokoj kod Lju-
bukog trebalo je ispitati ivot muslimana sto zvanih :balije, !koji su 'Svojlim 'osohe-
nostimaizdvajaj'u 'u tom kraju Q ,posebnu grupu. Njihov ivot sjpOmenuo je ru kratkim
potezima Jevto Dedijer oko 1900 godine. Kako su se otada dogodile mnoge promene u njiho-
vom razvoju, to je sadanje iS\pitivanje bilo vanije i etnografski interesantnije. Materijal,
sakupljen rna ovom terenu, obradi,li su kustosi odeljenja za Glasni-k, a zbirka je
sa lepim iPrimercima delova njihove nonje, koja se danas gota-vo sasvim ii2igubila.
istra,ivanja obavljali su kustosi u Godui 'kod Visokog, Zapadnoj Bosni
(Bos. !Petrovac, Drvar, Bos. Grahovo, Livno, Prozor i Kupres) i BO:lni (Vla-
senlea i Srebreni'ca), radi dopunjavanja podataka za -radove za Glasnik. Na terenu je pro-
vedeno 66 dana.
;Prilikom .obilaska terena, kao i u samom muzeju vren je otku'P 'predmeta za d'Opunja-
vanje zbirki. Nabavljen je ukTu!pno 151 )prectmet. Medu njima najvalm.ije su dve ,kompletne
enske nonje i to: hrvatska iz oko1ine Konjica i srpska iz okoline Bos. Samca. ;Prva nonja
je dragocen ,prilog zbirci, jer se odavna ne 'Upotrebljava u narodu. Ostali nabavljeni
predmeti su delom komac.ii starinske nonje iz raznih krajeva Bosne i Hercegovil1e,
288 Izvjetaj o radu
koje Odeljenje nije imalo; pored nji h ena je zbirka jo i sa proizvodLm a
i zanata, zati m k omadima s tarinsk og kazandis!cog p osuda i sl. Broj nabavljcnih
predmeta u ovoj godini znatno je manji od IPr ologodi njeg, j er s u materijalna sreds tva IZa
otkup bila mala.
Po izvrenim i pit ivanjima na terenu, .kustosi ode.lj en ja spremili u i !predali za Gla-
snik svoje rado've i to: r' ad Cvetko va bal ije
kod Capljine i Ljubukog i Cveot1ko Fragmenti p ersiskih iz
XVII veka, a Zorislava Izrada l jeva, i II Godui kod Visokog.:.
Kako S ll sve ove t eme uzete iz slabo obradivC1 nih to duti radovi biti lep prilog
etnografiji Bosne i Hercegovi ne.
Saradn.ia odeljenja sa raznim ustanovam a u zemlji i inostranstvu odvijala se i 'll ovoj
godjni normalno. Odelj en je je bilo stalno II vezi po raznim Ipita-njima sa Zavodom
za zatitu spomenika kultu.re, Instit utom za ful klor, Gr adskim muzejom, J\lIuzcjom
muzeji ma 'u unuranjosti (Travnik, Banj a Lu ka, iVIo- tar , Tuz.la), Vojnim muzejom 'll Beo-
gradu, Savezom muzej ki h drutava FNRJ, Bos na fUmom i Filozofskim fakultetom u Zagrebu.
Saradnj a sa inostranstvom je !proirena u ovoj godini. Pored Nat ional muzeja u Kopen-
hagenu, s kojim je Odeljenje st alno 'u vezi, 'u s,pos(avljene s u ove godine veze sa American
Museum o[ Natural History, Victor ia and alb ert museum u L ondon u i Univerzitetom u Oks-
fordu.
U okviru 'ukaz ivanja l(lu stosi ovog Odeljenj a pomagali s u s tranim stu-
dentima i etnolozima kolik ,i e to bilo potrebn o. Ukazana j e st rui::na grupi
st udenata, j ednom francuskom studentu i j ed nom elnologu,
PersonalOdeljenja IPopunj en je ;u ovoj godini sa jo tri nova slubeni'ka : jednim elno-
logom (ra il ji etnologije na radu u Odel jen j u), jednim sii.karom i jednim make-
tarom, Dolaskom sli ka1'a na rad, data je mogu da se sa pripremama za izdavanja
kO'le,kdje karata n o;nji Bosne i Her cegovine u boji, a docnije i jednog dobro opre-
mljenog albuma , Na 'pr ' premi izdavanja karat a se radi i t o je ,izuzet an posao Odeljenja
II godini . h.davanjem ovakvih karal a, a zati m i a l buma mnogo bi se na popu-
larizaciji i upoznavanj-u narodnih nonji Bosn e i Hercegovine, oje su do sa da veoma malo
Dana<; u Etnografskom odeljenju od st r osoblja rade: tri k ustosa, jedan slikar,
jedan jedan maketar, tri prepa ratora i dva
3) BIBLIOTEKA
U Glasn iku Zem. muzeja, nova serija sv. IX (za histor iju i etnografij u) , 1954 ,g., str.
262 tampan je izvje t aj o radu Bibliotelke muzeja u vremenu od 30 se!Ptembra 1952 do 31
decembra 1953. Ovdje donosi mo rad te ustano ve od l januara 1954 do 31 decembra 1954.
U to vrijeme su 'poslovi: Fon d knj iga poras tao je za 283 inv. broj a sa
374 sveska, Tak o bibli oteka na 31 decembra 1954 godine broji svega 26352 inv. broj a sa 50781
svezak 'u:nilkata. Inventa1' duplikata je za 55 inv. broj eva sa 122 .sveska. Prema tome
na d an 31 decembr a 1954 godine inventar duplikata broji svega 4822 inv. broja.
Osim toga, Biblioteka je u toku godine primila 792 sv "ka <:1S01p.isa. Od toga
broja 570 svezaka dolo j e iz inostranstva.
Sve su iknjige i i::asopisi obracleni i za Ll potrebu 09posoblJeni .
BibliotekJu su u tok u godine pohodil 1403 i t o r a dnici rtiznih struka.
broj (l 173) sluio se knjigama Ll samoj Biblioteci , a manj i (230) je
knjige za rad izvan Bibl ioteke.
Osim rada s jt-aocima, radno 'osoblje je radilo i na drugi m bibliotekarsudm pos lovima.
Tako je 'nastavljeno s prepisivanjem inventars kih knjiga i na tom posl u 'prepisano je vi e od
9500 inv. brojeva. - Svakog mjeseca dostav lj an je Bibliogr afskom institutu u Beogradu
izvjetaj o novo ,pridoloj l ite ra turi, Ipa je tak o Biblioteka sudjelovala u mea urIIJUb1ikanskoj
suradnji ina izradi biblio grauje,
je zav r.ill i dio 'bibliografs,k ih podataka o hi storijs kim radovima o Bosni i
Hercegovini, IPa je s dopunom podataika p reda n u za Glasnil{ 1955 g. - Izvedeno je
omota vanje kartonom n euv ezanih !knjiga, broura iseparata - otprilike 40{)() primjeraka.
Zbog dobijanja prostora u spreminom magazinu, ,prove deno je novo razmje tanje iknjiga
po policama itd.
Izvjetaj o radu 289
Razmjenom pubHkacija Biblioteka svoj fond knjiga i
pisa. U toku 1954 g. razmjena je izvrena sa 110 ustanova u naoj zemlji i sa 155 ustanova
u inostranstvu. Razmjena se vri za sva dosadanja muzejska izdanja, ali ipak, uglavnom, za
,.Glasn1k nove serije. eim je ;oGlasnik otta m.pan, razaslan je !Zainteresiranim ustanovama,
institutima, muzejima, fakultetima, kolama i s uradnieima, i to 311 komada sveske za arheolo-
giju i 277 komada sveske za istoriju i etnogra fiju. S Glasnikom su razaslani iseparati
suradnicima, a ostatak je spremljen u magazin separata. PO 10 primjeraka :oGlasnika i sepa-
rata .poslano je Bibliograf.9kom institutu FNRJ u Beogradu.
Osim razmjene novih \publikacija vrena je razmjena i sa starijim goditima Glasnika
i njegovih broj starijih i novi h muzejskih izdanja izdan je uz
U magazillu knjiga, koje su namjenjene zamjeni ili prodaji, su i popisima
izdanja biveg B. 1. (oko 3640 komada knjiga). Isto tako su iz spomenutoga magazina izdvo-
jeni suvini primjerci llZiVjetaja o Upravi BiH u doba Austrije i pre<iani na upotrebu
nim ustanovama, koje su za njih ima,le interes a.
Pored spomenutih i drugih manjih radova bibliotekarsko osoblje je radilo na bibliogra-
fiji stranih knjiga i za Bibli ografski institut FNRJ u Beogradu.
U Biblioteci su i u 1954 godini radili: Mr. Matija Lopac kao rukovodilac rada, zatim:
i Olga Ognjeva kao Julijana Sunik ki lO administrativna sila,
koja je imala na brizi muzejska izdanja i rukovanje njima, zatim narudbe knjiga i sav
drugi ,posao s tim u vezi.
" lasnlk Zemaljskog muzeja - Istorija etnografi ja 19
Nekrolog
IMilan
Rodio se 6 maja 1882 godine u Veli.koj Ruikoj u bosa nskoknJ;ps.kom srezu. PO sVl'enoj
bogosloviji koju je u Reljevu kod Saraj eva, bio je pa roh u raznim mestima Bosanske
Krajine (1909-1920). Pod uticaj em prof. Cviji na puta .slubu i odlazi 1920 god.
na rad u Zemaljski muze j u Sarajevu, gde je 1925 god. post ao kustos Etnografskog odeljenja.
Na ovom poloaju, s prekidom za vreme rata kad ga j e ustaka vlada ,penzionisala, ost ao je
punih 26 godina. Posle ponovo je na svoj ,poloaj na kome je ostao jo
gCfdinu dana, i krajem 1946 god. otiao u penz iju. Umro je 11-1 1955 godine u Sarajevu. Na
grobu u ime Zemaljskog muzeja, u kome je p roveo vie od svog ivota, s pokojnikom
se o,prostio njegov dugogodinji prijatelj i sar adni.k u Mu.zeju Dimitrije SergejevSlk..i.
Svoje delovanje pok. je antropogeografskom r aspravom:
Pounje u Bosanskoj Krajini, koju je izdala S I'p. akad. nauka kao 35 knjigu Snp. etnograf-
skog zbornika - Beograd 1925 god. Od ostali h radova treba upu u
Bosanskoj Krajini (46 knj. Snp. etnograf. zbornika - 1930), koju je smatrao svo-
jim najboljim oj elom. Mnogi i dui ra dovi o poreklu stanovnitva ,pokazuju veliko
poznavanje u toj oblasti i pok. je vaio kao jedan od najboljih poznavalaca
porekla stanovnitva Bosne i Hercegovine. je dobro poznavao svoj rodni kraj -
Bosansku Krajinu, i veliki broj njegovih radova odnosi se na nju. On spada one prve
nae radnike koji su sistematski ispitivati narodni ivot u Bosni i Hercegovini
i time udadli temelje razvoju etnografije i et nologije kod nas.
Od istoriskih radova su mu rasprave: Grobna crkva izraena na
bosanskom srednjevekovnom spomeniku (Novita tis Mrusei Sarajevoensis No 11 - \Sarajevo 1934)
i Granice srednjevekovne upe Zemlj anik (GZ M XLVIII - 1936).
Mnogobrojni o narodnoj nonji i n arodnim razasuti su .po raznim
pisima, :kalendarima i dnevnim listovima. Za Etnografsko odeljenje napisao je: kroz
Etnografski muzej u Sarajevu (GZM LI - 1939 i posebno izdanje).
Pok. je ostavio vrlo mnogo rukopisa. Za etnologe od interesa
biti obilna o slavljenju :krsnog imena, na 'prikupljanju i je
radio preko dvadeset godina. je vrlo o biman materij al i upola za tampu
pod naslovom: Kosovski mit.
ERRATA CORRIGE
Str. 35 4 red odozdo stoji (cJ!. 2, 6) treba (cJ!. 2, a)
4'3 II (1628- 1642)
45 17 iz iz i iz
48 26
"
Neam.auliah" Neamatulla h"
49 21
"
the coverted the coveted
49 16, (1650 a, d,) (1656 a. d.)
49 14 ,, 1660 a, d. 1.666 a, d, ,,
- 3 1'06'0 H. 1066 H .
52 - U primjedbi :3 na dva mjesta stoji glas I' , a treba glas 1'1'
53 3 red odozdo stoj i "Slavojini treba S1a voniji
53 - primjedba 5 vokalu en vokalu e u
54 21 red odozgo pa i onda ), pa ond.a i
56 25 odozdo Iizdalika '>lizdaleka
59
Rroman Roman
60 2'7 kalib'ul,' kaUbul
61 4- odozgo vlako cigansko
vlako-cigansko
62 121 je nekoliko
),je unekoliko
64 H odozdo "il in a
ili na
69 10 beschleuningen
beschleinigen
"
70 13 .a rtho-.doxen
orthodoxen
188 21
190 21 blio
bUo
191 II odozgo Insllrest ion
Insurection
19'1 30 SOl'Z8
for za
191 13, ingrenza
ingerenza
191 2 valida
va ljda
19,2 27 guel( ., quel
192 17 ')ahnno
"
hanno
194 25 Gestera
Gestern
195' 9 zbog
zbor
196 15 Umoebung
Umgebung
196 - 13' belindet
befindet
197 26 odozgo Bebellen
Rebellen
197 - W odozdo nle7.zodell
mezzo dell
197 - 2 sambiarsi
('.ambiarsi
198' - odozgo suci
slloi
1981 - 17 na(
un
198 - 21 ucaico
lIcciso
198 - 16 odozdo abgerlicht
abgerlickt
198' - 7 Aurchi
TlIl"chi
198 6 ), dirssere diressere
20,2 24 odozgo coit
soit
202 17 odozdo cont
sont
202 2 leCon slIl
le Cons ul
204' - 15' segllnte seguente
2.1)51 - Ul odozgo alliti falliti
2017 fi. sic! (sic!)
207 19
211 21 odozdo
213 8